Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON...

Bosnia and HerzegovinaBosna i Hercegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaFederacija Bosne i Hercegovine CANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO

Ministarstvo kulture i sporta Ministry of Culture and Sports

Broj: 12- 40 - 175-5 /12

Sarajevo, 08.02.2012. godine

KANTON SARAJEVO

VLADA

(ovdje)

Predmet: Program rada Javne ustanove Sarajevski ratni teatar - SARTR

sa finansijskim planom za 2012. godinu - Prijedlog -

Postovani,

U prilogu ovog akta dostavljamo:

1. Obrazlozen Prijedlog Zakljucka Vlade Kantona Sarajevo 0 davanju saglasnosti na

Programa rada JU Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu;

2. Prijedlog Odluke Skupstine Kantona Sarajevo 0 davanju saglasnosti na Program rada JU

Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu;

3. Misljenje Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo;

4. Misljenje Ministarstva finansija Kantona Sarajevo;

5. Program rada JU Sarajevski ratni teatar -SARTR za 2012. godinu sa finansijskim planofil i Izvodom iz Budzeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 33/11),

6. Prilozi:

- Izvod iz Ustava Kantona Sarajevo clana 12. tacka c. i clana 18. staY 1. tacka d. Ustava

Kantona Sarajevo ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96,2/96,3/96, 16/97, 14/00,

4/01 i 28/04),

- Izvod iz Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", br. 24/03

PreCisceni tekst),

- Izvod iz Zakona 0 ustanovama ("Sl. list RBiH" br. 6/92, 8/93 i 13/94),

- Odluku Vlade Kantona Sarajevo 0 metodologiji izrade i donos . , .,i;vada e9 GVIi

I"i '. "'"'". i iZ~jestaja 0 radu V~ade Kant~na Sarajevo i kantonalni~.... ~~-i r~~!ltl;~Cij~ t'~luzbene novme Kantona SaraJevo", broJ 2/10). f:.7) '0"';;>-" ..' /' ,';' f~: ,~ ..... ~-1f \ ~~ ...

v • f r;r; ~::2 ~.~,.~. ~~ 'Pi "',.,

S postovanJem, I.~ ::i k~"~~h ,·~~\M1.lN.~

~r ~;~ ~ ~~i~;:.:fj~~> r:¥vl " " ~"' ........ !~~<~~;~,~;:\~.

~~) > . '" '...... J.-:,

0'.

<:"~:~~;"/

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

VLADA

Broj 02-05- /12

Sarajevo, _,_.2012. godine

Na osnovu cl. 22. i 24.. staY 4. Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", bI. 24/03- PreCisceni tekst), Vlada Kantona Sarajevo donijelaje na _ sjednici oddanoj _._.2012. godine, slijedeci

ZAKLJUCAK

1. Prihvata se Program rada Javne ustanove Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu, Misljenjem Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Misljenjem ministarstva finansija.

2. Utvrduje se prijedlog Odluke Skupstine Kantona Sarajevo 0 davanju saglasnosti na Program rada Javne ustanove Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu.

3. Program rada iz tacke 1. ovog zakljucka dostavlja se Skupstini Kantona Sarajevo na razmatranje u skladu sa Poslovnikom i Programom rada Skupstine Kantona Sarajevo za 2012. godinu.

PREMIJER

Fikret Music .

Dostaviti:

1. Predsjedavajuca Skupstine Kantona Sarajevo

2. Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo

3. JU Sarajevski ratni teatar -SARTR (putem resomog Ministarstva)

4. Evidencija

5. Arhiva

o bra z I 0 Z e oj e

I - PRAVNI OSNOV:

Pravni osnov za donosenje ovog zakljucka saddan je u cl. 22. i 24.. staY 4. Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo (,,sluzbene novine Kantona Sarajevo", br. 24/03- PreCisceni tekst) kojim je utvrdeno da Vlada Kantona Sarajevo u okviru svojih nadleznosti utvrdenih Ustavom Kantona Sarajevo donosi uredbe, odluke, rjesenja i zakljucke i clanu 27. Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94).

II - RAZLOZI ZA DONOSENJE:

Odredbom clana 27. Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94)

propisane su izmedu ostalih obaveze organa upravljanja Javne ustanove u smislu utvrdivanja Programa rada sa finansijskim planom, te odnosa navedenog organa sa osnivacem.

Javna ustanova je shodno vazecim propisima u skladu sa Odlukom Vlade Kantona Sarajevo 0

metodologiji izrade i donosenja programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 2/1 0) sacinila Prijedlog Programa rada sa finansijskim planom za 2012. godinu koji je utvrdio Upravni odbor svojom Odlukom, te se isti shodno naprijed citiranom clanu Zakona 0 ustanovama dostavlja Vladi Kantona Sarajevo na dalju proceduru.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

SKUPSTINA KANTONA SARAJEVO

Na osnovu clana 12. tacka c. i clana 18. staY 1. tacka d. Ustava Kantona Sarajevo ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96,2/96,3/96, 16/97, 14/00,4/01 i 28/04) i clana 111. au vezi clana 113. Poslovnika Skupstine Kantona Sarajevo (Sluzbene novine Kantona Sarajevo, broj 25/10 - Novi preCisceni tekst), Skupstina Kantona Sarajevo na sjednici odrzanoj dana _._. 2012. godine, povodom razmatranja Programa rada Javne ustanove Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu, donijelaje

PRIJEDLOG

ODLUKA

Daje se saglasnost na Program rada Javne ustanove Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu.

Broj: /12

Sarajevo, 2012. godine

PREDSJEDAVAJUCA

SKUPSTINE KANTONA SARAJEVO

Prof. dr. Mirjana Malic

o bra z I 0 Ze oj e

PRAVNI OSNOV:

Pravni osnov za donosenje ove Odluke sadrianje u odredbama clana 12. tacka c. i clana 18. staY 1. tacka d. Ustava Kantona Sarajevo ("Sluibene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96,2/96,3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i clana 111. a u vezi clana 113. Poslovnika Skupstine Kantona Sarajevo (Sluibene novine Kantona Sarajevo, broj 25/1 0 - Novi precisceni tekst), kojim je odredeno da Skupstina Kantona Sarajevo donosi Ustav, zakone, budiet i izvjestaj 0 izvrsenju budieta, prostomi plan Kantona, Poslovnik skupstine, odluke i zakljucke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjemice i daje autenticna tumacenja zakona iIi drugog akta.

Odredbom clana 12. tacka c. Ustava Kantona Sarajevo odredeno je da je: "c) utvrdivanje i provodenje kultume poIitike iskljuCiva nadleinost Kantona Sarajevo.

Odredbom clana 18. tacka d) Ustava odredeno je da Skupstina Kantona Sarajevo utvrduje poIitiku i donosi programe razvoja Kantona.

Odredbom clana 113. Poslovnika odredeno je da je Odluka skupstinski akt koji se donosi radi izvrsavanja iIi konkretizacije Ustava, zakona iIi drugih opCih akata iIi njihovih pojedinih dijelova.

Odlukom se odlucuje i 0 drugim pravima i obavezama Skupstine, kada je to Ustavom, zakonom, drugim opCim aktom iIi ovim poslovnikom odredeno.

RAZLOZI ZA DONOSENJE

Odredbom clana 27. Zakona 0 ustanovama ("Sluibeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94).

Propisane su izmedu ostaIih obaveze organa upravljanja Javne ustanove u smislu utvrdivanja Programa rada sa finansijskim planom, te odnosa navedenog organa sa osnivacem.

Javna ustanova je shodno vaieCim propisima i Odluci Vlade Kantona Sarajevo 0 metodologiji izrade i donosenja programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija ("Sluibene novine Kantona Sarajevo", broj 2/10) saCinila Program rada sa finansijskim planom za 2012. godinu koji je utvrdio Upravni odbor svojom Odlukom, te se isti shodno naprijed citiranom clanu Zakona 0 ustanovama dostavlja Skupstini na dalju proceduru.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

Broj: 12- 40-175-5/12

Sarajevo, 08.02. 2012. godine

Predmet: Misljenje na Program rada JU Sarajevski ratni teatar -SARTR

sa finansijskim planom za 2012. godinu

U skladu sa clanom 27. Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) Javna ustanova Sarajevski ratni teatar -SARTR, Sarajevoje dostavila Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo Program rada Sarajevski ratni teatar -SARTR, Sarajevo sa finansijskim planom za 2012. godinu, te dajemo sljedece

MISLJENJE

Program rada m Sarajevski ratni teatar -SARTR sa finansijskim planom za 2012. godinu je pripremljen u skladu sa odredbama Odluke Vlade Kantona Sarajevo 0 metodoiogiji izrade i donosenja programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 2/10) .

DOSTAVITI:

1. Javnoj ustanovi ''''~.

2. Vladi Kantona

3. ala

Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO Ministarstvo finansija

KANTON SARAJEVO Ministry of Finance

Broj: 08-14-1826 Sarajevo, 02.02.2012. godine

JU Sarajevski ratni tearar SARTR UL. Gabelina 16 SARAJEVO

Predmet: Misljenje na Prijedlog Finansijskog plana za 2012.godinu za JU Sarajevski ratui teatar SARTR

U vezi Finansijskog plana za 2012. godinu,za JU Sarajevski ratni teatar SARTR ,a u skladu sa odredbama Zakona 0 budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("SIuzbene novine FBiH", broj 19/06, 76/08 i 51109, 9110, 36110 i 45110) i Odluke 0 metodologiji izrade i donosenja godisnjih programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija ("SIuzbene novine Kantona Sarajevo" broj 02110), daje se

MISLJENJE

Finansijski plan prihoda i rashoda za 2012 za JU Sarajevski ratni teatar SARTR Sarajevo saclllJen je u skladu sa odredbama Zakona 0 budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Odluke 0

metodologiji izrade i donosenja godiSnjih programa rada i izvjeiitaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija. To znaci da su u dijelu ovog dokumenta koji se odnosi na plan prihoda i rashoda pokazatelji uravnotezeni i uskladeni sa Budzetom Kantona Sarajevo za 2012.godinu i predstavljeni u skladu sa clanom 1O.i 11. pomenutog Zakona. Projekcija prihoda i rashoda za 2013. i 2014.godinu obuhvacena je dostavljenim planom.

S postovanjem,

ISTAR

uhamed, dipl. ecc P . '1 Kt1/ }1v~~ flQ/

npreml a: .ct(i1cVEmira Kontrolisala: Prgy.da Zlata

£#A/~

web: http://mt.~a

e-mail: min.finansija(@.ks.gov.ba; Tel: + 387 (0) 33565-005, Cent.+ 387 (0) 33565-000

Fax: + 387 (0) 33 565-052 i 565-048 Sarajevo, Marsala Tita 62

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Javna Ustanova Sarajevski ratni teatar SARTR UPRAVNIODBOR

Broj : 04-492-1/12 Sarajevo, 10.02.2012. godine

Na osnovu clana 27. stay. alineja 5. Zakona 0 ustanovama ( "Sluibene list RBiH" , broj 6/92, 8/93 i 13/94 ) i Clana 37. Pravila ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR , a u skladu sa Odlukom 0 metodologiji izrade i donosenja Programa rada i Izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija , Upravni odbor Javne ustanove Sarajevski ratni tetar SARTR na svojoj 36. Sjednici odrzanoj dana 10.02.2012. godine donosi

ODLUKU

I

Upravni odbor Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR usvaja Program rada sa fmansijskim planom Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR za 2012. godinu.

II

Finansijiski plan rashoda i izdataka Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR za 2012. godinu bi6e sastavni dio Budzeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu.

III

Odluka stupa na snagu danom donosenja.

OBRAZLOZENJE: Upravni odbor Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR je na svojoj 36. Sjednici odrzanoj 10.02.2012. godine usvojio je Program rada sa finansijskim planom Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR za 2012. godinu au skladu sa Odlukom 0 metodologiji izrade i donosenja Programa rada i Izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija. Odluka 0 usvajanju Izvjestaja 0 radu Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR za 2012.godinu sa finansijskim poslovanjem dostavlja se Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo na dalju proceduru.

DOSTAVLJENO PREDSJEDNIKJICA UPRAVNOG ODBO){A

-Ministarstvu kulture i sporta -Na oglasnu tablu r1f~~/}64( -ala ( ~ -Ia~ J

J.U. SARTR - SARAJEVSKI RATNI TEATAR - SARAJEVO

PRI..IEDLOG

PROGRAMA RADA ZA 2012. GODINU

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

J.U.SARTR - SARAJEVSKI RATNI TEATAR - SARAJEVO

Sarajevo, 2012. godine

J.U.SARTR - Sarajevski ratni teatar SARTR, Sarajevo; Gabelina 16; 71 000 Sarajevo; Sosna i Hercegovina;

1

i.

Sosna i Hercegovina

Federacija Sosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo

JU Sarajevski ratni teatar Sartr

NACRT PROGRAMA RADA SA FINANSIJSKIM PLANOM JU SARAJEVSKI RATNI TEATAR- SARTR ZA 2012.

Sarajevo, Februar 2012. godine

Sadriaj UVOONI 010 5

Naziv, osnivac, sjediste, identifikacioni broj ustanove 5

Struktura korisnika i djelatnost Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr 5

Upravljanje i rukovodenje u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr 6

Organizacija rada u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr. 6

Vanjski saradnici 7

Strucna tijela 7

Finansiranje Sarajevskog ratnog teatra 7

Planovi i Program rada 7

OPCI 010 8

HISTORIJAT 8

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PLANA ZA 2012 godinu 9

Osvrt na osnovni sadriaj opceg plana: 9

OSOBNI POGLEO direktora jayne ustanove Sarajevski ratni teatar 10

UMJETNICKA POLlTIKA KUCE I OSNOVNE SMJERNICE ZA 2012 11

(a) Afirmirana internacionalna imena 12

(b) Afirmirani BH reditelji 12

(c) Mladi reditelji 12

OPCI CILJEVI 13

Multirnedijalni karakter 13

Edukativni karakter 13

Scena za djecu i omladinu 13

Uvezivanje s drugim institucijama 13

Otvorenost za ideje I otvorena scena 14

Ookumentarni teatar (teatar cinjenica) 14

2

MARKETING I PROMOCIJA 14

Filozofija menadzmenta institucije 15

Prepoznavanje kulturnih potreba 15

Pozicioniranje Institucije u uzoj i siroj zajednici. 16

Motivacija uposlenika 16

Razvoj resursa za ostvarivanje ciljeva 16

Organiziranje volonterske pomo6i. 16

Animacioni projekti. 17

Sekundarne aktivnosti 17

Publika i javni angazman 17

PRATlcNI KORACI U REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA. 18

TENDENCIJE NOVOG OJELOVANJA 20

POSLOVNA POLlTIKA KUCE I OORDENE AKCI ..IE 20

CILJEVII ZAOACI 21

PROGRAMSKA ORIJENTACIJA. 21

FINANSIRANJE 22

L1STA PROGRAMA RAOA ZA 2012. GOOINU 23

NORMATIVNI 010 27

TEMATSKI 010 29

KONTINUIRANI POSLOVI. 40

PROGAMSKI 010 43

NACIN EVALUACIJE 90

OOOATAK: 92

SUGESTIJE U POGLEOU NEKIH FINANSIJSKIH PITANJA 94

NAPOMENA 94

GOOISNJI FINANSIJSKI PLAN 95

3

1992 - 2012 Sarajevski ratni teatar SARTR je nastao iz nuzde: da se ocuva vertikala covjekove opstojnosti, duhovna mobilnost, jedini garant da covjek nije pao, da nije porobljen. Ima u tome necega prirodnog: teatar je uvijek bio u covjekovoj blizini, uvijek se ukljucivao u zivi proces komunikacije sa vremenom, rna u kom se vidu ono ukazivalo, od pradavnine do danas.

4

UVOONIOIO

Program rada sa finansijskim planom za 2012.g. JU Sarajevski ratni teatar Sartr sacinjen je u skladu sa Odlukom 0 metodologiji izrade i donosenja programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija broj:12/08-01-14-27177-4 od 10.02.2011.godine.

Program rada sa finansijskim planom za 2012.godinu obuhvata period od 01.01.2012. do 31.12.2012.godine ,a programski poslovi i zadaci sistematizirani su prema vrstarna ,rokovima izrade i nosiocima izvrsenja.

Naziv ,osnivac,sjediste,identifikacioni broj ustanove

Naziv: JU Sarajevski ratni teatar Sartr

Osnivac: Kanton Sarajevo

Sjediste: Gabelina br.16

Identifikacioni broj: 4200300460007

Struktura korisnika i djelatnost Javnoj L1stanovi Sarajevski ratni teatar Sartr

Djelatnost Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR odredena je Odlukom 0

osnivanju Javne ustanove Sarajevski ratni teatar SARTR ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo" broj 3/99 i 31/07) ito:

umjetnicko i knjizevno stvaralastvo i scensko izvodenje (reproduktivna umjetnost)

djelatnost objekata za kulturne priredbe

ostale zabavne djelatnosti, na drugom mjestu nepomenute.

5

Upravljanje i rukovodenje u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr

Upravni odbor je organ upravljanja u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr.

Nacin izbora, sastav i nadleznost Upravnog odbora odreden je odredbama Zakona 0

ministarskim, vladinim i drugim imenovanjirna ("Sluzbene novine FBiH", broj 12/03), Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona 0

pozorisnoj djelatnosti ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj: 14/00 i 25/06) i Pravilima Javne ustanove Sarajevski ratni teatar Sartr.

Nadzorni odbor je organ kontrole poslovanja je u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr.

Nacin izbora, sastav i nadleznost Nadzornog odbora odreden je odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima ("Sluzbene novine FBiH", broj 12/03), Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona 0


Direktor je organ rukovodenja u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr.

Izbor, imenovanje i razrjesenje duznosti direktora odreden je odredbama Zakona 0

ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima ("Sluzbene novine FBiH", broj 12/03), Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona 0


Organizacija rada u Javnoj ustanovi Sarajevski ratni teatar Sartr

Javna ustanova Sarajevski ratni teatar Sartr organizovana je kao jedinstvena cjelina, bez organizacionih jedinica.

Pravilnikom 0 unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji rada poslovi su grupisani prema radnim mjestima ito:

rukovodni poslovi umjetnicki poslovi tehnicki poslovi i administrativni poslovi.

6

i

Vanjski saradnici

Javna ustanova Sarajevski ratni teatar Sartr ostvarivat 6e saradnju sa Ministarstvom kulture i sporta Federacije BiH, Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo, svim ustanovama iz oblasti kulturne djelatnosti i svim drugim ustanovama organizacijama i opstinskim organima za kojima se ukaze potreba.

Od vanjskih saradnika u 2012. godini svakako 6e se ostvariti i saradnja sa pojedincima koji se angazuju po osnovu ugovora 0 autorskom djelu za odredeni projekat, kao sto su reditelji, scenografi, kostimografi, kompozitori, koreografi, glurnci.

Strucna tijela

Umjetnicki savjet obrazovan je kao savjetodavno tijelo direktora u vodenju poslova iz domena umjetnosti kroz pra6enje programa rada i teatarskog repertoara.

Umjetnicki savjet imenuje upravni odbor, na prijedlog direktora, uz prethodnu saglasnost ministra, a sacinjavaju ga istaknuti umjetnici i drugi stvaraoci iz oblasti umjetnosti i kulture i predstavnici umjetnickog ansambla Teatra.

Nacin izbora, sastav i nadleznost Umjetnickog savjeta odreden je odredbama Zakona o ustanovama ("SIuzbeni list RBiH", broj: 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona 0 pozorisnoj djelatnosti ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj: 14/00 i 25/06) i Pravilima Javne ustanove Sarajevski ratni teatar Sartr.

Finansiranje Sarajevskog ratnog teatra

SARTR se finansira iz Budzeta Kantona Sarajevo,vlastitih prihoda ,donacija i drugih izvora koji su u skladu sa zakonom.

Planovi i Program rada

Godisnji program rada na nivou ustanove ,uz prethodne konsultacije sa Umjetnickim savjetom,predlaze direktor,a utvrduje Upravni odbor SARTR-a

7

opel 010

HISTORIJAT

Sarajevski ratni teatar SARTR utemeljen je 17. maja 1992. godine okupljajuei glumce i suradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra a koja su, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, morala obustaviti svoj rad.

U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom stabu Oruzanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjednistva Skupstine grada Sarajeva kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada.

Sarajevski ratni teatar realizirao prvu ratnu teatarsku premijeru (SKLONISTE), a koja je konceptualno imaginirala stvarnost toga trenutka, te koristila zivotne cinjenice u kreiranju teatarskog akta, a sto je jos tada prepoznato kao naznaka smjera kretanja produkcije ovog umjetnickog ansambla. Odlukom Skupstine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivaca SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo.

Kako teatar nije imao svoju maticnu kueu, odnosno prostor, djelovanje SARTRA bilo je vezano za druge teatarske kuee. Vazna je cinjenica da je u pocetku SARTR okupljao glumce i suradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su u uvjetima opsade bila prisiljena obustaviti svoj rad.

U toku svoh postojanja Sarajevski Ratni Teatar je realizirao preko 50 vlastitih produkcija. Nekoliko produkcija SARTR-a nagradivano je BH teatrskim festivalima (Zenica, Brcko, Jajce, Mostar). Najuspjesnijom predstavom smatra se "Aj Karmela", a jedino je predstava "Ceznja i smrt Sylviae Plath» nagradena van BiH kao pobjednik Festivala «Ex Ponto» u Ljubljani. Najznacajnije priznanje za ukupni rad ova Institucija je dobila 2003. godine kada joj je dodjeljena "Sestoaprilska nagrada Grada Sarajeva ».

Danas, SARTR, okuplja glumce i teatarske radnike mlade generacije, a dodjeljen im je prostor nekadasnje kultnug sarajevskog centra drustvenih aktivnosti CDA. Tehnicki uvjeti SARTR-a su na visokom nivou, te sa kapacitetom sale od 250 mjesta i prateeim prostorijama.

Neosporno je da su djealtnici SARTR-a u svom skoro 20 dodina dugom radu ostvarili znacajne uspjehe, a koji su u konacnici rezultirali pozicioniranjem SARTR-a kao vee etablirane teatarske kuee u nasem gradu.

Na temelju dugogodisnjeg truda i rada uposlenika Sarajevskog ratnog teatra stekli su se uvjeti da ova institucija zapocne svoju novu fazu gdje bi postala u potpunosti prepoznatljiva, profilirajuci se kao jedan od najznacajnijih teatara u regiji, te uopce u ovom djelu Evrope. Autenticnost njenog nastanka najbolji je motiv, a i putokaz za profiliranje ove ustanove.

8

I

I i

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PLANA ZA 2012 godinu:

Osnovne karakteristike plana programa za 2012. Godinu bit ce bazirane na Planu i programu direktora Sarajevskog ratnog teatra predlozenog za period 2012-2016, a sa ciljem uspostavljanja, kontinuiranog djelovanja i ostvarivanja dugorocnih ciljeva istog.

Osvrt na osnovni sadriaj opceg plana:

J.U. Sarajevski ratni teatar je najmlada teatarska kompanija osnovana u Sarajevu, a posebno specificna cinjenica je da je nastanak ovog teatra vezan za period opsade grada Sarajeva, odnosno za period agresije na BiH. Nastanak teatra pod takvim uvjetima zapravo je jedan od elemenata koji podrZava ideju fenomena koji je u tom periodu prepoznat u pojmu "kulturnog otpora" kao potrebe covjeka da u najtezim trenucima prepozna kulturu i umjetnost, u ovom slucaju teatar, kao bazicnu i u potpunosti prirodnu Ijudsku potrebu. Upravo ta cinjenica daje izvjestan kredibilitet ovoj Ustanovi, a koji u proteklim godina nije dovoljno iskoristen. Naime, bezobzira na velika teatarska imena, pa i uspjehe teatra i pojedinaca iz nase zemlje one sto je najkarakteristicniji fenomen kada je u pitanju teatar u BiH je fenomen prepoznat u pojmu TEATAR POD OPSADOM. Upravo, ocuvanje ovakve tradicije, prosirene interesovanjem spram fenomena teatra koji nastaje u radikalnim situacijama smatrat ce se bazom osnovnih smjernica buduceg razvoja ove ustanove. Time ce se ocuvati ova vazna tradicija, te ce se stvoriti pretpostavke da Sarajevski ratni teatar postane regionalno, pa i sire relevantnim mjestom istrazivanja teatarskih formi i drustvenog aktivizma koji se i ocekuje od umjetnickih i kulturnih institucija iz zemlje poput BIH, a osobito njenog glavnog grada kojeg je historija upisala kao grad u kome se odvijala najduza opsada u suvremenoj povijesti covjecanstva.

U skladu sa ciljem cetverogodisnjeg mandata namjera je raditi u smjeru da se Sarajevski ratni teatar profilira kao nezaobilazna kulturna cinjenica na regionalnoj i evropskoj teatarskoj mapi. Napominjemo da bi kao vazan sekundarni efekt ovakvog razvoja utjecali na specifican imidz grada i specificnog identiteta naseg duhovnog bica utemeljenog na vlastitoj tradiciji.

9

OSOBNI POGLED direktora jayne ustanove sarajevski ratni teatar

J.U. Sarajevski ratni tetar je definitivno kulturna cinjenica, i potencijalni dio imidza grada kao kulturno nasljede iz jednog od najznacjihih perioda u povjesti Sarajeva. SARTR, kao teatar osnovan u periodu opsade, je svjedocanstvo 0 duhovnom otporu te fenomenu kulturnog otpora koji ne samo da cuva uspornenu na taj period vee potencijalno moze snazno afirmirati vrijednosti Ijudskosti, bogatstva razlicitosti, univerzalnih vrijednosti poput antifasizma iii vrijednosti mira, aktivizma, internacionalizacije, iii afirmiranja suosjeeanja prema svim onima koji trpe nepravde sirom svijeta. SARTR sa svojim nasljedem upravo treba biti to - mjesto nase savjesti i hrabrosti da se suprostavljamo nepravdama i svim devijacijama vremena u kome zivimo. SARTR ne treba biti samo teatar vee jedna ideja koja bastini tradiciju u kojoj su kultura, umjetnost i teatar vazno sredstvo u borbi za Ijepsi i pravedniji svijet.

Prije detaljne elaboracije specificnih elernenata u markiranju te realizaciji ciljeva iz Plana i programa prioritetno je nastaviti sa afirmacijorn osnovnih vrijednosti teatra SARTR, baziranih na osnovnim cinjenicama 0 njegovom nastanku, te u skladu sa moguenostima nastojati sa detaljno osmisljenim razvijanjem dodatnih programa i djelovanja.

Naravno u nasoj javnosti, pa i medu umjetnicima postoji dio onih koji smatraju da je bavljenje ratom, odnosno nasim vlastitim iskustvom u tom periodu, anakrona stvar. S druge strane, postoje oni, gdje i sam spadam, koji vjeruju da je bar za nasu generaciju poprilicno neiskreno baviti se bilo cime a da u tome ne koristimo vlastito iskustvo. Ranjivost, patnja i uopee takva vrsta emocija su sustinski sadrzaj te umjetnosti, pa cak i onda kada se ne primjete u prvom planu. Jednostavno realnost onoga sto smo iskusili neminovno determinira umjetnost nastalu u takvom periodu. Nepobitno je da umjetnicko, osobito teatarsko iskustvo iz spomenutog perioda kada je SARTR i nastao govori 0 postojanju covjeka koji je u stanju da iz najstrasnijih iskustava izvlaci pouku te da u tome trazi one sto ga moze uciniti boljim covjekom. Takoder, intenzitet ratnog iskustva kako negativnog tako i onog pozitivnog ocigledno je bio tako jak da je one i danas bitan dio naseg drustva. Ignorirati to iskustvo velika je i opasna greska. Zbog toga, neophodno je ocuvati bit institucije poput SARTR-a

cija je ideja istrazivati urnjetnost kao refleksiju na radikalne situacije i istovremeno slaviti razlicitost kao najljepsu karakteristiku planete zemlje na kojoj svi skupa zivimo.

10

UMJETNICKA POLITIKA KUCE I OSNOVNE SMJERNICE ZA 2012.

Sustinski, koncept rada Sarajevskog ratnog teatra bio bi baziran na onome sto je upravo vezano za nastanak ove institucije, odnosno teatra koji bi afirmirao pozitivne vrijednosti nastale u periodu opsade grada. Sama cinjenica kako je u najtezem periodu u historiji grada Sarajeva oformljen jedan novi teatar, (teatar SARTR) ukazuju na fenomen teatra kao bazicne Ijudske potrebe i necega sto je neophodno nastaviti afirmirati kao vazan aspekt naseg kulturnog i umjetnickog nasljeda.

Umjetnost i kultura kao sredstvo sa kapacitetom za poboljsanja kvaliteta zivota drustvenih vrijednosti bila bi polazna tacka teatarskog djelovanja SARTR-a.

Istovremeno, odnos umjetnosti i etike, odnos umjetnosti i memorije, drustvena angaziranost u smislu promocije Ijudskih prava u zemlji i u svijetu, slavljenje razlicitosti kao najveeeg bogatstva naseg drustva bile bi osnovne karakteristike i smjernice budueeg rada.

U tom smislu Sarajevski ratni teatar bi na izvjestan nacin nastavio one sto je i do sada bila osnovna smjernica ali dovodeei je do oblika specificne profiliranost koja bi bila nas zastitni znak ovog teatra, ne samo u zemlji vee i sire. Cinjenica je da iskustvo opsade kolikogod bolno i tragicno u sebi krije potencijal umjetnicke sirine i necega sto je apsolutno vrijedno nasljede koje je neohodno dodatno iskoristiti.

U smislu umjetnicke politike SARTR-a narnjera nam je pored angaziranja sto veeeg broja eminentnih reditelja/ica, postavljanja visokih standarda i kriterija sa posebnom paznjom na prezentaciju radova domaeih pisaca i dramskih autora/ica, voditi racuna posebno 0 afirmiranju mladih BH reditelja.

Pod pretpostavkom da se u skladu sa dosadasnjim aktivnostima ove kuee produciraju 3 teatarske premijere godisnje namjera bi bila otvoriti prostor trirna vrstama reditelja: Afirmirana internacionalna rediteljska imena, Afirmirani BH reditelji/ice, Mladi reditelji/ice.

11

r

(a) Afirmirana internacionalna imena

Pod ovim se podrazujevaju reditelji i drugi umjetnici koji su se afirmirali na internacionalnom planu, a ciji bi rad 1.1 nasoj teatarskoj kuei doprinio ne samo kvalitetu programa, vee i afirmaciji same kuee. 0 odabiru ovih reditelja odlucivao bi Umjetnicki savjet 1.1 suradnji sa ansamblom i direktorom Fetsivala a osnovna ptretpostavka je da se radi 0 rediteljskim imenima 0 cijoj eminentnosti svjedoce njihovi radovi. Prilikom odabira, odnosno donosenja odluke vodilo bi se racuna da rad sa takvim rediteljima ima za cilj i profesionalno unaprijedenje ansambla te drugih suradnika kroz razmjenu iskustava. Takoder, nastojali bi sugerirati spomenutim rediteljima da realiziraju djela domaeih autora.

(b) Afirmirani BH reditelji

Pod ovim pojmom podrazumjevaju se dokazano uspjesni BH reditelji, a kao kriterij vrijednovanja koristio bi se njihov dosadasnji rad, kvalitet rad i uspjeh na regionalnoj sceni. Odabirom ovih reditelja, pored znacajnog iSkustva za ansambl omogueila bise veea prisutnost predstava Sarajevkog ratnog teatra 1.1 regiji, ali i sire

o odabiru odluku donosi Umjetnicki savjet 1.1 suradnji s diektorom i ansamblom. Takoder je vazno da se vodi racuna 0 tome da reditelji pozitivno djeluju na timski aspekt rada ansamla.

(c) Mladi reditelji

S obzirom na generalnu ekonornsku krizu koja se reflektira i na domaee teatarske ku6e vazno je omogueiti da mladi talentirani reditelji dobiju vlastiti prostor 1.1 kome mogu prezentirati svoje ideje i moguenosti. Pored tog, Sarajevski ratni teatar na taj nacin nastojao bi preuzeti vodeeu ulogu 1.1 afirmaciji mladih autora. 0 odabiru bi odlucivao Umjetnicki savjet 1.1 suradnji sa direktorom i ansamblom kuee.

12

, I

opel CILJEVI

Multimedijalni karakter

Sa ciljem afirmiranja prostora neophodno je prostor uciniti aktivnim u kontinuitetu, kao mjesto dogadanja raznovrsnih, ne samo teatarskih, dogadanja. Otvaranje scene za knjifevnost, filmsku i muzicku umjetnost, fotografiju i sl. vafan je korak u tom smjeru.

Edukativni karakter

Posebna pafnja bila bi posve6ena i edukativnom aspektu djelovanja SARTR-a, a koja bi bila realizirana kroz razlicite aktivnosti. Pored djelatnosti multimedijskog sadrfaja, namjera je organizirati i namjenski distribuirane programe po gradovima i sredinama koji nemaju kulturni sadrfaj iii dodir sa svakodnevnom teatarskom ponudom.

Scena za djecu i omladinu

Jedna od aktivnosti u narednom periodu je organizirati i sadrfaj za najmladu publiku i tinejdfere, a sa ciljem kreiranja budu6e publike, ali i angafiranog djelovanja medu mladom populacijorn. U tom srnislu teatar za rnlade bi takoder tematizirao probleme iz nase drustvene realnosti a sa posebnorn pafnjorn posve6enom problernima i rizicima sa kojim se oni susre6u. Nastojali bi formirati poseban tim koji bi se bavio razvojem ovog aspekta teatarske ku6e, te organizirati psebne fundraising akltivnosti kako bi se ova ideja realizirala u sto kra6em roku.

Uvezivanje s drugim institucijama

Vafan aspekt djelovanja bilo bi uvezivanje i sa drugim teatarskim i drugim institucijama. Kako bi se pove6ala razina produkcijske vrijednosti teatarskih projekata posebna pafnja poklanjala bi se koprodukcijskim projektima. Na taj nacin SARTR bi se takoder profilirao kao otvorena ku6a sprernna na suradnju, a sto je u skladu sa tradicijom iste.

U konkretnorn srnislu posebno bih afirmirao uvezivanje s Festivalom MESS te programom Modul Memorije s obzirom da se radi 0 programu sa slicnim ciljevima.

13

I i

Otvorenost za ideje I otvorena scena

Pored vlastite produkcije SARTR kao javna ustanova afirmirao bi se i kao otvorena scena gdje bi reditelji i drugi umjetnici imali prostor u korne bi mogli realizirati vlastite ideje i projekte koji su u skladu sa osnovnom politikom kuee. Na ovaj nacin bi se afirmiralo postojanje neovisnih trupa, odnosno ovim bi dali doprinos internacionalnoj suradnji i razmjeni. Konkretno, omogueili bi iz pozicije javne ustanove priliku za raznovrsna gostovanja festivalskog karaktera, ali i redovna gostovanja inozemnih i domaeih pozorisnih i plesnih trupa.

Dokumentarni teatar (teatar cijenica)

Kao jedna od smjernica rada Sarajevskog ratnog teatra je i afirmiranje angaziranog dokumentaristickog aspekta pozorista koje bi ukljucivalo osobne iskaze u kojim bi se kroz prezentaciju osobnih iskustava afirmirala vrijednost istog s ciljern suocavanja s dogadajima iz nase historije ali i iskustava drugih gdje bi teatarska odnosno umjetnicka etika (ne zapostavljajuei estetiku) bila u prvom planu.

Vazan karakter ovog aspekta rada bila bi drustvena i politicka odgovornost ali i hrabrost u suocavanju sa istinama i problemima naseg drustva u uzem ali i sirem smislu, te vremena u kome zivimo.

MARKETING I PROMOCI..IA

Marketing i promocija su vanredno vazan aspekt kome je neophodno pokloniti znatno veeu paznju nego do sada. Inace, cini se veeina teatarskih kuea u Sarajevu ne poklanja dovoljno paznje. U tom smsilu najveei problem lezi u cinjenici da je poslovanje Sarajevskog ratnog teatra u ovoj godini znacajno ograniceno dugovima koji su napravljeni u proteklorn period. U skladu sa tim, a do rjesavanja trenutne finansijske situacije, namjeravamo aktivirati sve alternativne potenciale za realiziranje ovog plana.

Vee smo u procesu u kome se marketing program razvija pazljivo i postepeno istrazujuei razlicite metode prije nego se donese odluka 0 finasijskom investiranju u isti. Ovo je veoma vazno i zbog ogranicenih sredstava koja je moguee izdvojiti za ovo djelovanje. U tom smislu znacajnije investicije u marketing bile bi moguee tek sredinorn godine, a na temelju obavljenih internih istrazivanja 0 potencijalnim efektima istih.

Sustina pocetnih promotivnih aktivnosti bila bi bazirana na povezivanju, odnosno na uspostavljanju cvrseih veza sa samom publikom. Djelomicno taktika promocije bila bi bazirana i na uspostavljanju blizih veza sa lokalnom zajednicom, te kroz suradnju sa skolama, fakultetima, organiziranju posebnih programa poput radionica s ciljem unaprijedenja znanja, iii kroz ucesee u afirmiranju rada dramskih sekcija u postojeeem sistemu obrazovanja.

14

Obiljezavanje 20-godisnjice od osnivanja Sarajevskog ratnog teatra te ucesee u organiziranju sireg programa posveeenog ovoj godisnjici cini se kao dobra prilika da se promovira i novi vizualni identitet kuee, a kroz ucesee najeminentnijih Ijudi iz ove oblasti. U svrhu promocije bilo bi najbolje otvoriti konkurs gdje bi se u cilju dolaska do najboljeg rjesenja zajednici istovremeno prezentirale najznacajnije informacije 0

Sarajevskom ratnom teatru.

Kao dio promocije Sarajevsko ratnog teatra prsitupilo se i aktivnijoj promociji glumackog ansambla. Pored poveeanog medijskog prisustva ansambla, ohrabrivao bi se i podrzavao njihov drustveno-angazirani rad. Preptostavka je da takvo djelovanje ciji bi cilj bio afirmiranje teatarske umjetnosti ali i aktivizma uopee.

Filozofija menadimenta institucije

Tradicionalno i unatoc svim tranzicijskim promjenama nasa kultura znatno je bliza evropskim vrijednostima u smsilu teorije menadzmenta. Naravno nastojali bi se upotrijebiti i prakticni aspekti americkog modela poput boljeg planiranja na duzi rok, veee preciznosti u izvedbi planova, skladu ekonomicnosti i efikasnosti i sl.

U skladu sa administrativnim utrojstvom same institucije tezilo bi se prakticiranju suvremenih trendova u menadzmentu poput apliciranja modela «menadzment kvaliteta" Itotal quality management!. Po uzoru na ovaj model tezilo bi se da se razvija ideja posveeenosti instituciji gdje je cilj svakog pojedinca podreden opeem cilju: od portirta do direktora dok je efektivnost poslovanja osnovni cilj.

Prepoznavanje kulturnih potreba

Neophodno je prije pocetka realizacije umjetnickih ciljeva pristupiti istrazivanju i upoznavanju sa stvarnim kulturnim potrebama drustva, ali i socijalnog ponasanja, a sa ciljem planiranja umjetnickih aktivnosti i prograrna, odnos razvoja. Cilj je raditi na struktuiranju publike postavatelja odnsono akcione publike (sigurne publike, tj pobornika). Formiranje ovakve publike cvrsto vezane za instituciju osigurava veeu sigurnost i podrsku u promociji kreativnih vrijednosti, odnosno poslovanju institucije.

Upravo za ovaj segment e veze i pokretanje sadrzaja za mlade sa ciljem stvaranja uvjeta za razvoj kulturnih potreba i sticanja navika jos u najranijem djetinjstvu. Da bi se to postiglo Sarajevski ratni teatar ne smije biti samo institucija vee nasa kuea. Kkako bi takvo djelovanje bilo izvodivo neophodno je kao cilj imati da se afirmira kolektivni duh unuar kuee, da se unatar ustanove uspostavi unutarnja koherentnost, tj da svi uposleni usvoje, znaju i identificiraju se sa razlozima djelovanja ustanove, sto do sada ipak nije bio slucaj. Na ovaj nacin tezilo bi se stvaranju specificne poslovne filozofije koja bi bila prepoznatljiva, kao primjer i siroj zajednici. Ona bi se prakticno manifestrala kroz: odnos prema znacaju teatra, kulture i umjetnosti uopee; stavu prerna publici; Odnosu prema zajednici i uceseu u razlicitim programima i akcijama; Medusobnim odnosirna zaposlenih; Odnosu sa drugim ustanovama. Za realizaciju ovih ciljeca neophodno je djelovati u spomenutom smjeru u toku cijele godine.

15

Pozicioniranje Institucije u uioj i siroj zajednici

Neophodno je poduzeti elementarna istrazivanja sa ciljem definiranja potreba, ali i djelovanja drugih slicnih institucija kako bi se vlastita ponuda ucinila specificnom kroz strategiju kompetitivnosti. Ovo je posebno vazno zbog toga sto postoj indicije da profiliranje ustanove u smislu okrenutosti nasljedu iz perioda opsade djelomicno ogranicava interes. Zbog toga je potrebno posebno voditi racuna 0 vrlo visoko standardiziranoj umjetnickoj politici, uvodenju novih metoda rada poput edukativnih radionica za mlade, prosirenju aktivnosti s ciljem veee posjeeenosti samog prostora, stvaranju novih programa, veeim kvalitetom produkcije, novim marketinskim metodama poput izgradnje novog imidza i sl.

Motivacija uposlenika

Kako bi prethodno navedene ideje bile izvodljiviije neophodno je razmotriti sve zakonske moguenosti u smislu poveeanja motiviranosti uposlenika. Prevashodno, inforrniranost svih uposlenih 0 svim aktivnsotima insitucije, intenzivna komunikacija unutar kuee, te zajednicke aktivnosti u smislu zblizavanja uposlenih poput organiziranja internih dogadaja. Cilj je postizanje ne samo identifikacije sa samom Ustanovom vee i razvijanje grupnog morala odnosno ideje pripadnosti timu. Svim uposlenicima u skladu sa pozicijama neophodno je pruziti rnoguenost da se maksimalno iskazu, ali i sistema adekvatnog nagradivanja i napredovanja za svaki posebnius~eh, naporitrud.

S obzirom na zakonska ogranicenja kada je finansijska motivacija zaposlenika u pitanju neophodno je istraziti sve druge moguenosti poput omogueavanja sticanja novih znanja uposlenih kroz radionice, predavanja, seminare, strucna putovanja i sl.

Razvoj resursa za ostvarivanje ciljeva

Unatoc cinjenici da se radi 0 Javnoj ustanovi na budzetu Kantona s ciljem ostvarivanja prosirenja postojeeih aktivnosti neophodno je razraditi posebnu strategiju za ostvarenje dodatnih prihoda kroz donacije, sponzorstva i sl.

S obzirom na postojeei budzet, a pogotovo na trenutacnu situaciju i dugove Institucije potrebno je pored postojeeih sredstava nastojati da se poveea priliv donatorskih i sponzorskih sredstva u Instituciju, a kroz fundraising za posebne programme konkuriranje na fondacijama u zernlji i inostranstvu.

Organiziranje volonterske pomoci

Realizacija stategije 0 volonterskoj pomoei na osnovu potreba institucije, prioriteta, programskih ciljeva. Angaziranje volontera nije uobicajena praksa nasih institucija iako odredena iskustva pokazuju da je potencijal volonterizma u BiH znatno veei nego sto se uobicajeno pretpostavlja.

i

16

U skladu sa tim Sarajevski ratni teatar vee sada radi na intenzivnom promoviranju ove vrste drustvenog aktivizma mladih te je okupio manji broj volontera koji bi trebali raditi na razvoju ovog prograrna, a kao obostrani interes mladih i same Institucije.

Animacioni projekti

Sa ciljem animacije ali i poveeanja znanja 0 umjetnosti uopee paralelno sa svirn glavnim teatarskim dogadajima nastojali bi organizirati i prateee dogadaje poput izlozbi 0 autoru iii djelu, prikazivanje filmova sa itom tematikom, iii dokumentarnih filmova 0 autoru iii temi kojom se bavi, organiziranje razgovora u vezi sa temom predstave itd. Animacijom bi se produbljivalo znanje i interes za glavnu temu.

Sustinski primarni cilj nije sarno privuci sto vise publike vee pridobiti posebnu publiku koja je u stanju reagirati i komunicirati s umejtnickim projektima kuee.

Sekundarne aktivnosti

S ciljem profiliranja samog prostora ali i sticanja dodatnih prihoda nastojali bi prostor prosiriti sa dodatnim sadrzajima poput formiranja kluba, odnosno kafea unutar prostora, moguenosti kupovine dizajniranih suvenira vezanih za Ustanovu i njene programme poput razglednica, majica i sl., otvaranja knjizare koja je nekad i postojala u ovom prostoru ... Ovje je vazno napomenuti da se radi 0 programu koji znacajno zavisi od podrske nadleznog Ministarstva, a kako bi ova vrsta aktivnosti bila uskladena sa zakonskim moguenostima. Trenutno, Zakon ne ohrabruje ovu vrstu djelatnosti unutar Institucije, a koja bi mogla znacajno utjecati na finasijsku poziciju iste.

Publika i javni angafrnan

Prema statistici 0 procentima pozorisnih posjetitelja koju je prezentirao UNESCO saznajemo da se svega od 1 % do 5% stanovnika moze smatrati pozorisnom publikom. Ova statistika se moze smatrati relevantnom i kada je u pitanju BiH, odnosno Sarajevo. Smatrajuei prioritetnim za siru zajednicu da se ovakva statistika barem ocuva neophodno je uloziti posebne napore u osmisljavanje kreativnih nacina da se sacuva tj. prosiri pozorisna publika. U tom smislu neophodno je posvetiti posebnu paznju djeci i omladini, te pokusati form irati klub prijatelja. Takoder, kao jedan od ciljeva institucije neophodno je da bude i javni angazman na promoviranju ideje 0 uvodenju pozorisne historije i teorije kao opeeobrazovnog predmeta u skolskom programu. Jedino na taj nacin moguee je sistematski doprinijeti sirenju pozorisne kulture i razvoju pozorisnih potreba, tj, podizanju svijesti 0 teatru u skolama. Kao vlastiti korak nastojali bi da SARTR svojim posebnim prograrnima uzme ucesee u populariziranju teatra u skolama, kao oblika animacije. Cilj ovih aktivnosti bilo bi intenzivnije formiranje dramskih sekcija u smislu aktiviranja i

17

osposobljavanja ucenika ne samo za vlastiti izraz, vee i za veei stupanj poznavanja teatarske umjetnosti i kreiranja relevantne publike.

PRATlcNI KORACI U REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA

Zbog limitiranosti finansijskih sredstava, a sa ciljem izbjegavanja poveeanja troskova, umjetnicki koncept teatra bio bi baziran na kvalitetnoj suradnickoj mrezi u zemlji ali i sirom svijeta. Posebno vaznim aspektom smatramo angaziranje profesionalaca kroz internacionalne programe edukacije a gdje bi kroz programe razmjene uposlili odreden broj Ijudi. Na taj nacin istovremeno bi ustedjeli vlastita sredstva istovremeno stvarajuei bolje preduvjete za bolje rezultate u oblasti apliciranja Ustanove na medunarodnim finasijskim programima u oblasti kulture.

Vrlo vaznim smatramo kreiranje gorespomenute suradnicke mreze koja bi bila sastavljena od provjerenih prijatelja, suradnika i uopee uglednih teatarskih radnika. Na temelju te mreze Teatar ee razmjenjivati informacije sa relevantnim faktorima sa ciljem precizne informiranosti 0 vrhunskim teatarskim ostvarenjim u razlicitim sredinama, te uopce sa suvremenim tetarskim tendencijama. Konceptualno, osnovna namjera teatra je prezentirati vrhunska teatarska dostignuea prevashodno iz oblasti bliske dokumentaristickom teatru, djelima koja se bavi specificnim iskustvom, najbolje domaee autore i reditelje, mlade reditelje i autore, otvorajuei time nove horizonte teatarske recepcije. Prioritet ee svakako biti kvalitativna selekcija i odabir tekstova i reditelja, a kako bi se programska sredstva iskoristila na najbolji moguei nacin. Neophodno je takoder nastojati realizirati i razlicite oblike suradnje sa drugim institucijama i teatrima a koji bi omogueili koprodukcijske projekte s ciljem dovodenja uglednih teatarskih djelatnika u SARTR ali i prezentaciju Sartra te dornaeih umjetnika van nase zemlje. Takoder uspostavljanje suradnje s postojeeim institucijarna u Sarajevu ne samo da je cilj zbog poboljsanja kvaliteta programa, vee se zapravo radi o nasljedu onoga sto je SARTR bio svojim osnivanjem, mjesta otvorenog za sve, rnjesta gdje se svi osjeeaju kao u svojoj kuei. U smislu umjetnicke politike teatra nastojalo bi se da se program ujednaci u kvalitetnom smislu. Programska raznolikost bazirala bi se na omogueavanju uvjeta da publika ima mogucnost pratiti razlicite teatarske forme, istrazivacki i aktivisticki teatar, dokumentaristicki teatar, one sto se naziva teatrom sjecanja, teatrom uma pa sve do konvencionalnih scenskih izvedbi iii specificnog citanja klasicne literature.

U predstojeeem periodu, a u skladu sa dosadasnjim statistikal1la rnaksil1lalni broj teatarskih produkcija u toku godine, odnosno teatarske sezone bile su 3 predstave. Ovdje je vazno napomenuti da su se tri predstave u toku sezone smatrale istovremeno i objektivnim maksimumom, ali objektivnim minimumom u odnosuna sredstva kojima teatar raspolaze.

Ovdje je veoma vazno napomenuti da po svome produkcijskom sadrzaju Sarajevski ratni teatar nije irnao objektivne moguenosti za realiziranje 3 velike teatarske produkcije u toku godine. Sredstva sa kojim se raspolagalo u realizaciji ovih produkcija iznosila su nesto vise od 60.000 KM a sto je ekvivaletno utrosku na jednoj tetarskoj produkciji.

Nova umjetnicka politika neee insistirati na kvantitetu produkcije kako bi se stekao privid aktivnosti vee naprotiv osmisljenim rasporedorn sredstava namjera je

18

proizvoditi predstave koje ee biti detaljno osmisljene ne samo u autorskom, vee i u marketinskom pristupu. U smislu profiliranja teatarskih aktivnosti potrebno je uloziti dodatnu energiju u povezivanje sa potencijalnim koproducentima ali i kompanijama koje bi mogle dodatno podrzati afirmaciju novog koncepta teatra. U smislu medijske prisutnosti, pored osnovnih aktivnosti teatarske produkcije a u skladu sa finansijskim moguenostima ali i dodatnim angazmanom vazno je angazirati se na profiliranju dodatnih teatarskih sadrzaja koji bi utjecali na to da SARTR postane mjestom svakodnevnih programa koji bi ukljucivali i druge oblike umjetnosti: muziku, film, poeziju... Na taj nacin sacuvali bi i vazno nasljede onoga po cemu je ovaj prostor bio prepoznat godinama te nastojati vratiti Ijude u taj prostor kao mjesto okupljanja.

Bez ikakavog kompromisa sa onim sto bi predstvaljalo ovaj teatar kao mjesto progresivnih misli, mjestom gdje je umjetnost na prvom mjestu ipak bi nastojali ovaj prostor staviti u siru funkciju. Takav pristup je smatram, takoder od strateskog interesa, a u smislu profiliranja specificnog identiteta u formi kulturnog nasljeda iz perioda opsade. Na taj nacin u prakticnom smislu teatar SARTR bi se razvijao i kao prostor koji bi imao karakteristiku jedne vrlo sofisticirane turisticke ponude naseg grada. Takoder, vaznim smatramo izlazak iz granica vlastitog prostora, pa i grada. U tom smislu nastojali bi se ukljuciti u aktivnosti ozivljavanja teatarske scene u drugim BH gradovima i manjim mjestima a sa c1jem afirmiranja teatarske umjetnosti uopee, ali i afirmiranja SARTR-a ne kao samo sarajevskog vee bosanskohercegovackog fenornena. I u ovoj oblasti vazno je insistirati na integriranju sa srodnim institucijama u cilju ostvarivanja sto bolje suradnje i kreiranja pozitivnog duha medu srodnim institucijama. Kao dio aktivnosti bilo bi i ostvarivanje suradnje sa nevladinim sektorom te drugim institucijama sa slicnim ciljevima u nasoj zemlji i regiji

Dodatna medijska promocija u gradu, zemlji, regiji i svijetu.

Za razliku od dosadasnjih tendencija, a baziranih na mojoj osobnoj procjeni, a kada se cini da je imperativni cilj bio sacuvati kontinuitet rada teatra namjera je napraviti par radikalnih zaokreta. Prevashodno, neophodno je pristupiti profiliranju teatra te ga uciniti prepoznatljivim po svome sadrzaju te ga uciniti adekvatno vaznim mjestom koje ee nasern gradu i drzavi priskrbiti atribut znacajne kulturne sredine s afirmiranom svjeseu 0 vaznosti sjeeanja i vlastitog nasljeda iz perioda opsade. Ono sto su prethodne generacije ucinile u afirmiranju teatra SARTR ni najmanje nije za podcijenjivati, te se radi 0 definitivno dobroj podlozi da se taj i takav, teskim naporima, ocuvani teatar ucini apsolutno relevantnim teatrorn i centrom interesa evropskog, pa i svjetskog teatra kao prepoznatljivim mjestom na teatarskoj rnapi svijeta. Ono sto su prethodne generacije ucinile zapravo obavezuju da napokon SARTR postane upravo to sto zasluzuje.

19

TENDENCIJE NOVOG DJELOVANJA

Remoduliranje i reorganiziranje SARTR-a, a na temelju postojeee tradicije trebalo bi rezultirati dodatnom afirmacijom kako samog teatra tako i nase zajednice kao relevantnog centra kada je u pitanju angazirani teatar ciji je rad baziran na prakticnom iskustvu. Afirmiranjem u ovom smislu teatar bi trebao postati centrom okupljanja angaziranih teatarskih umjetnika, njihovih susreta i razmjene iskustava cime bi namjera bila izgraditi jednu kreativnu i specificnu atmosferu ne samo teatra vee i naseg glavnog grada i drzave.

U tom smislu smatram kako je kao cilj neophodno postaviti internacionalizaciju same institucije, kao i internacionalizaciju vlastitog kulturnog prostora. To bi se postiglo prezentacijom ali i distribucijom suvremenih estetskih i produkcijskih pozorisnih tokova.

U sustini ovakve politike neophodna je izrazita otvorenost i hrabrost. Smatram to preduvjetom kako bi SARTR u narednom periodu zakoracio u pravcu respektabilne evropske teatarske kuee i apsolutno relevantne institucije kada je u pitanju angazirani teatar.

POSLOVNA POLlTIKA KUCE I ODRDENE AKCIJE

Nakon prezentacije Programa Institucije a u suradnji sa administrativnim, umjetnickim i tehnickim timom precizirani su i definirani osnovni ciljevi, strategija i prioriteti. S ciljem poveeanja kvaliteta programa, jace i efikasnije organizacije zapocet je proces mapiranja institucija sa kojima je moguee podijeliti sredstva i troskove kroz uspostavljanje suradnje. To se vee u proteklom period pokazalo kao uspjesna praksa pa je tako u potpunom osustvu sredstva, sa skoro nikakvim ulaganjem reliziran veliki dio projekata. NIDI PRILOGI

Vazan dio ovogodisnjih aktivnosti bit ee dodatno mobiliziranje kruga prijatelja koji bi uzeli ucesee, u obostranom interesu, u realizranju ciljeva J.U. Sarajevski ratni teatar. Paralelno sa ovim, vee je u toku realizacija plana da se javnoseu uspostavi komunikacija sa ciljem sticanja podrske za utvrdene ciljeve.

Kao dio tog procesa vee se radi na pripremi upitnika iz kojeg bi rnogli saznati sto vise bitnih podataka 0 postojeeoj publici. Upitnik ee se od mjeseca marta dijeliti svim posjetiteljima, zajedno sa ulaznicama iii ee biti prilozen uz program. Osnovni zadatak odnosa s javnoscu, a to znaci svih uposlenih, je uspostaviti iskrenu i ubjedljivu komunikaciju koja podstice na ucesce, odnosno ima za cilj privlacenje publike.

20

CILJEVI I ZADACI

Prevashodni cilj SARTRa u 2012. godini je rad u smjeru profiliranja Ustanove, a u cemu je od velikog znacaja cinjenica da upravo 2012. Godine Sartr obiljezava svoju 20-godisnjicu, odnsono 20-tu godisnjjcu od pocetka opsade grada 1992. godine. U tom smislu ocuvanje produkcijskog i repertoarskog kontinuiteta neophodno je obogatiti dodatnim aktivnostima i sadrzajima multimedijalnog karaktera s ciljern pozicioniranja naseg teatra kao relevantne umjetnicke ustanove ne samo u nasoj zemlji vee ivan nje.

PROGRAMSKA ORIJENTACIJA

Kako bi u izuzetno teskoj finansijskoj situaciji, u kojoj se nalazimo uspjeli ostvariti ambiciozne programske ciljeve neophodno je istovremeno raditi na unaprijedenju razlicitih aspekata rada. Sve aktivnosti, od unutarnje organizacije do kvalitetne produkcije, repertoara i programa, moraju biti uskladene i vodene na sisternatiean nacin. Osnova programskog plana je rad na znacajnijem profiliranju u smislu oslanjanja na vlastitito nasljede. Sarajevski ratni teatar posjeduje sve preduvjete da sa dobrom strategijom postane regionalno, pa i sire, relevantnim mjestom istrazivanja razlicitih teatarskih formi i drustvenog aktivizma koji se i ocekuje od umjetnickih i kulturnih institucija iz zemlje poput BiH.

Programska orijentacije bit ce nedvojbeno povezana sa cinjenicom da se ove godine navrsava 20 godina od pocetka opsade grada, ali i 20 godina od nastanka naseg teatra. Ta cinjenica je jedno od tih svjedocanstva 0 tome kako i u najkatastrofalnijirn situacijama, u periodu uzasa, covjek i dalje ima potrebu za lijepim, za umjetnoscu, za teatrom. Na odreden nacin time se slavi cinjenica da covjek i u najgorim vremenima moze ostati upravo to - covjek u najljepsem smislu te rjeci. Afirmiranje ovakvih vrijednosti, kao svojevrsnog nasljeda bit ce glavna znacajka nasih ovogodisnjih programa.

U smislu angazmana reditelja nastojat cerna prepoznati i detektirati nova rediteljska imena pred kojima tek predstoje znacajne umjetnicke karijere. U tom smsilu nastojat cemo da Sarajevski ratni teatar bude u potpunosti otvoren prostor za reditelje novih generacija, te opcenito za nove i razlicite ideje. Pored vlastite produkcije nastojat cemo afirmirati Otvorenu scenu koja ce pruzati sansu neovisnim produkcijskim projektima, a sto i jeste u biti jedna od pomalo zaboravljenih funkcija javnih ustanova.

Takoder, internacionalizacija je vrlo vazan element kome treba posvetiti veliku paznju. Podjednako je vazno organizirati sto kvalitetnija gostovanja unutar zemlje, regije Evrope i cijelog svijeta, kao i biti otvoren za gostujuce trupe. Neophodno je vlastiti repertoar obogatiti sa gostujucim produkcijama, a posebno angazmanom u smjeru koprodukcijskih projekata kako sa kolegarna u zemlji tako i onim van nje. Sarajevski ratni teatar bi time postao poznat kao idealno rnjesto za razmjenu ideja, misljenja i iskustva, a upravo dijalog je one sto je veoma deficitarno u nasoj zemlji.

21

FINANSIRANJE

Osnivac SARTR-a je Kanton Sarajevo, te se rad Ustanove finasira iz budzeta Kantona Sarajevo. U odnosu na dosadasnju praksu neohodno je angazirati se u smjeru iznalazenja dodatnih sredstava kako bi se aktivnosti finansirale i iz drugih izvora, a koji su u skladu sa zakonom. Ipak, osnovni smjer u ostvarivanju obimnog programa bio bi baziran na afirmiranju suradnje i koprodukcijskih projekata, te temeljitijem osmisljavanju i pripremanju istih.

22

L1STA PROGRAMA RAOA ZA 2012. GODINU

U predstojecem periodu J.U. SARTR namjerava realizirati sljedece aktivnosti:

I NORMATIVNI 010

1. Pravilnik 0 unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JU SARTR

2. Tekuci poslovi (Odluke, Zakljucci, Rjesenja, Ugovori, Pravilnici, Izvjestaji i drugi akti koje donosi organ rukovodenja, organ upravljanja i organ kontrole poslovanja JU SARTR)

II TEMATSKI 010

1. Godisnji izvjestaj 0 programskoj aktivnosti i repertoaru

2 Godisnji obracun finansijskog plana za 2011.godinu

3 Izvjestaj 0 radu sa izvjestajem 0 finansijskom poslovanju ustanove, izvjestaj 0 radu direktora, Upravnog odbora JU "SARTR"

4 Izvjestaj 0 poslovanju - Izvjestaj 0 izvrSenju Finansijskog plana za 2011.godinu

5 Izvjestaj 0 izvrsenju Budieta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.- 31.03.2012.godine

6 Izrada Prijedloga finansijskog plana za 2012.godinu i naredne dvije godine

Izvjestaj 0 izvrsenju Budieta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.-30.06.2012.godine 7

23

8 Prijedlog zahtjeva za dodjelu sredstava JU "SARTR" za izmjene i dopune Budzeta Kantona Sarajevo za 2012.godinu

9 Zahtjev za dodjelu sredstava JU "SARTR" iz Budzeta Kantona Sarajevo za 2012.g.

10 Izvjestaj 0 izvrsenju Budzeta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.-30.09.2012.godine

11 Program rada sa Finansijskim planom JU "SARTR" za 2012.godinu

12 Plan strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika JU "SARTR"

13 Plan nabavke stalnih sredstava ,materijala,sitnog inventara i usluga za 2012.godinu

14 Priprema materijala i organizacija sjednica organa upravljanja i organa kontrole poslovanja ustanove

15 Suradnja sa medijima i promocija aktivnosti JU SARTR Sarajevo

16. SUdjelovanje na festivalima i gostovanja u inozemstvu

17. Suradnja sa teatarskim kucama u Bosni i Hercegovini

18 Suradnja sa organizacijama, teatrima i umjetnicima iz regiona

19 Edukacija i obrazovanje uposlenika

20 KONTINUIRANI POSLOVI

24

III PROGRAMSKI DIO

1. Obiljezavanje 20-e godisnjice opsade grada i 20-e godisnjice Sarajevskog ratnog teatra

2. Premijera 1 I produkcijski projekat teatarske predstave ,,1984", po tekstu G. Orwela, u reziji Benjamina Bajramoviea i Jasenka Pasiea

3. Premijera 2 I produkcijski projekat teatarske predstave ,,99 %" po tekstu B. Brechta "Strah i bijeda III rajha", u reziji Nermina Hamzagiea.

4. Premijera 3 I produkcijski projekat obnove teatarske predstave "Skloniste", po tekstu S. Plakala

5. Premijera 4 I koprodukcijski projekat teatarske predstave ,,2.maj 1992. - Bio je Iijep i suncan dan", po istoimenoj knjizi.

6. Premijera 5 I produkcijski projekat teatarske predstave "TAJNA DZEMA OD MALINA", po tekstu Karima Zaimoviea, u reziji Selme Spahie

7. Premijera 6 I koprodukcijski projekat teatarske predstave za djecu "Krokodil", po autorskom tekstu A. Krese, u reziji umjetnickog ansambla Male scene

8. Premijera 7 I produkcijski projekat interaktivne teatarske predstave za djecu "VELIKO PUTOVANJE", autorski tim

9. Predstava za djecu I Kipling: Kako je stvorena abeceda 10. Repertoarska djelatnost I Reprizna izvodenja do sada realiziranih produkcija

JU Sarajevski ratni teatar 11.Centar drustvenih aktivnosti - Sarajevski ratni teatar 12. "NIT(IN VINO VERn"AS )", autora SAFETA PLAKALA, u reziji Stevana Bodroze 13.Ucesee u programu "Dani Kantona Sarajevo" 14.SLAM POETRY I slam poezija na sceni sarajevskog ratnog teatra 15.11. JULI - DAN SJECANJA 16.SURADNJA SA FESTIVALOM SARAJEVSKA ZIMA 17. "Suvremena drama- doticaji" 18.Postavka izlozbe SARTR 20 GODINA; 19. «HIAWATHA», PERFORMING ARTS PROGRAM, PROJEKAT SCENSKIH

UMJETNOSTI 20.0biljezavanje 200 igranja predstave Ay Carmela, 21. Dokumentarni 'film pod radnim naslovom: Od Sklonista do Sarajevskog ratnog

teatra u povodu obiljezavanja 20 godina SARTR-a, Produkcija i emitiranje 22. DAN SJECANJA NA RACHEL CORRIE 23. Mreza za razmjenu strucnih informacija izmedu ltalije i zemlja Balkana 24. Ucesee u manifestaciji "Modul Memorije": Modul MEMORIJE 2012 25.Suradnja sa Festivalom MESS 2012 26.0tvorena scena sarajevskog ratnog teatra 27. Repertoarske predstave sa prijevodom na engleski 28. NOVA WEB STRANICA I OPCENITO RAD NA VIZUALNOM IDENTITETU

USTANOVE 29. UMJETNICKI PROJEKT: RAZGOVOR TEATRA SA GRADOM 30. PREDMETI I SJECANJA: DJECA U RATU 31. Razgovori sa publikom nakon predstave I pitanja i odgovri I Q&A 32. Projekat: DRAMADZILUK 33.Prikljucivanje SARAJEVSKOG RATNOG TEATRA u projekat mreze za

participativne kulture sjeeanja I Network for Participative Cultures of Remembrance

25

34.Promocija dramskih djela Safeta Plakala, jednog od osnivaca Sarajevskog ratnog teatra.

35. PUTUJUCI TEATAR - Gostovanja Sarajevsko ratnog teatra po BiH 36.Pripremne aktivnosti na formiranju Sarajevsko ratnog teatra kao istrazivackog

centra fenomena poznatog kao teatar pod opsadom. 37. Eksperimentalni umjetnicki projekat: Humor pod opsadom 38.SLUCAJNI PROLAZNICI, koprodukcijski projekt sa grupom mladih umjetnika 39.0bnova predstave Premijera, autorice Ines Tanovic

26

NORMATIVNI 010

1.1.

NAZIV:

Pravilnik 0 unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JU SARTR

NOSILAC IZRADE:

JU SARTR - SARAJEVSKI RATNI TEATAR Sarajevo

ROK:

mart 2012

ORGAN KOJI RAZMATRA I DONOSI PROPIS:

Upravni odbor uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo

KRATAK SADRZAJ:

Iz razloga donosenja Odluke 0 izmjenama i dopunama odluke 0 preuzimanju prava osnivaca Javne ustanove, te Jedinstvenih Pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH i promjene unutrasnje organizacije u JU SARTR neophodno je izvrsiti izmjene Pravilnika 0 unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU SARTR sa istima, a na osnovu Zakona 0

ustanovama (llSluzbeni list RBIH", br. 6192, 8193, 13194) i Zakona 0 pozorisnoj djelatnosti (llSluzbene novine Kantona Sarajevo", broj 14100, 25108)

27

i

1.2.

NAZIV:

Tekuci poslovi (Odluke, Zakljucci, Rjesenja, Ugovori, Pravilnici, Izvjestaji drugi akti koje donosi organ rukovodenja, organ upravljanja i organ kontrole poslovanja JU SARTR)

NOSILAC IZRADE:

JU SARTR - SARAJEVSKI RATNI TEATAR Sarajevo

ROK:

Tokom 2012. godine

ORGAN KOJI RAZMATRA / DONOSI PROPIS:

JU SARTR - SARAJEVSKI RATNI TEATAR Sarajevo, , Upravni odbor, Nadzorni odbor

KRATAK SADRZAJ:

Javna ustanova Sarajevski ratni teatar Sartr 6e u 2011. godini u okviru normativne djelatnosti obavljati redovno usaglasavanje opstih akata sa zakonskim, podzakonskim propisima i osnivackim aktima. Tokom 2012. godine JU SARTR 6e inicirati iii donositi odgovaraju6e akte iii predlagati izmjene i dopune postoje6ih akata iz djelokruga rada a u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, a na osnovu Zakona 0 ustanovama ("Sluzbeni list RBIH", br. 6/92, 8/93, 13/94), Zakona 0 radu "Sluzbene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03), Zakona 0 pozorisnoj djelatnosti ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo", br. 14/00, 25/06), Zakona 0 javnim nabavkama ("Sluzbeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05) Zakona 0 Trezoru, Zakona 0 budzetu Kantona Sarajevo, Zakona 0 izvrsenju budzeta Kantona Sarajevo, Pravila JU SARTR i drugih zakonskih i podzakonskih akata.

28

TEMATSKI 010

1.

Naziv: Godisnji izvjestaj 0 programskoj aktivnosti i repertoaru

Nosilac izrade: JU "SARTR"

Rok: Januar 2012.godine

Organ koji razmatra/donosi propis: Ministarstvo kulture i sporta

Kratak sadriaj:

U skladu sa odredbama Zakona 0 ustanovama ( " Sluzbeni list RBIH" ,broj:6/92,8/93 i 13/94 ), Zakona 0 pozorisnoj djelatnosti (" Sluzbene novine Kantona Sarajevo", broj : 14/00 i 25/06 ) i Pravilima Javne ustanove "Sarajevski ratni teatar Saratr" organ rukovodenja je duzan dostaviti godisnji izvjestaj i repertoar Teatra.

2.

Naziv: Godisnji obracun finansijskog plana za 2011.godinu

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja i visi strucni saradnik za finasije i ekonomske poslove

Rok: Februar 2012.godine

Organ koji razmatra /donosi propis: Upravni odbor

Kratak sadriaj propisa:

Godisnji obracun finansijskog planase podnosi za period 01.01.2011.31.12.2011.godine i sastoji se od sljedecih zavrsnih (godisnjih ) izvjestaja:racuna

29

prihoda i rashoda,bilansa stanja ,iskaza 0 kapitalnim izdacima i finansiranju,iskaza 0

finansijskim podacima,posebnim podacima 0 pla6ama i broju zaposlenih te godisnjeg iskazao izvrsenju budzeta za 2011.godinu.Pravni osnov je Zakon 0 budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ( «Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine» broj:19/06), Zakon 0 ustanovama (Sluzbeni list RBIH br.6/92,8/93,13/94),Pravila JU IISARTR" te pravilnik 0 finansijskom izvjestavanju i godisnjem obracunu budzeta u Federaciji Bosne i Hercegovine (<<Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine « broj: 17/05 )

3.

Naziv: Izvjestaj 0 radu sa izvjestajem 0 finansijskom poslovanju ustanove ,izvjestaj 0 radu direktora,Upravnog odbora JU "SARTR"

Nosi/ae izrade: JU IISARTR" ,organ rukovodenja , organ upravljanja, visi stucni saradnik za ekonomske i finansijske poslove,visi strucni saradnik za pravne i administrativne poslove

Rok: mart 2012.godine

Organ koji razmatra /donosi propis: Vlada Kantona Sarajevo/Skupstina Kantona Sarajevo


Izvjestaj se podnosi za period od 01.01.2011. do 31.12.2011.godine i sadrzi ocjenu izvrsenja programa rada JU IISARTR",a na osnovu Zakona 0 ustanovama ( «Sluzbeni list RBIH»,br.6/92,8/93,13/94),i Pravilima JU I1SARTR"

4.

Naziv: Izvjestaj 0 poslovanju - Izvjestaj 0 izvrsenju Finansijskog plana za 2011.godinu

Nosi/ae izrade: JU IISARTR" ,organ rukovodenja, visi stucni saradnik za ekonomske i finansijske poslove,visi strucni saradnik za pravne i administrativne poslove

Rok: mart 2012.godine

30



Izvjestaj se podnosi za period 01.01.2011.-31.12.2011.godine i sadrzi sva sredstva predvidena Finansijskim planom za 2007.godinu i njihov utrosak po kontima ,kako i apsolutnom tako i u relativnom iznosu u skladu sa Zakonom 0 ustanovama (<< Sluzbeni list RBIH» br: 6/92 ,8/93,13/94) i Pravilima JU "SARTR"

5.

Naziv: Izvjestaj 0 izvrsenju Budieta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.- 31.03.2012.godine

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja, visi stucni saradnik za ekonomske i finansijske poslove,

Rok: 30.04.2012.godine



Izvjestaj se podnosi za period 01.01.2012.-31.03.2012. godine i sadrZi planirane i ostvarene prihode i primitke,te rashode i izdatke kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu ,sa obrazlozenjem koji se odnosi na prograrnske rezultate izvrsenja budzeta.Pravni osnov je Zakon 0 budzetima u federaciji Bosne I Hercegovine (<<Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine « broj: 19/06) i Zakon 0 izvrsenju budzeta Kantona Sarajevo

6.

Naziv: Izrada Prijedloga finansijskog plana za 2012.godinu i naredne dvije godine

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja , visi stucni saradnik za ekonomske i finansijske poslove,


31

I r



Prijedlog finansijskog plana za 2012.godinu i naredne dvije godine sadrzi prihode i primitke po vrstama,rashode i izdatke predvidene za trogodisnji period ,planirani broj i strukturu zaposlenih za budzetsku godinu i naredne dvije,obrazlozenje finansijskog plana,plan razvojnih programa po godinama te plan nabavke stalne imovine,a prema instrukcijama Ministarstva finansija Kantona Sarajevo.

Pravni osnov za izradu ovog finansijskog plana je Zakon 0 budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (<<Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine» broj: 19/06.)

7.

Naziv: Izvjestaj 0 izvrsenju Budzeta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.-30.06.2012.godine





Izvjestaj se podnosi za period 01.01.2012.-30.06.2012. godine i sadrzi planirane i ostvarene prihode i primitke,te rashode i izdatke kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu ,sa obrazlozenjem koji se odnosi na programske rezultate izvrsenja budzeta.Pravni osnov je Zakon 0 budzetima u federaciji Bosne I Hercegovine (<<Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine « broj:19/06) i Zakon 0 izvrsenju budzeta Kantona Sarajevo

8.

Naziv: Prijedlog zahtjeva za dodjelu sredstava JU "SARTR" za izmjene i dopune Budzeta Kantona Sarajevo za 2012.godinu

I I

I

32


Rok: Po zahtjevu,instrukciji,upustvu Ministarstva finansija Kantona Sarajevo



Prijedlog zahtjeva za dodjelu sredstava sadrzi procjenu prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za teku6u budzetsku godinu sa odgovaraju6om analizom i obrazlozenjem.Pravni osnov je zahtjev,instrukcija iii upustvo Ministarstva finansija Kantona Sarajevo

9.

Naziv: Zahtjev za dodjelu sredstava JU "SARTR" iz Budieta Kantona Sarajevo za 2012.g.


Rok : 01.avgust 2012.godine po zahtjevu Ministarstva finansija Kantona Sarajevo



Zahtjev za dodjelu sredstava sadrzi plan prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za narednu budzetsku godinu sa odgovaraju6om analizom i obrazlozenjem .

Pravni osnov je sadrzan u Zakonu 0 ustanovama (Sluzbeni list RBIH broj:6/92,8/93,13/94) Pravilima Ju "SARTR",Zakonu 0 budzetima u Fedreaciji Bosne i Hercegovine(SIIJzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 19/06) ,a prema upustvu iii instrukciji Ministarsrva finansija Kantona Sarajevo

33

10.

Naziv: Izvjestaj 0 izvrsenju Budieta Kantona Sarajevo za JU "SARTR" za period 01.01.2012.-30.09.2012.godine


Rok : 31.10.2012.godine



Izvjestaj se podnosi za period 01.01.2012.-30.09.2012. godine i sadrzi planirane i ostvarene prihode i primitke,te rashode i izdatke kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu ,sa obrazlozenjem koji se odnosi na programske rezultate izvrsenja budzeta.Pravni osnov je Zakon 0 budzetima u federaciji Bosne I Hercegovine (<<Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine « broj: 19/06) i Zakon 0 izvrsenju budzeta Kantona Sarajevo

11.

Naziv: Program rada sa Finansijskim planom JU "SARTR" za 2011.godinu

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja,Upravni odbor

Rok: decembar 2012.g.

Organ koji razmatra /donosi propis: Vlada Kantona Sarajevo,Skupstina Kantona Sarajevo


34

r

Program rada je iskazan kroz:uvodni dio ,tematski dio,normativni dio,kontinuirani poslovi,kapitalni projekti i finansije u skladu sa Odlukom 0 metodologiji izrade i donosenja programa rada i izvjestaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija

12.

Naziv: Plan strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika JU "SARTR"

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja

Rok: decembar 2012.g.

Organ koji razmatra /donosi propis: organ rukovodenja


Na osnovu odredbi Programa strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika JU"SARTR" organ rukovodenja 6e sacinitui i utvrditi Plan strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika JU "SARTR" za 2012.g. u skladu sa prijedlozima planova strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika ,a na osnovu Zakona 0

ustanovama (<<Sluzbeni list RBIH «br.6/92,8/93, 13/94) i programa strucnog obrazovanja i usavrsavanja zaposlenika JU"SARTR"

13.

Naziv: Plan nabavke stalnih sredstava ,materijala,sitnog inventara i usluga za 2012.godinu

Nosilac izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja ,visi strucni saradnik za finansije

Rok: januar 2012.g.

Organ koji razmatra /donosi propis : Upravni odbor


35

Organ rukovodenja je duzan saciniti plan nabavke stalnih sredstava,materijala,sitnog inventara i usluga za 2012.g.i dostaviti Upravnom odboru na usvajanje.

Organ rukovodenja je obavezan u toku godine blagovremeno donositi odluke 0

provodenju procedure javnih nabavki ,u skladu sa raspolozivim finansijskim sredstvima u cilju pravovremenog nabavljanja potrebnih stalnih sredstava,materijala za izradu scenografije,materijala za izradu kostimografije,usluga i drugih nabavki neophodnih za funkcioniranje i obavljanje djelatnosti ustanove .Pravnio osnov je sadrzan u Zakonu 0 ustanovama (Sl.list RBIH 6/92,8/93,13/94),Zakonu 0 javnim nabavkama ( Sluzbeni glasnik BIH br.49/04,19/05,52/05) Zakon 0 Budzetima u Federaciji Bosne i Hercegovine(Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine «broj: 19/06) .

14.

Naziv: Priprema materijala i organizacija sjednica organa upravljanja i organa kontrole poslovanja ustanove

Nosi/ae izrade: JU "SARTR" ,organ rukovodenja ,visi strucni saradnik za pravno adrninistratvine poslove ,visi saradnik za finansije

Rok : tokom godine

Organ koji razmatra /donosi propis :Nadzorni oddbor/ Upravni odbor


Organ upravljanja i organ kontrole poslovanja 6e permanentno tokom godine odrzavati sjednice na kojima 6e se razmatrati pitanja iz djelokruga rada ovih organa.JU "SARTR" 6e obezbijediti uslove za rad ovih organa i vrsiti pravovremenu pripremu materijala i organizaciju sjednica ,a na osnovu Zakona 0 ustanovama (<< Sluzbeni list RBIH,br.6/92,8/93,13/94) ,i Pravila JU "SARTR".

15.

36

NAZIV:

Suradnja sa medijima i promocija aktivnosti JU SARTR Sarajevo

NOSILAC IZRADE:

JU SARTR, direktor, PR Festivala

ROK:

Tokom 2012. godine


Organ rukovodenja - direktor

KRATAK SADRZAJ:

U skladu sa procesom rada na profiliranju Ustanove neophodno je u toku cijele godine posredstvom PR sluzbe, a koriste6i se vlastitom web stranicom te u suradnji sa drugim medijima razvijati sto intenzivniju razmjenu informacija. Uspostavljanje intenzivne suradnje sa svim medijima u Bosni i Hercegovini u regionu, te sire vazan je cilj. PR sluzba ima za cilj medije i siru javnost upoznati sa svim aktivnostima JU SARTR kroz razlicite oblike komunikacije a sa ciljem sto intenzivnije distribucije informacija u javnosti. Konkretan cilj je pored redovnog informiranja ostvariti i dublje oblike suradnje sa svim pisanim i elektronskim medijima, web portalima i sl. Posebno vazno je raditi na pove6anju broja posjetielja zvanicne web stranice JU SARTR, www.sartr.ba

16.

NAZIV: Sudjelovanje na festivalima i gostovanja u inozemstvu

NOSILAC IZRADE:

JU SARTR, direktor, strucni saradnik za produkciju

ROK:

Tokom 2012. godine


Organ rukovodenja - direktor, Upravni odbor

37

i I

KRATAK SADRZAJ:

Sa ciljem promocije samog teatra, pojedinacnih produkcijskih projekat te op6eniti BH teatarske produkcije neophodno je raditi na sto ve60j prsitnosti spomenutih aktivnosti na raznim festivalima u inozemstvu na osnovu poziva ispred doma6ina inozemnih festivala i teatarskih ku6a.

17.

NAZIV:

Suradnja sa teatarskim kucama u Bosni i Hercegovini

NOSILAC IZRADE:


ROK:

Tokom 2012. godine

ORGAN KOJI RAZMATRAI DONOSI PROPIS:


KRATAK SADRZAJ:

Cilj je ostvariti sto intenzivniju suradnju sa svim zainteresiranim teatarskim ku6ama u u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovaj vid suradnje ostvarivao bi se kroz razmjenu teatarskih produkcija te druge zejednicke projekte.

18.

NAZIV:

Suradnja sa organizacijama, teatrima i umjetnicima iz regiona

NOSILAC IZRADE:


ROK:

Tokom 2012. godine



KRATAK SADRZAJ:

Sa ciljem postizanja op6eg cilja, a u smislu profiliranja i afirmiranja teatra kao zasebnog fenomena neophodno je uspostaviti veze sa teatrima i drugim teatarskim institucijama u inozemstvu, tj. Regionu i sire.

38

19.

NAZIV

Edukacija i obrazovanje uposlenika

PRAVNI ILl DRUGI OSNOV ZA PROVODENJE:

Odluka Upravnog odbora

AUTOR PROJEKTA III MANIFESTACIJE:

Administracija J U SARTR

ROK ZA REALIZACIJU AKTIVNOSTI:

Nije odreden

ORGAN JAVNE USTANOVE KOJI ODOBRAVA PRIPREMU AKTIVNOSTI:

Upravni odbor J.U. SARTR

KRATAK SADRZAJ PROJEKTA III MANIFESTACIJE:

Prateci opce ciljeve neophodno je nastojati da se kontinuirano radi na dodatnoj edukaciji uposlenika, a sto obuhvaca podjednako i administrativni i tehnicki sektor, kao i umjetnicki ansambl. Kako bi se uposlenici, svaki u svojoj oblasti, bili u mogucnosti nositi sa izazovima namjera nam nastojati uzeti ucesce u posebnim programima koji bi spomenute osposobili za sto efikasniji rad u skladu sa suvremenim tendencijama. U tom smsilu trenutno se pregovara 0 konkretnim programima a koji bi se eventualno realizirali sa Goethe Institutom iz Sarajeve i British Council Sarajevo.

39

KONTINUIRANI POSLOVI

Kontinuirani poslovi odnose se na poslove koji se konstantno obavljaju u okviru osnovne djelatnosti JU "Sarajevski ratni teatar -Sartr".

Kontinuirani poslovi se realizuju kroz izvrsavanje postavljenih teatarskih poslova i zadataka zaposlenika u Teatru .Poslovi su umjetnickog, administrativnog i tehnickog karaktera i utvrdeni su unutrasnjom sistematizacijom i organizacijom kao i Pravilima Teatra.

1. Rukovodni poslovi

Nadleznost i vrsta rukovodih poslova odredena je odredbama Zakona 0 L1stanovama ("Sluzbeni list RBIH " broj:6/92,8/93, i 13/94 ), Zakon 0 pozorsnoj djelatnosti ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo" ,broj:14/00 i 25/06 ) i Pravilima JU Sarajevski ratni teatar Sartr.

2. Umjetnicki poslovi

Umjetnicki poslovi odnose se na poslove koji su u skladu sa Zakonom 0 pozorisnoj djelatnosti ("Sluzbene novine Kantona Sartajevo,broj:14/00 i 25/06).

Poslovi i radni zadaci se odnose na:

- Priprema i izvodenje umjetnickih zadataka

- rezija dramskih ,knjizevnih i muzickih djela

-scenografija i kostimografija predstava

3. Tehnicki poslovi

U okviru ovih poslova obavljaju se sljede6i poslovi i zadaci:

- organizacija tehnicko -scenske sluzbe na pozornici

- rasvjetno i tonsko opremanje premijera,repriza i drugih programa

- krojacki,stolarski,sminkersko frizerski i drugi poslovi u tehnici.

40

4. Administrativni poslovi

U okviru administrativnih poslova obavljaju se sljede6i poslovi:

- Obezbeduje se i ostvaruje primjena pozitvnih zakonskih propisa koji se odnose na rad Teatra.

- Vode se propisana dokumentacija ,podnose odgovaraju6i izvjestaji,godisnji planovi i programi rada

U okvir kontinuiranih poslova u 2012. godini planirana su tri premijerna projekta.

-Organi JU koji odobravaju pripremu projekta : Urnjetnicki savjet, Upravni odbor

41

I !

'2:17

010 I>lSII\I"~~O~d

PROGAMSKI 010

NAZIV PROJEKTA III MANIFESTACIJE:

Obiljeiavanje 20-e godisnjice opsade grada i 20-e godisnjice Sarajevskog ratnog teatra

PRAVNI OSNOV MANIFESTACIJE:

U okviru djelatnosti iz registracije

AUTOR PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Produkcijski tim JU SARTR

ROK ZA PRIPREMU PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Mart - decembar 2012

ORGAN JAVNE USTANOVE KOJI ODOBRAVA PRIPREMU PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Oirektor I upravni odbor I umjetnicki savjet

KRATAK SADRZAJ PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Sarajevski ratni teatar je vee intenzivno zapoceo rad na realizaciji vlastitih ciljeva i programa, kontakte sa kolegama iz drugih institucija i kuea te pojedincima u Sarajevu a kako bi svi skupa u toku 2012. adekvatno obljeiili 20 godisnjicu od pocetka opsade grada organizirajuei programe posveeene ovom znacajnom jubileju.

U skladu sa generalnom politikom Teatra vee se pristupilo osmisljavanju boljeg uvezivanja i koordinacije posebnihg programa u povodu obiljeiavanja 20-e godisnjice od pocetka opsade grada Sarajeva. Cinjenica da je upravo SARTR realizirao prvu teatarsku premijeru (Skloniste) je dodatni motiv da se afirmira i rad samog teatra ali i da se afirmira cijelokupni fenomen onoga sto je utjecalo na suvremene tokove BH umjetnosti. SARTR smatra vlastitom obavezom da sada kao i buduenosti preuzme ulogu koordinatora ovih aktivnosti u namjeri da se osmisli znatno siri program unutar kojeg bi se na adekvatan nacin obiljeiio ovaj znacajni datum.

FINANSIJSKA STRUKTURA PROJEKTA III MANIFESTACI...IE

Programska sredstva JU SARTR

43

NAZIV PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE:

Premijera 1 I produkcijski projekat teatarske predstave ,,1984", po tekstu G. Orwela, u reziji Benjamina Bajramovica i Jasenka Pasica


U okviru djelatnosti iz registracije I teatarska djelatnost


JU SARTR

ROK ZA PRIPREMU PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE

Januar2012

ORGAN JAVNE USTANOVE KOJI ODOBRAVA PRIPREMU PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE

Direktor


George Orwel: 1984 - Prva premijera u 2012. Godini

Rezija: Benjamin Bajramovic i Jasenko Pasic; Igraju: Jasenko Pasic, Amila Terzimehic i Benjamin Bajramovic; Strucni saradnik: Dino Mustafic; Dramaturzi: Dragan Komadina i Adnan Lugonic; Video: Edita Gazibara; Dizajn lutaka: Naida Begovic i Neira Sinanbasic

,,1984"je kultno djelo antiutopijske literature. U ovoj adaptaciji Orwellovog romana ,,1984", Winston Smith, sluzbenik u ogromnoj totalitarnoj masineriji superdrzave Okeanije, pocinje razmisljati svojom glavom. U gomili uniformisanih lica koja tvore drustvenu strukturu Okeanije Winston upoznaje slicno misljenje: Juliju. Njih dvoje, post-apokalipticni Adam i Eva, staju na celo borbe protiv totalitarizma Okeanije na celu sa polu-mitskim vodom Velikim Bratom. George Orwell je ovim romanom jos 1948. nazreo buducnost koju cemo zivjeti. No nije prorocko jedino sto kod Orwella opcinjava. Njegova sposobnost da univerzalne i vjecne politicke probleme drustva uoci i secira je neprevazidena. Ova predstava progovara kako orwellovska vizija svijeta konotira sa nasim vremenom. Predstva je zapoceta u sklopu nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo.

FINANSIJSKA STRUKTURA PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE


44


Premijera 2 I produkeijski projekat teatarske predstave ,,99 %" po tekstu B. Breehta "Strah i bijeda III rajha", u reziji Nermina Hamzagica.

PRAVNI OSNOV MANIFESTACI...IE:

U okviru djelatnosti iz registraeije I teatarska djelatnost


JU SARTR


24 februar 2012


Direktor


,,99%" je jedan od naziva koristenih naziva drame "Strah i bijeda Treceg rajha" Bertolta Brehta(1898-1956) 0 zivotu njemackog naroda pod vladavinom Adolfa Hitlera u periodu izmedu 1935. i 1938. godine. To je niz "slika" 0 rastucem naeizmu i ponizenju Ijudskog bica. Zbog svojih Marksistickih ubjedenja, odmah po dolasku Hitlera na vlast, 1933. godine Breht odlazi u egzil. Boraveci u Danskoj, Breht prikuplja novinske clanke i biljezi izjave svjedoka 0 teroru, bijedi, strahu i antisemitizmu koji je zahvatio Njemacku. Biljeske i novinski clanei posluzill su kao osnovna grada za tekst "Strah i bijeda Treceg rajha". Tekst je nastajao u periodu izrnedu 1935. i 1939. godine. Prvi, nepotpuni dio, zavrsen je 1938. godine, ali uslijed Hitlerovog zauzimanja Praga, nije objavljen. Radnja drame se odvija u periodu od 1933. do 1938. godine, u prvih pet godina Hitlerove vladavine. Njemacka tog doba, u koje Breht smjesta radnju drame, pokrece vojnu industriju iznad realnih mogucnosti, koja narod, iz dana u dan, g~lra u sve vecu bijedu i neimastinu. Hitlerova Njemacka, koja je sebi za eilj stavila obavezu da osigura pravo na zivot i slobodu svog naroda, postala je zemljom dvostrukih standarda, koja terorise vlastiti narod, drzeci ga u strahu i bijedi, te koja u ime naeionalne sigurnosti brise sa Iiea zemlje sve one koji joj se nadu na putu, iii koje odredi za neprijatelja.

Danasnja Evropa, pa i svijet, zapao je u duboku depresiju uzrokovanu ekonomskom krizom. Postali smo ovisni 0 noveu, te stoga se kurs novea odrazava i na kurs naseg zivota. Kao i za vrijeme Wiemerove Republike, narod se suocava sa velikom stopom nezaposlenosti, inflaeijom i nesigurnoscu. Eurostat, evropska ageneija za statistiku, proeijenjuje da je u januaru 2011. godine 23.048 miliona Ijudi bilo nezaposleno. Situaeija je skoro identicna onoj kakva je bila izmedu dva svjetska rata. Drustveno ekonomske prilike u svijetu, jaz izrnedu bogatih i siromasnih, kolonije se bune i svrgavaju marionetne vlasti u svojim zemljama(Egipat,Libija,Tunis), homogenizaeija, jacanje desnog

45

i politckog krila, itd. Hitlerov govor njemackom narodu, itekako slici govorirna savremene politice elite, koja poziva svoj narod na vracanje ponosa nekadasnje slave.

Odabirom ovog dramskog djela i njegovim postavljanjem na scenu, reditelj zeli ukazati na opasnost od povratka totalitarnih sistema. Da Ii ce se oni zvati neofasizam, neonacizam, neoliberalizam, globalizacija, itd. Nevazno je. Bitno je one sto je zajednicko svim tim sistemima- a to je covjek.


Programska sredstva JU SARTR, Fondacija za scenske umjetnosti FBiH

46


Premijera 3 I produkcijski projekat obnove teatarske predstave ,,5kloniste", po tekstu 5. Plakala




JU 5ARTR


Mart - april 2012


Direktor


Radi se 0 obnovi kultne predstave, "Skloniste" koja je poznata po cinjenici da se radi o prvoj izvedenoj teatarskoj predstavi u u Sarajevu pod opsadom. Ista ima izuzetan potencijal u smislu oboacivanja turisticke ponude grad i drZave u smislu prezentacije naseg umjetnickog i kulturno-historijskog nasljeda iz perioda opsade grada. Bila bi prevedena na engleski i potencijalno druge jezike. Iz tog razloga bila bi organizirana posebna igranja predstave u periodu juni-juli-august kada nas grad posjecuje najveci broj turista. Pod obnovom se podrazumjeva bukvalno prenosenje predstave iz 1992. U nasem ansamblu imamo kompletu "podjelu" uloga, a da bi ovo novo Skloniste bar imalo nalikovalo onom izvornom, proces obnove predstve kao asistent reditelja vodit ce Miodrag Trifunov. On je naime bio dijelom ove predstave od njene prvobitne postavke, i time je najtemeljitije upoznat sa autenticnim procesom njene prve postavke. Kao takav pamti svaku rediteljsku naznaku Dubravka Bibanovica. Predstava bi kao dio zasebnog programa bila izvedena i 6. Septembra 2012 na 20-tu godisnjicu prve izvedbe ove predstave u opsjednutom Sarajevu.

Informacija 0 prvoj izvedbi predstave: S.Plakalo - D.Bibanovic SKLONI5TE; Rezija: Dubravko Bibanovic; Dramaturg: Safet Plakalo; Scenografija i kostimografija: Siobodan Perisic; Muzicki saradnik: Vedran Smailovic; Igraju: Miodrag Trifunov (Reditelj), Zoran Becic (Dramaturg), Irena Mulamuhic (Gospoda Hrastic), Alija Aljovic/Branko Licen (Gospodin Hrastic), Jasna Diklic (Mina Hauzen), Nebojsa Veljovic (Hajro) i Senad Basic (5SMZ)

Praizvedba: 06. 9. 1992. (Kabare Pozorista mladih Sarajevo), Broj predstava: 121 (97, 24) - ukupno, Broj gledatelja: 27.500; Gostovanja: Oslo (Norveska), Ljubljana (2), Nova Gorica i Maribor (Slovenija), Zagreb (2) (Hrvatska), Skopje «Makedonija), London (Velika Britanija)

FINANSIJSKA STRUKTURA PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Programska sredstva JU 5ARTR

47


Premijera 4 I koprodukcijski projekat teatarske predstave ,,2.maj 1992. - Bio je Iijep i suncan dan", po istoimenoj knjizi.

PRAVNI OSNOV MANIFESTACI...IE:


AUTOR PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE

JU SARTR I Inicijativa mladih za Ijudska prava Beograd I Festival MESS ILoja Tetovo


Maj 2012


Direktor


"2.maj 1992. - Bio je lijep i suncan dan" je dokumentaristicka predstava bazirana na knjizi 0 izuzetno vainom datumu za grad Sarajevo. Nastala je u okviru projekta Modul memorije, a doiivjela je vee do sada vee dva izdanja. Ideja za knjigu pokrenuta je 2007. godine, a vee naredne godine objavjeno je prvo izdanje. Knjiga obuhvaea skoro 80 individualnih sjeeanja gradana i gradanki na 2. maj 1992. Ideja knjige nije bila raditi historijsku rekonstrukciju onoga sto se dogadalo, vee rekonstrukciju emotivnih stanja Ijudi vezanih za taj dan. Radi se 0 projektu koji je dio posebne inicijative razlicitih regionalnih organizacija, a njegova realizacija u velikoj mjeri ovisi 0 ravnomjernom finasisjkom uceseu svih. Pored prica iz Sarajeva, bile bi ispricane i price 0 2. maju iz perspektive Ijudi iz susjednih zemalja, a cirne bi, pod uvjetom da bude realizirana, mogla biti smatrana jednim od najveeih regionalnih projekata u 2012. godini..


Potencijalni ucesnici finasiranja ovog projekta su SCP - Pro Helvetia, Festival MESS, Inicijativa mladih za Ijudska prava Beograd te programska sredstva JU SARTR

48


Premijera 5 I koprodukcijski projekat teatarske predstave za djecu "Krokodil", po autorskom tekstu A. Krese, u reziji umjetnickog ansambla Male scene


U okviru djelatnosti iz registracije I teatarska djelatnost I Afirmacija progrma za djecu


JU SARTR I Mala Scena Sarajevo


Februar - Mart 2012


Direktor


U suradnji sa Malom Scenom , neovisnom producentskom teatarskom kucom iz Sarajeva namjeravamo reallzirati predstavu za djecu "Krokodil". Presdtva je namjenjana za djecu od 3 - 7 godina i traje 25 minuta. Bazirana je na autorskom radu Adnana i Mirne Kreso. Realizacijom prve koprodukcije namjenje najmladim afirmiramo postojanje Scenne za djecu Sarajevsko ratnog teatra a koja je neophodna u gradu. S jedne strane, proizvodnja predstva za djecu je vrlo mala a sdruge strana na ovaj nacin JU SARTR afirmira teatrsku umjetnost medu najmladim te direktno utjece na formiranje vlastite buduce publike.


Mala Scena, JU SARTR ucestvuje u produkciji kroz osiguravanje tehnicke podrske i prostora.

49


Premijera 6 I produkcijski projekat teatarske predstave "TAJNA OZEMA 00 MALINA", po tekstu Karima Zaimovica, u reiiji Selme Spahic




JU SARTR I Fondacija Karim Zaimovic


Februar - Mart 2012


Oirektor I Upravni odbor I Umjetnicki savjet


Karim Zaimovic: Tajna diema od malina; Reiija: Selma Spahic; Oramatizacija: Almir Imsirevic

Karim Zaimovie (1971.-1995.) bio je jedan od najveeih knjizevnih talenata na ovim prostorima u 20. stoljeeu. Njegova tragicna smrt sprijecila je puni razvoj i ostvarenje jednog enormnog literarnog dara. Ipak, i sama Tajna diema ad malina osigurala je Zaimovieu znacajno mjesto u svakoj povijesti bosanskohercegovacke knjizevnosti. Knjiga je nastala u periodu opsade. Upravo ovo razlog je postavke djela Karima Zaimoviea na scenu Sarajevskog ratnog teatra. Mnogi nasi suvrmenici smtraju da je najtragicnija sudbina basanskohercegovacke knjizevnosti dvadesetog stoljeea upravo sudbina Karima Zaimoviea. Karim Zaimovie je roden 1971. godine, a poginuo je od agresarske granate u Sarajevu u augustu mjesecu 1995. - samo tri mjeseca prije potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu. Zivot i smrta Karima Zaimoviea simboliziraju dvije krajnosti. S jedne strane radi se 0 jednom od najljepsih primjera Ijuskosti, dobrote, talenta i znanja dok s druge strane njegova sudbina svjedoci 0

paralelnom prisustvu zlih sila poput mrznje i fasistoidnog sovinizma.

U posljednjoj je deceniji njegova Tajna diema ad ma/ina izisla vee u nekoliko izdanja, a Zaimovieevo ime ostaje kao simbol grandioznog talenta i tragike rata.

50

Dodatne informacije i izvodi iz tekstova 0 Karimu Zaimovicu

Ivan Lovrenovi6: "Nazalost, tu je i prica 0 Karimu Zaimovi6u, koja je apsolutno tragicna. To je decko koji je s nepunih dvadeset i pet godina napravio sve sto je mogao, i poginuo u posljednjim danima tog rata, u osmom mjesecu 1995., kada je nedostajalo jos samo nekoliko mjeseci pa da rat bude i sluzbeno zavrsen. Ne mogu sebi priustiti da ovom prigodom prezentiram nekakav razvijen dijagram njegova talenta i svega sto je ucinio, ali osje6am potrebu re6i da se u Karimovu slucaju potvrdila ta uzasna konstanta da svako pakleno vrijeme mora fokusirati svoju nesretnu simboliku i na jednom izrazitom imenu. Kao sto je Drugi svjetski rat simboliziran u Goranu Kovaci6u, tako je ovaj bosanski u Karimu Zaimovi6u."

Mul1arem Bazdulj: Nije Tajna diema od ma/ina samo dokaz ogromnog Zaimovi6evog talenta; rijec je odlicnoj knjizi, punokrvnoj literaturi, jednoj od najinteresantnijih knjiga nastalih za vrijeme opsade Sarajeva, a u tom kontekstu skoro i jedinstvenoj.

Enver Kazazi: "Taj je postupak najizrazeniji u knjizi prica Tajna diema od malina Karima Zaimovi6a, izrazito talentovanog i izrazito obrazovanog mladog prozaiste koji je ubijen agresorskom granatom u Sarajevu u Ijeto 1995. godine. Ve6 sam naslov zasnovan je na demistifikaciji i ironijskom odnosu spram literature, kao sto ova proza razara modele dokurnentarne, stvarnosne, kriminalisticke i spijunske price, kao npr. u izuzetnoj prici Govjek sa Siljinim licem, koja zorno pokazuje u kojoj mjeri je kultura medija, te stripa i filma uticala na mlade bosanske i bosnjacke pisce. Dvostruk postupak trivijalizacije zasnovan je ne samo na dijalogu po vertikali zanrovske i estetske trivijalizacije knjizevnosti nego i na dijalogu knjizevnosti sa svojim socioloskim, filozofskim, ukupnim duhovnim kontekstom."

Mladen Vukovi6: "Pricati 0 njemu bi se moglo u beskraj, pricati 0 njegovim uspjesima i velikim djelima takoder. Zato 6u se posvetiti njegovoj, nazalost, jedinoj knjizi koja je izdana posthumno i koja dovoljno oslikava uistinu preveliki talent koji je i ovaj grad i ova drzava i ovaj svijet izgubio. Karim Zaimovi6 je bio veliki umjetnik. lako mu je u trenutku smrti bilo tek dvadeset i cetiri godine, on je ipak pokazao da je u tom kratkom zivotnom razdoblju mogao posti6i nesto za sto je mnogim drugim Ijudima trebalo nekoliko decenija."

o FONDACIJI KARIM ZAI1V10VIC

Fondacija "Karim Zaimovi6" osnovana je 1996. godine u znak sje6anja na prerano preminulog novinara i knjizevnika Karima Zaimovi6a, koji je poginuo kao jedna od posljednjih zrtava opsade Sarajeva.


Programska sredstva JU SARTR, Fondacija Karim Zaimovic ce osigurati logisticku podrsku, ukljucujuci autorska prava na izvedbu predstave

51


Premijera 8 I produkcijski projekat interaktivne teatarske predstave za djecu "VELIKO PUTOVANJE", autorski tim




JU SARTR


August, 2012


Direktor I Upravni odbor I Umjetnicki savjet

KRATAK SADRlAJ PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Kocept:

interaktivni teatar za djecu ucestvuju - 2 glumca voditelja (Saobra6ajac i Djeciji drugar-ica), 2 gll.lmca u igranom dijelu i publika koristenje video materijala u svrhu upoznavanja djece sa sadrzajima rnjesta gdje 6e se otputovati - viltualno putovanje

Ideja:

Upoznati djecu sa sadrzajima koji se, zbog nastale situacije u kulturi, kriju iza zatvorenih vrata. Kroz interaktivni odnos sa njima, kroz igru i duhovite situacije, uvesti ih u prostore gdje se cuva nacionalno kulturno, duhovno i umjetnicko blago koje je osnova kulturnog identiteta drzave BiH. Prijedlog je da se ove predstave pretvore u serijal, sto bi znacilo da bi osnova ostala ista, ali bi se mijenjali sadrzaji virtualnog putovanja.

Struktura jedne predstave:

- djecu docekuju dvoje glumaca - Saobra6ajac i Drug-arica i zapocinju razgovor s njima 0 tome kako se sve moze putovati (svaki prijedlog Drug-arica pokusava fizicki izvesti, a Saobra6ajac je ispravlja (klaunovski elementi igre), kako se pripremamo za putovanje (ucestvuju i djeca u vjezbama, npr. napuniti

52

misiee, biti zdrav, raspolozen, u iseekivanju, znatizeljan itd.). I onda kreeu... (mozda vee zaboravljenim eirom, polako i zvucno glasno, raketom, brodom, motorom... tokom putovanja pojavljuje se video koji slikom okruzi djecu....(tokom pravljenja vozila, glumci bi mogli veliku tkaninu razvuei oko djece, a moze vee sve biti spremno za video projekciju). Stizu na 1. stanicu. 1. stanica - botanicki vrt Zemaljskog muzeja. Bazen sa ribicarna. Jedna ribica "ozivi", sjena iza platna i obraea se djeci. Pita ih kuda zele poei. Lijevo, desno, naprijed, nazad... Saobraeajac uvodi red i odlucuje da se krene na jednu od strana Pripremljene su 4 virtualna ulaska u Zemaljski muzej (etnoloski, ekoloski, botanicki i steeci. ..a u dogovru sa kustosima mogu biti i neka druga odjeljenja...depo sa starim igrackama bi bio super, kao i iskoristiti njihova iskustva koja su irnali kroz radionice sa djecom itd.) Svaki odjel treba pretvoriti u pricu uz igrane dijelove sa glumcima. Povratak u teatar - zavrsiti na nacin rezimiranja dozivljenog i klaunovskirn elementima glumacke igre voditelja.

Drugi prostori:

Umjetnicka galerija BiH - slike prieaju. Iz stalne postavke izabrati 3 najzanimljivije slike i svaku pretvoriti u pricu, te ukazati na znacenja boje, perspektive, svjetla... interaktivno sa djecom sliku transformirati, ako se radi 0

portretu, izraze Iica i stanja, te s djecom na scenski nacin uraditi izmjenjenu kompoziciju slike koja slijedi pricu koja je inspirirana sadrZajem slike. U takvom postupku bi bila zanimljiva upotreba muzike. Djeca bi mogla od ponudenih tema birati onu najadekvatniju ...a glumci bi uz svaki muzicki prijedlog mogli odigrati dio situacije sa slike, te bi se djeca mogla uciti i nacinu slusanja muzike.

Zvjezdranica ( na krovu Doma izvidaca, kao i ona na vrhu Trebeviea) virtualno putovanje u imaginarni svijet kosmosa.

Za realizaciju ovakvog projekta neophodno je sastaviti umjetnicki tim od reditelja, video dizajnera, dramaturga i 4 glurnca. A svi oni bi trebali biti toliko zaigrani da nadrastu djeciju fantaziju ...


Programska sredstva JU SARTR, sponzori

53


PREDSTAVA ZA DJECU I Kipling: KAKO JE STVORENA ABECEDA




JU SARTR I MALA SCENA


JUNI2012


Direktor I Umjetnicki savjet lupravni odbor


Dramatizacija poznatog Kiplingovog djela Kako je stvorena abeceda je od posebnog znacaj s obzirom da se radi 0 djelu koje afirmira osnove vrijednosti. U realizaciji djela vodit ce se posebno racuna 0 bogatstvu nase zemlje kada je u pitanju upotreba razlicitih pisama. Bitan detalj u vezi konteksta realizacije ovog projekta je cinjenica da odredene statisstike ukazuju na problem pismenosti u nasoj zemlji a posebno u pojedinirn ruralnirn krajevima zemlje. Iz tog razloga poslije premijerne izvedbe predstave u SARAJEVSKOM RATNOM TEATRU, bilo bi organizirano igranje predstave upravo u onim krajevima gdje je izraien problem nepismenosti populacije.

FINANSIJSKA STRUKTURA PROJEKTA ILl MANIFESTACI..IE

Tehnicka podrska. Programska sredstva JU SARTR. Mala scena

54

I

I


Repertoarska djelatnost I Reprizna izvodenja do sada realiziranih produkcija JU Sarajevski ratni teatar


Djelatnost nase institucije


Direktor festivala MESS, marketing i propaganda


Tokom 2012 godine


Organ upravljanja - direktor

KRATAK SADRZAJ PROJEKTA III MANIFESTACI..IE

Sa ciljem kontinuirane djelatnosti Teatra, kao osnovna djelatnost smatra se prezentiranje teatrskih projekata iz vlastoitog repertoara. Napomena: S obzirom na tehnicku finansijsku situaciju broj predstva koje su na raspolaganju znacajno je reduciran usijed razlicitih faktora, poput nedostatnih sredstava za obnovu scenografije, iii honorare gostujucih glumaca. U skladu sa mogucnostima, te umjetnickim potrebama na reprtoaru se nalaze predstave: Zecja rupa, Osipate se polako vasa visosti, Buducnost je u jajima, Ovo je Jonesko budalo


Vidi budzetski prilog.

55


Centar drustvenih aktivnosti - Sarajevski ratni teatar




JU SARTR


Mart - decembar, 2012


Direktor I Upravni odbor


Jedan od problema sa kojim se susrecu sve kulturne institucije u gradu Sarajevu je nemogucnost da iz razlicitih, a prevashodno finasisjkih razloga odriavaju svakodnevne programe u toku jednog mjeseca. Kao posljedica toga vrlo cesto pojedini dani u sedmici nemaju niti jedan kulturni dogadaj, a najcesce je taj dan nedjelja. Kako bi prostor nase institucije bio otvoren svaki dan pristupilo smo realizaciji programa Centar drustvenih aktivnosti a koji bi bio rnultirnedijalnog karaktera. Prosto koji bi bio koristen za ove programe je trenutni ulazni hoi teatra koji bi transformirali u prostor prilagodjen razllcitim kulturnim dogadajima: od projekcija filmova, koncerata, citanja poezije, odriavanja radionica, razgovora i sJ. Na taj nacin nasa vrata bi bila otvorena svakog dana s obzirom da bi u kreiranju ovih programa najvise ucestvovali volonteri i organizacije usmjerene na mladu populaciju koje izraze interes a ciji programi budu u skladu sa nasim programskim ciljevima.


JU SARTR

56


"NIT(IN VINO VERITAS )", autora SAFETA PLAKALA, u reziji Stevana Bodroze




JU SARTRI


Mart - decembar, 2012


Direktor


Iz eksplikacije Stevana Bodroze: "Drama "Nit (In vino veritas)" poznatog bosanskohercegovackog pisca Safeta Plakala uzbudljiv je tekst koji bi na pozorisnu scenu donee niz neuobicajenih i osvezavaju6ih dramskih elemenata. Na prvom mestu sam zanr ovog komada podse6a u mnogo cemu na neki intenzivni filmski triler pun autenticnog suspensea koji Plakalo gradi uz pomo6 neobicnih likova , cije mracne tajne postepeno otkrivamo, uz pomo6 zapleta punog preokreta koji cini da dramu od pocetka do kraja pratimo bez daha."


Sponzorska sredstva IJU SARTR

Npominjemo da izvedba ove predstave tj pocetak rada na istoj je u ovisnosti od potencijalnih sponzorskih sredstava. U tom smsilu na realizaciji iste bit 6e angazirana marketinska agencija koja bi trebala kroz razlicite aranzmane prona6i 90% potrebnih sredstava.

57


Ucesce u programu "Dani Kantona Sarajevo"

PRAVNI III DRUGI OSNOV ZA PROVOflENJE:

Teatarska djelatnost za koju smo registrirani.


JUSARTR I Kanton Sarajevo


Kao dio progrrna JU SARTR planira u program uvrstiti neke od svojih repertoarskih predstava, odnsono vlastite produkcijske i koprodukcijske projekte iz 2012. godine


Upravni odbor

KRATAK SADRZAJ PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE

Bit ce preciziran u kordinaciji sa organizatorom Manifestacije.

FINANSI,JSKA STRUKTURA PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Ucesce ce biti realizirano U okviru redovnih aktivnsoti, a kako bi se izbjegla dodatni finansijski troskovi.

58


SLAM POETRY I slam poezija na sceni sarajevskog ratnog teatra

PRAVNI OSNOV MANIFESTACI..IE:



JU SARTR I REFLEKS I kordinira Fatimah Asghar


April, 2012


Direktor

KRATAK SADRlAJ PROJEKTA IUMANIFESTACIJE

Najces6e se kaze da je slam mjesavina poezije i performansa, da je to brza, urbana poezija koja se izvodi po klubovima te svoje korijene vuce jos iz ulicnih poetry performansa, a puna duguje i hip-hopu. Misija slam poezije je promocija performansa tj. izvedbe. Ima dvostruku vaznost; u pisanju i u izvodenju poezije. Dobar slamer 6e se usredotociti na ono sto govori i kako to govori. Slam postoji zbog publike koja je pozvana da reagira vokalno i otvoreno na sve sto se dogada, bilo izvedbu pjesnika iii bodove sudaca pa i na zadirkivanje gostiju. U nekim slucajevima, neki Ijudi iz publike na citanje poezije reagiraju kao da slusaju stvarno dobar bend ,a neki bolji slemeri "rnanipuliraju" publikom bas kao prave rock zvijezde. Slam natjecanja su otvorena za svakoga tko zeli nastupiti. Ono sto slamu daje dodatnu draz (u cernu se ne slazu svi) je zapravo estradno takmicenje pjesnika. Naime, ve6ina slamova je natjecateljskog karaktera te imaju svoja tocno odredena pravila i nastupati ima pravo svatko tko ih postuje. Ukratko, svaka osoba (iii grupa, jer postoji i mogu6nost ekipnog nastupa, nesto poput recitala) nastupa iskljucivo sa vlastitim originalnim materijalom, bez rekvizita, unaprijed odreden broj minuta ovisno 0 broju prijavljenih (od 3 do 7 minuta). Pobjednici bi osvajali simbolicnu nagradu. Inace u nekim drzavama (SAD, Njemacka...) ova vrsta programa ima ozbiljnije koncipiran natjecateljski duh slama.

REFLEKS je organizacija koju su osnovale Fatirnah Asghar i Una Delic u Novembru 2011 i njihov cilj je promocija Slam poezije..


Sponzorska sredstva I Refleks I JU SARTR

59


11. JULI- DAN SJECANJA

PRAVNI III DRUGI OSNOV ZA PROVOflENJE:

Spada u registriranu djelatnost nase institucije


Kreativni tim JU SARTR


Projekat bi trebao biti prezentiran 11. jula 2012.


Upravni odbor


11. JULI - DAN SJECANJA

U skladu sa rezolucijom 0 Srebrenici, a koju je donio Evropski parlament namjeravamo se odazvati pozivu upucenom svim driavama clanicama EU i driavama zapadnog Balkana, da se obiljeii 11. juli kao Dan sjecanja na genocid u Srebrenici. Kao dio ovog program namjera festivala je organizirati foto izloibu te organizirati posebne filmske projekcije na temu Srebrenice.


Iz sredstava programskog budieta

60


SURADNJA SA FESTIVALOM SARAJEVSKA ZIMA




JU SARTR I SARAJEVSKA ZIMA, partnerski projekat


Februar - mart 2012-01-20


Direktor


U okviru afirmiranja ideje 0 Sarajevskom ratnom teatru kao prostoru otverenom za suradnju, u skladu sa idejom 0 aktiviranju Otvorene scene Sarajevkog ratnog teatra, afirmiranja programa za djecu, afirmiranja muzickih programa te u skladu sa opcim principom poslovanja javnih ustanova kao prostora otvorenih za podrsku afirmiranim i kvalitetnim projektima, JU Sarajevski ratni teatar planirao je realizirati niz teatrskih i drugih projekata u suradnji sa festivalom Sarajevska zima.

Cetvrtak 09. 02

Koprodukcija Studija lutkarstva Sarajevo i Altteatra

"Djevojcica sa sibicama"

Scenario i rezija: Dubravka Zrncic - Kulenovic

Sarajevski ratni teatar 17:00 sati

Utorak,14.02.

Jose Sanchis Sinistera

"Ay Carmela" 200. izvedba

Rezija Robert Raponja;

Koprodukcija SARTR i Sarajevska zima 1999.g.

Sarajevski ratni teatar 20:00

61

Petak, 17.02.

Korejska plesna trupa: SUUM

Refija:Kim Jon-Mi

18:00

Nedjelja, 19.02.

Pies dervisa, Grupa Destar (Turska)

20:00 - Sartr

Petak,24.02.

Sarajevski ratni teatar - Premijera

Subota,25.02.

Sarajevski ratni teatar - I repriza premijere

Srijeda, 29.02.

Deja Donne: Piotr And The Stars of Tut

Koreografija:

Simone Sandroni (Italija)

20:00 - Sarajevski ratni teatar

Subota,03.03.

"Bestiarij"

Refija: Alvaro Morales,

LA LLAVE MAESTRA (Spanija/Cile)

18:00 Sarajevski ratni teatar

Petak, 09.03.

Pozoriste lutaka Mostar

Nedfad Maksumic: Suma na kraju svijeta


Subota 10.03

62

Goran Stefanovski: Demon iz Skoplja

Mali gradski

teatar Of the Channell Sofija

(Bugarska)

Rezija: Dino Mustafic

20:00 Sarajevski ratni teatar

Nedjelia 11.03.

Puskin: Pikova dama

Mali gradski teatar Of the Channell Sofija

(Bugarska)

Rezija: Bina Haralampieva

20:00 Sartr

Ponedjeljak. 12.03.

Samuel Beckett: GODOT,

Koreografija: Polina Kremasta

Creo dance company (Grcka)


Srijeda. 14.03.

Sarajevski ratni teatar

Eugenelonesco

"avo je Jonesko, budalo"

63

Rezija : Ferid Karajica

Koprodukcija SARTR i Sarajevska zima 2010.g.

Sarajevski ratni teatar 20:00 sati

Sriieda, 21.03.

Ronald Rand: Let It Be Art

Harold Clurman's Life of Passion

(SAD)



Program je baziran na suradnji gdje Sarajevski ratni teatar pruza tehnicku podrsku, dok Festival Sarajevska zima snosi finasijske troskove programa.


"Suvremena drama~ doticaji"




JU SARTR


April, 2012


Direktor


U sklopu obiljezavanja 20.godisnjice SARTR-a, U SURADNJI SA Gothe Institutom iz Sarajeva bila bi organizirana Panel diskusija pod nazivom "Suvremena drama~ doticaji" u kojoj bi sudjelovali dramski pisci, dramaturzi i studenti dramaturgije iz regije i Njemacke. Jedan od koreferenata bio bi i Dragan Komadina koji je od strane Goethe Instituta posjetio teatre u 3 njemacka grada i susreo se s nekollko dramskih pisaca. Panel diskusiji bi, pored barem jednog njemackog autora, prisutvovali i autori iz regije (po dvoje iz Hrvatske, Srbije i Makedonije), kao i bh pisci, dramaturzi i studenti dramaturgije sarajevske i banjalucke pozorisne akademije. Skup bi trajao 2 dana, bio odrzan u aprilu 2012.godine , u okviru kojeg bi se uprilicila javna

64

citanja neizvedenih drama - po jedan iz svake drzave ucesnice, dakle iz Njemacke, Hrvatske, Srbije, Makedonije i BiH.

Saradnja SARTR-a sa Goethe Institutom na ovaj nacin bi bila nastavljena (a zapocela je projektom "Nakon pada" i realizacijom predstave Mousefuckers) i zasigurno bi trasirala bolju prohodnost informacija, povezivanja i kreativne saradnje izmedu dramskih autora, kao i uspostavljenih novih odnosa izmedu pisaca i teatara, a ujedno doprinjela razvijanju teorijskog promisljanja savremene dramaturgije i teatroloskog istrazivanja. Dominantnost Goethe Instituta u nasoj kulturnoj sredini je evidentan, a na ovaj nacin bio bi podrska u poticanju novih teatarskih mogucnosti i saradnje sa njemackim teatrom uopce.


Goethe Institut Sarajevo


Postavka izlozbe SARTR 20 GODINA;




JU SARTR


Mart, 2012


Direktor


U povodu obiljezavanja 20 godina postojanja Sarajevskog ratnog teatra unutar objekta bila bi organizirana izlozba postera, fotografija i drugih materijala vezanih za rad nase institucije.


Programska sredstva JU SARTR, sponzori

65


«HIAWATHA», PERFORMING ARTS PROGRAM, PROJEKAT SCENSKIH UMJETNOSTI




Osnovna skola «Blooming Child» I JU SARTR


08.06.2012 - 10.06.2012


Direktor


Ovaj projekat bit ce ralizaran u suradnji sa Osnovnom skolom «Blooming Child» iz Sarajeva, a u kojoj se afirmira ideja 0 izuzetnom znacaju umjetnosti u djecijem obrazovanju. Ideja je bazirana na istraiivanjima koja ukazuju na snaine veze izmedu ucenja u umjetnostima i osnovnih kognitivnih sposobnosti i kapaciteta koje koriste da ovladaju drugim temama, ukljucujuci citanje, pisanje i matematiku. Istraiivanje takode pokazuje da studenti postanu odgovorni za sopstveno ucenje i da im se bolje razvija kriticko misljenje. Obrazovanje iz umjetnosti igra kljucnu ulogu u poboljsanju mentalnog pristupa i u izgradnji karaktera. Kao dio ovog procesa «Blooming Child» je razvio interesantan vannastavni program za djecu uzrasta od pet i vise koji nudi veliko iskustvo likovnih i scenskih umjetnosti pod nazivom «Performing Arts». U programu scenskih umjetnosti ielja realizirat ce predstavu po djelu «Pjesma o Hijavati»,. Scenarij je napisao Michael Bogdanov, pozorisni reditelj i dramaturg a po kojem ekipa scenskih umjetnosti radi sa 44 djece, ucenika skole «Blooming Child». Sve sto ce se vidjeti i desavati u predstavi bice izvedeno od strane djece: muzika, pies, scenografija i kostimi. «Pjesmu 0

Hiawathi», napisao je Longfellow 1885. Godine ona govori 0 mladom indijancu Hijavati, njegovom djetinjstvu i avaturama, besprijekornom junaku prkosnog pogleda, obucenog u tradicionalnu tuniku od jelenske koie, sa dugom crnom kosom koja se vijori na vjetru. Hijavata je zaljubljen u Minehahu. On uci piktografsko pisanje prije nego sto ga tragicna sudbina nije otjerala na osvetu i na izbjeglistvo. Hijavata ubija cuvenog i strasnog madiionicara koji je donio bolest i kugu i ubio njegovu majku. Pored ovoga u tekst je inkorporirana domaca tradicija tako da su ritmovi, kostimi i pies napravljeni po bosanskim motivima.


Program je baziran na suradnji gdje Sarajevski ratni teatar pruia tehnicku podrsku, dok slola Blooming Child snosi finansijske troskove prograrna.

66


Obiljezavanje 200 igranja predstave Ay Carmela,




JU SARTR I Sarajevska zima


Februar 2012


Direktor


Predstava Ay, Carmela je na repertoaru SARTR-a od 1999.godine i obilazeci teatarske scene u BiH kao i na prostoru gotovo cijele Europe, slavi sjajnu partnersku igru Selme Alispahic i Dragana Jovicica koji bravurozno i nadahnuto afirmiraju sve vrijednosti Glumca, kao i vitalitet i neprolaznost teatarske umjetnosti. Cinjenica da je do sada izvedena 199 puta ukazuje na njen kvalitet i znacaj. U skladu sa tim zelja nam je u okviru festivala Sarajevska zima obiljezitiovaj vazan jubilej naseg teatra.

Ay, Carmela je prica 0 glumackom i Ijubavnom paru ( Carmeli I Paullnu), 0

glumcima, histrionima, zabavljacima, varjetetskim umjetnicima koji su u okolnostima spanskog gradanskog rata primorani igrati predstavu kao posljednju milost za vojnike, ratne zarobljenike koje fasisti sutradan namjeravaju streljati. Predstava je intimna i sentimentalna kronika sjecanja , te srdacna pocast umjetnickoj casti i dostojanstvu, Ijudskosti i moralnoj kvaliteti kolektivne antifasisticke svijesti. Premijera (praizvedba u BiH): 6.3.1999. (Amfiteatar «Ragusa», Sarajevo)

Rezija: Robert Raponja Igraju: Selma Alispahic (Carmela), Dragan Jovicic (Paulino) i Meida Supuk (Gustavet)

Koproducent: XV Internacionalni festival Sarajevo «Sarajevska zima '99»

FINANSIJSKA STRUKTURA PROJEKTA ILl MANIFESTACI..IE

Programska sredtva JU SARTR i Sarajevska zima

! I

67


Produkcija i emitiranjje dokumentarnog filma pod radnim naslovom: Od Sklonista do Sarajevskog ratnog teatra u povodu obiljefavanja 20 godina SARTR-a




JU SARTR


April, 2012


Direktor


U sklopu obiljefavanja 20.godisnjice SARTR-a, planirana je obnova kultne predstave Skloniste. U predstavi ce biti angafirani clanovi danasnjeg umjetnickog ansambla Sarajevskog ratnog teatra. Najveci dio ekipe koja je igrala u prvoj postavci predstave danas five u Sarajevu. Vecinom su u pitanju penzionirani glumci. Oni bi bili prisutni na probama, iii bi se sa njima razgovaralo 0 njihovim sjecanjima na prvu izvedbu predstave. Ideja je napraviti film koji ce sacuvati od zaborava Ijude i njihova sjecanja na prvu teatarsku predstavu nastalu u Sarajevu pod opsadom.



68


DAN SJECANJA NA RACHEL CORRIE




JU SARTR


10 April, 2012


Direktor


Projekcija dokumentarnog filma "Okupacija 101" a koji je najveeim dijelom posveeen zivotu Rachel! Corrie.

RACHEL CORRIE (10. april 1979- 16. mart 2003), bila je 23-godisnja americka studentica i aktivistica za Ijudska prava iz Olympije u drzavi Washington. Vee kao mlada djevojka pridruzila se organizaciji "International Solidarity Movement", nenasilnom pokretu koji se na okupiranim podrucjima borio protiv krsenja Ijudskih prava. 2003. godine odlazi u Palestinu gdje se zajedno sa drugim clanovima organizacije bori protiv nasilnog rusenja palestinskih domova. U jednom od pokusaja da sprijeci rusenje palestinske kuee je ubijena tako sto ju je bukvalno pregazio izraelski vojni buldozer. Herojska smrt Rachel Corrie ostala je inspiracija milionima Ijudi sirom svijeta koji se nastavljaju boriti ne sarno za vlastitu slobodu, vee slobodu svih Ijudi. Rachel Corrie je bila prevashodno gradanka planete Zemlje. Kako bi njena smrt imala smisla, vazno je ocuvati sjeeanje na nju. U centru paznje zivotnog puta Rachel! Corrie bio je uvijek covjek i njegovo pravo na pravdu i mir. Upravo takav pogled inspirativan je i u kontekstu nase drustvene realnosti LI cilju obnavljanja narusenih meduljudskih odnosa u nasoj zemlji.



69


Mreia za razmjenu strucnih informacija izmedu ltalije i zemlja Balkana



AUTOR PROJEKTA ILl MANIFESTACI"IE

JU SARTR


10 April, 2012


Direktor


Planiramo uzeti ucesce u programu formiranja Mreie razmjene strucnih informacija sa University "Roma Tre" (Odsjek teatrologije), a u kojoj bi pred Italije i BiH bile ukljucene i druge zemlje, odnosno teatarske institucije.


University "Roma Tre"

. I

70

"\


Ucesce LI manifestaciji "Modul Memorije": Modul MEMORI..IE 2012


Festival MESS. Kordinator projekta je Nihad Kresevljakovic


Aktivnosti na pripremi projekta pocele su u januaru mjesecu 2012. godine, a sam program planiran je za period od 6. aprila - 9. maja 2012 godine.


Upravni odbor


06. april do 09. maj 2012. - ucesce JU SARTR u ovoj manifestaciji dio je nasih aktivnosti u okviru obiljeiavanja 20 godina opsade grada Sarajeva. Modul Memorije je tradicionalna manifestacija koja se organizira u znak sjecanja na period opsade grada Sarajeva i agresije na nasu zemlju. Poseban cilj projekta je afirmiranje i promocija umjetnosti nastale kao rezultat radikalnih situacija poput ratova itd. Ovogodisnji projekat kao i prethodnih godina obuhvaca slljedece razllcite aktivnosti i oblike promocije poput teatarskih predstava, filmova, fotografskih izloibi i sl. U okviru filmskog programa ovogodisnjeg Modula Memorije planirana je projekcija filmova dokumentarnog tipa, all i igranih, animiranih i kratkih filmova kako reditelja iz BiH, tako i onih iz regiona i svijeta. Filmovi govore ne samo faktografski 0 periodu opsade Sarajeva i njegovom razaranju, vec govore 0 jednom fenomenu preiivljavanja. Prikazivat ce se filmovi Sejle Kameric, Timura Makarevica, Jasmile Zbanic, Danisa Tanovica, Srdana Vuletica, Lazara Lalica, Pjera Zalice, Bila Cartera i mnogih drugih koji su na sebi svojstven nacin obiljeiili ovaj period. Takoder je planirana premijera filma "Sarajevo Roses" autora Rogera M. Richardsa.

U okviru teatarskog programa Modula Memorije u Sarajevskom ratnom teatru ugostit cemo trupu iz Beograda, Dah teatar, s performansom "Crossing the line", te predstave: "Patriotic Hypermarket" i "Rodeni u Yu" reditelja Dine Mustafica.

U okviru ostalih programa u Sarajevskom ratnom teatru ugostit cemo izloibu suvremnih BH umjetnika te njihovih kolega iz Austrije. U PROSTORU sartra bit ce organizirana i izloiba "FASHION UNDER THE SIEGE", IZLOZBA FOTOGRAFIJA I PUBLIKACI..IA KNJIGE "VISEGRAD" - VELIJA HASANBEGOVIC, IZLOZBA PREDMETA DJECE KOJA SU POGINULA U RATU, te uzeti ucesce u realizaciji performansa SLUCAJNI PROLAZNICI


Svoje ucesce u ovom projektu JU SARTR realizira kroz tehnicku podrsku suradnju, a bez finasijskih troskova.

71


Suradnja sa Festivalom MESS 2012


Teatarska djelatnost


Festival MESS I ju sartr


Festival bi se trebao odrzati od 28. septembra - 7. oktobra 2012. a u suradnji sa Festivalom bit ce naknadno prcizirani datumi i imena predstava koje bi trebale igrati u JU SARTR


direktor,


Festival MESS je jedan od najznacajnijih teatarskih Festivala u Evropi, a suradnja JU SARTR I Festivala MESS je vee tradieionalna. JU SARTR u potpunosti prepoznaje ucesce, suradnju i podrsku festivalu MESS kao vazan aspekt afirmiranja same institucije, kao i uopce BH teatra.

FINANSI..ISKA STRUKTURA PROJEKTA III MANIFESTACIJE

Troskove snosi Festival MESS, dok SARTR ucestvuje sa tehnickom podrskom.

72


Otvorena scena sarajevskog ratnog teatra




Direktor, upravni odbor


Tokom 2012 godine


Organ upravljanja - direktor, Upravni odbor Festivala MESS


Otvorenost za ideje I otvorena scena

Pored vlastite produkcije SARTR kao javna ustanova afirmirao bi se i kao otvorena scena gdje bi reditelji i drugi umjetnici imali prostor u kome bi mogli realizirati vlastite ideje i projekte koji su u skladu sa osnovnom politikom kuee. Na ovaj nacin bi se afirmiralo postojanje neovisnih trupa, odnosno ovim bi dali doprinos internacionalnoj suradnji i razmjeni. Konkretno, omogueili bi iz pozicije jayne ustanove priliku za raznovrsna gostovanja festivalskog karaktera, ali i redovna gostovanja inozemnih i domaeih pozorisnih i plesnih trupa.

Ovaj oblik suradnje vee je prakticiran ali nije bio uoblicen u formu Otvorene scene. U toku su zajednicki programi na Otvorenoj sceni koji se reliziraju u suradnji sa festivalom MESS, i Festivalom Sarajevska zima, a vee je realiziran projakt u suradnji sa Aparat teatrom - Pjesacka zona, reditelj Branko Potocan. Planira se nastavak suradnje sa festivalom MESS u smislu prezentacije predstava na Otvorenoj sceni: "Rusenje Ajfe/ovog tornja" autora Jetona Neziraja, a u reziji Kushtrima Bekteshija te Pismo iz 1920, reditelja Olivera Frljiea. U toku su pregovori i sa drugim institucijama u smislu iznalazenja

73

pozitivnih finasijskih dogovora unutar kojih bi se predstave koje su u skladu sa ciljevima u smislu profiliranja JU Sarajevski ratni teatar postavile na nasoj sceni, amedu kojima je i igranje predstave Hipermnezija, BH rediteljice Selme Spahic, Hipermarket, Rodeni u ex YU, reditelja Dine Mustafica itd

"Rusenje Ajfe/ovog tornja" autora Jetona Neziraja, a u reiiji Kushtrima Bekteshija

Svoje premijerno izvodenje predstva je imala u sklopu Internacionalnog teatarskog festivala MESS u programu "Festivalske premijere". U predstavi igraju mladi glumci: Amar Selimovic, Alban Ukaj, Alma Terzic, Irma Alimanovic i Adi Hrustemovic.

Predstava "Pismo iz 1920." autora i reditelja Olivera Frljica svoje premijerno izvodenje imala u sklopu Internacionalnog teatarskog festivala MESS u programu "Festivalske premijere". Predstava je radena u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozoristem Zenica. U predstavi igraju glumci: Slaven Vidak, Sasa Handiic, Enes Salkovic i Adis Mehanovic.

Reprizna izvodenja predstave se igraju na sceni Bosanskog narodnog pozorista Zenica u okviru redovnog repertoara i na sceni JU SARTR.

Predstava "Hipermnezija", Selme Spahic analizira presutano u procesu odrastanja i porodicnim odnosima osam mladih glumaca koji su rodeni u istoj driavi, a danas na istoj teritoriji iive u tri razlicite driave. U predstavi igraju glumci Ermin Bravo, Jelena Curuvija.f)urica, Maja Izetbegovic, Tamara Krcunovic, Damir Kustura, Sanin Milavic, Milica Stefanovic i Alban Ukaj. Predstava "Hipermnezija" je nastala u koprodukciji Bitef teatra i Heartefact fonda.

Pored ovih u ovisnosti od pozitivnih finasijskih dogovora planirano je i igranje drugih predstava na Otvorenoj sceni Sarajevskog ratnog teatra poput predstava: Kull.lnka Teatra iz Spanije, Sedam kilometara sjevero-istocno, australijske rediteljice Kym Vercoe, Dikensenovih prica, Kkako sam naucila da vozim, Selme Spahic, predstave Souvenir D Anna Frank, rediteljice Elisabeth Masnfield. U svimovim razgovorima vodi se racuna 0 finansijskom aspektu, odnosno 0 aranimanirna koji bi u tom pogledu odgovarali trenutacnoj veoma teskoj situaciji Sarajevskog ratnog teatra. U pojedinim razgovrima koji su u toku potencira se i mogucnost koprodukcijskih projekata.


SARTR osigurava tehnicku podrsku i procentualno do 10 % kada su u pitanju sredstva iz programskog budzeta. Sustinski, realizacija ovih programa ovisi 0

pozitivnim fiansijskim aranimanima.

74

I (

NAZIV PROJEKTA III MANIFESTACI...IE:

Repertoarske predstave sa prijevodom na engleski




JU SARTR


januar - decembar, 2012


Direktor


S obzirom na realtivno veliki broj stranih drzavljana koji zive u glavnom gradu BiH, kao i zbog brojnih turista koji posjecuju nas grad u toku tursiticke sezone, smatramo vaznim da se uz redovnu izvedbu predstava omoguci i toj publici da predstave prate na engleskom jeziku. Tekstovi predstava bi se prevodili i putem titl masina emitirali u toku predstave. Na ovaj nacin, ne samo da cemo obogatiti sadrzaj naseg teatra vee cemo i gradu dati poseban karakter. Inace, u dosadasnjoj praksi jedino je Festival MESS organizirao titlovanje gostujucih predstava. Dinamika bi ovisila od finasijskih rnogucnosti ali bi u prvoj fazi nastojali imati barem jednu predstavu s prijevodom unutar mjesecnog repertoara.

FINANSI...ISKA STRUKTURA PROJEKTA III MANIFESTACIJE


75


NOVA WEB STRANICA I OPCENITO RAD NA VIZUALNOM IDENTITETU USTANOVE


Redovna djelatnost


JU SARTR I odjel za marketing i propagandu


februar 2012


Direktor


U skladu sa planom bo/jeg informiranja, te afirmacije teatra smatramo kako je neophodno pristupiti kreiranju nove web stranice festivala. Osim prakticnih raz/oga u smislu bo/je preglednosti, bo/jeg kvaliteta i sl karakteristika nove stranice bila bi to da bi ista bila portalskog tipa. Na taj nacin web stranica Sarajevskog ratnog teatra bila bi prostorom na kome se nebi distribuirale informacije 0 radu naseg teatra vee bi se u rubrici vijesti prati rad svih slicnih teatara umjetnika i drugih institucija koje se bave odnosom umjetnosti i etike, efktima radikalnih situacija na umjetnost i sl. Dodatni kvalitet ove stranice bilo bi i to da bi se na njoj mogli naei podaci i arhiva vezana za fenomen teatra pod opsadom.

Za razliku od dosadasnje stranice na ovoj bi barem dio tekstova bio preveden i na engleski jezik.


JU SARTR

76 ! i , i

i i !

NAZIV PROJEKTA III MANIFESTAC 1..1 E:

UMJETNICKI PROJEKT: RAZGOVOR TEATRA SA GRADOM


Registrirani z aumjetnicku djelatnost

AUTOR PROJEKTA III IVIANIFESTACIJE

JU SARTR

ROK ZA PRIPREMU PROJEKTA ILlIVIANIFESTACIJE

mart - decembar, 2012


Direktor

KRATAK SADRlAJ PROJEKTA ILl MANIFESTACIJE

Ideja je da se na velikim staklenim povrsinama objekta povremeno postavljaju radovi znacajnih BH i svjetskih umjetnika. Radovi bi bili postavljeni tako da su okrenuti prema ulici te bi na taj nacin komunicirali sa slucajnim prolaznicima, ali i gostima teatra. Radovi bi obuhvacali djela iz oblasti suvremene umjetnosti, fotografije, teaqtrske fotografije i sl.


JU SARTR

77

NAZIV PROJEKTA III MANIFESTACI..IE:

PREDMETII SJECANJA: DJECA U RATU


U SKLADU SA REGISTRACIJOM MOGUCE JE ORGANIZIRATI IZLOZBE


JU SARTR - Autorica projekta: Arme Tanovic


9. maj, 2012


Direktor


Unutar prostora Sarajevskog ratnog teatra bili bi izlozeni predmeti djece koja su stradala u periodu agresije na nasu zemlju i opsade grada Sarajeva. Predmeti bi se sakupljali putem javnog poziva SARTR-a u suradnji sa autoricom projekta Armom Tanovi6.


JU SARTR I sponzori I

78 , I

i . ,


Razgovri sa publikom nakon predstave I pitanja i odgovri I Q&A



AUTOR PROJEKTA III MANIFESTACI..IE

JU SARTR

ROK ZA PRIPREMU PROJEKTA ILl MANIFESTACI..IE

januar - decembar, 2012


Direktor


Sarajevski ratni teatar namjerava uspostaviti praksu da nakon pojedinih predstava igranih u nasem teatru publika dobije priliku razgovarati sa autorima predstave. Cilj je afirmirati komunikaciju, ali i pruziti publici priliku da dodatno obogati svoje znanje u olasti teatrske umjetnosti. Do sada je vee organiziran prvi razgovor, pitanja i odgovori, nakon premijerne izvedbe predstave "1984", u reziji Benjarnina Bairamoviea i Jasenka Pasiea, 11. januara 2012. Razgovor bi vodio moderator. Zelja nam je na ovaj nacin afirmirati komunikaciju kao deficitarnu vrijednost u nasern drustvu.

FINANSI..ISKA STRUKTURA PROJEKTA III IVIANIFESTACIJE


79 I

I

I r

NAZIV PROJEKTA III MANIFESTACI...IE:

Projekat: DRAMADZILUK




Autor projekta: Almir Imsirevic I JU SARTR


Mart- decembar, 2012

ORGAN JAVNE USTANOVE KOJI ODOBRAVA PRIPREMU PROJEKTA III MANIFESTACI...IE

Direktor


Ideja projekta je jednom mjesecno organizirati susrete dramskih pisaca, reditelja, glumaca, studenata i svih zainteresiranih gdje bi se prezentirala drarnska djela BH autora. Idejni kreator i kordinator ovog projekta je Almir Imsirevic, sef odsjeka Dramaturgija na ASU Sarajevo.

FINANSI...ISKA STRUKTURA PROJEKTA ILlIVIANIFESTACIJE

JU SARTR

80

I \~ ~


Prikljucivanje participativne Remembrance

SARAJEVSKOG RATNOG TEATRA kulture sjecanja I Network for P

u artic

projekat ipative C

mreze ultures

za of

PRAVNIILI DRUGI OSNOV ZA PROV08ENJE:

TEATARSKA DJELATNOST I PROGRAM EDUKACI..IE UPOSLENIKA


U SURADNJI SA NOSITELJIMA PROJEKTA: Swiss Cultural Programme in the Western Balkans, Center for Balkan Cooperation - Loja, Tetovo, Festival MESS Sarajevo, Inicijativa mladih Beograd


Januar - decembar 2012


Direktor, Upravni odbor. Koordinator cijelokupnog projekta za BiH je Nihad Kresevljakovic


Ovo je dvogodisnjj projekta ciji je cilj ucesce u mrezi projekata koji promoviraju metode i akcije u smjeru pomirenja i demokratizacije Zapadnog Balkana. Nakon uspjesno obavljene istrazivacke te promotivne djelatnosti samog projekta u 2011., te usvojenog narativnog i finansijskog izvjestaja od strane Swiss Cultural Programme in the Western Balkans, projekat se nastavlja i u 2012. godini. Obaveze Festivala MESS su ucesce u realizaciji skole "Local history project' ciji ce ucesnici biti mladi iz BiH, Makedonije, Srbije i Kosova. Takoder Festival MESS ce organizovati veliku zajednicku izlozbu u Sarajevu, te istu postaviti u Beogradu i Tetovu. Cjelokupni projekt ce biti popracen i snimanje dokumentarnog filma 0 projektu, te pracenjem svih desavanja na web stranici. Ucesce Sarajevskog teatra ogledalo bi se kroz ucesce clanova umjetnickog ansambla u radionicama, te usutpanju prostora i tehnickih usluga u relizaciji program u BiH.


Finasirano od strane Swiss Cultural Programme in the Western Balkans

81


Promocija dramskih djela Safeta Plakala, jednog od osnivaca Sarajevskog ratnog teatra.


Teatarska djelatnost I izdavacka djelatnost


JU SARTR


4. Mart, 2012


Direktor


Promocija dramskih djela Safeta Plakala, jednog od osnivaca Sarajevskog ratnog teatra. Svoju prvu dramu "Vrh", napisao je u u 26 godini zivota. Bioje dugogodisnji je direktor sarajevskog ratnog teatra, a gdje i danas radio U sklopu promocije bilo bi predstavljeno 5 knjiga. Promotor je Vojo Vujanovic, a u sklopu promocije bill bi prikazivani vido materijali, odnosno citali bi se djelovi iz realiziranih predstava. Do sada Safet Plakalo napisao je slijedece drame:

• "Vrh", 1976. • "Iza sutnje", 1977. • "Nit (In vino veritas)", 1982. • "Phoenix je sagorio uzalud", 1984. • "Balada 0 ex sampionu", 1985. • "Lutkino bespuce", 1990. • "Skloniste", 1992. • "Memoari Mine Hauzen", 1995. • "Hazreti Fatima", 1998. • "U traganju za bojom kestena", 2002.


JU SARTR

82


PUTUJUCI TEATAR - Gostovanja Sarajevsko ratnog teatra po BiH




JU SARTR


JANUAR - DECEMBAR, 2012


Direktor


U skladu sa mogucnostima namjera nam je organizirati sto veci broj gostovanja Sarajevskog ratnog teatra u BiH, a prevashodno u onim sredinama koje nemaju vlastita pozorista i gdje je teatarska umjetnost zapostavljena.


Tekuca sredsvta JU SARTR

83

I I ,


Pripremne aktivnosti na formiranju Sarajevsko ratnog teatra kao istrazivackog centra fenomena poznatog kao teatar pod opsadom. Institut teatar pod opsadom




JU SARTR I Nihad Kresevljakovie


Februar - decembar, 2012


Direktorl Umjetnicki savjet I Upravni odbor


Ideja projekta je pristupiti, odnsono uei u priprernne aktivnosti u cilju formiranja Sarajevskog ratnog teatra kao budueeg istrazivackog centra kada je u pitanju fenomen poznat kao teatar pod opsadorn. Ove aktivnsoti podrazurnjevaju prikupljanje literature, video, audio, fotografija, tekstova, i svih drugih rnaterijala koji se odnose na ovaj fenornen. Materijali bi se pohranjivali u prostoru Sarajevskog ratnog teatra i na web stranicu istog. Na ovaj nacin prevashodno bi zastitili vazno kulturno-historijsko i urnjetnicko nasljede od propadanja, te ga pohranili na jednorn rnjestu kako bi bilo dostupno svirn istrazivacirna ovog fenornena. S druge strane, na ovaj nacin Sarajevski ratni teatar postao bi ne sarno rnjesto urnjetnickih, vee i naucnih istrazivanja.



84

I'


Eksperimentalni umjetnicki projekat: Humor pod opsadom




Autor: Emir Kapetanovic I JU SARTR


Maj,2012


Direktor


Radi se 0 istraiivackom projektu ciji je eilj na seenu Sarajevskog ratnog teatra postaviti predstavu koja bi na vrlo seriozan nacin tretirala fenomen humora u periodu opsade. Naime, kod nas jos uvijek ne postoji ozbiljna studija 0 fenomenu humora i njegovoj funkciji u preiivljavanju gradana Sarajeva u periodu opsade. Istovremeno, humor se vrlo cesto naglasava kao jedna vaina karakteristika svakodnevnog iivota i sredstvo u smislu analize i kritike drustva. Prepoznatljivi karakteri u tradieii nasih vieeva ukazuju na moguenost autenticnog humora, a postoje indieije da je bosanski humor karakteristican po tzv. Autokritiei, odnosno ne ne ismijavanju drugih vee samih sebe. Fenomen humora u radiklanim situaeijama obraden je temeljito u nekim drugirn slucajevima, pa tako postoji citav niz istraiivanja i studija na npr. temu jevrejskog humora i njegove funkcije i vainosti u periodu Holokausta. Humor se u radikalnim situaeijama smatra vainim oruijem, stitom i psiholoskom pomoei. Na temu humora pisao je i ugledni psiholog, inace koji je preiivio iskustvo Ausviea - Viktor Frankl. On humor u takvim uvjetima smatra jednim od dusevnim oruzjem s kojim se stitimo, odnsono izdiiemo iznad bilokakve situaeije, pa makar to bilo na nekoliko sekundi. On upotrebu humora naziva umjetnoseu zivljenja a koju je po njemu moguee praktieirati i u uvjetima poput koneentraeionih logora. Takoder, humor je sredstvo s kojjm izraiavamo kritiku nepravde,aroganeije, hipokrizije u uvjetima kada nemamo drugih sredstva da joj se suprostavirno. Humor je nedvojbeno bio vaino sredstvo prezivljavanja u ektremnim uvjetima opsade Sarajeva. Sa svim ovim pretpostavkama, Emir Kapetanovie ee se upustiti u istrazivanje ovog fen omena te pokusati na seeni prezentirati performans koji ee kroz huor pod opsadom opisati jedno vrijeme i jedan fenomen kojj je gradanima Sarajeva bio vazno oruije.



i

85


SLUCAJNI PROLAZNICI, koprodukcijski projekt sa grupom mladih umjetnika




JU SARTR I GRUPA UMJETNIKA


Maj 2012


Cirektor I upravni odbor


o performansu

Kako ratni turizam postaje sve popularniji u podrucjima koja su ratorn bila zahvacena, pa tako i kod nas, za okvir ovog performansa uzeli smo turisticki obilazak grada pod opsadom. Vozeci organizovane grupe gledatelja autobusom kroz grad, sa povremenim zaustavljanjima kako bi odredenom rnjestu i desavanju posvetili vise painje, vodicilnaratori pricaju gledateljima (ucesnicima) dokumentarne price gradana Sarajeva vezane za pojedine lokacije pored kojih se prolazi. Naratori govore 0 desavanjima koja su obiljeiila njihove cetiri godine iivota pod opsadom, price od kojih su neke samo cull, a neke i stvarno doiivjeli.

Paralelno sa pricama koje govore naratori, oiivljavat ce se dvojni iivot mjesta koja su dvadeset godina kasnije u potpunosti promijenila svoj izgled, ali su kao i Ijudi sacuvali u sebi energiju iz proslosti koja ih pokrece. Oiivljavanje javnog, ali i privatnog prostora, vrsit ce se pripovijedanjem, kracim glumackim etidama, prikazivanjem video radova i dizajnerskim intervencijama u prostoru, a prostori, a time i dijelovi performansa, ce biti povezani pricama glumaca vodica. Ciskrepancija izmedu situacija koje glurnci igraju, a koje su tipicni prikaz iivota u ratnom Sarajevu i prostora u kojem igraju, prostora potpuno obnovljenog, bez vidljivih tragova razaranja, stvorit ce kod gledatelja utisak paralelne stvarnosti, stvarnosti u kojoj koegzistira staro i novo i u kojoj je jedno uslovljeno drugim.

Performans pocinje na Akademiji scenskih umjetnosti, prostoru kojj je predstavljao jedan od znacajnijih frontova u bici za kulturni iivot pod opsadom, ali istovremeno i prostoru u kojem se preplicu stvarnost i fikcija. Tu se gledatelji okupljaju, zatim ih se preko Metalca provodi kroz ono sto je nekada bila rupa u zidu, da bi kod Coma Armije sjeli na autobus koji ih prvo Putem

86

zivota, a zatim glavnom cestom dovodi do tunela. Na putu do tunela, na nekoliko stanica autobus se zaustavlja, da bi glumci odigrali prizore iz ratnog zivota.

Drugi dio performansa odvija se na putu nazad, od tunela do Akademije scenskih umjetosti. Od Tunela autobus prolazi Mojmilom, pored 50S sela, nastavlja tranzitorn pored Jevrejskog groblja, spusta se prema gradu kod Bistricke stanice, prolazi pored Vijecnice i ponovo se vraca na Akademiju, gdje konacno zavrSava.

Prvim dijelom performansa dominiraju price cija je tema zivot pod opsadom, dok je u drugom dijelu performansa naglasak na posljedicama koje je rat utisnuo u sudbine obicnih Ijudi.

Motivacija

Dvadeset godina od pocetka okupacije Sarajeva 1992. godine kuca na vrata. Dok se povjesnicari jos uvijek svadaju da Ii su Ijudi prezivjeli okupaciju, agresiju, gradanski rat iii se, ustvari, nista nije ni desilo, stvarni zivot Ijudi u te cetiri godine pada u sve dublji zaborav. Energija, entuzijazam, humor, kreativnost koje su gradani Sarajeva koristili kao svoj ulitimativni odbrambeni mehanizam polako se zaboravljaju, a duhovi koji su nastanili Sarajevo tih godina jos uvijek zive paralelnim zivotom.

Za 2012. godinu su najavili smak svijeta, velike promjene, budenje svijesti, mir u svijetu - ukratko, sve sto bi se jednoj godini moglo pripisati. Ono sto ce ona za gradane sigurno biti je godina u kojoj ce jaz izmedu dva paralelna svijeta onog 0 kojem se ne govori i onog koji se zivi - postati jos veci dok budemo prolazili ulicama cije prosle zivote pokusavamo zaboraviti.

Pozorisni performans "Slucajni prolaznici pod opsadom" trebao bi biti most izmedu ova dva svijeta.

Teatar pod opsadom bio jedan od najznacajnijih faktora ocuvanja dostojanstva gradana opkoljenog Sarajeva. lako zvuci paradoksalono, teatar pod opsadom bio je ujedno i bijeg od stvarnosti, i pokusaj da se racionalizira say uzas koji rat donosi. Danas, dvadeset godina od pocetka opsade, zelimo da se prisjetimo svakodnevnog zivota pod opsadom, te da smjestivsi ga u teatarski okvir, pokusamo da ga sacuvamo od zaborava.

Plan rada

Prvi dio rada na performansu obuhvata prikupljanje prica. Vecini ovih prlca zajednicka tema je Ijubav i porodica. Razdvojenost, ranjavanje najblizih, zelja da porodica prezivi tako sto ce se riskirati vlastiti zivot odlaskom po vodu i hranu, saznanje da je onaj koga volis negdje na prvoj liniji, sve to cinilo je svakodnevnicu gradana opkoljenog Sarajeva. Nacin na koji su se gradani nosili sa ovim problemima, te nacin na koji je to utjecalo na zivot koji sada zive, tema je naseg performansa.

Drugi dio rada na performansu obuhvata rad sa glumcima na lokacijama, kreiranje slika koje na neki nacin asociraju, iii konkretno govore 0 odredenim

87

! I

I I

dogadajima, iii svakodnevnim desavanjima u gradu, te kreiranje glumackih etida u odnosu na prostor.

Treci dio rada na performansu je rad sa naratorima na pricanju prica te spajanje svih elemenata performansa, imajuci u vidu interakciju sa publikom.

lako je ovaj performans primarno umjetnicko djelo ciji je cilj da na neki nacin oda pocast gradanima Sarajeva koji su preiivjeli opsadu, ono je ujedno i mali igrani udibenik za sve one koji opsadu nisu doiivjeli. Udibenik koji poducava kako i u najteiim vremenima ocuvati dostojanstvo i ostati covjek.

Buduci da je ovo performans koji ce se odriavati u javnom prostoru, na ulicama grada i u autobusu koji ce obilaziti lokacije, nase produkcijske potrebe u posljednjoj fazi rada, u ovom momentu ne mogu biti potpuno definisane.

Plan je da se ta faza rada finansira iz fondova i mogucih sonzorstava.

Ono u cemu ce se u skladu sa dogovorom ogledati podrSka Sarajevskog Ratnog Teatra je ustupanje na koristenje prostorija SARTR-a za probe u drugoj fazi rada, tehnicka podrska, te mogucnost rada sa ansamblom.


Tehnicka podrska. Potencijalne fondacije i sponzorstva

88


Obnova predstave PREMIJERA, Ines Tanovic



AUTOR PROJEKTA III MANIFESTACI...IE

Autor: Ines Tanovic I JU SARTR

ROK ZA PRIPREMU PROJEKTA ILl MANIFESTACI...IE

August 2012


Direktor I Umjetnicki savjet I Upravni odbor


Ines Tanovic PREMI..IERA

Drama Premijera premijerno je izvedena 15. jula, u prostoru Kasarne "Jajce", u reiiji Alesa Kurta i produkciji SARTR-a, a uloge su tumacili Admir Glamocak, Alen Muratovic, Edhem Husic i Meida Supuk. Tekst se bavi sudbinorn dva logorasa i upravnikom logora, koji postavljaju predstavu Sluskinje Jeana Geneta, reiirajuci tako vlastitu smrt. "Genet je odabran upravo zbog toga sto se citavog zivota bavio zlom i percepcijom zla, ali je moj tekst pisan tako da ga mogu pratiti i oni koji nisu citali iii ne poznaju Sluskinje



89


MOTIVI DRINA projekt


Registrirana djelatnost


Guillaume Robert, Baptiste Tanne, Marjorie Glas I JU SARTR


Juni,2012


Direktor

KRATAK SADRZAJ PROJEKTA ILl MANIFESTACI..IE:

Izlozba i video: Mot;v; (Dr;na), 10', 2011, Guillaume Robert, Baptiste Tanne, Marjorie Glas

Video Mot;v; (Dr;na), uvertira projekta DRINA.

Izmedu 1993. i 1995. Goraide je pod opsadom srpskih snaga. Stanovnici Goraida grade desetak

mini hidroelektrana koje pokreee Drina da bi proizvela struju. Projekat DRINA, kojeg vode dva

francuska umjetnika ima za cilj rekonstrukciju i prezentaciju jedne od tih masina uz pomoe Ijudi

koji su u to vrijeme iivjeli i radili u Goraidu. Ova masina ce biti postavljena u prostoru teatra a

ptom ee bitipredstavljena i u Francuskoj, gdje ee svjedociti 0 otporu i krativnosti stanovnika

Goraida. Video Motivi (Drina) se sastoji i od video i audio zapisa u fragmentima Juse Veliea,

penzionisanog mehanicara koji je pokrenuo izgradnju malih hidrocentrala tokom opsade i slika

Goraida snimljenih kroz plocu sa geometrijskim motivima koji podsjeeaju na selotejp trake

postavljane na prozore kuea da bi sprijecili pucanje stakla. Motivi su kao filteri koji sprijecavaju da

se vid cijeli pejzai. Oni su kao resetke kroz koje gledamo kako prolaze sjeeanja.

90

NACIN EVALUACIJE

Temeljna karakteristika evaulacije projekta zasnivat 6e se na finalnom izvjestaju gdje 6e se prezentirati i analizirati realizirani program, a na osnovu zavrsnog plana ovogodisnjih aktivnosti. Ispunjenje ciljeva se temeljno mjeri na osnovu teatarske kritike te drugih osvrta koji 6e utvrditi umjetnicki kvalitet programa. Ispunjenje ciljeva se takoder analizira kroz analizu, tj. poredenje u odnosu broja planiranih i ostvarenih programa, broja posjetitelja, analize medijske prisutnosti posebno u zernlji, a posebno u inozernstvu, pokrivenosti u smislu vidljivosti I kroz broj plakata, realiziranih propagandnih aktivnosti u razlicitim medijima: stampa, radio, TV, internet..)

Zavrsni izvjestaj programskog i finasijskog tipa, a u skladu sa politikom JU SARTR, te zakonskim obavezama bit 6e realiziran do 25.12.2012. godine, te 6e se sa njim upoznati i sira javnost.

91 I I

I

i

DODATAK:

IZVJESTAJ 0 DIREKTORA 0 ZATECENOM STANJU, TE SUGESTIJE ZA PREVAZILAZENJE ISTOG

Na poziciju direktora J.U. Sarajevski ratni teatar nalazim se od 1.12.2011. U periodu od mjeseca dana izvrsio sam uvid u zateceno finansijsko, pravno, tehnicko stanje. Na sastanku sa svim uposlenicima prezentirao sam vlastiti program za naredne 4 godine, te obavio zasebne razgovore sa uposlenicima tehnickog, administrativnog i umjetnickog sektora. Pored ovih razgovora obavio sam i pojedinacne razgovore sa svim uposlenicima, Ijudima koji su angazirani po osnovi ugovora, te volonterima.

U pogledu zatecenog finansijskog stanja upoznat sam sa dosadasnjim poslovanjem, finansijskom situacijom, te dugovima koji su moji prethodnici ostvarili u proteklom periodu. Ukupna dugovanja u smislu zatecenog stanja te uvida u prezentiranu dokumentaciju iznosila su 113.965,87 KM a detaljan uvid u sadrzaj dugova dostavljen je Ministarstvu kulture i sporta te Ministarstvu finanasija Kantona Sarajevo.

Ukratko, najve6i iznos dugova od 54,508,12 KM vezan je za stavku ugovorenih obaveza, a potom slijede:

Putni troskovi - 22.706,45 KM

Unajrnljivanje opreme 11,302,20 KIVI

Nabavka materijala - 7.468,03 KM

Izdaci za kornunalne usluge - 4.250,89 KM

Troskovi osiguranja - 2. 475, 34 KM

Poseban aspekt dugovanja predstavlja stavka namjestaj a 0 problematici je upoznato nadlezno Ministarstvo bez cije pomo6i je nemogu6e prona6i konacano rjesenje.

Uvidom u sadrzaj dugova dosao sam do zakljucka da su u mnogim aspektima poslovanja nije poslovalo odgovorno, te da se ulazilo u pojedine projekte i obaveze bez detaljno sacinjenog finasijskog plana aktivnosti, a niti se vodilo racuna 0

objektivnim finasijskim mogu6nostima J.U. Sarajevski ratni teatar. Realizacija tri teatarske premijere koja je generalno uspostavljena u kvantitativnom smislu kao standard ocigledno ne odgvoara stvarnim finansijskim mogu6nostima J.U. SARTR. Ta vrsta produkcije, a u skladu sa uobicajenim troskovima, mogu6a je samo iznalazenjem dodatnih sredstava, iii ulaskom u koprodukcijske aranzmane.

Najzanacajniji propusti nacinjeni su u pogledu preuzimanja Ugovorenih obaveza, a gdje se nije vodilo racuna 0 stvarnim mogu6nostima JU SARTR. Pored toga, medu nerealiziranim ugovornim obavezama nalaze se i troskovi nastali usred neizvrsavanja obaveza prema clanovima Upravnog i Nadzornog odbora Javne Ustanove. U pogledu putnih troskova, ocigledno se takoder nije vodilo racuna 0 objektivnim mogu6nostima Institucije, a sto je gore s obzirom na cinjenicu da su upravo ta putovanja bila jednim od uzroka poreme6enih meduljudskih odnosa unutar JU

92

SARTR. Dio ovih troskova takoder je nastao usljed angaziranja reditelja i glumaca iz inostranstva a angaziranih bez unaprijed isplaniranih finansijskih pretpostavki. U pogledu unajmljivanja opreme svi dugovi su nastali kao rezultat neizvrsavanja obaveza prema Opeini Centar u smislu plaeanja najamnine za prostor. Ugovor na osnovu kojeg se plaea najamnina opeini Centar je po mojim saznanjima sedam puta veei od iznosa koji istoj Opeini npr. plaea Kamerni teatar istoj Opeini.

Pored svega navedenog u razgovorima sa pojedincima ustanovio sam da postoje i drugi dugovi ali za koje nije utvrdeno da smo se ugovorom obavezali, a koji su navodno nastali prije vise od 5 godina. Takoder, kao dio poslova na rekonstrukciji zgrade neophodno je izvrsiti plaeanje izrade projekta izvedenog stanja nadzidjivanja postojeeeg objekta. Smatram kako je neophodno izvrsiti proces legalizacije koji bi bio znacajno jeftiniji. Pored toga neophodno je izvrsiti i dodatna ulaganja kako bi se prostor u potpunosti stavio u funkciju.

U proteklom periodu upoznao sam se sa pravnim dokumentima J.U. SARAJEVSKI RATNI TEATAR ukljucujuei Pravilnik 0 unutrasnjoj organizaciji, Pravila J.U. Sarajevski ratni teatar, izvjestaj za proteklu godinu, predlozeni plan i program rada za narednu godinu, te Zakon 0 radu kao opei dokument.

Kao jedan od primarnih problema smatram neadekvatnu sistematizaciju na kojoj je neophodno dodatno raditi. Pored ovoga generalno je neophodno dodatno raditi na dokumentu Pravilnika 0 unutrasnjoj organizaciji rada Javne Ustanove Sarajevski ratni teatar. 0 torne su vee obavljeni razgovori sa nadleznim Ministarstvom te je zakazano i odrzano vise sastanaka svih Javnih ustanova iz oblasti scenskih umjetnosti u kojima su ucestvovali direktor i pravnik JU SARTR.

U skladu sa Pravilima Javne Ustanove Sarajevski ratni teatar pripremljen je prijedlog za clanove Umjetnickog savjeta koje u skladu sa Pravilima treba potvrditi Upravni odbor ustanove. Ljudi koji ee biti predlozeni zaumjetnicki savjet su Semezdin Mehmedinovie, Aleksandar Hemon i Almir Imsirevie. U suradnji sa njim bit ee odabrana jos dva clana prije prijedloga za njihovo imenovanje od strane Upravnog odbora.

J.U. Sarajesvki ratni teatar ima privremeni Upravni odbor, dok nakon razrijesenja Nadzornog odbora nije imenovan novi.

U proteklom periodu u suradnji sa pravnom sluzbom kod notara je deponovan potpis novog direktora. U razgovoru sa pravnom sluzbom J.U. Sarajevski ratni teatar utvrdeno je da postoje odredene nejasnoee u pogledu pravnih odnosa u vezi sa objektom J.U. SARTR a koje je neophodno dodatno izanalizirati u interesu svih subjekata. Za dio preuzetih obaveza od strane prethodnika nisu bili ptopisani ugovori,a koje sam nakon uvida u njihove aktivnosti, te potvrdu od odgovornih uposlenika J.U. SARAJEVSKI RATNI TEATAR potpisao.

93

SUGESTIJE U POGLEDU NEKIH FINASIJSKIH PITANJA

- Neophodno je poslovati u skladu sa objektivnim finasijskim mogucnostima te raditi precizno finansijsko planiranje aktivnosti, a posebno oslanjati se na koprodukcijske projekte Raditi na iznalazenju nekog boljeg ugovora kada su u pitanju troskovi vezani za iznajmljivanje prostora od Opcine Centar Razrijesiti pitanje obaveza nastalih nabavkom namjestaja

NAPOMENA: S OBZIROM NA PROGRAMSKA SREDSTVA J.U. SARAJEVSKI RATNI TEATAR NEOPHODNO JE DA OSNIVAC PREUZME OBAVEZU DUGOVA NACINJENIH U PERIODU PRIJE MOG DOLASKA S OBZIROM DA U PROTIVNOM NE POSTOJE NI MINIMALNI UVJETI ZA OBAVLJANJE OSNOVNE FUNKCIJE OVOG TEATRA, A POGOTOVO NE POSTOJE UVJETI DA PRISTUPIM REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA ZBOG KOJEG SAM I IZABRAN NA OVU POZICIJU.

NAPOMENA

Pored ovoga, smatram kako je vazno napomenuti da ove godine J.U. Sarajevski ratni teatar obiljezava svoju 20-u godisnjicu, a u sklopu koje smo namjeravali realizirati posebne programe posvecene i 20-godisnjici opsade grada Sarajeva. Nemogucnost djelovanja u ovoj godini imala bi nesagledive posljedice s obzirom da upravo ova cinjenica omogucava J.U. Sarajevski ratni teatar potpunu afirmaciju i pozicioniranje na evropskoj teatarskoj mapi kao jedne prepoznatljive institucije iz nase zemlje i naseg grada. U normalnim uvjetima, pretpostavljam da bi bilo normalno ocekivati i dodatnu podrsku u smislu realiziranja ovog plana ali sam svjestan da je u ovoj teskoj situaciji to tesko izvodivo. Ipak,minimum je ne svezati mi ruke na samom pocetku mog mandata i moj posao pretvoriti u visegodisnje vracanje dugova koji su nastali u periodu mojih prethodnika.

94

GODISNJI FINANSIJSKI PLAN JU SARAJEVSKI RATNI TEATAR SARTR ZA 2012. GODINU

Za realizaciju aktivnosti iz ovog programa rada predlozen je Finansijski plan Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a za 2012.godinu kojim su predvidena sredstva potrebna za realizaciju ovog Programa rada.

Realizacija Programa rada Sarajevskog ratnog teatra za 2012.godinu zavisit 6e od visine odobrenih budzetskih sredstava, ostvarenih prihoda od sopstvene djelatnosti i dobivenih donacija od pravnih Iica.

Finansijska sredstva za obavljanje propisane djelatnosti predvidena su Budzetom Kantona Sarajevo, a sastoje se od dijela budzetskih sredstava i prihoda korisnika (SARTR) tj. Prihoda od sopstvene djelatnosti i donacija.

Ukupno planirana sredstva JU SARTR iznose 932.400,00KM, a sastoje se iz:

- budzetskih sredstava u iznosu od 775.400,00 KM

- prihoda od sopstvene djelatnosti u iznosu od 132.000,00 KM

- donacije od pravnih lica u iznosu od 25.000,00 KM

U slucaju da se u toku godine ostvari prihod po osnovu donacija ve6i nego 5tO je planirano on 6e se po osnovu zahtjeva za unos u budzet uvrstiti u Finansijski plan JU SARTR.

PRIJEDLOG FINANSIJSKOG PLANA ZA 2012.GODINU PO EKONOMSKIM KODOVIMA JE SLiJEDECI:

95

TABELARNI PREGLED SOPSTVENIH PRIHODA I DONACI..IA JU SARTR ZA 2012.GODINU

TROSKOVI

PRIHODIOD SOPSTVENE

DJELATNOSTI DONACIJE UKUPNO

IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE

92.000,00 15.000,00 107.000,00

NABAVKA OPREME

40.000,00 10.000,00 50.000,00

UKUPNO 132.000,00 25.000,00 157.000,00

96

Obrazlozenje prijedloga zahtjeva za dodjelu sredstava iz Budzeta Kantona Sarajevo za 2012.godinu

1. 611 000 Place i naknade troskova zaposlenih

1.a 1611100 Bruto place i naknade 433.000,00KMI

Predlozeni iznos izdataka za bruto place i naknade u iznosu od 433.000,00 KM raden je na bazi od 26(dvadeset sest ) zaposlenih radnika za 2012.godinu.

Kvalifikacion struktura zaposlenih za 2012.godine je sljedeca:

VSS VSS SSS NSS VKV KV NK UKUPNO

17 7 1 1 26

1.b 1611200 Naknade troskova zaposlenih 73.000,000KMI

Naknade troskova zaposlenih za 2012. godinu planirane su kako slijedi:

- 611211 Naknade troskova prevoza na posao i sa posla 15.600,00KM Ovaj iznos planiran je na bazi tekucih cijena kupona za prevoz radnika 53,00KM * 26 zaposlenih* 11 rnjeseci uz pretpostavku da ce svaki radnik biti jedan rnjesec na godisnjem odrnoru.

- 611221 Naknade za topli obrok 42.500,00KM Predvideni iznos planiran je na osnovu 26 zaposlenih radnika koji primaju 8,00KM dnevno u toku 11 radnih mjeseci.

- 611224 Naknade za regres za godisnji odmor 10.800,00KM 26 zaposlenih radnika planirano je da primi regres za godisnji odmor u iznosu od 400,00KM.

- 611227 Naknade u slucaju smrti i teze invalidnosti 4.100,00KM

Planiranje je izvrseno na bazi pozitivnih zakonskih propisa i podzakonskih akata kojima se regulise obim navedenih prava.

97

2. 612000 Doprinosi poslodavea i ostali doprinosi

2.a 1612100 Doprinosi poslodavea 45.000,00KMI

Predvideni iznos planiran je za 26 radnika zaposlenih u JU SARTR.

3. 613000 Izdaei za materijal i usluge

3.a 1613100 Putni troskovi.. 30.000,00KMI

Planirani iznos od 30.000,00 KM cini :

- dio iz Budzeta u iznosu od 5.000,00KM

- dio iz vlastitih prihoda od 25.000,00 KM

3.b 1613200 Izdaei za energiju 22.000,00KMI

Planirani iznos utvrden je na bazi odobrenih sredstava u 2011.godini, medutim sredstva odobrena iz budzeta nisu dovoljna za placanje svih faktura za struju i grijanje.

3.e 1613300 Izdaei za komunalne usluge 8.400,00KMI

Planirani iznos od 8.400,00KM cini:

- dio iz Budzeta u iznosu od 7.400,00KM

- dio iz vlastitih prihoda od 1.000,00KM

Planirani iznos iz Budzeta ne odrazava realne potrebe Teatra u narednom periodu uzimajuci u obzir i relativno male iznose izvrsenja u prosloj godini, te neplacene fakture iz 2011.godine.

3.d \613400 Nabavka materijala 33.100,00KMI

Nabavka materijala odnosi se na nabavku redovnog materijal za funkcionisanje teatra, kancelarijski materijal, sminka, materijal za higijenu i ciscenje, materijal za izradu scenografije, materijal za izradu kostimogtrafije.

Planirani iznos od 33.100,00 KM se sastoji iz:

-sredstva iz budzeta 13.100,00 KM

-iz prihoda korisnika 20.000,00 KM

3.e 1613500 Izdaei za usluge prevoza i goriva 4.400,00KMI

Sredstva su obezbijedena iz:

-budzet 3.400,00KM

-iz prihoda korisnika 1.000,00 KM

98

3.f 613600 Unajmljivanje imovine i opreme 39.300,00KM

Ovaj iznos uglavnom se odnosi na zakup poslovnog prostora u Gabelinoj ulici br.16, koji Sarajevski ratni teatar na osnovu Ugovora plata Optini Centar svaki mjesec ( 2.825,55 KM * 12 mjeseci = 33.906,60 KM

3.g 1613700 Izdaci za tekuce odrzavanje 3.100,00 KMI

Vrijednost ove pozicije utvrdena je na osnovu potrosnje jos u 2011.godini.

3.h 1613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga 2.500,00KMI

Predvideni iznos je planiran za osiguranje 26 radnika. Medutim pored osiguranja radnika sa ove pozicije se plata i registracija jedinog vozila koje SARTR posjeduje, tako da je ovaj iznos nedovoljan.

3.i 1613900 Ugovorene i druge posebne usluge 186.300,00KMI

Planirani iznos od 186.300,00 KM se sastoji iz:

-126.300,00 KM iz budzeta

-60.000,00 KM iz prihoda korisnika

Zahtjevani iznos raden je na osnovu potreba Teatra za izdacima za ugovorene usluge po osnovama:

Najveti iznos i to od 60.500,00KM SARTR izdvaja za platanje Ijudi koji rade na Ugovor 0 djelu, a koji su neophodni za fukcionisanja Teatra i bez kojih bi rad bio prakticno nemogut. Preostala sredstva trose se na ugovore 0 autorskom honoraru ( pisac, reditelj, scenograf, kostirnograf, kornpozitor, glurnac...); ostali ugovori 0 djelu, povremeni i privremeni poslovi,naknade za Upravni odbor,naknade za Nadzorni odbor, izdaci za informisanje, za stampanje plakata, za reprezentaciju, i ostale usluge.

4. 821000 Izdaci za nabavku stalnih sredstava

4.a 1821300 Nabavka opreme 50.000,00KMI

Planirano je da se nabavka opreme vrsi iz prihoda korisnika ito:

iz vlstitih prihoda 40.000,00KM

iz donacija 10.000,00KM

DIREKTOR

.:~UHAD KRESEVLJAKOVIC

... : ..:.. '.';..... .......:"C~ _

~'" ~ . . .,'

99 \

\,

"",,:;;/~~~.~/~

MINISTARSTVO KULTURE 1 SPORTA Procjcna Budfcta Procjcoa BudZctnEkon. Sub Budict Kantona Od logaiz Od toga iz prihoda Raz. Glava Potr. OPIS Od toga Kantona Snrajevo Knnlona Sarnjcvo

jed. kod analitika Sarajevo za 2012.g. Budi.eta korisnika za 2013.g. za 2014.g.

1(2+3) 3(4+5+6) 4 Sopstveni 5 Donacija 6 Transfer

SARAJEVSKI RATNI TEATAR

;ffi~l.~ii 22 02 0005 611000 Place i naknade tro§kova zaposlenih 506.100 506.100 506.100 506.100 22 02 0005 611100 Bruto place i naknade 433.100 433.100 433.100 433.100 22 02 0005 611200 Naknade tro§kova zaposlenih 73.000 73.000 73.000 73.000

611211 MFAOO! Naknade troskova prevoza na posao i s posla 15.600 15.600 15.600 15.600 611221 MFA 002 Naknade za topti obrok 42.500 42.500 42.500 42.500 61122.f MFA003 Naknade za regres za godisnJi odmor 10.800 10.800 10.800 10.800 611225 MFAOO.f Otpremnine zbog odlazka u penzi;u -611226 Jubilarne nagrade 611227 Naknade 1I slucajll smrti i teie invatidnosti 4.100 4.100 4.100 4.100 611231 Nagrade za rezllitate rada

Ostale naknade -22 02 0005 612000 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 45.500 45.500 45.500 45.500 22 02 0005 612100 Doprinosi poslodavca 45.500 45.500 45.500 45.500 22 02 0005 613000 Izdaci za materi.ial i uslu2e 330.800 223.800 107.000 92.000 15.000 330.800 330.800 22 02 0005 613100 Putni tro§kovi 30.000 5.000 25.000 20.000 5.000 30.000 30.000 22 02 0005 613200 Izdaci za energij u 22.000 22.000 - 22.000 22.000 22 02 0005 613300 Izdaci za komunalne usluge 8.400 7.400 1.000 1.000 8.400 8.400 22 02 0005 613400 Nabavka materijala 33.100 13.100 20.000 20.000 33.100 33.100 22 02 0005 613500 Izdaci za usluge prevoza i goriva 4.400 3400 1.000 1.000 4.400 4.400 22 02 0005 6\3600 Una,jmljivanje imovine i opreme 39.300 39.300 39.300 39.300 22 02 0005 613700 Izdaci za tekuce odr~vanje 3.100 3.100 3.100 3.100 22 02 0005 613800 Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog 2.500 2.500 2.500 2.500

prometa 22 02 0005 613900 Ugovorene i druge posebne usluge 186.300 126.300 60.000 50.000 10.000 186.300 186.300

MKFOO! Posebna naknada na dohodak za za§titu od prirodnih i 1.700 1.700 1.700 1.700 drugih nepogoda ~NQZA NA~'t\!~:SW~Nmis~'qsl;i~~!i;;·:';l. ~~~jiQQr; '.. "

22 02 0005 821000 Izdaci za nabavku stalnih sredstava 50.000 50.000 40.000 10.000 50.000 50.000 22 02 0005 821300 Nabavka opreme 50.000 50.000 40.000 10000 50.000 50.000

'-l~:tIPN()

Broj zaposlenih 26 26 26

1\ ri(' .~. L...,..---- ,.i)".,,/,L\.so: -.:::.

29

, iL..II UST/tVft :,y "':/

CL C) tt) Ql- 18'.

BroJ 1 - Strana ]. SLl;ZBENE '-~OV;NE l<.ANTONA SARAJEVO PonedJelJa", ) I fi1art2 I':1'::16 godln~

Cian ~

Zastila Ijudskih prava i sloboda

Skupstina ce obezbijediti dono~enJe tahih propisa kOjirna le ~e u prvom redu z;;stllili illvrden~ IJudska plava i 'iobode. te uvesti etikasn: instrumenti te zastite

Organi vlaStl u Kantonll pnllkom Izvlsavanp propl<') .'U

obavezni onemoguciti svako narusavanJe IJudskiil prava I sloboda, te poduzimati sve potTebne mJere IZ svoJe nadleznosti radl nJihove potpune zastite Ovo se posebno odnosi na poliGIIS"e snage koje ee efikasnim, preventivnim i operativnim radom obezbijediti punu Iicnu i imovinsku zastitu svakog gradanina

Clan '}

Komisija za Ijudska prava

Radi zastite Ijudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti Kantona u ovoj oblasti, Skupstina obrazuje posebnu Komisiju za Ijudska prava.

Broj clanova, nacin njihovog imenovanja te nadldnosti Komisije iz prethodnog stava utvrduju se posebnirn propisom Kantona_

Clan 10.

Suradnja sa omoudsrnenom i rnedunarodnirn organizacijama

Skupstina i drugi organi vlasti su obavezni pruziti ombudsrnenu Bosne i Hercegovine, ornbudsrnenu Federacije i SVilll medunarodnirn posrnatrackim tijelima za ljudska prava potrebnu pomoe u vrsenju njihovih funkcija na podrucju Kantona_

U okviru pomoCi iz prethodnog stava organi Kantona ee narocito:

a) staviti na uvid sve sluzbene dokumente ukJjucujuCi i one tajnog karaktera, te sudske i upravne spise;

b) osigurati suradnju svake osobe i svakog sluzbenika u davanju potrebnih informacija i podataka;

c) osigurati pristup i kontrolu na svim ffiJestima gdje su osobe lisene sIobode, zatvorene iii gdje rade;

d) omoguciti prisustvo sudskim i upravnim postupcima kao I sastancima organa.

Nalazi i izvjestaji tijela iz stava l. ovog Clana ce se razmatrati u nadlemim organima po hitnom postupku. te ce na osnovu toga biti preduzimane odgovarajuce mjere gdJe to bude potrebno.

1II· NADLEZNOSTI KANTONA

Clan II

Odredivanje nad leznosti

Kanlon ima nadldno<,tl ulvrdene r)stavom FederaciJe i O\'lm Ustavom.

U slucaJu potrebe za tumacenJem_ nadldnosti Kantona utvrdene ovim USlavSiTi ce bili tumacene u korist Kantona po pilncip-upreaposTavljen~nadTezf'osti, a pojedinacno spomEnu(a:ovlastenp u ovom Ustavu se nete lumatitl kao bilo kal<va ogranicenJa opCih nadleZno~na

Clan 12

~-nadl~no~ ~ d

U okviru svoJlh nadieinosil Kanton Je nadlezan za'

a) uspost:tvlJanJe I lladllranJe pollclJ~klh \naga;

b) lIrvrdi vanJe obrazovne polltlke. uklJuClIJUCI donoSenJt' propisa 0 obrazovarlJu I.osi .uranl" obra~~

~ lit vrdl vanJe I provodt'nje kllitume poilllke;

dj IJlvrC1lvanJe stamf)t'nt' pollt,ke. ~,c~juci I dOIl()senje proplsa kOJI ~e [JC" uredlvanJa I IzgradllJe 'i:1Jl1nenllJ obJekal:"

q U! ''I'd! vanJe polill ke kop se lite regulilanp I OSI~\Ii.'" ~n IJ Ja'"n,h ,Iuzbl,

I) donosenJe propl~a 0 korlslenJu 10k ainu;; z.endj,q:1. uk Ijutujllti , laniranje:

g) donosen)e pfopi~a Q un:tprlledl v"nlu lokalnog ~'o;IQ" Jr,p r doiHolvomih aklivnosll,

h) donosenJe proplsa 0 ]ok"lnlm postroJenJlIl1a l3 prolz",-,j nlu energiJe i o_~iguranJe nJihove do<;tupno>ll.

IJ utvrdlvanJe politike u verI sa osiguranJern radlp I lel'CviziJe. llklJuClljuei donosenJe propisa 0 oSlguranJu njihovog rada i izgradfiji;

J) provodenje socijalne politlke i uspostava sluzbi socijalne za5tite;

k) stvaranje i primJena polillke lunzma i razvoJa rllristlckih resursa;

I) stvaranje predpostavki ra opumalni razvoJ privrede koja odgovara llrbanoj sredini; .

m) finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti iii kantonalnih agencija oporezivanjem. zaduZivanjem iIi drllgim sredstvima_

Clan 13.

Zajednicke nadleinosti sa Federacijom

Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno iIi u koordinaciji sa federalnim vlastima vrsi slijedece nadldnosri:

a) jamcenje i provodenje ljud_skih prava;

b) zdravstvo;

c) politika zastite covjekove okoIine;

d) komunikacijska i transportna infrastruktura;

e) socijalna politika;

f) provodenje zakona i drugih propisa 0 ddavljanstvu;

g) imigracija i azil;

h) turizam;

i) koristenje prirodnih bogatstava.

Clan 14

Vrsenje nadleinosti

SvoJe nadleznosti Kamon Ilvrsava donosenJem sopstvenih proplsa i pnmJenom proplsa Bosne I Hercegovine i FederaciJe.

Nadldnostl iz clana 13 ovog USI:iva Kanlon vrsl 1I obmlU dogovorenom sa federalnIm vlastlma U sJucaJu cia takav dogo vor ne poslOJi te nadleinosti ce Kanlon vrSli1 cJelovlto j samosralno

Clan IS

Prt>nosenje nadleznosti

S vOJe nadle'i.nosti iz oblasti obrawvanJa, kultllre, luri~ lokalnog poslovanJa i dobrotvoml a IVnOSll, r 'Ja i Ie eVlzlJe Kanton moze prenositl na 0pclne u svorn S:lstavu. Ove nadleznosti te se obavezno prenositl [1,1 one opcint' 1I kOJirna vecJnsko stanovnistvo prema lu,lun:llnoJ struktufl nlJe ~tanoVnlSIVO kOJe (lfn Veelr,l! I i1J pod, LIe iU clJelog KJnlona

Kanlon moze neke od 'VoJlh naoleznosil prel1lJeri I n:t federalne vlasti, ukollko bi se Il~ taJ n:icln ooezhlJedJio nJlhovo efikdS []J'e I rauonalniJe vrsenlf

()dluku 0 prenuc,t'nJu il.llJlr'jJI(," H U ·... rlll."tu \)V\I!:! (1(1n:] dl)[lij~1

.')kllp~llnJ

SLUZBEliE NOV!NE KANTONA SARAJEVO Broj I . Strana J~~nedJeIJaY::J.i--..!:'::ar!:l .' <,>4£ g'.)drn':.- ._-----

IV - STRUKTlJRA VLASTI

AI Z.A_KONODAVNf'. VIAST

('Ian 16

Oflca odredta

Zakonodavnu vlasl u Kantonu vrsl Skupslina Kantona

CJiln 17

Sastav Skupstin~

Skupstina Je Jednodomo predstavnicko tijelo sastavlJeno od 45 (cetrdesetpet) poslanika. Poslanici se biraju taJnim glasanjem na neposrednim izborima na ciJelom podrucju Kantona.

Prilikom izbora poslanika obez.bJeduje se odgovarajuca zastupljenost predstavnika BosnJaka, Hrvata i oSlalih naroda proporcionalno naclOnalnoj strukruri slanovnistva na podrucju Kantona.

Izbor poslanika u Skupstini provodi se sukJadno federalnim izbomim propisima, s tim sto izbore raspisuje i provodi Skupstina.

Mandat posJanika u Sk~s~ 2 (dviJe) godine.

Ian 18.-

Nadleinosti Skupstine

Skupstina Kantona:

a) priprema i dvotreCinskom vetinom usvaja Ustav Kanlona;

b) donosi zakone i druge propise u okviru jzvrsavanja nadleznosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom iIi zakonom dati u nadleznost Vlade Kantona;

c) bira i razrjeSava Predsjednika i podpredsjednika Kantona sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu;

d) utvrduje politiku i donosi programe razvoja Kantona;

e) potvrduje imenovanje Premijera, zamjenika Premijera clanova Vlade Kantona;

f) osniva kantonalne i opCinske 5udove i urvrduJe nJihove nadlemosti;

g) bira sudiJe kanronaln/h sudova sukladno Ustavu FederaelJe i ovom Ustavu;

h) usvaja budiet Kantona i donosi zakone 0 opcrezi vanJu I na drugi natin osigurava potrebno finansiranje:

i) blra zastupnike u Dom naroda FederaCIJe sukJadno Usta\ll' FederaGiJe;

J) odlucuJe 0 priJeno5u ovlaslenJa Kani0na nil opcinE I Fed· erac IJU;

k) odoblava zaklJuhvanje ugo\lora I spOlazuma II obla,!1 medun.lrodnih odnosa I medunarodne suradnJe;

I) provQdt Isrragu 5ukladno ovom U5iavu I posebflim Pp)·

pl$ima.

Ill) VISll dH!~.9Qslove ulvrdene fedna!llIfll prOpl~!l1la, o'llm Ijqa':orn i kafl10nalnim proplslma - -

Clan 1':,1

Natin rada Skupstine

Skupstlna oirJ predsjedavaJuceg' d'Ja nJego·,a zJmjenlka;z ~cda Izabranlh pos{;ulIka

Sktlpsnna z3~lJeda Ji:tvno, Izuze .... ~J c:lld:aJevrrna k·1d~ Je to prf'dvlGeno nJenim poslovnlkom lzvJeslaJI 0 zasjedanl'mJ i

done,enlm odlukamJ se t>bpvl,UjU u sredSl\lima J3vnog inlnmll

ranl:l

'\f:l( 111 1:;,I~1 Skllfl~III1t' h117t' <':c' l:rel1Lqc' ~1(,~I'I';nlJ..orn

Clan 20

PoslailiCki imunitet

Klivicni postupak iii gradanska pamica ne mogu biti pOkre n~lti protiv kantonalnog poslanika, niti kantonalni poslanik moze bit; zadrzan u pritvoru ill kaznJen na bilo kOJ; nacin zbog iznesenog mislJenJa i datog glasa u Skupstini.

Clan 2 L

Nacin odlucivanja U Simpstini

U vrsenju svoJih nadlemosti Skupstina donosl zakone, druge propise, te opee i pojedinacne akte (dalje: propisi),

Propisi se srnarraju donesenim ako sjednici prisustvuJe najmanje 51 % (pedesetijedanposto) poslanika i ako je za predlozeni propis glasala vecina od ukupnog brop izabranih poslanika.

]zuzetno, kada se radi 0 pitanJima vezanim za ostvarlvanje posebnih nacionalnih, sociplnih iii drugih interesa odredenih grupa gradana, 15% (pemaestposto) poslanika moze zatraiiti da se odluka donese dvotrecinskom veeinom od ukupnog broja izabranih poslanika u Skupstini.

Propisi koji imaju karakter opceg aleta stupaju na nagu kako .Ie to u njima odredeno. ali ne prije nego sto budu objavljeni.

Clan 22.

Prolrodenje istrage

Skupstina ili njeni odbori mogu provoditi istrage radi raspravljanja odredenih pitanja koja su se pojavila u odnosima unutar Kantona, au kojirnaje uceslvovao bilo koji od poslanika. clanova Vlade odnosn organa iii sluzbi kantonalne Vlade, te u tom cilju pozivati sVJedoke iIi prikupljati druge dokaze.

Postupak provodenp istrage u srrtislu prethodnog stava ureduje Skupstina posebnim propisom.

B) rZVRSNA VLAST

Clan 13.

Opca odredba

Izvrsnu vlast u Kantonu VIse PredsJednik (dalje: Predsjednik) i Vlada Kantona (dalje: Vlada)

Clan 24

Predsjednik Kantona

Preds;ednlka bird Skupstina vecinom gla.<ova izmedu kandidal a kOJe oredloz.e poslanicl

P,edsJednik se bira na penod od 2 (dvIJe) godme i ne moz.e 5e na til funkciJu blrati vise od 2 (dva) puta uzastopno

Clan 25

Nadleiflosti Predsjednika Kantona

Pred'>Jednik Je nadlezan za.

a) !mellovanJe i smJenJivanJe PremiJera. zamJenlka PremlJera .~..cbno.,,-a '-Lla.dc

0) predLiganJe 'UdlJ'l k'llltonalnlh sudova.

() predqctvlJanv I zastllpanJe Kantona u zemlJi I Inostranstvu;

d) zakljuclvanJe ugovora I drugih akala kDpma se preuz/maJu prava I obaveze za Kanton, s tlln da se za ugovore vece vnJednOS1J : ugovore iz oblasti medunarodne suradnJe mora pnba v I tI sugla5· no<:r Skupstlne sukladno ovorn Ustavu.

e) podnosenJt" zahLJeva Ustavnom ,Slldu FederaclJe I UslavllOITI sudu Bosne I Hercegovlne.

f) razmatranJe IzvJestap ombudsrnena I drugJl) medunarod nih ilrganizaciJa Z2 zastltu IJud5kih pra'Ja Il}bezbjedl vanJe pouuzi/11J1l/d pn!rehnlh I1lwra 1I !J,~IIII I/ud,/-;/h {'fa"] I ,Ioon(j,).

tZ!VDD 1Z Z 14 /LO~f} 0 t/tA-~j v '

01- 21- ~ z.r.,. VI - SEKRETAR VLADE IZANTONA

Clan 21.

Sekretar Vlade Kantona prema lIplilstvima premijera i Vlade u skladll sa Poslovnikom, stam se 0

pripremanjll sjednice Vlade i dostavljanjll materijala potrebnih za rad Vlade i njenih radnih tijela, pOlllaze premijerll 1I vrsenjll njegovih prava i dllznosti 1I vezi sa organizacijom i pripremanjem sJednica Vlade i izvrsavanjll zakljllcaka Vlade, obezbjeduje radnim tijelima Vlade pomoc i saradnjll strllcnih i drllgih slllzbi i vrsi i drllge poslove 1I vezi s radom Vlade koje mu povjeri premijer.

Sekretar Vlade je naredbodavac za izvrsenje finansijskog plana Vlade.

VII - AKTA VLADE KANTONA

~ ~

Vlada Kantona 1I ostvarivanju svojih nadleznosti utvrdenih ustavom donosi lIredbe, odlllke, rjesenja i zakljucke.

Clan 23.

Izuzetno za vrijeme trajanja ratnog slanja iii neposredne ralne opasnosti kada postoji objektivna nemogllcnost da se sazove Skupstina Kantona, Vlada moze donositi i propise iz nadleznosti Skupstine !Zantona.

Propisima iz stava I. ovog elana ne mogll se staviti van snage prava i slobode ulvrdene lIstavom i drllgim proplslma.

Propise iz stava I. ovog clana Vlada ce dostaviti Skupstini na potvrdu cim ona bude 1I mogllcnosti da se sastane.

G;) Uredbom se lIreduju najvaznija pitanja iz nadleznosti Vlade Kantona, blize lIredliju odnosi za provodenje z'lkona, obraZllJlI strllcne i drllge slllzbe Vlade Kantona i lItvrdlljll nacela za lInlilrasnjll organizacijll organa lIpra ve Kantona.

Odlllkom se lIredlljll pojedina pitanja iii propisuju mjere Vlade Kanlona, daje saglasnost iii potvrdlljll akta drllgih organa iii organizacija i odillcuje 0 drllgim pitanjima 0 Kojima se ne odillcuje lIredbom.

Rjeseniem se odillcuje 0 Illlenovan,ima I razrjesenjima, kao I 0 drllgnn pojedinacnilll pitanpma iz nadiezilostl Vlade Kantona

Zakl.llIckom se lItvrdllJlI stavovi 0 pitanjima od znacaja za provodenje lItvrdene politlke. medll.lll lInlitrasnji odnosi 1I Vladi Kantona i odredujll zadaci organima lIprave i slllzbama. kao i radni"'l ti.lelima Vlade Kantona. lakl.lllckom se odillclije i 1I drllgim silicajevima 1I KOjima se ne donose drllga akta,

Clan 25.

Uredbe I odlllke Vlade Kantona obJ<lvlJujll se 1I "SllIzbenilll 1l0Vln<lllla Kanlona SJraJevo". a ostalt aktl Vlade ako .Ie to 1I nJlma navedeno

4

IZtlC) D /2 Lqu;;IJ!j o US'7qlJe)L!IjNt / -../

REPUBLfKE ROSNE IHERCEGOVINE

eJI- If of;. t"

II AkontaclJa rfeTi)TafePonedjeljak, 15. jUlla 1992.

za 1991. godir.u 3.900 dinaraGodina I ....: Broj 6 SARAJEVO Ziro-racurr lu WU-&03-1396

_.------------------!'L.------------~--------.L!-------_

110 6/?L 5/cy:; 43/c;lt Sredstva za ispunjenje uslova IZ Sl"V3 I. ovog clan~bez

~eosniva9Na osnovu Amandman.a LI tacka 5. Slav 3. na Ustav 'Republike So.soe i Her~egovine, Predsjedn,s~vo Republike Bosne ('Ian 6. i Hercegovllle. na pnJedJog Vlade Repubhke Bosn~ 1 Hercego· Osnivat donosi akl 0 osnivanju uSianO'Je vine. donosi [All o. osnivani~)uslanove sadrii

- nazlv osnlvaca. UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM - naziv~ sjediste ustanove.

- djelatnosl ustanove,o LlSTANOYAMA - iznos sredslava za osnivanje i poc-clak rada i nacin njihov~ obezbJedlvanJ.a, .., ----..-.-.----.. ."I - OSNOVNE ODREDBE

- Izvore i natln obezbledlvanla.2.~.Y..g..'8...L49.__J.!.;i!.anO\:eyClan I. - medusobna rava i obaveze izmed snivaca i uslanove.

LJstanova, u ~mislu OVe: uredbe, osniva se za obavljahje dje ~ naCin 'raspo aganJa VIS om pnhoda nad rashodim~ i nalatnpsti obrazovanja, nauke, kulture. fizicke ku Iture, zd ra vstva, tin na koji se pokriva visak rashoda nad prihodima. djecije zastite, socijalnCl!- zaStite, socijalne sigurnosti i drugih - prava, obaveze i odgovornosl ustaDove u pravnom proc!.j¢latnosti ut:vrdenih zakonom, ako cil; obavljan;a gjelatooslj melu.

... - liCe koje ce do imenovanja organa rukovodenja predslavin je-sftcanJfdOiiliD ( Ijati i rastupati ustanovu i njegova QVlasienja i odgovornos!i,I.lstanov.a ima svojstvo pravnog lica. ',- - rok za donosenje pravila ustanove, imenovanje organatClan 2. upravljanja i rukovodenja ustanove.

. Ustanovu moie osnovati domace odnosno strano pravno i - druga pilanja od znacaja ra rad uslanove. fizjcko lice (u daljem tekstu: osnivac) u svim. oblicima svojine.

(Ian 7.Zakonom se· moze utvrditi da 'strano i pravno i fizicko lice ne:moie osnovali ustanovu za obavljanje odredene djelatnosri. USlanovu mogu osnovati dva iii vise osnivaca . . / !. Ako ustano\U osniva dva iii vise osnivaca. njihova medu·

.~. Clan 3. sobna prava. obaveze I odgovornosli ureduju sC\'lJgovoroni] J"o···~Za obavljanje Jayne sluibe osniva se javna ustanova. ji se. zakljucuje u pismenoj formi .

. ~Pod javnom sluibom u smislu ove uredbe odrazumi'eva ('I 8 se ra no I nesm a v "e d'el tnosf u 'avnom interesu . an. _" ReplIblike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:. epu I a), Osnivac maie preniJeti i obaveze osnlvaca na 'drugo pra'l- \ opstin~ iii gradske zajednice. no ;..i1:-:i,.:fi~lz~ic'_=_k~o::._'.I'-'ic:.::e:.:..__,.-~---...,.....__;_-.,.-.- lavnu u~lanovu moie osnovati Sku~stina Republike B?~ne ~f.kto~. 0 prenosenju £fava i obavcz~1 osniva~a ureduje ~e I Hercegovl.ne (u dalJem, tekstu: Skupstma RBIH), skupstma naclll rastlle prava konsnlka usluga I druga pllanJa od znataJa opsline, skupstina gradske zajednice i vjerska zajednica, sa- ",za promjenu osnivata ustanove. mostalno iIi sa drugim pravnim e>.dnosno fizickim lice~"j (' nadle~na skupstina ocijen..i da !.apje!2£..<.?~~.i~~nj<:_p.~s,t..0j!~ j . Ian 9. . . ~. ~/ USlanova ne moie pocetl da obavlJa dJelatnost dok nadlei-'-~ (I nl organ uprave kojl "lsi nadzor nad zakonilOsll [ad':l~ /

. . . . an 4. . . pjef!1 ne u~a su ISl?u.lllenl U;i19v'.M~~"H11:.P~Q.!lOJ;;l;l .,- -,.. Radmu oSlvaruJu svoJa prava u ustanovl, u skladu sa zako·

III - DJELATNOST, STATUSNE PROMJENE Jnom, kolekrivnim ugovorom i pravilima ustanove.' UDRUZ/VANJ E USTANOVA

II - OSNIVANJE USTANOVE (Ian 10.

Clan 5. Ustanova mOle obavljati vise djelatnosti iz clana f. ove kJ~t,!:!!"qv... ~l' moie osnovali ako su ispunjepi uslovi za osni uredbe, ako isrunjava uslove utvrdene zakon,Om za svaku od

~,Cp,o.~elak fada ustanove. u skladu sa zakonom. tih djelatnosti.

Strana 202 - Broj 6 SLl!ZBENI LIST RBIH

('Ian II,

Ustanova moze, bez uplsa U sudski registar. da obavlja privrednu djelatnost i 'pflvrednu aktlvnost rad, zbrinjavanja po~Iovno nesposobnih liea i proresionalnog osposobljavanja I zaros1javanja invalid nih lied, U manjem obimu iii povremeno. ~ ta djelatnost odnosno aktivnost sluzi ostva.r_~~~l1j~.dj~!~tnosti odnosno i;z:vrsavanJu poslova---racrn<ojill Je ustanova 0500\ ana. . _."-- .._. _._... -._.,..

Clan 11. , .,- '.: . I ,-" (Ian 23.Ustanovi s<: ovlusten a .z d elo"ru a !

or!!.ana drz,lvne pos]ova. u skiadu./ U naziv ustanove moze se unijeti ime umrle istorTjske i dru,;jUzal<onom.

Clan 13.

Pr<Jvlllnla ustanove moze se utvrditi da dio ustanO\'e Ima lld redem(0\'1 aste nla u pravnom £rometLf,; kao i pos,:ban obracun fezultata poslovanla. u skla usa zakOilom.

1)10 u~tanove iz stav<J I. ovog elana nema svojstvo pravnog IIG]

(Ian 15.

Osnivaci ustanova koje su se'spojil 0 ueu u (nJu prava I obaveza osnlvac,Dprema u-s-'~ta;":n;":o"':':":/;;;1~'-""""":-:-"":"::-:-7::" spaJanJem.

Osnivac ustsIDoVe kQja se.Qodijelila i tistanove iz Koie se izdvoJi'"o dio u samostalnu ustanovu odlucuje 0 preuzimanju ~ va I obaveza osnivaca r ma tan varna ko e su nastale od: j.elom, 0 nosno prema ustanovi koia ie nastala izdvajanjem.

Prava i obaveze osnivaca prema ustanovi koja se pripojila drllgoj ustanovi prestaju danom upisa'akta 0 pripajanju U sudsk i regis tar.

U slucaiu statusne prornjene ustanove imovinska i druga prava i obaveze ureduju sef ug,ovoronl;>

Clan 16_

~e znamenite licnosti. Za unQ~.~.nje u.naziv imena il. stava J. ovog eland potrebna

Je(Clozvola?rga..~~ u~rav~)~oji VIS! na,d~or fad zakonito;;cu rada ustanQye, 95101 aKO Je Jedan ud osnlV;;lea Skupstma R,J3iH. skupstina opstine iliskupstina gradske zajeQnice, kao i ~~i-istanak srodni.k.<:l te Iicnosti do treceg stepena srodstva, ako :i:akonom iii druglm proplsom nlJe drugaCije odredeno. '.'

Na zahtjev organa uprave koji vr:;j nadzor nad zakonitosti rada ustanove i!i sroJnika iz stava 2, ovog.clana nadlezni visi suo odlucice da se :z naziva uslanove brise ime umrle istorijske iii druge znamlnite lienosti. ako oeijeni da je naCinom obdvljanja djelatnosti ustanove ugled te licnosti doveden u pitanje.

·U naziv ustanove ne moze se unijeti nazi\.B:eQub'ike;..Q~tiBe iwadsRe zajedoice::osim ,~~,~j.e.-.d.mga.C.i.je..odlli1s;.n.o. .

v - ORGAN UPRAVLJANJA,RUKOVODENJAI DRUGI ORGANI U USTANOVI .' .

'. (Ian 24_

Organ upravtjanja Ij ustanovi je upravni odboL .. Organ rukovodenja u ustallovi je direktor, u~r~vnik.dekar

iii drugi odgovarajuci poslovodni organ utvrden zakonom (l daljem tekstu: direktor).

Organ kontrole poslovanja u ustaflovi je nadzomi odboL

Clan 25.

Upravni ~dbor ima najma.nje trio a najvise devet cia'nqva Predsjednika i clanove upravno·~ odbcira @1enu\el·faide.

_ ..-0"",,-. "_0

Clan 17.

:Lil<OilOinse moze propi~atil6baveza udruzivania ustanoili! u odgovaraJuci oblik udruzivanja (u daljem tekstu: obavezniJ oblik udruzivanja), njegova prava, obavcze. nacin stieanja sredstava za rad, nacin upravljanja i rukovodenja i druga pitanJa.

Ustanove udruzene u obavezni oblik udrllzivanja zadrbvaju svojstvo pravnog l';ca. .

Clan 18. Clan 26_

Rad ustanova i obavez.nog oblika udruzlvanJa Je Javan.

!V - SJEDISTE I NAZIV USTANOVE

(Ian 19.

Sjedi~te ustanove je mJesto u kome se obavlja djelatnost radi koje je ustanova osnovana.

Ako se djelatnost obavlja u vise mjesla, sjediSlcm sc smatra Il1Je:;to koje je odredeno pravilima ustanove.

Clan 20.

~C1~n":2,.L.

nacin ."'0.

. S L ui BEN E NOV I N E Broi 2 - Strana 2 , KANJ70NA SARAJEVO Utorak, 2. februara 2010.

utvrduje, po pO!rebi, blize kriterije za dodjeljivanje Javnog pt;iznanja; .

. obavjelltava javnost 0 nacinu roku predlaganja kandidata za Javno priznanje;

dodjeljuje 1avno priznanje;

utvrduje saddaj Povelje.

Clan 9. Odbor radi U sjedru.carna i odlucuje vecinom glasova clanova

Odbora.

Clan 10. Clanovi Odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad.

Visinu naknade iz prethodnog stava utvrduje Komisija. . .

. Clan 11. .

Odbordonokinhslovnik 0 svom radu kojim se odreduje nacin rada.qdbora;rta€.i9~~avjelltavanjajavnostioradu Odbora, naein i rokJl kojem se,li~dD.oseprijedlozi za dodj~lu Javnog priznanja, rok, do kojegje.OJ~r duiari donijeti odlukU 0 dodjel{Javnog priznanja, pqstf:!P~, obavje1ltavanja javnosti 0 dodijeIjenim

JaWim.. '.p.=' ...,.. , .. i.~ ....... ..~ ...<.-.~('~.;·.:#ru ga pitanja od macaja za rad Odboril, u skladct,J! s\iqytn!.;g,~.B9m. . '

Qan 12. !;laZe 'se opozvatiako sedobitnlkpokaie". -.~:.. \ ' 1ZIlanJa. imanja vrlli se na nacin i po postupku za ~ja, utvrdenomovim Z¥:0Iiom,

Clan 13.

Javno p~ 'Pocasni gradanin urucuje predsjedavajuca/ predsjedavaj illtine, a javno priznarije "Plaketa Kantona" urucujepreiI toni!.

Javnapri. riz prethodnog stava urucuju se na svecanoj sjednici Sk\lp'llt1 i,koja se odrZava u periodu Dana Kantona Sarajevo.

Clan 14....

Imena dobi$ika Javnog priznanja objavljuju se u "Sluzbenim noVfr{linia Kantona Sarajevo".

Clan 15.

Strucne i administrativne poslove za Odbor vrlli Sluzba za skuplltinske poslove, a funkciju sekretara Odbora vrsi sekretar Skuplltine iii lice koje on odredi.

Clan 16.

Sluzba za skuplltinske poslove vodi evidenciju 0 dodijeljenim Javnim priznanjima.

Clan 17.

Sredstva za provodenje ovog Zakona odreduju se u Budzetu Kanrona.

Vlada Kantona

Na osnovu c1. 22. i 24. stay 2. Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo ("Sluzbene novine Kantona Sarajevo". broj 24/03 . Precisceni 'tekst). a u vezi sa C!. 4.. 5. i II. Poslovnika Vlade Kantona Sarajevo ("Sluzbene novme Kantona Sarajevo". broj 2/02).Vlada Kantona Sarajevo, na 40. sjednici odrzanoJ 21. januara 2010, godine. donijelaje

ODLUKU o METODOLOGUI iZRADE I DONOSENJA

PROGRAMA RADA I IZVJESTAJA 0 RADU VLADE KANTONA SARAJEVO I KANTONALNllI ORGANA I

ORGANIZACUA

1- UVOD

Clan 1. (Predmet Odluke)

(1) Ovom Odlukom ureduje se metodologija izrade i donollenja godillnjih programa rada i godillnjih izvjeStaja 0 radu Vlade Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada), kantonalnih ministarstava, samostalnih kantonalnih uprava i sarnostaInih kantonalnih upravnih organizacija .

(2) Javne ustanove i fondovi, ciji osnivai je Kanton Sarajevo (u daljnjem tekstu: kantortaIne jaYne ustanove i, fondovi), prilikom izrade godiSnjeg izvjeStaja.o radu i finansijskom poslovanju, obavezne su isti pripremiti u skladu sa ovom odlukom.

II - PROGRAM RADA

Clan 2. (Rok za donollenje godillnjeg programa rad~)

(1) Vlada donosi godiSnji'.prograrn rada Vlade u roku od 10 daria od .dana doriO'senja programa rada -Skuplltine Kantona Sarajyvo (u daljnjem tekstu: Skuplltina).

(2) Rukovodioci kantonillnih riIinistarstava, .sarnostaliIih kantonalnih uprava i, sarnbstalnih kantonalnih upravrllh organizacija, kao i kantonalnih javnih ustanova i fOndova donose godiSnji program rada u roku od 10 dana od dana dono1lenja programa rada Vlade.

(3) Program iz stava (1) ovog Bana mora biti usaglakn sa programom rada Skuplltine,- a programi iz stava (2) ovog clana moraju biti usagla!leni sa programom rada Vlade.

Clan 3. (Rok za pripremu i utvrdivanfe nacrta prograIP~rada)

(1) Vlada utvrduje nacrt programa rada Vlade najkas.ilije do 30. oktobra tekuee godine za sljedeeugodllu, na oSnoyu nacrta programa rada kantonalnih ministarstava, . sarnostalnih kantonalnih uprava i sarnostalnih kantonalnih upravnih organizacija. Utvrdeili nacrt programa rada Vlade dosravlja se predsjedavajueeffi, zarnjeilicima predsjedavajuceg i sekretaru Skup~tine.

(2) Rukovodioci kantonalnih rmmstarstava, sarnostalnih kanronalnih uprava i sarnostalnih kantonalnih upravnih organizacija predlaiu godillnji program rada u formi nacrta u kojem predlaiu pitanja koja treba uvrstiti u program rada Vlade, i dostavlju ga sekl;etaru Vlade najkasilije do IS. oktobra tekuce godine za sljedecu godinu (skracenu i pro~irenu verziju).

(3) Rukovodioci kantonalnih javnih ustanova i fondova, kao i uprava i upravnih organizacija u sastavu ministarstva pripremaju nacrt programa rada, u kojem predlaiu pitanja koja !reba uvrstiti u program rada Vlade, odnosno Skup~tine

i dostavljaju ga resomom ministarstvu odnosno ministarstvu u cijem su sastavu najkasnije do 30. septembra tekuce godine za sljedeeu godinu.

(4) Uz nacrt programa rada rukovodioci samostalnih kantonalnih uprava i sarnostalnih kantonalnih upravnih organizaciJa dostavljaju i nacrt fmansijskog plana sa misljenjem Ministarstva finansija, za koji su nadleZni.

(5) Uz nacrt programa rada rukovodioci iz stava 3. ove Odluke dostavljaju nacrt fmansijskog plana jayne ustanove odnosno fonda. resomom ministarstvu, za koji su nadlezni.

J L. \..J .c... U L 1'1 r.:. 1'1 V Y 11"1 .c

Utorale, 2. februara 2010. KANTONASARAJEVO Broi 2 - Strana 3

(6) Rukovodioci kantonalnih javnih ustanov:a i fondova, kao i uprava i upravnih organizacija u sastavu ministarstva obavezni su naro~ito da: .

a) usldade metodologiju izrade svojih programa i izvjeStaja 0

radu i fmansijskom poslovanju sa Zakonom 0 budZetima Federacije BiR, Zakonom 0 izvrSavanju budreta Kantona Sarajevo za tekucu godinu te drugim zal\:.onima i podzi:ikonskim aktima koji reguIiSu ovu oblast,

b) tekuee grantove resomih ministarstava planiraju i prikaiu na poziciji korisnika,

c) priWu potpunu strukturu viastitih prihoda, d) pribave miSljenje Mihistarstva fuansija.

(7) Ruko~9dioci kantonalnih ministarstava predlafu godiSnji program rada u forrni nacrta u kojem su uVrStena i predloZerta pitanja oOOosno teme iz nacrta programa rada rukovodj.oca javnih ustanova, fondova, uprava i upravnih organiiicija u sastavu ministarstva, za koja su nadleZni odnosnonad kojinia me nadzor.

Clan 4. (Utvrdivanje teksta prijedloga programa rada i rok za donosenje

programa rada Vlade)

(1) Rukov()dioci kantonalnih ministarstava,. samostalnih kantoqaJpih uprava i samostalnih kantonalnih upravnih o):'g~F.ija vrSe korekcije i usagl~avaju prijedlog p¥.m~:radasa prijedlog?ID programa rada SkupStin7, te dos.tay;'f1IDu~konaCan·tekstpflJedloga programa rada Vladi.

If(2)~~!~~~prijeOloga programa rada kantonalnih organa iz : 'staYai~!lovog ~lana, Vliida donosi program rada Vlade, u ., roku\1:f4~!Q dana od dana dono~nja:godiSrijeg programa rada S. . -_·";'~"":»_-t , .

"m-Si.~:-~·) '

()i'dijelll;J~o.·J1'.·.·sadtZi opredjeljenja i zadatke koji 'w 'iZ:n~~mosti Vlade utvI'dene Ustavom, ,m.idi:u~~pi~jmai aktima. .tivtJog'dij'~~·k()ji sadrZi riaerte i prijedloge zakona i

~r0s;:~t1je!dOnosi: 'ti1i~';;:¥Iikia(lsk~e po navedenom redoslijedu). N'dtnktivnidioSadm: ' l.~i¥iv propiSa; , 2. tipsilac izrade; 3,(~~kzaizradU::(posebno za nacrt i posebno za prijedlog pt~Rfsa iz ri~!'imosti.Skup~tine); 4d~tgan lcoJ~ ~atra propJS; 5.Ntatak sadrZaj'propisa.

III - Tematskog dijela koji sadrZi poslove i zadatke na provodenju zi:ikona i utvrdene politike, sisternatizovane po oblastima a koje se izraduju u obliku izvjeStaja, programa, analiza i inforrnacija i dr. Tematski dio sadrZi.: I. Naziv rnaterijala (prikazati po vrernenskoj hronoIogiji); 2. Nosilac izrade; 3. Rok za izradu; 4. Organ koji razmatra materijal; 5. Kratak. sadrZaj materijala.

(2) Prograrni rada kantonalnih ministarstava, sarnostalnih kantonalnih ustanova i sarnostalnih kantonalnih upravnih organizacija, kao i kantonalnih javnih ustanova i fondova sadrZe. pored dijelova iz stava (I) ovog ~Iana (skraeena vernja), i rv - dio koji se oOOosi na kontinuirane poslove, koje utvrduju rukovodioci organa (prosirena verzija).

IV - IZVJESTAJ 0 MDU

Oan6. (podnosenje izvjestaja 0 radu i finansijskorn posiovanju

kantonalriih ministarstava, samostalnih kantonalnih uprava i sarnostaInih kantonalnih upravnih organizacija)

(1) RukovodiocikantonaInih ministarstava, samostalnih kantonainih uprava i samostalnih kantonalnih upravnih organizacija podnose gQdisnji izvj~taj oradu 31. decembra tekufu godinel uostavlju ga sekretaru Vlade najk~nije do 31. januara naredne godine za prethodnu godinu. '

(2) Izvj~taj 0 finansijskorn poslovanju samostalnih bntonalnih uprava koje !iu obaveme da ga poOOesu i samostaInih kantona:lnih upravnih organizacija izraduju se na na~in utvrdm u flanu 9, stay (2) ove Odluke.

Clan 7. (Sastavrn dijelovi izvJestaja 0 radu)

(I) Izvj~taj 0 radu Vlade se sastoji od: I - Uvodnog dij~la, (sadrZi izVjestaj 0 izvrsenju ciljeva i

zadata:ka koji proiZilaze iz nadlemosti Skupstine i Vlade i kantonalnih organa, utvrdene Ustavom, zakonom i drugirn propi'sima); . ,

II - N:onnativnog dijeIa, (sadrZi: pJ:Q'~e propise (naerte i prije'dJgez3kona i dI:\lgihpropisa) koje if< 'd(;mijeIa: A. SklIp,stina iB., Vlacla (w<:iiZ3lle;pd ,oblll$tin:ta i po navedenoin'red9s!iJea(i).·ineprogrlUDitaile 'prdpise'(nacrte i prijei;llogezakona fdfugil1'propiSa)'koje.j¢'donijeIa: A. Skupstina iB.. Vllida (iskai3n¢ pllobl¥tim:a' i po navedenom redoslijedu); , , '

III - Tema1:Skogllj.jda (~.progtatilfr3n~ i>Q$ll;>veizadatke ria pro~ju ~ona i uWr~e .P91jtik~·~i¢zovanepo ohI,as$Ja a ~~ji se4rad'iJjri'il)Jljfi"JUWf~v;i~t¥ija,;'pfugr:ama,

N~~~projekataSlt n2Zna:krim. faze' r~afiie::-bez;ilav:od.enja imosa sredstava); , . ;~:;" ' ' ",'

V - Qcjehe s~jaj posti,~'1tihrezultaili\(~adI#..opiSIti;·J ana:litj.~ .;p~ : uf~kovitosti u pogledu provodenja utvrdene politike i izvrSavanjapropisa Skupstine i Vlade, kao i provodenjesmjemica i nafelirih s~vova ovih organa i prijedlog injera. koje je neophodrto ptedUzeti).

VI - Programskaorijentaeija - sadr£ programsku orijentaciju za miredni period i dugorocnu projekciju razvoja u oblasti sa naznakom projekata kojima ce Vlada posvetiti posebnu pamju. '

(2) Izvj~taj 0 radu kantonalnih ininistarstava, sarnostalnih kantona:lnih uprava, sarnostalnih kantonalnih upravnih organizacija, kao i kantonalnih javnih ustanova i fondova. pored dijelova iz stava (1) ovog clana (skraeena vernja), sadrre i sIjedeee dijelove (prosirena verzija): VII - izvrSenje planiranih kontinuiranih posiova, VIII - pregled unutraSnje organizacije. kadrovske i rnaterijaine

osposobijenosti, IX - nocin ostvarivanj~ saradnje sa federalnim organirna, drugim

kantonima, opCinarna, Gradom, ornbudsmenima i dr.

Clan 8. (Rok i na~in podno§enja izvj~taja 0 radu i fmansijskorn

poslovanju odnosno izvjestaja 0 posiovanju kantonalnih javnih ustanova i fondova)

(1) Kantonaine jayne ustanove i fondovi poooose izvjestaj 0

radu sa izvjestajern 0 finansijskorn posJovanju, po~etkorn

naredne godine za prethooou godinu, a najkasnije do 30. marta tekuee godine za prethodnu godinu.

SLUZBENE NOVINE Broj 2 - Strana 4 KANTONA SARAJEVO Utorak, 2. februara 2010

(2) IzvjeStaji 0 radu i fmansijskom poslovanju kantonalnih javnih ustanova i fondova se podnose putem resomog ministarstva sekretaru Vlade.

(3) UZ godiSnji izvjestaj 0 radu i fmansijskom poslovanju iz stava (2) dostavlja se miSljenje resomog ministarstva (koje vrsi nadzor nad radom kantonalnih javnih ustanova i fondova) i miSljenje Ministarstva fmansija.

(4) IzvjeStaji 0 radu i finansijskom poslovanju odnosno izvjestaji o poslovanju moraju bili usaglaseni sa miSljenjem resomog }ninistarstva (koje vrsi nadzor nad radom javnih ustanova, fondova) i misljenjem Ministarstva finansija.

• Clan 9. (Obavezni prilozi izvjestaja 0 radu i finansijskom poslovanju

kantonalnih javnih ustanova i fondova)

(l) Izvjestaj 0 radu kantonalnih javnih ustanova i fondova sadrii obavezne priloge: a) izvjestaj 0 radu direktora, b) izvjestaj Upravnog odbora, c) izvjeStaj Nadzomog odbora, d) izvjdtaj 0 finansijskom poslovanju sa miSljenjem

MiniStarstva finansija i ovlaStenog revizora, e) miSljenje resomog rninistarstva

(2) Izvje<Siaj 0 finansijskom poslovanju sadrZi: a) prihode i primitke, rashode i izdatke koji su odobreni

budZetom Kantona, b) ostvarene prihode i primitke, rashode i izdatke po

anaIitifkim kontima u toku godine, c) po~etno i zavrSno stanje JedinstVenog ra~uoa Trezora

(JRT), d) po~etno i zavrlno stanje imovine; obaveza i izvora

vJasniStva, " e). objaSnjenjeodstupanja, t) o\Jrasci;godiSnjeg obracuoa (raeuo prihoda i rashoda,

bilan!! ,Stanja, iskai" 0 gotovinskim tokovima, iskaz 0

kapitalnim~cimai finansiranju, podaci 0 zaposlenim).

(3) Resomo 'ministarstvo, usaradnji sa javnim ustanovama iz oblastiobrazovanja,priprema izvjeSiaj 0 radu za prethodnu §kolskugodinu"sa programom rada za narednuSkolsku godinu za predSl(olsko iosnovno obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje.

'Clan 10. (Prestanak vazenja ranije Odluke)

(1) DonoSenjem oveOdluke prestaje da van Odluka 0

metodologiji izrade i donoSenja programa rada i izvjeStaja 0

radu Vlade Kantona Sarajevo i kantonalnih organa i organizacija ("Sluibene novine Kantona Sarajevo", broj 30/(8).

(2) Resoma rninistarstva, u saradnji sa kantonalnim javnim ustanovama, duina su usaglasiti svoje akte 0 metodologiji izrade programa i izvjestaja 0 radu i fmansijskom poslovanju sa ovom Odlukom.

Clan 11. Ova Odluka stupa na snagu danom donoSenja, a objavit ce se

u "Sluzbenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-898-5/10 21. januara 2010. godine Premijer

Sarajevo Besim Mehmedie, s. r.

Na osnovu clana 22. i 24. stay 3. Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo ("Sluibene novine Kantona Sarajevo", broj 24/03 Pre~isCeni tekst) i ~lana 7. Zakona '0 koncesijama Kantona Sarajevo ("Sluibene novine Kantona Sarajevo", broj 21/03), Vlada Kantona Sarajevo, na 40. sjednici odrlanoj 26. januara 2010. godine, donijelaje slijedece

RJESENJE o IMENOV ANJU KOMISUE ZA KONCESUE

1. Imenuje se Komisija za koncesije (u daIjnjem tekstu:

Komisija), i to za: . ]. provodenje postupka dodjele koncesije za eksploataciju

pitke podzernne vode na naIazistu "Sarajevska pivara" Sarajevo - opeina Stari Grad.

2. preispilivanje Ugovora 0 koncesiji broj 07-05-17862/04 od 09.07.2004. godine potpisanog izmedu Vlade Kantopa Sarajevo i privrednog drustva "Terme IlidZa" drustvo za ugostiteljstvo i turizam sa ogranicenom odgovomoscu Sarajevo IlidZa, sa aspekta uskladivanja ~!. 7. i II. i davanja prijedloga IjeSenja..

II. U Kornisiju se irnenuju: I. Prof. dr. TARIK KUPUSOVIC, predsjednik 2. Prof. dr. SEFKlJA CoVIC, Ban 3. Dr. BESIM CuLAHOVIC,#l\D 4. TARIK BAElNJEVIC" dip!. ing. grad., Ban 5. INDIRA HOD:lJ:¢, dip!. ing. arh~, ~Ian Za sekretara Komisije se imenuje ZINAIDA0MERKADIC.

m. Zadatak i nacinrada Kornisije, u skJ,adu sa~lanom 7. Zakona

o koncesijama ("Sluzbene novine Karitonil- Sarajevo", broj 21/03) je: ,

priprema informacionog memonmduma 0 predmetu koncesije, " " priprema tenderske dokumen4Cije,

- urvrdivanje dokumentacije kojuje potrebno doStaviti uz ponudu,. " "" . objavljivanje tendera u srydsJ.Xj;nla jav.nog informisanja, prijem ponuqa po jaYno (j~j1,V}l~9J;iiJenderu, provodenje ;procedure "-:Jl~~gl!Pja. najpovoljnijeg ponuda~a u skladil sautvrde~'\~teri,ipna;' dostavljanje·Wje~ta~a Vl~~:;~ ,~~sgW9pl>nriniStru 0

prQvedenomtenderu 1 precl.l~b()Jli;.pt.!nu~15l;l,

preispitivanje Ugovor~ 0 k~~~:eJi}hbrbj"~"7~S,..lJ862/04 od 09.07.2004.godine p()Jp.l:s~gg !fIIl,~1l Vlade Kantona Sarajevo i privreeiA.9g~;Pru~tya ';~~~fJ.i.tlZa" drustvo"za ugostite!jstvo i "".~ sa o'~lSerroIn odgovomoscu Sarajevo Ili~!i;;$,a~p~kta ti.skladivanja ~L 7. i 11. gore spomenutoli .Ugovora 0 konceSiji i davanja prijed10ga Ij~enja. "

IV. Predsjednik Komisije koordinira rad i daje radna zaduZenja

clanovima Komisije. Sekretar Kornisije je zaduZen da vodi brigu 0 arhivi i obavlja

druge poslove koje mu povjeri predsjednik Komisije.

V. Kornisiji pripada naknada za rad, u skladu sa zakljuckom

Vlade Kantona Sarajevo, broj 02-05-17275-6/04 od 23.06.2004. godine, ito:

- predsjednik Komisije, u iznosu od 1.500,00 KM, ~Ianovi Komisije, u iznosu od1.250,OO KM sekretar Kornisije, u iznosu od 250,00 KM.

VI. Ovo Rjesenje stupa na snagu danom donoSenja, a objavit ce

se u "Sluzbenim novinarna Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-898-11/10 26. januara 2010. godine Premijer

Sarajevo Besim Mehmedie, s. r.

Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON...

Documents

Transcript of Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON...