F L O R A

F L O R A

Flora (latinski flos cvijet), biljni svijet uope, za razliku od faune ivotinjskog svijeta. Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela Zemljine povrine (kontinenta, geografskog podruja, zemlje, oblasti) ili nekog odreenog vremenskog razdoblja u prolosti Zemlje, odnosno geolokog sloja, npr.: flora Evrope, flora Sredozemlja, flora Dinarskog gorja, flora devona, flora karbona ili onaj biljni svijet koji se prilagodio ivotu u jednoj odreenoj sredini, npr. morska flora...

Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnih svojti govori se npr. o flori bakterija, flori alga, o vaskularnoj flori. S obzirom na mnoinu biljnih svojti govori se o podrujima s vie ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvom biljnih tipova odlikuje se npr. flora Balkanskog poluotoka. S genetskog se geografskog stajalita flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju flornim elementima. Biljna raznolikost balkanskog poluotokaBalkanska flora nije samo najbogatija u Europi ve obuhvaa i mnotvo endeminih vrsta. Ouvanje autohtonih vrsta i njihovih stanita nije samo od nacionalne, ve i od meunarodne vanosti. Neke od ukljuenih vrsta vane su panjake ili ukrasne biljke, a neke su od velike vanosti u zatiti prirode na podruju balkanskih zemalja ili se prema EU zakonodavstvu nalaze na vrhu ljestvica prioritetne zatite.

INCLUDEPICTURE "http://www.uibk.ac.at/botany/balkbiodiv/bilder/cerastium.jpg" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://www.uibk.ac.at/botany/balkbiodiv/bilder/sesleria.jpg" \* MERGEFORMATINET Flora u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini mnoge rijetke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U Nacionalnom parku Sutjeska nalazi se prauma Peruica, jedna od najveih od onih koje su se do danas odrale. U podruju Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predjeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipine su ume hrastova i bukvi. Na visinama od oko 1500 metara rastu ume bukvi, smra, jela i borova. Borovi su prisutni na skoro svim planinama ove zemlje. Mjeavina svih ovih vrsta drvea se javlja jo na niim visinama i nastavlja u viim.

INCLUDEPICTURE "http://www.blogger.ba/slike/22719.345529.jpg" \* MERGEFORMATINET U ovom sluaju govorimo o takozvanom podruju ilirske flore.

Na svim podrujima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, timijana i valerijane. Pored ovih vrsta tu je i klasino alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale ruenjem peina, u kojima su prisutne biljke karakteristine za hladnija planinska podruja, dok na njihovim rubovima rastu meditranske biljke. Dobar primjer flore BiH je planina Bjelanica kod Sarajeva. U podnoju planine javljaju se raznovrsni liari poput hrastova, hrastova kitnjaka, glogova i crnih bukvi. U viim predelima preovlauju mjeovite ume bukvi i jela.

Orasi su rasprostranjeni u niim zonama jugoistone Evrope. Na visokim planinama rastu empresi koji su neobino otporni na niske temperature. U proljee na livadama se javlja veliki broj cvjetova.

Tipini predstavnici vrsta su: ljubiica, lincura, narcis, kamilica, sremu, jagorevina itd. Mnoge rijetke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini.

INCLUDEPICTURE "https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSEX-c-MhW1SduUtcYb4LJGZf1DGoMrDddM2wUmol6Hi-cLnEZw1A" \* MERGEFORMATINET Neki tipovi tla bogati krenjakom nude idealne uslove za rast orhideja, primjerice vrste crvena naglavica (Cephalanthera rubra) ili vimenjak (Platanthera chlorantha). Uslijed tople klime u ovom regionu rastu ljiljani. Tu su i rijetke vrste iz porodice tulipana, kao to su Tulipa biflora, ili Tulipa orphanidea, koja je rijetkost i koja opstaje zahvaljujui izolaciji.

INCLUDEPICTURE "https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSj50CdylPq9RY9GD18nJiy8x88DZ8TGh1d3I6TlvlYwIoQJvsp" \* MERGEFORMATINET U Bosni i Hercegovini postoji znaajan broj endemskih vrsta. Bosanski ljiljan je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krenjakom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvreno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predjelima Bosne raste vrsta Lilium jankae koja je dugo bila neklasifikovana.

Flora - Vlai

Jedna od najvrijednijih, ali i najugroenijih vrsta endemskog bilja naeg kraja, je zasigurno sranik, lincura, encijan. ENICIJAN je endemska biljka planine Vlai, BiH. Koristi se u farmaciji i kozmetici. Jako rijetka vrsta. Postoji nekoliko vrsta encijana ovisno od toga na kojoj visini raste. Postoji velika potreba da se ova endemska biljka zatiti. Na planini Vlai zbog nemogue kontrole i zatite ovu endemsku vrstu je sve tee nai na samom centru Babanovca gdje je nekada i bila. Sada Encijan nalazimo na platou Galice ili na Deveanima.

Kao prvi jezuita koji je stupio na tlo Bosne i Hercegovine, Erik Brandis je bio i pionir botanikih istraivanja te je na Vlaiu otkrio ruu ( Rosa Brandis ) koja raste bez bodlji presadite li je u grad, bodlje ponu rasti...

'Ljubavni tartufi' sa VlaiaStanovnici jednog vlaikog sela pronali su gljive za koje tvrde da su jak afrodizijak.Podsjeaju na uvene tartufe, iako nije sigurno da se oni mogu pronai na tolikoj nadmorskoj visini. Put do ovih gljiva teak je i trnovit. Petnaestak kilometara od Gluhe Bukovice kod Travnika, do prvog stanita na Vlaiu.

Izdvojit emo samo neke od endemskih vrsta koje obitavaju na Vlaiu a koje zavrjeuju posebnu panju i zatitu, jer su mnoge od njih danas veoma rijetke i ugroen im je opstanak.

Razlozi za to su sve vee zagaenje okolia, neplanska i nekontrolirana izgradnja, neumjereno branje i slino. Na Vlaiu obitavaju sljedee biljne vrste koje ubrajamo u endeme, glacijalne relikte ili imaju uporabnu vrijednost kao hortikulturne ili ljekovite vrste:

Lilium bosniacum G. Beck-bosanski ljiljan, endem Dinarida, ugroena i ranjiva vrsta;

Knautia travnicensis (Beck) Szabo-travnika prenica, endem srednjih Dinarida;

Symphyandra hofmanni Pantoschek-bosanska zvonika, endem centralne Bosne, rijetka;

Iris reichenbachii var. bosniaca G.Beck-bosanska perunika, endem sredinjih i jugoistonih Dinarida, ugroena i ranjiva vrsta;

Gentiana dinarica G. Beck-dinarski encijan, endem Dinarida i manjim dijelom Apenina, jako ugroena vrsta;

Gentiana verna L.-proljetni encijan, glacijalni relikt, iskoristiva u hortikulturi;

Gentiana lutea L. subsp. symphyandra Hayek-sranik (lincura), ugroena i ranjiva vrsta radi prekobrojnog branja, ljekovita vrsta, ima primjenu u oficijelnoj farmakologiji i narodnoj medicini;

Orchis morio L.-kaun (salep), od podzemnih dijelova suenjem i mljevenjem se dobije prah od kojeg se pravi toplo zaslaeno bezalkoholno pie, bio je upotrebljavan kao afrodizijak, radi prekomjernog i nekontroliranog branja na mnogim podrujima je iskorijenjen;

Euphorbia montenegrina (Bald.) K.Maly-crnogorska mljeika, endem Dinarida, rijetka ili potencijalno ugroena vrsta;

Amphoricarpos autariatus Blei&E.Mayer subsp. autariatus-kragovina, endem Dinarida, rijetka i potencijalno ugroena vrsta;

Edraianthus croaticus Kerner-hrvatsko zvonce,endem sjeverozapadnih Dinarida;

Ranunculus scutatus Waldst. & Kit.-kolovrc, endem istonih Alpa i Dinarida, rijetka i potencijalno ugroena vrsta;

Corydalis ochroleuca Koh subsp. leiosperma-mlaa ukasta, endemska podvrsta prostora bive Jugoslavije, rijetka i potencijalno ugroena vrsta;

Dianthus giganteus D.Urv. subsp. croaticus (Borbas) Tutin-hrvatski karanfil, endem sjevernih i centralnih Dinarida, ugroena ili ranjiva vrsta;

Sesleria junifolia Wulf.-uskolisna aika, ilirsko-apeninski endem; Festuca bosniaca Kumm. & Sendtn.-bosanska otra vlasulja, endem Dinarida s eksklavom na Apeninima;

Silene Sendtneri Boiss.- Sendtnerova puina, endem Dinarida, rijetka i potencijalno ugroena vrsta;

Cicerbita pancicii (Vis.) Beauv.-Paniev mlije, endem Balkanskog poluotoka;

Athamanta haynaldiiBorbas & Uechrt.-Hainaldova nevesika, endem Dinarida;

Onosma stelulata Waldst. & Kit.-zvjezdasta sranica, endem Dinarida, rijetka i potencijalno ugroena vrsta;

Potentila montenegrina Pant.-crnogorska petoprsta, endem Dinarida;

Mnoge od biljaka koje sreemo na Vlaiu su ljekovite, medonosne i imaju iroku primjenu u narodnoj medicini. Biljni svijet Vlaia moe privui pozornost kako znanstvenika tako i obinih zaljubljenika u prirodu i njezina dobra. Mnoge od ovih vrsta suvremeni ovjek ugroava, te je potrebno istinski se zaloiti da se zatite i proire na svoja prvobitna stanita a u svrhu ouvanja raznovrsnosti i ljepote nae flore.

Na Vlaiu i Vilenici ( planina orijentirana juno od Travnika) nalazimo mnotvo jestivih, nejestivih i otrovnih (ak smrtonosnih) gljiva. Na primjer od jestivih gljiva dolaze razliite vrste vrganja, gljiva puhara, sunanica, lisiarka, mlijenica, smrak, blagva, borova rujnica, urevaa, golubinka i druge. Od otrovnih gljiva raste muhara, zelena pupavka, panterovka, hrak, somotska mlijenica.

Neke od gljiva sa naih terena nisu otrovne ali nisu ni jestive, odnosno mogu izazvati odreene probavne smetnje kao na primjer neke vrste gljiva capica.

Flora u Travniku

Sam grad Travnik kao i njegova okolica obiluje mnogim prirodnim ljepotama i znamenitostima. Posebno mjesto imaju zelene povrine u gradu koje ine sastavni dio svake arhitektonske cjeline a njihova funkcionalnost je viestruka. One ine vezu urbane sredine sa prirodom, estetski su najvrjedniji dio svake sredine, vre zatitu ovjeka od okolne buke, praine i tetnih isparenja , mjesta su za odmor i rekreaciju i imaju jo mnoge druge korisne funkcije. Unoenje zelenila u gradove je jedan mali, ali vrlo znaajan napor ovjeka da ouva svoju okolinu. Najupeatljiviji primjer za to je park-uma u okviru Bolnice za plune bolesti u Travniku.

INCLUDEPICTURE "http://bolnica-travnik.com/components/com_joomgallery/img_thumbnails/bolnica_za_plune_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_1/bolnica_za_plucne_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_1_20090625_1176470233.jpg" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://bolnica-travnik.com/components/com_joomgallery/img_thumbnails/bolnica_za_plune_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_1/bolnica_za_plucne_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_4_20090613_1212249855.jpg" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://bolnica-travnik.com/components/com_joomgallery/img_thumbnails/bolnica_za_plune_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_1/bolnica_za_plucne_bolesti_i_tuberkulozu_travnik_9_20090613_1723715535.jpg" \* MERGEFORMATINET U gradu se nalazi nekoliko skupina ili pojedinanih stabala koja su zbog svoje rijetkosti, starosti, izgleda habitusa ili cjeline koju ine sa kulturno-historijskim spomenicima stavljeni pod zatitu koju bi trebalo svakako odrati. Radi se o nekoliko stabala tise (Taxus baccata L.) koja je rijetka i ugroena vrsta, zatim aleja lipa u zapadnom dijelu grada u kojoj je naena posebna vrsta lipe-travnika lipa (Tilia travnicensis Maly), bijela topola (Populus alba L.) u Turbetu, poljski brijest (Ulmus minor Miller), jedan od rijetkih odraslih primjeraka na prostoru cijele BiH, bukva (Fagus silvatica L.) i drugo. Sve navedeno ne prua samo ugoaj lijepoga, nego od toga ovjek ima viestruku korist i to je najznaajnije preko njih uspostavlja pozitivan, neraskidiv odnos sa prirodom koja je ishodite svega.

(Tekst prenesen iz dokumenta "Strategija razvoja Opine Travnik")