Evidencija postojećeg stanja potpornih zidova županijskih ... · promjena stanja objekta u...
Transcript of Evidencija postojećeg stanja potpornih zidova županijskih ... · promjena stanja objekta u...
116
Evidencija postojećeg stanja potpornih zidova županijskih cesta
Primorsko-goranske županije u GIS-u
Recording current state of county roads retaining walls of the
Primorsko-goranska county via GIS
Kristijan Ljutić1, Sergije Babić
2, Petra Butorac
3
1,34D-monitoring d.o.o., Milčetići 20, Malinska;
2Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 3, Rijeka
E-mail: [email protected];
Sažetak. Potporni zidovi razmatrani kao pojedinačni objekti ne moraju biti veliki ili skupi, ali obzirom da su
društva za upravljanje cestama često odgovorna za gospodarenje izrazito velikim brojem zidova - oni u konačnici
čine značajnu imovinu zahtjevnu za upravljanje. Teškoće pritom proizlaze iz njihove rasprostranjenosti, različitih
tipova konstrukcija, materijala, geometrije, stanja i dr. Tradicionalni pristup prikupljanja podataka je skup za
provedbu i implementaciju, što kod odgovornih institucija za održavanje dovodi do prosudbe da bi ukupna cijena
prikupljanja podataka bila veća od očekivane koristi, te iz tog razloga, u pravilu, ne provode takve aktivnosti. U
svrhu evidencije i praćenja stanja potpornih zidova na cestama kojima gospodari Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, iz navedenih razloga primijenjen je pristup prikupljanja podataka putem
strukturiranih obrazaca i geografskog informacijskog sustava (GIS). Podaci koji se pritom prikupljaju, spremaju se
u bazu podataka. Do sada je primjenom ovakvog pristupa evidentirano više od 1000 zidova na 130 km županijskih
cesta. Pritom formirana baza podataka ostavlja mogućnost za daljnje unaprjeđenje u svrhu planiranja održavanja,
kao i tehničkog praćenja.
Ključne riječi: GIS, potporni zidovi, evidencija stanja, baza podataka
Abstract. A retaining walls individually may not be either large or expensive, but taking into consideration that the
road management authorities are usually responsible for large number of walls, these walls in the end present a
large asset that is sometimes challenging to manage. Difficulties arise from the dispersed nature of the asset, the
different types of retaining wall construction, and the different purposes the walls serve. The traditional approach
to data collection is expensive to execute and to implement, and because of that owners can judge that the total price of data collection would be far greater than the expected benefit which, generally, leads to such activities not
being performed. For these precise reasons, in order to record and track the status of retaining walls on the roads
under the purview of Primorsko-goranska county road management authority, the system for data collection using
structured forms and geographic information systems (GIS) was implemented. The data collected using this system
are then stored in a database. To this day this approach was applied in recording the state of over one thousand
walls along one hundred and thirty kilometers of county roads. The database thus created allows for further
improvements with an eye towards the planning of maintenance as well as the performance of technical
monitoring.
Key words: GIS, retaining walls, inventory, monitoring, database
1 Uvod Potporni zidovi predstavljaju bitan konstruktivni i
funkcionalni element ceste, te je potrebno omogućiti
brzo i efikasno pristupanje podacima o njihovom
položaju i stanju kako bi se moglo ispravno odlučivati gdje i kako usmjeriti sredstva za njihovo održavanje.
Pritom je jasna potreba, primjerice, za sanacijom
objekata kada više ne postoje uvjeti za sigurno odvijanje prometa, ali je potrebno uspostaviti takav
sustav kojim će se dugoročno moći unaprijed odlučivati kako ulagati sredstva da bi se takvi
slučajevi u najvećoj mjeri izbjegli. Osnova za
uspostavljanje takvog sustava je efikasno prikupljanje
podataka o položaju i stanju potpornih zidova učinkovitom metodologijom koja omogućuje brzo i
jednostavno popunjavanje baze podataka čija je svrha
pomoć pri odlučivanju o gospodarenju objektima.
117
2 Postojeća zakonska regulativa i pravilnici kao
pravni temelj za uspostavu sustava praćenja
stanja potpornih i obložnih zidova na cestama Razni primjeri iz prakse pokazuju da se poslovima
pregleda, održavanja i sanacije počinje baviti tek
nakon što je došlo do havarija ili većih oštećenja koja imaju značajan utjecaj na funkcionalnu primjenu
objekata uz ceste, iako propisi koje donosi Republika
Hrvatska definiraju aktivnosti koje je potrebno
provesti u postupku gospodarenja cestama. Prema Zakonu o cestama (NN84/11) vrlo općenito
je u članku 2 definirano redovito održavanje i
izvanredno održavanje unutar kojih se zidovi mogu indirektno naći samo kao objekti koje je (uz ostale
objekte) potrebno održavati u svrhu održavanja
prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta.
Pojam održavanja nešto detaljnije je definiran u Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (1998) (u
daljnjem teksu Pravilnik). U Pravilniku su temeljni
preduvjeti zaštite i održavanja cesta referentni sustav označavanja cesta, baza cestovnih podataka, praćenje
stanja cesta i objekata, te modeli odlučivanja. Nadalje,
u istom dokumentu navodi se da su osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta: sprječavanje propadanja
cesta, omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta,
dovođenje ceste u projektirano stanje uzimajući u obzir izmjenjene potrebe prometa, zaštita ceste od
korisnika i trećih osoba i zaštita okoliša od štetnog
utjecaja ceste i cestovnog prometa. U pogledu potpornih i obložnih zidova, ovaj Pravilnik jasno
navodi koje je elemente potrebno kontrolirani i u
kojim periodima, odnosno koje je mjere sanacije i kada potrebno poduzimati uz navođenje mjera
novčanih kazni ukoliko se iste ne provode.
Nadalje, pristupanjem Europskoj uniji, Republika
Hrvatska se obvezala uskladiti svoje propise sa skupom građevinskih normi, donesenih od strane
Europskog odbora za standardizaciju, a koje su od
2010. godine obvezujuće za sve zemlje članice Europske unije. Eurokod 7 između ostalog regulira
pitanje nadzora nad izgradnjom, praćenje i održavanje
geotehničkih objekata. U 1. dijelu Eurokoda 7, u
poglavlju 4.5 definirano je praćenje ponašanja geotehničkih konstrukcija, a u poglavlju 4.6 navodi se
obveza određivanja održavanja koje se zahtjeva radi
osiguravanja sigurnosti i upotrebljivosti konstrukcije, te navodi koje podatke trebaju sadržavati odredbe o
održavanju.
Prema svemu prethodno navedenom, možemo reći da su zakonskom regulativom i pravilnicima
jednoznačno, iako vrlo općenito, određene preporuke
glede održavanja cestovnih objekata, odnosno
geotehničkih objekata, ali provedba istih ovisi o nekoliko čimbenika. Upravljanje javnim cestama je
odgovornost društava kao što su HAC i HC, ustanova
- ŽUC, odnosno društava koja ceste uzimaju u
koncesiju. Iako su sve aktivnosti koje propisuju
zakoni, pravilnici i norme obvezujuće za pravne subjekte koji gospodare cestama, ograničen budžet za
upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje
cesta predstavlja prepreku u njihovoj provedbi. Upravo radi tog ograničenja potrebno je pronaći
metodologiju za jednostavno i brzo prikupljanje
podataka o potpornim i obložnim zidovima (kao i
ostalim objektima), imajući na umu da na županijskim cestama, koje su predmet ovog rada, zbog vremena
izgradnje za veliki postotak zidova nije dostupna
projektna dokumentacija. Iz navedenog proizlazi da isti nisu ucrtani niti pridruženi osima ucrtanih cesta u
Informacijskom sustavu za održavanje cesta (ISOC)
kojima ŽUC-evi raspolažu, a položajno definiranje
zidova, uz njihove osnovne konstruktivne i geometrijske karakteristike, je osnova za upostavljanje
gospodarenja i održavanja.
3 Terensko prikupljanje podataka o potpornim
i obložnim zidovima
U nastavku je opisana metodologija za terensko
prikupljanje podataka, obrazac za unos podataka i potrebna oprema za mjerenje. Zbog efikasnosti
obavljanja posla, terenski dio podijeljen je u dvije
faze.
3.1 Prva faza Prvi izlazak na teren obuhvaća određivanje
položaja objekata i njihovo ucrtavanje na prethodno
pripremljene geodetske podloge učitane pomoću GIS aplikacije na tablet računalu, te im se pridružuje
jedinstvena šifra (naziv). Određivanje pozicije objekta
i njegov unos na kartu, vrši se tako da se locira na DOF podlogama učitanim na tablet računalu pomoću
ugrađenog GPS prijamnika. Ukoliko je moguće,
položaj se dodatno treba odrediti i relativno u odnosu
na pozicije drugih objekata ucrtanih na kartama (kuće, bočni privozi, trase vodovoda, dalekovoda i slično).
Potom se određuje duljina zida pomoću mjernog
kotača kako bi se u sljedećim izlascima na teren smanjla količina potrebne opreme. Također se
fotografiraju objekti i to po redoslijedu: položaj zida u
odnosu na cestu, početak zida, lice zida, kruna zida,
završetak zida i detalji (specifičnosti izvedbe, oštećenja, deformacije, oprema, pukotine na kolniku
na mjestu pružanja zida itd.). Nakon što su svi objekti
ucrtani, po povratku s terena usklađuju se vektorski podaci duljina polilinija zidova ucrtanih u GIS
aplikaciji s onima izmjerenim mjernim kotačem. Svi
ostali atributni podaci se uređuju u tehničkom smislu te se određuju stacionaže zidova. Tako uređena
situacija s ucrtanim objektima i njihovim
stacionažama koristi se u sljedećim izlascima na teren.
118
Slika 1 Primjer popunjenog obrasca za zid s označenim cjelinama od a) do g)
119
3.2 Druga faza U ovoj fazi izlasci na teren obuhvaćaju detaljno
popunjavanje obrasca podacima o zidu. Predloženi
obrazac prikazan je na slici 1 na kojoj je podijeljen na
segmente od a) do g) (odvojeni narančastom bojom). U nastavku teksta detaljno će biti pojašnjen svaki
segment pojedinačno. Predloženi obrazac je
strukturiran na način da omogućava pregledan i jednostavan unos. Na terenu je prethodno testirano
nekoliko različitih varijanti obrazaca od 2009. do
2011. godine (Ljutić i dr. 2011), te je utvrđeno kako je najvažnije imati vizualno preglednu i jednoznačnu
formu u koju se se upisuju svi relevantni podaci za
pojedini zid, obzirom na velik broj zidova koje je
potrebno evidentirati, te količinu pripadajućih podataka koje je potrebno unijeti.
3.2.1 Obrazac - segment a
U ovom dijelu obrasca unose se osnovni podaci o pripadnosti zida cesti, a koji su u skladu sa zahtjevom
o referentnom sustavu označavanja cesta Pravilnika.
Podaci Cesta i Dionica upisuju se na osnovu
prethodno ishodovanog dokumenta popisa cesta od uprave nadležne za predmetnu cestu. Kilometarski
stupići s oznakom ceste i dionice sa stacionažom, iako
su u pravilu usklađeni s popisom cesta, iz objektivnih razloga se nakon promjena u popisu ne mogu uskladiti
promptno, te se iz tog razloga uvijek primarno treba
oslanjati na podatke iz posljednjeg važećeg popisa. Šifra objekta je oznaka koja mora biti upisana na
obrascu, geodetskoj podlozi i biti u nazivu fotografije
istog objekta, čime predstavlja vezu između ta tri
podatka. Sastoji se od slova Z (zid) i broja koji raste od 1 do n s brojem objekata. Šifra podloge predstavlja
geodetsku (DOF, HOK i dr.) podlogu na kojoj se
nalazi objekt, a koja se prilaže kasnije u elaboratu. Upisivanje Datuma evidentiranja je važno iz razloga
što se prilikom sljedećih izlazaka može pratiti
promjena stanja objekta u vremenu.
3.2.2 Obrazac – segment b
U ovom dijelu obrasca unose se opći podaci i
podaci o tehničkoj dokumentaciji zida. Vlasnik zida je
najčešće Republika Hrvatska jer prema članaku 123. Zakona o cestama NN84/11, javne ceste za koje je
izrađena snimka izvedenog stanja i koje su
evidentirane u katastru, upisane su u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo
vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe
koja upravlja javnom cestom. Pravna osoba koja
upravlja cestom je i nadležna za održavanje, te se upisuje u obrazac. Ukoliko postoji mogućnost
saznanja, upisuje se, makar približno, vrijeme
izgradnje/rekonstrukcije zida. Ako pak postoji dostupna tehnička dokumentacija o zidu, mora se
upisati mjesto arhiviranja, broj elaborata, te
projektant. Postojeću projektnu dokumentaciju treba
proučiti prije izlaska na teren jer se iz nje mogu saznati izvorni podaci na temelju kojih se može
točnije procijeniti zatečeno stanje zida. Značajan broj
zidova na županijskim cestama Primorsko-goranske županije još uvjek su izvorni dio trupa starih cesta
građenih prije 200 i više godina kao što su Karolinska
cesta, Lujzijana, te cesta preko Učke ("Giuseppina").
Za većinu zidova zato uopće ne postoji projektna dokumentacija s obzirom da se nekad radilo na
temelju iskustva, a ukoliko i postoji kakav dokaz o
gradnji, radi se o starim projektima koji su ili djelomično očuvani, a ako i jesu u potpunosti očuvani,
nisu sukladni današnjoj dokumentaciji. Često se
odnose na manji broj profila na cesti ili
podrazumijevaju, u pravilu, detalje za pojedine specifične objekte, a ne za svaki objekt pojedinačno.
Iz tog razloga ovaj dio obrasca ostaje često
nepopunjen.
3.2.3 Obrazac – segment c
Karakteristike ceste na lokaciji zida definiraju se
širinom kolnika, uzdužnim i poprečnim nagibom kolnika na lokaciji početka (Tp) i završetka (Tz) zida
(Slika 2). U širinu kolnika spadaju vozne trake, rubne
trake (bez rigola i pasica) i ostale kolne površine
mjerene okomito na os ceste. Nagib kolnika se mjeri pomoću ručne libele i metra odnosno digitalne
laserske libele – ovisno o potrebi. Udaljenost (zida)
od ruba kolnika također se evidentira na početku i završetku zida, što je bitan podatak za određivanje
utjecaja prometnog opterećenja na zid.
Slika 2 Shema situacionog položaja zida i ceste
Zidovi se opisuju srednjom vrijednošću osnovnih geometrijskih karakteristika prema skici presjeka zida
shematski prikazanoj na slici 3. Oznaka H predstavlja
visinu na početku i na kraju zida, oznaka k prosječnu širinu krune zida, Hmax najveću visinu zida, h visinu
parapetnog zida ako postoji, α predstavlja nagib lica
zida, a Ø promjer procjednica u zidu ukoliko postoje.
Ovisno o tome je li položaj zida s lijeve ili desne
120
strane kolnika, te radi li se o potpornom ili obložnom
zidu, odabire se odgovarajući obrazac.
Slika 3 Sheme za opće dimenzije u presjeku; lijevo -
obložni zid "rolirung"; desno - potporni zid
3.2.4 Obrazac – segment d Ovaj dio obrasca prikazuje moguće varijante
položaja ceste i zida u poprečnom presjeku, a koje
definiraju odnos trupa ceste, zida i terena. Podaci se unose posebno za lijevu ili desnu stranu ceste, ovisno
o tome gdje se zid nalazi, i to posebno za početak i
završetak zida, kako bi se dobila potpuna predodžba. Položaji zida A), B), C) i D) ovisno o odabiru
definiraju je li zid pribrežni ili podnožni. Nakon
odabira odgovarajućeg položaja zida u trupu ceste,
određuje se i upisuje nagib terena 1:n odnosno n:1, koji definira i smjer tečenja površinskih oborinskih
voda. U slučaju pribrežnog zida također se mora
naznačiti postoje li obodni jarak ili rigol.
3.2.5 Obrazac – segment e
Segment e obrasca predviđen je za skiciranje lica
zida. Obzirom da se osnovne geometrijske karakteristike zida mjere na početku i na završetku
zida, te da se mjeri maksimalna visina zida, korisno je
imati skicu lica zida jer kod duljih zidova visina može
varirati što se iz navedenih izmjerenih točkastih podataka ne može procijeniti. Skicu lica zida je
naročito korisno imati za podnožne zidove iz razloga
što se osoba koja snima stanje često ne može spustiti do nožice zida zbog nepristupačnog terena i
fotografirati cijelo lice zida, već se fotografije snimaju
s kolnika, iz kojih se ne može dobiti jasna predodžba
o geometriji lica zida. Također, imajući izmjerene geometrijske karakteristike zida i kvalitetnu skicu,
moguće je određivanje približne površina zida. U
ovom je dijelu također je predviđeno mjesto za upisivanje uočenih deformacija, oštećenja, pukotina,
ljuštenja betona, vidljive armature, promjene nagiba
zida i sl.
3.2.6 Obrazac – segment f
U ovom dijelu obrasca odabiru se podaci o
funkciji, konstrukciji, materijalu zida, procjednicama,
i opremi na zidu. S obzirom da različiti izvori
literature (Arbanas 2012, Eurocode 2004, IGH 2001,
Nonveiller 1990, Renar i Neuron 2004., Roje – Bonacci 2005) ne navode identične podjele zidova,
drugim riječima - ne postoji unificirana propisana
podjela zidova, u ovom obrascu zidovi su podijeljeni i opisani po dvije osnove koje su korištene u većini
izvora: prema tipu konstrukcije potpornog zida i
prema vrsti materijala od kojeg su izgrađeni. Ova
podjela prihvaća podjele opisane od prethodno navedenih autora. Prema funkciji i konstrukciji zidovi
su podijeljeni na potporne (AB zidovi, gravitacijski
masivni zidovi, gravitacijski gabionski zidovi), obložne (masivni i rolirung), ogradne i zaštitne
zidove. Materijal od kojeg su zidovi izgrađeni može
biti armirani beton, beton, te vezani ili nevezani
kamen, odnosno opeka. Ukoliko postoji dvojba je li u betonskom zidu korištena i armatura, koristi se uređaj
za dubinsko lociranje metala. Na obrascu je moguće
zaokružiti više ponuđenih pojmova ukoliko je potrebno kao npr. za funkciju zida – potporno-obložna
ili potporno-zaštitna. Za podatke o procjednicama i
opremi na zidu potrebno je zaokružiti odgovarajući opis.
3.2.7 Obrazac – segment g
Segment g je posljednji dio obrasca, a odnosi se na
ocjenjivanje stanja zida, odnosno njegovih dijelova, redom: konstrukcija i lice zida, kvaliteta izrade zida i
materijal, stanje krune, te stanje procjednica ukoliko
iste postoje u zidu. Kriteriji za vizualni pregled (Butorac 2013) dani su u tablicama od 1 do 5.
Tablica 1 Tablica ocjena za vizualni pregled konstrukcije
zida
Ocjena
stanja
konstrukcije
zida
Kriteriji za vizualni pregled
5 -bez uzdužnih i poprečnih deformacija
- bez izbočenja
- bez oštećenja
- bez pukotina
4 - mjestimično beznačajne deformacije
- bez izbočenja
- beznačajna oštećenja
- mjestimične pukotine
3 - blage def. na značajnom dijelu površine zida
- blaga izbočenja
- mjestimično oštećen zaštitni sloj i vidljiva arm.
- pukotine
- niska vegetacija raste iz konstrukcije
2 - značajne uzdužne i poprečne deformacije
- značajna izbočenja
- značajna oštećenja
- mjestimično ispadanje kamena iz zida
- značajne pukotine
- u velikoj mjeri oštećen zaštitni sloj i vidljiva arm.
- stabla rastu iz konstrukcije zida
1 - deformacija konstrukcije u tolikoj mjeri da je
nemoguće procijeniti izvedene geometrijske
karakteristike zida
- ugrožena stabilnost zida
- zid je urušen u većem dijelu
121
Raspon ocjena se kreće od 1 do 5, gdje ocjena 1
predstavlja najlošije moguće stanje zida, dok se ocjena 5 daje za zidove u odličnom stanju bez uočenih
deformacija, oštećenja i dr.
Tablica 2 Ocjena za vizualni pregled kvalitete izrade zida
Ocjena
kvalitete
izrade
zida
Kriteriji za vizualni pregled
5 - pravilno složen kamen u “Y” ili “T” vezu
- uredno popunjene reške kod kamenih zidova u
vezivu
- pravilno izvedena oplata i kampade kod betonskih i
AB zidova
- izvedene procjednice na zidovima na kojima su
potrebne
4 - mjestimično široke reške
- zid od kamena zidanog vezivom, ali reške nisu
fugirane
- manje nepravilnosti koje upućuju na lošije
postavljanje oplate
3 - naknadno nestručno ili površno popunjavanje reški
- oplata izvedena u različitim nagibima
- mjestimično nestručno naknadno ojačavanje
betonom
2 - nepravilno složen kameni suhozid
- izrada kamenog zida u slabom mortu
- izrada betonskog zida u štednom betonu
- potrebne procjednice nisu izvedene
1 -nestručno slagan suhozid od potpuno nepravilnog
kamena
-kamen zidan u slabom vezivu do mjere da je vezivo u
potpunosti isprano iz većeg dijela zida i fuga
-beton s vidljivom segregacijom
Tablica 3 Ocjene za vizualni pregled stanja lica zida
Ocjena
stanja
lica zida
Kriteriji za vizualni pregled
5 - bez izbočenja
- pravilno složeni kameni s jednolikim “Y” ili “T”
reškama
- uredno popunjene reške kod kamenih zidova u
vezivu
- pravilno izvedena oplata i izvedene kampade kod
betonskih i AB zidova
- bez vegetacije
4 - beznačajna izbočenja
- niska vegetacija u zanemarivom obimu
- mjestimično ljuštenje površinskg sloja betona
3 - izbočenja na zanemarivom dijelu površine lica
- beznačajna oštećenja
- mjestimične pukotine
- naknadno nestručno popunjavanje reški
- naknadno nestručno popravljanje betonom
- djelomično obraslo vegetacijom
2 - značajna izbočenja
- značajna oštećenja
- značajne pukotine
- u velikoj mjeri oštećen zaštitni sloj i vidljiva
armatura
- ljuštenje betona
- stabla rastu iz zida
1 - zid je urušen u većem dijelu
- nestručno slagan suhozid od potpuno nepravilnog
kamena
- vezivo u potpunosti isprano iz većeg dijela zida i
fuga
- beton s vidljivom segregacijom
Tablica 4 Ocjene za vizualni pregled stanja krune zida
Ocjena
stanja
krune
zida
Kriteriji za vizualni pregled
5 - kontinuirana kruna bez oštećenja ili deformacija
- uredno postavljene kamene ploče bez oštećenja ili
pomaka
4 - manja oštećenja
- mjestimično naknadno popravljana slabim mortom
3 - mjestimična oštećenja od ankera odbojne ograde
- nestručno sanirana mortom
- djelomična obraslost vegetacijom
2 - mjestimična diskontinuiranost
- odvaljen zaštitni zid, a kruna nije sanirana
- u potpunosti obrasla kruna
- stabla rastu iz krune
1 - diskontinuiranost
- vidljivo odvajanje krune zida od trupa ceste
- urušena kruna
- ispadanje elemenata (kamenje, komadi betona)
Predloženi kriteriji za ocjenjivanje odnose se na vizualni pregled bez kvantificiranja numeričkih
vrijednosti deformacija, pukotina i oštećenja. Naime,
u ovom slučaju naglasak je na prikupljanju osnovnih
podataka o zidu kako je navedeno (položajnih, geometrijskih i konstruktivnih), te s tim vezana veća
brzina prikupljanja podataka. Nakon ovakvog
vizualnog pregleda može se preporučiti detaljno snimanje zidova za koje se nakon prvog vizualnog
pregleda utvrdilo da postoji potreba za sanacijom ili
rekonstrukcijom. Primjerice, Hrvatske ceste u te svrhe koriste Priručnik za pregled, registriranje i ocjenu
stanja zidova uz državne ceste (Renar d.o.o. i Neuron
d.o.o. 2004) u kojem su predloženi i detaljno opisani
obrasci, principi i kriteriji za ocjenjivanje s numeričkim preporukama glede veličina deformacija i
oštećenja. Osim toga, preporučeno je održavanje s
metodama i rješenjima sanacije, te smjernice za promatranje pojedinih elemenata, tipova zidova i
obloga.
Tablica 5 Ocjene za vizualni pregled stanja materijala
zida
Ocjena
stanja
materijala
zida
Kriteriji za vizualni pregled
5 -kamen pravilnog lica i bokova jednolike boje bez
pukotina
-homogeni beton jednolike boje, bez pukotina, bez
odvajanja agregata od veziva
4 -kamen nepravilnog lica i tijela bez pukotina
-mjestimična pojava vegetacije
3 -stari kamen nepravilnog lica i tijela nejednolike boje
-mjestimično ljuštenje i ispiranje betona
2 -stari kamen nepravilnog lica i tijela nejednolike boje
s pukotinama
-stari beton
-korozija armature u vidu oksidacije i pojave smeđe
boje na licu zida
1 -raspucali kamen
-gusto raspoređene pukotine u betonu
-odvajanje zaštitnog sloja betona
Tablica 6 Ocjene za vizualni pregled stanja procjednica
122
Ocjena
stanja
procjednica
Kriteriji za vizualni pregled
5 - dovoljan broj procjednica u odnosu na površinu
zida i položaj trupa ceste
- otvorene, prohodne procjednice
4 - dovoljan broj procjednica u odnosu na površinu
zida
- neke od procjednica s mjestimično nanesenim
materijalom, ali još uvijek u funkciji
3 - manji broj procjednica od potrebnog u odnosu na
površinu zida
- smanjena funkcija propuštanja vode zbog
nanesenog materijala i urasle vegetacije
2 - nedovoljan broj procjednica u odnosu na površinu
zida
- pojedine procjednice u potpunosti zatvorene
1 - nedovoljan broj procjednica u odnosu na površinu
zida
- zatvorene procjednice, izvan funkcije
4 Unos i obrada podataka u GIS-u Podatke o zidovima potrebno je unijeti u GIS bazu
podataka čiji su atributi strukturirani sukladno
podacima koji su se prethodno na terenu upisivali u obrasce. Na taj se način u GIS-u vektorskim podacima
(položaj, dužina) zidova dodijeljuju atributi, čime se u
konačnici dobiva tablica podataka. Za potrebe
evidencije postojećeg stanja, kreirane su odvojene tablice za zidove ovisno o pripadnosti pojedinoj cesti
(zidovi ceste Ž5017, ceste Ž5021 itd.). Primjer skupne
tablice za zidove prikazan je na slici 5. Podaci koji se nalaze u skupnoj tablici atributa mogu se i
pojedinačno prikazivati izravnim odabirom željenog
objekta kako je prikazano na slici 4. Obzirom da su u bazi podataka geometrijski podaci i atributi za svaki
objekt povezani, može ih se pretraživati po raznim
kriterijima. U tom slučaju jednostavno se može
sortirati i locirati zidove prema, primjerice, tipu konstrukcije ili korištenom materijalu, no najvažnija
je mogućnost provođenja jednostavne pretrage zidova
prema evidentiranom stanju. Korištenje GIS alata tako omogućava jednostavnu manipulaciju podacima i brzo
pronalaženje objekata na podlogama. Za svaki objekt
na karti jednostavno se očitavaju podaci što
omogućava analizu uzoraka pojedinih karakteristika
zidova. Prostorni podaci tako imaju određene karakteristike koje su opisane izrazima: oblik,
smještaj i odnos prema drugim prostornim podacima
(geometrija, položaj i topologija), što u širem smislu znači da je podatke o zidovima moguće dovesti u vezu
sa zapisima o stanju kolnika, odvodnje i sl., a što bi
odgovorilo na zahtjev Pravilnika (1998) o bazi
cestovnih podataka i modelima odlučivanja. Prilikom kreiranja baze podataka korišten je ESRI
Shapefile. Takav format pokazao se prikladnim za
potrebe izrade evidencije na terenu prilikom izrade elaborata katastra zidova i propusta na županijskim
cestama (Građevinski fakultet u Rijeci, 2009, 2010 i
2011) i elaborata evidencije postojećeg stanja zidova
na županijskim cestam (4D-monitoring d.o.o. 2012 i 2013), obzirom da ga podržavaju i GIS aplikacije za
mobilne uređaje, primjerice Arcpad na Windows
Mobile platformi odnosno QGIS na Android platformi.
Slika 4 Prikaz vektorskih i atributnih podataka zida u
GIS-u
Slika 5 Baza podataka potpornih i obložnih zidova zidova na Ž5069
123
Rad na mobilnim uređajima koji podržavaju GIS
aplikacije omogućava ucrtavanje objekata i upisivanje
osnovnih podataka u GIS za vrijeme terenske evidencije objekata što smanjuje utrošak vremena u
kasnijoj uredskoj obradi podataka po povratku s
terena. U tom pogledu daljnje unaprijeđenje stoji u vidu digitalnih obrazaca koji izravno komuniciraju s
SQL bazom podataka, čime se izbjegava uredsko
prepisivanje podataka s papirnatih obrazaca u GIS
(shematski prikazano na slici 6).
Slika 6 Shema sustava prikupljanja podataka putem
digitalnih obrazaca
Takav sustav testiran je tijekom 2013. godine na
cesti Ž5069, te su utvrđene mnoge prednosti u odnosu
na "tradicionalne" metode (izbjegavanje redudancije, automatsko pridruživanje fotografija određenom
objektu, ispis izvještaja o određenom objektu odmah
po povratku s terena i sl.).
Važno je napomenuti da određivanje pozicije objekta opisano u ovom radu nije geodetski snimak
izvedenog stanja. Naime, iako je odstupanje u
položaju objekta ovakvim prikupljanjem podataka do najviše 10 m duž osi ceste, to predstavlja zanemarivu
grešku obzirom na vrstu uporabe dobivenih podataka.
Ukoliko se ovom evidencijom utvrdi da je za neki
objekt potrebna sanacija ili rekonstrukcija, tada se za njega može tražiti detaljni geodetski snimak.
5 Zaključak
Potrebno je sagledati situaciju nakon isporuke popunjene baze podataka za mrežu cesta iz
perspektive krajnjeg korisnika kojemu mora biti
omogućeno jednostavno utvrđivanje koliko traženih objekata ima na nekoj dionici ceste i u kojem su oni
stanju. Primjerice, koliko podnožnih zidova na cesti
Ž5047 ima značajne deformacije konstrukcije. Nakon
utvrđivanja tog podatka i izlistavanja šifri, dobivaju se položajni i geometrijski podaci o predmetnim
zidovima. Na taj način učinkovito se može odrediti
plan sanacije navedenih objekata, te utvrditi približnu cijenu radova, i u konačnici - bolje kontrolirati
obavljene radove. Podaci bi se nakon sanacije ili
izgradnje novog objekta mogli jednostavno ažurirati
ili dodati u bazu na način da se izađe na teren na
zadanu lokaciju s uređajem na kojem su instalirane potrebne aplikacije, kako bi korisnik imao informaciju
je li u blizini ciljanog objekta, te unio nove podatake o
svojstvima koja su se promijenila za datum izlaska na teren. Ovaj dio ažuriranja trebao bi biti vezan i s
načinom zaprimanja izvedenih radova od strane
naručitelja.
Da bi se uspostavio kvalitetan sustav praćenja potpornih zidova, prvi korak je uspostava jedinstvene
klasifikacije potpornih zidova usklađene sa
zahtjevima Eurokoda 7, ali i jedinstvenog sustava za ocjenu stanja zidova odnosno njihovih elemenata. Tek
po uspostavi takvog sustava bit će stvoren dobar
temelj za kvalitetno i jednoznačno praćenje ponašanja
konstrukcija.
Literatura
4D-monitoring d.o.o. (2013) "Evidencija postojećeg stanja
zidova i propusta na županijskim cestama» – Elaborati
cesta Ž5021, Ž5034, Ž5055, Ž5060, Ž5069 i Ž5191;
Malinska, 2013.
Arbanas, Ž. (2012) "Geotehničke konstrukcije - Geotehničko projektiranje prema Eurokodu 7";
predavanja iz kolegija Geotehničke konstrukcije,
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012.
Butorac, P. (2013) "Metodologija prikupljanja podataka o
stanju potpornih zidova na cestama""; diplomski rad,
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, lipanj 2013.
EN 1997-1 (2004) "Eurocode 7: Geotechnical design – Part
1: General rules"; European Committee for
Standardization, Brussels, 2004.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2011) "Elaborat -
Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5047";
Rijeka, studeni 2011. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2010) "Elaborat -
Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5017";
Rijeka, rujan 2010.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2009) "Elaborat -
Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5064";
Rijeka, listopad 2009.
IGH (2001) "Opći tehnički uvjeti za radove na cestama,
Knjiga 2"; Zagreb, prosinac 2001.
Ljutić, K.; Babić, S.; Jagodnik V. (2011) "Primjena GIS-a u
izradi katastra zidova i propusta na županijskim
cestama"; Zbornik radova Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, XIV 2011., str. 273-294.
MPPV (1998) "Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih
cesta"; NN 25/98, 1998.
Nonveiller, E. (1990) "Mehanika tla i temeljenje
građevina"; Školska knjiga, Zagreb, 1990., str. 369-400
Renar d.o.o.; Neuron d.o.o. (2004) "Priručnik za pregled,
registriranje i ocjenu stanja zidova uz državne ceste";
Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, 2004.
Roje - Bonacci, T.: (2005) "Potporne građevine i građevne
jame"; Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta
Split, Institut građevinarstva Hrvatske Zagreb, 2005.