Fikh – Islamski propisi

download Fikh – Islamski propisi

of 17

  • date post

    06-Apr-2018
  • Category

    Documents

  • view

    227
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of Fikh – Islamski propisi

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    1/17

    Definicija Fikha:Filoloki termin fikh znai razumjevanje,otroumnost, znanje.

    Pod pojmom fekiha podrazumjeva se otroumniovjek, odnosno osoba koja poznaje temelje i propiseerijata.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    2/17

    Fikh i erijat

    Druga upotreba pojam fikh se odnosi na same erijatske propise. Podjela Fikha:

    1. Prvi dio: ibadat obredoslovlje

    Ibadat je jedan od najobimnijih i najvanijih dijelova fikha. Njime se reguliu vezeizmedu ovjeka i Allaha d,. Izvravajui propise iz ove grane fikha, ovjekprihvata Allaha kao jedinog ko je dostojan ibadeta: Recite: Klanjanje moje, i

    obredi moji, i ivot moj, i smrt moja, doista su posveeni Allahu,Gospodaru svjetova. " (El-En'am, 162)

    Svi propisi iz oblasti ibadeta, kao to su propisi o istoi, namazu, postu, zekatu,kurbanu, imaju za cilj ispravnost i potpuno ovjekovo usmjerenje ka Allahu, d..Zbog toga se oblasti ibadeta pridaje posebna panja, jer njegovo pogreno

    izvravanje umanjuje vrijednost ina i samog znaenja te kao takvi donose maluili nikakvu korist izvriocu.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    3/17

    2. Drugi dio: muamelat - imovinsko pravo

    Svakodnevna upuenost ljudi jednih na druge zahtijeva skladno ureenjenjihovih meusobnih odnosa. Muamelat je podruje fikha koje se baviimovinsko-pravnim odnosima meu ljudima.

    Da bi se kupoprodaja, zanatstvo, poljoprivreda, kredit, oporuka, vasijjet,vakuf, iznajmljivanje, partnerstvo i dr. odvijali na ope zadovoljstvo i

    dobrobit svih, muamelat je svojim propisima detaljno uradio ovuproblematiku.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    4/17

    3. Trei dio: munakehat - brano pravo

    Ljudski rod na Zemlji odrava se putem procesa razmnoavanja. Intimniivot mukarca i ene ima svoje norme i principe ponaanja.

    Takav zajedniki ivot islam naziva nikahom, odnosno brakom. Brak je jedna od vanih i jako znaajnih institucija kojoj islam poklanja posebnupanju. I Kur'an govori o tome: Udajite neudate i enite neoenjene,i estite robove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im izobilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (En-Nur, 32)

    Allahov Poslanik, a.s., veli: "Brak je moj put, pa ko odstupi od braka -odstupio je od mog puta.

    Prema tome, brak je ugovor sklopljen izmedu mukarca i ene na osnovukojeg stupaju u brani ivot.

    Munakehat (brano pravo) je podruje fikha koje obuhvata sve oblastibranog ivota, reguliui time:

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    5/17

    A.odnose izmeu suprunikaB.od sklapanja braka,

    C.mehra, poligamije,D.smetnje za brak,E.podizanja i odgajanja potornstva,

    F.razvoda braka, iddeta,G.izdravanja i ostalog to prati braniivot.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    6/17

    4. etvrti dio: ukubat - kazneno pravo

    erijat je postavio svaku stvar na njeno mjesto. Kada je rije o kaznenom pravu,mora se istai da je ono propisano kao zatitna mjera za ouvanje temeljnih

    prava svakog pojedinca: vjere, ivota, razuma, asti i imetka.

    Kada god se govori o ukubatu (kaznenom pravu) za prekraj pojedinih vjerskihpropisa kao to su - zinaluk, alkohol, kraa, potvaranje ednih muslimana i

    muslimanki za zinaluk, treba znati da ova oblast obuhvata i tuilatvo iparnienje medu ljudima.

    Ove mjere imaju cilj takoer da zatite drutvo od tih drutvenih zala, kao imoral kod ljudi. Budui da je erijat Boanskog porijekla, da je namijenjenljudima, da je sveobuhvatan, da je utemeljen na umjerenosti i potpunoj jasnoi,

    on kao takav garantira sretnu zajednicu i pojedince u njoj, ukoliko ga sepridravaju i ive po njegovim uzusima.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    7/17

    Podjela fikha

    Prvi dio: ibadat obredoslovlje

    Drugi dio: muamelat - imovinskopravo

    Trei dio: munakehat - branopravo

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    8/17

    EDILLE-I ERIJJE - IZVORI ERIJATSKOG PRAVA

    1. Kur'an - prvi izvor erijatskog prava

    Kur'an je Allahov govor zapisan u Mushafu, objavljen posljednjem Boijem poslaniku Muhammedu, a.s., u

    periodu od dvadeset i tri godine.

    Sadri stotinu i etrnaest sura (poglavlja), 6666 ajeta.Kur'anski ajeti obuhvataju iroku tematiku; u njima segovori o ispravnom vjerovanju, imanu, upuivanju naposmatranje i razmiljanje o onom to ovjeka okruuje,dogaajima i ivotu Poslanika, narodima koji su ivjeli prijenas, o lijepom odgoju, moralu i svemu to on donosi sasobom.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    9/17

    Iz oblasti ibadeta Kur'an govori o namazu, postu,zekatu, hadu, zavjetu i dr. u oko 180 ajeta.

    Iz oblasti porodinog i branog prava, omehru, opskrbi, dojenju, odgoju djece, potomstvu,iddetu, nasljedstvu i poligamiji govori se u oko 70 ajeta.

    Iz oblasti muamelata, odnosima u trgovini i zakupu,dugu, pozajmici, partnerstvu, i dr. govori se u oko 70 ajeta.

    Iz podruja ukubata, o zloinima i prijestupima, kao to su:

    zinaluk, kraa, kocka, potvaranje ednih muslimana imuslimanki za bludne radnje, govori se u oko 30 ajeta.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    10/17

    Propisi o ratovanju, dihadu, ratnom plijenu,zarobljenicima i dizji takoer su tema odreenog brojaajeta.

    O propisima koji tretiraju ustavno pravo, meunarodneodnose, finansije i ekonomiju, te pravednost, uru,

    jednak tretman ljudi, socijalnu zatitu svih graana,takoer se govori na vie mjesta.

    O pitanju broja ajeta koji govore o erijatskim propisimaulema se slae da se taj broj kree od 300 do 500 ajeta.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    11/17

    Za razliku od prijanjih objava, koje su dostavljene ljudima u jednom trenutku, Kur'an je objavljen postepeno, povodomodreenih dogaaja i pojava u periodu od 23 godine. Objavljivanjeje slijedilo uglavnom kao objanjenje, kazivanje ili kao odgovor nakonkretna pitanja.

    2. Sunnet - drugi izvor erijatskog prava

    U hijerarhiji izvora prava Sunnet dolazi poslije

    Kur'ana. Prema tome, Sunnet je drugi izvorerijatskog prava. Kur'an svjedoi da; On, Poslanik,ne govori po hiru svome, to je samo Objava, kojamu se obznanjuje. (EnNedm, 3-4)

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    12/17

    a) Jeziko znaenje rijei sunnet

    Sunnet u arapskom jeziku znai put, pravac, obiaj, bez obzirabio on pozitivan ili negativan. Ovo znaenje rijei sunnetnalazimo u Kur'anu, a Poslanik, a.s., veli: "Slijedit ete putonih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, korak pokorak, pa kada bi neko od njih stavio glavu u rupu, i vibiste to uradili." Pitali smo ga: "Boiji Poslanie, jesu lito jevreji i krani?" "Pa ko bi drugi bio", odgovorio je.(Buharija i Muslim)

    b) Definicija sunneta

    Polazei sa osnova znanosti kojom se bave, uenjaci su ivot,postupak i praksu Poslanika, a.s., definirali u duhu oblastikojoj pripadaju.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    13/17

    Tako uenjaci Hadisa sunnet definiu kao ono to je

    Poslanik, a.s., rekao, radio ili utnjom odobrio.

    Uenjaci usula sunnet definiu kao ono to jePoslanik, a.s., rekao, uradio, utnjom odobrio, a nije

    iz Kur'ana.

    U fikhskoj terminologiji, sunnet je ono to jePoslanik, a.s., preporuio ili radio, ali ne uzapovjednoj formi.

    Dakle, ono to je lijepo, ali nije obavezno initi -mendub ili mustehab. Sunnet i hadis su sinonimi.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    14/17

    3. Idma' - trei izvor erijatskog prava

    Poslije Kur'ana i sunneta, koji se smatraju osnovnim izvorimaerijatskog prava, u traganju za rjeenjem odreenih pitanjaduni smo konsultirati idma'. Idma ili konsenzus je trei izvor

    erijatskog prava.

    U arapskom jeziku idma' moe znaiti: nijjet, odluku,podudarnost ili jednoglasnost.

    Terminoloki, idma' se definira na sljedei nain: "Jedinstven stavmudtehida jednog vremena, nakon smrti Poslanika, a.s., oodreenom erijatskom pitanju.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    15/17

    Da bi idma' bio punovaan, moraju se ispuniti sljedeiuvjeti:

    a) da u vrijeme pojave pitanja postoji vie mudtehida, a akonema mudtehida ili je samo jedan, ne moe se ustanoviti

    idma;

    b) da svi mudtehidi imaju jedinstven stav o odreenompitanju, a ako bi se odreeni mudtehidi izdvojili sa svojimstavom, kao, naprimjer, da to urade mudtehidi Mekke,Medine ili Kufe, nema idma'a;

    c) da se njihova jedinstvenost ustanovi nakon iznoenjamiljenja pojedinano;

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    16/17

    4. Kijas - etvrti izvor erijatskog prava

    Velika veina uenjaka smatra da je kijas etvrti izvorerijatskog prava. Kada ustanovimo da postoji odreeni

    erijatski propis o nekom pitanju u zakonskom tekstu, a onu sebi sadri razlog zbog ega je ustanovljen, te se nama

    pojavi problem koji nije izriito rijeen u zakonskomtekstu, a sadri isti razlog koji smo prethodno ustanovili u

    Objavi, tada pravimo analogiju (kijas) i propisom izzakonskog teksta analogno rjeavamo novonastali sluaj.

  • 8/3/2019 Fikh Islamski propisi

    17/17

    Definicija kijasa

    Kijas je analogno rjeavanje nakog erijatskog pitanja koje nije izriito rijeenozakonskim tekstom po uzoru na rjeenje slinog pitanja obuhvaenogzakonskim tekstom zbog istovjetnog razloga.

    Ruknovi kijasa

    1. El-asl (osnova) - to je zakonski tekst koji u sebi sadri propis ili sluajtretiran zakonskim tekstom;

    2. El-fer' - pitanje ili novonastala pojava, za koju nemamo propis;3. Hukmul-asli - propis koji je sadran u osnovi;

    4. El-illetu - razlog koji je sadran u osnovi, radi kojeg je propis ustanovljen aprisutan je u fer'u.