Fikh – Islamski propisi

8/3/2019 Fikh Islamski propisi

1/17

Definicija Fikha:Filoloki termin fikh znai razumjevanje,otroumnost, znanje.

Pod pojmom fekiha podrazumjeva se otroumniovjek, odnosno osoba koja poznaje temelje i propiseerijata.


2/17

Fikh i erijat

Druga upotreba pojam fikh se odnosi na same erijatske propise. Podjela Fikha:

1. Prvi dio: ibadat obredoslovlje

Ibadat je jedan od najobimnijih i najvanijih dijelova fikha. Njime se reguliu vezeizmedu ovjeka i Allaha d,. Izvravajui propise iz ove grane fikha, ovjekprihvata Allaha kao jedinog ko je dostojan ibadeta: Recite: Klanjanje moje, i

obredi moji, i ivot moj, i smrt moja, doista su posveeni Allahu,Gospodaru svjetova. " (El-En'am, 162)

Svi propisi iz oblasti ibadeta, kao to su propisi o istoi, namazu, postu, zekatu,kurbanu, imaju za cilj ispravnost i potpuno ovjekovo usmjerenje ka Allahu, d..Zbog toga se oblasti ibadeta pridaje posebna panja, jer njegovo pogreno

izvravanje umanjuje vrijednost ina i samog znaenja te kao takvi donose maluili nikakvu korist izvriocu.


3/17

2. Drugi dio: muamelat - imovinsko pravo

Svakodnevna upuenost ljudi jednih na druge zahtijeva skladno ureenjenjihovih meusobnih odnosa. Muamelat je podruje fikha koje se baviimovinsko-pravnim odnosima meu ljudima.

Da bi se kupoprodaja, zanatstvo, poljoprivreda, kredit, oporuka, vasijjet,vakuf, iznajmljivanje, partnerstvo i dr. odvijali na ope zadovoljstvo i

dobrobit svih, muamelat je svojim propisima detaljno uradio ovuproblematiku.


4/17

3. Trei dio: munakehat - brano pravo

Ljudski rod na Zemlji odrava se putem procesa razmnoavanja. Intimniivot mukarca i ene ima svoje norme i principe ponaanja.

Takav zajedniki ivot islam naziva nikahom, odnosno brakom. Brak je jedna od vanih i jako znaajnih institucija kojoj islam poklanja posebnupanju. I Kur'an govori o tome: Udajite neudate i enite neoenjene,i estite robove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im izobilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (En-Nur, 32)

Allahov Poslanik, a.s., veli: "Brak je moj put, pa ko odstupi od braka -odstupio je od mog puta.

Prema tome, brak je ugovor sklopljen izmedu mukarca i ene na osnovukojeg stupaju u brani ivot.

Munakehat (brano pravo) je podruje fikha koje obuhvata sve oblastibranog ivota, reguliui time:


5/17

A.odnose izmeu suprunikaB.od sklapanja braka,

C.mehra, poligamije,D.smetnje za brak,E.podizanja i odgajanja potornstva,

F.razvoda braka, iddeta,G.izdravanja i ostalog to prati braniivot.


6/17

4. etvrti dio: ukubat - kazneno pravo

erijat je postavio svaku stvar na njeno mjesto. Kada je rije o kaznenom pravu,mora se istai da je ono propisano kao zatitna mjera za ouvanje temeljnih

prava svakog pojedinca: vjere, ivota, razuma, asti i imetka.

Kada god se govori o ukubatu (kaznenom pravu) za prekraj pojedinih vjerskihpropisa kao to su - zinaluk, alkohol, kraa, potvaranje ednih muslimana i

muslimanki za zinaluk, treba znati da ova oblast obuhvata i tuilatvo iparnienje medu ljudima.

Ove mjere imaju cilj takoer da zatite drutvo od tih drutvenih zala, kao imoral kod ljudi. Budui da je erijat Boanskog porijekla, da je namijenjenljudima, da je sveobuhvatan, da je utemeljen na umjerenosti i potpunoj jasnoi,

on kao takav garantira sretnu zajednicu i pojedince u njoj, ukoliko ga sepridravaju i ive po njegovim uzusima.


7/17

Podjela fikha

Prvi dio: ibadat obredoslovlje

Drugi dio: muamelat - imovinskopravo

Trei dio: munakehat - branopravo


8/17

EDILLE-I ERIJJE - IZVORI ERIJATSKOG PRAVA

1. Kur'an - prvi izvor erijatskog prava

Kur'an je Allahov govor zapisan u Mushafu, objavljen posljednjem Boijem poslaniku Muhammedu, a.s., u

periodu od dvadeset i tri godine.

Sadri stotinu i etrnaest sura (poglavlja), 6666 ajeta.Kur'anski ajeti obuhvataju iroku tematiku; u njima segovori o ispravnom vjerovanju, imanu, upuivanju naposmatranje i razmiljanje o onom to ovjeka okruuje,dogaajima i ivotu Poslanika, narodima koji su ivjeli prijenas, o lijepom odgoju, moralu i svemu to on donosi sasobom.


9/17

Iz oblasti ibadeta Kur'an govori o namazu, postu,zekatu, hadu, zavjetu i dr. u oko 180 ajeta.

Iz oblasti porodinog i branog prava, omehru, opskrbi, dojenju, odgoju djece, potomstvu,iddetu, nasljedstvu i poligamiji govori se u oko 70 ajeta.

Iz oblasti muamelata, odnosima u trgovini i zakupu,dugu, pozajmici, partnerstvu, i dr. govori se u oko 70 ajeta.

Iz podruja ukubata, o zloinima i prijestupima, kao to su:

zinaluk, kraa, kocka, potvaranje ednih muslimana imuslimanki za bludne radnje, govori se u oko 30 ajeta.


10/17

Propisi o ratovanju, dihadu, ratnom plijenu,zarobljenicima i dizji takoer su tema odreenog brojaajeta.

O propisima koji tretiraju ustavno pravo, meunarodneodnose, finansije i ekonomiju, te pravednost, uru,

jednak tretman ljudi, socijalnu zatitu svih graana,takoer se govori na vie mjesta.

O pitanju broja ajeta koji govore o erijatskim propisimaulema se slae da se taj broj kree od 300 do 500 ajeta.


11/17

Za razliku od prijanjih objava, koje su dostavljene ljudima u jednom trenutku, Kur'an je objavljen postepeno, povodomodreenih dogaaja i pojava u periodu od 23 godine. Objavljivanjeje slijedilo uglavnom kao objanjenje, kazivanje ili kao odgovor nakonkretna pitanja.

2. Sunnet - drugi izvor erijatskog prava

U hijerarhiji izvora prava Sunnet dolazi poslije

Kur'ana. Prema tome, Sunnet je drugi izvorerijatskog prava. Kur'an svjedoi da; On, Poslanik,ne govori po hiru svome, to je samo Objava, kojamu se obznanjuje. (EnNedm, 3-4)


12/17

a) Jeziko znaenje rijei sunnet

Sunnet u arapskom jeziku znai put, pravac, obiaj, bez obzirabio on pozitivan ili negativan. Ovo znaenje rijei sunnetnalazimo u Kur'anu, a Poslanik, a.s., veli: "Slijedit ete putonih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, korak pokorak, pa kada bi neko od njih stavio glavu u rupu, i vibiste to uradili." Pitali smo ga: "Boiji Poslanie, jesu lito jevreji i krani?" "Pa ko bi drugi bio", odgovorio je.(Buharija i Muslim)

b) Definicija sunneta

Polazei sa osnova znanosti kojom se bave, uenjaci su ivot,postupak i praksu Poslanika, a.s., definirali u duhu oblastikojoj pripadaju.


13/17

Tako uenjaci Hadisa sunnet definiu kao ono to je

Poslanik, a.s., rekao, radio ili utnjom odobrio.

Uenjaci usula sunnet definiu kao ono to jePoslanik, a.s., rekao, uradio, utnjom odobrio, a nije

iz Kur'ana.

U fikhskoj terminologiji, sunnet je ono to jePoslanik, a.s., preporuio ili radio, ali ne uzapovjednoj formi.

Dakle, ono to je lijepo, ali nije obavezno initi -mendub ili mustehab. Sunnet i hadis su sinonimi.


14/17

3. Idma' - trei izvor erijatskog prava

Poslije Kur'ana i sunneta, koji se smatraju osnovnim izvorimaerijatskog prava, u traganju za rjeenjem odreenih pitanjaduni smo konsultirati idma'. Idma ili konsenzus je trei izvor

erijatskog prava.

U arapskom jeziku idma' moe znaiti: nijjet, odluku,podudarnost ili jednoglasnost.

Terminoloki, idma' se definira na sljedei nain: "Jedinstven stavmudtehida jednog vremena, nakon smrti Poslanika, a.s., oodreenom erijatskom pitanju.


15/17

Da bi idma' bio punovaan, moraju se ispuniti sljedeiuvjeti:

a) da u vrijeme pojave pitanja postoji vie mudtehida, a akonema mudtehida ili je samo jedan, ne moe se ustanoviti

idma;

b) da svi mudtehidi imaju jedinstven stav o odreenompitanju, a ako bi se odreeni mudtehidi izdvojili sa svojimstavom, kao, naprimjer, da to urade mudtehidi Mekke,Medine ili Kufe, nema idma'a;

c) da se njihova jedinstvenost ustanovi nakon iznoenjamiljenja pojedinano;


16/17

4. Kijas - etvrti izvor erijatskog prava

Velika veina uenjaka smatra da je kijas etvrti izvorerijatskog prava. Kada ustanovimo da postoji odreeni

erijatski propis o nekom pitanju u zakonskom tekstu, a onu sebi sadri razlog zbog ega je ustanovljen, te se nama

pojavi problem koji nije izriito rijeen u zakonskomtekstu, a sadri isti razlog koji smo prethodno ustanovili u

Objavi, tada pravimo analogiju (kijas) i propisom izzakonskog teksta analogno rjeavamo novonastali sluaj.


17/17

Definicija kijasa

Kijas je analogno rjeavanje nakog erijatskog pitanja koje nije izriito rijeenozakonskim tekstom po uzoru na rjeenje slinog pitanja obuhvaenogzakonskim tekstom zbog istovjetnog razloga.

Ruknovi kijasa

1. El-asl (osnova) - to je zakonski tekst koji u sebi sadri propis ili sluajtretiran zakonskim tekstom;

2. El-fer' - pitanje ili novonastala pojava, za koju nemamo propis;3. Hukmul-asli - propis koji je sadran u osnovi;

4. El-illetu - razlog koji je sadran u osnovi, radi kojeg je propis ustanovljen aprisutan je u fer'u.

Fikh – Islamski propisi

Documents

Transcript of Fikh – Islamski propisi