Fenomen rada u Fenomen rada u sociologijisociologiji

Uvodno predavanjeUvodno predavanje

Teorijski i istraživački doprinosiTeorijski i istraživački doprinosiXIX stoljeće - značajno mjesto u etabliranju sociologije kao akademske znanosti: XIX stoljeće - značajno mjesto u etabliranju sociologije kao akademske znanosti:

Marx, Durkheim, Weber ...Marx, Durkheim, Weber ...

XX stoljeće - društveno-historijski kontekst razvoja disciplineXX stoljeće - društveno-historijski kontekst razvoja disciplineOdnos poslodavac-radnik Odnos poslodavac-radnik →→ centalni problem centalni problem

Teorija paternalizmaTeorija paternalizma Ekonomsko-individualistička teorijaEkonomsko-individualistička teorija Socijalno – individualistička teorijaSocijalno – individualistička teorija

Problematiziranje ekonomskih motiva radnika kao presudnih ...Problematiziranje ekonomskih motiva radnika kao presudnih ...

Nepostojanje korelacije između produktivnosti, vještine i inteligencije na Nepostojanje korelacije između produktivnosti, vještine i inteligencije na individualnoj razini individualnoj razini → važnost socijalne situacije → proučavanje malih grupa → → važnost socijalne situacije → proučavanje malih grupa → uočavanje važnosti “ljudskog faktora” ...uočavanje važnosti “ljudskog faktora” ...

K. Marx - rad, kapitalističkaproizvodnja i otuđenje

E. Durkheim - mehaničkai organska solidarnost

M. Weber - protestantska etika i duh kapitalizma

Industrijska sociologija - razvojIndustrijska sociologija - razvoj

Izostala teorijska interpretacija nalaza ...Izostala teorijska interpretacija nalaza ...Nije propitivana priroda industrijskog sistema.Nije propitivana priroda industrijskog sistema.Pojednostavljena slika socijalne strukture industrije:Pojednostavljena slika socijalne strukture industrije:

Formalna organizacija u upravi ???Formalna organizacija u upravi ??? Neformalna organizacija među radnicima ???Neformalna organizacija među radnicima ???

Predominacija empirijskih istraživanja temeljenih na Predominacija empirijskih istraživanja temeljenih na “kliničkoj metodi” ...“kliničkoj metodi” ...Važna posljedica: Važna posljedica: sistematsko špijuniranje radnikasistematsko špijuniranje radnika u u međuratnom periodu !!!međuratnom periodu !!!Druga polovica XX stoljeća Druga polovica XX stoljeća → razvoj → razvoj industrijske industrijske sociologijesociologije kao sveobuhvatne discipline koja pokriva kao sveobuhvatne discipline koja pokriva različita područja industrijskog društva ...različita područja industrijskog društva ...

Predmetna područja industrijske sociologijePredmetna područja industrijske sociologije

Sociologijaorganizacije

Sociologijaprofesija

Sociologijaindustrijskih odnosa

Sociologijarada

Industrijska sociologija

Suvremenost, rad i sociološke Suvremenost, rad i sociološke preokupacijepreokupacije

Veća individualna sloboda i samo-aktualizacija?Promjena krutih hijerarhijsko-birokratskih modela rada? Naglašenija kontrola i nadzor?Reprodukcija hijerarhijskih modela radnog mjesta?Pojačani radni pritisci u sve više fragmentiranim ekonomijama?

Rad i organizacija - XX stoljećeRad i organizacija - XX stoljeće

Fordizam - dominantan oblik:Fordizam - dominantan oblik: teška industrijateška industrija masovna i standardizirana proizvodnjamasovna i standardizirana proizvodnja upotreba pokretnih proizvodnih linijaupotreba pokretnih proizvodnih linija zaokret prema konzumerističkom kapitalizmuzaokret prema konzumerističkom kapitalizmu jeftini proizvodi, jeftina radna snaga, jeftini proizvodi, jeftina radna snaga,

smanjenje troškova proizvodnjesmanjenje troškova proizvodnje

Tejlorizam kao organizacijski preduvjetTejlorizam kao organizacijski preduvjet

Dekvalifikacija i degradacija rada.Dekvalifikacija i degradacija rada.Izolacija menadžmenta od neposredne Izolacija menadžmenta od neposredne proizvodnje.proizvodnje.Menadžment - zadržavanje ingerencija na Menadžment - zadržavanje ingerencija na planu kontrole radnika.planu kontrole radnika.Predodžba o čovjeku kao Predodžba o čovjeku kao homo homo oeconomicusuoeconomicusu..

PostfordizamPostfordizamPromjene uvjetovane procesom kapitalističkog Promjene uvjetovane procesom kapitalističkog restrukturiranja.restrukturiranja.

M. Castels (2000):M. Castels (2000):Pomak od masovne prema fleksibilnoj Pomak od masovne prema fleksibilnoj proizvodnji.proizvodnji.Redefiniranje predodžbe o uspješnosti velikih Redefiniranje predodžbe o uspješnosti velikih korporacija.korporacija.Prevaga japanskih organizacijskih modela.Prevaga japanskih organizacijskih modela.Unapređenje unutarorganizacijske komunikacije.Unapređenje unutarorganizacijske komunikacije.Fenomen strateškog udruživanja korporacija.Fenomen strateškog udruživanja korporacija.

Rad i identitetRad i identitet

M. Weber - protestanstska etika i duh M. Weber - protestanstska etika i duh kapitalizma ... racionalizacija i birokracija ...kapitalizma ... racionalizacija i birokracija ...K. Marx - rad kao najvažnija ljudska djelatnost ... K. Marx - rad kao najvažnija ljudska djelatnost ... determiniranost kapitalističkim privatnim determiniranost kapitalističkim privatnim vlasništvom ... najamni i otuđeni rad ...vlasništvom ... najamni i otuđeni rad ...Društveni i kulturni kontekst kasnog kapitalizma.Društveni i kulturni kontekst kasnog kapitalizma.Neoliberalna ekonomija.Neoliberalna ekonomija.Nesigurnost rada i njegov intezitet.Nesigurnost rada i njegov intezitet.Pojedinac - pitanje vlastitog smisla i važnosti.Pojedinac - pitanje vlastitog smisla i važnosti.

Obrisi rada u društvu Obrisi rada u društvu rizikarizika

Problem obrazaca radnih identiteta i Problem obrazaca radnih identiteta i socijalizacijesocijalizacije

Rad u formativnom razdoblju sociologije.Rad u formativnom razdoblju sociologije.Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna ekonomija.ekonomija.Nesigurnost i pojačana intezivnost rada?Nesigurnost i pojačana intezivnost rada?Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom smislu i važnosti?smislu i važnosti?

Brazilizacija Zapada (U. Beck)Brazilizacija Zapada (U. Beck)

Nepredviđena konzekvencija neoliberalne Nepredviđena konzekvencija neoliberalne utopije o slobodnom tržištu.utopije o slobodnom tržištu.Karakter nezaposlenosti i tranzicije od Karakter nezaposlenosti i tranzicije od društva rada prema društvu znanja.društva rada prema društvu znanja.Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i nesigurnost u radu i životima ljudi.nesigurnost u radu i životima ljudi."Nomadska multiaktivnost"Nomadska multiaktivnost " ..." ...

Politička ekonomija nesigurnostiPolitička ekonomija nesigurnosti

Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri);akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri);Dilema ne/zaposlenosti;Dilema ne/zaposlenosti;Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika;Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika;Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt;Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt;Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta rada";rada";Endemička nesigurnost ...Endemička nesigurnost ...

Tržište i neoliberalna utopijaTržište i neoliberalna utopija

tržište materijalna sigurnost

socijalna prava demokracija

tržište

kao samodostatna ekonomska forma

kao dio društveno-ekonomskog sustava

• Narušavanje historijskih veza Narušavanje historijskih veza između kapitalizma, države između kapitalizma, države blagostanja i demokracijeblagostanja i demokracije• Opravdava li tržište samo sebe?Opravdava li tržište samo sebe?

Antiteza društvu rada (Beck)Antiteza društvu rada (Beck)

Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka kriza.kriza.

Beck (2000): antiteza društvu rada.Beck (2000): antiteza društvu rada. osnaživanje političkog društva pojedinaca;osnaživanje političkog društva pojedinaca; aktivno civilno društvo;aktivno civilno društvo; isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...

Podjela rada u "multiaktivnom društvu"Podjela rada u "multiaktivnom društvu"

Reduciranje broja radnih sati;Reduciranje broja radnih sati;Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost;Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost;Afektivni i roditeljski rad;Afektivni i roditeljski rad;Kriterij redistribucije kućanskih poslova;Kriterij redistribucije kućanskih poslova;Multiplicirani rad;Multiplicirani rad;Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena;Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena;Antiteza društvu rada Antiteza društvu rada ≠≠ slobodno vrijeme ili slobodno vrijeme ili dokolicadokolica ......

Antiteza društvu radaAntiteza društvu rada

Koje su alternative konceptu društva rada?Koje su alternative konceptu društva rada?Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti.mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti.Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog centra.centra.Rad i sloboda - 3 epohe (modela):Rad i sloboda - 3 epohe (modela): grčki polis;grčki polis; moderna demokracija rada;moderna demokracija rada; buduće društvo bez rada.buduće društvo bez rada.

Grčki polis:Grčki polis: sloboda = sloboda od rada;sloboda = sloboda od rada; konstitutivnost javne političke sfere;konstitutivnost javne političke sfere; robovski rad i potčinjenost žena ...robovski rad i potčinjenost žena ...

Moderna demokracija rada:Moderna demokracija rada: rad - temeljni oblik integracije u društvo;rad - temeljni oblik integracije u društvo; važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih

revolucija i moderne političke ekonomije;revolucija i moderne političke ekonomije; oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne) oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne)

strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ...strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ...

I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije rada:rada:

plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije u društvo.u društvo.

društvo rada kao društvo društvo rada kao društvo redareda..

Politički ishod - demokracija rada.Politički ishod - demokracija rada.

Budućnost rada i političkog djelovanja - pod Budućnost rada i političkog djelovanja - pod znakovima pitanja.znakovima pitanja. ekološki i tehnološki limiti društva rada?ekološki i tehnološki limiti društva rada? paradoks rada u modernoj epohi?paradoks rada u modernoj epohi? nedoumice društva rada na zalasku - od radne nedoumice društva rada na zalasku - od radne

etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova?slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova?

ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom političkom društvu?političkom društvu?

Tranzicija iz prve u drugu modernizacijuTranzicija iz prve u drugu modernizaciju

Prva modernizacija:Prva modernizacija: kolektivni životni stilovi i puna zaposlenost, kolektivni životni stilovi i puna zaposlenost, pretežno muška radna snagapretežno muška radna snaga nacionalna država blagostanja, nacionalna država blagostanja, ekstenzivna eksploatacija prirodeekstenzivna eksploatacija prirode ... ...... ...

Druga modernizacija:Druga modernizacija: individualizacija i pad zaposlenosti,individualizacija i pad zaposlenosti, žene na tržištu rada,žene na tržištu rada, globalizacija,globalizacija, ekološka krizaekološka kriza ... ...... ...

Međusobni odnos - problemi:Međusobni odnos - problemi: održivost ključnih ideja vodilja;održivost ključnih ideja vodilja; kako zahvatiti probleme na svim razinama;kako zahvatiti probleme na svim razinama;

Refleksivna modernizacija - otvaranje potisnutih procesa Refleksivna modernizacija - otvaranje potisnutih procesa prve modernizacije.prve modernizacije.

Pitanje društvene promjenePitanje društvene promjeneRefleksivna modernizacija kao društvena promjena.Refleksivna modernizacija kao društvena promjena.Promjena društva uvijek se povezivala s terminom Promjena društva uvijek se povezivala s terminom revolucija:revolucija:

stvaranje i dominaciju novih elita; stvaranje i dominaciju novih elita; nove socijalne doktrine i političke utopije;nove socijalne doktrine i političke utopije; političke alternative oblikovane pod pritiskom "odozdo";političke alternative oblikovane pod pritiskom "odozdo"; jasne linije sukoba ...jasne linije sukoba ...

Slabo primijenjivo na koncept refleksivne modernizacije. Slabo primijenjivo na koncept refleksivne modernizacije. Tranzicija – odvija se unutar kontinuiteta "kapitalističke Tranzicija – odvija se unutar kontinuiteta "kapitalističke modernizacije" ... osnovni principi modernosti modernizacije" ... osnovni principi modernosti koncentrirani oko korporativnih premisa. koncentrirani oko korporativnih premisa.

Premise prve modernizacijePremise prve modernizacije

Nacionalne ekonomije;Nacionalne ekonomije;Isključivanje žena iz tržišta rada;Isključivanje žena iz tržišta rada;Problem osnovnih prava žena i djece;Problem osnovnih prava žena i djece;Obitelj kao reprodukcijska baza;Obitelj kao reprodukcijska baza;Subkulture slojeva;Subkulture slojeva;Hijerarhija eksperata i laika; Hijerarhija eksperata i laika; Geografski fiksirana produkcija ...Geografski fiksirana produkcija ...

Druga modernizacijaDruga modernizacijaProces narastajućeg suočavanja s neželjenim Proces narastajućeg suočavanja s neželjenim posljedicama vlastitog uspjeha.posljedicama vlastitog uspjeha.Primjeri:Primjeri: urušavanje korporativne strukture klasa uz porast nejednakosti,urušavanje korporativne strukture klasa uz porast nejednakosti, ekološka kriza i senzibilizacija javnosti,ekološka kriza i senzibilizacija javnosti, decentriranje društvene rodne strukture i obiteljidecentriranje društvene rodne strukture i obitelji kriza društva rada i koncepta države blagostanja,kriza društva rada i koncepta države blagostanja, politizacija privatnosti,politizacija privatnosti, propitivanje vladavine eksperata ...propitivanje vladavine eksperata ...

Revolucija nuspojava - nužnost propitivanja bazičnih Revolucija nuspojava - nužnost propitivanja bazičnih koncepata.koncepata.

Identitet i nove forme radaIdentitet i nove forme radaRad danas:Rad danas: nije samo rad za plaću u institucijama.nije samo rad za plaću u institucijama. utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima

života.života. podložan je brojnim tipovima društvenih odnosapodložan je brojnim tipovima društvenih odnosa

Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu povezani sa zaposlenošću:povezani sa zaposlenošću: obrazovanjeobrazovanje zaposlenostzaposlenost umirovljenjeumirovljenje ... ... ... ...

Implikacije na planu društvenih nejednakostiImplikacije na planu društvenih nejednakosti

Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi (društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...).(društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...).Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici:Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici: preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem

rada.rada. prešutno okretanje neformalnom sektoru rada.prešutno okretanje neformalnom sektoru rada.

Organizacija rada i posla - nove teme:Organizacija rada i posla - nove teme: proliferacija elektronskih oblika rada.proliferacija elektronskih oblika rada. narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i

natjecanja.natjecanja.

KonzekvencijeKonzekvencije

Proliferacija novih oblika rada prema Proliferacija novih oblika rada prema tržištu, nekih starih izvan tržišta ...tržištu, nekih starih izvan tržišta ...Plaćeni rad sve više pokriva kategorije Plaćeni rad sve više pokriva kategorije koje ispadaju izvan dosega full-time koje ispadaju izvan dosega full-time stalnog zaposlenja.stalnog zaposlenja.Ideja standardnog zaposlenja i posla Ideja standardnog zaposlenja i posla života u vremenima fleksibilnosti i života u vremenima fleksibilnosti i kratkoročnih ekonomskih izbora?kratkoročnih ekonomskih izbora?

Fleksibilne firme i fleksibilna radna snagaFleksibilne firme i fleksibilna radna snagaPlaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost:Plaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost: Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost.Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost. "Dugi sati" i sektor usluga i servisa."Dugi sati" i sektor usluga i servisa. Nedefinirane karijere.Nedefinirane karijere. Transferiranje proizvodnje širom svijeta.Transferiranje proizvodnje širom svijeta.

proizvodne industrijeproizvodne industrijeuslužni sektoruslužni sektor

Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge).Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge). Rad kod kućeRad kod kuće

tradicionalno ženski, slabo plaćen i marginalizirantradicionalno ženski, slabo plaćen i marginalizirannovi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženskinovi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženski

spacijalnost - nove dimenzije prostoraspacijalnost - nove dimenzije prostora temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???

Obitelj u svijetlu fleksibilnog radaObitelj u svijetlu fleksibilnog rada

Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na području brige:području brige:

Povećan udio žena na tržištu radne snage.Povećan udio žena na tržištu radne snage. Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama.Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama. Djeca i starci ... starenje populacije.Djeca i starci ... starenje populacije. Manjak ljudi - mnoštvo opcija:Manjak ljudi - mnoštvo opcija:

plaćeno - neplaćenoplaćeno - neplaćenojavno - privatnojavno - privatnoformalno - neformalnoformalno - neformalnoregulirano - nereguliranoregulirano - neregulirano

Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija.Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija. Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.

Individuum, rad i kultura novog kapitalizmaIndividuum, rad i kultura novog kapitalizma

R. Sennett (2006):R. Sennett (2006):Fenomen fragmentiranja institucija i posljedice Fenomen fragmentiranja institucija i posljedice za osobnost.za osobnost.Koje vrijednosti i prakse drže ljude na okupu u Koje vrijednosti i prakse drže ljude na okupu u vrijeme fragmentiranja institucija u kojima djeluju vrijeme fragmentiranja institucija u kojima djeluju i žive?i žive?Izazovi pred osobama koje prosperiraju u novim Izazovi pred osobama koje prosperiraju u novim uvjetima:uvjetima: Čimbenik vremena.Čimbenik vremena. Pitanje talenta.Pitanje talenta. "Predaja" – odrješenje od prošlosti."Predaja" – odrješenje od prošlosti.

Radna etikaRadna etika

Uvodne naznakeUvodne naznakeIdeologija rada – od ranih dana modernog kapitalizma.Ideologija rada – od ranih dana modernog kapitalizma.Teleološka orijentacija uTeleološka orijentacija u tradiciji radne etike – podloga za tradiciji radne etike – podloga za podnošenje teških radnih uvjeta.podnošenje teških radnih uvjeta.Od religijskih principa prema etici uspjeha.Od religijskih principa prema etici uspjeha.Teški rad kao indikator dobrog karaktera.Teški rad kao indikator dobrog karaktera.Radna etika i produktivnost:Radna etika i produktivnost:

Lester Brown (State of the World 1998 – Worldwatch):Lester Brown (State of the World 1998 – Worldwatch):"Dok su ekonomski indikatori poput investicija, proizvodnje i trgovine "Dok su ekonomski indikatori poput investicija, proizvodnje i trgovine pozitivni, ključni indikatori okoliša su negativni. Šume se smanjuju, pozitivni, ključni indikatori okoliša su negativni. Šume se smanjuju, vodene površine opadaju, tlo erodira, močvare nestaju, ribolovna vodene površine opadaju, tlo erodira, močvare nestaju, ribolovna područja kolabiraju, razina vode u rijekama opada, temperatura raste, područja kolabiraju, razina vode u rijekama opada, temperatura raste, koraljni grebeni umiru, a životinjske i biljne vrste nestaju".koraljni grebeni umiru, a životinjske i biljne vrste nestaju".

Društvena konstrukcija i temporalnost vrijednosti radne etike – Društvena konstrukcija i temporalnost vrijednosti radne etike – historijski korijeni i moderna podloga industrijske kulture.historijski korijeni i moderna podloga industrijske kulture.

Rad kao vrlinaRad kao vrlinaReligijsko podrijetlo, historijski zasnovano, proizvod povezanosti Religijsko podrijetlo, historijski zasnovano, proizvod povezanosti ideja i interesa u modernoj Europi.ideja i interesa u modernoj Europi.Protestantizam – rad je prožet moralnim kvalitetama i postaje Protestantizam – rad je prožet moralnim kvalitetama i postaje centralna definirajuća karakteristika ljudske egzistencije. centralna definirajuća karakteristika ljudske egzistencije. MM. Weber (Protestantska etika i duh kapitalizma, 1905) – rad kao . Weber (Protestantska etika i duh kapitalizma, 1905) – rad kao religiozni poziv i način štovanja Boga.religiozni poziv i način štovanja Boga.Ideja pozivaIdeja poziva – korijen u Katoličkoj crkvi. – korijen u Katoličkoj crkvi.Martin LutherMartin Luther – udar na religijski poredak crkvene hijerarhije. – udar na religijski poredak crkvene hijerarhije.

božanski poziv može se pratiti neovisno o nečijem zanimanju.božanski poziv može se pratiti neovisno o nečijem zanimanju. oplemenjivanje nereligioznog rada i izmaknut iz termina kazne.. oplemenjivanje nereligioznog rada i izmaknut iz termina kazne..

John CalvinJohn Calvin – kalvinizam i teorija predestinacije. – kalvinizam i teorija predestinacije. odnos prema Bogu i eliminacija crkvenih službenikaodnos prema Bogu i eliminacija crkvenih službenika bez utjecaja na onozemaljsku sudbinu.bez utjecaja na onozemaljsku sudbinu. naglašeni individualizam, ukidanje oprosta grijeha i rad u svrhu štovanja naglašeni individualizam, ukidanje oprosta grijeha i rad u svrhu štovanja

Boga.Boga.Puritanizam - novi poduzetnici kao trijezni, pošteni, savjesni i Puritanizam - novi poduzetnici kao trijezni, pošteni, savjesni i neobični radišni ljudi.neobični radišni ljudi.

Nezaposlenost kao porokNezaposlenost kao porokRadna etika, moralne vrijednosti i način Radna etika, moralne vrijednosti i način tretmana nezaposlenih ljudi.tretmana nezaposlenih ljudi.Osuda lijenosti i života na račun drugih.Osuda lijenosti i života na račun drugih.XVII stoljeće – masovno otvaranje ubožnica za XVII stoljeće – masovno otvaranje ubožnica za obuku radnih vrijednosti i vrijednosti teškog obuku radnih vrijednosti i vrijednosti teškog rada.rada.Ubožnice - standardan način pogodbe sa Ubožnice - standardan način pogodbe sa siromašnima.siromašnima.Usprkos strukturalnoj nezaposlenosti – Usprkos strukturalnoj nezaposlenosti – dominantno uvjerenje: tko doista želi raditi, naći dominantno uvjerenje: tko doista želi raditi, naći će posao. će posao.

Profit kao vrlinaProfit kao vrlinaBogatstvo kao znak božjeg blagoslovaBogatstvo kao znak božjeg blagoslova..Kapitalisti kao vrhunac same moralnosti (štedljivost, marljivost, teški Kapitalisti kao vrhunac same moralnosti (štedljivost, marljivost, teški rad, predanost i ustrajnost).rad, predanost i ustrajnost).Profit - ishod predanosti profesiji ili zanimanju.Profit - ishod predanosti profesiji ili zanimanju.Bogatstvo – znak božjeg blagoslova za nečiji rad. Bogatstvo – znak božjeg blagoslova za nečiji rad. Osuda sebične upotrebe bogatstva i za zadovoljenje vlastitih želja.Osuda sebične upotrebe bogatstva i za zadovoljenje vlastitih želja.Puritanski pomak – dužnost je svakoga da iz svog rada izvuče Puritanski pomak – dužnost je svakoga da iz svog rada izvuče najveću dobit.najveću dobit.M. Weber: M. Weber:

... "još važnije: religijsko vrednovanje neumornog, kontinuiranog, ... "još važnije: religijsko vrednovanje neumornog, kontinuiranog, sistemnatičnog rada u svjetovnom pozivu, kao najvećeg sredstva sistemnatičnog rada u svjetovnom pozivu, kao najvećeg sredstva asketizma i, istovremeno najsigurnijeg i najevidentnijeg dokaza istinske asketizma i, istovremeno najsigurnijeg i najevidentnijeg dokaza istinske vjere – moralo je predstavljati najsnažniju polugu za ekspanziju onog vjere – moralo je predstavljati najsnažniju polugu za ekspanziju onog stava prema životu kojeg nazivamo duh kapitalizma". stava prema životu kojeg nazivamo duh kapitalizma".

Asketizam.Asketizam.

Radna etika u XX stoljeću:Radna etika u XX stoljeću:prisile i uvjeravanjaprisile i uvjeravanja

Dekvalifikacija i degradacija rada.Dekvalifikacija i degradacija rada.Izolacija menadžmenta od neposredne Izolacija menadžmenta od neposredne proizvodnje.proizvodnje.Menadžment - zadržavanje ingerencija na planu Menadžment - zadržavanje ingerencija na planu kontrole radnika.kontrole radnika.Predodžba o čovjeku kao Predodžba o čovjeku kao homo oeconomicusuhomo oeconomicusu..

Znanstveno upravljanje – inženjerski doprinos.Znanstveno upravljanje – inženjerski doprinos.Ljudski potencijali (resursi) – sociološki Ljudski potencijali (resursi) – sociološki doprinos.doprinos.

Radna etika u krizi?Radna etika u krizi?RestrukturiranjeRestrukturiranje

"Ne govorite mi o milijunima novih radnih mjesta – već imam četiri i "Ne govorite mi o milijunima novih radnih mjesta – već imam četiri i uopće nisam impresioniran".uopće nisam impresioniran".

Odgovor jednog radnika Billu Clintonu.Odgovor jednog radnika Billu Clintonu.

1980 – 2000 – proces restrukturiranja u industrijskim zemljama.1980 – 2000 – proces restrukturiranja u industrijskim zemljama. spajanje, preuzimanje, smanjenje i optuštanja.spajanje, preuzimanje, smanjenje i optuštanja.

SAD:SAD: smanjenje radne snage u 100 najvećih kompanija (1978-1996) za 22%.smanjenje radne snage u 100 najvećih kompanija (1978-1996) za 22%. početkom 1990-ih milijun otpuštenih radnika godišnje.početkom 1990-ih milijun otpuštenih radnika godišnje.

Australija:Australija: početkom 1990-ih preko 500.000 otpuštenih radnika godišnje.početkom 1990-ih preko 500.000 otpuštenih radnika godišnje. 30.000 uslužnih i 50.000 proizvodnih poslova nestalo 1990-1995.30.000 uslužnih i 50.000 proizvodnih poslova nestalo 1990-1995. 60% poduzeća reduciralo broj zaposlenih tijekom 1997. i 1998.60% poduzeća reduciralo broj zaposlenih tijekom 1997. i 1998.

Britanija:Britanija: 1998 – 300.000 profesionalaca i menadžera izgubilo posao.1998 – 300.000 profesionalaca i menadžera izgubilo posao.

Radna etika u krizi?Radna etika u krizi?Nesigurnost poslaNesigurnost posla

Otpuštanja neovisno o ekonomskim prilikama – efikasno sredstvo za povećanje Otpuštanja neovisno o ekonomskim prilikama – efikasno sredstvo za povećanje profita i vrijednosti dionica.profita i vrijednosti dionica.

IBM – početkom 1990-ih, 60.000 otpuštenih; porast vrijednosti na burzi 30%.IBM – početkom 1990-ih, 60.000 otpuštenih; porast vrijednosti na burzi 30%. Boeing – 21.000 otpuštenih; porast vrijednosti dionica na burzi 31%.Boeing – 21.000 otpuštenih; porast vrijednosti dionica na burzi 31%.

Porast povremenih i privremenih poslova.Porast povremenih i privremenih poslova. Studija US Department of Labor, 1994. – manje od 1/3 otpuštenih ponovno nađe jednako Studija US Department of Labor, 1994. – manje od 1/3 otpuštenih ponovno nađe jednako

plaćen full-time posao.plaćen full-time posao. U prosjeku plaća padnu 20%.U prosjeku plaća padnu 20%. Frederick Reichheld: prosječna američko poduzeće izgubi pola svojih zaposlenika svakih 5 Frederick Reichheld: prosječna američko poduzeće izgubi pola svojih zaposlenika svakih 5

godina.godina. Svaki četvrti radnik ne uspijeva posao zadržati godinu dana.Svaki četvrti radnik ne uspijeva posao zadržati godinu dana. 1970 – 1990: broj privremenih radnika porastao 210%.1970 – 1990: broj privremenih radnika porastao 210%.

Uzimanje radnika preko ugovarateljskih agencija (outsouscing, par-time, flex-time, Uzimanje radnika preko ugovarateljskih agencija (outsouscing, par-time, flex-time, privremeni ...)privremeni ...)

nema jubilarnih i drugih nagradanema jubilarnih i drugih nagrada nema regresa, božićnica itd.nema regresa, božićnica itd. nema bolovanjanema bolovanja nema poreza po platnim popisimanema poreza po platnim popisima nema potrebe za poštivanjem zakonodavstva o industrijskim odnosima i sindikatanema potrebe za poštivanjem zakonodavstva o industrijskim odnosima i sindikata nema mirovinskognema mirovinskog ... ... ... ...

Radna etika u krizi?Radna etika u krizi?Uvjeti života i radaUvjeti života i rada

Inzistiranje na duljem radnom vremenu, reduciranje pauza.Inzistiranje na duljem radnom vremenu, reduciranje pauza.Manje plaće:Manje plaće:

SAD – dvoje zaposlenih u obitelji zadari otprilike isto koliko jedan full-timer 1973.SAD – dvoje zaposlenih u obitelji zadari otprilike isto koliko jedan full-timer 1973. Kanada – više od 500.000 ljudi ima drugi posao.Kanada – više od 500.000 ljudi ima drugi posao.

Erozija zaposleničkih ugovora.Erozija zaposleničkih ugovora. Charles Handy, konzultant: cilj smanjenja poduzeća je:Charles Handy, konzultant: cilj smanjenja poduzeća je:

zaposliti što manje ljudizaposliti što manje ljudiplatiti ih dvostrukoplatiti ih dvostrukouvećati dobit trostruko uvećati dobit trostruko skraćeno: downsizing = ½ x 2 x 3skraćeno: downsizing = ½ x 2 x 3

u realnosti – manja produktivnost i manja dobitu realnosti – manja produktivnost i manja dobitHill, Knowlton & Yankelovich – studija korporativnih komunikacija u 250 Hill, Knowlton & Yankelovich – studija korporativnih komunikacija u 250 najvećih poduzeća u SAD:najvećih poduzeća u SAD:

opadanje radnog moralaopadanje radnog morala preko 50% ispitanika razloge vidi u organizacijskim promjenama i otpuštanjima.preko 50% ispitanika razloge vidi u organizacijskim promjenama i otpuštanjima.

Studija Melbourne instituta – ishodi downsizinga:Studija Melbourne instituta – ishodi downsizinga: opadanje morala, lojalnosti i zadovoljstva poslomopadanje morala, lojalnosti i zadovoljstva poslom slabljenje povjerenja, porast depresijeslabljenje povjerenja, porast depresije porast ozljeda na radu i pripadajućih bolestiporast ozljeda na radu i pripadajućih bolesti

Radna etika - odnos prema nezaposlenimaRadna etika - odnos prema nezaposlenimaMedijska reprezentacija i elementi moralne kampanje.Medijska reprezentacija i elementi moralne kampanje.

"okrivljavanje žrtve"."okrivljavanje žrtve". stigmatizacija.stigmatizacija.

Od socijalne pomoći prema socijalnom radu.Od socijalne pomoći prema socijalnom radu. rad kao moralna obveza prema društvu (uzajamnost obveza).rad kao moralna obveza prema društvu (uzajamnost obveza). rad kao prevladavanje ovisnosti i "kulture bijede". rad kao prevladavanje ovisnosti i "kulture bijede". rad kao zarađivanje socijalne pomoći - usmjeravanje na slabo plaćene rad kao zarađivanje socijalne pomoći - usmjeravanje na slabo plaćene

poslove u, ponekad, ropskim uvjetima (bez zaštitne odjeće, WC-a, vode poslove u, ponekad, ropskim uvjetima (bez zaštitne odjeće, WC-a, vode za piće, obuke sigurnosti).za piće, obuke sigurnosti).

Ciljani ishod - smanjenje nezaposlenosti uz ponudu slabo plaćenih Ciljani ishod - smanjenje nezaposlenosti uz ponudu slabo plaćenih poslova.poslova.

Motivacija za rad - školeMotivacija za rad - školeŠkola kao promotor radne etike i osobina na kojima inzistiraju poslodavci.Škola kao promotor radne etike i osobina na kojima inzistiraju poslodavci.

studija 150 HR menadžera najvećih američkih tvrtki - radna etika kao osobina studija 150 HR menadžera najvećih američkih tvrtki - radna etika kao osobina broj 1.broj 1.

studija 3.000 poslodavaca - 80% uzima inzistira pretežno na radnoj etici i studija 3.000 poslodavaca - 80% uzima inzistira pretežno na radnoj etici i poslušnosti.poslušnosti.

Towers Perrin studija - nedostatak odgovarajućih stavova prema radu kao Towers Perrin studija - nedostatak odgovarajućih stavova prema radu kao glavni razlog za nezapošljavanje ...glavni razlog za nezapošljavanje ...

U svim studijama - vještine u drugom planu.U svim studijama - vještine u drugom planu.George Kaplan: Biznis na školu gleda kao na farmu, dizajniranu da George Kaplan: Biznis na školu gleda kao na farmu, dizajniranu da zadovolji njegove potrebe u pogonima i uredima. Učenici se promatraju zadovolji njegove potrebe u pogonima i uredima. Učenici se promatraju kao budući zaposlenici i potrošači.kao budući zaposlenici i potrošači.Joseph Miller, R&D potpredsjednik, DuPont: Obrazovanje treba iz biznisa Joseph Miller, R&D potpredsjednik, DuPont: Obrazovanje treba iz biznisa preuzeti dva ključna konepta:preuzeti dva ključna konepta:

supply chain (osnovnosupply chain (osnovno→srednje→visoko obrazovanje→srednje→visoko obrazovanje→→radno mjesto).radno mjesto). formiranje strateškog partnerstva na svim razinama.formiranje strateškog partnerstva na svim razinama.

Obrazovanje za potrebe poslodavaca - ušteda poslodavcima.Obrazovanje za potrebe poslodavaca - ušteda poslodavcima.

Korporativna sveučilištaKorporativna sveučilištaSveučilište - infiltracija kapitala i usmjerenost na zanimanje.Sveučilište - infiltracija kapitala i usmjerenost na zanimanje.SAD - 1600 centara za obuku koji se časte nahzivom "sveučilište".SAD - 1600 centara za obuku koji se časte nahzivom "sveučilište".

McDonald's Hamburger University; Motorola University; Volvo McDonald's Hamburger University; Motorola University; Volvo University; Disney University; Nintendo University ... ... University; Disney University; Nintendo University ... ...

45% od Fortune 500 kompanija ima svoja korporativna sveučilišta.45% od Fortune 500 kompanija ima svoja korporativna sveučilišta.Motorola:Motorola:

preko 400 stalno zaposlenih nastavnika.preko 400 stalno zaposlenih nastavnika. preko 800 part-time nastavnika.preko 800 part-time nastavnika. 100.000 polaznika godišnje.100.000 polaznika godišnje. međunarodni MBA program (neakreditiran)međunarodni MBA program (neakreditiran) 200 milijuna dolara ulaganja - 1 dolar = 33 dolara dugoročnog profita.200 milijuna dolara ulaganja - 1 dolar = 33 dolara dugoročnog profita.

Partnerstvo s ostalim sveučilištima - usmjeravanje na akreditirane Partnerstvo s ostalim sveučilištima - usmjeravanje na akreditirane diplome; ulaz novca uz kontrolu studijskih programa.diplome; ulaz novca uz kontrolu studijskih programa.Opadanje "akademskih" programa, posebno humanistike - Opadanje "akademskih" programa, posebno humanistike - usmjeravanje na kratke, praktične i na zanimanje koncentrirane usmjeravanje na kratke, praktične i na zanimanje koncentrirane programe.programe.

Radna etika na djelu u hrvatskim poslovnim Radna etika na djelu u hrvatskim poslovnim školamaškolama

Obuka ili obrazovanje:Obuka ili obrazovanje:razlike (i preklapanja)razlike (i preklapanja)

ObukaObuka ObrazovanjeObrazovanje- oblikovanje osobe prema - oblikovanje osobe prema specifičnom cilju.specifičnom cilju.- vještine i znanje za definirano - vještine i znanje za definirano zanimanje.zanimanje.- kratkoročno.- kratkoročno.- neupitnost korporativne kulture.- neupitnost korporativne kulture.- odsustvo kritičkog propitivanja - odsustvo kritičkog propitivanja uloge rada u društvu.uloge rada u društvu.

- omogućavanje izbora u životu.- omogućavanje izbora u životu.- zaobilazi bihevioralne ciljeve - - zaobilazi bihevioralne ciljeve - odluke treba donositi slobodno.odluke treba donositi slobodno.- razumijevanje svijeta i svog - razumijevanje svijeta i svog odnosa prema njemu.odnosa prema njemu.- nezavisno učenje i kritičko - nezavisno učenje i kritičko mišljenje.mišljenje.- razumijevanje na latentnoj razini.- razumijevanje na latentnoj razini.

• Učenje usmjereno na rad: očita korist za poslodavce, upitna korist za Učenje usmjereno na rad: očita korist za poslodavce, upitna korist za studente i društvo u cjelini.studente i društvo u cjelini.

Timski radTimski rad

TimTim

Tim – podrijetlo u indo-europskoj riječi Tim – podrijetlo u indo-europskoj riječi deukdeuk (povlačenje, tegljenje, vuča). (povlačenje, tegljenje, vuča). tegleće životinje koje povlače teret.tegleće životinje koje povlače teret. u modernom smislu kao "grupa koja radi u modernom smislu kao "grupa koja radi

zajedno" – od XVI stoljeća;zajedno" – od XVI stoljeća; u XIX stoljeću – kombiniranje riječi "tim" s u XIX stoljeću – kombiniranje riječi "tim" s

riječi "rad" – natjerati "inertne" radnike da brže riječi "rad" – natjerati "inertne" radnike da brže rade.rade.

analogije sa svijetom sporta.analogije sa svijetom sporta.

Uvodne napomeneUvodne napomeneObično se ne odvija po idealno zamišljenim teorijskim Obično se ne odvija po idealno zamišljenim teorijskim shemama i modelima.shemama i modelima.

uz suradnju i borba za moćuz suradnju i borba za moć kolegijalnost i podrškakolegijalnost i podrška hijerarhija uloga i pozicijahijerarhija uloga i pozicija uvažavanje postojeće strukture, ali i težnja ka promjeniuvažavanje postojeće strukture, ali i težnja ka promjeni

Stručnjaci različitih, ali i istih struka proživljavaju važna razdoblja i aspekte svoje profesionalne karijere. Isprepliću se pozitivne i negative emocije, odnosi neovisnosti i povezanosti, slaganje i suprotstavljanje, suradnja i sukobi.Imperativni zahtjev zajedničkog djelovanja i suradnje čak i onda kad se razlike me đu strukama na načelnoj i teorijskoj razini čine nepremostivima.

Timovi i radne skupineTimovi i radne skupineRadna skupina - Radna skupina - ostvarenje nekog zadatka, postizanje nekog rezultata. Radna skupina je najvažnija sastavnica radnog okruženja.Radna skupina – uvjeti postojanja

ima svrhu i cilj postojanja djeluje u smjeru ostvarenja cilja ima voditelja i specifičnu strukturu u funkciji ostvarenja cilja skupine

Idealna skupina?Lenneer-Axelson i Thylefors (1998):

zatvorene skupine otvorene skupine

Tim - jedna od vrsta radnih skupina (složeni zadaci sa znanjima različitih struka).

Veća međupovezanost članova. Naglašenija suradnja. Umjesto ujednačavanja polazišta – rasvjetljavanje problema iz različitih

perspektiva.

Obilježja timovaObilježja timovaZadatak, odnosno zadaci usmjereni k cilju/ciljevima:

zajedničko rješavanje problema, pokretačka snaga ciljeva.

Rješavanje zadataka i ostvarenje ciljeva omogućeno je uspješnim djelovanjem članova tima:

2 do 12 članova, optimalna veličina i povezanost članova.

Važnost uloge voditelja: profesionalne kompetencije, osobna obilježja, uhodani timovi, voditelj ili koordinator?).

Me đusobna razmjena: kvalitetna komunikacija, međusobna razmjena znanja, informacija, profesionalnih i

osobnih iskustava.

Tim – radna skupinaTim – radna skupina

Tim Tim Radna skupinaRadna skupina

Članovi:Članovi:prihvaćaju međuovisnostprihvaćaju međuovisnostsvjesni su da mogu uspjeti jedino uz svjesni su da mogu uspjeti jedino uz

međusobnu podrškumeđusobnu podrškumogu odgoditi osobnu koristmogu odgoditi osobnu koristobvezani su dogovorenim ciljevimaobvezani su dogovorenim ciljevimapridonose zajedničkom ciljupridonose zajedničkom ciljustvaraju ozračje povjerenja izražavaju stvaraju ozračje povjerenja izražavaju

svoje misli, osježaje, stajališta, neslaganjasvoje misli, osježaje, stajališta, neslaganjanastoje razumjeti gledišta drugih članovanastoje razumjeti gledišta drugih članovadaju i primaju podrškudaju i primaju podrškusukobe vide kao sastavni dio odnosa i sukobe vide kao sastavni dio odnosa i

kao mogužnost razvoja novih idejakao mogužnost razvoja novih idejasudjeluju u odlučivanjusudjeluju u odlučivanjuzauzimaju se za dogovorene ciljeve.zauzimaju se za dogovorene ciljeve.

Članovi:Članovi:skupinu doživljavaju kao formalnostskupinu doživljavaju kao formalnostrade neovisno od drugih članova pa su rade neovisno od drugih članova pa su

usredotočeni na sebeusredotočeni na sebesvoj posao doživljavaju kao zadani svoj posao doživljavaju kao zadani

zadatakzadatakmanje iskazuju svoje mišljenjemanje iskazuju svoje mišljenjenemaju povjerenja u motive drugih nemaju povjerenja u motive drugih

članova jer preslabo poznaju njihove članova jer preslabo poznaju njihove zadatkezadatke

oprezni su, stupanj povjerenja u skupini je oprezni su, stupanj povjerenja u skupini je malenmalen

smatraju da je neslaganje štetnosmatraju da je neslaganje štetnone rješavaju sukobene rješavaju sukobeizbjegavaju međusobno suočavanjeizbjegavaju međusobno suočavanjesmatraju da je konformnost važnija od smatraju da je konformnost važnija od

rezultata.rezultata.

Razvoj odnosa među članovima timaRazvoj odnosa među članovima tima

Doživljaj tima – osobna stvar i različit od člana do člana.Doživljaj tima – osobna stvar i različit od člana do člana.Važnost "zajedničkog staža" – Važnost "zajedničkog staža" – Bernstein i Lowy: : petostupanjski put razvoja tima.petostupanjski put razvoja tima.

uključivanje/orijentacija (nošenje s neizvjesnošću, traženje sigurnosti i analiza očekivanja,

izgradnja statusa (pozicije i uloge u grupi), povjerenje/izgradnja skupnog identiteta, identitet/diferencijacija (nastavak započetih procesa uz izgradnju

"mi" osjećaja) zaključivanje (fajront i ambivalentni osjećaji)

Paralelni procesi ujednačavanja i individualizacije.Paralelni procesi ujednačavanja i individualizacije.

Učinkovitost timaUčinkovitost timaBrajša (1996):Brajša (1996):

Neuspješni timovi (Neuspješni timovi (postignuće manje od zbroja znanja, vještina i sposobnosti pojedinih članova).Prosječno uspješni timovi (Prosječno uspješni timovi (postignuće odgovara zbroju znanja i drugih kompetencija pojedinih članova tima).Uspješni timovi (Uspješni timovi (postignuća nadilaze zbroj pojedinačnih znanja i kompetencija).

Ammelburg (1992):Klasični i sinergijski timovi – dio znanja ili sva znanja u upotrebi.Sinergijski tim. T - together; E - everyone; A - achieve; M - more.

Funkcionalnost timaFunkcionalnost timaFunkcionalnost pri ostvarenju zadatka i na u me đusobnim odnosima (utjecaj zadovoljstva na ozračje u grupi – kvaliteta rada i uspješnosti tima).Čimbenici funkcionalnosti (Johnson & Johnson, 2006):

me đusobna povezanost članova kvaliteta odnosa me đu članovima kvaliteta komunikacije i me đusobno prilago đavanje način rješavanja sukoba, dogovaranje i poštivanje dogovora dogovorno postavljanje i poštivanje pravila emancipiranost svih članova dobri energetski potencijali svih članova povjerenje i podjela odgovornosti zajednička vizija.

Čimbenici supervizije timovaČimbenici supervizije timova

Ne postoji radna skupina bez voditelja.Svaki tim ima svoju filozofiju/ideologiju.Nema tima bez tabua.Tim čini njegova povijest, priče, teme i mitovi.Tim je odre đen zadatkom i radnim kontekstom.U svim timovima postoje sukobi u odnosima.Tim treba razumjeti kao dio šireg konteksta.