tlillLlo'l'llKAAucusr CrsAIutc

UREDNIK

Albert Goldstein

NASLOVZVORNIKAFernand Braudel

CMlisation mat6rielle, dconomie et capitalisme, )(\f-XVIII' siEcletome 2

LES JEtx DE r'fcrnNcrcopyright @ lgTg byArmand Cofin 6diteur, Paris

D u b r a. a k a c e I e b rini, #ilT"r, i t an, Li er k a. D ep o I o,Ksenij a Jantin, Kantnela Kraiina, Miri a.na. O buli en,

Vi{nja OgrizouiA

pziNa r srnuiNa ruoarctJa

Mirosla,u Brandt

oBJ VIJMNJE oVE KNJIOE PoTPoMooLI SUrMTNTSTARSTVO PRoS\0111'B I KULTURII RnPtJIll.lKll I IRV I'SKII

-nupunlrCxl noND zA KtJL'llJltuMtNt!t'rAlts'tvo zNANosl], ll]llNol,ooull t lNFoltMAllKlt llllPl,lll,lKll llltv^l'sKll

FtsRNAND ts]RAUDEt

IGRARAZMTBNE

M aterij aln a ciuilizacij a, ekonomij a. ikupitaliza.m od X/. do WIil. sto$ee a

ICAr r( il rsr' ( lris^ritxr Z,A(iRlirI

r992

l'iutttt Gourouttt nutk osohite z,

SadrZaj

Ilil l)(;( )V()lt

Poglaulje 1INSTRUMENTI RAZMJENE

EyROpA: rOreitcr NA DONJOJ GRANTCI RAZIUENEI llrlf rl. tr-Irricc poput dana5njihI tt,rrlr r\,1 I tr)niceIr lllt r st: rnnoZe i specijaliziraju

I l,rrl rnor:t posredovatiihrf,rl l.orrrlonaN,rllrr rllc l>i bilo radunatil:tillr rk:r islina, ewopska istinaI lrlir.r I rr)istaI r lll{r' f t' granica ali granica koja se pomidefrlrr rl r';rzinc triniceI lrrr'.rrrlH1l r i;;rlizacija i hijerarhizacija idu wojim tokomI llr ,rrrl ()svajaju sviietJlrrrlozi PolctaI'rr r'r'llk:r aktiwrost torbaralt,r lt l(' torbarenje arhaidno

E\iROPA: KOLESA NA GORNJOJ GRANICI RAZTUENElirlrrrovi, staro orude koje se stalno preinadavaI l irrlovi u svetkovaniullrllrrr'lj;r sajmovatrrlrrrovi i kruZenjaAiltIil s;tinlovahl'r, rrrlil:t, skladiSta, magazini, iitnicellrrrr'I I Arrrstcrdamu, triiSte wijednostiI t I r rrrrlonu we zapodinje iznovtI I'r ll f c nuZno iii u Pariz?ilrrru c inovllc

lr; r"t'tttl;l trJnicc i dtr(ani a svurr IzvAN DyRoPE?

I'r r rrrlr.'rrljiv;r pc>vr{irra ()sn()vnog tdiSnog prostora1r'll('r l)c(llxril lll vclctrgOvaca?I llrrrltrskl barrk:rllllrrlzl irrvt ltralo, trll z:tt() lnll sx,tn()v:rI lr op:r f cdrraka slr svllctorrr/.rL lltrdnc llllx)tcz('

9

1B192127323441424B53556364667176

BOB5B991o')949B

102108113115

118124125129132140141

l\t14lttt'llr;t,rrrvririt)A liittimn I'llr,ls'l'l NIA

'l'll(;()v(:l l't'l((;()vlNsKl ()lrl'l(:Al()dl:rscl I ptlvt':tclOpticai I ntlctrlccBez zatvartnil knrge nctrra poslovaO teSkoiama povratakaTrgovinska suradniaMreZe, izreSetkanosti i owaianiaArmenci i ZidovtPortugalci i Spaniolska Amerika: 1580-1640'MreZe u sukobu, mreZe osudene da nestanuManiine osvaiaiu

TRGOVACKI YISAK VRUEDNOSTI, PONUDA I POTNAZNJATrgovadki viSak wi j ednostiPo"nuda ipotrainia: Primum mobileSama potraZnjaSama ponuda

TRZISTA I NJIHOVA GEOGRAFIJATvrtke u svom prostoruGradski prostoriTrii(ta sirovinaDragocjene kovine

NACIONALNE EKONOMUE I TRGOVAdKA RAVNOTEZA>Trgovadka r avrtoteia*groike koie treba ProtumatitiFrancuska i Engleika prije i posliie 1700. godineEngleska i PortugalIstodna ErroPa, zaptdna EwoPaZa globa'lne ravnoteZeIndiia i Kina

sruEsrrrr rRzrsTETrZi5te koie samo sebe reguliraKroz visestolietno wijemeMoZe li danainje doba wiedoditi?

Poglaulje 3PROIZVODNJA ItI KAPITALIZAM U GOSTIMA

KAPITAI, KAPITALIST, KAPITAIIZAMRiied >kapitalzafirorcn

I ic,tt tt t t tt I llt', t, tt I d / I,q,'(,,'t t :, t t lt' I t.'

ntitivrrog sl:ln()vrriilvir 'l'r'olrri:trrtlsliol.g otorljlt (()tot'i tr Solornor-r-skorn n)()l'r.r, sjcvcroistoi'uo otl l)itgrttit*(ivitrcjc. - l"ull). r'cd.) udarra5njc vrijcrnc i trliSta srcclrrjovjckvnc i prcdindustrijskc llv-ropc'/ Nisam sasvitn uvjcrcn.

LI svakom sludaju ncicmo sc odmah na samom podetku igrezaworiti u opicnita tumadcnja. Na podctku iemo opisivati. PrvoRvropu, bitnog svjcdoka kojcg poznajemo bolje od ostalih . Zatm,ne-Ewopu, jer niti jcdan opis ne bi vodio do valjanog podetkatumadenja ako nc bi doista obi5ao svijet.

I (t t7

I,IVROPA: KOTACICI NA DONJOJGRANICI RAZMJENE

l)rrkle, prvo Dvropa. Ona jc vci prije XV. stoljeia iskljudila naj-rrrl'raidnije oblike razmjene. Cijcne za koje zrtademo, lli za kojerrrrsluiujemo da postojc, 'r.ci su od KI. stoljeia nepostojane clje-rrr:ro, Sto dokazuje da vci postoje doista >>moderna< trZi5ta kojanlogu, premaprilici, povcZu li se jedno s drugim, skicirati sisteme,vr.'zc, od grada do grada. Doista, samo trgovi5ta i gradovi imajut)r'ava trZi5ta.

r 165 1180 1'1951185

1. PruJE\TTDMENOST KOLEBANJA CIJENA U ENGLESKOJ

l'r't'rna D. L. Farmeru: >Sttrnc Prices Irluctuations in Angevin EngJand

l:t't-ttrtiltl llt,ttt,lr'l y' l.t1t,t t,t. nt/t'itt'

( )lttrttt' I t'^'tt tt'r' l)()l)u Itltttrrrstt jilt

ll svjcm osnovnom clbliku, tr'l.nicc postojc i danas, one su priv-rcmcno >na oclgocliv pitlrnic.lllrr':rvt) tc najblilc vlasti, brzc u kaLniavaniu i izdavanju propis;r,rtlili'r:t nadtiru cijcnc. Na Siciliji, prodavad koji trali cijcnu stllrt().,.r jt'rllrn >!l,t'an()( viSr-r

lirt'tttttttl lt,'.,u.1.,1 / lg,'., t'.t : t,t l.,tt.,

l\lt'tlrrtiltt, ttili tltrlrit;tu;t', triti klrzrri;rvirrrj(' llisr.l oncrrrol3,uiiliIt'zttit'tt tt ttit'ttr)nl l)l'ot'r'lrlrr, tr rricrrorrr tutrlirrr:rnju, ovisnlazi do manje ili vise rijetkih intervenci jastraie,ncsumnjivo spektakularnih ali i opreznih3o, ondje se pronoseglasinc o politidkim i drugirn novostima. u grofoviji Norfolk seupravo na jar,rrom mjestu trLnicc u Fakenhamu, u godini 1j34.glasno kritiziraju djcla i namjcrc kralja Henrika VIII31. uostalom,na kojoj se englcskoj trlnici ne mogu tijekom godina duri vatrcnerijedi propovjcdnika? 'I'a jc osjctljiva gomila tt za svaku pobudu,pa i onu dobru. Trinica jc takoder omiljeno mjesto za poslor,rreili obitcljskc nagodbc: >U mjcstu Giffoni, u provinciji salermo, uXV. stoljcdu vidimo po biljcznidkim zapisnicima da se trhnogadana, osim prodajcLivelnih namirnica i proizvoda lokalnog obit-ni5tva, ostvaruic vcii postotak (nego obidno) zemljisnih kupo-prodajnih ugovora, ugovora o dugotrajnom zakupu, daror,nica,zcnidbenih ugovora i ustanovl jenja miraza.Natrinici se prodajc sve osim tihe razboritosti i dasti.< >>Tko kupi ribudok je jos u moru (prije negoli je uhvaien a) izlaie se opasnosti dadobije samo njen miris.< >>Ako dobro nepoznajes umijeie kupova-nja i prodavanja, tllnica ic te tomu nauditi.< Buduii da na trznicinitko nije sam, >misli na scbe sama, ali misli i na trZnicuuctlpiil auere cmtici in. piazza cbe denari nella cctssotpro-davadu koji vidc: 'Dodi i kupi'mudro ie biti odgovoriti: 'Ne trosimviSc ocl ()n()gil Stizmedu vrata Saint-Michel i opkopana5eg gradaPariza u ulici d' Enfer i na watima Saint-Jacques...37Medutim, stara sastajali5ta, u srcu gradova i dalje se odrLavaiu; daki dinjenica da ih sc prcmje sti za par koraka postaje aferom, kaoonda kada je 1667. trZnicu trcbalo preseliti sa samog mosta Saint-

-Michel na jcdan njegov kraj38, ili, pola stoljeia kasnije, iz uliceMouffctard u obliZnje dvori5te palade Patriarches (u svibnjuL7tSl:t. Nova nc odgoni onu staru. I kako se zidine premje5taju srastom aglomcracija, trlnicc mudro smje5tene na periferiji, jed-n

l\'t ttttttrl llnttrtlt'l / lyt rt t irtntlr'ttt'

ll l',tt'izrr, l';ttl;trtrt'nl, srr>no\,,u trZnicu izmcdu crkve Notre-Damc i otoka na komjePala(a

l:.'t't,(u,tl llr.tutl.'l / l,L:,,tt, tt :,nlt,tt(,

Bretantja, ',xatkriuena trhica u l;ctoutu (kraj xw. stoljeia). (otisakGiraudott)

ncobidni skup pods jeca nasajam (flce Fcilr on the Tbames, 16g3.)Jedna nevjesta gravura prikazujcta) dogadaj ad,anam ne clotaravaslikovitu gu'hruag.

Posr,'uda je porast razmjcnc doveo gradove do toga daizgraclesvojc balles, to jcst natkrivcne trlnice oko kojih posloji ri,znicana slobodnu prostoru.'I'akvc natkrivene trhnice..&inom su stalnei specijalizirane. zna>srcc poslilvnc

I t t t I t t r tttr,t t I l t.tt :,,1 lt,ttt,

i'ctvrtis kojc jc nakon prode5ljavanja vunc skinutarnasnoia i opicnito jc isprcdcna na malim kolovratima(idnc pokrivcnc trl.nicc do kompliciranog zdanja i organizacijc:ll:rllcs kojc su vrlo rano postale >trbuhom Pariza

l;t,t ilruttl lltittt,ltl ,/ l,q,tt ttt:Utlt'ttt'

u lrn('n( t I lOl I 1O.1, lr, l(' r.rriurrri zn:rli lirizt'. N'Iolt'rrro li i nlrt-I't ivt'ttt' lt.i.ttit't', lioiilr lrot'ijt'sl ttilirtrllt rrisrrro lloliuS:rli ocrtati ut'jt'lirri, pronr:rkrrtrli rr islo tloslojlrnstvo >indikatrtra

l,'t'i itrtntl llt,ttttlr'l / l1\t rt t tt : ttt/r'tt,'

I I l'rt t'izrt ltttttlttrtrr

lit't'irtrtttl llt'tt tttlrl / lgt'tt t'tt : tttlt'ttt'

lin()nllt'l;rrli L{r1r:,r'n,l/r\',1 "ltt'tttrlit't's,,ilirrlloviltortrrivitrilr(l(r(r5);izr,:rrr .l rrrilic l.rrpovittotn sl;tllirtvtttlttc rillc itntrcuilulukc

I't't tttuttl llt,ttt,l,'l / llit,t t rt - iltlr'ttr'

Sl.ttfut j Itttrtlotttt

Na svoj n,railt, slr-ri:lrj Lonclorrlr slr-rZi k:ro primjcr. On uvodi u igru,nttttcrtis ntttttuulis, svc dcga sc nrolcmo prisjctiti u vezi s metro-polama kojc su prcrano imalc svcstrana prigrada. Bolje osvijetljcnpovijcsnim istraZivanjcm od ostaliheo, dopu5ta nam da izdvojimozakljudkc koji nadilaze tck ono pitoreskno i anegdotsko. N.S.B.Graser je imao pravo da u njcmu vidi tipidan primjer von Thuncn-ovih pravila o zonskc>j orgztnizaciji ekonomskog prostora. Takvasc organizacija" izgradila oko l,ondona ditavo stoljeic prije negookoParizae2.Kadajc jcdnom stavljcna u sluZbu Londona, njegovajezona uskoro obuhvatila gotovo ditavprostor engleske proizvod-nje i trgovinc. U XVI. stkoje su poput dama, buduii da su vrlo uredno odjevenc

I,cnutiltl llnttrdrl ,/ llgtrt nt:tnlrtto

grad, itli slttn Kt:ttt ost:tjt: isti, sit svojirrr sclj:rt'irtr:r, Titrrirn ltoljinra,uzgojcm st

lie'ttttttul ltfiuttlrl / l14t rt t rt : tttlr,ttt,

It() l)l'oil

l;cntrrtttl llttttttlt'l / l,qnt t'tt:tttf t'ttt'

ljc, od rcgijc do rcgijc. A trcbir l)l'il)aziti nit t() nit koji jc n:ttin izvrscnradun.

Znademo, u svakom sludaju, da u Engleskoj u XII. stolje6uvjerojatno ima viSe trinica nego u clizabetinskoj Engleskoj, iako jebroj stanormika u jedno i drugo doba gotovo jednak. To moZemoobjasniti bilo veiom aktivno5iu, dakle Sirim djelovanjem svakejedinice u elizabetinsko doba ili prevelikim brojem trZnica usrednjovjckovnoj Engleskoj, buduii da su se vlastela bacila na toda swore triiita bilo iz pitanja dasti bilo zbogimladenja koristi. Usvakom sludaju, u mccluvrcmcnu jc bilo >nestalih trlliltanestali grado-vi

li't'tttttttl llttttt,lt,l / l.ut rt t rt.. tttlr'ttr,

zakuptilca fanrte clolctzi lta. trzliclt proclauctti iiuu peracl. Ilustracij(].iz n tk opis a p o lt r anj er r og tt lhiti.s b M us eunzu, iz go dirt e 1 5 9g . (lg. 1 2 i 2,f. 7.J) (Fototeka A. Colbt)

ditati), uzrokuju nesporazumc i dak prave drame. Medutim, zatrgovca koji goni svoje rovarnc konje ili nadgleda utovar pseniceuz ri)eke, surovi posao putnika ima svojih draii: proputovatiEnglesku od Skotskc clo cornwalla, pronalaziti oct swatista doswati5ta prijatclje ili ortake, imati osjeiaj pripadnosti inteligent-nom i poduzetnom poslovnom svijetu - a sve dobro zaraduju(i.Upravo u tome jc rcvolucija koja se iz ekonomije prelijeva udrustveno ponasanjc. Nije sludajno, misli Everitt, da se ove noveaktir,rrosti razvijalu u isro vrijcme kad se porr,rduje politidka sku-pina independenatct Nakon gradansko g rata, kad se oko 161*7.ceste i putevi ponovo slobodno owaraju Hugh peter, kornvolskobrundalo uzviknuo je: >rPrclijcpe li promjene! Vidjeti ljude kakose ponovo kreiu od Ildinburga do Land's Enda na Cornwallu, ada ih nitko ne zaustavlja na samim nasim watima; ponovo vicljetivclikc putcvc kako su livjcli; duti vozara zviLdatrkako bi ohrabriosvoju zilprcgu; vidjcti tjcdnu poitu na sv()m uobidajcnom putu;virljt'li lrrrl;r lillkoji, umjesto da svoju robu prodaju natri.nici Halles ili na favninrtrinicama, prodaju je po swati5tima (...) i drugdje otoz. On jo5 k(ome donosi briiljiv popis svih sredstava kojimi se sluze mlinari,p ckari, mesari" nekorektni trgovci i s akuplj ad i zalihakoj i to p ost:r j uzloupotrebom ili nabrzu ruku, kako bi se opskrbilipo niioj cijcnii na Stetu uobidajenih dovozanatrLnicer.8. vei oto r3sl. g,r.iinuu Eweuxu, u Normandiji, branitelji javnog reda prijavljuju priz_voclade i preprodavade koji se sporazumijevaju >idosaptavajuci scpotilo, govoreii pomoiu znakova, pomofu duclnih ili taynih rilc-iiprije nego sto ih ovidvezu do trlnice

lit't'tttttul llnttttlt'l / l,tit tt t tt -' tttlt',tt'

Prodauatic& pour1a. i njezht. rtxaga.rut'c. >>Moia liiepa blitua, nr.oi krasniipirt at lo. Dra orez, 1 6. st o lj ete. (Zbirka Vio I let)

ovai glavni grad. Odncdavno imaju obidaj da predusreiu trZi$ta,time Sto izlaze u susret scljacima i uzimaju tovare robe te ih zatimpreprodaiupOCijenamakojeimseudinezgodnima...nonnostantele morntorazioni di tutta la cittd.zemlja

l;rnutntl llntutlcl / ll4nt t'tt.:trtfi,ttt'

scrij()tIl cijt'rutl'l'r ltojt' llllnt lo otl;tjrr lc nrsllol:ricrrro llrojninr olt:r-vjc5tcnjirnit () ltjilr()vorn st:rlnorn p()rastu.'l':rko u Sptrnjolskoj l55tt,prcma rijctima jcdnog vcnccijanskog ambasadorar2t, >>... i benicbe si soleuano lasciare a otto e dieci per cento si uenclono crquqlro e cinque

l\'ntttrul llntutlcl / lgn, nt,:n,1,'n.'

l)rclnil tlolirunt'rrtirnrt lrolvrtlrrrrur ztuttlcrno rllr nrr 1'rortug:rlskornsclu vc( postojc nrtjamni rirdnicir't7. 1393. ir.bij;. u Auxcrrcur-J8, uIlurgundiji, Strajk radnika u vinogradima (:odsjctimo sc da jc gradnapola uroni en u ratarski iiv ot i da j e vinograd predmet neke wsteindustrije). Taj nas dogadaj obavje5tava da se u ljetno doba sva-koga dana, u ranu zoru, na gradskom trgu sastaju nadnidari iposlodavci, pri demu poslodavce desto zastupaiu neke wste pred-radnika, takoztrani closiers. To je jedno od prvih trilltarada u kojemoZemo zaviritt, s dokazima u ruci. U Hamburgu 1480, Ta.ge-lobner, dnermidari, dolazili su na Trostbriicke u potrazi za pred-radnikom. Vei u tome vidimo >providno trZi5te radomu Avignonu su sluge koje se moglo unaj-miti dekali na mostuunajmljivanje< (>od Svetoglvana, Svetog Mihajla, Svetog Mar-tina, Svisveta, Boli(a, Uskrsa...,,"'), .tu kojima se seoski sluge islu5kinje prepu5taju ispitivanju wbovatelja @ogatih seljaka ilivlastele, kao Sto je bio gospodar Goubervilleala2), poput stokekojoj je kvalitetu slobodno proradunati i provjeriti. >Tako svakomalo trgovi5te ili veliko selo Donje Normandije oko 1560. pos-jeduje svoje najmili5te koje slidi na trZnicu robljem i sajam.dnerrnidara>sjedu,piljenje, cijepanje drva; za podrezivanje vinograda, zaberbu; zaplijevljenje, okopavan)e, za rad u vrtu (...), za sadnju pow(a; zako5nju i spremanje sijena, za Le6ru, zavezanje slame u snopove,za mla(enje i di5ienje Lita...utovarivade,nosade, trhono5e, kodija5e, vezate u snopove, dnerrnidare...ured prcporuditcljiclipomoinika u poslu

l\'t'ttrrtttl llt,ttt,lr'l / l.t', tl t i, :,il1t',tt'

t'irr;r1"". 'l'r'1-ior':rr' l(' r,:urro vl:rsrrili t;rrliorticc i on slrrlr:t rr tlolit'rtj slkoji donose za 15 do 2O soua namirnicana trZnicu pa s tim (sic) nc mogu uii niti u krdmu...

li't'tttrttrl llr,ttt,lrl / l.t:, (t, (,; tnl.',tt'

sll()l)l';l(rll s Fl,l';l(l()nl slln() lx)sr'('(lslv()nt tt'!.1()veil iz sl)()nlcnut()ggr';rtlrr.i l i ;tosrr:dstvtrrn z:r k r-r prr i ka vl ustcl i nstva iz mjcstat 6 2.

( lcsto s m o svraia li pei.nju niL t^j zivot po strani koj ega postoj a-njc nitko nc moZe porcii. Medutim, postoje stupnjevi i, Stovi5e,izuzcci. Mnogi se seljaci uvclikc koriste trZnicom: engleski >>zakup-nici>llrr slolirr j;rl< nutglrr':l(':l r)lrlovlrt'rrilr (...) llrivitlrtovrlo l:rglrrrirrr lr:r'r'lorrr i rnnoStvo ntuSl

l;

l:!,fldnd llret*ltl / Igr(t fttzu1lntc

PLAZA MAYOR

SITNICARI

DRAGUUARISVILARISUKNARITRGOVCI RUBENINE

5. MADRID I NJEGOVI RASKOSNI DUdANIGlavni grad Spanjolske se nakon 1560, u XVII. stolje6u, preobraia u sjajnigrad. Dudani se mnole. Oko Plaza Mayor grupiraju se duiani prema svojim

specijalitetima. Prema M.Copella, A.Matilla Tasc6n, Los Cinco Gremiosmayores de Madrid, 1957.

na prazlJ,om pl'ostoru, skupine dudandiia, ))cr.o-tiena, koji igrajuu I o gu s t a lnerg2 tr inic e. I dalj e, prem a isk azima putnikA, to j e s lu d aji otoka Cejlona u X\rII. stoljeiu: nema trinica, samo duiani1S3. Sdruge strane, vratimo li se u Ewopu, kako da nazoyemo te barake,te da5dare koje se dliunabrzu ruku i po samim pari5kim ulicamai koje uzalud1776. godinezabranjuju uredbama? To su leteii stalcipoput onih na trLnicama, ali na njima se prodaje svakodnermo,kao u duianima184. Da li je tu kraj na5ih sumnii? Ne, jer u Engleskojponeki trZni lokaliteti, kao'STesterham, imaju svoje redove (rotu)sitnidara i trgovaca mirodijama mnogo prije nego Sto su imalitrZnicu185. I jo5 je mnogo duiana i na samoj trinici; ova se otvara,a oni nastavljaju prodavati. Ne znadi li, isto tako, dinjenica da imateu natkrivcncrjtrZnici grad:r l,illca, na primjcr, mjcsto zaprodavanjc

! o(a:1.1r\.

-o\

!o\i e-)rd

I ns I rttrrten I I ft t:t,t l(tr(

Bok uz bok, dutan, pekara i suknara, u. Arnsterdcrlnu. NaslikaoJctcohrtsVrel, boltutclska ikola, WII. stolje6e. (Antsterda.nt, zbirha I I.A. Wetzlu.r.Otisak (iironclort)

17

lir't'ttrtttrl llntrt,lt'l / l.rt tt t tt..,ttlt,,tt,

us()li('ll(' r'ilrt' is;rotl lt go\';l(;l rivi('2()rn trr()l'sk()tr) rilx)rn, spaianjctrlnicc i tlrrtt;rrr:r lr"'i'

Mcdurinr, r:rkvc ncizvjcsr-rr)sri nisu sprijcdile dinjenicu da sedu(an podinjc razlikctvati od trznicc, i tcl s godinama sve vise i vise.

Kad sc u XV. sroljciu gradovi radaju ili ponovo raclaju naditavom zapadu i kada ponovo ozivljuju trilnice, urbani poletuspostavlja todno razlikovanjc izmedu sela i gradova. u ovimposljednjima se koncentrira industrija u nastajanju, i, dosljednotome, aktivno obrtnidko stanovnistvo. prvi duiani koji se istogffenutka pojavljuju zapravo su radionice (ako mozemo tako reii)pekara, mcsara, postolara, krpada obuie, kovada, krojada i drugihobrtnika na malo. Taj obrtnik je na podetku prisiljen iza(iizrrro;.radionice, ne ostajati u duianu uz koji gaipakvete njegovrad >kaopuiaza njegovu kuiicu

l;tt'tttrrul lhtttulcl / lgtrt nt:tttlrttr

Vlasnica sitrtiictrije u Skotskoj iza suoje tezge, oko 1790; izntedrtostalog orta prodaje glaue ieiera, zeleni iaj koji zourt ltyson, sukno,litrttnte, suijede(?). Zlahrc rtauhice i ogrlica ocl jantara poturdlrjltnjeno blagostat{e. (People's Palace, Glasgou, otisak Muzeja)

novca N, nabavlja robu Il, da bi sc redovito watio novcu premashemi N-R-N: >>On sc od svognovca odvajasamo uzzadnjumisaoda ga powati.( U isto vrijcme seljak, obratno, najdesie dola:ziprodati svoju robu na trZnicu da bi odmah kupio ono Sto mu treba;on polazi od robe ivra1a se na nju, prema planu R-N-R. Obrtniktakocler, buduii da svoju hranu mora traLitinatt.Znici, ne ostaje upoloiaju posjednika novca. Mcdutim, izuzeci su moguii.

Posredniku, osobi sa strane, a njihov broj uskoro raste,namijenjena je buduinost. A.zanimanas upravo ta buduinost, vi5enego podeci koje je te5ko razmrsiti, iako je proces najvjerojatnijebio jednostavan: putujuii rgovci koji su preZivjeli propast Rim-skr>tr; Carstva, izncnadcni su podcv5i od XI. stoljeia, a najvjerojat-nijc joS i r:rnijc, polctom g,radv;r: ncki od njih prestaju putovati i

l nr l,'u,n.'n I I n c t n ft,tt t

ukljtri'tr jrr sc tr gr':rtlslj obllrsti. I)o tc pojlvc nc clljciare'r.'l'zrko >pra5njava nogaIstina jc da se trgovce smatralo prvima medu obrt-nicima, ali ni5ta viSe.>veletrgovackao one koji pripadaju donjim dru5tvenim klasam:r

I;rnutrul llntudtl ,/ l1;nt nl;ntlotrt,

crnilo, pc:p(:(), v()s1ll(, loj, sviic(c, tlttltittl, littttttti,ll:ttlt'tlti igrtlldicc,ocat, graSak, pilpar., uobitajcni zatini, nlacis, klinti(i... kodAbrahama l)cnta nalazimo i svilcnc tkaninc, vunu, pamuk i savkrojadki pribor, igle, kopde, itd. Pa dak i knjige, dasopise, al-manahe, papir... Ukratko, bilo bi bolje navesti ono dega u du6anunema: roi 1$to je teSko objasniti), iaia, maslac, sir, zasigurno jer ihu obilju ima na ttinici.

Glami kupci su logidno stanormici gradi(a i okolnih sela.Snabdjevadi (vidi kartu na str. 59)'o', rastrkani su na sasvim druk-dijem prostranstr,rr, iako nikakav vodeni put ne prolazi KirkbySiephenom. Medutim ,prlievozkopnom, bez sumnje skup, redovitje iprijevoznici prihva62;o zaiedno s robom i mjenice kojima seAbriham Dent sluZi pri pladanju. Kredit je doista desto u upotrebi,bilo u korist kupaca, bilo u korist samogvlasnika duiana, kada seradi o njegovu odnosu s vlastitim dobavljadima.

Abrahamu Dentu nisu bile dovoljne djelatnosti trgovca. onkupuje pletene darape a daie ih izradivati u Kirkby stephenu iokblici. lako postaie industrijski poduzetnik i trgovac svojih vlas-titih proizvoda, namijenjenih obidno engleskoj vojsci posredni5-Wom londonskih trgovaca na veliko. A kako ovi s njim izravnavaiuradune dopustajuii mu dananjih same ispostavlja mjenice, Abra-ham Deni postaje, dini se, dealer mjenicama: mjenice kojimarukuje znatno nadilaze obim njegovih vlastitih poslova. Dakle,rukovati mj enicam a znati posudivati novac.

Pri ditanju knjige T.S. \Millanaimate utisak da jeAbrahamDenttrgovac-vlasnik duiana izvan serije, dovjek koji se bavi mnogimposlovima . Moidaje to istina. Medutim, L958, u jednom gradiduSpanjolske pokrajine Galicije, upoznao sam obidnog vlasnika du-iana koji mu je neobidno nalikovao: kod njega ste mogli naii sve,sve naruditi i dak naplatiti bankomi (ek. zar duian ne odgovara,j ednostarrn o, zbr o|u lokalnih potreba? A na vlasniku j e da se snadekako bi u tome uspio. Izgledadaie onaimrinchenski sitnidar izxtr.stoljeia, dije knjige raduna posjedujemo2o3, takoder vanserijski...On obilazi trinicei sajmove, kupuje u Ntirnbergu, u Nordlingenu,ide dak do Yenecije. Aipak on je samo obidni trgovac sudimo li ponjegovu jadnom obitavalistu, jednoj jedinoj, siromasno narrrjes-tenoj sobi.

(t)(t I

I tts I t'tt tttt,tl I I f.t t rn l(t t.,

S pccij o Li.zucl.i a i hii u'ct r hizacij aidu suojim lokom

Kako trajc, ckonomska cvoluci ja izmiilia i drugc oblikc spccijali-ziranib ducana. Pomalo se podinju razlikovati ducani koji prodajuprema vagi: prodavadi mirodija; oni koji prodaju prcma ar$inu:iuknari ili krojadi; oni koji prodaju na komade: trgovci icljcr.-arijom; koji prodaju upotrebljavane predmete, odj^gfu ili namjc-Staj: staretinari. Ovi su najbrojniji: u Lilleu th l7l6.2oa godinc imavi5e od tisuiu.

Zattm, posebni duiani, oni kojima pomaLe ramoi >>uslugatrgovaca vin-om koji drLe stolove i stol-njake i primaju vas kod sebe na hranu,,205, a koji se u XVI[. stoljc(uposv.rda mnoie na zgrrtanje postenih ljudi. Istina ie da su nckiopasni, kao ona krdma >u ulici Ours

lit't'ttttttrl llttt tttlt,l / l,t:t tt,'tt..,,tlt,il(,

lllll'()ait();tl, sve sc prctvorilo u duiane2rl. Tienda osim toga postaieomiljeni okvir radnjc pikaresknih romana. u Bavarstbrojni kao pckari,da bi sagradilinove zgradc< uzalud tra:zi stan, >a to je tesko povjerovati,., frse on>kada se radi. ovako vclikom graclu... (Meclutim), kako je veiinavelikih kuia bila sruscna otkctda sam oudje i'preuredena uduiane i malc sranove zatrgouce. malo ih ostali zaiinajmljivanjer.txonstr-Ltouslyrrzr4: 7663. ie u tomvclikom gradu bilo sarno 50 do 6o nter-ceria; krajcm itoljcia imaih 300 d 400; rask.sni clrri;rni sc prcurccl "i" "i. vclik:r srcrlsrva,

I t t t I t' tt tttr,tt I I *t ; t i I lt't I t'

' l rgouin a r as k o i rt ont, ro b ottt, u M adrtdu, u 2. p o louici XVI il . s t . : dt r Li t t t t istq.rina. [Jkras usporediu s onint ito ga opisuie Defoe gouoreti o ttttuittrlr;ndonskint. trgouhr,anta s poietka stoljeta.. Slika prentcr' Lttistt l)ttn'l rrrllca.zaru, Madrid, Mtuej Lazaro. (Foto Scala)

jcdan bolje od drugog, prekrivaju se ogledalima, ispurtjlrvrritrpozlaienim stupovima, svije6njacima i brondanim ukrasittt:t, itrItlobri Defoe smatra ekstravagancijom. Medutim, jcdan li';tnctrslii1

r utnik (77 28) odu Sevl j en j e pred prvim izlozirna: >> On

l;r,t'iltuttl ll,rtutlt,l r/ lNt t, t tt:rrtl,'rt.,

ttili htrlgttlt' I lill, p:r orrtl;r litttttttl (,'()tt,'1, l;rttt lrttnh .\'/l'rr,/ iliHduiani sitnidara i trgovaca na malo>ncpokretnih< i onih >pokretnih

l,.'t'ttttrul llruruh,l / l,qnt trt.tttqlt,ttt,

Apotekarou dudant: fresker. iz claorca Issogne u Vctl d'Aosti, kraj XV.stoljeCa. (Foto Scala)

njcm usluga) tercijanrcg sektot"ct koji jc povezan s opiim ranit-kom ckonomijc.

Taj bismo polet rnogli ukrasiti mnogim brojkama, radunamoIi odnos izmedu broja stanovnika i broja du1ana222; ili postotakobrtnidkih duiana i duiana-prodavaonica; ili prosjednu velidinuili prosjedni prihod duiana. \Terner Sombart223 iznosi svjedo-danstvo Justusa Mrisera, vrsnog povjesnidara, pomalo turobnogpromarada koji 7774. uwrdujc za svoj grad Osnabruck da su se>sitnidari u posljcdnjih 100 godina gotovo utrosrrudili, dok jeobrtnika gotovo za polovicu manjetrgovca-sitnidara

liarrtttnl lhttuilat / llptt nt.:tttlt,ttt,

pck:lru ,r (lruFl,u uzinlil ktrllrrt'); krt'rrr;rr tllrit. kl't.tlir'f l'l: pil:rt. isllisu jckrcdom svoj tckuCi dug nrt ziclr:; rrrcs:lr clljc l vi$c tisuca librigodi5nje, a koja je mesara, pckara, sitnidara i sirara pla(alatakg clabi platila 100 libri odjednom, ostavljajuii uvijek 100 libri clugazts.Icadimo se da je gospodin Fournerat, kako to navodi LiureZom-mode des a.dresses (1692)236, staretinar pod trijemovima Hallesa,a koji, kako sam tyrdi, ll.,oie snabdjeti >dovjeka pristojnim odije-limaza detiri zlatnikagodi5njekonfekcijom< nije uvijek plaien unaprijed. Isto kao itri udruiena trgovca staretinara u ulici Neuve, u zupi Svete Marijeu Parizu, koji nude svoje usluge za>>syeisporuke u sludaju korote,kapute, flor i_owatnike, dak i za crna odijela koja se nose naceremonijipodela samzaradivattza Livotkada sam se najednom na5la najednom jedinom srebrnjakuIl faut peiner et pour estre pay6 patienter quandon est dlay6^< (Treba se namuditr, akad dode wijeme da se plativalja imati strpljenja, jer to odgadaju to jest, tada ste ir*a odgada-nja - nap. prev.). Naidemo li sludajno na pisma malih trgovaca,posrednika, snabdj evada ovakvo j e j adikova n) e najop(enitij e. >po-novo vam pisemo ove retke kako biste nam rekli kada iete bitivoljniplatiti nas... Uzrok je bio u tome Sto su se trgovci na malo Lalili na.,1:rlr promet, a kako im oni kojima prodaju ne plaiaju, oni nisul,;rtlri i;tvr5iti nove nabavke. S druge Strane, trgovci na veliko k

l\'t'tttttttl llttttttlt'l f lytrr r,t ,nft',t1,

koja jc t>tiglcdrro tt.jcrtuti'liog porijclilrr :r zrrlri'i i torlxn' i votlid'karavana i malogr:rdanin), itd.

Ovo prcobiljc nazivlja u vczi jc s dinjcnicom da jc torbarcnjcdaleko od toga da buclc todno odrcdcn dru5weni rip: ono 1c zbrojzanimanja koja se nc molau razborito klasificirati: stanovnik Savo-je, brusad u Strasbourgu, 1703.244, radnik je koji >pokuiari< svojeuslugc i kao takav sc potuca po svijctu kao i toliki dimnjadari ipunitclji stolica slamom; ncki Maragate245, seljak izkantabrijskihpl ani na, cttti4r"eur, p r>zadinac koj i prcno si iito, drvo, d u ge badava,burcnceta usoljcnc ribc, sukna od grube vunc, ovisno o tome dali sc krcie od Zitorodnih ili vinorodnih visoravni Stare Kastilijeprema Occanu ili uice uet"sct. ; on ic k tome, prema slikovitomizrazu, prodavad en cunbrtlctncia246, buduii da je sam kupio svuili dio robc koju prcvctzi kako bi jc prcprodao. Neosporno, tor-barima moZcmo naz:vati i seljakc-tkalcc iz selaAndrychowapokrajKrakova ili torbarimabar onc mcclu njima koji scoske platneneproizvodc odlaze prodavati u VarSar,rr, Gdanjsk, Lavov, Tarnopol,na sajmove u Ljublin i Dubno, a idu dak do Istanbula, Smirne,Venecijc i Marseillca. 'I'i isti scljaci koji su spremni otrgnuri se izzavi("aja, postaju, pru'Zi li im sc prilika, >pioniri plovidbe po Dnjes-tru i Crnom m oru. . . < (77 AZ.1z"t Kako, naprotiv, nazsrattove imuinetrgovce iz Manchcstcra ili manufakturne radnike Yorkshirea iCovcntrya koji, ja5uii krc>z cnglcsku zemlju, sami isporudujusvoju robu trgovcimzr, vlasnicima duiana? >>Ostavimo li njihovobogatsWo po strani>oni su torbaritorbom koja mu pada prcko boka, scipelama koje su od koZc tck po rubovimaprodavati svilene tka-rrrr(" vunu i drugu robu u svim gradovima kraljevstva, po Scstt;r'rlrrn;r u svakom godi5njcm dobu, a da ne drLe du(an.,, bvakvarrrrr ijrrtivatrgovaca koji odiglcdno nisu sitnitorbari, udinilasc >>vrlo:,r('tn()m za trgovinu i intcrcse kraljcvih podanika

l;rntttnil lh'tttttlrl r/ lgnt t'tt ; ttt lt,ttt'

mlada udoviclt trc tttllt jc z;l l()H lrrt'lijt'grog govorrrik:r, t)(' zn:l('i (l:lnijc bila u isku$cnju!

Mon Dieu, qu'il est plaisartt! Si j'auois hien de qurryEt qtte je le uotthtsse il uouclroit bien de moy,Mais le prufit qtt'ilfait d crier" des gazettesNe poutroit, en, r,nx 6t x, ttousfournir de lunettes,

(Bo'ie, kako je zabavanl I)a sam imala razlogaI da sam ga htjcla, on bi vcoma Zelio mene,Ali dobit 5to jc postiZc izvikujudi brbljarljeNe bi nam z cijclu godinu pribavila

ni zahodski poklopac.)

Zakonito ili ne, raznosadi sc uvlade posvuda, dak i pod arkadeSvetog Marka u Veneciji, ili na Pont Neuf u Parizu. Most d'Abo (uFinskoj) zaposjednut je duianima; no to nije dovoljno: raznosadiie se sakupiti na oba njegova kraja26o. U Bologni je porebnaizritita uredba da vcliki trg nasuprot katedrale, gdje se rrZnicaodriava utorkom i subotom ne bi, zahvaljujuii njima, bio pre-obraien u neku vrstu svakodnermog sajmovanja.26r. U Kolnu raz-likuju tridesct Scst katcgrija Attsrttfera, ulidnih izwkivata262. IJLyonu, 1643, vika jc ncprcstana: >Ulidni prodavadi prodaju sve Stoje za prodaju; uStipke, voie, naramke drva, ugljen (drveni) , groi-dice, celer, kuhani graSak, narandc, itd. Salatu i powie voze nadvokolici uz povike. Jabukc i kru5ke se prodaju kuhane. Tre5njese prodaju prcma te:Zini, 1/2 kg po toliko i toliko.>a po niskoj cijeni odjednog novdiia>izgladnjeli puk (grada) iz dana u dan sve siroma5nijiSmi5ljcnna5ati kao policajci protivprr:pr

l\'t'tttttttl Ilnt tttlt'l / l,rit'rt t rt: trtfr'ttt'

Svicarskim sajmovim,t (l,uzct't't, '/,trt''r.lclt))t(' i u dtt(ltrtirtt:t iulttcNjcmaike na dugatkim, gotovo uvijck istim mar$rtrttttnlt kojcprelaze s oca na sina i na unuka. S vi5c ili manje src(c; na s:tjmuu Luzernu 13. svibnja 1{t19. >jcdva da sam od dega imao navcicrplatiti pola litre vinakoje zovu sctht-ta.dor"es, koji oko vrata nose veliki krii i tr,rde da mogu moliwomizlljeilti bolesti ljudi i Zivotinjasti trtrlovi lrc.

'l'lrko jc rcvoluci'l'rchlrl)()novo uvcsti cchovc>Uz izbjegavanje rrji-lrovih prvotnih zloupotrcbaulitni tezgari< postavljaju nogare posvuda nlrsrt'tlrrlica, >od bulcvara Madcleinc do bulcvara Temple

l;crtttrru.l llnt tttlcl / l,rlttt rrt:tttlr'rtt

koji im jc prcostlro I)rtl(()n prorl:rjt'lrgovt'irnlr nlr vt'lilio sll tt'illi('(.Hallcs, u jcdnom trcnutku torb:rri. Modcrni su torb:rri i slikovitiseljaci iz Grwzljc i Armcr"rijc sa svojim vrcdama p

l:r't'tt,ttttl llnt rr,l,'l / l.rit,r t tt: tttlt',tt'

Savjcta 1702. trislt iz.rrt'icttt'itllt () s\/('nru ilo st'li('t'trgovint'rr lorrrgradu raspravljaju i odlutuju z:rsttrllrrit'i,< - t() icst gr':rtlski srrciporotnici. Mcclutim, da li jc dovoljn p()cliii glas kako bi sc nckainstitucija prizvala u svakodncvni Zivot? Saint-Malo ic l7'211, uza-ludtraiio od kralja trgovatku komoru2eo.

Jasno jc daklc, da sc u XVIII. stoljcdu mnoZe i razvrstavajuinstrumenti krupne trgovinc. Mcdutim, sajmovi i burze ipak i daljeostaju u sredi5tu krupnog trgovadkog poslovanja.

Sajmoui, staro orudekoje se stalno preinaiaua.

Sajmovi su stare institucijc, iako ni izdaleka ne toliko kao trZniccno koje su, ipak, u pro5losti pustile beskonadno duboko korije-njez9r. U Francuskoj, s pravom ili s ncpravom, povijesna istraLiva-nja su odgurnula njihovo porijcklo u darmaSnje doba velikihkeltskih pro5tenja prije I{ima. Preporod u )il. stoljeiu nije naZapadu nulto polazi5tc (a to sc obidno navodi), jer su se dotadajo5 saduvali tragovi gradova, tr')nica, sajmova, hododa5ia - ukrat-ko navikc kojc jc trcbalo razmotriti. Govorilo se da sajmovanjeLendit (Lcndit (l'endit), naziv nastao od latinske rijedi indictunt,tj. ono Sto je zakaz.an na utvrdcn i stalan datum. - Red), uSaint-Denisu, seZe u IX. stoljeie (u doba vladavine Karla Cela-vog)2e2' za saimovc u gradu Troyes2e3 kaiu da su bili rimski, zasajmove u Lyonu da su osnovani oko 172. godine naie ere294.Preuzetnosti? Ilrbljarijc? I da i ne, buduii da su sajmovi, doista,stariji ncgo Sto to navode takve preuzetnosti.

U svakom sludaju, njihove ih godine ne prijede u tome dabudu Zivc institucije koje sc prilagodavajt prilikama. Njihova jeuloga u tomc da prekinu prcuski krug obidnih razmjena. Takojedno selo u deparrmanu Meuse 1699.z9r traZi odobrenje za osni-vanje sajma kako bi sc omoguiilo pristizanje Leljezne robe kojamu nedostaje. Cak i sajmovi u mnogim skromnijim trgoviStimakoja iz,gledaju samo kao spoj bliskog sela i gradskog obrtni5wa,prekidaju z pra:ro uobidajcni krug razmjena. Sto se tide velikihsajmova, oni mobiliziraiu ckonomiju Sirokih podrudja; ponckadna njima titav Zapad ima ztrkazan s:rstanak, koristcii se prilikomdanih sloboda kojc n:r trcnut:rk ukl:rnj:rirr z:rprcku mnogobrojnihpristt() usput, sajmovi nisu itrtsofaclo oslobodeni plaianja i niti jcd:tn,pir dak niti onaj u mjestu Beaucaire, ne iivi u reZimu savrScnc:sl obodne razmjene. Na primj er, jedan tekst kaZe za tri >kral j cvsl< :t d slltbckrrristi jcr nisu oslobodeni pla1anja porazarr29T .

Svi sc sajmovi pojavljuju poput kratkotrajnih gradovzt, u'rccltt-tirn, gr:rdovil sam() pcl broju njihovih suditlnika. I)ttvrcrttct-t() l)():i-

a

T"r..,1, ..J" - t5t?.t B ]r,iu -

li't'ttrttrtl llruttrtlr'l / l.t!,'tt , tt: ntlt,ut,

Gocliirtii sujdtn tt ltlizitti At'tr-benta. Grauurct P. cla lloo-glsea (162t5-1705). (lzfondacije Atlas uan Stolk,Rotterdant)

I tt t I t't t rttt'tt I l rl t -', tt lt'r,t

{. rrl.

\:q','l ' '* r.,_ :{} *t

* *E. E ra,'..46$"!t*e*- _ "B

;s".r

,s.l

l;.,t't,tt,ltl llnt tttlr,l / I.r1t tt t rt : tulr.tit,

tavljlrjr-r sv()ic tll(l':ls(', lt otttlrt, liltllr jt'svctl(()vilt:l ll()t()v1, lI)ii'LlIgOr. Nakon mjcscc, dvir, tri, oclsutnosti, p()n()v() poclizu 169()r.svaki ocl njih ima, daklc, sv.j ritam, svoj kalenciar, svoy iirk,razli(itc od ritmova, kalcndara i rokova njihovih susjeda. uos-talom, dcsto nc zna(i da na onc najva:znije pristize uvijek i najviseposjetilaca; dcsto visc posjctilaca dolazi na obidni stodni rrlu-,gajam kojcg joS nazivaju foire gt"(tsse. U Sully-sur_Loire2d8, ublizini orldansa, u I']ontignyu u Ilrctagni, saint-clairu i Beau-mont-dc-l.aumagncu odrLava sc po osam sajmova godi5nje2gg; sLectourcu, u gcncralitctu N{ontauban, dcvet3oo; u Auchu, jecla-naest3ol; >>'lbires grasses' koji sc driavaju u mjestu chenerailles,velikom trgovi5tu pokrajinc Haute-Marche d'Auvergne, slarrni supo kolidini urovljenih'zivonnjakoje se na njemu prodlyu i od kojihse veiina odvozi u Pariz

I:antuncl IhtrrtrIc'I / l,1t,tt ttt :rttft.ttt,

.i",,:iil:.i{;l%

Proitenje u Ilolartcliji poietkont. xvIL stolj6a. Detatj sa slike Dauiclct.virtckb oons a. (l,is ab to-doba bcrbc

lit,t'ttrttrtl llm urld / lN,.tt,..t :,ttlt,t,t.

sainrovillllt koji str u I)r.u)()nr Sircrrju/ Nt't:t'nlult otlit.ili rriittr gsirrrdolaska Njcgovc Vist>sti saskog vojvs lrojrrorn pr:rtr-rjtlrrrdama, gospodc i njemadkih prindcva, koji su d

I;lsk

l\'t'tttttttl lltztttcltl / l,tit rt t'rt : tttlt,ttt.

mogu(c. Ali t'ltogtric: ic it() rlir jc krrrlrro krctlrrrjc g()t()v() posvlrd:rnastalo sam() p() scbi, zbog rrckc vrstc l()giinc nuln

l;anutnil tlruurlcl / lgt'tt ntlulrtrtt

ugovor()nl skltrllrjrr sc l)()sl()vi orl os:trtt rlo rlcsct listt(14 tltrlitr-tL...napreduje kad je sveuokolo u opadanju,,368. U wijeme tog neprijaznograzdoblja kojeu Languedocu, a moida i drugdje, ne predstavlja vi5e >>pravo(> p r ezalr p an o s ti >grosistu sveZnjevimarr3Ts, kako sckrlc, a da se paketi niti ne otvore. Kada podinje ta trgovina nlrvcliko? MoLda u Antwerpenu u doba Lodovica Guicciardinilr(156/)na7 Ali, o svakoj todnoj kronologiji u vezi s tim, moZc scsamo diskutirati.

Ipak je neprijeporno da s XWII. stoljeiem, narodito u aktiv-nirn zemljama sjevera, vezanim na promet Atlantikom, dolazi d

Sktadiite tt kojcrtt jcclctttfircrttittski trgouac s?ret,ra suojtt robtt iskrctt-rttt u Palentttt.. Mirr,ijatttra, fla,ntanskog ntajstora, ilustrira francuskiprij eu o d l) ccam eron a (1. 4 L3), L antr en t cr, cl e P r enil erfai t a, B i b lio t b d qu ede l'Arsqtal, nzs 5070, "f. 314 r'. (Otisak B.N.)

i to od 5 do 8 katova, a osim toga i veiina kuia koje sc nalaze nakanalima ima dva ili tri skladiSta i podrumvuncni pamuk

I;crttttrttl lltrt tttlrl / l,gtrt t'tt : tttlrttt'

varalo slabr>stinrir Lrk()n()lnijr'. Ulrt'itvo ;trt'vilc tltrgi cikltrs pt'oiz-vodnjc i trgovadkog Ziv()t:1, sporost putovittrj:t i inlOrtrtitcijit, nc-sigurnost udaljcnih trZi5ta, ncrcdovitost proizvodnjc, podmuklaigra godi5njih cloba, prisiljavaju na uskladi5tavanjc... Uostalom,dokaz postoii, jer od dana kada sc bude poveiala brzina i ojadaoprijcvoz, u XD(. stoljeiu, od dana kad se proizvodnja okupi umoinim tvornicama, stara trgovina iz skladi5ti morat ie se bitnoizmijeniti, ponekad sasvim, pa (e dak morati i nestati3s.

Burze

Nouueant Ndgocicln/ (Novi vclctrgovac) Samuela Ricarda (1686)definira burzu kao >mjcsto sastanka bankara, trgovaca i vele-trgovaca, mjcnjada, mesctara i drugih osoba.ublizini palade Bourse koja je dobila ime po plemiiu iz stareplemiike obitclji van dcr Bourse koja ju je sagradila i ukrasilanjeno prodclje grbom sa svog oruLia, na kojem su se nalazile trikese... koje i danas moZcmo vidjcti na toj zgradi.odzuoni Zdrauo Mafijo sa crkae Sa.nto Antonio

l;ct'tttttttl llttttttlt'l / l,t t',t t',t: rttlr'ttr

l,ondon 155/t,l(or-rcrr 155(r, ll;tttrlrrrrg l5\t'|, l':rtiz l5(r.1, llot tlt':tttxL564, Kdln 11(r(r,l'cipt,ig l(r-15, llc:r'lin 1716, l,:r l(ot'lrt'llt' l7(rl.(izgradnja), Bed 177L, Ncw Yrk 177 2.

Usprkos prividu, ova ranglista nc ustanovljava nikakvo nor-dijsko prvenstvo. U stvarnosti, burza cvjeta na Mcditcranu bar od)trV. stol j e Ca, u P izzi,Venecij i, Firenci, Genovi, Valencij i, Barccl on i,gdje je Lonja , upitamo li Pierrea le C6r6monieuxa, dowSenaL393.4oe. Njena prostrana dvorana u gotidkom stilu, bez sjcdala,govori o njenoj starosti. Oko 1400. >ditav odred me5etara vrzmase (tu), medu stupovima , amale skupine, to stJ con'edors d'orella,me5etari-prislu5kivadi< kojih ie zada(a da slu5aju, da daju izvjei-taje, da dovode ulezu zainteresirane. Svaki dan, na leclima mule,barcelonski trgovac dolazi u Lon;ju, ondj e sredu j e poslove, a zatims prijateljem odlazi u voinjak LoLe gdie je ugodno otpodinuti/'10.I,bez sumnje ta burzorzna aktirrnost, ili aktivnost koja ima prividburzorrnog poslovanja, starijaje nego Sto to napominju na5i uobi-dajeni zapisi. Tako se vei 1111. godine u gradu Lucca, kod crkvesv. Martina, okupljaju mjenjadi: oko njih trgovci, biljeZnici, izar tonije vei snizna burza? Dovoljno ie da trgovina posreduje na-daleko, a ona to dini ve6 vrlo rano, pa makar izbogza(ina, papra,pa zaam zbog badi haringa sa sjevera...417 Ta prva burzorrnadjelatnost u mediteranskoj Ewopi, nije, uostalom, kreactia exnihilo. Stvarnost iako ne i rijed, wlo su stari; ona datrra od sas-tanaka trgovaca kakve su wlo rano upoznali svi centri Orijenta iSredozemlja a koji su, dini se, potvrdeni u Rimu krajcm drugogstoljeia na5e ere412. Tko ne bi mogao zamisliti podjednake sas-tanke na tom dudesnom trgu u Ostiji gdje rnozaici oznatavaiumjesta namijenjena trgovcima i vlasnicima stranih lada?

Burze slide jedna na drugu. Prizor u kratkim trenucimaaktirmosti gotovo je uvijek, podev5i bar od XVII. stolje(a, prizorbudne gomile nagurane na tijesnu prostoru. 1653. godine, trgovciiz Marseillea potraZuju >mjesto koje bi im posluZilo kao loia,kakobi se zaklonili od neudobnosti kojima su izloZeni ostajudi na ulicikoja im vei tako dugo sluZi kao mjesto za obavljanje poslavelikoj dvoranikoja je sa detvorim watima povezana sa kejom i gdje (...) su sasvake strane lur:ata izvje5ene ceduljice o odlasku ladaTreba biti zmijske r,rste da bi sc u njuu5lo

lierncr.ncl lhaudd / llint trt.ttttfttrtt

U Amsterdamu,trZiite urijednosti

Podetkom XVII. stoljeia, u Amsterdamu je uvedena novost: to jctrZi5te wijcdnosti. Javnc zalihe sjajne akcije Istodnoindijske kom-panije postale su prcdmetom Zivih, apsolutno modernih speku-lacija. Iako sc govori da jc to prva burza wijednosri, to nijepotpuno todno. Vrij ednosni m papi rim a driavnog zajma trgovalose wlo rano u Venecijials, u Fircnci prijc 1328.411, , Genovi, gdjepostoji aktirmo trZiSte fuogbi ipagbe u Casa di San Giorgioa2o , a dane govorimo o Kltxenu, akcijama njemadkim rudnika, kojih seburzorma wijednost odreclivala vei od XV. stoljeia na sajmovimau Leipzigu42l, ili o Spanjolskimjurosiffia42T, francuskim rentamana gradsku vijednicu (7522)423 ili o trZi5tu renri u hanzeatskimgradovima podev5i od XV. stolje(aa2a. Veronski statuti 1318. sluZ-beno potvrcluju trZiste na rok (ntercato a terrnine) 2s. l4ZB.prarmik Bartolomeo di Bosco protcstira protiv pro daja loca na roku Genovia26. Samo toliko za dokaz mediteranskog prvenstva powemenu. Ali, ono Sto je novo u Amsterdamu, to je obim, fluidnost,javni karakter, ncobuzdana sloboda spekulativnih transakcija. Igrese mahnito ispreplciu, igra zbog igre ne zaboravimo da je tuli-panomanija oko 7634, koja je Zcstoko harala Holandijom, dopi-rala tako dalcko da sc za jednu lukovicu >> bez prave wijednosti>novu kodiju, dva konja sivca i njihovu ormu,,427!A igranjeakcijama u spretnim rukama mo'Ze osigurati wlo udobna prima-tia. 1688. jcdan ncobidni trgovacJoscph de la Vega (1650-1692),Zidov Spanjolskog porijckla, objavio je u Amsterdamu, pod dvos-mislenim naslovom Confusi6n de cortfusiones4za, dudesnu knjigukoja je zbog inrje5tadenog stila tcsko ditljiva (stilo culto, stil Spa-njolske Iiterature toga trenutka), ali knjigu iscrpnu, Zivu, jedin-stvenu u svojoj wsti. Ne vjerujmo mu, dakako, doslormo, kadnameie pomisao da je zbogte paklenske igre propao petput^ zaredom. Ili kada se veseli ved starim stvarima: mnogo prije 1688.>prodavala se haringa na kredit jo5 dok nije bila ni uhvaiena, Litoi drugi proizvodi prije nego Sto su nikli ili bili nabavljeni

I;ct'tttttttI Ilnt trtIt'I / l.rit',t t,t : tttIr'ttt'

rukamrr nclltatc lliti n()v('ll, niti irkt'ij:r. llllt'ttvo l()ttl(' st' otlltjttmc$ctari radosn:r src:r. ()lti sr.t l)(xliiclj('t)i ll,l k:ltcg()l'iic ili, k;rko suihzvall,t"otteties, Ako icclna igra na skok, druga, tlna >>podriv:ttk:r>na biancovrlo su ugdnc zirni, srrlrlrr rvinr gostoljubivim pciima, sa svojom zavodljivorn z:tlr:tvotn:g, rlnr rrrrrlc l

l;ct'tttttttl lltzt t(lt'l / l!,t tt t tt.' tn lt'nt'

O tom dvtlstt'uliottt pt'oiirt'rtjrr tllrjrr vrlo Tivrr pl't'tlotlT.lltrpapiri Louisa Grcflulhcaaao koji r:rdi k:ro rrrcScr:u' od 177U. gotlincu jednom poznatom amstcrdamskom urcduaa,. ("lcst scwaiati djclima i podvizima tog novonastalog bogaraSa, dovjcka kojizna riskirati, ali koji jcioprezan; wadat iemo se njcgovim lucidnimsvjedodanstvima. 7778, u prcdvederje ulaska Francuske u rat nastrani engleskih kolonija u Amcrici, u Amsterdamu uzimaju mahalude spekulacijc. Cinilo se da ie trenutak bio pogodan da se izzaklona neutralnosti iskoristi prilika. Medutim, da li je trebaloriskirati s kolonijalnom robom jer se predvidala njena nesta5ica ida li je trebalo dopustiti da te zavedu engleski, zatrm francuskiza)movi, ili pak financirati pobunjenike? >VaS stari povjerenikBringleyovdje je s Ameri-kancima do gu5eKadbi se u poslovima s kapitalom (misli na engleski kapital) moglounaprijed pogaclati, kao u mnogim drugim poslovima

l:c,'nt0ltl llt'tttttlr.l / l,L:, tt t tt:,il11,,,t'

snli()ll klttl l';tttt'lt;ttttl, tll izvt'Slrr':r ll;tl()B('svojilr lilijt.rr:rtlr. l,lrililrt.r.-tu Cramcru koji tttu tlrtjc tt:tlog tlrr ktrpi >,1O.(XX) lilx'i lrrrlijt,((, l()jcst akcija cnglcskc Istodnoindijslr.r otlnosrr -j/-l sgospodom Marcctom i Ilictcrom a po 144 do 145< - (ircl'lulhcodgovara (4. svibnja 1779): >>Ncmoguic jc, jcr unard padu kojisu te dionice prctrpjclc, onc vrijcdc I54, za kolovoz, i 152, rasvibanj. Nc vidimo msastaiali5tem onih koji, imajuii vei mnogo novca, Zclt.rrrr:rti ga jos vise, kao i sastajalista one brojnije klasc ljudi koiirrt'rnajuii niSta, imaju nadu da(e k sebi privuii novac onih koji glrr r r r aj u Zitustavitc sc prcd vratima.fon:rth:rn:r, ok-

ll)')

!;rnttttul llnttrrltl r/ lgnt ttt,:tttlrttt,

9. LONDON: POSLOVNO SRIDISTE 1748.Ova skica izvedena prema crtellu iz 17 48. navodi slavna mjesta i zgrade:

Lombard street, Royal Exchange na Cornhillu i, najslavniju medu slavnima,Exchange Alley. Sivo iscrtani dijelovi predstavljaju kuie uni5tene u poZaru

1666.

renite se licem prema jrg.r, udinite nekoliko koraka prema na-prijed, zattrn se okrenite prema istoku i stiii iete pred wataGarawaya. Otuda idite do iduiih wata i stiii iete (...) u ulicuBirchin (...). Nakon sto ste spremili va5u busolu u kutiju i nadiniliput oko svijeta u burzorrnom zelena5enju, ponovo iete se naii nawatimaJonathana.( Nitaj mali svemir, u trenutku najveieg pro-meta pun samo Sto ne pukne, sa svojim svakdncvnim posjcti-ocima, sa svojim malim ncmirnim skupinam:r, dvori5tc jc splctki isredi5te mo(iaa7. Kamo Cc francuski protcslunli lsporazum u lJtrcchttt (l7l J) kojirn it'lriti trspostrrvljcn rnir izrncclrrcnglcskc kr:rljicc i li'irrtcusliog liutlj:r it'i lrrolt'stinrti rr n:rdi rl;r t'r'

I l() lu

I rt t I t't t t t t t'tt I I n t.: ttt lt'tt t'

protiv njt"g:r pobrrniti trg()vcL: i tlrktl ptltrttlCi whigc'? l(i (c tt llttrzttr ,,k:rvirnc kojc

l"r't'ttrttkl lltrt tttlt'l / ll:t'tt,'.t :rnlrnt'

Whitc ()ptu7uic >ltt i:tttltttt vrslu ins('lurl:l n:rzv;ltrilr s/rr< /.: .irtltlt

l;antrtntl llntutlrl / l,tlrtt t'tt: trtlrttt'

'l'ako ic usp()stavljcnu burzovrt;t sllckrrl:rciiu. (iotlittt: 1779.Eskontna je blagajna bila rcrganizirana i njcnc su akciic clittc ujavnost. Nakon toga >do5lo je,< kaLc Driavno vijcCc, >>do takda su rl:iizbroialiZ2 mieniceCaisse d'Escompte, Sto iznosi 22.OOO libri>uvedena je uglavnom gradu neka wsta trgo u artj a lli nago d bi (rotcrtavamo overijedi) jednako opasnih zaprodava(eizakupce, u kojima se jedanobavezuje da Ce na udaljeni rok dobaviti mjenice koje nema, adrugi se podwgava da ih plati a da nema njihove glarrnice, uzpridriaj damoie zahnjevati isplatu i prije dospijeia, i uradunanjeeskonta (...). Ovakve obaveze uzrokuju seriju lukavih operacijakojeteLe (sic) da trenutno iskrive kurs drZavnih papira, da jednimadaju pretjeranu wijednost, a da drugima obore wijednost.(...) Iztoga proizlazi neuredna aliotaia koju svaki mudri trgovac od-bacuje i koja prepu5ta sludaju bogatswo onih koji su bili neopreznii u nju se upustili, koja odwaia kapitale od dw5iih i probitadniiihulaganja u nacionalnu industriju, i potide pohlepu za trrtenierr,neumjerenog i sumnjivog dobitka (...) te koja bi mogla kom-promitirati ugled koji grad Pariz s pravom uiiva u ostaloj Ewopi>aiiotaia je, kako bi iz njihove bijcdc ir'vuldtncke neugledne ljude, bila propast za tisuie gradana

lict'tttttttl tltzt tttlt'l / l,tit'tt t tt.' trtft'ttt'

stvoriti papirni n()vac nc zlt:l(:i i utltltrl:tCiti 1;,:t. l';rpirni nov:tc nijt:u Kini odigrao ulogu ubrzivaia kapitalizma, dtlk ic na /:dpadu tditav niz procedura< pred bi-ljeZnikom. Zbog toga, obja5njava francuski podsjetnik, >>gradskerente sv za trgovinu mrwi kapital kojim sc oni koji sklapajuposlove ne mogu ni5ta vi5c ptlt'7.ltvtrc alicijc (prtlcllritr i tritnsJrortir;ritr) k;ro i',r'r' nt'lit't:tttittt:, lrcz tt'oSl

A SVIJE,'I IZVAN I'VITOPE?

upitati se da li Ewopa jest ili nije na istom stupnju razmjene kao iostala gusta podrudja svijcta - povlastcne civilizacije kao sto jeona - to zna(i postaviti presudno pitanje. Medutim, proizvodnja,razmjena, potro5nja na razini na kojoj smo ib dosad opisalielementarne su obveze za sve ljude; one ne ovise niti o staiim ilinedar,rrim oprcdjcljcnjima njihove civilizacije, niti o odnosimakoje oni odri,avaju sa svojom sredinom, niti o prirodi njihovihdruitava, niti o njihovoj politidkoj strukturi, niti o proslosti kojaneprestano priti5de njihov svakodnermi livot. ova elementarnapravila ncmaju granica. U nadelu, dakle, na toi razini, slidnostimoraju biti brojnije od razllka.

Posuuda trZnice i d.ucani

Po ditavoj ckumcni civilizacija svc je puno tr1nica, sve je zasljanoduianima, dak i one napola nascljcne zemlje,kao Sto su crnaAfrikaili ona prva Amcrika Evropljana.

Za Latinsku Amcriku postoji bezbroj slika. Duiani u SioPaulu, u Brazilu nalaze se na raskr5iima prvih ulica vei krajemXVI. stoljeia. Nakon 1580, iskoristiv5i ujedinjenje dviju kruna,Spanjolske i portugalske, portugalski posrednici doslovno opsje-daju Spanjolsku Amcriku obasipajuii je svojim uslugama. Duian-d:zrje i torbari stiZu do najbogatijih sredista i do brzo naraslihgradova, u Limu ili u Meksiko. Njihovi duiani, kao i duiani prvihsitnidara u llwopi, nudc svu robu najednom, od one najobidnijekao Sto su bra5no, suho mcso, grah, uvozne tkanine, pa do robeuz visoku_cijenu, kao Sto su crni robovi ili prekrasno dragokamenje. Cak i u divljoj Argentini X\IIII. stoljeia, napudeno j gau-cboshna, driu se ptrlpefias, re5etkama ogradeni dudani u kojimase prodaje sve, a narodito alkohol, a koje snabdijevaju i karavanegonida stoke i vozare475.

Islam je, par excellence, zemlja prenapudenih trZnica i tijes-nih gradskih duiana, okupljenih po ulicama i spccijalnosrima,koje je jo5 danas moguCc vidjcti u slavnim trgovi5rima vclikihgradova. 'l'u sc susrcCu svc trinicc kojt: d

d,utn,u;i

Mctla trhdcct tt Isturr,brtltr. Mhrijalttrtr. lz Mrtst:o t:lttl kupili ncku clrugu, igrajuii na minimalne, desto smijcs-r,,. r-:izlilhladnih< d:rrrlrl,.rii ilr rlijclc Ocl ,vru(ih

l;otttttul llrurulrl / llirlt ,'tr,:trrl,'r,.'

buduCi da proclirjc orro ilo jt' proizvt'o, polrt'lln;t rtttr it' 1t;ttrzrt l

l\'t'ttrtttrl llt tt ttrlt,l f lJ:t., t tt.',t,ft,,tt,

njcga. Grircl jc clt'tttcttt ltoji lloslrtit' ()lv()r'('r)() trrrl loklrlrroj t.lio-nomiii, kji izlaz.i iz svog usk()!l okvim i vcztrjc sc uz Siroki pokrctsvijcta iz kojcg prima rijctku, dragocjcnu rr>bu, u njcmu napoz.-natu, tc tu robu raspadava prcma infcriornim tt-Znicama i duia-nima. Trgovi5ta pripadaju scoskom dru5tvrr, kulturi i ckonomiji;gradovi sc izdiLu iz njlh. ovakva hijerarhija trilnica ocrtava uistinuhijerarhiju druSwa. G.\i7'. Skinn er moic, dakle, tvrdiri da se kincskacivilizaclja nijc oblikovala u sclima, vci u skupinama sela, uk-ljudujuii u taj krug i trgovi5tc koje mu je kruna, a u odredenojmjeri i rcgulator. Nc bismc> trcbali mnogo daljc iii u ovoj matidnojgcomctriji koja jc ipak imala rcii svclju rijed.

Promj en lj iu a p ou r iirl aosnounog triiinog prostora

NajvaZnija opaska G.W. Skinnera odnosi se na varijabilnost sred-nje povr5inc osnovnog clcmcnta, to jest prostora do kojega seletrZi5te nckog trgovi5ta. o tomc donosi opii dokaz sto sc tide Kineoko 1930. godine. Izncscmo li, doista, osnormi model za cjelokup-ni kincski tcritorij, slijcdi da pow5ina >heksagona>zemalja

lt,nutnil lluttttlcl / t14t1t ,tt.:rttl,,,rt

lako pOtitc:.t.l-il Ltsl)()t'ctlllrr s ll('zilillnoS(tr lorlxrrcpil. 'l'1kg, 22.lipnja 1596.48', tctiri ladc I-lol:rncl:rnina I loutrnana kojc r;,, ,rpl.rrll"Rt Dobrc nadc, uprovile su, nakon crugc prvicrbc, u iuku llantam,na Javi. Mno.wo trgovaca pcnjc sc na palubu i saginjc sc ok

l\,t'tttttttl llt'tt tttle'l / l.t1t,t t tt : tnlt',,t,

- tl ('i(rlilti ttttt'nltltti, lxttltltti lirtt'lrlitt'r'lrjcgov:r lltrtovtrnjtr:u8()v()r kji ga vcic ut. t-tjcgovc klttie tillii'un jr: prirnjcr u!l()v()l':lkoji joS 1765, claklc, stljcia kasnijc, Iilrmulir:r armcnski kgdcksu Astrahanu;

- dinjcnica da putniku posvuda gdje se zaustavlja, u Sirazu,u Suratu, dakako u Agri, ali i u Patni, a i u srcu Ncpala, uKatmanduu, pn, napokon, i u Lhasi, prihvaiaju i pomaZu drugiarmcnski trgovci, da on s njima trguic i da se pridruZuje njihovimposlovima;

- izvanrcdno jc takodcr nabrajanjc robe kojom trguje: sreb-ro, zlato, drago kamcnjc, moSus, indigo i drugi proizsrodi zabojcnjc, pamudnc i vuncnc tkaninc, svijeie, daj, itd., te i opsegposlova: jcdnom, dvijc tonc indiga upudene sa sjevera do Suratalorposlanc u Siraz; jcdnom stotinjak kilograma srebra; drugi put 5kg zlata dobivcnog u l-hasi od armenskih trgovaca koji su doprlido Sininga, na dalckoj kincskoj granici, kako bi ondje zamijenilisrcbro z.a z.lat - a to jc bilo skrajnjc unosna operacija, jer je uKini srcbro bilo prcplaiivano u odnosu prema Ewopi: ratio od Inaprama 7, kako ga navodi Hovhannesov dnerrnik, znadi lijepudobit.

Najzadudnijc jc Sto te poslove ne realizira samo s kapitalomkoji mu je povjerio njcgov kboja, iako na ovog ostaje vezan, a svesvojc opcracijc, ma kakvc onc bile, upisuje u knjigu raduna. Svojimosobninz Lgouot"otit ve'Zc sc s ostalim Armencima, upotrebljavasvoj vlastiti kapital (moida i svoj dio zarade) i joS posuduje oddrugih ili dak dajc na zajam drugima ovisno o prilici. prelazineprcstano od gotovinc na robe i mjenice koje prenose njegovuimovinu kao avionskim putcm, nckad uz niiu cijenu od O,75%omjescdno, kada se radi o kratkim udaljenostima i kada se radi otrgovcima koji su pridruZcni njcgovim poslovima; drugi p:uta vzvisoku cijcnu kada sc radi o vclikim udaljenostima, o powatkukapitala, na primjcr uz2o do 25%zapowataka iz surata ulspahan.

Cistoia primjera, njegova wijednost uzorka koju potcrtavatodnost pojedinosti, n:rvodc nas na neodckivanu pomisao o lakoiitrgovine i kredita u Indiji i na pomisao o wlo razgranatoj mreLirazm)cna u kojc se Hovhannes, odani trgovadki putnik, odanisluga i sprctni trgovac s lakoiom ukljuduje, prevozcii skupocjcnuili obidnu, onu laku ili onu tc5ku robu. On, ncosporno, putujc, alipo demu nalikujc torbaru? iclimo li usporcdbu pocl "rri., .ij".rr,prijc mi nalikujc na. on()g n()v()!{ cnglcskArmcnci, Levantinci, Ciprani (Oi prit tt i ),Nr.r,iani (Kandioti), Maroniti, sirijci, Gruzijci, Grci, Mituri, l't't'zrj;rnci i iurci

l\'ttt.ttttd Ilttttttltl / l,t;t rt t tt.: tttft'ttt'

kaoiz.aKompaniju - ncl)r'cslurro Jlrilrjcglvljrr krr:rlitrr srrrr4f u, kutSto Holanclani (a prijc njih l'i.aju od nruslirnanskilri Zidovskih posuclivad a iz Ncpa ili Kairaae8. Kabankar>smatram da ova) azur nije tako tlman kaoobidno iu njem je mnogo vise blistavog pijeskarijici< blizu Rouena16,iskrsne neki takmac. Badvice se uredno skupljaju u skladistima!.ugarda Sina, koji ih iz dana u dan dalje prodajc u Dicppeu,Elbeufu, Bernayu, Louviersu, Bolbecu, Fonlaincbrcau i catnu.Svaki puta ih prodaje na kredit i namiruje sc mjcnicama, nr>vdanimpo5iljkama i olpremninom novca u visini s;rr,rjih faktura.

Izmedu Bra(e Bensa i na$cg trg()vc, n:rv.lik. p.vr,t;rk scmoie obaviti u robi, jcr I)ugrrrtl posrr.tlrr jr. tr lr.govirri irilo i.ir-nc -

t5J

I \'l t,nt ltt ltt t,tttrr I r! I I I I r tt t

tlilrrrinlrrrur, llunl()rIl iz Scneg:rl:t, llro(ikortt, krtjigirtrt:t, llttrgutt-rlijskirn virrorn (rr b:rtvittna ililtot:am:t), intit:tcij:ttn:t, kitovitn ttsitnlt,irrcligom, prrmuk

l;ct'ttrttttl Ilnttrrltl / l,t4nt nt : tttlr,ttt,

iznenaclcnja, ali kad jc () t()nrc rijct, ilrlrk jr: lroljr. livjt.ri tr Anrstt'r'-damu nego, na primicr, u Saint-Mal... kad budetcu stanju nadiniti zamer,e novdanu po5iljku, neka bude, molim vas,u pismenom obliku na opie zadovoljstvo, a iznad svcga vampreporudam da nikako ni5ta ne pla(ate preko Francuske kom-panije zalndrje, ni preko njihovih agenata ma kakvi bili (slc) nipod bilo... kakvom izlikompijastre< (nekada5n)epibces de lcuit, osntake) koji su imnuZni za trgovinu na Dalekom istoku. Kompanija je spremnafo ancuskom trgovcu koji ponudi pij astre odmah u zamj enu uruditimjenicu naplativu u Parizu. Za(to Picot de Saint-Bucq to odblja?Moida zato ier vei ima neke radune s Kompanijom pa ne LeliizmijeSati nekoliko poslova? Ili moZda zato (to se stanovnici Saint--Maloa i Kompanija zalndije slaiu kao psi i madke? Ili jednostavnogolema kompanija ima lo5 obidaj da ne isplaiuje uredno kako bitrebala. Nije vaZno. Sigurno je da Picot de Saint-Bucq Zeli utjecatinaizbor svogaposlorrnog druga. Prvi, a usto i vaLanrazlog, navodion sim u nekome drugom pismu: >Saint-Malo, kao ito znate, nljemj esto r azmjene mj enica>koSltt'r',,rlrrlurna za Fertne gdn4rale, koja jc odmah za brodsku voz:rrirrtrr s

1 rl ;rti la 1 6.353 liwi. Hol andski brodovlasnik jc tr a:Zio j cd n ost lt vtr r r

rrslugu: da se novac od operacijc njcmu uputi >>brzim novi'rtnitttlroliljkamamandat

l:ctrutnil tlruutlrl / lgnt nt:ttrfrnt'

dobiti papirc zlr llortlr:;rrrx ili I':rriz liojt', ttutli;rr lrili i otl trrrisolitl-nijeg stanovnika Martiniclucil, Ilot()v() trvijck 1.lt'otcslir':ritr rr livt'opii Bog biznao gdje se moLc doii do svog n()vc;t. l)rto Ilog, :tlza saldo raduna(>Tomene prijeti nikakva opasnostpljenidbeobojenim platnimasvojc rrrjcnicc tt':tsil':tt'tc nit l):tt'iz trlt icst ttlit'st't'i1ro 1;r't'tlotc:ttju, tt zlttrtjcnu z;t dcvct lianaka p

lr't'ilttrtrl ll,rttttl,,l / lNt\t t tt :,ttl.,,tt,

Bordea.orx: nacrt za, izgrad@u Krafieuske palaie, rart J. Gabrtelct(1739. (Arcbiues d4ltartementales de la Girorucle). Dorje: d.anahrjctpalaia. burze. Destti, odijeljeni clio, bict je clortijetjur -leantt palletut1718.g|odine, uzntiesto koje je clobio butkur r)icrrc l)ctricttrtl.. (oti.sa,k:IJ. Ileatiu.rcl)

l't lt'tt,,l,t Itt t.tttrt t,: l\tt,

r,l:,1\r"1./,lit irrr;r lrrisltrlr vt'lil'orrr trgovirrsliorrr olltir';rjrr, rrviir'li lr.rrr,rrrjt' s1rt't'rj;rIizinrrt otl trJl,()v('a rur rrr:rlo.

Svltli.lt tt'govlti'l

l;c t'tt.t t tu l I l n t t t t l t l / l.L:,'t t r( t.' t t t.f t' t t t'

Middelburghom, Harnburg,r>m, lrskorn (gcljc ktrptrjc trsoligtrrtgovedinu), Bretanjom (gdje kupujc tkaninu) i tako daljc... l, pri-rodno, s bankarima u Parizu, Genovi, l{ouenu.

Istaknimo da je to dvostruko bogaStvo (jer sc i Picrrc I'jcllcttakoder milijunski obogatio, iako je bio oprezniji i povudeniji odmladega brata, pa se ogranidio na poslove brodovlasnika i koloni-jalnu trgovinu) stvoreno na porodidnom udruzivanju. I GuillaumcNayrac, brat djevojke kojom se oZenio Pierre 1728, godine, bio iepoilor,rri drug braie na burzi u Amsterdamu3l. Buduii da ienemogude voditi trgovadke poslove bezmreie sigurnih sporednihpomoinika i suradnika, porodica zaista pruLa rjesenja koja senajde5ie itrrte a i najprirodnija su. Zato su toliko vaLne povijestitrgovadkih obitelji i to u istoj mjerikoliko genealo5ka stablavladarapomaZu povijesti pri istraZivanju politidkih promjena. To dobropokazuju djela koja su napisali Louis Dermigny, Herbert Luthy iHe.marr., Kellenbenz. Ili knjiga Romualda szramkiewicza u kojojje proudio popis ilanova upravnog viiela Bcr.nqtte de France zawijeme Konzulatai Carsfrra32. JoS bi uzbudljivi jabila prethistoriiate iste banke, zaprauo porodicA koje su je utemeljile i za kojeizgleda da su sve ili gotovo sve bile povezane sa srebrom i spa-njolskom Amerikom.

Porodidno rje5enje nije, dakako, jedino. U XVI. stoljeiu Fug-gerovi su pribjegli trgovadkim agentima, jednostar,rrim namjes-tenicima, koji su bili u njihovoj sluzbi. To je bilo mjerodarrnorjesenje. Affaitadijevi33, porijeklom iz Cremone, smatrali su udru-Zene podruZnice boljima za slu(ai ako bi se neSto dogodilo, neggmjesne tvrtke. JoS prije njih Medidejci su stvorili sustav fili)ala3akoje su mogle postati neovisne zahvaliuiuii jednostarrroj igridopisa ako bi to savjetovala konjunktura - Sto je na primjer nadinda se izbjegne da stedaj jedne lokalne twtke padne na teret cjeline.Krajem XVI. stoljeia sve se Sire uvodi corntnissiort, rastezljiv sus-tav, jeftiniji i ekspeditivniji. Svi trgovci - u Italiji kao i u Amster-damu - posredu)t za druge trgovce koji im urwa(aiu istommjerom. Od posla obavljenog za drugoga naplaiuju malcn pos-totak, a u suprotnom sludaju spremni su dati isto takav postotakna svoj radun. Ovdje, dakako, nije rijed o dionidarskim drusMma,nego o medusobnim uslugama. Drugi svc uhodaniji obidaj ic jo5nepranatt obllk u diortii t u ct k r> j i sc os n i v:t n :t p ovczi va n j u z:t i ntc rc -siranih, ali samo Za jcdnu

!:r't'tttttttl Ilt'.t utl('l / lyt tt t'tt..' tttfr'ttt'

Spanjt>lcirnlr. Scvill:r i(.:irliz, tutjvltzttijrt tttjt'stlt z;r trgo'u'itttr s AIttct'i-kom, ujcdno su i gradovi n:t svoju t'ttliu, 13t':ttlovi lvr> osvajanjc Zapada bilo jc polagano, trajal jc ncl

I ;(','t t ( t n (l I ln t t t r I t' I / l,L:l'( I t't t : t t t lt', t.'

ilt!illl' { qil" rryr.'il+qry, "rr ' 'ri Ii l \r+t

D o i e k D omer?ic a Treuisiana, nt let at kog p o s Ia n ik a u Kairu 1 5 1 2. go di-ne, slika Gentilea Bellinia. (Pariz, Loln)re, otisak: Giraudort)

sajmove u Champagnei, u promet s Brugesom, kasnije u Zenevskesajmove, joS kasnije u trijumfalne sajmove u Lyonu; stvorili suprvu velidinu Seville i Lisabona; bitno sudjeluju u utemeljenjuAntwerpena, kasnije prvog razmaha Frankfurta; bit ie napokonmajstori denovskih sajmova, naztranrh besaEonskimaaT. Ima ihsvuda jer su inteligentni i Zivahni, pa nije dudo da su drugimanepodno5ljivi, da ih mrze i zaide im. Na Sjevernom moru, uBruggeu, Southamptonu i Londonu mornari divovskih srcdozcm-nih brodova preplavljuju kejove i ludkc krdmc, jcdnako kao Stotalijanski trgovci osvajaju gradovc..f c li uop(c slud:rj Sto ic vcliktrbojno pclljc za prstoljciu l;ug14crovilr.,48 kojt. jt..',rl)r';rv() trajalo satn() nck

l:tt'ttttttrl ll,ttutl(l / l,t1nt nt : tttlr'ttr'

it\.-)'iI

f,qF#

l't'lt,tttl,t ltt't'ttttt lt'! ll I I tr

'.rrr;r'stiti rr ll:rliii, pot*t'v otl Vt'nccijt', strtljt'ltrjtr(i u 1lt'otlot'ttoirrrr'.rziji orijcrrtlrlrrih trgovitclt, tolikna svijctu ncma naroda lakomijcg od ovog jcr itrrt-lr r( r nr()!-luinost da svju svilu prodaju na vclikim tr7nicama Alcprrr l,rrrirr)c i drugim mjcstima, gdjc sc mLc dasno z'ardditi, ipak, rl:rl,r ;oS viSc zaradili, trdc svc do na kraj svijcta (dakako, to znati clo\l.rr st'illca), a Livc kao svinje jer gotovo cijclo vrijcmc jcdu sanrorr .rr'u,j:r jr'rrr rsrl;r iz Smirnc zaLivorno i Toulon >oko 400 bala svilc, vcdinottt'.r r':rr'Lrn 64 Armcnca koji su ondje>z:r u1-ro-r r r 'f r r r v:l nla drugima, bralo trgovci, koji pripadatc na5cm narArnrt'rrskitrll rvcr rr XVll stolit:(rr< rr Svt'sr:i

fttfii:lt i s()vi(:tsk()g sviit:ta, 1975, izvlrr

l(

I \' t't t t t t t r I I lnt u t I r I / l,titt t t'r r. : t t t I r' t t r'

pojcdinostnc izncnircltrjr: '.- I)Zrrlli'. N;t s:tntotrr po(t'tkrr sloit'r'i;r'iiEvandclja: >>Nc dini drugPerzljanaca< kako su ih zxali - imasvoju jurisdikciju, svoje tiskarc, svoje mnogostruke poslovneYezei upravlja golernim prometom kolima u smjeru Otomanskog Car-swa. Vocla svakc karavane kola, kcrl"ctucr.rt. bcticr., uvijek je Armenac.Stapaju li se zahvaljujudi tom promctu kolima dvije prostranc slikc

- ni manje ni vi5e nego Istok iZapad -- koje drZe trgovciizDlulfe?A u Lavor,'u, jo5 jedan znak za zaklju(ak - Armence odlikujc>>b ezobr azna i nap adna rasko5

I ; c t't t,t t t t d I lru ttila I / I gn t. n t.: t t t.l r t t t

ktura (e li to uistinu todno!'), znilti rlu i ttistr lrili trrlio sttltTtti lpoduzeffrika

l;(,,'n(tn(l llrtt ttrlcl / l,gnt nt.: trtft'ttt'

Untttrainjost trgoaine iiuehzittr, ,xar',xinxicanta u. Mexico Cityu r,t XWil.stoljetct; kupci su Eurotrtljani. (Mexico City, Naciort'ahti pouiiesni ntu-zQ, otisak: Giraudott)

dak do tisuiu posto. On dodaje: >>Kad bi trgovci (...) znali zatakavpromet, ne bi riskirali toliko robe preko Cartagene u Indijama.Zato je Rio (de la Plata) tako veliko trZiste, najbrLi put kojim scnajlak5e dode do Perua

l\,t'tttttrd llnruilal / l,qnt nt.:tttft,ttt,

Amstcrdamu tako i u l,isitborru i Mudritltr. 'l':rjrro tlovoicno sr.r,lrr.piz Potosia, zahvaliujuii novim prlrtugalskirn krSianskinr z:rjrls-davcima Filipa rv, kralja planctc, priclruzilo sc srcbru slul6cn6dopremljenom u pristaniste Ser,{lle. Ali tuj nasiroko rasprostra-njen, ali krhak sustavmogao je potrajati samo nekoliko clcictljcia.

Mreie u sukobu, rnre\eosudene da nestanu

Mreie se nadopunjuju, udruZuju, povezuju ali i sukobljavaju.sukobljavanje ne znati uvijek i medusobno unistenje. postoje>komplementarni neprij ateljil(rtl>urodenitkimnenormalne< ograni(avana poslove koji su neugodni, ali nuZni cijelom dru5tvu? pov-jerujemo li Alexandru Gerschenkronues, upravo se to dogodilo uRusiji s pravosla'rmim hereticima, to jest raskoljnicima. Njihovuulogu moZemo usporediti s ulogom Zid,ova ili Armenaca. jer, d,aih nije bilo, trebalo bi ih izmisliti, zar ne? ,Lidovdsu u svako j zemljinuZni ba5 kao i pekari

TRGOVACKI VISAK VRIJ ITDNOSTI,PONUDA I POTRAZNJA

Mrei,e i kruZenja spajaju se u sustav. BaS kao na teljeznici, i to jezbroj svih tradnica, dalekovoda sa struiom, vagona i lokomotiva teradnika. Sve je upregnuto u kretanje. Ali kretanje je problem zasebe.

Trgou aiki u i i ak u rij e dno s ti

Sasvim je odigledno da trgovadkoj robi, koja se prevozi, cijenapostaje to vi5a Sto putovanje dulje ffaje. To je ono Sto (u naz:ratttrgouaikirn ui{kom arijednosti. Je li to zakon bez izuzetka? Da,gotovo da je tako. Krajem XVI. stoljeia Spanjolski kovani novacosmak wijedio je u Portugalu 32O reisa, a 48O u Indijilol. KrajemXVII. stolje(a uara (ti. 0,848 m) etamina(wst tkanine - nap.prev.)stajala je u wornici u Mansu tri reala, u Spanjolskoj Sest, advanaest u Americi1o2. I tako dalje. Zato nalazimo na odredenimmjcstima zadudno visokc cijcnc rijctkoj robi, dovezenoj izdaleka.Oko 1500. godinc u Njcmadkoj jc pola kilograma Safrana (tali-janskoga ili Spanjolskog) stajalo kao jedan konj, a pola kilogramaSeiera kao tri odojkal03; u Panami je 1579. godine konj wijedio 24i pol pesosa, indijski rob 30 pesosa, a mje5ina vina 100 pesosalo4...U Marseill eu je 1248. godine 30 metara sukna iz Flandrlje bilo dvado detiri puta skuplje od saracenskog robalot. Ali vei je PlinijeStariji upozorio da se indijski proizvodi, papar ili drugi zatini,prodaju u Rimu za stostruko vi5u cijenu od proizvodnelo6. Jasnoje da na tako dalekom putovanju neki profit mora biti unaprijeduradunat da bi kolanje robe uopie zapotelo, da bi pokrllo izdatkevlastitog kretanja. Jer kupo'rrnoj cijeni robe kod proiztrodada do-daje se tro5ak transporta, atajje sve do juder bio neobidno visok.Sukno kupljeno na sajmovima u Champagnei 1318. il3l9. goclinezaprodaju u Firenci zbog transporta i raznih daibina, ambalalc idrugih tro5kova (rijed je o Sest po5iljaka) poskupilo jc za 11,80;L2,53; 15,96; L6,o5; L9,2L i 20,34 posto od kupovnc cijcnc, kojuTalijani nazivaju >primo costo

l;cttturul lh'audcl / lg,rt ,tt.:t,tlfit.,

U svakont sludaju, problcm ost:lic isti tr oi:irn:r tr'g()va(,1:trgovadka roba koja mu stiZe teretnim jcdrcnjakom ili kolima ilipak na ledima tovarnih Livotnja, mora se na kraju putovanjaprocijeniti tako da budu pokriveni ne samo troskovi operacije ikuporma cijena pove (.ana zatroSkove prijevoza, nego da se pokaZei dobit s kojom trgovac unaprijed raduna. zaito-6i u protivnomuopie riskirao svoj novac i ulagao trud? Trgovadka robato postizejednom lak5e, jednom teZe. Odigledno, nema te5koia kadle pos-rijedi >kraljevska robakraljevskurobu

l;r't'r tr t tul llru ulrl / I,r:t'tt t'tt.: ut.lt',,1'

samo jcdnu osfvario. Kad ncki mctodiani trg,()vllc na vclilto izAmsterdamalls pomisli na neki posao u llrancuskoj, pi5c DugarrlrrSinu, trgovadkom posredniku u Rouenu, moleii: >U odgovctru minavedite cijene arnkala koji su kod vas najde5ii, a takoder poSaljitci simulirani radun za prodaju (to jest predradun svih troSkova)...Powh toga proradunat iete mi cijenu kitovih usi, ulja crvenog kita,broiike (za crvenu boju), neljuStene broiike u prahu, pamukaizSmirne, Lutogdrva, delidneiice (...), zelenog(.aja... Nije nampoznato kako se u vas prodajerakija, pa biste mi nadinili uslugu da mi javtte koliko wijedi 30 velti(1 velta= 7l), preradunato u francuski novac, da bih prema tomemogao nadiniti predradun i nakon toga, ako vidim neku korist,odludit iu da li bih vam poslao jednu po5iljku......ondje sam saznao poslovicu da je u Spanjolskoj sve skupo osimnovca

l;arna,ncl llraucttl / lgrut rrcntleru

Vinj et a k oj a i lus trtr a s auj e t e nt I a donxe nj enx a.i k o,nx trgoa c u k oj i s e b au itrgouinom u stranon't. suijetu (XVf. stoljede). (Nacionalni ntuzej uNilnt b ergu, otis ak Muzqj a)

retadkim clcmcntima - rasprave koje se proteZu do na5ih danaijo5 ih srcicmo u motivacijama politidke ekonomije.Kao Sto jc poznato, nema ponude bez potrtnje i obratno:

jedna i druga radaju se iz razmjene kojoj su temelji i koja ihutemeljuje. Isto bi se moglo re(izakupnju i prodaju, za odlaske ipowatke trgovadke robe, takza rad i kapital, potroSnju i proizvod-nju - s time da je potro5nja na sffani potralnje a proizvodnja nastrani ponude. Po mi5ljenu Turgota, ako nudim ono Sto pos-jedujem, to znati daielim i da iu uskoro zatrtittono Sto nemamu ruci. Ako traZim ono Sto ne posjedujem, zna(i da sam spremanili odludan ponuditi drugoj strani neku odredenu trgovadku robu,uslugu ili odredenu svotu novca. Dakle, detiri elementa, paTurgotrezilnira >Dvije stvari u posjedu, dvije ieljene styariNe treba ni reii da svaka ponuda i svakap otr ainja pretp o stavl j aj u dru gu stranu konjukturalno pokretadko kretanjekrc-tanje odlazaka>Jedna odglavnih preokupacija Seviljana je dekanje proi:zvoda Ewopc na-mij enj enih Indij ama u trenu cim a o dlazaka

l ; t, n t t r ncl l lruu l c l / l,tpt t rt t.: t tt f t' t t r'

samih podctaka pa svc clo 1568. godinc, litritrtcit':tjr-r kt'ctlitirtr;rdugadke i polagane trgovinske operacije s Novim svijctom, takodcrsu nezaobilazr-li, a usto i mnogi drugi. Sevilli je, prema tome, odsamog podetka za pokretanje potrebna mobilizacija mnogobroj-nihzapidnih snaga, snagamnogo Sirih od izsrorasame Spanjolske,Sto istodobno ukljuduje novac denove5kih poslovnih ljudi, idrij-ske rudnike, flamanske sirovine i onih dvadesetak poluseoskihsajmi5ta gdje se prodaje bretonsko platno. Protudokaz: sve sezaustavljau Sevilli, kasnije iu C6dizu, kad god to poZele >>stranciodlazakgaliona opet ie odgoclen na podetak slijedeieg oLuika dabi se strancima dalo wemena za ukrcai velike kolidine trgovadkerobe, koja jo5 nije stigla u Cidiz zbog nepovolinih vjctrova>pokrctna traka>zakona< degre-sivnih, sve rnanjih dohodaka, a sigurno zbog smanjenjaindijanskog stanovniSwa, koje ih je opskrbljivalo nuZnom radnomsnagom. A kad oko 1660. godine ponovo,sve kreie na bolje uPotosiu, kao i u rudnicima srebra Nove Spanjolske - dok jeEwopa, dini se, joS obuzeta upornom stagnacijom - poticai dolaziizAmerike, indijanski rudari ponovo upotrebljavaju svoje tradici-onalne braseros,l3l (ak prije no Sto su pu5tena u pogon velika>>moderna>furce a. uend abro'adrr738, to jest srlom nametnuti svoju ponudu u inozemstvu. JoS jcsamo uvjet da tkanine ne ostanu predugo neprodane u Nvotttsvijetu.

/,\',$

I't'lttrerltt lt,'t'rl,,tt lr! lt t t trtit

Ali kuk6 ttrrrr pliliktlrrr lirzlikov:tti pottrttltt i pott';tittitl, ltt'zp,rn()(i 'l'rrr.gotttvc clctvcrosfi'rrkc sltt'tnc!' tI scvilli stt tt'g,ovltd'ktriclbu, kojorri su prijc isplovliav:rnjir punili sprcrni5tlr brocltlv:t,

"S;r nabavllali isciplluiu6i sv6ic 11sgbnc zalihc n()vca i krcditrt,

a "u odajnitkim sludajcvirna tak izdavaiu(i i mjcnicc strancim:t

(uodi ,'tnrk.rg isplovljavanja flotc pa sve do njczina powatka niic sc.rr"guo posuditi ni jedan maravedil na burzi!). 'I'a pnuda, kjapok"reie mnogostruku i razliditu proizvodn itt zapada, popraic n a

ie istodobnori potraLniom na niZem stupnju, koia jc uporna i

iapiviednidka, irimalo diskretna:bvrza i trgovci,_koji su uloZilii"Ll f.'apit"l u taj izvoz, odekuju da (e po powatku biti. isplaieni u,rorr..r, ., srebru. Isto tako u Veracruzv,rt Cartageni ili Nombreude Dios (kasnije u Porto Belu) potraznju za dobrtma.iz Evtope,p ol j opriwe dnim ili indu stri j skim proi ztr o dima (naj d e 5 ie uz p apr c-

,r" lip""; prati odevidna ponudi._Na sajmu u Porto Relu 1637.godile -"gf" se vidjeti srebrne Sipke nabacane poput hrpe kame-}j"rir. gezie >ieljene swari

l1't ttrttttl llnttttlr,l / l,titit ttt:tnfr,ttr.

I'ako cla jc to bila prijc cksploatacij:r ncgoli r';rzrrr jt'r'r;r, clisplo:rr;rr ij;rkoja kasnije nije ni ublaZcna a kamoli cla bi ncstala. olSpanjolci stcklinaviku (prije rataza5panjolsko nasljede sto je upravo bio planu>poffrtnjaponuda>1rolt'oilti'lio tlrtritvo< kojt'r'littllt' Alrt'til tttrt

l\'t'trttnd llruutltl / lgnt nt:ttt.ft'ttt'

Tkanina od kineske suile (larupas) iz razdoblja. Luia XV. Lyort, Pouije-sni rnu.zq' tka nin a. (Otis ak: Gira.udott)

l't'l t,rtrltt ltt'r'ttttt I r! I I I I t ttt t

rcni rlitslilrnur i 14r't'tl:un:1, r'ilk posclrno kottstt'ttit':tttt' l;ttlt' z:r llriit'-v()z ncusport.tlivilt jitt'lrollr slt sit'vt'rlt rrlt zitp:ttl iirrg. l)trljc otljcdnog stoljc(a rrz:rst()pn()g llrivik:rv:tnjll tl'cl)illo jc protc(i cllr scdrv zanrijcni ugljcnom, tckuCim gorivin'llr i clcktrii'n()nr struj()ln.Vin

l:r,t ttttttrl llttttt,lr'l / l,tittt ttt-tttfrttr'

mjcra pt'c()Stl'()nl, (l:r s('),nll(in(luri rrlittlrt'lit'llilrtrirt;trtr;r iz lrtrlii:r"i onda ih javno razgoliti, du brrdu potti':ttt prirrricr'r';tt. 11 jcclnotttizvj e5taj u glar,rrom kontrol oru I )csnrarctz u, l 7 10. god i nc, iz,r' iri,tl use ozbiljna zabrinutost zbog tih prijctnji uvozu: hoic li sc prisi-ljavatr ljude da u doba tako skupe hrane, nestaSice novca i dok suvladine novdanice tako ncspreme i slabo upotrebljivc, pon()vostvaraiu svoju garderobu? Uostalom Sto poduzeti protiv modcr'r?Utoliko vi5e Sto podrugljivci o modi goyorc kao Sto je to 1708.napisao Daniel Dcfoe u dlanku zaweekljt Reuieu: >Vidimo ljudeplemenita roda kako sc kitc indijskim sagovima, koje su sasvimnedar,mo njihove sobaricc smatrale previ5c prostim za svojc sobc;indijski katun (cic) naprcduje, s parketa im se penje na lecla; odprostirki uznapredovalc su do suknji pa sc i sama Kraljica u ovodoba voli pokazivati odjevena u Kinu i Japan, hoiu reii u svilenetkanine i katun iz Kine. I to joi nije sve, jcr na5e su kuie, na5e radnei spavaie sobe zauzete na juri5: zavjese, jastudiii, stolci pa dak isami kreveti, iskljudivo su od pamudnih tkanina i katuna.izlijediti jedne i druge odtvrdoglavog krijumdarenja (katunom); iako je osim zapliene robei globe od tisuiu Skuda za one koji prodaju i kupuju, napokonvlast bila prisiljena ukazom od 15. prosinca L717. tome dodati itjelesne kazne, dak doZivotnu robiju na galijama i jo5 gore, ako tozalrlij eva p o j edini sl u daj... < 1 5 2 . Zabr ana j e napokon ukinuta L7 59 .godine152 i u kraljevstr,'Lr se raz;vila industrijskaproizvodnja katuna,koji je ubrzo postao takmac onome iz Engleske, Svicarskih kantonaili Holandije - dak i onome izlndlie152.

Sama ponude

Ekonomisti, koje zanima predindustrijsko druStvo, slaiu se ujednome: ponuda je tada igrala malu ulogu. Nedostajalo joj jcelastidnosti; nije bila kadra brzo se prilagoditi bilo kojoj potral-nji153. Ipak potr ebno je pri tom razlikovati poljopriwednu ponuduod industrijske.

Utom jerazdoblju bitno zaprivrcdu bilo poljodjclswo. Ncmasumnje da su na pojedinim dijclovima Zcmljinc kuglc, poflotovuu Englcskoj, proizvodnja i prtlduktivnost na poljima ))rcvolu-ci>gcnij;rl:rnt'ovjcktrZi5tasi ah u Chi l du > tlt neosPorut u mttdro s t cl a ra r l.j t, r l t t t t,ri1\111tfeko clcle posla clnrtr1cnne Coujekrt"t5t t'l'aj jc zakon jcclnostrrv-rro izrcii: svak:r ponuda na trli5tu stvara rcdovito svoju potr:r7njtr.Ali t;r jcrln()st;rvn()st, k;ro i uvijck, prikriva tcnrcljntr slok'rrost, lllrit' sv:rki ck

l:(r,ttuul llruttrlrl / lgnt nt:tttlt'ttt

vrstu proizvoda, prcrna pr()porcijama k()jc zulrtiicva priv,rtnt rnt('-res, stvara ili, joS bolje, izaziva svoju vlastitu potralnju prcdmctirasko5il6". U tom sludaju ponuda, koju razmatramo, nijc u svojrrkorist sworila potraZnju niti je to udinila posrcdno. A kad jc rijcdo poljopriwcdnoj proi:;vodn ji,njezini ncrcdoviti vi5kovi nisu takvicla bi prodaja LivcLnlh namirnica potakla kod napolidara, nadni-dara i sitnih scljaka znatnu posrcdnu potrainju manufhkturrrihprizvoda.

Ukratko, upravo u tako ncpogodnim okolnostima trcba r.r7,Lt-rrrjcti razmi5ljanja fiziokrata, koja sasvim olako smatramo ncbiC-rrirnzr. Jc Ii zaista bilo tako pogrc5no staviti u prvi pllrn poljo-lrrivrcdnu prizvodniu i bogatstvo u razdoblju kad jc ponrrrl;rpoljoprivrcdnih prchrambcnih proizvoda jcdv:t odgov:rr';rl:r po-lr':r7nji, i slijcdil:t stalni dcmograf'.ski uspon? I obnrtno, nisu li tal

l;t,t'tttrttrl tlt'tt ttrlt'l / l.qnt ttt : tttlrttt'

ponuclom i industrijc z:lli()i'cnc llolt':tinjottt, poit'tlttosllrvlit'rrit' it',koje dosta istinito opisu,c privrcdc Stltrog llot'ctl

I \' t't t t t t t t I I lrut t t t I c I / l,titt t t't t'- t r t f t' t r t'

13. TRGOVAdTco?nn'Lessioni e ordini< (L652-1658) toskanske porodiceSaminiati168, kola je za srediste svoje osi imala Livorno, otkrivamreZu koja je preteino sredozemna: na prvim su miestima Venc-cija, Smirna, Tripoli u Siriji, Tripoli u Berberiji, Messina, Genovai Marseille, a desto su u igri carigrad,Alexandretta, Palermo iAlZir.Najdalje todke zavezuprema sieveru su Lyon i, pogotovu, Amstcr-dam. desto upotrebljavaju holandske i engleske brodove. Ali Li-vorno je Livorno, p& se u izvodimaizra(una na5e twtke spominjuclva broda, koja su u Arhangelsku dali natovariti ruskom crvcnomkoZom. Izur.ctak koji powrdujc pravilo!

Barcelona

-!t)() .!() I

I't'l t,tttlt t !rt'r,ttt,t t t ) I i t ! tnr t

K;rtl ltisttto ittt;tli ttt'liolil'o stolrrrl ili listrtirr t;rl*,ilr r';ri rrrrrrvotlsllrr.';r i:rrlriv:t, iz njilr lri st's:rrrr;r po sclri lrropll:r r';rzvili ltorisn;rtipologij:r trgovirrsliilt l)l'(xit()r'a i tvrtki. Mogli lrisrno srroi'iti l)t'()ri-torc lttrllrrjc i llrostorc prr>dujc tc ih milanizirali< i smjcsta se obogatilirT2.

'l'rgovadki je prostor kri5ka nacionalnoga ili medunarodnogl)r'()stora u odrcdcnom razd

l:r't ttrtntl lltrttttlr'l / l.t',ttt ttt"t'tlt'ttt'

Broi mlenica kollh

su lrasati i Buon visi

/ n,,,^,,,,,

\t'Poitiers

g , ,'lo "'

14. IVILIKA BUONVISIJE OSVOJILT\ EVltOl'U

Od, 1575. do 1610. trgovadka je Ewopa pokrivcna mreZom twtke Buonvisi'

trgovaca iz Lucce sm;eStenih u Lyonu, koje su ro>Les Buonvisi, marchands banquiers de Lyon, 1575-1692

|ttnunil lh'audcl / llqnt nun|lcnet

nira krugovimir koji ga olprev-lakai iz Vcnccijc u Antwcrpcn. Mmlctadk:r roll:rtucit intportartter ttttrlt ttttsidarAhlar, od onih u ltranklurtu na Mirjni, lxrr klrcl jc rijcd or.lri, jcr gr:rtl n:r M:rjni u to jr: d

liarnand llruutlrl / lgnr nt:trr.ft'trt'

Kao Sto jc vidljivo, Ul':tdskc jc prrlstot'r' tcSld-r rri' jc' clistribucijc. Zancmarimo li nckoliko siiu5nih izuzctakir (si-rulr ocl j:rvora, Scicr od kukuruza), taj dragocjcni proizvotlrlolrivrro sc od Scicrnc trskc svc do kontincntalnc opsadc i upo-rrt'lrr: Scicrnc rcpc. Atrska sc, kao Sto smo prikazalirsa, Sirila oclI r rt I i j t' prcma Srcdozcmlj u i Atlantiku (Madciri, Kanarskom otodj rr,Azrrrirna, otoku Sao 'l'omi, otoku l'rincipc...) zanm na trpsl

l;(,'rt(ltrtl llttlrtt(t'l / Ignt nl !lltlt"tt'

4(X) jc lrrorlov:r nost'(ri ollrrililit'gro ltiO lorr;r St'(it'r'rr (rllrlilt'72.OOOtona) isplovilo izJarna.ikcrsT. tl XVlll. stoljc(rr vci iSrrn(o l)onrirrg,oproirrvodi toliko, ako nc i viScr88.

Nemojmo ipak zami5ljati da je cwopsko trZiStc bilo prcplav-ljeno Seierom s obala Atlantika. Niti je poveiana potro5nja Seicraprvomi uzrok poveianju vaZnosti occana i, posredno, sve veiojmodernizaciji Ewope. Taj se elementarni determinizam moie,uostalom, wlo lako oboriti: nije li upravo razvoj Ewope, pomog-nut strastvenorn sklono5iu, omoguiio sve veiu poffo5nju Seiera,kao i kave? )

Nemoguie je ovdje pratiti korak po korak, onako kako jetekla, golemu povijcst Seiera: crno roblje, plafirtere, tehnikuproizvodnje, rafiniranje neobradenog Seiera, opskrbu iiveinimnamirnicama plantaia po povoljnim cijenama, jer one se nisumogle same prehranjivati; napokon pomorske veze, skladi5ta iprodaju po Ewopi. Oko 1760. godine, kad sve tede kako trcba, natrZi5tu Pariza i drugdje, nude se r*z'ne w"ste ie(era >>neprodi5ieni,jedanput prodi5ieni Seier, Seier od sedam liwi, kraljevski Seier,polukraljevski Seier, kandirani Seier i crveni Seier, koji joS nazi-vaju Seicr sa Cipra. Dobar neprodi5ieni Seier mora biti bjelkast,Sto je moguie manje mastan i ne smije nipo5to vonjati po prigor-jelom. Jedanput rafinirani Seier, Sto ga jo5 zovu Seier s otodja,mora biti odabran tako da je brjel, suh, zrnat, po okusu i mirisunalik na ljubicu. Najljep5i dolaz.i iz l)razila, ali s njim je trgovinagotovo sasvim zamrzla; onaj iz Caycnne je drugorazredan, a onajs otodja jo5 je niZe ispod ovoga. Slastidari mnogo tro5e jedanputrafinirani Seier iz Brazila i s otoki za uSeiereno voie, dak deSienegoli rafiniraiei Seicr, jer tako u5eiereno voie je ljep5e (...) imanje podloZno kristaliziranjr,.tte.Jasno je da Seier tada vi5e nijeuiivao glas rijetkosti. Postao je namirnica u trgovinama i slastidar-nama.

Nas ovdje, medutim, vi5e zanima Sto je poslormome dovjekuzna(ilo iskustvo sa Seierom, koje smo vei donekle upoznali. Prijesvega tebare& daje od samih podetaka prodora na Sredozemlje,posao sa Seierom bio wlo unosan. U tome je jasan primjerVenecije i Seiera sa Cipra; taj je posao vodila porodica Corner ->kraljevi Seieravih sa Scdcrom. Ali ir.drugih poznatih nam iskusl:lva ()stil() jc d

l\,tttrrnil llnuuld / lgr'., t'tt.:ntlilt,.

Dsnouska ikrinja konrytlicira.nih braua, kakue su se u.potrebfi'auale za,prtje-uoz-srebnr.ilt poh.ga i srebn{aka iz spanjolske ot Genoiu. (Garo-ua, Stedionica. Otisa,k: A. Colin)

poluge, ali isto tako i srebrne pogade bez iiga (tj. krijumdarenosrebro, zakoje nije kao porez plaiena petina kralju). uosralom,pogade se uvijek krijumdare. srebro, koje nije iskovano u novce,sluzbeno se prodaje iskljudivo u polugama i sipkama koje su desrokolale Ewoporn.

Ali novac j e j o 5 p okretlj ivij i. Razmj ena ga navo di na >>r azuz clanlivot

1,.'t'rtttrrtI IlrtI IItIt,I / INrtt r'.t.;,IIIt,t,.

tl Alrit'i, tl:ll)t'oliv, tt llltrrrlrrrlirr, rrsrt'rl zllrlorrr llog;rtog rlrjt'l;rSudana, >rudniciS jlrsnijc u Novornsvijetu, gdje jezbog dobivanja dragocjcnih kovina rivropa obnovilapotpuno ropstso kao u antidko doba. Sto su drugo Indijanci u Miri(novadenje rudara) negoli robovi kao i kasnije crnci koji su ispiralizlato na obalarna brazilskih rijeka u X\{[. stoljeiu? Nidu duclnanaselja, a najdudnlje je Potosi, na 4.000 m nadmorske visine, uAndama, golemi rudarski logg_r, grad-guba, u kojem je naguranovi5e od 100.000ljudskih bica2o5.zivot jebesmislen , (akizabogare;jedna koko5 wijedi dak osam reala, jaje dvareala, pola kilogramavoska iz Kastilije deset pezosa i tako daljezo6. Sto drugo reii negoda u takvom gradu srebro nidemu ne sluZi? Neie posluziti rudaru,dak ni vlasniku radnika ako ovdje zaraduje za Livot, nego trgovcukoji na kredit daje gotov novac, iiveine namirnice i iivlu potrebnurudnicima, jer sve mirno naplaiuje dragocjenom kovinom. Istowijedi za proi:zvodnju zlata u Brazilu XVI[. stoljeia. Vodenimtokovima i nosadima, te brodicama ntoncoes2oT a Seo paula do-lazilaje hrana gospodarima i crnim robovima koji su ispirali zlatou Minas Gerais i Goyazu. Bogatili su se samo trgovci. A ono Sto bii ostalo rudarima, oteli bi im na kockanju kad bi powemeno do5liu grad. Medco je bio par exellence metropola igre. Napokon,srebro ili zlato manje su tezili na vagama dobiti negoli braSno odmanioke, kukuruz i meso su5eno na suncu, a carzxe do sol, izBrazlla.

Kako bi moglo biti drugadije? U raspodjeli rada na sujetskojrazini, zanimanje rudara, ponovimo, pripadalo je u najbjednija,a rudari su bili pastorci ljudskog roda. Ulog je igre bio prevaianda se velikani svijeta, bez obzirakoji su i gdje su, ne bi upleli svomtezinom. Pod njihovom je vlasiu zbog istih razloga bilo i vadenjedijamanata ili dragulja. Tavernier2os je 1652. godine kao kupacposjetio slarmi rudnik dljamanata >kojemu je ime Raolkonda... apet je danaudaljen od Golkondepc ili, kasrrift',iz.f :rpanzr. l'ritok bijclc kovinc iz Amcrikc, prcma indijskirn gxrvjt's-rrii'rrrima, dak jc djclovao rut dizanjc cijcna, dvadcsct:rk gotlirr:rl,;rsnijc od cwopskc >rcvolucijc< cijcna u XVI. stljc(tr. 'lo jt'rlrrclrrtni dokltzdaicuvczcno srcbro ondjc i ostalo.'l'akodcr i rlok;rzrl;r l;rrsnoslorrno blagcl Velikog Mogula nijc povuklo svc kolit'irrt'nt'prckidno dovoZcnc bijclc kovinc, jcr su cijcnc skotilc2ro. Niit'li :rrrrcridko srcbro bilo nulno za ncprckidno prctap:rnjc i ttovrrLovanjc kovanica u Indiji?

llcsumnje znarr,o mnogo manjc o ()nomc Sto sc dog:trtltlo rrKini. Sasvim je neobidno da Kina nijc zlatu dirvala ulogu n()v(':r, l):rg:r jc izvozlla ako bi ga tko htio promijcniti za srcbro i to grrrizv;rnrcdno niskim cijcnama. Portugalci su prvi d llvrol"rljrrrr;rrrst:rnovili u XVI. stoljciu tu ncobidnu sklonost Kinczlr da srt'lrror ijcnc vi5c od zlata, pa su to i iskoristili. Jcdan od njilr jol s;rsigtrrnComo os chinos sentiruo ltt'rtltr,t,ttr ttutnt60s trcntxerdofazenda

l;t't'tttttul llnttttlrI / l,qrtt t'rt.: tttltttt'

Marscillcu, ()r'li:ursrt...'/,lxtg tog;r rurliort l (r7O. gotlint' t'ir lir)il'lniScicr iz inozcmstva viSc nc c.lol:rzi rr IirrrrctrslPrije rata (koji iepostati sedmogodi5nji rat), Scier iz engleskih kolonija bio je uLondonu do T0posto skuplji od onoga u francuskim lukama a kojije dolazio iz francuskih kolonija, ukoliko je kakvoia bila ista. Takopretjeranoj cijcni uzrok mole biti samo pretjerano visoka cijcnahrane kojom Engleska opskrbljuje svoje kolonije; a Sto da Engles-ka radi sa suvi5kom svoga Seiera kad je tako skup? Odigledno -da gas ama potrosi. Utoliko viSe, valja dodati, Sto j e engl csko trZi5tetadave1 za to sposobno.

U svakom sludaju, usprkos imozu i prcprodaji velikih zema-lja-pr oiztro clad a, dil j em Ewop e s e p ro Siril o nacion alizir ani e trlti -ta Seiera kupovanjem nerafiniranog Seiera i podizanjem Seierana.Podev5i od L672. Hamburg, iskoriStavaju6i te5koie Holandije,gradi vlastite rafinerij_e i uvodi nove proizvodne procese nastojeiida ih drZi u tajnosti. Seierane se podiZu sve do Prusije, Austrije iRusije, gdje su dri.avnimonopol. Da bismo todno utlrdili kretanjetrii(ta Seiera i mjesta gdje se iz njcga izvladilo najvi5c koristi,trebalo bi rekonstruirati sloZcnu mrelu veza izmedu proizvo-dadkih zot1a, rnjesta odakle je strzao novac o kojcm je ovisilaproizvodnja, te Seierana, koje su imale moguinosti da djelomidnoupravljaju raspodjelom naveliko. Ispod tih >>manufaktura< mno-gobrojne ffgo\rine za daljn)u prodaju voclc nas do razine suakod-neunog trliste njegovim skromnim zaradama, podvrgnutimstrogoj konkurenciji.

Gdje bismo u toj cjelovitoj mre1i smjestili najuiiu ili najuiietodke, karike koje donose najvi5e dobiti? Po primjeru Londonarekao bih da je to stupanj trgovine na veliko, u blizini skladi5ta sgomilama sanduka ibarlla Seiera, gdje se susreiu kupci bijclogai smedeg Seiera (melase) bilo da su rafineri, slastidari ili obidnikupci. Proizvodnja bijelog Seiera ogranidena je na Seierane umetropoli, no s wcmcnom sc podigla i na samim otocima, usprkosprvotnim zlbranama. Ncl nijc li taj industrijski n:rpor zna.k tc5koia

)lo

I't lt'ntlrt ltt t'ttr,t I t'! l\ I I t rtt r

l,r'62 lir)l('l)lol;tzt'olotigtl;t's('l)l'oizvotli ir'('t't'tt:l tt'sli:t/ l(l;trt'rrr it',,lpl;rj tliiitc tut vcliko ipo tt;tSt'ttl st'rrriSlit'rrjrr tt;tl;rzi iz:t t':rliirt.r'ijlr, liojt', d'irti sc, tlistt llrivllriilt'vclctrgovt't'. Ntt tl:t lristtttl tt ttrlrrli sigrrrrri, rrror'trli ltisrrro lloljr: trllozl-tltti otlttosc iztttt'tltr t';tlitlt'r';ti \,('l('l l',{()vll(':1.

I)nryloqjcne houine

( ):,t;rvinl() ipak sacla ScCcr, utoliko vi5c St

1,.,t'tttarttl Itn,utt.,t / lli,.tt |tl.irrrllfrr(

tl Ali'it'i, tt:t1lt'oliv, u l|:ttttlrttlirr, rrsrt'rl zl;rlorrr llog;rlog rlijt.l;rSudana, >>rudnici< su pocl kotrtrolorrr scosl

rrct?lilna rtr&usst / tw Hurwerro

ncp()srcdl:rt1 i7.vo't iz Novc S1l:rrrjolskc nrr lfilipirrc, lrrr.lio 'l'ilto1"ioccana, Sto bi, vcc samo po sclri, bio golcrn iznos. Nijcdn od til-rradunanja nijc sigurno, ali ima mn