REGIONALNA GEOGRAFIJA ........................................................1

ZAPADNA EUROPA........................................................................3Ujedinjeno Kraljevstvo ....................................................................................4Irska ...............................................................................................................28Francuska .......................................................................................................33ZEMLJE BENELUKSA................................................................................48Nizozemska....................................................................................................51Belgija ............................................................................................................57Luksemburg ...................................................................................................61

SJEVERNA EUROPA.....................................................................63Danska ...........................................................................................................65Norveška ........................................................................................................70Švedska ..........................................................................................................76Finska.............................................................................................................81Island..............................................................................................................85

1

REGIONALNA GEOGRAFIJA

Moderna je geografija začeta u 19.st. Najzaslužniji za stvaranje te moderne geografije su dva Njemca: Humbolt iRitter. U 19.st. sve znanosti stvaraju svoje prave temelje. Tada se geografija dijeli na fizičku i socijalnu. Ugeografiji 19.st. razlikuju se dva smjera:• geografski determinizam – prirodna osnova je temelj razvoja čovjeka, Ratzell• geografski posibilizam – čovjek utječe na promjene u prirodi, Vidal de la Blanche, razvila se zahvaljujući

razvoju industrije.Determinizam stoji u višoj mjeri nego posibilizam.

Razvoj regionalne geografije dijeli se na dvije faze:• od 19.st. do 1950ih• od 1950ih do danas.Regionalna geografija se utemeljuje početkom 20.st. i ona je temeljni dio geografije. Utemeljitelj suvremeneregionalne geografije je Immanuel Kant. On je bio profesor geografije i radio je u Kalinjingradu te je razviosuvremene metode geografije.U početku je regionalna geografija bila izrazito deskriptivna (opisivačka). Težište je bilo na pitanju gdje je što?To je bilo popisivanje inventara na površini zemlje. Smatralo se da je regija omeđena prirodnim granicama te jeunutar svake regije postojao specifičan način života ljudi. U Hrvatskoj bi primjer takve regije bila Cetinskakrajina (mentalitet, način života…). Regije se, dakle, razdvajaju na temelju prirodnih resursa.Od 1950ih način život u svim zemljama se unificirao zbog naglog gospodarskog razvoja čiji je glavni impulsbila industrijalizacija. Zbog unificiranja života regionalna geografija zapada u veliku krizu i kao reakcija na tojavlja se u SAD-u 1950ih NOVA REGIONALNA GEOGRAFIJA. Ona je 1960ih prihvaćena i u zapadnojEuropi. Na njen razvoj su utjecali:• pozitivizam – znanstvena teorija da se sve pojave na zemlji mogu analizirati i kvantificirati (izraziti

brojevima), došla je iz prirodnih znanosti• globalizacija – industrijski razvoj u svim zemljama svijeta.Danas se regije izdvajaju na osnovu ekonomsko-geografskih obilježja. Najbitniji su ekonomski pokazatelji.Nema točno određenih elemenata za određivanje regija odnosno svaki istraživač ima svoje principe. Glavnipricipi bi bili: gustoća naseljenosti, stupanj urbanizacije u postotcima, BND po stanovniku, udio poljoprivrednogstanovništva, udio zaposlenih po sektorima, stopa nezaposlenosti, industrija (postotak zaposlenih u industriji,visina dohotka, udio u propulzivnim1 industrijama)… Ovakav je sistem posebno razvijen u zapadnoj Europi.

Regija je manja prostorna cjelina izdvojena na temelju homogenih obilježja (prirodnih i društveno-geografskih).U Europi se izdvajaju: sjeverna, južna, istočna, zapadna i srednja Europa te postoje još dva prijelaznaprostora: jugoistočna Europa (kojoj pripada i Hrvatska) i sjeveroistočna Europa (Litva, Latvija i Estonija).Srednja Europa je bila podijeljena za vrijeme socijalističkog poretka u istočnoj Europi, a od 1990ih se ponovnooblikuje i to kao prostor pod izrazitim gospodarskim, političkim i kulturnim utjecajem Njemačke. U tomkulturnom pogledu Hrvatska bi se mogla svrstati u srednju Europu.

Kod proučavanja regija polazi se od dva principa regionalizacije:• regionalizacija po državama• izdvajanje regija bez obzira na državne granice – najnoviji princip.

Novi princip se razvio u Europskoj Uniji i kod ove je podjele, zaista, najvažniji ekonomski element. Tako npr.Engleska i Nizozemska čine jednu regiju – imaju jak tercijarni sektor, razvijenu industriju, veliku gustoćunaseljenosti… Hrvatska ima velike regionalne razlike (poljoprivrednik u Slavoniji sličniji je poljoprivredniku uMađarskoj, nego poljoprivredniku u Dalmaciji).

1 Dobro poslujuće i njima suprotne, opadajuće industrije.

2

Razvila su se dva modela regionalizacije:• model centar-periferija → postoje centri ekonomske moći i okupljanja stanovništva. Ti centri napreduju, asve što je izvan njih naziva se periferijom i gospodarski zaostaje, slabo se razvija. Ovaj se model pokazaotočnim.• model trans-granične suradnje → ovaj model postaje sve značajniji u Europskoj Uniji zbog ukidanjagranica. Primjer je granica Njemačke i Francuske na prostoru Rajne gdje su ljudi počeli više cirkulirati te jepočeo jači ekonomski razvoj.

Prekogranična suradnja u Europi

3

ZAPADNA EUROPA

Zapadnu Europu čini šest država: Ujedinjeno kraljevstvo, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.Ona se izdvaja na osnovi tri kriterija:

1. visoki stupanj ekonomske razvijenosti (visoki BND po stanovniku)BND (GNP)2 je ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u toku jedne godine u nekoj državi (to nisuprimanja i plaće). BND pokazuje gospodarsku snagu neke države, ali nema veze sa standardom u nekoj državi.Kanada ima najveći standard u svijetu, a slijede Norveška, Francuska i Velika Britanija. SAD ima najveći BND,ali Švedska ima veći standard. Vidljivo je da postoje i velike regionalne razlike (Irska je najzaostalija zemljazapadne Europe).2. velika gustoća naseljenosti3. visoki stupanj urbanizacijeOne zemlje koje imaju više od 75% gradskog stanovništva smatraju se visoko urbaniziranim.

Država BND ($/st) Gustoća naseljenosti (st/km2) Udio urbanog stanovništva (%)Luksemburg 35 860 166 78Belgija 25 380 335 72Nizozemska 24 780 388 76Francuska 24 200 108 78Ujedinjeno kraljevstvo 21 410 242 91Irska 18 710 53 60Hrvatska3 4 620 78 54

Geografske regije u Europi

2 BND (bruto nacionalni dohodak) je manja vrijednost od BNP (bruto narodnog proizvoda) jer se odbije vrijednost sredstava(sirovine). Narodni dohodak je neto društvenog proizvoda.3 Republika Hrvatska je navedena kako bi se podaci usporedili.

4

Ujedinjeno KraljevstvoUjedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne IrskeUnited Kingdom of of Great Britain and Northern Ireland

Površina: 244 110 km2

Broj stanovnika: 59,5 milGlavni grad: London (6,3 mil)

Od kontinentalnog dijela Europe, britansko je otočje odvojeno La Mancheom (francuski naziv) odnosnoChannelom (engleski). Ujedinjeno Kraljevstvo se sastoji od četiri cjeline:• Engleska – 130 439 km2; 50,2 mil stanovnika• Škotska – 78 783 km2; 5,1 mil stanovnika• Wales – 20 768 km2; 2,6 mil stanovnika• Sjeverna Irska – 14 120 km2; 1,1 mil stanovnikaUjedinjeno Kraljevstvo zauzima najveći dio Britanskog otočja: Britanski ili Veliki otok, dio Irskog otoka i nizmanjih otoka i otočnih skupina: otok Wight, otok Man u Irskom moru, Kanalske otoke uz obalu Francuske,Hebride te Shetlandsko i Orkneysko otočje.

Geološka građaBritansko kopno se postupno izdizalo od sjeverozapada prema jugoistoku, a istim smjerom opada starostnaslaga. Najstariji dijelovi pripadaju kambriju. Prvo se izdiglo Škotsko visočje gdje prevladavaju magmatskestijene. Nakon Škotskog visočja izdižu se južna Škotska, Wales, Cornwall i Devon.Bitne su bile kaledonska (ordovicij – silur) i hercinska orogeneza (u karbonu). Kaledonskom je izdignutoŠkotsko gorje i dio Sjeverne Irske, a hercinskom Cornwall i Devon. Cornwall i Devon su povezani s europskimkopnom. Oni su dio Armoričkog luka kojem pripada i poluotok Bretagna i koji se pruža sve do Centralnogmasiva u Francuskoj. Luk je nastao hercinskom orogenezom.4U siluru je izdignuto granično područje Engleske i Škotske. Karbon je najbitniji jer su u tom razdoblju nastalenaslage ugljena. U tom su periodu nastali Penini, središnja Škotska te južni Wales. Sve do kraja paleozoika iznadmorske razine su se izdigli Škotska, Wales, jugozapadna Engleska odnosno svi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstvaosim jugoistočne Engleske.Mezozoik je predstavljen pravilnom izmjenom pješčenjaka i vapnenca i to uglavnom u istočnoj Engleskoj.Mezozojske stijene (uglavnom vapnenci) se nalaze u obalnom dijelu (Doverski klifovi) i cijela podloga Engleskeje mezozojske starosti tj. karbonatne građe. U kenozoiku dolazi do transgresije u prostoru Londonskog bazena(nadiranje mora na kopno) kada se prekrivaju mezozojske naslage.U pleistocenu je cijelo područje Ujedinjenog Kraljevstva bilo pod ledom, a izuzetak je samo južni dio Engleske.

ReljefOsnova Ujedinjenog Kraljevstva je Britanski otok koji se u smjeru sjever – jug pruža u dužini od 900 km. Obalaje razvedena i duga 14 429 km. Nijedna točka kopna nije udaljena od mora više od 120 km. Zaljevi prodiruduboko u unutrašnjost i utječu na razvedenost obale. Obala Ujedinjenog Kraljevstva spada među najrazvedenijeobale svijeta. Britansko je otočje skup uzvisina na kontinentskom šelfu. Okruženo je morem čija je najvećaprosječna dubina manja od 90 m. Velika Britanija ima oko 5 500 otoka, otočića i hridi. Njih 5 000 se pruža uzzapadnu obalu.Britanci svoj kopneni reljef svrstavaju u tri kategorije:• Highlands – visočje• Uplands – pobrđe• Lowlands – nizine.

4 Detaljnije objašnjenje i shema lukova nalazi se u dijelu Prirodna obilježja Francuske.

5

Highlands čine dijelovi Sjeverne Irske, sjeverni Wales i Škotska (osim središnjeg dijela). Ovi dijelovi spadaju unajstarije cjeline zemljinog kopna. Ovdje se nalazi i najveći vrh Velike Britanije – Ben5 Nevis u Škotskoj(Grampian gorje) s 1 343 m nadmorskevisine. Ovaj je dio nastao kaledonskimnabiranjem i povezan je s kaledonskimgorjem u Skandinaviji (Norveška).Uplands čini mlađe gorje hercinskestarosti. To su Penini u sjevernojEngleskoj i južni Wales. Ovaj je prostorbitan zbog nalazišta ugljena.Lowlands se pruža jugoistočno od crtekoja povezuje Bristolski kanal (BristolChannel) i ušće rijeke Tees u sjevernojEngleskoj (tu se nalazi gradMiddlesbrough). Ovaj je dio različit odostatka britanskog kopna i srodniji jekontinentalnom dijelu Europe.Prevladavaju mezozojske naslage koje suprekrivene tercijarnim sedimentima. Ovajje sediment erodiran na nekim mjestimapa na površinu izbijaju karbonati.Tragove vulkanske aktivnosti nalazimo u Sjevernoj Irskoj, sjeverozapadnojEngleskoj (Lake District) i zapadnoj obali Škotske (otok Mull).Tragovi pleistocenske glacijacije su jako vidljivi jer je ona ostavila veliki broj reljefnih formi. One sunajbrojnije u Škotskoj, a zatim i Walesu i jugozapadnoj Engleskoj. Gotovo cijeli prostor Velike Britanije bio jepod ledom, osim najjužnijih dijelova. Zbog rada leda sniženi su i zaobljeni planinski vrhovi.Radom leda oblikovani su duboko usječeni morski zaljevi fjordskog tipa (u Škotskoj se zovu firth6), glacijalnajezera (u Škotskoj se zovu loch) i duboke riječne doline (glen7). Murray, Belfast… su jezera nastala djelovanjemleda, kao i u susjednoj Skandinaviji.

Rudno bogatstvoUgljenNajkvalitetniji je kameni ugljen koji se nalazi:• u južnom Walesu u usječenim dolinama• na obroncima Peninskog gorja u grofovijama Lancashire (Manchester), West Midlands (Birmingham),

Durham (Durham), Northumberland (Newcastle), Humberside i Yorkshire (Leeds, Shefield)• na obroncima planina u škotskim grofovijama Ayr i Lanark (u blizini je Glasgow), te Lothian i Fife (u blizini

je Edinburgh).Sva nalazišta ugljena se nalaze na kontaktu pobrđa i nizine. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo jedan od najvećihproizvođača kamenog ugljena na svijetu. Početkom 20.st. proizvodnja se kretala oko 300 mil tona godišnje. UVelikoj je Britaniji 1913. iskopano 280 mil tona ugljena, a od 1930ih proizvodnja pada na 215 mil tona. Daljnipad uslijedio je nakon II.sv.rata, pa je danas proizvodnja ispod 100 mil tona godišnje, a zbog toga su nastaliveliki socijalni problemi.Odnos potrošnje krutih i tekućih goriva bio je 1950ih 50:50, a danas je 90:10 u korist tekućih goriva. Nafta i plinse još više eksploatiraju. Ovo je veliki problem jer je Ujedinjeno Kraljevstvo bila velika rudarska država.Nalazišta nafteNafta je danas najvažnije rudno bogatstvo. Nalazišta nafte se nalaze u sjevernom dijelu Sjevernog mora izmeđuŠkotske i Norveške. Glavni naftni terminal je Aberdeen na istočnoj obali Škotske. Po proizvodnji nafte

5 Ben na škotskome znači vrh.6 Zaljevi tipa firth su šire otvoreni prema obali od fjordova. Najveći su Firth of Forth, Firth of Clyde i Solway Firth.7 Najpoznatija je Glen More koja odvaja Sjeverozapadno visočje i gorje Grampian i u kojoj se nalazi Loch Ness.

Ben Nevis zimi

6

Ujedinjeno Kraljevstvo je prva zemlja Europe sa 160 mil tona (1995.). Godišnja se proizvodnja kreće oko100 mil tona, a potrošnja nafte oko 75 mil tona pa se dio nafte izvozi.PlinNalazišta plina se nalaze u južnom dijelu Sjevernog mora uz obalu Engleske. Godišnja proizvodnja plina iznosioko 45 mrd m3 pa je Velika Britanija među prvih deset svjetskih proizvođača. Plin je sve popularniji i sve se višekoristi jer manje zagađuje okoliš.Željezna rudaNalazišta željezne rude su u navedenim rudarskim regijama. Danas se znatno manje koristi jer je jeftinije uvozitinego kopati u dubinu.

KlimaKlimu Velike Britanije određuje pet faktora:• položaj Britanskog otočja u vodenoj masi (zbog toga ima više vlage i manje temperaturne amplitude)• utjecaj Golfske struje zbog čega Velika Britanija ima 10°C više temperature od prostora Angloamerike kojije na istoj geografskoj širini• utjecaj zapadnih vjetrova koji sa toplijeg oceana donose topliji, ali i vlažniji zrak• reljef• čvorišni položaj Britanskog otočja u globalnoj cirkulaciji zračnih masa – Britansko otočje se nalazi izmeđuhladnog Arktika, blagog Atlantika i promjenjivog kontinentalnog dijela Europe. Zbog tog čvorišnog položajačesti su vjetrovi i oluje koje su najizraženije na obali. Ovaj položaj naglašava azorska anticiklona i islandskaciklona (minimum). Tijekom ljeta bitan je utjecaj azorske anticiklone, a on se posebno zna osjetiti u južnojEngleskoj. Oceanski i kontinentalni utjecaji važniji su od geografske širine.TemperatureZima je vrijeme jakih vjetrova, a nisu ni neuobičajni proboji hladnog arktičkog zraka. Oni donose snijeg i maglu.Izoterme se pružaju okomito od sjevera prema jugu. Zapadni dio je topliji zbog Golfske struje odnosnooceanskog utjecaja, a istočni hladniji. Razlika između Hebrida i Syllyja je 1°C, dok je razlika između Syllyja iLondona 3°C, a bliže je Londonu nego Hebridima odnosno razlika sjever – jug je znatno manja od razlike istok– zapad.Ljeti je izraženiji utjecaj geografske širine pa seizoterme pružaju u smjeru istok – zapad. Najtopliji sujužni, a najhladniji sjeverni dijelovi. Razlike su 4°C.Zbog utjecaja azorske anticiklone u južnom dijelu nisuneuobičajne ljetne vrućine. Proljeće je najugodnijegodišnje doba.

PadalineVelika količina padalina je najkarakterističniji elementbritanske klime. Padaline donose zapadni vjetrovi sAtlantika8. Najviše padalina imaju zapadni gorskidijelovi, a prema istoku količina padalina opada što je ilogično. U Londonu su kiše ravnomjerno raspoređenetokom cijele godine. Velika je vlažnost zraka.

Područje Količina padalina (mm/god) ProstorŠkotsko visočje 4000Lake District 3500Wales 2000

Zapad

Manchester 819London 638 Istok

8 Utjecaj zapadnih vjetrova u Europi osjeća se sve do rubnog, Uralskog gorja.

Jesen u Engleskoj

7

Insolacija i naoblakaZbog velike količine vlage s Atlantika velika je naoblaka odnosno mali je broj vedrih dana. Oblačno nebo idugotrajna kiša su najizrazitiji na sjeverozapadu (Škotsko visočje).Tu u prosjeku kiša pada 5 dana tjedno. U grofoviji Kent, najugoistoku, prosjek pada na tri dana u tjednu.Dnevno trajanje insolacije u Škotskom visočju je manje od 3h, usjevernoj Engleskoj 3-4 h, a na jugoistoku 5 h dnevno (primorje).

MagleSpecifičnost britanske klime su i magle. Magle su najizrazitije zimi i u proljeće kada je kopno hladnije od mora.Tada nastaju kontaktne magle. Ljeti je magla najizrazitija u primorju, a u ostatku godine izrazitije su uunutrašnjosti. Prosječni godišnji broj dana s maglom na obali iznosi 110 dana, a u unutrašnjosti 200 dana.Gradske magle su eliminirane jer se ugljen više ne koristi u velikim količinama.

Klimatske zone

1. SjeverozapadOvoj zoni pripada i Sjeverna Irska.Zime su blage, a ljeta svježa s mnogopadalina. Zimi su temperature iznad4°C, a ljeti ispod 16°C.

2. SjeveroistokSjeveroistočna zona ima svježa ljeta ihladne zime, te mnogo padalina sazimskim maksimumom. Zimi sutemperature ispod 4°C, a ljeti ispod16°C.

3. JugozapadJugozapadna zona ima blaga ljeta iblage zime s mnogo padalina (zimskimaksimum). Zimi su temperature iznad4°C, a ljeti iznad 16°C.

4. JugoistokJugoistočna zona je najugodnija za život. Zimi su temperature ispod 4°C, a ljeti iznad 16°C. Ima svježe zime itopla ljeta s najviše insolacije i najmanje vlage.

VodeBritanske rijeke su kratkog toka. Najdulja rijeka je Severn koja se ulijeva u Bristolski kanal i duga je 390 km.Thamesa je duga 338 km. Rijeka Trent duga je samo 270 km, no s estuarijem Humber dužina joj je 340 km.Ona ima najveće porječje od 21 400 km2.Zbog nizina, rijeke nemaju veliki pad, a cijeli prostor Engleske ispresijecan je razvodnicama. Zbog toga je bilomoguće izgraditi sustav plovnih kanala. Kolebanje vodene razine je malo tj. vode ima tijekom cijele godine.Zbog izdizanja morske razine nakon pleistocena najveći dio riječnih dolina pretvoren je u estuarije9. U nekimslučajevima dvije rijeke imaju isti estuarij. Zbog toga je problem mjeriti duljinu rijeka. U estuarijima je izraženoizmjenjivanje morske vode te je stoga glavni faktor za mjerenje duljine britanskih rijeka morska mijena (plima ilioseka). Na škotskoj obali brojni su fjordovi.

9 Estuarij ima blage obale za razliku od rijasa koji ima strme obale.

Insolacija (%)Glasgow 17Južna Škotska 25Primorje La Manchea 40

8

Britanska obala ima veliku amplitudu plime i oseke što se odražava u estuarijima rijeka. Na primjer u Cardiffu jeplimna amplituda 11,4 m. U unutrašnjem ušću rijeke Sever amplituda iznosi 13 m. Plimni val prodire u rijekevelikom brzinom, a i vrijeme nastupanja oseke također se odvija brzo. Tako na ušću rijeke Humber kada nastupaoseka protok je 11 puta veći nego na ušću Dunava. Zbog ovoga plovnost rijeka ovisi isključivo o plimi i oseci.Zato postoje vodeni kanali u kojima nema oscilacija plime i oseke. Poznato je da svi brodovi koji dolaze uLondon moraju čekati na ušću Thamese kako bi mogli uploviti. Na poluotoku Cornwallu oseka je vrlo velika pase brodice za oseke nađu na suhom.Britansko otočje okružuje duboki ocean i plitka rubna mora. Najvažnije more je Sjeverno more. Ono je “rudnikribe”. Sjeverno more je sivkaste boje i to zbog planktona, a on je hrana za ribu. Tu se događa miješanje topleGolfske struje i hladne arktičke struje10 pa je to područje najpogodnije za ribu.Irsko more je pliće i siromašnije organskim životom.Jezera su najizrazitija na Škotskom visočju, Lake Districtu i u Sjevernoj Irskoj. Sva veća jezera su ledenjačkogpostanka. Jedino jezero tektonskog postanka je Loch Ness u dolini Glen More (ono je tektonski predisponirano).

VegetacijaPrirodna je vegetacija u Velikoj Britaniji gotovo uništena, ali se ona može rekonstruirati na temelju klime i tla.Škotsko visočje je gotovo u potpunosti golo i to zbog oštre klime i slabo razvijenog tla. Hebridi su najogoljenijepodručje Velike Britanije. Slabe šume su jedino razvijene u uskim dolinama.Jugoistok je bio prirodno područje hrastove šume, a ostatak Velike Britanije je imao bukovu šumu. Čovjek jegotovo u potpunosti uništio tu prirodnu vegetaciju.

Vegetacija Velike Britanije se svrstava u četiri kategorije:• šume i šumarci (forest and woodlands) → 5% površine Ujedinjenog Kraljevstva• pustopoljine i močvare → na pobrđima i visočjima, Škotska i Wales• travnate površine → pašnjaci, pretežno u Engleskoj• slane močvare (uz zaljev The Wash nalazi se najveće močvarno područje Ujedinjenog Kraljevstva).Pustopoljine, močvare i travnate površine su glavne kategorije i čine skoro 90% teritorija.

10 Jer je otvoreno prema Norveškom moru.

Highland Loch u Škotskoj

9

Povijesno-geografski razvoj

1. Prapovijesno i antičko razdobljeNajstarije poznato stanovništvo Britanije bili su Iberijci, srodnici predkeltskog stanovništva u Galiji i naPirinejskom poluotoku. Njih su smijenili i s njima su se izmiješali Kelti.11 Oni su došli s europskog kontinentaoko 600.pr.Kr. Sredinom 1.st.pr.Kr. počinju rimska osvajanja. Rimske su legije 43.po.Kr. srušile keltskokraljevstvo Katuvelauna te su Rimljani postupno zauzeli cijeli Britanski otok do brdskih granica Škotske.

Kelti su se povukli u brdska područja Walesa i Škotske.12 Kako su to neplodni prostori, osnova keltskoggospodarstva bilo je stočarstvo i to je utjecalo na bolju valorizaciju britanskog prostora. Keltska naseljapredurbanog tipa bila su oppida – utvrde koje su u vrijeme ratova služile kao pribježište te su bile zameciurbanog razvoja. Pikti, Škoti i Briti su plemena koja su činila šareni keltski mozaik plemenskih grupa.Rimska je civilizacija bila agrarna (ratarska).13 Rimljani su Englesku počeli osvajati upravo zbog plodnog tla iklime. Kako bi vladali osvojenim prostorom, Rimljani grade niz castruma. Većina gradova koji su se razvili iztih castruma danas u nazivu ima nastavak –chester. Upravno središte u to doba bio je Colchester.Za vrijeme cara Hadrijana, Rimljani su na sjeveru izgradili zid – Hadrijanov zid – kako bi se obranili od upadaKelta. To je bio niz međusobno povezanih utvrda. U 5.st. Hadrijanov zid je srušen i rimski posjed je ugrožen.

2. Rani srednji vijekU kulturnom pogledu početak ranog srednjeg vijeka na Britanskom otočju predstavlja 449. godina kadagermanska plemena – Angli, Sasi, Juti – dolaze na englesko tlo s poluotoka Jyllanda i s ušća Labe. To sedogodilo na poziv Rimljana kako bi germanska plemena obranila rimski imperij od Kelta. Rimljani zauvratGermanima daju zemlju na području Engleske.U tom su trenutku Briti bili najjače keltsko pleme. Rušenjem zida Kelti napadaju Englesku i ruše rimske posjedei gradove. Germanski su narodi uspjeli potisnuti Brite i oni se povlače u Škotsku, Wales i u Bretagnu.Početkom 6.st. iz sjeverne Irske na prostor Škotske dolazi keltski narod Škoti i oni se sjedinjuju s Piktima iosnivaju prvo škotsko kraljevstvo. Istovremeno, dakle nakon propasti Rimskog carstva, Wales se sastoji od

11 Rimljani su Kelte zvali Galima.12 Sjeverno od Hadrijanova zida koji je podignut južno od gorja Cheviot. Još sjevernije kasnije je izgrađen Antoninov zid,ali on je bio granica vrlo kratko vrijeme jer se Rimljani nisu uspjeli održati tako sjeverno.13 Rimljani su pozvali razvijene tehnike obrade zemlje.

StonehendgeStone Circle

10

nekoliko samostalnih kneževina, a Engleska je rascjepkanafeudalnim posjedima. Ovo je vrijeme u ekonomskom pogledudonijelo nazadovanje. Ratarska komponenta opada, a raste značenjestočarstva. Ovo je bitno jer ratarska komponenta utječe nanaseljenost odnosno urbane centre.Doseljeni Germani su na prostoru Engleske formirali sedamkraljevstava. Rascjepkana Engleska prvi put je ujedinjena u 10.st.Tada opet jača poljoprivreda, trgovina, osnivaju se gradovi iEngleska počinje jačati ne samo na ekonomskom već i na političkomplanu.

3. Doba ekspanzije i stabilizacije1066. na jugu Engleske iskrcavaju se Normani14 podzapovjedništvom normandijskog vojvode Vilima koji je biopretendent na englesko prijestolje nakon smrti EdvardaIspovjednika. Zahvaljujući Normanima Engleska se uzdigla. Normani se organiziraju na sjeveru Europe iupadaju u zapadnu Europu te na prostor Mediterana. Protiv njih su se borili i Hrvati (knez Domagoj). Gdje godsu se naselili brzo su se asimilirali (čak i u Rusiji). Naselili su se i u Normandiji te su je unaprijedili u jedan odnajrazvijenijih posjeda.Normani su posebno napadali Englesku zbog njena bogatstva. Kad su se 1066. iskrcali kod grada Hastingsasuprotstavio im se Harold s engleskom vojskom, no Vilim je pobijedio. Normani su zauzeli Englesku i nastajeapsurdna situacija. Normani govore francuski pa uopće ne razumiju što im govore podanici. ZahvaljujućiNormanima Engleska naglo počinje jačati, a u vlasti, uz Normane, sudjeluju i britanski plemići.U Irsku su još od 9.st. doseljavali Normani koji su se učvrstili u Dublinu. Kako nisu mogli pobijediti Irce iproširiti se u unutrašnjost pozvali su u pomoć svoje rođake iz Engleske. Engleska pokazuje tendencijuteritorijalnog širenja te udara na Irsku i u 12.st. zauzima zapadni dio otoka (između ostalog i kneževinu Ulster).Od 13.st. počinje ekspanzija Škotske koja je bila usmjerena prema obližnjim otočnim skupinama. U 13.st.Engleska je pripojila Wales i tada počinju sukobi s velškim feudalcima koji su organizirali obranu u brdskimprostorima. U istom tom stoljeću počinje i ratovanje škotskog i engleskog kraljevstva koje s prekidima trajenekoliko stoljeća. Škote su u tim ratovima pomagali i neki francuski feudalci i kraljevi.Prekretnica formiranja Francuske bio je Stogodišnji rat (1337-1453.). Bit rata bila je Flandrija. Flandrija je bilau cijeloj Europi poznata po razvijenosti. Ona je u srednjem vijeku bila poput današnjeg Kuwaita – u njenimmanufakturama proizvodio se tekstil za koji se mogao dobiti ogroman novac.U prvim godinama Stogodišnjeg rata Francuzi su bili jako ugroženi. Preokret se događa u 1.pol.15.st. kadaIvana Orleanska spašava dio teritorija i grad Orleans. Englezi su je uhvatili i predali inkviziciji koja jeproglašava vješticom i spaljiva na lomači u Rouenu. No to im nije pomoglo i izgubili su sve posjede naeuropskom kontinentu osim grada Calaisa.Engleska se okreće prema Britanskom otočju te 1536. donosi Zakon o uniji kojim se ujedinjuju Engleska iWales. Engleska je 1542. zavladala cijelim Irskim otokom, a 1558. izgubila je Calais.Nakon gubitka posjeda u Stogodišnjem ratu, Engleska je bila prisiljena sama organizirati manufakturnuproizvodnju. To dovodi do korjenite promjene u pejsažu na prijelazu iz 15. u 16.st. Tada počinje procesograđivanja, a sve do tada bio je to pejsaž otvorenih polja na kojima su se uzgajale ratarske kulture što je bilaosnova engleske egzistencije. Za potrebe tekstilne industrije potrebna je vuna pa feudalci tjeraju seljake sazemlje, prostor se ograđuje i dovode se ovce. Filozof Thomas Moore je to slikovito izrazio kroz rečenicu: “Ovcesu pojele ljude”. Zahvaljujući manufakturnoj proizvodnji Engleska počinje jačati.

4.Razdoblje gospodarskog uzletaOd 1558. do 1603. na engleskom prijestolju nalazi se Elizabeta I. za vrijeme koje Engleska naglo gospodarskijača. Ona je inaugurirala politiku merkantilizma → sve bogatstvo zemlje proizlazi iz trgovine.15 Engleskapočinje trgovati s Afrikom, Azijom i Sjevernom Amerikom i tako se veliki kapital slijeva u Englesku. Uzekonomski razvoj počinje i kulturni. Ovo je Shakespeareovo doba. 14 “Ljudi sa sjevera”, a nazivaju se još i Vikinzima.15 Trgovina je osnova gospodarskog razvoja.

11

Engleska i Škotska 1603. ulaze u personalnu uniju pod škotskom dinastijom Stuart. Protestanti 1689. naprijestolje dovode Vilima III. Oranskoga. On je bio Nizozemac i protestant. Vjera je tada bila važnija od nacije.Vilim III. je umro 1702. bez nasljednika te na prijestolje dolazi Ana Stuart.Između Engleske i Škotske donosi se 1707. Act of Union te se uvodi naziv United Kingdom (UjedinjenoKraljevstvo). Engleska se počela naglo razvijati i ekspandirati.Nakon smrti kraljice Ane Stuart izumire ova škotska dinastija pa na prijestolje 1714. dolazi hannoverskadinastija.16 Vladar iz dinastije Stuart udao je 1609. svoju kćer za njemačkog vladara u Hannover i sada se iz tedinastije traži potomak. To je George I. On je cijeli svoj život živio u Hannoveru, ali je osigurao prijestoljesvojim potomcima.Krajem 18.st. počinje industrijska revolucija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dolazi do promjene u kulturnompejsažu, a u 19.st. počinje kolonijalna ekspanzija. Kolonije su bile važne jer je trebalo osigurati sirovine zaindustriju i tržište za proizvode. Britansko je kolonijalno carstvo bilo najveće na svijetu.Irska je pripojena Velikoj Britaniji 1800. Britanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na sjeverni i južni dio isvakom dao autonomiju. Južna Irska 1922. proglašava samostalnost. To je današnja Republika Irska.

5. Suvremeno dobaVelika Britanija 1945. godine gubi primat u svijetu i počinje raspad britanskog kolonijalnog carstva. Jedan diotih zajednica okupljen je u Commonwealth.Na vlast 1997. godine dolaze Laburisti.17 Potpisuje se mirovni sporazum o Sjevernoj Irskoj i govori se ofederalizaciji Ujedinjenog Kraljevstva. Škotska i Wales dobivaju svoje parlamente.

Stanovništvo

Gustoća naseljenostiGustoća naseljenosti: 228 st/km2

• Engleska → 46 161 500 → 385 st/km2

• Wales → 2 798 500 → 125 st/km2

• Škotska → 4 957 500 → 65 st/km2

• Sjeverna Irska → 1 573 282 → 78 st/km2

Najgušće naseljeni dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva su: Londonski bazen, južni Hampshire kod Southamptona,južni Wales, West Midlands, Lancashire, Yorkshire, Tyneside (prostor uz rijeku Tyne, Newcastle), Clydeside(prostor uz rijeku Clyde, Glasgow, Edinburgh). Ovi krajevi imaju gustoću naseljenosti od preko 500 st/km2.Ove zone se poklapaju s rudarskim regijama (razvile su se još za vrijeme industrijske revolucije).

Porijeklo stanovništvaPrije nove ere Britansko otočje nastanjivali su Kelti (Škoti, Irci i Velšani su keltskog porijekla). U 1.st. dolazeRimljani, ali se nisu uspjeli održati. U 5.st. planski doseljavaju germanski narodi – Angli, Sasi, Jiti (Jutes), aKelti se povlače u Škotsku i brdoviti Wales te na Irski otok. Germani su se s vremenom stopili u današnjiengleski narod.Engleska je bila kulturno i gospodarski superiornija, a Englezi su bili najmoćniji na Britanskom otočju pa su seŠkoti, Irci i Velšani djelomično germanizirali. Englezi su im uspjeli nametnuti svoju vlast, a time i svoj jezik ikulturu. Germanizacija Škota počinje od 18.st.Sve do početka 17.st. Englezi žive u Engleskoj, Velšani u Walesu, Irci na Irskom otoku, a Škoti u svomsamostalnom kraljevstvu. Početkom 17.st. na englesko i škotsko prijestolje dolazi škotska dinastija Stuart.Upravo pod tom dinastijom počinje plansko naseljavanje Sjeverne Irske koja je ostala populacijski prazna jer jenajbuntovniji dio Irskog otoka i pod jačim engleskim pritiskom. Započinje plansko doseljavanje protestanata(Engleza i Škota) u Sjevernu Irsku – Ulster. Do kraja 17.st. doselilo je 170 000 protestanata. Njih 150 000 bili suŠkoti jer su oni bili najbliži.U Sjevernoj Irskoj bilo je 1926. 67% protestanata i 33% katolika, a danas je 50-55% protestanata i 40% katolika.Ako se nastavi dosadašnji trend oko 2020. katolici će činiti većinu u Sjevernoj Irskoj.

16 Ovo je škotsko-njemačka dinastija. Današnja kraljica, Elizabeta II., je iz te dinastije.17 Konzervativci su desna stranka, a Socijalisti lijeva.

12

Kretanje stanovništvaGodina Broj stanovnika (mil) Promjena broja stanovnika (%)1096. 218

1348. 3,7519

1700. 61750. 7,5

1801.20 10,5+54,921

1831. 16,3+42,2

1861. 23,1+42,8

1891. 33+24,5

Demografskatranzicija (velikiprirodni prirast)

1921. 42,8+8,6

1939. 46,5+5,1

1951. 48,8

1961. 51,3

1985. 53,6

+4,5

Velika Britanija je prva ušla u demografsku tranziciju. Nagli porast broja stanovnika bio je determiniranprirodnim kretanjem. Četiri su faze prirodnog prirasta:

Vrijeme Prirodni prirast (‰ godišnje)1.pol.19.st. 1522

2.pol.19.st. 101.pol.20.st. 52.pol.20.st. < 5

Migracije su bile vanjske i unutrašnje. Unutrašnje migracije su se odvijale na liniji selo → grad. Na taj su načinoblikovane konurbacije.Velika Britanija je kolijevka emigracije. Naglo iseljavanje bilježi se u 19.st. zbog viška stanovništva uslijeddemografske tranzicije. Svi su se narodi iseljavali, ali najviše Englezi (Sjeverna, Srednja i Južna Amerika(Argentina), Australija, Afrika, Azija). U razdoblju 1841-1931. iselilo se 5 mil stanovnika.Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo uglavnom imigracijska zemlja. Stanovništvo se doseljava uglavnom izekonomskih razloga. Kod imigracijskog kretanja prvo su se doseljavali Irci od 1848. zbog bolesti krumpira(koncentrirali su se u velikim gradovima, posebno u Manchesteru), zatim Poljaci u 19.st. (također iz ekonomskihrazloga). U 2.pol. 20.st. imigriraju stanovnici bivših britanskih kolonija, zemalja Commonwealtha (Pakistanci,stanovnici Karipskih otoka, Koreanci, Vijetnamci, razni afrički narodi). Neki od ovih naroda su doseljavaliplanski npr. 1950ih stanovnici karipskih zemalja, a zatim Pakistanci i Indijci koji se zapošljavaju u tekstilnojindustriji i kontroliraju 3/4 industrije.

18 Domesdays Books (porezna knjiga); Engleska i Škotska.19 Cijeli Britanski otok.20 Prvi popis stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva (bez Irske).21 Stanovništvo se udvostručilo.22 Kao današnje azijske zemlje.

13

Strukture stanovništvaEtnička struktura

Udio u broju stanovnika (%)Englezi 81,5Škoti 9,6Irci 2,4Velšani 1,9

Englezi su germanski narod i žive u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. Škoti, Irci i Velšani su keltskog porijekla. Škotižive u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj, Irci u Irskoj i velikim gradovima Engleske i Škotske, a Velšani žive u Walesu.

Jezična strukturaEngleski je jedini službeni jezik. Govori ga 92,8%. Velški (kimnički) govori 0,9% stanovnika (650 000 Velšanagovori velški → 25% stanovnika Walesa, 21 300 govori samo velški). Škotski (gaelski) govori 0,1%stanovništva (90 000-100 000 ili 3% stanovnika Škotske, 974 stanovnika govore samo škotski; govoredijalektom engleskog jezika koji se naziva lalanski). Irski (gaelic) govori do 60 000 ljudi u Sjevernoj Irskoj.Francuski se govori na Kanalskim otocima.

Religijska strukturaUdio u broju stanovnika (%)

Anglikanci 56,8Katolici 13,1Prezbiterijanci 7Muslimani 1,5Židovi 0,8Hinduisti 0,7

Anglikanci su jedna od protestantskih crkava. To je engleska nacionalna crkva kojoj pripada i dio Walesa.Katolici žive u Sjevernoj Irskoj, dijelom u Engleskoj i u Škotskoj (15% Škota su katolici). Prezbiterijanci suškotska nacionalna crkva. Muslimani su uglavnom doselili iz Afrike i Azije, a hinduisti uglavnom iz Indije.

UrbanizacijaUrbanizacija počinje na prijelazu iz 18. u 19.st. zahvaljujući razvoju industrije. Do početka industrijskerevolucije samo su dva naselja imala gradsku fizionomiju – London i Bristol. Industrijska revolucija počinje1780.

Godina Udio urbanog stanovništva (%)1800. 161850. 50,11900. 72Danas 95

KonurbacijeZbog prerazmještaja stanovništva stvorene su konurbacije → velike gradske aglomeracije nastale srašćivanjemgradova između kojih nema slobodnog agrarnog prostora. Svaka konurbacija ima tri elementa:1. inicijalni grad (središte)2. zaseban politički status ostalih gradova3. podjelu rada unutar konurbacije.

14

Podjela rada unutar konurbacije može biti:• horizontalna podjela rada → iz inicijalnog grada dolaze ideje i kapital. Svako naselje ima određeni pogon izinicijalne industrije npr. iz tekstilne… malo iz metalurške... Uzrokuje širenje grada.• vertikalna podjela rada → u jednom gradu, naselju nalaze se svi pogoni jedne industrijske grane.U većini britanskih gradova primijenjena je horizontalna podjela rada. Ona je omogućila širenje grada. Ovakavprincip postoji samo u Velikoj Britaniji i u francuskom gradu Lillu. Ovo je dobar princip jer u vrijeme velikihkriza ne dolazi do velike nezaposlenosti zbog raznolike proizvodnje.Na ovaj način je u Ujedinjenom Kraljevstvu nastalo sedam velikih i 90 malih konurbacija. Tijekom 19. ipoč.20.st. u Ujedinjenom Kraljevstvu podignut je niz novih gradova zbog satelizacije.

Konurbacija Inicijalni grad 1911. (mil) 1931. (mil) 1982. (mil) 1991. (mil)Greater London London 7,256 7,393 6,765 6,378West Midlands Birmingham 1,634 2,368 2,667 2,500West Yorkshire23 Leeds, Bradford 1,590 1,725 2,063 1,984Southeast Lancashire Manchester 2,328 2,387 2,605 2,445Merseyside Liverpool 1,157 1,264 1,511 1,376Tyneside Newcastle 0,761 0,805 1,150 1,087Clyside Glasgow 1,500 1,728 1,713 1,290

1. Greater London → LondonLondon se razvija u doba Rimljana jer su oni na tom mjestu sagradili most preko rijeke Thames. Tada je to bionajveći grad na Britanskom otočju – Londinium, ali nije bio glavni grad. U srednjem vijeku on dobiva statusslobodnog kraljevskog grada – City (City of London) i nastaje na lijevoj obali rijeke Thames. Na istoj obalikasnije se osniva City of Westminister koji je bio vjersko i administrativno središte. Između ova dva cityjanastaje West End.U 19.st. se svi ovi gradovi i naselja objedinjuju u County of London (grofovija). Svaki veći britanski grad ima“East and West End”. London se naglo razvio u doba renesanse i baroka zahvaljujući trgovini, a u 19.st. postaoje administrativni centar najvećeg kolonijalnog imperija na svijetu. Najprofitabilnija je bila trgovina robljem.Danas je City preuzeo poslovnu funkciju (East End) i tu su uglavnom smještene banke, osiguravajuća društva ibrodarske kompanije. Ove tri grane gospodarstva zauzimaju 70% londonskog Cityja.West End je preuzeo funkciju trgovina na malo (Oxford Street, Flend Street…).London nije industrijski grad. Samo pola milijuna ljudi radi u industrijskim pogonima. Samo bankarstvo iosiguranje zapošljavaju 700 000 ljudi. Tu je i Londosnka burza (ne Wall Street) s najvećim transakcijama.London je i bitan lučki centar, a Heathrow je najprometniji aerodrom u Europi sa 35 mil putnika godišnje.London godišnje posjeti 8 mil turista.

23 West Yorkshire jedini ima vertikalnu podjelu rada.

Greater London

15

2. West Midlands → BirminghamBirmingham se počeo razvijati još u 18.st. zahvaljujući nalazištima željezne rude i kamenog ugljena. Tu serazvila metalurgija. Sjeverozapadni dio ove konurbacije poznat je kao Black County zbog velike zagađenosti ivisokih peći. Krajem 19.st. kraj dolazi u krizu jer su se nalazišta željezne rude istrošila. Zato je počelapreorijentacija na prerađivačku industriju. Najvažnija je industrija vozila.

3. Southeast Lancashire → ManchesterOvo je prva konurbacija i razvila se na osnovi tekstilne industrije i to bazirane na pamuku te bogatim nalazištimakamenog ugljena. Razvila se metalurgija. Inicijalni je grad organizirao proizvodnju i davao kapital. Svakonaselje te konurbacije imalo je jedan segment proizvodnje tekstila. Pogoni su bili rascjepkani i svaki je pogonbio u jednom naselju. Konurbacija je 50 km udaljena od Irskog mora pa je s njim spojena kanalom koji jeizgrađen 1894. Danas je ovo prostor jake i raznovrsne industrije s tim što je u velikoj krizi.

4. West Yorkshire → Leeds i BradfordWest Yorkshire se razvio na temelju tekstilne industrije s tim što je sa Southeast Lancashireom izvršena podjelarada. Razvio je industriju na osnovi domaće vune, a Southeast Lancashire na osnovi uvezenog pamuka. Bilo jebitno i rudarstvo i metalurgija.

5. Merseyside → LiverpoolOva se konurbacija razvila na osnovi prerađivačke industrije. Liverpool je bio jedna od najvećih luka uUjedinjenom Kraljevstvu pa je svoju industriju razvijao na osnovi prerade uvezenih sirovina (šećerane). Danasima velike socijalne probleme zbog velike nezaposlenosti.

6. Tyneside → NewcastleOva se konurbacija specijalizirala za metalurgiju, rudarstvo i, posebno, brodogradnju. Kameni ugljen se izvoziou Skandinaviju odakle se uvozila željezna ruda. Danas konurbacija ima problema jer je klasična industrijapropala, a to je uzrokovalo nezaposlenost.

7. Clydeside → GlasgowKonurbacija se razvila na osnovi rudarstva, metalurgije i brodogradnje (kao i Tyneside). Ova se konurbacijapočela razvijati među prvima. James Watt, izumitelj parnog stroja, bio je Škot i on je patentirao svoj stroj uGlasgowu. Od kraja 19.st. do 1950ih konurbacija je bila u velikoj krizi zbog propasti brodogradnje. Nakon togauslijedila je specijalizacija za visoku industriju. Grad je specifičan po velikom broju Iraca.

Sve konurbacije gube stanovništvo. Sve su do 1931. dobivale stanovništvo, a tada Velika Britanija ulazi u trećufazu industrijalizacije.

Faze razvoja grada u Ujedinjenom KraljevstvuPrvi se gradovi razvijaju iz rimskih castruma. Održali su se do srednjeg vijeka pod nazivom city. Većina ih jeimala po nekoliko tisuća stanovnika.

1. Gradovi do 1835. godineGradovi se razvijaju prema unutra, u okviru postojećeg grada. Simboli grada su bili tvornica i banka.2. 1835-1860. godineNastavlja se razvoj prema unutra s tim što se grad počinje značajnije širiti prema vani. U ovoj fazi se gradestambene kuće tzv. “back-to-back houses” (uglavnom za radnike).3. 1860-1914. godinePrevladava širenje grada u okolicu. Grade se “by-law-houses”.4. 1918-1845. godineVelika Britanija ulazi u treću fazu urbanizacije. Jača širenje u okolicu.5. Nakon 1945. godineGrade se novi gradovi.

16

• BACK-TO-BACK-HOUSES → ovakve su se kuće gradile samo u Engleskoj. One su leđima i bočnonaslonjene jedna na drugu. Ovako su građeni cijeli blokovi. Cijela ulica je imala samo jedan sanitarni čvor. Oko60% svih objekata koji su u Ujedinjenom Kraljevstvu bili izgrađeni u doba prve industrijske revolucije bili suovakvi objekti. Britanski parlament je sredinom 19.st. zabranio izgradnju ovakvih kuća zbog epidemija. I od tadase grade kuće po zakonu tj…• BY-LAW-HOUSES → položaj kuća u odnosu na dominantne vjetrove mora biti takav da je u toku većegdijela godine omogućeno provjetravanje stanova. Ulica mora biti šira od visine kuće. Svaka ulica mora imatipločnik, a kuća okućnicu i dječju sobu.U 20.st. oba se tipa zgrada ruše i grade se nove suvremene kuće. Jedini grad koji je sačuvao ove kuće je Leeds. UŠkotskoj su građene višekatne radničke kasarne. Glasgow je zbog toga imao gustoću naseljenosti dva ipo putaveću od Manchestera iako je Manchester imao dva puta više stanovnika. Ti su gradovi građeni u blizinikonurbacija kako bi se njih rasteretilo.

GospodarstvoUjedinjeno Kraljevstvo je visokorazvijena zemlja. Po prihodu industrije Ujedinjeno Kraljevstvo je danas šestazemlja svijeta. Početkom 19.st. bila je prva, ali su je druge zemlje prestigle (SAD, Francuska, Italija, Japan,Njemačka).

Primarni sektorSve do početka 19.st. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo agrarno-stočarska zemlja. Tek je početak industrijalizacijedoveo do deagrarizacije i do promjena u strukturi agrarne proizvodnje. Krajem 18.st. poljoprivredom se bavilo90% stanovništva, a krajem 19.st. manje od 10% stanovništva.

Godina Udio poljoprivrednog stanovništva (%)1911. 81921. 6,71931. 5,71974. 2,81990. 2Danas 124

Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 19 mil ha zemljišta koje se poljoprivredno iskorištava. To je 79% površinedržave. Poljoprivredna se proizvodnja odvija na farmama kojih ima oko 240 000.

Struktura iskorištavanja zemljištaOranice 25,4%Povremene travnate površina 12,1%Stalne travnate površine 25,2%Pašnjaci 20,7%

Glavne kulture koje se uzgajaju su: ječam (oko 60%), pšenica (33% ratarskih površina), zob, krumpir, šećernarepa, voće i hmelj. Ujedinjeno Kraljevstvo zadovoljava samo 2/3 svojih potreba za hranom, a ostatak se uvozi.Farme su visoko mehanizirane. Ujedinjeno Kraljevstvo je u samom svjetskom vrhu po primjeni mehanizacije upoljoprivredi.Stočarstvo je važnije od ratarstva. Na stočarstvo otpada 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Većinafarmi su stočarske farme. Glavni razlog veće važnosti stočarstva su ispašišta, ali i veće cijene mesa na svjetskomtržištu (zato se više ljudi bavi stočarstvom nego ratarstvom). To je uglavnom ovčarstvo, govedarstvo te uzgojsvinja i peradi.Oko 70% poljoprivrednog zemljišta je u vlasti veleposjednika koji se nazivaju Landlordovi. Oni daju farme uzakup. U ovom trenutku 1/3 farmi je u zakupu. Prosječna veličina britanskih farmi je 71 ha. Na farmama 50-70%

24 Danas tih 1% stanovništva ostvaruje 1% BND-a.

17

radne snage čine najamni radnici. Broj farmi se od početka 20.st. smanjio (1931. ih je bilo 460 000), a to je zarezultat imalo okrupnjavanje posjeda. Farme se dijele na: ratarske, stočarske (najvažnije) i mješovite.Trećina hrane se uvozi, ali se stočarski proizvodi izvoze. Ovakva poljoprivredna struktura posljedica je evolucijekoja se počela događati već od 16.st. i to:• kroz transformaciju feudalaca u landlordove• i uvođenje zakupa.

Razvojne faze britanske poljoprivrede• do kraja 18.st.• od kraja 18.st. do 2.pol.19.st.• od 2.pol.19.st. do početka II.sv.rata• nakon završetka II.sv.rata

1. Do kraja 18.st.Paralelno se počelo provoditi uvođenje zakupa i ograđivanje polja. Do tada je prevladavao openfield. Landlorddaje farmu u zakup. Na svakoj farmi su postojale parcele koje nisu bile ograđene pa je stoka mogla slobodnolutati i uništavati usjeve. Zbog toga farmeri ograđuju parcele živicom i suhozidom. Tako nastaje enclosed fieldlandscape. U Engleskoj je 1700. godine 50% oranica pripadalo tipu zatvorenog pejsaža.

2. Od kraja 18.st. do 2.pol.19.st.Proces ograđivanja pokazao se pozitivnim za poljoprivredu jer je stočarstvo povećalo prihode zbog povećanjaproduktivnosti i zato je britanski parlament 1845. donio zakon o obveznom ograđivanju polja, a u Engleskoj setaj zakon najbolje provodio. Ograđivanje je omogućilo:• intenzivniju obradu zemlje (pa napreduje i ratarstvo)• zaštitu od stoke• drenažu• suvremenije plodorede• uvođenje novih kultura• češći zakup• umjetna gnjojiva (više stoka nije lutala poljima i prirodno ih gnjojila).Ova faza je “zlatno doba britanske poljoprivrede”. Uvozila se svega desetina žitarica.

3. Od 2.pol.19.st. do početka II.sv.rataTreća faza donosi velike promjene u strukturi proizvodnje pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika.Najbitniji vanjski čimbenik bio je integracija svjetske poljoprivrede zbog prometne revolucije (SAD se šire nazapad). Pšenica iz SAD-a je stvorila veliku konkurenciju pa nastupa kriza domaće poljoprivrede. Ta se krizazadržala do danas, a iznimka je razdoblje II.sv.rata kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pod blokadom pa jepoljoprivredna proizvodnja bila povoljnija. Glavni unutarnji čimbenik bila je preorijentacija na ovčarstvo i tozbog vune. Važan faktor bilo je i poboljšanje prometa.Zbog svega ovoga došlo je do krize u poljoprivredi i do smanjivanja udjela oranica u korist pašnjaka. Rezultat jebio manjak hrane. Morala se uvoziti petina potreba za hranom.

4. Nakon završetka II.sv.rataKriza se produbljuje i to zbog završetka II.sv.rata. Danas prevladava pejsaž ograđenih polja, a sela suurbanizirana (poljoprivredom se bave farmeri). Postoje zone različite orijentacije s obzirom na proizvodnju.Ratarstvo je koncentrirano na farmama na istočnom dijelu otoka s manje padalina, a u ostalom dijelu prevladavastočarstvo (npr. Wales).Deagrarizacija je u Velikoj Britaniji imala i pozitivne i negativne efekte. Pozitivna je činjenica da su sa sela ugrad selile cijele obitelji (tražiti posao u industriji), a oni koji su ostajali na selu mogli su dosta povoljno kupitinjihove posjede. To pridonosi okupljanju posjeda, a oni koji su posjede prodali u grad dolaze s novcem.

18

Ribarstvo je tradicionalna grana, a važno je s obzirom na količinu ulova. Danas je ribarstvo u krizi. Vrijednostulovljene ribe iznosi 8% farmerske proizvodnje. Broj ribara je u 2.pol.20.st. znatno smanjen. Ribarstvom sedanas bavi oko 20 000 ljudi. Godišnji ulov je oko 1 mil tona25 s tim da je Sjeverno more glavno ribolovnopodručje – “rudnik ribe”. Godišnja potrošnja ribe je 15 kg/stanovniku.Glavne ribarske luke su: Aberdeen, Kingston upon Hull, Grimsby i Yarmouth na obali Sjevernog mora iFleetwood na obali Irskog mora.

Sekundarni sektorSekundarni sektor zapošljava 28% stanovništva (to je visok udio), a daje 32% BND-a.Već u 16. i 17.st. Velika Britanija prednjači u manufakturi, trgovini i rudarstvu. Velika Britanija je kolijevkaindustrijske revolucije koju je omogućila politika merkantilizma, primjena brojnih tehničkih inovacija, jakaenergetska osnovica (ugljen). Najvažniji izumi bili su:• primjena koksa u talionicama – 1709.• izum stroja za pletenje (tekstilna industrija) – 1767.• izum parnog stroja – 1768. (Škot James Watt)• izum parne lokomotive – 1829.• izum Besemerovog konvektora (za proizvodnju čelika) – 1856.

Faze razvoja industrije• do 1750.• 1750-1820.• 1820-1880.• 1880-1914.

1. Do 1750.Ujedinjeno Kraljevstvo je agrarna zemlja. Jedini izvozni artikli su bile žitarice i vuneni proizvodi. Već u 17.st.poboljšan je prometni sustav i to gradnjom cesta i kanala. Krajem 18.st. dolazi do prerazmještaja industrije. Dotada je metalurgija bila koncentrirana u šumovitim krajevima (The Weald južno od Londona i Forest of Deanoko Bristola) i to zbog toga što je tu bio drveni ugljen. Zbog izuma parnog stroja počinje prerazmještajindustrije.

2. 1750-1820.Zahvaljujući inovacijama industrija se potpuno prerazmješta. Stopa industrijske proizvodnje rasla je 3-4%godišnje. Industrijska revolucija počinje 1780. i vezana je uz rudarsko industrijske zone u kojima dolazi dokoncentracije stanovništva. Razvoj je baziran na četiri klasične industrijske grane. To su: rudarstvo, metalurgija,brodogradnja i tekstilna industrija. Industrija se podiže u blizini rudnika zbog jeftinijeg prijevoza ugljena.Industrijska roba je 1820. činila 90% izvoza. To su bili proizvodi tekstilne industrije od pamuka i vune. Pamukje činio 91% uvoza.

3. 1820-1880.Ista je stopa industrijskog rasta s tim što počinje gradnja željezničke mreže. Sredinom 19.st. počinje razdoblje“masovne gradnje željeznica”. U strukturi proizvodnje i dalje dominira tekstilna industrija s tim što se pojavljujemetaloprerađivačka industrija. Sredinom 19.st. već je polovina stanovnika živjela u gradovima.

4. 1880-1914.Ovo je faza oscilacija. Fazu obilježava Prva ekonomska kriza 1896. koja je posebno pogodila metalurgiju.Klasične industrijske grane su došle u krizu i to zbog razvoja industrije u drugim dijelovima svijeta odnosnokonkurencije na svjetskom tržištu. Ovo je vrijeme kad počinje nagli razvoj SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije.Također poljavljuju se nove inovacije koje Britanci nisu primijenili na vrijeme. Najvažnija inovacija bila jeelektrična energija. Ujedinjeno Kraljevstvo se baziralo na četiri klasične industrijske grane i nije išlo u inovacije.Ova se kriza produžila sve do početka I.sv.rata, a njene posljedice se osjećaju do danas.

25 U Hrvatskoj prosječni godišnji ulov iznosi 50 000 tona.

19

DeindustrijalizacijaDeindustrijalizacija je faza koja nastaje nakon četvrte faze. Počinje nakon II.sv.rata, a podrazumijeva zatvaranjepogona klasičnih industrijskih grana. Deindustrijalizacija je bila najizrazitija 1980ih. Britanci i dan danas za tokrive vladu Margaret Thatcher. To je bilo krizno razdoblje jer se istodobno nije nudio neki posao.

ReindustrijalizacijaNakon deindustrijalizacije uslijedila je reindustrijalizacija. To je planski razvoj novih industrijskih grana irestrukturiranje industrije prema industriji visoke tehnologije. Provodi se na poticaj vlade i to kroz otvaranjeindustrijskih pogona baziranih na visokoj tehnologiji npr. proizvodnja kompjutora, kemijska industrija,genetičko-biološka industrija. Ova industrija se razvija u tehnopolisima (industrijski parkovi) kojih je u VelikojBritaniji dvadesetak. Uz ovu se industriju vežu slijedeći problemi:• malo zaposlenih – 20 do 50 zaposlenih• hi-tech – što znači da traži visoko obrazovanu radnu snagu (oni koji su radili u rudnicima uglavnom nisuobrazovani i ne mogu raditi na takvim mjestima).Ali i danas je Velika Britanija opterećena prekomjernom proizvodnjom ugljena te zadržavanjem razvojaniskoprofitabilnih industrijskih grana: tekstilne industrije i brodogradnje.

Struktura industrije

EnergetikaU termoelektranama se dobiva 70,8% energije (domaći ugljen, zemni plin i mazut), a ostatak otpada nanuklearne elektrane i hidroelektrane (u Škotskoj). Ujedinjeno Kraljevstvo je bila prva europska zemlja koja jepočela s razvojem nuklearnog programa (nakon II.sv.rata). Prva nuklearna elektrana u svijetu otvorena je 1956. uVelikoj Britaniji u Calder Hallu. Danas postoji 13 nuklearnih elektrana s 37 nuklearnih reaktora. One daju 27%električne energije. U ovom energetskom sektoru se ostvaruju veliki profiti.MetalurgijaNajvažnija je proizvodnja željeza i čelika. Polovica čelika se izvozi. Ova grana je danas u velikoj krizi.StrojogradnjaProizvode se strojevi za tvornice, za rudarstvo i poljoprivredu, za bušenje tunela i cestogradnju, teške dizalice,željeznička oprema, alatni strojevi, kućanski aparati, pribor za jelo, oružje… Ovo je visoko profitabilnaindustrijska grana.Elektrotehnička industrijaNajvažniji proizvodi su: sustavi za satelitsku TV, radari, telekomunikacijska oprema, kompjutori… Ovo jetakođer visoko profitabilna industrijska grana.Industrija vozilaOvdje spadaju automobilska i avio-industrija. Automobilska industrija je u krizi. Ujedinjeno Kraljevstvo jeizgubilo bitku u proizvodnji automobila srednje klase koji se najviše prodaju (obiteljski automobili) ispecijaliziralo se za proizvodnju luksuznih i sportskih automobila (Jaguar, Rover, Vaux hall, Morgan, Lothus,Rolls-Royce. Tu se ostvaruju veliki profiti. Britanska avio-industrija je najjača u Europi. Concord je najvećiavion, a značajna je i proizvodnja avionskih motora – Rolls-Royce. Veliki profit ostvaruje i u proizvodnjisatelita.Kemijska industrijaProizvodi se mnogo toga: od proizvodnje kemikalija za tvornice do proizvodnje plastike i ljepila. Posebno jevažna farmaceutska industrija. Ovo je visoko profitabilna industrija.Izdavačko-tiskarska industrijaU Ujedinjenom Kraljevstvu ova je grana industrije izuzetno jaka. Od knjiga (engleski ja danas glavni svjetskijezik) pa sve do tiskanja poštanskih maraka i novčanica za druge države (bivše kolonije). Dobro stojeća grana.Tekstilna industrijaOvo je raznovrsna industrija – od prerade prirodnih tkanina (pamuk, vuna, lan) do sintetike. Kontroliraju jePakistanci i Indijci. U velikoj je krizi.Proizvodnja hrane i pićaOvo je profitabilna industrija, posebno industrija pića. Proizvodi se pivo za domaće tržište i u Škotskoj žestokapića (whisky).

20

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapošljava 71% stanovništva i ostvaruje 67% BND-a.

Financijsko poslovanjeBankarstvo, osiguranje i trgovina nekretninama ostvaruju veći BND nego bilo koja druga grana gospodarstva(Londonska burza26, Bank of England, Lloyd).

TrgovinaUjedinjeno Kraljevstvo je tradicionalna trgovačka zemlja i po obujmu ukupne godišnje trgovine peta je silasvijeta.

ZdravstvoUjedinjeno Kraljevstvo pruža liječničke usluge svjetskoj eliti.

TurizamUjedinjeno Kraljevstvo posjeti oko 15 mil stranih turista godišnje. Ono je turistička velesila (ispred Grčke,Hrvatske…). Po prihodima od turizma i po posjećenosti nalazi se među prvih pet zemalja Europe. UjedinjenoKraljevstvo je 2000. posjetilo 25 mil turista27, a od međunarodnog turizma uprihodi 20 mrd $. Glavni turističkiprostor je London koji je najposjećeniji, a slijede: dvorci u Škotskoj, Lake District (najljepši nacionalni park),Stonehenge (na jugozapadu Engleske, na putu od Bristola do Londona)…

PomorstvoBritanske brodarske kompanije uglavnom prevoze stranu robu. Trgovačka flota broji 447 brodova sa 6,22 miltona nosivosti. Najveća luka je London. Pomorstvo je u velikoj krizi.

PrometNajvažniji je cestovni promet kojim se prevozi 80% robe. Ujedinjeno Kraljevstvo ima izvanrednu cestovnumrežu. Duljina autocesta iznosi 3 226 km.Željeznički promet je u krizi. Tu postoje i državne i privatne firme (Virgin). Ukinut je velik broj pruga.Kanalski promet osim za prijevoz robe služi i za rekreaciju.Važan je i prijevoz trajektima i putničkim brodovima. Posebno je važan promet preko La Manchea. Gdje jeglavni terminal Dover.Što se tiče zračnog prometa Heathrow je glavna zračna luka i najprometnija je u Europi.28 Heathrow ima oko35 mil putnika godišnje. British Airways je najjača zrakoplovna kompanija u Europi.U telekomunikacijama najznačajniji je British Telecom. To je privatiziran sektor. Privatne firme daju uslugefiksne mreže.Tunel ispod La Mancha je otvoren 1994. Njime prometuju samo vlakovi. On je toliko isplativ da se razmišlja ogradnji još jednog tunela.

26 London je glavno burzovno središte, a ne Wall Street.27 Hrvatsku su te iste godine posjetila 4 mil turista.28 London, Frankfurt i Rim su avionske luke prvog reda koje imaju veze s bilo kojom točkom na svijetu.

21

Regionalizacija

Specifičnost industrijske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je regionalno specijaliziran razvoj tj. svakaje regija specijalizirana za maksimalno tri industrijske grane.• Južni Wales → rudarstvo i metalurgija• West Midlands → rudarstvo i metalurgija• Lancashire (Manchester, Liverpool) → rudarstvo i tekstilna industrija• Yorkshire → rudarstvo i tekstilna industrija• Tyneside → rudarstvo, metalurgija i brodogradnja• Cumberland → rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja• Clyside → rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja

22

Zbog ove specijalizacije u kriznim razdobljima je dolazilo do propasti gospodarstva i velike nezaposlenosti. Udoba velike svjetske ekonomske krize 1929-30., kada je u pojedinim regijama čak 60% stanovništva bilonezaposleno, propast je bila najizraženija.Velika Britanija je domovina regionalnog planiranja s ciljem rješavanja socijalnih problema. Uzrok tome suupravo spomenute ekonomske krize. Sistem planiranja bio je sljedeći. Prvo su izdvojena problemska područja.Ona su dobila naziv development area. Ova problemska područja su definirana 1934. i skoro su sva do danasostala problemska. U početku su status problemskih imale samo rudarske regije.

Britanski je parlament odredio 11 standardnih ekonomsko-planskih regija:1. Jugoistok2. Jugozapad3. Istočna Anglia4. Istočni Midlands5. Zapadni Midlands6. Wales7. Sjeverozapad8. Yorkshire i Humberside9. Sjever10. Škotska11. Sjeverna Irska.

Prilikom određivanja regija poštovane su granice grofovija.29 Regije su izdvojene na osnovi socijalno-ekonomskih pokazatelja:• broj nezaposlenih• udio poljoprivrednog stanovništva• udio stanovništva u industriji• udio stanovništva u profitabilnim industrijskim granama• udio zaposlenih žena…

Sve ove regije su podijeljenje u dvije skupine:• PROSPERITETNE – Jugoistok, Jugozapad, Istočna Anglia, Istočni Midlands i Zapadni Midlands. Ove regijezauzimaju 38% površine i 60% stanovništva.• NEPROSPERITETNE – Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Wales, Škotska i Sjeverna Irska.Unutar ovih se razvijaju nerazvijene koje je zaobišla industrijska revolucija i depresivno rudarsko-industrijskekoje su imale jaku industriju koja je propala.Prosperitetne regije imaju nadprosječni društveni dohodak po stanovniku, imaju nadprosječan udio zaposlenogstanovništva, nadprosječan dohodak od prosperitetnih industrijskih grana, nadprosječan udio zaposlenih žena.

29 Grofovija je osnovna teritorijalna jedinica Ujedinjenog Kraljevstva.

23

Britanska je vlada donijela dvije skupine mjera za rješavanje ovih problema i poticanje regionalnog razvoja:• poticajne mjere – provode se u neprosperitetnim regijama s ciljem poticanja gospodarskog razvoja u timregijama, manje porezne stope, pogodnosti za otvaranje radnih mjesta, ulaganje vlade u infrastrukturu…• mjere zabrane – provode se u prosperitetnim regijama, nastoji se spriječiti koncentracija radnih mjesta istanovništva u prosperitetnim regijama posebno na području Velikog Londona (Greater London), zabranjuje seotvaranje novih radnih mjesta, više su radne stope… npr. u užem dijelu Londona zabranjeno je otvaranje novihindustrijskih pogona.I jedne i druge mjere djeluju i na poduzeća i na pojedine građane.

24

Regije1. Jugoistok (Southeast)Ovaj prostor je usko povezan s regijom Istočna Anglia. Ima 20 mil stanovnika odnosno 31% stanovništvaUjedinjenog Kraljevstva i obuhvaća 11% površine. Posebno joj je obilježje visoko profitabilna industrija (61%svih farmaceutskih preparata, 69% znanstvenih instrumenata i 78% krznenih proizvoda proizvede se u ovojregiji). Jugoistok daje trećinu britanskog izvoza, a trećina industrijskih radnika i 40% zaposlenih u tercijarnomsektoru živi u ovoj regiji (bankarstvo i osiguranje; 55% zaposlenih u tim granama živi u ovoj regiji).Regija se dijeli u tri cjeline:• Veliki London• metropolitansko područje Londona• periferija.

Veliki LondonVeliki London ima 7 mil stanovnika i veliku koncentracijuindustrije, posebno malih industrijskih poduzeća, i uslužnihdjelatnosti. Industrija je izrazito raznolika i ima dinamičanrast. London je središte inovacija (skoro polovicazaposlenih u istraživačkim institutima živi u Londonu).Značajna je dostupnost Londona i domaćem i europskomtržištu te magnetizam – jedna grana gospodarstva privlačidrugu. London je i najveća luka Ujedinjenog Kraljevstva.On je okružen zelenim pojasom koji treba spriječiti daljnješirenje grada, a taj pojas služi i za rekreaciju.

Metropolitansko područje LondonaOko Londona je podignut zeleni pojas kako bi spriječio fizičko širenje grada. Metropolitansko područje Londonaobuhvaća pojas 50 km od unutarnje granice zelenog pojasa. Unutar tog pojasa su sagrađena satelitska naselja nakoja se nastoji prebaciti težište razvoja. Osnova razvoja je osam satelitskih naselja koji su primili diostanovništva i funkcija Londona (Oxford, Cambridge, Reading, Ipswich…). U tom su prostoru razvijeneprometnice zbog kojih se isplati živjeti u tim satelitskim gradovima.

PeriferijaPeriferija se dijeli na priobalnu i ruralnu. Priobalna je važnija i obuhvaća južni dio grofovije Hampshire tegrofovije Sussex i Kent. Južni Hampshire je uglavnom ograničen na pomorstvo. Glavna središta su Portsmouthi Southampton. U novije vrijeme oni se razvijaju u turistička središta domaćeg turizma. Obale Sussexa i Kentasu uglavnom usmjerene na turizam i vezu sa kontinentom. Najpoznatiji turistički centar je Brighton. Dover jeglavna veza s kontinentom.

Ostali dio Jugoistoka prelazi u ruralnu periferiju.

2. Jugozapad (Southwest)Jugozapad ima 5 mil stanovnika. Ovo je brežuljkast kraj. Na ovaj prostor dolazili su još Feničani i Grci zbognalazišta kositra. Danas se kositar koristi za proizvodnju lima. Prostor je također bogat glinom – kaolinom odkoje se radi porculan.Jugozapad je primarno stočarski kraj kojeg je zaobišla industrijska revolucija. Iako se ova regija ubraja uprosperitetne regije, dijelovi poluotoka Cornwalla imaju obilježja nerazvijenih područja. Gospodarski razvojpočinje tek u 20.st., posebno nakon II.sv.rata. Taj razvoj je posljedica važnog prometnog položaja. Prometnaokosnica je estuarij rijeke Severn. To je najznačajniji dio regije. Cestovna veza koja vodi od Londona do Walesaje bitna i potiče gospodarski razvoj.Na estuariju rijeke Severn razvili su se Bristol i Gloucester. Preko estuarija je izgrađen most koji povezujeEnglesku i Wales. Bristol je glavno središte i poslije Londona ima najviše uslužnih djelatnosti, također ima iministarstvo pomorstva i dobro je povezan s Londonom.

Trafalgar Square

25

Plymouth je poznat kao pomorski centar. Odatle su krenuli prvi brodovi u SAD. U unutrašnjem dijelu regijepostoji više manjih centara kao što je Exeter koji ima razvijenu avio-industriju (Concord). Primorski diogrofovije Devon usmjeren je na pomorstvo. Jedan od tih gradova je Poole. Unutarnji dio regije je slabijerazvijen.

3. Istočna Anglia (East Anglia)Istočna Anglia obuhvaća samo 5% teritorija i 3% stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva (najmanja regija s oko2 mil stanovnika). Regija svoj prosperitet bazira na tijesnom povezivanju sa Jugoistokom. Obale su uglavnomniske, plitke, muljevite i maglovite. To je uglavnom hladno more pa primarnu ulogu ima ribarstvo.Nakon II.sv.rata regija se orijentira na naftu i plin. Gospodarski najrazvijeniji dio je južni dio regije, najbližiLondonu (naftna kompanija Shell). Glavni centri su Cambridge (sveučulišni centar) i Norwich (automobilskicentar, Lothus).

4. Istočni Midlands (East Midlands)East Midlands obuhvaća prostor od istočnih padina Penina do zaljeva The Wash. Obuhvaća brežuljkasti inizinski dio uz rijeku Trent. Izvorno je ovo poljoprivredni i rudarski kraj. Glavno središte je grad Nottingham –centar metaloprerađivačke industrije, posebno poznat po proizvodnji lokomotiva i vagona. Derby je centarautomobilske industrije (Rolls-Royce). Regija ima oko 4 mil stanovnika.

5. Zapadni Midlands (West Midlands)U regiji živi 5 mil stanovnika. West Midlands se pruža od zapadnih padina Penina do granice s Walesom. To jebrežuljkast kraj koji na zapadu prelazi uVelško gorje koje je ispresijecano dubokimriječnim dolinama. Ovaj kraj ima izuzetnovažan prometni položaj jer sve prometniceprema sjeveru prolaze tim prostorom te seputem kanala povezuju riječni sustavi.Regija se razvija već u prvoj industrijskojrevoluciji jer su tu važna nalazišta ugljena iželjezne rude (“Black county”). Ova je regijai kolijevka britanske avio-industrije.Birmingham je glavno središte regije. To jeindustrijski najjači grad u UjedinjenomKraljevstvu (Rover) i drugi po veličinibritanski grad. Uz njega je Coventry koji jepoznat po automobilskoj industriji (Jaguar).

6. WalesU reljefnom pogledu Wales je pobrđe,uglavnom 150-200 m nadmorske visine.Najviši vrh je Snowdon sa 1 085 m. Walesima 3 mil stanovnika. Dijeli se na južni,središnji i sjeverni.

Južni WalesJužni dio je najmanji, ali u njemu živi najvišestanovnika (2,1 mil). Razvio se u 19.st. natemelju rudarstva i metalurgije, a u 20.st.zapada u veliku krizu iz koje još nije izašao.Zbog toga se grade novi industrijski pogoni, a glavni ekonomski centar umjesto političkogsredišta Cardiffa sada postaje Swansea koji se razvija kroz investicije britanske vlade.

Wales

26

Središnji WalesSredišnji je Wales slabo naseljen brežuljkasti kraj. U njemu živi oko 800 000 stanovnika koji se uglavnom baveekstenzivnim stočarstvom. Ovaj dio je bitan kao izvorište pitke vode i kao rekreacijsko područje za WestMidlands zbog čega se u novije vrijeme razvija turizam.

Sjeverni WalesSjeverni je Wales bogat kamenim ugljenom, a danas je glavna djelatnost turizam i to na obali. Turizam se razvijazbog blizine velikih engleskih gradova (Liverpool…). To je poznat turistički dio Ujedinjenog Kraljevstva.

7. Sjeverozapad (Northwest)Sjeverozapad se pruža od Penina do Irskog mora te od poluotoka Furness do grofovije Chesire. Obuhvaćagrofovije Lancashire, Merseyside i Cheshire. Sastoji se od primorske ravnice i obronaka Penina.Razvoj regije je počeo u 18.st. u prvoj industrijskoj revoluciji na osnovi rudarstva i metalurgije, a zatim serazvila jaka tekstilna industrija na bazi prerade vune. Na osnovi tekstilne industrije razvile su se dvije velikekonurbacije čiji su inicijalni gradovi Manchester i Liverpool. Danas je regija u velikoj krizi zbog propastiklasičnih industrijskih grana. Regija ima oko 6,5 mil stanovnika.

8. Yorkshire i HumbersideRegija se pruža od istočnih padina Penina do Sjevernog mora i obuhvaća estuarij rijeke Humber. Dijeli se na triprirodne cjeline: padine Penina, primorska ravnica i estuarij rijeke Humber.Prostor Penina je tradicionalan rudarski kraj. Nizinski dio je tradicionalno stočarski kraj poznat po ovčarstvu.Središte je grad York. Humberside je tradicionalno ribarski kraj (Hull i Grimsby).Regija se na osnovi rudarstva i metalurgije razvija u prvoj industrijskoj revoluciji. Zahvaljujući rudarstvutradicionalni centar York zaostaje u razvoju, a naglo se razvijaju novi, rudarski centri: Bradford, Leeds iSheffield. Rudnici se i danas zatvaraju, a razvila se nova industrija. Posebno je bitna prerada nafte.Danas je Sheffield (“steal city”) glavni centar. Poznat je po metaloprerađivačkim proizvodima posebno onima odnehrđajućeg čelika. Doncaster je grad u čijoj su blizini veliki rudnici. Humberside uglavnom ima lučke funkcije.Preko ovog kraja izvoze se razni proizvodi, a uvozi se skandinavsko drvo i nafta. Regija ima 4,5 mil stanovnika,a smatra se prijelaznim područjem iako spada u nerazvijene regije jer ima pozitivne tendencije razvoja.

9. Sjever (North)Sjever se sastoji od istočnog i zapadnog primorja između kojih se nalazi Peninsko gorje. U istočnom dijelunalazi se konurbacija Tyneside (Newcastle) koja se razvila na osnovi rudarstva (horizontalne naslage ugljena),metalurgije i brodogradnje (brodograđevni centar). Newcastle je glavno središte, a uz njega postoji niz manjihkao što je grad Durham.Zapadni dio obuhvaća gorje Cumbria. Razvoj se u prošlosti temeljio na rudarstvu. Ovaj se dio jače razvijazahvaljujući povezivanju s istočnim dijelom tj. Newcastleom te zahvaljujući turističkom razvoju. Tu je inajpoznatiji nacionalni park – Lake District. Regija ima 3,5 milstanovnika.

10. ŠkotskaŠkotska ima 78 000 km2 i oko 5 mil stanovnika. Gospodarski jenajvažnije područje Lowlandsa – nizina. To je osovina razvoja.Tu živi 75% stanovnika Škotske i čak 80% industrijskihradnika. Tu su i glavni centri. Glasgow je najveći grad iindustrijski centar Škotske, a Edinburgh je glavni grad,kulturno i političko središte te centar pivarske industrije. Pesthje poznat po proizvodnji whiskeyja.Ostatak Škotske je slabije naseljen s tim da je najgušće naseljena istočna obala Highlandsa i Uplandsa. Uplandsse nalazi južnije od Lowlandsa. Stanovništvo je uglavnom naseljeno na obali i u dolini rijeke Tweed (odatle tvidkao naziv za tkaninu). Sjeverno od Lowlandsa nalazi se Highlands. To je prostor koji je bio i danas je usmjerenna stočarstvo. Industrijske revolucije ovdje nije bilo. Stanovništvo uglavnom živi uz obalu i orijentirano je naribolov (to stanovništvo se naziva “farmers čamcima”). Najvažnije središte je Aberdeen – luka i naftni terminal.

Škotska, Eilean Donan Castle

27

U Škotskoj je od industrije važna proizvodnja žestokih pića. Žestoka pića i nafta su glavni izvozni artikl Škotske.U novije je vrijeme britanska vlada osnovala cijeli niz znanstvenih instituta od kojih su najznačajniji oni kojiproučavaju genetiku (ovca Dolly). Također su poznati pogoni za proizvodnju kompjutora.

11. Sjeverna IrskaSjeverna Irska ima velike probleme zbog nedostatakaenergetskih izvora, propadanja brodogradnje itekstilne industrije i slabe poljoprivrede. Oveprobleme pojačava periferan položaj, politički nemirii velika nezaposlenost. Ona je težak ekonomski ipolitički problem Ujedinjenog Kraljevstva. SjevernaIrska ima 1,5 mil stanovnika. Glavni grad i centar jeBelfast.

Belfast

28

Irska

Površina: 70 285 km2 (83% Irskog otoka)Broj stanovnika (1999): 3 745 000Gustoća naseljenosti: 53,3 st/km2

Glavni grad: Baile Atha Cliath (Dublin; 1 mil stanovnika)

ReljefNajveći dio Irske je ravničarski. Na njega otpadaju 3/4 površine i zauzima središnji dio otoka. Prosječna visinaovog ravničarskog dijela je 150 m. Središnja je ravnica građena od slojeva karbonske starosti (paleozoik). Ovapaleozojska osnova prekrivena je karbonatima – vapnenci kredne starosti (mezozoik) te su zbog toga u Irskojčeste krške pojave. U doba pleistocena cijela je Irska bila prekrivena ledom koji je oblikovao obalu i ostavio zasobom plodno tlo.Jedino su rubna sjeverozapadna i jugoistočna područja brdovita. Sjeverozapadni dio je ostatak kaledonskeorogeneze i pretežno je građen od prekambrijskih metamorfnih stijena. Također su se sačuvali tragovi vulkanskedjelatnosti. U jugozapadnom dijelu nalazi se najviši vrh Irske – Carrantuohill tj. Carn Tuathail s 1041 m.Jugozapadno i jugoistočno gorje nastalo je hercinskom orogenezom. Gorja su znatno snižena u doba pleistocenazbog destruktivnog rada leda.

ObalaObala Irske je razvedena i duga oko 4 000 km.Razvedenost je posljedica pleistocenskeglacijacije. Na južnom dijelu obale su brojni rijasi(ljevkasti zaljevi strmih nepristupačnih obala).Rijasi su nastali radom leda. Najrazvedeniji jezapadni dio tj. obala Atlantika.

Rudno bogatstvoIrska je siromašna rudnim bogatstvom. Od rudaima olova, cinka, manjih količina ugljena (treseta)te nalazišta gipsa (sadra).

KlimaIrska ima atlantsku oceansku klimu s mnogovlage, velikom naoblakom i s malo sunčanih dana.U prosjeku svaka 2-3 dana pada kiša. Veliki jeutjecaj stalnih zapadnih vjetrova s Atlantika kojidonose vlagu, pa zbog toga zapadni dio zemljeima više padalina od istočnog dijela. Zbog stalnevlage nema suša i livade su stalno zelene pa seIrska naziva “zelenim otokom”.Prosječne temperature u siječnju su 5-6°C, a ukolovozu 14-16°C. Dublin u siječnju imaprosječnu temperaturu od 5°C, a u kolovozu 15°C.Na zapadu godišnja količina padalina iznosi1 500 mm/god, a na istoku 750 mm. Dublin ima769 mm padalina godišnje. Najviše padalina ima jugozapadni planinskidio – 2 500 mm/god.Zime su blage s mnogo vlage i malo snijega. Snijeg je rijetkost, osim u planinama. Ljeta su svježa.

Irska, Klifovi Moher

29

VodeIrska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža inajvažnija rijeka je Shannon (370 km) koja seulijeva u Atlantik. Postoji još nekoliko manjihrijeka koje nisu pogodne za plovidbu. Irska imamnogo jezera, močvara i tresetišta.

VegetacijaNajveći dio države otpada na livade i pašnjake –70%, a na hrastove šume otpada 5% teritorija.

Povijesno-geografski razvoj

1. Najstarije dobaNajstariji oblici naseljenosti potječu iz7.st.pr.Kr. Najbitnije je 1.tis.pr.Kr. kada na otokdoseljavaju Kelti. Prve državne organizacijenastaju oko 300.pr.Kr. kada Kelti osnivaju petkraljevstava. Keltska se proizvodnja bazirala nastočarstvu, a Irska je bila pogodna za to te seformiraju plemena i osnivaju kraljevstva. Ovajperiod završava u 5.st. kada je pokrštavanjeIrske dovelo je do jačeg povezivanja s ostatkomEurope (po legendi St. Patrick je potjerao svezmije s otoka).

2. Razdoblje invazijeU 8.st.na Irski otok počinju upadati Normani koji su se učvrstili u Dublinu te su sesukobljavali sa starosjediocima. To je klica sukoba koji će se nastaviti sve do danas. Irci ih nisu mogli istisnuti iNormani u 9.st. osnivaju prve svoje države na otoku. Najmoćniji su bili Dublin i Northumberland.U 12.st. Englezi se upleću u normansko-keltske sukobe. Oni ulaze u borbu na strani Normana i zauzimaju istočnidio otoka. Politički nemiri onemogućili su gospodarski razvoj i ostavili su Irsku po strani u ekonomskimpromjenama u tadašnjoj Europi.

3. Doba engleske upraveEnglezi su 1542. zavladali cijelim otokom. Oni započinju s gospodarskim uništavanjem otoka, oduzimaju zemljustarosjediocima te uvode reformaciju (protestantizam). Ovaj je pritisak je za posljedicu imao brojne ustanke u16.st. i na kraju iseljavanje Iraca. Ustanci i pobune traju sve do 19.st. Na zemlju koju su oduzeli starosjediocimaEnglezi dovode ovce čiju su vunu iskorištavali u manufakturama. Englezi su također pokušali provestireformaciju koja nije imala značajniju ulogu.Irska 1800. postaje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski je parlament 1914. donio Zakon o autonomiji (“HomeRule”). Ovaj je zakon trebao stupiti na snagu na kraju I.sv.rata. Dogovor je bio da će Irci biti na strani Engleza uI.sv.ratu, a na kraju rata će dobiti samoupravu. Englezi su pogazili riječ.Irci su 1919. proveli izbore te je irski parlament proglasio nezavisnost novostvorene države. Ta je državaobuhvaćala cijeli Irski otok. S time se Britanci nisu htjeli pomiriti i izbio je britansko-irski rat.

4. Suvremeno razdobljeBritanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na dva dijela: južni i sjeverni (Ulster) dio. Oba dijela su dobilaautonomiju. Južni dio Irske proglasio je nezavisnost 1922. i to je današnja Republika Irska. Ona je 1949. istupilaiz Commonwealtha. Gospodarske prilike ostat će nepromijenjene (agrarna zemlja) sve do zadnjeg desetljeća20.st.

Rijeka Shannon

30

Stanovništvo

Gustoća naseljenostiNajgušće je naseljen istočni dio Irske, naručito prostor Dublina. Na prostoru Dublina i okolnih grofovija živitrećina stanovnika Irske.

PorijekloIrci su mješavina različitih keltskih naroda koji su se na otok doselili još u 1.st.pr.Kr. Tijekom stoljetnogkontakta s Germanima (Englezima) djelomično su se germanizirali, ali su uspjeli zadržati svoj jezik, kulturu,vjerski identitet i svijest o svom porijeklu.Osim u Irskoj oni su autohtoni narod uUlsteru, a razasuti su po cijelom svijetu.

Kretanje stanovništvaIrska je 1841. imala 8 mil stanovnika, a1846. nastupila je bolest krumpira i milijunljudi je umrlo od gladi, a veliki diostanovnika se iselio. Do 1900. iselilo se oko4 mil Iraca (najiseljeničkiji narod u svijetu).Oni su se prvo iseljavali u Veliku Britaniju iSAD. Sredinom 19.st. 52% stanovništvaSAD-a izjavilo je da je rođeno u Irskoj.Boston je bio poznat kao irski “obojen”grad. Također su brojni u Australiji gdje suih Englezi odvozili kao zarobljenike.Procjene su da danas izvan granica Irskeživi 16 mil ljudi irskog porijekla. Najveći“irski” grad na svijetu je New York jer unjemu živi više Iraca nego u Dublinu.Irska je 1991. imala 3,3 mil stanovnika.Prirodni prirast iznosi 5,9‰ i dosta je visokza europske standarde. Po posljednjimpodacima Irska je zemlja useljavanja, a tose zbilo zbog gospodarskog razvoja od1990.

Strukture stanovništvaIrci čine 94,7% stanovništva Irske.Službeni jezici su irski i engleski. Engleskigovori najveći dio Iraca. Irski (gaelic) jekeltski jezik i govori ga oko 800 000 Iraca(25%). Od tih 800 000 samo ga 200 000koristi svakodnevno, a oko 400 000 govori samo irski (posebno na jugu).Najveći dio stanovništva su katolici koji čine 93,1%, a anglikanci (irska crkva) čine 2,8%.

GospodarstvoSve do početka 1990ih Irska je bila jedna od najslabije razvijenih zemalja Europe. Tada su počele gospodarskereforme koje su privukle strana ulaganja, u prvom redu iz SAD-a, a zatim i iz ostatka Europske unije.Gospodarski razvoj potakla je i pomoć Europske unije i ulaganja irskih emigranata. Danas Irska ima najvišustopu gospodarskog rasta u Europskoj uniji.30

30 Prosjek Europske unije je 3%, a Španjolska, Irska, Nizozemska i Portugal imaju 3,5%.

Irac

31

Primarni sektorPrimarni sektor zapošljava 13% radne snage i daje 10% BND-a.Nagla deagrarizacija zahvatila je Irsku u posljednjem desetljeću 20.st.31 Irska je poljoprivreda uglavnomorganizirana na malim privatnim posjedima. Na oranice otpada 15% teritorija i to uglavnom u istočnom dijeludržave. Na istoku je manje vlage i tu je organizirana ratarska proizvodnja. Glavni ratarski proizvodi su: žitarice,krumpir i šećerna repa. Značenje je poljoprivrede smanjeno tek nakon II.sv.rata.Najveći dio površine otpada na pašnjake. Stočarstvo je osnovna grana poljoprivrede i daje šestinu izvoza. Izvozise uglavnom meso, mlijeko i mliječni proizvodi. Najveći dio se izvozi u Veliku Britaniju.U Irskoj je razvijeno i ribarstvo, posebno ono na Atlantiku. Godišnji ulov iznosi 413 000 tona i to su uglavnomskuše, sleđevi i bakalar. Najvažnija ribolovna područja su uz zapadnu obalu.

Sekundarni sektorSekundarni sektor zapošljava 34% radne snage i daje 35% BNP-a. Industrija se počela razvijati od 1950ih i toputem vladinih programa. Te prve industrijske grane bile su mlinarstvo, mliječna industrija, proizvodnjaalkoholnih pića, posebno piva32 i viskija, i druge grane prehrambene industrije. Irska se u 1990ima počela naglorazvijati i to zahvaljujući stranim investicijama (“Keltski tigar”). Novije industrijske grane koje danas čineosnovu irskog gospodarstva su: strojogradnja, proizvodnja građevinskog materijala i prometne opreme tekompjutorska industrija, posebno proizvodnja softvera i hardvera. Posebno je važno tiskarstvo (izdavaštvo ipovezano s tim industrija papira). Irska potiče izdavanje knjige pa i na taj način zarađuje (James Joyce, WilliamButler Yeates, Oscar Wilde, Samuel Beckett).

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapošljava 53% radne snagei daje 55% BNP-a. U ovom sektoru sunajvažniji bankarstvo, osiguranje i promet(zračni i pomorski), a u novije vrijeme važnisu i masovni mediji.

Regionalna podjelaRegionalna podjela seže iz 1949. kada je irskavlada osnovala organizaciju za poticanjeekonomskog razvoja. Ovaj ekonomski razvojsu namjeravali postići putem dvaju mjera:• ohrabrivanje industrijske inicijative i toposebno izvozne industrije• ukidanje restrikcija za strana ulaganja.

Postoje tri skupine regija:• Sjeveroistok, Istok, Midlands, Jugoistok,Jugozapad• Donegal, Sjeverozapad i Zapad.• Središnji zapad (Midwest)

Prva skupina ima najbolja prirodna obilježjai izuzetno povoljan prometni položaj zbogblizine Ujedinjenog Kraljevstva (blizinabritanskog tržišta). Velik dio ove regije je podfarmama čija je proizvodnja izvoznousmjerena. Jugoistok je poljoprivrednonajrazvijeniji kraj. Na farmama je najbitnije stočarstvo. 31 Poljoprivredno je stanovništvo 1951. činilo 38% stanovništva, a 1971. 26% stanovništva.32 Najpoznatije irsko pivo je Guinness, a to je i najpoznatije irsko poduzeće.

32

Glavno središte je Dublin koji je naglo porastao u poslijeratnom razdoblju. On daje polovicu industrijskeproizvodnje Irske i zapošljava 2/5 radne snage. Osim raznolike industrije on je i lučki centar.Jugoistok je klimatski najugodniji dio Irske (farmerski kraj). Jugoistok se još naziva i “vrt Irske”. Glavne kulturetu su: žitarice, krumpir i šećerna repa. Jugozapad ima prometnu važnost. Glavno središte je Corcaigh (Cork;130 000 stanovnika) – jako lučko i industrijsko središte.

Druga skupina ima nepovoljna prirodna obilježja. Velik dio je pod granitnim neplodnim tlom, močvarama ijezerima. Ima mnogo padalina koje uzrokuju eroziju tla. Klima je tako nepovoljna da je čak i uzgoj drveća unekim područjima nemoguć. Čak su i dobri pašnjaci rijetki pa se stanovništvo uglavnom bavi samoopskrbnimratarstvom, stočarstvom i ribarstvom. Ovo je rijetko naseljen ruralni kraj.

Treća skupina se počela razvijati početkom 20.st. zahvaljujući avionskom povezivanju Amerike i Europe. Udoba prvih letova iz Europe aerodrom Shannon bio je najveći aerodrom jer avioni nisu mogli nositi mnogogoriva pa su tu stajali kako bi uzeli gorivo za prekooceanske letove.Postoje tri velika centra: Luimneach (Limerick), Inis (Ennis) i Sionna (Shannon). Oni su osnova regije i posnazi treća industrijska zona u Irskoj.33 Aerodrom Shannon je 1947. proglašen prvom bescarinskom zonom nasvijetu. To je privuklo investicije, posebno u industriji. Aerodrom i danas pruža usluge od skladištenja teretapreko industrijske proizvodnje do financijskih djelatnosti. U ovoj se zoni danas nalazi 30 kompanija koje daju30% irskog izvoza. Uglavnom se proizvodi skupa roba (električni i elektronski proizvodi). Zahvaljujućigospodarskom razvoju zaustavljeno je iseljavanje.

Dingle na jugozapadnoj obali

33 Iza Dublina i Corka.

33

Francuska

Površina: 543 965 km2 (do raspada SSSR-a najveća država u Europi, danas je to Ukrajina)Broj stanovnika: 59 milGustoća naseljenosti: 108 st/km2

Glavni grad: Paris (9,5 mil)

Geološka građaIzuzetno je bitna jer je utjecala na složenost reljefa. Francuska se može podijeliti na sjeverozapad i jugoistok.Sjeverozapadni je dio pretežno nizinski, a jugoistočni gorski, planinski. Sjeverozapad je građen od metamorfnihstijena paleozojske starosti. Iste građe su i Centralni masiv, Ardeni i Vosgesi [vogezi]. Od istih stijena građenisu i Alpe i Pirineji. Ovo gorje je prekriveno stijenama mezozojske starosti. To su karbonati i to pretežnovapnenci. Korzika je gotovo iste građe kao Alpe i Pirineji pa krški reljef nije neobičan.Dakle, Centralni je masiv građen od stijena paleozojske starosti i to su uglavnom nepropusne metamorfnestijene, škriljavci, i vulkanske stijene.Od mezozojskih stijena građeno je gorje Jura i rubni dijelovi Centralnog masiva i Vosgesa. Izmeđuspomenutih gorja pružaju se prostrane zavale koje su ispunjene materijalom tercijarne i kvartarne starosti.Najdeblje naslage su u Pariškom bazenu koji je i najveća zavala.Od Centralnog masiva se pružaju dva luka starihzaravnanih grudastih gorja: Armorički iVariscički. Hercinskom orogenezom u karbonu,izdignuto je na francuskom tlu visoko Armoričkogorje. Ono obuhvaća poluotok Bretagnu inastavlja se dalje prema Britanskom otočju(Cornwall, Devon, Wales) i južnom dijelu Irske.Variscičko gorje također je hercinske starosti, apruža se od Centralnog masiva premasjeveroistoku, preko Vosgesa i Ardena sve doNjemačkog sredogorja. Oba su luka građena odistih stijena kao i Centralni masiv.Nakon hercinskog izdizanja djelovale su egzogene sile pod čijim je utjecajem gorje sniženo i prevoreno u niskopobrđe. Ogromne količine materijala koji je nastao razaranjem gorja transportiran je u obližnja mora i zavalenpr. Parišku zavalu, Akvitaniju.Između mezozoika i kenozoika ponovno dolazi do orogenetskih pokreta koji će kulminirati sredinom tercijarakada se alpskom orogenezom izdižu Alpe, Pirineji i Jura. Ovi su lanci slične građe kao ostalo gorje, a izuzetaksu jedino Alpe čija je paleozojska podloga prekrivena stijenama mezozojske starosti (karbonatne stijene,propusna podloga, vapnenci, dolomiti). Ovom su orogenezom izlomljena stara gorja između kojih nastaju zavale(Centralni masiv je primjer izlomljenog gorja). U ovom razdoblju središnji dio bazena se spuštao pa je takozavala dobila današnji izgled (Pariz je u najnižem dijelu). Daljnim djelovanjem egzogenih procesa u zavalama suakumulirane ogromne količine materijala (npr. Pariški bazen, dolina rijeke Saône, zavale Centralnog masiva). Upleistocenu na Alpama i Pirinejima formirali su se ledenjaci.

ReljefU reljefnoj strukturi se izdvaja nekoliko cjelina između kojih postoje blagi prijelazi. Izuzetak su dvije velikereljefne barijere: Alpe i Pirineji. Na zapadnom dijelu nema reljefnih barijera što presudno utječe na klimu.Francuska je pretežno nizinska zemlja. Oko 60% francuskog teritorija se nalazi na visini do 200 m, a čak 80%ispod 500 m nadmorske visine. Francuska se može podijeliti na dvije reljefne cjeline: sjeverozapad i jugoistok.Granica ide od krajnjeg sjeveroistok do krajnjeg jugozapada. U sjeverozapadnom dijelu samo pobrđa prelaze500 m visine. Nasuprot tome u jugoistočnom dijelu reljef je dinamičniji. Tu se nalaze Alpe i najviši vrh EuropeMont Blanc s 4 807 m nadmorske visine te Pirineji (3 404 m) dok je Jura znatno niža (1 723 m). Unutrašnjagorja su znatno niža za razliku od ovih rubnih gorja i reljefno znatno blaža.Najveći dio jugoistočne zone otpada na Centralni masiv. On se blago spušta prema zapadu dok je na istoku ijugu strmo odsječen. Najviši vrh je Puy de Sancy sa 1886 m. U sjeverozapadnom dijelu države pobrđa su

34

uglavnom niska pa tako Armoričko gorje jedva doseže 417 m. Najviši vrh Ardena doseže 406 m, a Vosgesa1 423 m (Grand Ballon).Između ovih rubnih planina i unutrašnjih gorja pružaju se prostrane zavale. Najveća je Pariški bazen kojoj su naistoku Vosgesi i Ardeni, na jugu Centralni masiv, a na zapadu Atlantik. Akvitanija je zavala koja se pružaizmeđu Centralnog masiva, Biskajskog zaljeva i Pirineja.

ObalaFrancuska obala ima dužinu od3 100 km. Francuska izlazi na dvamora: Sredozemno i Atlantik.Najmanja duljina između Atlantika iSredozemnog mora iznosi 350 km.Sredozemna je obala razvedenija odatlantske i može se podijeliti na dvarazličita dijela:• Istočno od ušća Rhône → obalazasijeca Alpe i granične planine pa jeovaj dio obale kamenit, strm i smalim zaljevima te je prometnomanje važan (Azurna obala iProvansa).• Delta Rhône i obala zapadno oddelte → ovo je niska obala močvarnog tipa. Morske struje suoblikovale pješčane sprudove iza kojih se nalazi cijeli nizlaguna. Zbog sprudova moguća je unutarnja plovidba, ali nije mogla nastati veća luka.Na Korzici razlikujemo istočnu, slabije razvedenu, i bolje razvijenu, zapadnu obalu.Atlantska je obala znatno raznovrsnija. Generalno gledajući uz atlantsku su obalu češće oluje koje su oblikovaleabrazijski tip obale (strma obala). Za razliku od sredozemne obale, ovdje su bitne znatne razlike između plime ioseke. Najveće su razlike zabilježene u zaljevu St. Malo gdje plimna amplituda iznosi čak 14 m. Tu su sagrađenei elektrane koje iskorištavaju izmjenu plime i oseke.Zbog potapanja riječnih ušća (estuariji) neke su luke čak 100 km udaljene od obale otvorenog mora. Klasičniprimjer je Bordeaux (100 km od obale). Problem atlantske obale su česte oluje. Biskajski zaljev je najsuroviji dioobale Europe. Atlantska se obala dijeli na četiri dijela:• Sjeverozapad → ovo je flandrijski dio Francuske tj. dio obale uz La Manche. Obala je nizinska i pješčana sasprudovima, a čak su i estuariji zatrpani pješčanim nanosima pa se pristup flandrijskim lukama mora održavati.To je posljedica velike akumulacije materijala kojeg donose rijeke.• Obala Bretagne → proteže se od porječja rijeke Loire do zaljeva St. Malo. Odlikuje se izmjenom strmestjenovite obale s mnogo pogodnih zaljeva – rijasa i niže položene pjeskovite obale. Najpogodniji su zaljevi najužnoj obali Bretagne. Ovo je prostor najbolje razvijenih prirodnih zaljeva i najznačajnije ribolovno područje.34

• Pokrajina Landes s estuarijem Gironde → obala je jednolična, uska i pjeskovita i od oceana je odvojenapješčanim sprudovima. Slabo je razvedena s manjim otocima. Osnovu čini estuarij Garonne u koji je 100 kmuvučen i grad Bordeaux.• Jug ili Baskijska obala → uglavnom je strma s nekoliko manjih rijasa.

Rudna bogatstvaNa prvom mjestu je kameni ugljen čija godišnja proizvodnja doseže 14 mil tona. Glavna rudonosna pokrajina jeLorraine [loren], a bitan je i Centralni masiv. Bitna je i željezna ruda. Njena godišnja proizvodnja doseže 12 miltona. Glavna pokrajina u iskorištavanju željezne rude je Lorraine. Francuska je bila prva u Europi po proizvodnjiželjezne rude, a danas je uvozi. U prošlosti su se Francuska i Njemačka sukobljavale oko pokrajina Alsace iLorraine upravo zbog njihova rudnog bogatstva. Danas je rude jeftinije uvoziti. 34 Na jugu Bretagne nalazi se zaljev Morbihan s više od 40 otočića, slikovitim selima, plažama i nalazištima megalita kaošto je Carnac. Na sjevernoj obali nalazi se poznati otočić Mont-Saint-Michel koji za oseke prestaje biti otočić.

Obala La Manchea kod mjesta Etretat

35

Od ostalih ruda trebamo spomenuti:• boksit koji je ime dobio po francuskom gradu Les Baux (na jugoistoku), a glavno proizvodno područje je jug,• potašu (kalijeva sol) koja se koristi za proizvodnju umjetnog gnjojiva (glavna pokrajina u kojoj se dobiva jeAlsace)• i uran kojeg ima u malim količinama na jugozapadu, a danas se uvozi iz Afrike i južne Amerike.

VodeReljef je oblikovao raspored porječja, a klimariječne režime. Zbog podjele Francuske navelike reljefne cjeline, svega pet rijekaodvodnjava 4/5 površine Francuske i one čineosnovu hidrografske mreže: Rajna, Seina [sena],Loire [loar], Garonna i Rhôna. Od ovih rijekajedino se Rhôna ulijeva u Sredozemno more.Najduža je rijeka Loire s 1 020 km. Glavneplovne rijeke su Rajna i Seina. Zbog blagihreljefnih formi glavni riječni sustavi imaju niskipad te su spojeni brojnim kanalima. Strmi padimaju rijeke u Alpama, Pirinejima i Juri. Rijekeuglavnom imaju kišni režim koji je povoljan jer su kiše ravnomjerno raspoređene tokom godinepa nema znatnijih oscilacija vodostaja. Odstupanje od kišnih režima javlja se jedino kodGaronne, Rhône i Loire zbog otapanja snijega i leda s planina.

KlimaNa klimu presudan utjecaj imaju zapadni vjetrovi. Oni s Atlantika zimi donose topli i vlažni zrak, a ljeti vlažni isvježi. Zbog otvorenosti Francuske prema zapadu, utjecaj zapadnih vjetrova se osjeća i u krajnjem istočnomdijelu zemlje. Kontinentalnost raste idući prema istoku. Jedino južni dio Francuske i Korzika imaju mediteranskuklimu.

Temperature opadaju prema istoku. U siječnju se izoterme pružaju od sjeverozapada prema jugoistoku tj.jugozapadni dio je najtopliji, a sjeveroistok najhladniji. Glavni razlog je kontinentalnost i smanjenje utjecajavjetrova s Atlantika (zbog čega se snižavaju temperature). Samo su u alpskom području srednje siječanjsketemperature niže od 0°C.

Grad Prosječna temperatura u siječnju(°C)Brest 7Pariz 3Lyon 2Strasbourg 1Marseille 6

U srpnju se izoterme pružaju normalno u smjeru istok – zapad. Naravno, jug je topliji od sjevera.

Prosječna temperatura u srpnju (°C)Azurna obala 23Brest 17

Temperaturne amplitude su najmanje atlantskoj obali, posebno na obali Bretagne i iznose samo oko 10°C štoukazuje na jednoličnu klimu. Najveće amplitude su u Alpama, preko 20°C. Čak i Azurna obala ima većutemperaturnu amplitudu od Bretagne, 15°C. Toliku amplitudu ima najveći dio Francuske.

Seina

36

Vjetrovi iz zapadnog kvadranta imaju presudnu ulogu. Zbog njih nema značajnijih klimatskih razlika. Uhladnom dijelu godine na jugu Francuske, posebno na obali i u dolini Rhône, puše izuzetno hladan, oštar i suhvjetar koji se naziva mistral. On je čak opasan za promet. Nastaje zbog prodora hladnog zraka iz istočne Europe.Rhôna kanalizira taj prodor te vjetar dobiva na brzini.Pod utjecajem hladnih vjetrova s europskog kontinenta nalazi se zimi i sjeveroistok Francuske. Ti vjetrovi mogubiti jako neugodni i u Parizu.

Padaline determiniraju zapadni vjetrovi i reljef. Najviše padalina ima na prostorima koji su najizloženiji utjecajuoceana te reljefno višim prostorima. Najviše padalina primaju oceanske strane visokih planina (Pirineji, Alpe,Centralni masiv, Jura i Vosgesi). One imaju preko 2000 mm/god. Niže planine, Armoričko gorje i Ardeni imajuoko 1000 mm/god. Najmanje padalina imaju niski dijelovi zavala, Pariški bazen, dolina Rajne i zavaleCentralnog masiva. Ovi prostori imaju do 600 mm/god. Mediteranski dio Francuske ima najmanje padalina,ispod 500 mm/god. Zimi su najkišovitiji krajevi uz Atlantik, a ljeti sjeveroistočni kontinentalni dio.Snijeg donose kontinentalni vjetrovi iz Europe pa najviše snijega ima u planinama u istočnoj Francuskoj.

U Francuskoj se izdvaja nekoliko klimatskih tipova:• Bretonski tip klime je oceanski tip klime s blagim zimama i svježim ljetima sa stalno visokom relativnomvlagom zraka i s padalinskim maksimumom zimi• Akvitanski tip klime ima svježe i vlažne zime, ali vrlo topla i sušna ljeta (moguć uzgoj vina)• Klima Pariškog bazena je klima svježih zima iumjereno toplih ljeta s visokom relativnom vlagomzraka, ali i s malom količinom padalina (Paris585 mm/god).• Klima Centralnog masiva ima hladne zime i toplaljeta s ravnomjerno raspoređenim padalinamatijekom cijele godine.• Sredozemni tip klime ima vrlo topla suha ljeta iblage kišovite zime. Utjecaj Sredozemnog moraosjeća se duboko u dolini rijeke Rhône.• Alpski klimatski tip se znatno razlikuje od ostalihtipova. Ima vrlo hladne zime, svježa ljeta i mnogopadalina s tim što zimi prevladava snijeg.

VegetacijaFrancuska se nalazi na kontaktu dviju različitih vegetacijskih zajednica: atlantskekontinentalne s bjelogoricom i sredozemne s crnogoricom i makijom. Šumeprekrivaju 27% površine, uglavnom na sjeveru i istoku. Na sjeveru i u središnjem dijelu Francuske rastu šumehrasta i bukve, a crnogorica je najzastupljenija u Centralnom masivu, Alpama i Pirinejima. Mediteranskavegetacija bora i crnike najrazvijenija je na jugu na kiselkastim stijenama (vapnencima), a to je i prostor makijei gariga. Makija je razvijena na silikatnoj, a garig na karbonatnoj podlozi. Livade i pašnjaci zauzimaju 40%teritorija.

Povijesno-geografski razvoj

1. Period stabilizacije naseljenostiU razdoblju prije Krista na prostor Francuske doselili su se Kelti koji su stvorili stočarsko-ratničku hijerarhijubez urbanih centara. Prva državna organizacija na teritoriju Francuske seže u 1.st.pr.Kr. kada su Rimljaniosvojili to područje i uklopili ga u provinciju Galiju. Oni su prebacili težište razvoja na ratarstvo uz koje jevezana stabilizacija naseljenosti, stabilna politička organizacija i stvaranje urbanih centara. Gali su brzoprihvatili latinski jezik i rimsku kulturu. Jedino su Gali u Bretagni pružali otpor.U 5.st. na prostor današnje Francuske dolaze razni germanski narodi, a najbitniji su Franci. Današnji nazivFrancuska potječe upravo od njih, dakle, iz germanskog jezika, iako su Francuzi Romani.

Francuske Alpe

37

2. Razdoblje Franačke državeFranci će se brzo romanizirati i osnovati svoju Franačku državu, najjaču državu koja je nastala na ruševinamazapadnog Rimskog carstva. Njom od 768. do 814. vlada Karlo Veliki i tada je Franačka na vrhuncu svoje moći.Tada su joj Pirineji južna granica s tim da je Karlo Veliki zauzeo i Kataloniju i Navarru južno od Pirineja. Južnagranica se nastavljala morskom obalom sve do središnje Italije. Na zapadu je granica također bila obala s tim štoBretagna nije bila u sklopu Franačke države. Granica je išla nasjever sve do Kielske prevlake. Na istoku granica je išla Labom(Elbom), središnjim dijelom Ugarske sve do Učke i dalje središnjeItalije.Franačka je imala tri vazalne države koje nisu bile izravno podfranačkom vlašću, ali su joj bile podređene: Bretagnu, Češku iHrvatsku.Franačka je bila država na visokom stupnju razvoja jer je nastala narimskim temeljima. Urbani centri su se uspjeli održati, a trgovina ipoljoprivreda su napredovale. Kultura se snažno razvija krajem 8. ipočetkom 9.st. To je tzv. Karolinška ili franačka renesansa.Karla Velikog je naslijedio Ljudevit Pobožni i to je razdobljepolitičkog partikularizma. Nakon njegove smrti Franačka je,Verdunskim sporazumom 843., podijeljena na tri dijela: IstočnuFranačku, Lotarovu državu (Središnju Franačku) i ZapadnuFranačku. Zapadnu je Franačku dobio Karlo I. Ćelavi i to je jezgradanašnje Francuske, dok je Istočna jezgra današnje Njemačke.

3. Razdoblje političke ekspanzijeKad su izumrli francuski Karolinzi na prijestolje su došli Capeti (987-1328.). To su pariški grofovi koji u 10.st.počinju širiti svoj posjed. Od 10.do 12.st. oni su proširili Francusku i povezali se s engleskim kraljem. Borbaizmeđu francuskih i engleskih vladara za francusko prijestolje dovela je 1337. do Stogodišnjeg rata (1337-1453.). Rat se vodio na francuskom tlu i u njemu su Englezi izgubili sve posjede na europskom kopnu osimgrada Calaisa. U prvom razdoblju rata Englezi su imali više uspjeha, a oko 1430. dolazi do prekretnice. IvanaOrleanska, djevojka sa sela,35 došla je do očajnoga francuskoga kralja i zatražila od njega vojsku. Ona je uspjelaobraniti grad Orlean te je u Francuskoj izbio niz pobuna koje su preokrenule tok rata. Ivanu su Englezi uhvatili teje osuđena i spaljena na lomači. Pozadina rata bili su posjedi u bogatoj Flandriji.U 15.st. počinje širenje Francuske na istok. Pripojene su joj pokrajine Burgundija i Provansa. Bretagna ulazi usklop Francuske 1532., a 1558. Francuska zauzima Calais.U 17.st. počinje ekonomski procvat i prekomorsko osvajanje. Francuska 1768. kupuje Korziku od Genove.

4. Razdoblje francuske građanske revolucije1789. izbija francuska građanska revolucija koja uvodi parlament te Francuska postaje parlamentarna monarhija.Pod utjecajem radikalnih jakobinaca i rata protiv Austrije i Pruske ukinuta je monarhija i proglašena republika→ tzv. Prva republika (1792-1804.).

5. Napoleonovo dobaKorzikanac Napoleon Bonaparte koji se istakao gušeći pobunu žirondinaca u Toulonu izveo je 1799. državniudar i proglasio se konzulom, a 1804. i carem. Napoleon širi Francusku. Zauzima: Andoru (sjeverni dioKatalonije), austrijsku Nizozemsku (današnja Belgija), Nizozemsku (današnja Nizozemska), dio njemačkihzemalja (Hamburg, Bremen), dio talijanskih zemalja (Genova, Firenca do Napulja), Ilirske pokrajine (Slovenija iprimorje Hrvatske, glavni grad bio je Ljubljana). Napoleon je poražen 1813. u “bitci naroda” kod Leipziga. Takoje završilo doba Prvog carstva. Napoleon je abdicirao i povukao se na Elbu. Slijedi Prva restauracija (1814-15.) kad se na prijestolje vraća kralj i to iz dinastije Bourbona (danas na vlasti u Španjolskoj). No, Napoleonavelik dio Francuske i dalje podržava te se on uspijeva vratiti na prijestolje – “Sto dana Napoleona”. Konačno jepobijeđen 1815. u bitci kod Waterlooa u Belgiji te je prognan na otok Svetu Helenu gdje je i umro 1821.

35 …noga mi je bosa, rumeno mi lice…

Dioba Franačke u Verdunu

38

6. Druga i Treća republikaSlijedi Druga restauracija (1815-1848.) kada su na prijestolju ponovno Bourbonci. Velik dio Francuske bio jenezadovoljan jer je kralj vladao kako je želio. Tada počinje ograničena industrijska revolucija obilježena divljimkapitalizmom zbog čega je Francuska zadržala jaku poljoprivrednu komponentu.U Februarskoj revoluciji 1848. srušen je kralj i proglašena je Druga republika (1848-52.). Ukida se kmetstvo.Predsjednik republike postaje Napoleonov nećak Louis Bonaparte. On se 1852. proglasio carem Napoleonom III.te je tako nastalo Drugo carstvo (1852-70.). Za drugog carstva prvi put su održani izbori i primijenjeno je općepravo glasa (osim za žene). Francuska tada počinje s kolonijalnom ekspanzijom (druga kolonijalna sila nakonVelike Britanije) koja će dovesti do ekonomskog jačanja Francuske. Car je ratovao i u Europi (Francuska dobijadio Monaca i pokrajinu Savoju na granici s Italijom i Švicarskom) i u kolonijama (Senegal i Indokina) i u svimratovima Francuska izlazi kao pobjednik. U to doba Francuska dobija današnje granice, osim granice sNjemačkom koja se kasnije mijenjala.1870. počinje uspon Njemačke, a jezgra joj je bila pokrajina Pruska. Francuska je u tome vidjela opasnost te jojnajavljuje rat. Tako je 1870. izbio francusko-pruski rat (1870-71.) Bitkom kod Sedana Bismarck je porazioFrancusku. Mirom u Versaillesu proglašeno je ujedinjenje Njemačke, a Francuska gubi pokrajine Alsace iLorraine (ogromno bogatstvo željezne rude i ugljena koji su bili osnova tadašnje industrije).Nakon poraza u francusko-pruskom ratu, 1870. u Parizu, proglašena je Treća republika (1870-1940.). Nju jeveć sljedeće godine uzdrmao radnički ustanak poznat kao Pariška komuna. Radništvo je iskoristilo kaotičnostanje kad je bilo očito da Francuska gubi rat, a njemačka se vojska približavala Parizu. Ustanak je ugušen nakon72 dana i završio je “krvavim tjednom”. Nakon toga Francuska nije obnovila monarhiju već je ostala republika iuslijedilo je utvrđivanje republike donošenjem ustava.

7. Drugi svjetski ratNakon što je Njemačka napala Poljsku 1. rujna 1939. Francuska je objavila rat Njemačkoj. Francuski su novinaritaj rat nazvali “šaljivim ratom” jer je Francuska u rat ušla potpuno ne pripremljena te nije ništa poduzimalaprotiv njemačke na tzv. Maginotovoj liniji. Nijemci su 14. svibnja 1940. zaobišli Maginotovu liniju i prekoArdena ušli u Belgiju i sjevernu Francusku. Nakon dva tjedna Nijemci su ušli u Pariz i novi predsjednik, maršalPetain, potpisao je kapitulaciju. Sjeverni dio Francuske bio je pod njemačkom upravom, a na jugu je formiranavišijska Francuska. U okupiranoj Francuskoj nastao je pokret otpora no on nije poduzimao velike akcije.Izuzetak je René sa svojim hrabrim akcijama (znate ono prije “you stupid woman”).

8. Suvremeno razdobljeRat je završio 1945., a tada se uvodi opće pravo glasa (i ženama) te donošenjem Ustava 1946. nastaje Četvrtarepublika (1946-58.). U ovom periodu Francuska je bila najnestabilnija zemlja Europe. Na čelu Francuskeizmijenilo se 25 vlada. Stanje je bilo kaotično, a tome je pridonijela i borba kolonija za oslobođenje. Francuskanijednu koloniju nije željela pustiti bez rata. 1954. gubi Vijetnam, Laos i Kambodžu, a iste godine izbija i rat uAlžiru. Dvije godine kasnije priznaje nezavisnost Tunisu i Maroku.Na vlast dolazi Charles de Gaulle koji je političku krizu riješio 1958. donošenjem Ustava koji predsjedniku dajevelike ovlasti. Tim Ustavom počinje Peta republika koja je sinonim za današnju Francusku. De Gaulle jeograničio vlast parlamenta i koncentrirao vlast u svojim rukama.36 U Francuskoj postoji 96 departmana,37 apredsjednik je samostalno birao predstavnike svakog od njih38. Učvršćuje se centralizam.De Gaulle je 1962. dao Alžiru nezavisnost, a to je destabiliziralo državu. OAS39 je na njega izveo atentat.Ovakav politički sustav trajao je sve do 1980ih kada na vlast dolazi Mitterand [miteran] koji to ukida. Od tadasvaki departman bira svog predstavnika. U Francuskoj djeluju brojni separatistički pokreti: korzikanski,baskijski, bretonski, a povremeno i njemački na sjeveroistoku Francuske. Korzika je 1991. dobila ograničenuautonomiju. 1990ih počinje jači gospodarski razvoj Francuske koja je danas jedna od sedam najrazvijenijihzemalja svijeta (G7).

36 Hrvatski je ustav rađen po ovom uzoru, netipičnom za Europu.37 Francuska je podijeljena na departmane čije granice sežu još u doba Napoleona.38 Naime, bira ih francuska vlada bira.39 OAS je francuska organizacija tajne vojske.

39

Stanovništvo

Gustoća naseljenostiGustoća naseljenosti iznosi 105 st/km2. Najgušće su naseljeni:• područje Parisa → 8,7 mil stanovnika (15% stanovništva Francuske), 890 st/km2

• područja svih velikih gradova• riječne doline Rhône, Seine, Rajne i GaronneGušće su naseljeni:• Azurna obala• obala Bretagne• Flandrija (podijeljena između Francuske i Belgije)Francuska je visoko urbanizirana zemlja jer 75% stanovništva živi u gradovima. Francuska ima 38 gradova sviše od 100 000 stanovnika. Obilježava je visoki stupanj urbane primarnosti (odnos broja stanovnika najvećeggrada i broja stanovnika drugog grada po veličini) → Paris ima 8,7 mil stanovnika, a Lyon 1,2 mil dakle odnosje 7:1. Ovo je obilježje nerazvijenih zemalja. To je posljedica politike centralizma (sve je u Parisu).

Prirodno kretanje stanovništvaGodina Broj stanovnika (mil)1801. 27,51851. 35,81891. 38,11936. 41,91954. 42,81968. 49,81982. 54,31990. 56,8Danas 60

Od 1801. do 1891. stanovništvo Francuske jeporaslo za 38,5%, a u istom razdoblju stanovništvoVelike Britanije poraslo je za 315%. Tri su glavnarazloga izuzetno slabom porastu broja stanovnika:• Malthusova teorija → Malthus je bio Britanac,protestanski svećenik koji je dao ideju smanjenjabroja stanovnika, “sve je dobro što smanjujestanovništvo – rat, bolesti, kontracepcija…”, uVelikoj Britaniji ova teorija nije imala odjeka, anajveći je odjek imala u Francuskoj• Fiziokratizam → ekonomska teorija koja kaže dasve bogatstvo zemlje leži u iskorištavanju prirodneosnove.40 Zbog fiziokratizma Francuzi su smatralida se zemljišni posjed ne treba cijepati. UFrancuskoj je običajno pravo još od srednjegvijeka nalagalo da se svakom djetetu da jedan komad zemlje. To je ozakonio Napoleon i taj je zakon još i danasosnova pravnog sustava Francuske. Zbog toga su seljačke obitelji težile da imaju samo jedno dijete kako ne bidošlo do cijepanja posjeda čime bi se smanjila njegova produktivnost.• Mentalitet Francuza kojeg obilježava seksualni liberalizam,41 a to je povoljno za provođenje antinatalističkepolitike.

40 U Britaniji je prisutna teorija merkantilizma – treba imati što više trgovaca i što više industrijskih radnika. U Austro-Ugarskoj se također provodio fiziokratizam.41 Sigurno niste mislili ovo naći u skripti za Europu.

40

Od 1996. do 1997. prirodni prirast je bio 4,1‰ → među najnižima na svijetu.Natalitet u Francuskoj blago stagnira, a mortalitet blago raste. U 50% brakova rađa se tek jedno dijete. ProsječnaFrancuskinja prvo dijete rađa u 29. godini. Za kretanje broja stanovnika puno su važnije migracije.

Mehaničko kretanje stanovništva (migracije)Unutarnje migracijeJake su unutarnje migracije. Glavne receptivne regije su: Paris, Provence i Azurna obala. Emigracijska područjasu: Akvitanija, Centralni masiv i regije u neposrednoj blizini Parisa (posebno Champagne, Lorraine,Normandie).

Vanjske migracijeFrancuska je imigracijska zemlja. Ima visoku stopu useljavanja. Doseljavanje ima dugu tradiciju. 1881. doselilose najviše imigranata: 1 mil, najviše Poljaka.42 Danas ima 3,5 mil (6%) stranih državljana iz Afrike i jugoistočneAzije (Indokina)… Postoji veliki broj ilegalnih doseljenika (500 000-1 mil).Iseljavanje iz Francuske je danas povijesna kategorija. Francuzi su se iseljavali u Kanadu, SAD (deltaMississippija, Louisiana) i Afriku (Alžir…). Najjači val iseljavanja je bio od 17. do početka 19.st.

Geneza (porijeklo francuskog stanovništva)U 6.st.pr.Kr. Francusku su naseljavali Kelti ili Gali. Postupna romanizacija Kelta počela je nakon rimskogosvajanja. Bila je završena do 3.st. Tada dolaze prva germanska plemena (Franci, Burgundi, Goti, Normani). Svisu se romanizirali. U 5.st. s Britanskog otoka na prostor Bretagne dolazi keltski narod Briti. Oni postoje i danas.Do novog velikog doseljavanja Normana dolazi u 5.st. Franci koji su se romanizirali, ali su ostavili svoje ime.Asimilacija je danas jak proces u Francuskoj.

Etnička strukturaFrancuzi čine 93,6% stanovništva. Za Francuze je karakteristična asimilacija drugih etničkih grupa. Ostaliautohtoni narodi na prostoru Francuske su:• Bretonci → keltskog su porijekla, žive u Bretagni, ima ih oko 1 milijuna, došli su na poluotok Bretagnu u5.st. kao Briti s britanskog poluotoka.• Baski → žive u jugozapadnom dijelu Pirineja. Nejasnog su porijekla. Smatra se da su najstariji narod uEuropi. Francuzi ih nazivaju Basques, a oni sami sebe nazivaju Euskaldunak (“oni koji govore baskijski”).Glavno središte im je grad Biarritz gdje je bio prvi folklorni festival na svijetu. ETA znači Euskadi taAskatasuna (Baskijska domovina i sloboda).43

• Flamanci (Vlamen) → žive u Flandriji, germanskog su porijekla, žive i u Belgiji i jugozapadnojNizozemskoj, potomci su Franaka, a dio su nizozemske nacije• Nijemci → istočna Francuska, pokrajine Alsace i Lorraine, germanski narod, oni su tu autohtoni narod• Katalonci → žive u istočnom dijelu Pirineja, pokrajina Roussillon, romanski narod• Korzikanci → žive na Korzici, porijeklom su Talijani pa su srodniji Talijanima nego Francuzima, romanskinarod.Francuska je karakteristična po tome što nije bilo tolerancije prema drugim etničkim skupinama te se jeprovodila asimilacija pa Francuska i danas ima problema s tim. U rubnim dijelovima Francuske postoji jakosjećaj etničke posebnosti i njegova se manifestacija kreće od regionalizma preko autonomizma do separatizma.

Jezična strukturaJedini službeni jezik je francuski (54 mil stanovnika). Francuski jezik se oblikovao 1 500 godina. U početku segovorio samo u Parizu, a kako je dinastija Capet širila svoj utjecaj širio se i jezik.

42 Chopin je jedan od najpoznatijih Poljaka koji su imigrirali u Francusku.43 Inače, policajci u Baskiji hvataju djecu koja na zidovima pišu grafite 4+3=1. To nije izraz strogosti školskog sustava u timprostorima već su ti grafiti trn u oku vlasti jer se njima izražava želja za jednom i samostalnom baskijskom državom. Četirioznačava četiri departmana u kojima žive Baski u Francuskoj, tri označava tri pokrajine u kojima Baski žive u Španjolskoj,a jedan, pogađate, jednu državu. I ako me u ovoj toploj ljetnoj noći sjećanje ne vara mislim da su se Baski pojavili i uZadru. Provjerite zidove.

41

Ostali jezici koji se govore u Francuskoj:1. Romanski jezici• frankoprovansalski → oko 3 mil ljudi, uz Švicarsku granicu• okcitanski → oko 8 mil ljudi, mediteransko primorje i njegovo zaleđe• gaskonjski → nepoznat broj govornika, govori se na prostoru uz Biskajski zaljev• korzički (talijanski) → oko 200 000 govornika, toskanski dijalekt talijanskog jezika• katalonski → oko 200 000 govornika, istočni dio Pirineja2. Germanski jezici• flamanski → oko 200 000 govornika, Flandrija, jugozapadni dijalekt nizozemskog jezika• njemački → 1 mil govornika, Alsace, Lorraine3. Ostali jezici• baskijski → oko 120 000 govornika, zapadni Pirineji, drži se predindoeuropskim jezikom• bretonski → oko 1 mil govornika, Bretagna, keltski jezik

Religijska strukturaRimokatolici čine 76,4% stanovništva, muslimani 3% (novo doseljavanje iz sjeverne Afrike), protestanti 2%, aŽidovi 1% (najjača židovska zajednica u zapadnoj Europi).

GospodarstvoZbog provođenja politike fiziokratizma i dugotrajne političke nestabilnosti Francuska je kasnila s industrijskomrevolucijom. Industrijska je revolucija u Francuskoj započela početkom 20.st. Radilo se o industriji britanskogtipa. Zbog političkog centralizma promjene u industrijskoj strukturi bile su spore i nisu bile pravovremene.

Godina Primarni sektor (%) Sekundarni sektor (%) Tercijarni sektor (%)1896. 47 531931. 36,844 33,3 29,91954. 26,8 35,3 37,91962. 19,9 38,2 41,91975. 10,1 38,1 51,81990. 6,3 37,3 56,4

Primarni sektorPoljoprivreda je do kraja II.sv.rata bila najvažnija grana francuskog gospodarstva. Nakon II.sv.rata doživjela jebrojne promjene:1. Deagrarizacija – napuštanje poljoprivrede, a to je vidljivo preko sljedećih pokazatelja:• smanjenje udjela oranica (47,5 → 34%)• smanjene udjela vinograda (3,4 → 2,6%)• povećanje udjela travnjaka i šuma (oni se ne obrađuju).Francuska je sredinom 19.st. imala 78% obrađene zemlje, a danas ima 59%. Cijene padaju zbog smanjenjacarina.45

2. Arondacija ili okrupnjavanje zemljišnog posjeda. Površine posjeda su manje od 10 ha. 1905. 83,7% posjedabilo je manje od 10 ha, danas taj postotak iznosi 36%.3. Uvođenje zakupa. Ako imaš zemlju, a ne obrađuješ je, onda je daš nekome na obradu i imaš koristi. Ovo sejavlja krajem 19.st.

44 Za usporedbu primarni je sektor u Velikoj Britaniji imao 5,7% radne snage.45 Europska unija je zajedničko tržište u kojem nema carina. Ako neka zemlja zajednice ima potrebu za nekim proizvodom,ona mora kupiti taj proizvod od druge zemlje iz zajednice ako postoji višak tog proizvoda, a samo ako ne postoji višak onaga može kupiti izvan zajednice. Problem Francuske je što su njeni proizvodi skupi pa Europska unija vrši pritisak naFrancusku da oslabi poljoprivredni sektor.

42

Prosječna veličina posjeda u Francuskoj iznosi 28 ha. Optimalna veličina posjeda za zapadnu Europu bila bi 30-60 ha. Kod manjih posjeda cijena je veća jer treba intenzivnije ulagati u radnu snagu.46 Francuska je najvećipoljoprivredni proizvođač u Europi. Ona proizvodi sve ono što joj klima dopušta.Kako bi se smanjio udio zaposlenih i poljoprivrede od 1960ih počinju se provoditi reforme. Najbitnije su:• arondacija (plansko okrupnjavanje posjeda uz pomoć države koja čak daje novac za arondaciju posjeda)• umirovljenje poljoprivrednika u 60oj godini života• prekvalifikacija poljoprivrednika čije školovanje plaća država• preorijentacija s ratarstva na stočarstvo (bolja je zarada).

Glavne kulture u Francuskoj su:• vinova loza (Francuska i Italija su usvjetskom vrhu. Ne uzgaja se jedino nakrajnjem sjeveru. Glavne pokrajine suLanguedoc, Champagne, Garonne,jugoistok Francuske. Previše seproizvodi što dovodi do padanja cijena.)• aromatično bilje (uglavnom najugoistoku, koristi se u parfemskojindustriji47)• žitarice (uglavnom na sjeveru gdje jepoljoprivredno najrazvijeniji kraj,izražena je hiperprodukcija)• voće (jabuke u Normandiji i naBretagni, šljive u Akvitaniji, breskve i marelice u dolini Rhône)Stočarstvo je razvijeno u Bretagni, Centralnom masivu, Juri, Vosgesima. Uzgajaju se goveda, svinje i ovce.Izražena je hiperprodukcija.Šume prekrivaju petinu francuskog teritorija, a po proizvodnji neprerađenog drveta Francuska je treća u Europi.Ribolov je najrazvijeniji na Atlantiku. Prosječni godišnji ulov iznosi 865 000 tona. Glavne luke su: La Rochelle,Concarneau, Lorient i Boulogne-sur-Mer koji je najveća ribarska luka.

Sekundarni sektorIndustrija se razvija od početka 20.st. U Francuskoj se najprije razvijaju četiri industrijske grane. Danas jeFrancuska peta na svijetu po vrijednosti industrijske proizvodnje, a prva u zapadnoj Europi. Do početka II.sv.ratarast industrijske proizvodnje iznosio je 2% godišnje. Nakon II.sv.rata kreće se po stopi od 5-6%. 1950ih dolazido krize klasične industrije – zatvaraju se željezare, rudnici, a također je smanjena proizvodnja željezne rude.Glavne francuske željezare su Clermont-Ferrand i St. Etienne. One rade na osnovi domaće rude. Podignute sučak i dvije nove željezare – Fos i Dunkerque – koje rade na osnovi rude uvezene iz Brazila i zapadne Afrike.Od 1950ih počinje diverzifikacija industrije. Posebno se potiču strojogradnja, elektronska i elektrotehnička,metaloprerađivačka i kemijska industrija. Najbitnija je proizvodnja automobila.Specifičnost je, u odnosu na ostale europske zemlje, izrazito nejednolik raspored industrije. Polovica ukupneproizvodnje nalazi se u Pariškoj zavali.

Francuska se industrija razvija planski uz pomoć države i kroz državne investicije putem petogodišnjih planova:1. plan razvoja industrije 1947-53. (bio je planiran do 1950.) → Težište je dano na klasične industrijske grane,na obnovu zemlje, proizvodnju ugljena, čelika, električne energije i cementa. Potican je razvoj prometa.Zabilježen je porast industrijske proizvodnje od 79% i porast poljoprivredne proizvodnje od 21% te porastživotnog standarda za 30%.

46 Primjer jeftinije proizvodnje je Argentina. Njeni posjedi imaju čak 1000 ha, a uz to je jeftinija radna snaga pa čak i kadprijeđe Atlantik njen proizvod je jeftiniji od francuskog.47 Parfemi se počinju upotrebljavati na francuskom dvoru u 17.st. jer se vrli kraljevi i kraljice, njihove ljubavnice iljubavnici, a zatim i ostali plemići nisu prali pa je nekako trebalo prikriti prirodne mirise koji su su budili nakon određenogapstiniranja. Naravno od vina nisu apstinirali. Samo vode.

Vinograd u Francuskoj

43

2. 1954-57. → daljna industrijalizacija i modernizacija pogona te racionalizacija (otpuštanje radnika). Porastindustrijske proizvodnje od 46%.3. 1958-61. → smanjen je rast industrijske proizvodnje i on iznosi od 20%.4. 1962-66. → daje se prednost rješavanju socijalnih pitanja i regionalnom razvitku.5. 1967-71. → regionalno planiranje, decentralizacija industrije, zatvaranje ugljenokopa i nastojanje da se riješiproblem pretrpanog Pariza.6. 1971-75. → težište je na regionalnom razvitku (u potpunosti)Kliničko poslovanje → model socijalističkih zemalja. Vršila se zamjena robe jer nije bilo dovoljno deviza i to senastojalo izbacit. Francuska na razini države ima agenciju za kliničko poslovanje.

Najvažnije industrijske grane su:• proizvodnja električne energije → 80% energije se dobiva iz nuklearnih elektrana, 60% energije koristefirme (Francuska je najveći izvoznik električne energije u Europi)• automobilska industrija → Francuska je u europskom vrhu (na drugom mjestu). Tržište oscilira (Renault,Citroën, Peugot…).• avionska industrija (Concord, Airbus)• obrambena industrija (proizvodnja oružja)• prehrambena industrija• tekstilna industrija (Paris je svjetski centar mode)• kemijska industrija• farmaceutska industrija.

Tercijarni sektorNajvažnija grana tercijarnog sektora je turizam.Francuska je prva u Europi po prihodu od turizma(25-30 mrd $/god). Po broju turističkih kreveta ječetvrta u Europi (10%), a u njoj se ostvari trećinaturističkih noćenja u Europi. Godinama je po brojumeđunarodnih turista prva na svijetu (1995. –51,4 mil, 20% svih stranih turista u Europi, danasoko 80 mil turista). Francuska ima pozitivnuturističku bilancu (5-10 mrd $).

Turističke regije:• Paris s okolicom – svjetska metropola ljubavi,umjetnosti, romantike… Louvre – jedan odnajvećih muzeja svijeta• Dolina rijeke Loire – očuvani dvorci• Azurna obala i Provansa (one su davale od18.st. glavni dio prihoda od turizma)• Francuske Alpe – zimovalište• Pirineji – srednjovjekovni gradovi, Lourdes –hodočasničko mjesto

Od ostalih grana ovog sektora treba spomenuti:bankarstvo (francuske su banke stabilne i moćne),financijski konzalting, promet i medije (časopisi,

satelitska televizija…). Eze, Azurna obala

44

RegionalizacijaFrancuska je 1956. podijeljena na 22 planske regije. One se grupiraju u osam velikih regionalnih skupina. Od tihosam dvije su u središnjem dijelu (Pariška zavala, Centralni masiv), a ostale su u rubnim dijelovima Francuske(Sjever, Sjeveroistok, Jugoistok, Jug, Jugozapad i Zapad).

1. Pariška zavalaPariška zavala je najveća regija kroz čiji središnji dio protječe Seina čiji se tok odlikuje meandrima. Dolina Seineje reljefno najniža, a prema rubovima se teren postupno izdiže. Najniži dio uz Seinu je politička jezgraFrancuske i naziva se Île de France. Starost stijena se također povećava od Seine prema rubovima zavale.Upravo na tim rubovima su najstariji sedimenti (prostor Vosgesa i Ardena).Pariška se zavala sastoji od pet glavnih pokrajina: Champagne, Burgundija (Bourgogne), Normandija(Normandie) s porječjem Loire, Pikardija (Picardie) i Île de France.• Champagne je blago valovita vapnenačka zaravan istočno od Parisa. Obradivo tlo se nalazi samo u riječnimdolinama i na njemu se uzgaja vinova loza. Tradicionalne gospodarske grane su vinogradarstvo i tekstilnaindustrija koja se razvila na bazi domaće vune. U novije vrijeme se razvija automobilska industrija. Glavnosredište je grad Reims [rem] – središte automobilske industrije (Citroen).• Burgundija (Bourgogne) ima slična prirodna obilježja kao i Champagna. Specifičnost Burgundije jenepostojanje izrazitog gradskog središta. Jedno od bitnijih središta je Dijon [dižon] – važan prometni čvor.• Normandija je u svom istočnom dijelu nizinska, a u zapadnom brežuljkasta. Ovo je dovelo do specijalizacije.Istočni se dio orijentirao na ratarstvo, a zapadni na stočarstvo. Karakteristični tip pejsaža u ovom kraju naziva sebocages [bokaž]. To je ruralni pejsaž zatvorenih polja s ogradom od živice. To su uglavnom visoki jablanovi kojisu štitili kulture od jakog vjetra. Najsiromašniji dio ove pokrajine je poluotok Cotentin koji je stočarski kraj.Glavno središte Normandije je Rouen [ruen]. On se nalazi na Seini i ustvari je glavna luka Pariza. Sekundarnicentar je Le Havre [l avr] koji je građen iz vojnih razloga, a u 19.st. postaje glavna francuska prekooceanskaluka.

45

Porječje rijeke Loire je blago valovito pobrđe građeno od materijala koji je donešen s viših zona u koje serijeka usjekla. Porječje je prirodno plodan kraj s očuvanim šumama. Tu se nalazi i niz feudalnih dvoraca zbogčega se naziva “vrt i perivoj Francuske”. Glavni centri su Poitiers [puatje] i Tours [tur], a na obali Nantes[nant] i njegova luka St. Nazaire [sent naze].• Pikardija (Picardie) je brežuljkasta valovita zaravan sjevernood Parisa. U podlozi je vapnenačka s debelim naslagama lesnihsedimenata. Ova pokrajina se odlikuje visokom vlažnošću pa jepogodna za poljoprivredu. Poljoprivreda je tradicionalnagospodarska grana, a u okviru nje najbitnije je stočarstvo iribarstvo. Zbog blizine Pariza u novije se vrijeme uz rijekuSomme značajnije razvilo povrtlarstvo.Pikardija se naziva i “vratima Flandrije”. Tu su još u srednjemvijeku sagrađene brojne utvrde, a stanovništvo se koncentriralo uvelikim selima. Glavno središte je Amiens. Sekundarni centar jeluka Dieppe [djep].• Île de France je geološki najmlađa pokrajina i nastala je namjestu gdje se Seina usjekla u vapnenačku podlogu. Odlikuje sevelikom količinom vlage i očuvanim šumama. Tu postoji cijeliniz očuvanih srednjovjekovnih feudalnih dvoraca – Versailles,St. Germaine… Zahvaljujući lokalnoj feudalnoj obitelji Capet,koja je došla na francusko prijestolje nakon Karolinga, Paris jepostao glavni grad. Paris (8,7 mil stanovnika) je politički centars jakim gospodarstvom. Razvijena je automobilska industrija(Renault), avio-industrija, proizvodnja parfema. Paris je i centarmode, važno prometno čvorište te značajan turistički centar.

2. Centralni masiv (Massif Central)U reljefnom pogledu ovo je skup uzvisina i udolina. Uglavnom je građen od metamorfnih stijena. Podloga jenepropusna (granit, gnajs), a ima i tragova vulkanizma (gejziri, toplice). Prostor je dosta vlažan i ima preko2 000 mm padalina godišnje. Regija je slabo naseljena i izložena je depopulaciji koja se nastavlja i danas. Imaobilježja nerazvijene regije. Glavne gospodarske grane su stočarstvo i proizvodnja sira. U novije vrijeme razvijase turizam, posebno zimski i turizam vezan uz toplice (centar je Vichy [viši]). Glavni centri su u rubnimzavalama: Limoges [limož], Clermont-Ferrand [klermon feran] i St. Etienne [sent etien].

3. SjeverSjever je mala nizinska regija s pobrđem Artois [artoa]. Obuhvaća i dio Flandrije. Ova regija ima obilježjadepresivne industrijske regije. Sjever je pogodan za poljoprivredu i ima važno prometno značenje. Dijeli se na trimanje cjeline:• Flandrija → francuski je dio Flandrije sve do 19.st. bio važan agrarno-stočarski kraj, a u 19.st. počinjeindustrijalizacija britanskog tipa. Razvija se tekstilna industrija. Zbog kopiranja britanskog modelaindustrijalizacije ovdje se ravila konurbacija britanskog tipa – Lille – Roubaix – Tourcoing. Ta tri grada uzbelgijsku granicu su potpuno srasla. Glavno središte konurbacije je Lille koji je poznat po tekstilnoj industriji iproizvodnji guma.• Priobalje ima uglavnom lučke funkcije. Glavne luke su Boulogne-Sur-Mer [bulonj sir mer], Calais [kale] iDunkerque [dankerk]. Boulogne je uglavnom ribarska i putnička luka, Calais je centar povezivanja s VelikomBritanijom, a Dunkerque je trgovačka luka.• Rudarska zona se pruža u smjeru istok – zapad u duljini od 100 km, a u smjeru sjever – jug doseže 16 km.Ova se zona nastavlja preko Luksemburga i belgijske rudarske zone sve do Ruhra. Prostor je gusto naseljen smnogo velikih urbaniziranih sela. Glavni centar je Valenciennes [valensien].

Paris, Eiffelov toranj

46

4. SjeveroistokSjeveroistok obuhvaća pokrajine Lorraine i Alsace. Danas ima obilježja depresivne rudarske regije.• Lorraine je vapnenačka visoravan koja se pruža između Vosgesa i Ardena. Tu protječu dvije glavne rijekeMeuse [moz] i Moselle [mozele] u čijim su dolinama glavne rudonosne naslage. Najveći dio pokrajine prekrivenje šumama, a manji dio je pod pašnjacima. Vinogradarstvo je razvijeno na padinama, a u riječnim dolinamauzgajaju se žitarice. Ima mnogo željezne rude i ugljena na osnovi kojih se u 19.st.razvila metalurgija i tekstilna industrija. Glavna središta su gradovi Nancy[nensi] i Metz [mec].• Alsace se pruža između Rajne iVosgesa. U prošlosti je to bio uglavnomstočarski kraj, a u novije vrijeme središteturizma. Uzgoj ratarskih kultura seprakticirao uglavnom u dolini Rajne, aglavne su kulture bile: šećerna repa, hmelji duhan. Stanovništvo Vosgesa uglavnomradi u kućnoj radinosti (urarstvo). Odrudnog bogatstva pokrajina obilujepotašom (kalijeva sol za proizvodnjuumjetnog gnjojiva). Glavna industrijskagrana je tekstilna industrija, a glavnasredišta su: Strasbourg [strasbur],Mulhouse [miluz] i Colmar.

5. JugoistokTo je regija izdužena u dolinu koja je u smjeru sjever – jug duga 400 km i ima obilježja gospodarskiprosperitetne regije. Obuhvaća tri cjeline: francusku Juru, zapadne Alpe i dolinu Rhône i Saone do Avignona.Zapadne Alpe su danas uglavnom turistički kraj (zimski turizam). Najpoznatiji turistički centar je Chamonix, aglavni centar zapadnih Alpi je Grenoble.Glavne djelatnosti u francuskoj Juri su šumarstvo, stočarstvo i kućna radinost. U novije vrijeme se sve višerazvija turizam. Od industrije najbitnija je automobilska (Peugot), a glavni centar francuske Jure je Besançon.Dolina rijeke Rhône i Saone do Avignona ima važno prometno značenje povezuje sjever zemlje sMediteranom. Glavno središte je Lyon, važno prometno čvorište i centar tekstilne industrije (proizvodnja svile).

6. JugJug ima obilježje prosperitetne regije s izuzetkom Korzike koja je nerazvijena. Jug se sastoji od više pokrajina.• Roussillon [rusijon] je pokrajina koja se nalazi zapadno od delte Rhône. To je brežuljkast kraj građen odmaterijala koji je donešen s Pirineja. Ovo je plodan kraj gdje se uzgaja vinova loza, povrće i voće.• Languedoc [langedok] je pokrajina na obroncimaPirineja, uz obalu i španjolsku granicu. Sastoji se odvapnenačke visoravni, aluvijalni ravni i obale. Ovo jetakođer vinogradarski kraj.• Donjorhonska zavala (Bouches-de-Rhône) sepruža od Avignona do mora. To je ruralni kraj sbocages [bokaž] pejsažom. Najvažnija gospodarskagrana je ovčarstvo. Glavna središta su Arles i Nîmes.• Provence (Provansa) i Côte d’Azur (Azurnaobala) su krške vapnenačke građe. Bitan je boksit.Najvažniji dio ovih pokrajina je obala i to zbog lučkevažnosti i turizma (Nica, Cannes, St.Tropez). Glavnasredišta su Marseille, Toulon i Nica.

Strasbourg

Nica

47

• Corse (Corsica, Korzika) je gorovit otok do 2 700 mnadmorske visine. Ima pravu mediteransku klimu samo naobali. Otok je uglavnom orijentiran na poljoprivredu iakoje danas turizam glavni izvor prihoda. Političkanestabilnost koja je uzrokovana težnjom za neovisnošću iautonomijom glavni je neprijatelj turizma. Glavna središtasu Ajaccio i Bastia.

7. JugozapadJugozapad je gospodarski nerazvijena regija.Osovina regije je dolina rijeke Garonne sestuarijem rijeke Gironde [žiron]. Najniži dio je uzobalu gdje su zbog jakog utjecaja vjetra i valovaoblikovane lagune i pješčane dine. Ovo jetradicionalno vinogradarski kraj. U novije sevrijeme razvija i industrija zahvaljujući malimnalazištima nafte koja su privukla naftnu i kemijskuindustriju. U posljednje se vrijeme razvija i

turizam. Najvažnija turistička središta su Biarritz [biaric] i Lourdes (vjerski turizam, [lurd]). Glavna središta suToulouse [tuluz] i tradicionalno središte Akvitanije Bordeaux [bordo] koji je poznata vinska luka i središteavionske industrije.

8. ZapadZapad obuhvaća poluotok Bretagnu koji pripada Armoričkom luku (paleozojski škriljavci). To je blago valovitaregija. Zbog geološke građe i velike količine vlage, zemljište je slabo plodno pa se stanovništvo orijentiralo nastočarstvo i ribarstvo na obali. Glavna središta su: Rennes u unutrašnjosti i Brest na obali. U Rennesu jerazvijena automobilska industrija. Zapad je ne samo najnerazvijeniji dio Francuske već i najveći problemzapadne Europe.

DecentralizacijaFrancuska je visoko centralizirana zemlja. 1950ih donešene su glavne mjere za regionalni razvoj Francuske:• decentralizacija Pariza → trebala se provesti sprečavanjem imigracije u Pariz kroz decentralizacijuindustrijskih pogona te kroz satelizaciju. Planirano je osam satelitskih gradova koji bi 2000. trebali brojiti 3,5 ,ilstanovnika. Do sada je realizirano pet satelitskih gradova u koje je naseljeno 50% planiranog broja stanovnika.• poticanje razvoja drugih gradskih centara → kroz forsiranje razvoja osam uravnoteženih metropola (1956):1. Lille – Roubaix [rube] – Tourcoing [turkoan]2. Nancy – Metz – Thionville [tionvij]3. Strasbourg4. Lyon – Grenoble – St. Etienne5. Marseille – Aix-en-Provence [e an provans] – Fos6. Toulouse7. Bordeaux8. Nantes – St. Nazaire.

KorzikaBazilika u Lourdesu

48

ZEMLJE BENELUKSA

Pregovori između Belgije, Nizozemske i Luksemburga o stvaranju unije počeli su 1943-44. te se 1947. stvaraBeneluks. U okviru ove unije dogovoren je slobodan protok kapitala, ljudi, usluga i roba, koordinacijaekonomske politike te zajednička trgovačka politika prema ostatku svijeta. Beneluks je bio jezgra stvaranjaEuropske unije.Prva europska zajednica – Europska zajednica za ugljen i čelik stvorena je 18. travnja 1951. Nju su stvorilezemlje Beneluksa te Francuska, Njemačka i Italija kako bi zaštitile svoju proizvodnju čelika i ugljena, a ona je1957. preimenovana u Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) zatim u Europsku zajednicu (EZ) pa Europskuuniju (EU).

Prirodna obilježja

Prirodna obilježja Nizozemske

Pješčane dine su nastale prirodnim procesom i to djelovanjem mora i zapadnih vjetrova. Kasnije čovjek počinjestvarati ove pješčane dine.Polderi (na nizozemskom to znači “isušeno tlo”) zauzimaju četvrtinu površine Nizozemske. Razina im je ispodrazine mora i do 7 m. Polderi su građeni od holocenskih sedimenata → glinovito tlo. Dio mora bi se pregradiodinama i zatim se more prebacivalo preko dina. Pumpe koje su tjerale more preko dina pokretane suvjetrenjačama. Vjetrenjače su danas samo spomenici, a umjesto njih koriste se električne pumpe. Upravo zato jersu polderi ispod razine mora, česte su poplave. Najveća je poplava bila 1953. kada je poginulo 1352 ljudi, apoplavljeno je 1 700 ha. Danas se vode velike diskusije bi li se polderi više trebali praviti jer je njihovoodržavanje izuzetno skupo. Prvo tlo treba sušiti, a to je slano tlo, a zatim ga treba gnjojit. Za to je potrebno punovremena pa je jeftinije uvoziti. Najznačajniji gradovi su na prostoru poldera.Prema unutrašnjosti polderi prelaze u visoku pješčanu ravnicu – Geest. Geest je visine do 110 m. Uglavnom jeto brežuljkast teren, građen od klastičnog materijala (pijesak, šljunak). Nastao je djelovanjem leda i vode i to upleistocenu. Ovo je prirodno neplodan kraj kojeg je čovjek uspio kultivirati. Prirodna vegetacija su trava icrnogorična šuma. Na dodiru geesta i poldera nalaze se nalazišta plina i nafte.Na krajnjem jugoistoku su gorje Ardeni gdje se nalazi najviši vrh Nizozemske Valser Berg s 321 m nadmorskevisine. Visina Ardena se kreće od 50 do 200 m.

49

Prirodna obilježja Belgije

U Belgiji su polderi iznad srednje razine morapa je drenaža prirodna. Geest je građen odpješčano-glinovitih sedimenata pleistocenskestarosti, a visina mu je do 200 m. Ardenipripadaju Variscičkom luku. Najviši vrh jeBotrange sa 694 m nadmorske visine.

Prirodna obilježja LuksemburgaNa sjeveru su Ardeni. Na jugu je Lorenskavisoravan, a ona se još naziva i Lotaringija.Najviši vrh je Burgplatz sa 559 m nadmorskevisine.

Rudna bogatstvaU prošlosti je najvažniji bio ugljen koji se vadio u dolinama Sambre iMeuse. Danas se najveći dio ugljena dobiva u pokrajini Kempen(Campen Land; središnja Belgija uz granicu s Nizozemskom). Proizvodnja ugljena iznosi 2 mil t/god, a prijepočetka II.sv.rata iznosila je 30 mil tona. U Nizozemskoj je 1975. zatvoren zadnji ugljenokop.Danas je u zemljama Beneluksa najvažniji zemni plin koji se eksploatira u Nizozemskoj i to na sjeveru zemlje upokrajini Groningen i nešto manje u podmorju Sjevernog mora. 1991. je proizvedeno 71,8 mrd m3 plina i potome je Nizozemska četvrta na svijetu i druga u Europi.48

Željezna se ruda najviše crpila u južnom Luksemburgu u pokrajini Lotaringiji, a Belgija ima nekoliko nalazištarijetkih ruda: kobalta (za proizvodnju metala, legura i magneta), radija (u nuklearnim istraživanjima), germanija ikadmija.

KlimaPrevladava oceanska klima koju obilježava jak utjecaj zapadnih vjetrova. Jedino područje Ardena ima umjerenokontinentsku klimu, ali i tu bez temperaturnih ekstrema. Zime su blage i maglovite, a ljeta svježa i kišovita.Najhladniji je Luksemburg kojeg obilježavaju hladne zime. Zemlje Beneluksa obilježava i slaba godišnja

insolacija npr. Nizozemska ima samo 60-65 sunčanih dana godišnje.

48 Prva je Rusija, ali njena su nalazišta u Aziji, u Sibiru.

Ardeni u Belgiji

Siječanj (°C) Srpanj (°C)Polderi 16-18 (Amsterdam)Geest 0,5-4 (Amsterdam i Bruxelles) 18-22 (Bruxelles)Ardeni 0 (Luksemburg) 14-17

50

Najčešća padalina je kiša koju donose zapadni oceanski vjetrovi, a najkišovitiji je topliji dio godine. Najvišepadalina imaju Ardeni, posebno u Belgiji. Maksimum padalina je ljeti. Snijeg pada samo na području Ardena.

Količina padalina (mm/god)Belgijski (najviši) Ardeni 1000-1400Glavnina Ardena 800-1000Geest, polderi i istočni Luksemburg 700-800Usko belgijsko primorje te dolina i delta Rajne < 700

VodeTekućice Beneluksa pripadaju slivu Sjevernog mora. Najvažnija je Rajna (Rijn) koja ima deltasto ušće naprostoru Nizozemske. Njen najveći rukavac je Waal. Druge važnije rijeke su: Meuse (u Belgiji, odnosno Maas uNizozemskoj), Sambre (pritok Meuse u Belgiji), Mosell te Schelde na sjeveru Belgije.Ove rijeke najviši vodostaj imaju zimi kada zbog sjeverozapadnih vjetrova, padalina i velikih plimnih valova (do3 m) često dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Samo sjeverni dio Nizozemske ima manji broj glacijalnihjezera. Površina unutarnjih voda u Nizozemskoj iznosi 7 845 km2.

Vegetacija

Nizozemska (%) Belgija (%) Luksemburg (%)Šume 9 20 (bjelogorica) 34 (bjelogorica)Travnate površine (livade i pašnjaci) 31 24 27Oranice 27 28 -

Rijeka Maas (Meuse)u Maastrichtu

51

Nizozemska

Površina: 41 526 km2 (od toga 7 845 km2 otpada na unutarnje vode)Broj stanovnika (1999): 15,8 milGustoća naseljenosti: 394 st/km2

Glavni grad: Amsterdam je glavni grad sparlamentom i kraljicom (1 mil stanovnika),ali sjedište vlade je u Haagu (450 000stanovnika)

ImeNizozemska nije isto što i Holandija.Holandija je samo jedna pokrajina unutarNizozemske.Nizozemci svoju zemlju nazivaju Nederland,Englezi je nazivaju The Netherland, FrancuziPays Bays, a Španjolci Paises Bajos.

Povijesno-geografski razvoj

1. Antičko razdobljePrva državna organizacija zabilježena je u1.st.pr.Kr. Tada Rimljani zauzimaju današnjuNizozemsku. To je tada bio zamočvaren,nepogodan teren koji se koristio zaekstenzivno stočarstvo i nije imao značajnijegurbanog centra. Oko 300. prostor Nizozemskedolazi pod franačku vlast. Franci će na otpornaići u pokrajini Friziji. Već je u to vrijemepojam Nizozemska obuhvaćao današnjuNizozemsku i Belgiju i tako ostaje sve dosrednjeg vijeka.

2. Srednjovjekovno razdoblje gospodarskog usponaVerdunskim sporazumom o podjeli Franačke iz 843. Nizozemska ostaje u središnjoj Franačkoj zajedno sItalijom i Lotaringijom. Kako je centar te države u Italiji, Nizozemska se sve više povezuje s Njemačkom paMersenskim sporazumom 870. Nizozemska ulazi u sastav istočnofranačke države (čija je jezgra današnja istočnaNjemačka).Već u 11.st. Nizozemska bilježi nagli gospodarski uspon i to zahvaljujući prometnom položaju na križanjuvažnih kopnenih i pomorskih putova. U pomorskom su smislu bili važni putovi od Mediterana prema sjeveru. Uto je vrijeme bio važan bakalar i sol koja je služila za konzerviranje, a dopremala se iz Sredozemnog mora. U tose doba počinju razvijati manufakture.U narednim se stoljećima Nizozemska sve više gospodarski razvija zbog čega se povećao broj stanovnika i javilase velika potreba za hranom. Tako Nizozemci već u srednjem vijeku započinju sa stvaranjem poldera. Razvoj senajviše odrazio u pokrajini Holandiji koja se počinje izdvajati od ostalog prostora.Nizozemska 1477. postaje habsburški posjed, a 1556. dolazi pod vlast španjolske loze Habsburgovaca. Oni ćeekonomski iscrpsti Nizozemsku i uvesti protureformaciju. Prvi oružani sukobi sa Španjolcima počinju 1566. Tisukobi dvije godine kasnije prerastaju u opći ustanak. Nakon toga Španjolci su uspjeli zadržati samo južne,katoličke dijelove Nizozemske. Ti su dijelovi ustvari današnja Belgija.1579. stvorena je Utrechtska unija. U ovu uniju ulaze sjeverne protestantske pokrajine. Ta unija je obuhvaćalaprostor današnje Nizozemske. Dvije godine kasnije Nizozemska se odcjepljuje od Španjolske i proglašavanezavisnost.

Provincije u Nizozemskoj

52

3. 17.st.Sve do sredine 17.st. Nizozemska je bila najjača pomorska i trgovačka sila u Europi. Nizozemska tada sudjelujeu velikim geografskim otkrićima. Krajem 17.st. Nizozemska će izgubiti pomorsku prevlast u Europi i to nakontri pomorska rata koje su vodili protiv Engleza. Vilim Oranski 1689. dolazi na englesko prijestolje i podnjegovom će vlašću Engleska i Nizozemska jedno vrijeme biti u personalnoj uniji.

4. Suvremeno razdobljeRat za španjolsku baštinu završio je 1714. Nakon tog rata Nizozemska je definitivno izgubila prevlast u Europi.Nizozemsku 1795. zauzima Francuska i pripaja je. Nizozemska ima samoupravu i naziva se Republika Batavija.Ova je republika 1806. preimenovana u kraljevinu Holandiju. Pod Francuskom Nizozemska gospodarskinazaduje jer je Napoleon uveo kontinentalnu blokadu Velike Britanije.U 19.st. u Nizozemskoj je počela industrijska revolucija ograničenih razmjera.Politička karta Europe mijenja se 1815. Tada je stvorena Kraljevina Nizozemska koja je obuhvaćala sve trizemlje Beneluksa. Na čelu joj je bila dinastija Nassau-Oran, koja i danas ima glavnu ulogu.Nizozemska 1830. gubi Belgiju, a 1890. i Luksemburg. Nakon II.sv.rata raspada se nizozemsko kolonijalnocarstvo, a najvažniji dio tog carstva bila je Indonezija.

Stanovništvo

Gustoća naseljenostiNajgušće je naseljen zapadni dio, pokrajina Holandija s gustoćom naseljenosti od oko 1 000 st/km2, a uurbaniziranim zonama gustoća prelazi 2 000 st/km2.

GenezaU razdoblju prije Krista prostor Nizozemske su naseljavali Batavci i Frizi – Germani, ali i keltsko pleme Belgi.U doba velike seobe naroda dolaze novi germanski narodi od kojih su najvažniji Franci i Sasi. Postupnimstapanjem Franaka, Sasa i Friza stvorena je današnja nizozemska nacija. Ona se sastoji od dvije glavnekomponente – Holanđani i Flamanci.

Kretanje stanovništvaPočetkom 19.st. Nizozemska ulazi u demografsku tranziciju i počinje bilježiti brzi porast stanovništva. Današnjiporast posljedica je imigracije stanovništva iz bivših kolonija, ali i iz sjeverne Afrike.

Godina Broj stanovnika (mil)1829. 2,61909. 5,81920. 6,81930. 7,91947. 9,61960. 11,51982. 14,3

Strukture stanovništvaNizozemci čine 95,2% stanovništva. Oni su germanski narod. U sjevernoj Nizozemskoj kao autohtoni narod živipola milijuna Friza ili Frizijaca. U Nizozemskoj živi i oko 1 mil stranih radnika (stanovnici bivših kolonija,Turci, Marokanci, Talijani…).Jedini službeni jezik u Nizozemskoj je nizozemski i to holandski dijalekt nizozemskog. To je materinski jezik zaoko 14,53 mil stanovnika. Frizijski govori 400 000-700 000 ljudi, a njemački oko 150 000 ljudi uz njemačkugranicu. Turski govori oko 200 000 stanovnika.Rimokatolici čine 33% stanovništva, nereligiozni 32,6%49, protestanti 23%, a muslimani 3,2% stanovništva. 49 Ovako velik postotak posljedica je izbjegavanja financiranja crkvi.

53

GospodarstvoNizozemska je već u srednjem vijeku bila visoko razvijena zemlja. Već u doba velikih geografskih otkrićaizvršena je prvobitna akumulacija kapitala. U 17.st. bila je ekonomski najjača zemlja u Europi. Na tradicionalnimanufakturni sektor, u doba velikih geografskih otkrića nadovezuje se i povoljan prometni položaj. Sredinom17.st. Nizozemska je imala više pomoraca nego sve ostale zapadnoeuropske zajedno. U to vrijeme Nizozemskaje bila i velika trgovačka sila → Nizozemska istočnoindijska kompanija50 te je bila vojno-politička sila.Amsterdam je bio glavno stjecište plemenitih materijala, a amsterdamska je banka bila najjača banka na svijetu.Gospodarski pad počinje od sredine 17.st., a Nizozemska naručito počinje zaostajati u doba prve i drugeindustrijske revolucije (zbog slabe sirovinske baze).Novi uspon Nizozemska bilježi od 1960ih te je ona danas europska zemlja s najdinamičnijim gospodarstvom.Nizozemska je potpuno otvorena trgovačka zemlja, a nizozemska poduzeća širom svijeta imaju imovinu uvrijednosti 100 mrd američkih dolara. Današnja Nizozemska je, nakon SAD-a, najveće svjetsko utočištemultinacionalnog kapitala.

Sektor Udio zaposlenih po sektorima (%)Primarni sektor 4Sekundarni sektor 26Tercijarni sektor 70

Primarni sektorProsječna veličina posjeda je 15 ha. Visok je stupanjmehanizacije na posjedima. Nizozemska je druga na svijetu poizvozu hrane, a prva po uvozu stočne hrane. Čak 2/3poljoprivrednih proizvoda se izvozi, a Nizozemska je i najvećisvjetski izvoznik cvijeća. Ona sama daje 65% svjetskog izvoza cvijeća.Ratarstvo se uglavnom prakticira na polderima – šećerna repa, krumpir i povrće. Nizozemska ima razvijenuzgoj povrća i cvijeća u staklenicima. Simbol Nizozemske je tulipan.Stočarstvo je uglavnom razvijeno u Friziji i Sjevernoj Holandiji. Najveći dio stočarskih proizvoda se izvozi.Nizozemska je velik izvoznik maslaca, sira, mesa i jaja. Ova četiri proizvoda daju četvrtinu od ukupnevrijednosti izvoza.

Sekundarni sektorNajvažnija je prerađivačka industrija koja se razvija na osnovi uvezenih sirovina. Najjače industrijske grane su:• prehrambena – šećer, brašno, riža, a u svjetskom je vrhu po proizvodnji cigareta, mlijeka u prahu i kakaa• petrokemijska → Royal Dutch / Shell Group → plin / nafta; britansko-nizozemska kompanija, četvrta nasvijetu, a vrijednost joj je procijenjena na 98,9 mrd $• automobilska → DAF → specijalizirana kompanija za proizvodnju kamiona i autobusa, danas u vlasništvuAmerikanaca• tekstilna industrija• industrija visoke tehnologije, kompjutorska i elektronska industrija• elektrotehnička industrija → Philips – tvornica s najvećim udjelom radnika u inozemstvu• avionska industrija.Nizozemska nije zapustila klasičnu industriju već ju je samo osuvremenila. Nakon II.sv.rata Nizozemska jepodigla dvije talionice aluminija i to na obali i one rade na plinski pogon. One prerađuju uvezene sirovine.Podigli su i čeličane i to uglavnom uz kanal koji povezuje Amsterdam sa Sjevernim morem. Na obali kanala je igrad Haarlem koji je glavno metalurško središte. Rotterdam je brodograđevni centar, a Eindhoven centarindustrije visoke tehnologije. Amsterdam je glavni industrijski centar. Temelj njegove industrije je prerađivačkaindustrija. Tradicionalna industrijska grana u Amsterdamu je prerada dijamanata. U Nizozemskoj je važna istrojogradnja.

50 Trgovačko društvo koje je istisnulo Portugalce iz Indije i Japana, imalo je svoju vojsku, flotu, pravo na zaključivanjemirovnih sporazuma.

Tulipani

54

Tercijarni sektorUnutar tercijarnog sektora najvažnije su financije, osiguranje i trgovina nekretninama. Ove grane daju većiprihod od ostalih grana tercijarnog sektora. Amsterdamska burza je jedna od najstarijih na svijetu.Nizozemska je znatno profitirala od svog prometnog položaja, pri čemu je posebno važan pomorski promet jer jebitan položaj na delti Rajne. Rajna je plovna sve do Basela u Švicarskoj.Na ušću se razvio Rotterdam. On je dugo bio najveća luka na na svijetu51. 1990. je imao 288 mil tona prometa.Europort je novi moderni lučki kompleks uz koji je vezana većina prometa (skladišta, banke, zabavni centar…).Rotterdam je i najveći europski centar za trgovinu naftom. Više od polovine ukupnog prometa čini nafta.Rotterdam ima dobro razvijeno zaleđe pa se roba i uvozi i izvozi.Nizozemska ima gustu cestovna i željezničku mrežu, a nizozemske kamionske firme preuzimaju veliki dioprometa Europske unije.Nizozemska ima i oko 5 000 km plovnih kanala kojima se odvija oko polovice unutrašnjeg robnog prometa.KLM je avionski prijevoznik koji je među prvih pet u Europi. To je najstariji zrakoplovni prijevoznik u svijetukoji još uvijek radi (1919.).

RegijePostoje četiri regije, a svaka se sastoji od tri provincije.

1. ZapadZapad se sastoji od provincija Sjeverna Holandija (Noord Holland), Južna Holandija (Zuid Holland) iUtrecht. Osovina ove regije je urbanizirano područje Randstand-Holland (“kružni grad”) koji se pruža krozsve tri provincije. On zauzima 21% površine Nizozemske, a u njemu živi gotovo trećina stanovništva. Sastoji seod 70 naselja koja zajedno imaju 4,7 mil stanovnika i gustoću naseljenosti od 2 200 st/km2. Osnovu oveaglomeracije čini osam velikih gradova: Amsterdam, Hilversum, Utrecht, Rotterdam, Delft, Haag (‘S-Gravenhage), Leiden i Haarlem. Ova se aglomeracija razvila zahvaljujući položaju na Sjevernom moru, na ušćuRajne. Takav je položaj privukao industriju i trgovinu. U središnjem dijelu Randstand-Hollanda nalazi se glavnopoljoprivredno područje u kojem se proizvodi 40% hrane u Nizozemskoj.Amsterdam obuhvaća naselja uz kanal koji ide do Sjevernog mora. Amsterdam je glavni i najveći grad sa 1 milstanovnika, a također je i trgovački i bankarski centar. Tu je 1612. osnovana amsterdamska burza koja jenajstarija u Europi.Amsterdam je također jedan od najjačih turističkih centara Europe (“Venecija zapada”). Poznat je po brojnimmuzejima.Također je i jaki industrijski centar. Razvijena je elektronska industrija, strojogradnja, prehrambena, tiskarska ikemijska industrija. Grad je zadržao klasičnu industriju pa i danas ima remontno brodogradilište i čeličane.Amsterdam je i jedno od svjetskih središta obrade dijamanata.

Kanal Sjevernog mora otvoren je 1876. i uznjega su podignute čeličane i novi industrijskigradovi. Sirovine se uvoze iz SAD-a,Švedske, Španjolske i sjeverne Afrike. Tigradovi su i glavne izvozne luke zanizozemske poljoprivredne proizvode.Hilversum se razvija u sjeni Amsterdama kaonjegov rezidencijalni grad. Osim stanovništvaprivukao je i neke industrijske pogone izAmsterdama. Ima oko 100 000 stanovnika.

51 Sredinom 1990ih primat je preuzeo Singapur. Singapur je više tranzitna luka.

Amsterdam

55

Utrecht je glavno čvorište cestovnog i željezničkog prometa u Nizozemskoj. To je sveučilišni grad s očuvanomstarom arhitekturom. Glavne industrijske grane su: metaloprerađivačka, proizvodnja građevinskih konstrukcija iprehrambena industrija. Ima oko 450 000 stanovnika.Rotterdam je najveća luka na svijetu i jedan od najdinamičnijih europskih polova industrijskog rasta. Razvio sena ušću Rajne i zahvaljujući tome njegova luka ima gravitacijsko područje od oko 260 mil ljudi. Rotterdam senaglo razvio nakon 1960ih i to kao naftna luka. Nafta je privukla i neke industrijske grane – razne rafinerije,petrokemijska, kemijska industrija i industrija plastike. Unutar luke sagrađen je Europort – jedan odnajmodernijih lučkih kompleksa na svijetu. Duljina operativne obale luke prelazi 60 km. Unutar Europortasagrađena su uglavnom postrojenja prerađivačke industrije. Rotterdam je i brodograđevno središte i bankarskicentar. Ima ukupno oko 1 mil stanovnika, a Dordrecht je satelitski grad koji je privukao i dio industrije.Delft je sveučilišni i industrijski grad, a od industrije razvijena je metaloprerađivačka i elektroindustrija.Haag je u prvom redu administrativni grad, a tu su i razne međunarodne ustanove u kojima radi najveći diostanovništva. Tu je sjedište najvrijednije europske firme Royal-Dutch / Shell Group. Industrija je slabo razvijena.Grad ima oko 450 000 stanovnika.Leiden je kulturni i sveučilišni centar. To je grad u kojem je najstarije nizozemsko sveučilište (1575.), a poznatje i po muzejima. Inače je poznat po 40 ljudi koji su 1640. Mayflowerom otplovili u Ameriku. Leiden je tiskarskicentar s oko 150 000 stanovnika.Haarlem je rezidencijalni grad Amsterdama i cvjećarski centar. Ima oko 250 000 stanovnika.Randstand-Holland ima probleme zbog velike koncentracije stanovništva. Zbog toga se njegov razvoj nastojiusmjeriti prema vanjskoj zoni. Posebno se nastoje rasteretiti povijesni gradovi. Od 1970ih vrši se preseljavanjestanovništva u slabije razvijene regije.

2. JugJug obuhvaća provincije: Zeeland, Sjeverni Brabant (Noord Brabant) i Limburg.Zeeland je slabo razvijeni poljoprivredni kraj. Obilježava ga slaba unutarnja prometna povezanost, ali i slabapovezanost s Holandijom. Nakon poplave 1953. donešen je “delta-projekt” s ciljem oživljavanja pokrajine krozgradnju infrastrukture i kroz poticanje poljoprivrede. Delta projekt završen je 1986. Sagrađena je velika branakoja spriječava more da poplavljuje zemlju, a ulazak morske vode dozvoljava se samo na ograničenoj površini ito zbog ribarstva, koje je glavna ekonomska grana, ali i održavanja ekološkog okoliša. Ove brane se za vrijemeoluja zatvaraju. Plodno tlo je omogućilo uzgoj voća (voćarski kraj), a podignut je i manji broj industrijskihpogona u gradovima.Sjeverni Brabant je gospodarski najrazvijeniji dio juga. Glavni centar je Eindhoven, jedan od najjačihindustrijskih centara Nizozemske. Tu su smješteni Philips i DAF. Sekundarni centri su Tilburg i Breda. Uagrarnom se dijelu uglavnom uzgajaju žitarice i šećerna repa dok je ostali dio namijenjen stočarstvu.Limburg se naglo razvio u 19.st. i to zahvaljujući položaju na rudonosnoj zoni (od Calaisa u Francuskoj do

Njemačke). To je mali dio Ardena kojipripada Nizozemskoj. Bogatstvougljenom i željeznom rudom privuklo jei industriju. Ova pokrajina počinje gubitiznačenje 1950ih i to zbog krize ugljena.Tu su bila posljednja četiri rudnika kojasu zatvorena 1975. Tada je počelasanacija dovođenjem prerađivačkeindustrije i razvijanjem mliječnogstočarstva.Limburg ima razvijeno mliječnostočarstvo. Tradicionalni centar jeMaastricht, a novi centri, nastali u 19.st.,su: Heerlen – Kerkrade i Geleen –Sittard.

Vjetrenjače

56

3. IstokIstok obuhvaća manje razvijeni dio Nizozemske. Ova regija obuhvaćaprovincije: Flevoland, Overijssel i Gelderland. Flevoland je provincija naotoku – polderu i to sjeveroistočno od Amsterdama. Na njemu postoji samonekoliko manjih naselja.Overijssel i sjeverni dio Gelderlanda imaju neplodno tlo i to su slabonaseljeni ruralni krajevi. Jedino je južni dio Gelderlanda gušće naseljen i imarazvijenu poljoprivredu. Tu je i glavno središte regije istok – Arnhem.

4. SjeverI ova je regija slabije razvijena. Sjever obuhvaća provincije: Groningen, Friesland i Drenthe.Groningen je provincija bogata plinom i tu se proizvodi najveći dio plina u Nizozemskoj. Najveća nalazišta su ublizini istoimenog grada koji je ujedno i glavni centar regije sjever. No bez obzira na to, Groningen je još uvijekslabo naseljena regija s visokom stopom nezaposlenosti te zbog toga stanovništvo iseljava u SAD. Kako bi sepotaknuo gospodarski razvoj na obali su podignuta dva manja lučko-industrijska centra.Friesland je također nerazvijeni kraj sličnih obilježja kao i Groningen u pogledu nezaposlenosti i iseljavanja.Provincija ima oko 600 000 stanovnika od čega su 73% Frizijci (dio Frizijaca živi u Groningenu). Najvažnijagrana gospodarstva je stočarstvo.

Drenthe ima slična obilježja kao i prethodne provincije. Obilježava je slabo plodno tlo s mnogo močvara itresetišta. Glavna gospodarska grana je uzgoj žitarica i krumpira, a ova je regija općenito slabo naseljena.

Arnhem

Tradicionalna kuća uNesu na frizijskomotoku Amelandu

57

Belgija

Površina: 30 518 km2

Broj stanovnika: 10 259 000Gustoća naseljenosti: 336 st/km2

Glavni grad: Bruxelles, Brussel (1 mil)

Povijesno-geografski razvoj1. Antičko razdobljeNa ovom su prostoru u razdoblju prije Krista živjeli Kelti. To je bilo društvo s izraženom stočarskomkomponentom bez značajnijih naselja. Tragovi prve državne organizacije sežu u 1.st.pr.Kr. kada su Rimljaniosvojili ovaj prostor i počeli s romanizacijom. Najznačajnije se romanizacija provodila u istočnom dijelu jer jezapadni bio zamočvaren, slabije naseljen i iskorišten.

2. Srednjovjekovno razdobljeRimska se vlast održava do 5.st. kada dolaze Salijski Franci. Oni su zauzeli sjeverozapadni dio današnje Belgije(pokrajina Flandrija). Preko njih Belgija je uklopljena u Franačku državu. U 9.st., nakon dioba franačke države,zapadni dio Belgije ostaje u sklopu zapadnofranačke države (Francuske), a ostatak zemlje ostao je u sklopusrednjofranačke države Lotaringije (istočni dio današnje Belgije). Istočni dio u 10.st. dolazi pod njemačku vlast.U srednjem vijeku Belgija bilježi gospodarski razvoj temeljen na agrarnostočarskom gospodarstvu koje je daljebilo osnova za razvoj manufaktura. Manufakture su se posebno razvile u zapadnom dijelu zemlje.Od 12. do 15.st. traju sukobi Engleza i Francuza i to zbog prevlasti u Flandriji. Cijeli teritorij 1477. današnjeBelgije dolazi pod vlast Habsburgovaca. Belgija 1556. dolazi pod vlast španjolske baze Habsburgovaca. Počeloje ekonomsko iscrpljivanje Belgije i odljev materijalnog bogatstva u Španjolsku.52

3. Razdoblje osamostaljivanjaU ovom je razdoblju bitan uspon belgijske buržoazije koja traži uz ekonomsku i političku vlast. Rat zašpanjolsku baštinu završio je 1714., a nakon njega Belgija dolazi pod austrijsku vlast. Tada se ona nazivalaAustrijska Nizozemska. U tim uvjetima nije došlo do gospodarskog napretka što nije odgovaralo belgijskojburžoaziji i to u vrijeme uspona novih europskih nacija (Nizozemska, Engleska).U Belgiji 1790. izbija ustanak za nezavisnost od Austrije, a Francuska vojska 1794. zauzima Belgiju.

4. Razdoblje samostalne BelgijeBelgija 1815. postaje dio Ujedinjenog kraljevstva Nizozemske. Velike su sile 1830. donijele odluku o osnivanjuBelgije. U 19.st. u Belgiji počinje industrijska revolucija što dovodi do transformacije prirodnog pejsaža uistočnom dijelu Belgije. 19.st. je također vrijeme belgijske kolonijalne ekspanzije (Belgijski Kongo, Ruanda,Burundi). Belgija je 1920. još jednom promijenila granice. Tada joj je pripojen krajnji istočni dio koji jepripadao Nijemcima.Belgija je 1992. preoblikovana te postaje federacija. Sastoji se od dvije federalne jedinice i područja glavnoggrada.

Odnos Flandrije i Valonije1. fazaOva faza traje od srednjeg vijeka pa sve do 19.st. Flandrija je bila ekonomski najrazvijeniji dio Belgije, aValonija je zaostala.2. fazaDruga faza traje kroz 19.st. Tada su u Valoniji, u dolinama rijeka Sambre i Meuse, otkrivena nalazišta ugljena iželjezne rude. Zahvaljujući tome tu se razvila klasična industrija te je Valonija preuzela glavnu ulogu. Ona senaglo razvija. Belgija je tada i kolonijalna sila pa u svojim kolonijama uvodi valonski (francuski) jezik.

52 Španjolska je u to vrijeme najjača europska država.

58

3. fazaTreća je faza počela nakon II.sv.rata kada je došlo do propasti klasične industrije, a samim tim je i Valonijapočela nazadovati. Novi su industrijski centri sagrađeni na obali Sjevernog mora i Flandrija postaje razvijenijaod Valonije (litoralizacija).

StanovništvoNajgušće naseljeni dijelovi su područja velikih gradova, posebno Bruxellesa te doline Sambre i Meuse.GenezaPrije Krista Belgiju je naseljavalo keltsko pleme Belgi. Romanski element prodire u 1.st.pr.Kr. Romanizacija jenajuspješnija bila u istočnom ardenskom prostoru. U 3.st. primorje Belgije naseljavaju Sasi i Frizi, a unutrašnjostFranci. Od ovih germanskih naroda kasnije će se oblikovati Flamanci. U istočnom dijelu, gdje su prevladavaliRomani, oblikovat će se Valonci. Jezična granica između Flamanaca i Valonaca formirana je u 5.st. i održala seje do danas.Flamanci (Vlamen) → germanski narod koji naseljava sjevernu i zapadnu Belgiju koja se po njima nazivaFlandrija. Žive i u jugoistočnoj Nizozemskoj te u francuskom dijelu Flandrije. Potomci su Salijskih Franaka. Uširem smislu riječi, dio su nizozemske nacije.Valonci (Wallons) → romanski narod koji živi u istočnoj i južnoj Belgiji i po njima se taj prostor nazivaValonija. Žive i u dijelovima Francuske uz belgijsku granicu. Oni su potomci romaniziranih Kelta i govorevalonskim dijalektom francuskog jezika.Nijemci žive u istočnom dijelu pokrajine Liège (Lüttlich). Ovaj prostor Belgiji dodijeljen nakon plebiscita 1920.

Kretanje stanovništvaGodina Broj stanovnika (mil)1900. 6,71910. 7,41947. 8,51991. 9,9

Belgija je rano ušla u fazu demografske tranzicije te se njeno stanovništvo već u 19.st. počelo naglo povećavati.Današnji porast rezultat je imigracije iz Afrike (bivših kolonija) i siromašnijih zemalja Europe (Italija, Hrvatska).

Belgija – politička podjela

59

Strukture stanovništvaNajbrojniji su Flamanci koji čine 57,1% stanovništva. Valonci čine 32,6%, a Nijemci 0,7% (67 000 stanovnika).Ima 35 000-40 000 Židova i oko 1 mil stranih radnika (Talijani, Marokanci, Turci…).Tri su službena jezika: flamanski, valonski i njemački. Flamanski je jugozapadni dijalekt nizozemskog i govoriga 6 mil stanovnika, a valonski je dijalekt francuskog jezika (ima mnogo nizozemskih i njemačkih riječi) kojeggovori 3,5 mil. Njemački govori 150 000 stanovnika.Bruxelles je dvojezičan (flamanski i valonski). Dvojezičnim se izjašnjava 9,6% stanovnika Belgije, ali usvakodnevnom životu više prevladava valonski.Jezična granica ide preko tri grada: Kotrijk (Courtrai), Bruxelles (Brussel), Leuven (Louvain). Sjeverno suFlamanci, a južno Valonci.Katolici čine 85,5%, a muslimani 3% stanovništva (migracija iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije).

GospodarstvoPrimarni sektor ima 4%, sekundarni 42%, a tercijarni 54% radne snage. Kao što je vidljivo Belgija ima visokudio radne snage u sekundarnom sektoru što je nekarakteristično za razvijene zemlje.

Primarni sektorBelgija zadovoljava najveći dio svojih potreba za hranom. Poljoprivredna je proizvodnja organizirana nafarmama. Prosječna veličina farmi je 11 ha. One su uglavnom u obiteljskom vlasništvu i daju se u zakup. Belgijaima visoki stupanj mehanizacije. Unutar poljoprivrede uglavnom se forsira stočarstvo. Od ratarskih kulturanajbitnije su žitarice, lan, hmelj, šećerna repa te uzgoj cvijeća i vinove loze (istočni valonski dio).

Belgija je bitna i po iskorištavanju drveta (21%je pod šumom). Ribarstvo je slabije razvijeno pa zadovoljavasamo trećinu potreba za ribom.Sekundarni sektorJoš uvijek je bitna metalurgija (proizvodnjačelika) koja se razvila u 19.st. u istočnom dijeluzemlje. Bitna je i petrokemijska industrija(prerada nafte i proizvodnja plastike) koja serazvila nakon II.sv.rata. Razvijene su i tekstilnaindustrija (proizvodnja čipke), prehrambena(proizvodnja čokolade), staklarska, kožarska,drvna industrija te prerada dijamanata. Važnaje i industrija pića, posebno pivarstvo (StellaArtois).

Tercijarni sektorVažne su financijske usluge (bankarstvo, osiguranje, burze…).Važan je promet i prometni položaj Belgije, velika gustoća željezničke i cestovne mreže (u samom svjetskomvrhu), cijeli niz luka te velika gustoća plovnih kanala (1 500 km). Plovnim kanalima se odvija 50% industrijskogrobnog prometa. Najvažniji je Albertov kanal na sjeveru Belgije. Dug je 120 km i povezuje rijeke Meuse,Scheldu i obalu Sjevernog mora.Belgijske se luke dijele na pomorske, riječne i kanalske. Antwerpen je po prometu osma luka svijeta i drugaEurope. Ostale važnije pomorske luke su Zeebrugge i Oostende. Najvažnije kanalske luke su Gent i Brugge, ariječne Liege, Charleroi i Namur.U novije vrijeme sve se jače razvija turizam u kojem su najbitniji gradovi i toplice u prostoru Ardena (Spa).Posljednjih se godina turistički razvija i obalna zona koju uglavnom posjećuju domaći turisti (izletišni turizam).

Loess belt u središnjoj Belgiji

60

RegijeBelgija se dijeli na tri regije.

1. Zapadna, primorska ili niska BelgijaU ovu regiju ulaze pokrajine Istočna (Oost Vlaanderen) i Zapadna Flandrija (West Vlaanderen) i Antwerpen.Obala je niska i nerazvedena i uglavnom pješčana. Belgija ima 63 km obale. Obala je važna jer su na njoj luke izavršeci kopnenih kontinentalnih prometnih terminala.Oostende je najveća ribarska luka, a razvija se i kao prometna luka i kao turistički centar. Ostali centri na obalisu: Nieuwpoort i Zeebrugge.Gent je kanalska luka, Ypres ([ipr], Ieper) je središte teške industrije, a tu je i Brugge. Brugge [briž] se razvio usrednjem vijeku na obali mora, a danas se nalazi 12 km od obale što je posljedica nanosa rijeke Rajne.Antwerpen je preuzeo vodeću ulogu od Bruggea u 17.st. te je danas jedan od najvećih lučkih centara srazvijenom metalurgijom i preradom dijamanata.Najveći dio regije je pod polderima koji su još uvijek jako vlažni i zamočvareni zbog čega je polovica površinepod stalnim travnatim površinama. Zbog toga polderi služe kao osnova za mliječno stočarstvo i ovčarstvo.Flandrija se dijeli na istočnu i zapadnu. Poznata je od srednjeg vijeka po svojim manufakturama tekstila, a još idanas ima razvijenu tekstilnu industriju. Danas je poznatija po metalurškoj i kemijskoj industriji koja jesagrađena nakon II.sv.rata. Glavni industrijski centri primorske Belgije su Brugge, Gent i Ypres.

2. Središnja BelgijaSredišnja Belgija obuhvaća pokrajine Brabant, Hainaut, Liege, Limburg i Namur. To je brežuljkasta zaravan čijase visina kreće od 50 m u sjevernom dijelu do 200 m nadmorske visine u južnom dijelu. Podloga je vapnenačka.Na njoj se na jugu nalaze debele naslage lesa, a na sjeveru naslage pijeska i šljunka. Ovaj južni dio s lesomobuhvaćaju pokrajine Brabant i Hainaut i tu se uglavnom uzgaja industrijsko bilje (lan, šećerna repa). Tu seratarstvo počelo razvijati još od srednjeg vijeka. Ovo je agrarno najrazvijeniji dio Belgije. Glavna središta suTournai i Leuven ([loven], Louvain, pivarska industrija).Sjeverni, šljunkoviti dio obuhvaća pokrajina Limburg. U njoj se nalazi prostor nazvan Kempenland (Campin).To je kraj s pjeskovitim tlom čija je podloga bogata ugljenom. Tu se i danas nalaze najmoderniji rudnici ugljena.Na istoku su pokrajine Liege i Namur. U dolinama Sambre i Meuse, u 19.st., se razvilo rudarstvo. Tu su debelenaslage ugljena i željezne rude. U 19.st. u tim je dolinama bilo 400 ugljenokopa. Danas su gotovo svi zatvoreni.Na osnovi rudarstva razvila se i teška industrija. Najveći dio industrije propao je nakon II.sv.rata. No ovo je ipakekonomsko središte i najgušće naseljeni dio Belgije. Najvažniji centri dolina su Charleroi, Namur i Liege.Liege je centar tekstilne industrije.Glavni centar je Bruxelles koji se razvio naosnovi prerađivačke industrije te kaoadministrativni centar belgijskog imperija. Nalazise na granici između valonskog i flamanskogdijela. Razvio se je u 19.st. zbog jačegpovezivanja sa središtima u primorju,Antwerpenom i Gentom. Krajem 19.st. upada uveliku krizu zbog krize industrije. Danas jeBruxelles, uz Haag, najvažniji administrativnicentar u Europi. Tu je sjedište Europske Unije iNATO pakta, a također i belgijske vlade i savezneadministracije.

3. Istočna ili visoka BelgijaVisoka Belgija obuhvaća Ardensko gorje. To je pokrajina Luxembourg. Tu je najveći vrhBelgije – Botrange sa 694 m. Ovo je najrjeđe naseljeni dio Belgije sa samo 55 st/km2. Ovo je gospodarskizaostao kraj kojeg je industrijska revolucija zaobišla. Bitne su tradicionalne gospodarske djelatnosti. Osnovagospodarstva je stočarstvo, vinogradarstvo, iskorištavanje drvnog bogatstva i u novije vrijeme turizam. Tu senalaze najpoznatije belgijske toplice – Spa, a razvija se i vikend turizam. Ne postoji izraziti urbani centar.

Bruxelles

61

LuksemburgVeliko vojvodstvo Luksemburg

Površina: 2 586 km2

Broj stanovnika (1991): 384 062Gustoća naseljenosti: 148 st/km2

Glavni grad: Luxembourg (75 377 stanovnika)

Povijesno-geografski razvojU vremenu prije Krista na ovaj su prostor doselili Kelti. Oni su prakticirali stočarsku ekonomiju i nisu stvorilineki bitni urbani centar. Uklapanjem u Rimsko carstvo dolazi do bitne transformacije kulturnog pejsaža.Rimljani su ekonomsko težište prebacili na ratarstvo i postigli su bolju prostornu organizaciju.U ranom srednjem vijeku ovo je prostor Franačke države. U 10.st. grof Siegried je stekao grad i grofovijuLuksemburg. U 11.st. grofovija postaje vojvodstvo. Sve do 17.st. Luksemburg će mijenjati razne vladare, alinjegove granice nisu se mijenjale. Cijelo to vrijeme Luksemburg pokazuje ista obilježja gospodarskog razvojakao i Francuska – poljoprivredna državica. Krajem 17.st. Luksemburg dio teritorija ustupa Francuskoj53.Od 1794. do 1815. Luksemburg je pod francuskom vlašću (Napoleon). Bečkim kongresom 1815. odlučeno je daće Luksemburg biti veliko vojvodstvo u personalnoj uniji s Nizozemskom. Osim toga Luksemburg postaje i člannjemačkog saveza.Luksemburg 1839. prepušta dio teritorija koji je bio naseljen Valoncima novoosnovanoj Belgiji54. Taj dioteritorija je današnja belgijska pokrajina Luxembourg.U 19.st.počinje temeljita transformacija Luksemburga uzrokovana industrijskom revolucijom koja je zahvatilajužni dio Luksemburga gdje su najveća nalazišta ugljena i željezne rude.U političkom pogledu, nakon napuštanja njemačkog saveza 1866. postaje nezavisna država. Zadnji muškipotomak nizozemske dinastije umire 1890. i Luksemburg raskida sve veze s Nizozemskom i postaje potpunonezavisna država. U I.sv.ratu pod njemačkom je okupacijom. Luksemburg je 1921. ušao u carinsku uniju sBelgijom, a u II.sv.ratu ponovno je pod njemačkom okupacijom.1947. postaje član Beneluxa koji je bio jezgra današnje Europske unije.

StanovništvoNajgušće je naseljen južni dio Luksemburga, uz francusku granicu. Tu se nalaze i glavni gradski centri.Luksemburžani čine 69,7% stanovništva. To je germanski narod nastao miješanjem Kelta, Ligura, Rimljana,Trevera i posebno Franaka. Spadaju u germanske narode upravo zbog Franaka koji su bili najbrojniji, a oni sugermanski narod. U Luksemburgu živi oko 100 000-200 000 stranaca iz slabije razvijenih krajeva Europe isjeverne Afrike. Tu su uglavnom radnici na privremenom radu u Luksemburgu.Većina stanovništva je trojezična. U Luksemburgu su službeni: francuski, njemački i luksemburški.Luksemburški je dijalekt njemačkog jezika, a ima i dosta elemenata francuskog i nizozemskog jezika. Najvećidio stanovnika (oko 350 000) govori francuski. Na drugom mjestu je njemački, a na trećem luksemburški (ililetzeburški, oko 60 000 stanovnika)Katolici čine 94,9%, a luterani 1,1% stanovništva.

GospodarstvoOd početka 1980ih u Luksemburgu se počeo razvijati financijski sektor koji je danas najvažniji. U Luksemburguje 1993. poslovalo čak 175 međunarodnih banaka, a danas ih je oko 200. Razlozi su: povoljna stopa poreza55,financijska diskrecija, brojne pogodnosti za međunarodno poslovanje. Ovaj financijski sektor danas daje 15%BND-a, a u njemu je zaposleno 10% aktivnog stanovništva.Sve do 1970ih crna metalurgija je bila osnova luksemburškog gospodarstva, a ona se razvila još u 19.st.zahvaljujući brojnim nalazištima ugljena i željezne rude. Crna metalurgija je koncentrirana na jugozapadu i to u 53 Prije toga bio je duplo veći.54 Belgija je postala nezavisnom devet godina ranije, 1830.55 Zbog niske stope poreza i mnoge tvrtke imaju predstavništva baš u Luksemburgu, npr. japanski koncern TDK.

62

blizini Esch-sur-Alzette (proizvodnja željeza i čelika). Danas crna metalurgija sudjeluje s 12% u BND-u, a ubrojnim željezarama radi mnogo stranaca.Razvijena je i trgovina koja daje 11% BND-a, a razvijeni su i vinarstvo, turizam, ugostiteljstvo i poljoprivreda.

Sektor Udio stanovnika u sektoru (%)Primarni 5Sekundarni 27Tercijarni 68

Regionalna podjelaLuksemburg se dijeli na dvijeregije.

1. ArdeniArdeni obuhvaćaju sjevernutrećinu države. To je brdovitkraj s usječenim riječnimdolinama. Slabije je naseljen islabijeg gospodarskogznačenja. Kraj je usmjeren napoljoprivredu i u novijevrijeme na turizam.

2. Bon Pays (Gutland)56

Ova regija obuhvaća središnjii južni dio odnosno 2/3Luksemburga. To jebrežuljkasta visoravan susječenim dolinama rijekaAttert, Alzette, Moselle, Sûr.To je poljoprivredno razvijenkraj. Uzgajaju se žitarice,krumpir, a u dolini Mosellevinova loza. No ovo je iindustrijski dio zemlje. Ovo jenajgušće naseljena regija i tozahvaljujući razvoju klasičneindustrije iz 19.st. (na osnoviugljena i željezne rude). Tu sui tri grada: Luxembourgh,Esch-sur-Alzette (25 000stanovnika, glavni industrijskicentar) i Dudelange (15 000stanovnika; Düdelingen).

56 “Dobra zemlja”.

Kantoni i komune u Luksemburgu

63

SJEVERNA EUROPA

Za Sjevernu Europu koriste se razni nazivi:• NORDIK → ovo je prvi naziv. Upotrijebio ga je rimski povjesničar Plinije Stariji i to kad je opisivao putPiteasa Grka prema sjeveru Europe.• SKANDINAVIJA → ovaj naziv je bitan jer ga sami stanovnici sjeverne Europe najčešće koriste. Naziv potječeod riječi Skåne, Skönen, Skad koje se povezuju i s riječi Skodde. Značenje ovih riječi je “tama”, “sjena” ili“magla” (kraj je tamniji i maglovitiji od ostalog dijela Europe). Ovdje se osjeća utjecaj polarne noći i polarnogdana pa i od toga taj naziv.57

• FENOSKAN(D)IJA → ovaj je pojam 1898. uveo finski geolog Ramsy pa geolozi tako nazivaju sjevernuEuropu.• NORDEN → naziv kojeg danas forsiraju geografi i to ne samo zbog prirodne cjeline već i zbog uklapanja uovaj naziv negermanskih naroda koji žive u sjevernoj Europi.Sve ove riječi su germanskog porijekla, a 4/5 stanovništva govori germanskim jezicima. Finci i Laponci spadajuu ugro-finsku skupinu naroda.

U sjevernu Europu ubrajamo: Dansku, Norvešku, Švedsku, Finsku i Island.Država Površina (km2) Poredak po

površiniBroj stanovnika

(mil)Poredak po

brojustanovnika

GNP(BND)

($)

Poredak poBND-u

Danska 43 00058 5 5,3 2 33 040 2Finska 337 000 2 5,2 3 24 280 5Island 103 000 4 0,278 5 24 950 4Norveška 324 00059 3 4,5 4 34 310 1Švedska 450 000 1 8,9 1 25 580 3

1 257 000 → ukupno 24,2 → prosjek 28 432 → prosjek

Kriteriji u izdvajanju sjeverne Europe su:• prirodno-geografski (reljef, klimatske sličnosti)• socijalno-geografski (slabo naseljen prostor, ali gospodarsko visoko razvijen; među narodima sjeverne Europepostoji uzajamna solidarnost koja se učvrstila tokom stoljeća).

SmještajSjeverna Europa se pruža između 55 i 71° sjeverne geografske širine (tu je nekih 1800 km) te 5 i 32° istočnegeografske širine (1600 km, Island je izvan ove granice i pripada zapadnoj hemisferi).Osnovu ovog prostora čini Skandinavski poluotok koji je u svom najužem dijelu širok 400 km, a na najširem700 km. Petina Skandinavije nalazi se sjeverno od sjeverne polarnice. Na ovom prostoru od 21. lipnja sunce nezalazi 20 dana. Na Nordkappu (najsjeverniji rt Europe) sunce ne zalazi 76 dana. Najveći dio Skandinavije nalazise sjevernije od 60° sjeverne geografske širine. Cijeli Island i Finska se nalaze sjeverno od 60° sjevernegeografske širine, a i Oslo, Stockholm i Helsinki se nalaze otprilike na 60°.Sjeverna je Europa okružena morem, a kontakt s ostatakom europskog kontinenta ostvaruje se samo na dvamjesta:• Kielska prevlaka – pripada Njemačkoj uz granicu s Danskom• Karelijska prevlaka – povezuje Finsku i Rusiju.

57 21. prosinca dan u Stockholmu traje svega 4 sata.58 Danskoj pripada i Grenland sa 2 157 000 km2 te Farski otoci sa 1 400 km2.59 Norveškoj pripada i otočje Svalbard te otok Jan Mayen sa 63 080 km2.

64

PoložajSjeverna Europa je bliža Sjevernoj Americi nego bilo koji drugi dio Europe. Zahvaljujući tome Vikinzi su odNorveške preko Islanda i Grenlanda bili prvi Europljani koji su doplovili do američkog kopna. To je bilo oko1000. kada je dio stanovništva pod vodstvom Leifa Ericsona otišao u Ameriku i tamo osnovao svoju kolonijuVinland. Vikinzi su bili poznati pomorci (Farski otoci, Island, Grenland, Sjeverna Amerika). Sve do 1960ihjedini dokaz ovog putovanja bile su sage – njihove narodne pjesme. U njima su opisivali svoja putovanja iizmeđu ostalog pokrajinu Vinland s 20 naselja. Tek su 1961. otkriveni ostaci vikinškog naselja naNewfoundlandu i time je definitivno dokazano da su Vikinzi bili prvi Europljani u Sjevernoj Americi. Oni su sesukobili s Indijancima i zato su otišli.U doba hladnog rata Sjeverna je Europa imala veliku stratešku važnost zbog blizine Sjevernog pola i Grenlanda(vojno značenje i promet). Ona je zapravo bila most koji je povezivao Sjevernu Ameriku sa SSSR-om.

Vikinški brod

65

Danska

Površina: 43 093 km2 (bez Grenlanda i Farskih otoka)Broj stanovnika (1993): 5 196 642Gustoća naseljenosti: 120 st/km2

Glavni grad: København (1,4 mil)

Prirodna obilježja

ReljefDanska je otočno-poluotočna zemlja. Osnova Danske je poluotok Jylland, a još joj pripada i 490 otoka od kojihje 180 naseljeno. Najvažniji su: Sjæland (najveći je i najznačajniji, tu je glavni grad), Fyn, Lolland, Falster,Langeland, Møn, Bornholm (izdvojen je prema istoku). Reljefno je Danska brežuljkasta ravnica s niskimizdvojenim brežuljcima. Najviši vrh Danske je Ejer Baunehøj s 173 m.Građena je od kvartarnih i tercijarnih stijena s manjim površinama iz krede (vapnenac). Te se površine nalazemjestimično na Jyllandu, Falsteru, Lollandu i Mønu. Dakle, ovo je relativno mlad prostor.Ova podloga je pokrivena morenskim materijalom, a samo na nekim mjestima izbija na površinu. U ostalimdijelovima podlogu čine tercijarni pješčenjaci i glina. Što je južnije to su naslage mlađe. Cijela Danska jeprekrivena morenskim materijalom.U Danskoj su poznate tri glacijacije. Najvažnija je bila posljednja, za vrijeme koje je cijela zemlja bilaprekrivena ledom. Sa završetkom ledenog doba, ledena kapa se etapno otapala i pomicala se prema sjeveru isjeveroistoku. Između ovih etapa formirane su morene. Morene se na poluotoku pružaju u smjeru sjever – jug, ana otocima u smjeru sjeverozapad – jugoistok. U površinskom reljefu Danske potpuno prevladavaju ostacipleistocenske glacijacije: temeljne morene, bočne morene, pješčane naplavine.Voda koja je nastala otapanjem leda izdubilaje korita ispod ledene kape i otjecala je usmjeru Skagerraka i Kattegata (kanali za ulazu Sjeverno more). Nakon što je kapaotopljena ova su korita postala vidljiva injima danas teku površinski tokovi. Ti setokovi ulijevaju u zaljeve koje Dancinazivaju fjerdovima.60 To su zaljevi niskihobala, plitkog mora i nastali su radom leda.Istočni dio poluotoka Jyllanda imanajrazvedeniju obalu i tu fjerdovi prodiruduboko u unutrašnjost zemlje. Zapadni dio jenizak s mnogo obalnih dina koje zatvarajumnogobrojne zaljeve. Najbitniji fjerd je Limna sjevernoj obali Jyllanda jer je on zapravokanal za plovidbu, ali tu plovidbuograničavaju brojni pješčani sprudovi.

Rudno bogatstvoDanska je siromašna rudama. Najbitnije rude su:• smeđi ugljen koji se nalazi na jugu zemlje, ali on nikada nije imao veće ekonomsko značenje• vapnenac koji potječe iz krede i upotrebljava se kao građevni materijal; nalazišta se iscrpljuju na otokuBornholmu i na sjeveroistočnom dijelu Jyllanda• lapor čija su nalazišta diljem zemlje, a koristi se za proizvodnju cementa• kaolin koji se upotrebljava za porculan, a nalazi se u središnjem Jyllandu.Ništa od ovoga nikada nije imalo veće značenje u gospodarskom rastu.

60 Fjordovi su zaljevi strmih obala i dubokog mora, a fjerdovi imaju obrnute karakteristike.

Blago valovit seoski kraj na Jyllandu

66

VodeZbog male površine i malih nagiba, u Danskoj se nisu mogli razviti značajniji tokovi ni riječna mreža. Najvećarijeka je Gudenå na Jyllandu koja se ulijeva u Katttegat. Postoji i niz manjih tokova. Rijeke su kratke, plitke inepogodne za plovidbu, a zbog malog nagiba ne mogu se iskorištavati za dobivanje energije. Jedinahidroelektrana je izgrađena na rijeci Gudenå. Veliko je iskorištavanje bio-energije (energija vjetra).Rubna mora su plitka s mnogo pješčanih grebena koji otežavaju plovidbu. Grebeni su najbrojniji uz zapadnuobalu Jyllanda, te u kanalima Veliki i Mali Belt (Store i Lille Bælt), brojni su u zapadnom dijelu Kattegata i zatobrodovi plove posebnim kanalima.Od tri prolaza između danskih otoka najvažniji je Øre Sund (“plitki tjesnac”) na čijim obalama je København.Sva tri tjesnaca su plitka i dosta nepogodna za plovidbu. Plovidbu otežavaju morske struje, posebno ona strujakoja ulazi iz Sjevernog mora u Baltičko more i ona znatno utječe na razinu vode.

KlimaOtočni i poluotočni položaj Danske određuje klimatske prilike u zemlji. Dansku obilježava maritimnija klima sasvježim ljetima i vlažnim zimama nego u ostatku Europe. Temperature u siječnju iznose oko 0°C, a minimum je–10°C. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 17°C, a najviše temperature iznose 28°C.Nema velikih temperaturnih oscilacija.Dva su različita klimatska područja u zemlji među kojima postoje manje razlike i to na relaciji zapad – istok.Zapadni i sjeverni dio Jyllanda ima izrazito maritimnu klimu sa svježim ljetima. Ovdje su gotovo stalni vlažnioceanski vjetrovi. Česte su i magle. Veliku relativnu vlažnost zraka, naoblaku, maglovitost i česte padalineuvjetuje utjecaj zapadnih vjetrova. Istočni dijelovi Jyllanda i otoci imaju stabilniju klimu zbog jačegkontinentalnog utjecaja istočne Europe. Istočni su dijelovi pod utjecajem anticiklone koja se razvija nad ruskompločom. Zbog toga taj dio ima manju naoblaku, manje padalina, ali je često pod udarom hladnog zraka s istoka.Najnestabilnije vremenske prilike su u jesen jer tada preko Danske prelaze ciklone. Hladni kontinentalni vjetrovisa istoka i sjevera ponekad mogu uzrokovati zaleđivanje tjesnaca. Padaline su ravnomjerno raspoređene tijekomgodine. Jedina razlika je što je u zapadnom dijelu najkišovitiji kolovoz, a na istoku listopad. Najviše padalinaima jugozapadna Danska s više od 800 mm, a ostatak zemlje ima oko 700 mm/god. Snijeg u Danskoj pada do 30dana godišnje i uglavnom se brzo otopi.

VegetacijaU Danskoj prevladavaju razni oblici kultiviranog tla.Iskorištavanje tla Udio u ukupnoj površini (%)Oranice i voćnjaci 62,7Livade i pašnjaci 7,6Šume 10,9Neplodno 18,8

Povijesno-geografski razvoj

1. Srednji vijekPrva državna organizacija nastaje u 5. i 6.st. kada dolaze Danci – germanski narod koji je došao saSkandinavskog poluotoka i oni osnivaju prve državice, kneževine… U 10.st. Danska je po prvi put ujedinjena.Tadašnja Danska je obuhvaćala njemački Schleswig i švedsku pokrajinu Skåne.U narednim se stoljećima Danska razvija na osnovi kombinirane stočarske, ribarske i pomorske djelatnosti.Gospodarski je razvoj bio toliko snažan da je omogućio stvaranje jake Danske koja je u 13.st. počela sprostornom ekspanzijom na obalama Baltičkog mora. U okvir Danske 1219. ulazi i današnja Estonija, ali jeDanska već 1346. gubi. Hanzeatski su gradovi 1370. pobijedili Dansku i nakon toga Danska gubi prevlast naBaltiku. 1397. stvorena je Kalmarska unija. Time su Norveška i Švedska priznale vrhovništvo danskog kralja. Toje razdoblje gospodarskog procvata.

Kameni spomenici s runama

67

2. Razdoblje velikih geografskih otkrićaDanska 1468. zauzima današnje škotske otoke Shetland i Orkney, ali samo na četiri godine. Početkom 16.st.Švedska je istupila iz Kalmarske unije. Kako je Danska bila pomorska sila ona se uključuje u otkrivanje novihdijelova svijeta. Imala je trgovačke postaje u zapadnoj Africi (Bering). U 17.st. ona je europska država prvogreda (uz Španjolsku i Nizozemsku). Otok Gotland gubi 1645., a Švedska joj 1658. oduzima pokrajinu Skåne te jedošlo do podjele vlasti.

3. Novi vijekDanska 1721. zauzima Schleswig-Holstein i učvršćuje se na Grenlandu. Gospodarski uspon Danske počinje u18.st. On je bio zasnovan na merkantilizmu (trgovini), a počinje i s planskim naseljavanjem Grenlanda. Tada jeDanska bila najveća sila.Na prijelazu u 19.st. Danska nazaduje. Ona je vladala dijelom sjeverne Europe, Islandom, Farskim otocima te jenakon uspona Napoleona stala na njegovu stranu. Nakon sloma Napoleona, 1814., Danskoj je oduzeta Norveškai pripojena je Švedskoj.61 Gubitak Norveške odredio je dansku političku situaciju i nastanak Švedske kao novesile. Otoci koje je Norveška donijela u Kalmarsku uniju (Grenland, Island, Farski otoci) ostaju u sklopu Danske.Danska je te godine izgubila i otok Helgoland, koji kontrolira ušće Labe u Sjeverno more, a zauzvrat je dobilanekoliko posjeda na Labi. Danska te posjede i Schleswig-Holstein ustupa 1864. Austriji i Pruskoj.

4. Suvremeno razdobljeKonačno oblikovanje danskih granica dogodilo se 1920. kada je nakon plebiscita Danskoj dodijeljen sjeverni dioSchleswiga. Značajniji industrijski razvoj Danske počeo je nakon II.sv. rata.

StanovništvoGlavnina stanovništva živi u otočnom dijelu zemlje. Najnaseljeniji otok je Sjæland na kojem živi gotovopolovica stanovništva, a znatnije je naseljen i istočni dio poluotoka Jylland.GenezaJoš u razdoblju prije Krista na području Danske živjela su razna germanska plemena. U doba velike seobenaroda, u 5. i 6.st., doseljavaju se i germanski Danci. Oni su tada živjeli na otocima, a nakon odseljavanja Angla,Sasa i Jita na Britansko otočje, Danci naseljavaju Jylland. Osim u Danskoj oni su autohtoni narod i u njemačkojpokrajini Schleswig-Holstein. Tu su uglavnom koncentrirani uz grad Flensburg.U Danskoj žive Farežani koji su potomci norveških Vikinga koji su se doselili na Farske otoke u 8.st. Oni susrodniji Norvežanima nego Dancima. U Danskoj još žive i Eskimi (na Grenlandu). Oni su pripadnici žute rase isebe nazivaju Inuit (to znači “ljudi”). Na Grenlandu oni čine 4/5 stanovništva.Kretanje stanovništvaDanska već dugi niz godina ima blagi porast stanovništva, a taj porast zahvaljuje imigraciji (doseljavanje izslabije razvijenih dijelova svijeta). Prirodni prirast je 1996. iznosio 1,3‰ (niski prirodni prirast).Strukture stanovništvaDanci čine 96,5% stanovnika (1994.). Na jugu Jyllanda žive Nijemci kojih ima oko 8 000 i autohtoni su narod.Na Farskim otocima žive Farežani, a na Grenlandu Eskimi.Jedini službeni jezik je danski. Njemački govori oko 20 000 stanovnika (jug Jyllanda), švedski također 20 000ljudi (uglavnom na otoku Sjæland). Norveški govori 10 000 ljudi, a frizijski 8 000. Na Farskim otocima govorise feroški koji je srodniji norveškom (40 000 stanovnika), a na Grenlandu se govori eskimski (aleutska skupina).Evangelici čine 88,2% stanovništva, a katolici 1,6%. Farežani su uglavnom luterani, a Eskimi se drže svojihtradicionalnih vjerovanja.

GospodarstvoDansko gospodarstvo uglavnom obilježavaju mala poduzeća. Od 500 najvećih svjetskih poduzeća ni jedno nijeiz Danske. Gospodarstvo Danske je ovisno o izvozu i uvozu i potpuno je otvoreno.

61 Švedska je bila članica protunapoleonske koalicije.

68

Primarni sektorObrađene su 2/3 zemlje, a prosječna površina posjeda iznosi 40 ha. Dugo je osnova danskog gospodarstva bilapoljoprivreda. Nakon sloma Napoleona Danska se orijentirala na izvoz žitarica, ali kada su sredinom 19.st. SADpočele graditi željeznicu na zapad kroz preriju, na tržištu se pojavila jeftina pšenica koja je uništila europskeseljake. Zbog toga se Danska od 1880ih preorijentirala na stočarstvo, peradarstvo i uzgoj krmnih kultura.Proizvodnja je organizirana kroz sustav kooperacija s tim što je najvažnije mliječno stočarstvo. Oko 60%poljoprivrednih proizvoda se izvozi i to uglavnom u Ujedinjeno Kraljevstvo, a zatim u Njemačku. Od ratarskihkultura najviše se uzgaja ječam, krumpir i šećerna repa.Ribarstvo je u prošlosti uglavnom bilo vezano uz Baltičko more, a danas uz Sjeverno more. Godišnji ulov iznosi2,2 mil tona ribe i po tome je Danska prva u Europi. Glavna ribarska luka je Esbjerg na jugozapadu Jyllanda.

Sekundarni sektorU sekundarnom sektoru najvažnija je industrija. Ona se u Danskoj počela razvijati od 1950ih i to planski krozvladine programe. Danas je najvažnija hi-tech industrija (industrija visoke tehnologije) i to posebno proizvodnjakućanskih aparata. Bitna je i proizvodnja strojeva, brodova, konstrukcija za mostove, namještaja, porculana tehrane i pića (Tuborg, Karlsberg)62.

Tercijarni sektorOvaj sektor zapošljava najveći dio radne snage i ostvaruje 65% BND-a. Bankarstvo i promet su najvažniji.Danska ima dobar prometni položaj i veze63, visok stupanj automobilizacije, dobre trajektne veze (prvi modernitrajekt izgrađen je u Danskoj, trajekti za prijevoz vlakova). U Danskoj je razvijen lučki promet i pomorstvo. Uovom sektoru je i najveća danska firma – SAS (zrakoplovni prijevoznik). To je firma u dansko-švedsko-norveškom vlasništvu i osnovana je 1946. Od 1980. bavi se i hotelijerstvom.

RegijeDanska se dijeli u četiri regije.

1. Zapadni JyllandZapadni se Jylland nalazi uz obalu Sjevernog mora.Sastoji se od pjeskovite obale koja je u svomsjevernom dijelu dinskog tipa s mnogobrojnimfjerdovima. Južni dio obale je niski pješčenjačkiravnjak. Unutarnji dio regije prekriven jenesortiranim morenskim materijalom. Prirodnipejsaž čine pustopoljine i rijetke šume breze ihrasta. To je prirodno potpuno neplodan kraj. Odkraja 19.st. čovjek je počeo s kultiviranjem ovog prostora i to zbog porasta stanovništva u Europi i većih potrebaza hranom. Zato je prirodna vegetacija iskrčena i izvršen je cijeli niz agro-tehničkih postupaka. Danas su tunajmodernije farme u Danskoj. Orijentirane su na stočarstvo i uzgoj žitarica. Čak 3/4 ove regije je pod farmama.Glavna središta su: Ålborg, Viborg i Esbjerg (glavna izvozna luka, za Ujedinjeno Kraljevstvo).

2. Istočni Jylland s otocimaOvo je brežuljkast kraj prekriven morenskim materijalom, prirodno najplodnijim tlom u Danskoj. No to nijeprostor farmi. Osnova razvoja su gradski centri. Najvažniji je København (Kopenhagen) koji se razvio u 11.st.kao trgovačka luka na tjesnacu Øre Sund (“plitki tjesnac”) koji je kontrolirao ulaz i izlaz iz Baltičkog mora. Onje glavni grad i najvažniji industrijski centar Danske. U njemu se nalazi više od polovine danske industrije.København je i glavni bankarski centar Danske, a njegovo metropolitansko područje ima oko 1,4 mil stanovnika.Århus je sekundarni centar, središte telekomunikacijske industrije i proizvodnje tekstila i ima oko 60 000stanovnika.

62 Voda je najbitnija za pivo.63 Danska spaja Srednju Europu sa Skandinavijom što joj daje posebno značenje, a važan je i prometni pravac iz RusijeBaltičkim morem na zapad. Švedska i Danska su danas povezane mostom.

København

69

3. Farski otoci (Föroyar-farežanski, Færøerne-danski, “ovčji otoci”)Farski se otoci sastoje od 17 nastanjenih i 5 nenastanjenih otoka ukupne površine 1 399 km2 i sa 48 000stanovnika. Najveći i najnaseljeniji otok je Streymoy (Strømø) na kojem je i glavni grad Tórshavn (14 500stanovnika). Stanovnici su Farežani koji govore farežanskim jezikom. Zbog izoliranosti od Danske (najbliži suim Shetlandi, 300 km jugoistočno), zbog surove prirodne osnove, slabe ekonomske baze i zbog nepopularnostipolitičke veze s Danskom, među lokalnim je stanovništvom jak osjećaj zasebnosti. Od 1948. otoci imajuautonomiju. Farojski (farežanski) jezik je ravnopravan sdanskim, a lokalno stanovništvo ima visok standard života.Farežani se uglavnom bave ribolovom (sleđ, bakalar),kitolovom, ovčarstvom i jednom malo neobičnomgospodarskom granom – sakupljanjem jaja i perja od pticakoje žive na klifovima. Ratarstvo je slabo razvijeno jerprirodna osnova ne dozvoljava razvoj ratarstva.

4. Grenland (Grønland-dan, Kalaallit Nunaat-grenlandski)Naziv dolazi iz vikinškog naziva i znači “zelena zemlja”.Grenland su otkrili norveški Vikinzi u 10.st., a oni su gaprvi i naselili te su ga uklopili u norvešku državu.Osnivanjem Kalmarske unije cijela Norveška, pa i Grenland, dolaze pod vlast danskog kralja. U 18.st. provodi senaseljavanje Danaca na Grenland. Norveška 1814. prelazi pod švedsku vlast, ali Grenland ostaje pod upravomDanske. Grenland je geografski dio Sjeverne Amerike. Veći je od Danske pedeset puta i ima 2 175 000 km2, aliima 90 puta manje stanovnika – oko 50 000.Grenland je od Danske udaljen oko 2 000 km, dok je od Kanade udaljen 16 km (na najbližem mjestu). U smjerusjever-jug dug je 2 670 km, a u smjeru istok-zapad 1 270 km. U građi prevladava stara masa tanjurastog oblika.Krajnji dijelovi su viši, a u središnjem su dijelu depresije koje su prekrivene snijegom i ledom. Najviši vrhovi suna istoku i sjeveroistoku. Ti se vrhovi nazivaju nunatak i vire iz leda. Najviši vrh je Gunnbjørn sa 3 700 mnadmorske visine.Najveći dio Grenlanda (85%) prekriven je snijegom i ledom. Prosječna debljina snježnog, ledenog pokrova je1,5 km, ali u unutrašnjem dijelu otoka prosječna debljina leda je 3,4 km. Najveća ustanovljena debljina leda namjestu depresija je 4,3 km.Obalni dio otoka je povremeno odleđen i to posebno na jugozapadu (prema Kanadi). Na tom dijelu prevladavatundra, a fauna je također siromašna: muškantno govedo, sob, polarni zec, vuk, polarni medvjed, tuljan, morž,kit. Najsjeverniji dio Grenlanda se nalazioko 800 km od Sjevernog pola.Najhladnija je veljača. Apsolutniminimum je –66°C.Od padalina je zastupljen samo snijeg. Prosječna količina padalina na jugu je 1 100 mm/god, a na sjeveru500 mm/god. Velik je broj ledenjaka. Led koji se nagomilava u unutarnjem dijelu otoka postupno klizi premaobali. Ledenjaci na Grenlandu se kreću oko 30 m na dan, a dolaskom do mora stvaraju se ledeni brijegovi. Odkraja pleistocena ledeni pokrov se smanjio, pa se kopno izdiglo za oko 120 m. Na Grenlandu je desetinaukupnog leda na zemlji.Stanovništvo je koncentrirano na jugozapadu otoka. Tu je i glavni grad Godthåb (Nuuk). Osim njega veći gradje i Thule (Quânâq) gdje se nalazi velika NATO baza. Eskimi čine 80% stanovništva, a ostatak su Danci.Prosječna gustoća naseljenosti je 0,02 st/km2.Do 1920. glavna grana gospodarstva bio je lov na tuljane. Od tada povisila se temperatura obalnog mora pa su setuljani preselili na sjever, a Grenlanđani su se preorijentirali na ulov bakalara, tune i kitova (kitolov je podograničenjem od 1970.). Industrija je vezana uz preradu ribe. Grenland ima i ruda (olovo, cink, uran, ugljen), alise one slabo iskorištavaju zbog male profitabilnosti.Grenland je autonomni danski kotar na čijem je čelu nacionalno vijeće. Danski zakoni se primjenjuju tek kad ihvijeće promotri.

Naselje na otoku Streymoy

Srednje mjesečne temperature (°C) Veljača SrpanjUnutrašnjost –47 –11Jugozapad –8 10

70

Norveška

Površina: 324 219 km2

Broj stanovnika (1992): 4 324 577Gustoća naseljenosti: 13 st/km2

Glavni grad: Oslo (477 515)

Prirodna obilježja

Geološka građaNorveška je kao i cijeli Skandinavski poluotok građena od stijena prekambrijske starosti. To su granit, gnajs idruge metamorfne stijene. Ova prekambrijska podloga često se naziva Baltičkim štitom. Ona je prekrivenastijenama paleozojske starosti (škriljavci i vapnenci). Ovaj paleozojski sloj je na mnogim mjestima erodiran, azadržao se samo ondje gdje je bio slabiji rad leda.U doba pleistocena led je znatno ogolio ovaj paleozojski materijal te ga je transportirao u obliku naplavina naobalu, u riječne doline i posebno u fjordove. To je jedino plodno tlo u Norveškoj.

ReljefDuž Norveške se pruža Skandinavsko gorje koje se strmo spušta prema atlantskoj obali. Pruža se u smjerusjeveroistok-jugozapad, a nastalo je kaledonskom orogenezom između silura i devona. Ovo je gorje najšire ujužnom dijelu. Tu se sastoji od niza visoravni iz kojih se izdižu najviši vrhovi Skandinavskog pluotoka.Gorje je u pleistocenu znatno sniženo djelovanjem leda. Najviši vrh je Galdhøpiggen s 2 469 m nadmorskevisine. U području ovih visoravni, koje se nazivaju fjell ili vidda, nalazi se najveće firnsko polje. To firnskopolje se naziva Jostedalsbreen (Jostedals)64 i s njega se spušta 26 ledenjaka. U južnoj Norveškoj se nalaze iizrazito duboke doline koje se nastavljaju na fjordove.Na krajnjem sjeveru Norveške senalazi jedino nisko gorje – Laponija.Ukupna obalna crta duga je 7 500 km,a zračna crta iznosi 2 700 km. Obalučine tri glavne reljefne forme:• fjordovi• skjär [šer]• obalna zaravan (Strandenfladen).Fjordovi su dugački uski zaljevi,strmih strana i dubokog mora. Južnidio norveške obale nema fjordova većsu to rijasi (potopljene riječne doline).Ova fjordska obala počinje od gradaStavangera te se nastavlja dalje premasjeveru. Fjordovi su nastali radom ledatako što se led spuštao niz padinu kojuje uništavao defektnim radom. Zbog rada leda fjord je najdublji uz samu obalu, anajplići tamo gdje se spaja s otvorenim morem. Najveći je Sognefjord koji je dug204 km. On je pri ulazu u fjord dubok 60 m, a na mjestu gdje je led djelovao dubok je 1 350 m.Skjärovi su kameni otočići koji se pružaju uz zapadnu obalu Norveške. Oni tvore tzv. obalnu ogradu. Nastali suizdizanjem morske razine. To su zapravo uzvisine na abrazijskoj terasi. Ukupno ih ima oko 150 000 od čega ihje samo 2 250 naseljeno. Oni obalu štite od jakih vjetrova pa se unutar morskih kanala koje oni zatvaraju zajednos obalom, a koji se nazivaju sundovi, odvija priobalna plovidba. Skjärovi se također pružaju od Stavangera nasjever. Na pojedinim mjestima pojas skjärova je razbijen tako da je plovidba otežana. Južno od Stavangera obalaje otvorena, a za plovidbu je važna gotovo svaka luka.

64 Najveći ledenjak u Europi sa 846 km2.

Sognefjord

71

Obalna zaravan se pruža gotovo uz cijelu obalu, a širina joj se kreće od nekoliko metara do 60 km. Napojedinim mjestima prekrivena je morem dubine do 20 m. Obalna zaravan prekrivena je naplavnim materijalom,a to su rijetke površine plodnog tla u Norveškoj. Iznad obalne zaravni strmo se izdiže Skandinavsko gorje.Obalna zaravan je najrazvijenija u području Lofota i oko grada Stavangera. Na ovu obalnu zaravan nastavlja sešelf čija je dubina 200-300 m. Na njemu se nalazi niz plićaka koji se nazivaju bank, a to su važna ribolovnapodručja. Obalna zaravan je formirana prije pleistocena i to radom mora, dok su skjärovi oblikovani upleistocenu. Nakon pleistocena došlo je do izdizanja tla i definitivnog oblikovanja današnjeg reljefa.

Rudno bogatstvoNajvažnija je nafta koja se crpi u Sjevernom moru. Norveška je najveći europski izvoznik nafte. Norveška čakima platforme koje nisu spojene s Norveškom, već sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

KlimaPresudan utjecaj na klimu imaju četiri elementa:• geografska širina• nadmorska visina• utjecaj mora (posebno golfske struje)• globalna cirkulacija zračnih masa.Norveška se pruža kroz 14 stupnjeva geografske širine pa postoje znatne razlike u temperaturi između sjevernogi južnog dijela zemlje. Znatno su izražene i temperaturne razlike s obzirom na nadmorsku visinu.Zbog utjecaja mora prevladava maritimna klima.

Siječanj (°C) Veljača (°C)Vardø –5,6 –6,2Trondheim –2,6 –2,9Bergen 1,2 0,9Mandal 0,3 0,1Oslo –3,6 –4

Klima je ugodnija tamo gdje je veći utjecaj Golfske struje.Geografska širina Grad Veljača (°C) Srpanj (°C) Kolebanje

Mandal 0,1 16 15,958° Västervik –1,6 16,7 18,3Bergen 0,9 14,1 13,260°50’ Gävle –4,3 15,9 20,2Ålesund 2,2 13,1 10,962°50’ Härnosänd –6,1 15,3 21,4Brønnøysund 0,8 12,3 13,165°50’ Haparanda –11,9 15 26,9

Utjecaj Golfske struje se može ilustrirati i ako se uzme u obzir susjedna sjevernoamerička obala.Grad Geografska širina Veljača (°C) Srpanj (°C)Hebron (Amerika) 58°12’ –22,2 7,9Trondheim (Norveška) 63°26’ –2,6 14

Na visokim fjeldovima zime su izrazito hladne i snjegovite (prosječna siječanjska temperatura je –13 do –15°C),a ljeta su vrlo svježa.

Duž norveške obale prolaze ciklone koje donose mnogo oborina i olujna nevremena. Dva su glavna smjerakretanja ciklona:• duž sjeverozapadne obale• duž jugoistočne obale u smjeru Švedske.

72

Norveška ima mnogo padalina. Najkišovitiji je jugozapadni dio obale. Taj dio obale ima ukupnu godišnjukoličinu padalina u prosjeku 3 417 mm. Kiše padaju tijekom cijele godine s maksimumom u listopadu. Na višimvisinama česta je pojava snijega.

VodeNorveške rijeke imaju relativno malena porječja. Najveće porječje ima rijeka Glåmma s 41 400 km2. Ona je inajduža rijeka sa 598 km. Druga po veličini je rijeka Lågen sa 199 km. Većina rijeka ima porječje manje od6 000 km2. Rijeke su općenito kratkog toka, strmog pada i uglavnom su plitke pa nisu pogodne za plovidbu.Jedino su rijeke Laponije plovne, ali samo u ljetnom dijelu godine.Za gospodarstvo zemlje najvažnije su rijeke koje se ulijevaju u Atlantik. Najbitnije su rijeke koje se ulijevaju uSkagerrak. One imaju mnogo vodopada te se iskorištavaju za dobivanje hidroenergije. Po hidroenergetskom

potencijala Norveška se nalazi na prvom mjestu na svijetu.Ukupna površina jezera je 13 000 km2. Kroz veći dio godine jezera suzaleđena, a zbog postojanja naplavnog materijala na njihovim obalama,prostor jezera je gušće naseljen u odnosu na ostatak zemlje. Najveće jezero jeMjøsa u zaleđu Osla sa 368 km2.Bitni su i ledenjaci ukupne površine 4 600 km2. Najveći je Jostedalsbreen soko 1 000 km2. On se nalazi na jugu zemlje.

VegetacijaTip iskorištavanja Udio u ukupnoj površini (%)Neplodno 75,2Šume 21,8Oranice i voćnjaci 2,5Livade i pašnjaci 0,5

Povijesno-geografski razvojNorveška je prvi put ujedinjena u 9.st. i tadašnja je država obuhvaćala područje do grada Trondheima. U njenomsastavu su bili i Farski otoci. Danska je 1028. zavladala Norveškom i od tada počinje suparništvo Danaca iNorvežana. Norveški kralj 1035. dolazi na norveško prijestolje, a 1042. postat će vladarom danske.U 11.st. Norveška zauzima Orkney, Hebride, Grenland i Island. Hebride gubi u 13.st. U 14.st. ulazi u personalnuuniju sa Švedskom koja se nije dugo održala. 1397. stvara se Kalmarska unija pod danskim kraljem. U 15.st.Danska oduzima Norveškoj otočje Orkney i od tada počinju česte pobune Norvežana. U 16.st. Norveška jesvedena na dansku provinciju.Kada je slomljen Napoleon, 1814., Norveška prelazi iz danskih ruku pod švedsku vlast, ali Farski otoci, Island iGrenland ostaju pod danskom upravom. Oblikovanje granica završeno je 1905.

StanovništvoNorveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe. Najviše je stanovništva koncentrirano na jugu zemlje upodručju velikih gradova. Oslo je na prvom mjestu.Podrijetlo NorvežanaJoš prije nove ere na području Norveške živjela su razna germanska plemena koja su se doselila s prostoraDanske i Švedske. U ranom srednjem vijeku od ovih germanskih plemena posebno će se izdići Vikinzi (Normaniili Varijazi). Međusobnim miješanjem ovih germanskih plemena oblikovana je današnja norveška nacija, a osimNorvežana u Norveškoj su također autohtone ugro-finske skupine (Laponci koji sebe nazivaju Sami i Finci65).Norvežani su izravni potomci Vikinga. Sam naziv “Vikinzi” počeo se upotrebljavati oko 1000. godine, tek nakonzavršetka vikinške ere. Naziv Vikinzi izveden je od naziva mjesta Vik koje je bilo gusarsko središte iz kojeg sukretali u napad. U doba dok su Vikinzi harali Europom, europski su ih narodi nazivali Normanima, “ljudima sa

65 Oba naroda žive na sjeveru Norveške.

Vodopad koji se slijeva niz bočne strane fjorda

73

sjevera”. Većina Vikinga se zapravo bavila zemljoradnjom, ali su zbog naglog porasta broja stanovnika počeli saovajanjima i seobama. Ova osvajanja omogućio im je izum nove brodograđevne tehnike. Vikinzi su se doselilina prostor današnje Danske, Norveške i Švedske oko 2000.pr.Kr. Prostorno i plemenski bili su razdvojeni, aliipak homogeni i povezani u federaciju. Vikinzi su govorili dvama dijalektima te su imali svoje pismo (rune).Postojala je klasna podjela društva, a imali su i svoje sudove i zakone. U vikinškom su se društvu žene moglerazvoditi. Glavna grana bilo je ratarstvo, a bavili su se i stočarstvom, ribarstvom, pomorstvom i trgovinom.Dijelili su se u tri skupine: Norveški, Švedski i Danski Vikinzi.Norveški Vikinzi već u 8.st. napadaju Britansko otočje pri čemu su zamijetili i Irsku. Napadali su i Italiju,Španjolsku i Francusku. Na Island dolaze 870. godine gdje će se do sredine 10.st. naseliti oko 25 000 Vikinga.Krajem 10.st. dolaze na Grenland kojeg također naseljavaju, a 1000. godine pod vodstvom Leif Ericsona dolazeu Sjevernu Ameriku i osnivaju koloniju Vinland.Danski Vikinzi u 9.st. počinju napadati obale Belgije, Francuske i Nizozemske, zatim napadaju Englesku te će seu 10.st. naseliti u Normandiji (na francuskoj obali).Švedski Vikinzi prodiru na istok. Tu osnivaju trgovačka naselja i to u slavenskom etničkom prostoru, u zapadnojRusiji, istočnoj Bjelorusiji i istočnoj Ukrajini. Zauzeli su i dva velika slavenska grada: Kijev i Novgorod.Švedski Vikinzi (Varijazi) su važni za rusku genezu. Riječ “Rus” je vikinškog porijekla i označavala je krznara.Oni su se na istok kretali dvama putovima:• od jezera Ladoga preko Volge, Dnjepra do Crnog mora (opljačkali su Istanbul)• od jezera Ladoga preko jezera Onega, rijeke Volge do Kaspijskog jezera.U 10.st. Varijazi su se prekrstili i uklopili u stanovništvo ruske države.

Kretanje stanovništvaNorveška spada u zemlje s najnižim prirodnim prirastom u svijetu. Blagi porast stanovništva više se možezahvaliti doseljavanju, i to onih koji dolaze zbog političkih razloga.

Strukture stanovništvaNorvežani čine 96,4% stanovništva. U Norveškoj živi i 12 000 Finaca i 20 000 Laponaca (Sami). Oni žive nasjeveru zemlje. Na krajnjem sjeveru nalazi se pokrajina Laponija koja je podijeljena između Norveške, Švedske,Finske i Rusije. Laponci pripadaju ugro-finskoj skupini naroda. Oni se dijele na tri skupine:• primorski – najbrojniji, bave se ribarstvom• planinski – uzgajaju sobove, žive nomadskim životom• šumski – bave se sječom.Norveški je jedini službeni jezik. Laponski govori oko 30 000 ljudi. Još se govore danski, švedski i finski.Luterani čine 87,9% norveškog stanovništva.

GospodarstvoNorveška je sve do početka 20.st. bila gospodarski zaostala zemlja pa je bila i emigracijska zemlja (u SAD –Sjevernu i Južnu Dakotu). Nagli gospodarski razvoj počinje nakon II.sv.rata i to vladinim programima.Takav nagli gospodarski razvoj Norveška duguje nafti u podmorju Sjevernog mora. Norveška je 1955. proizvela55 mil tona nafte, a potrošnja je iznosila 8 mil tona. Norveška je najveći europski izvoznik nafte (VelikaBritanija je najveći europski proizvođač).Norveška je danas visoko razvijena zemlja, a njeno gospodarstvo je potpuno otvoreno iako Norveška nije članicaEuropske Unije.

Primarni sektorSamo 3% norveškog teritorija je obrađeno, 20% je pod šumama, a 75% je neobradivo. Ratarstvo je slaborazvijeno i moguće je samo u riječnim dolinama i u uskom obalnom pojasu. Prosječna veličina posjeda je 10 ha,a ratari se zbog malih prihoda moraju baviti dopunskim zanimanjima (ribarstvo i sječa drveća). Najrazvijenijagrana poljoprivrede je mliječno stočarstvo i uzgoj krmnih kultura.Šumarstvo je tradicionalna grana gospodarstva, a drvo je još od 16.st. glavni izvozni proizvod (danas seuglavnom koristi za papir). Godišnje se proizvede oko 20 mil m3 drveta s tim što se država brine o eksploataciji ikako se ne bi iskoristilo previše.

74

Ribarstvo je također važna grana primarnog sektora. Godišnji ulov ribe iznosi oko 1,9 mil tona po čemu jeNorveška druga zemlja u Europi.66 Najveći dio ribe se izvozi. Unutar ribarstva bitan je kitolov koji je od 1960ihograničen, a Norveška se 1987. pridružila međunarodnom moratoriju na kitolov. No, šest godina kasnije počelaje lov na neke vrste kitova za koje tvrdi da nisu ugroženi.

Sekundarni sektorIndustrija se razvila kasno zbog nepostojanja nalazišta ugljena zbog čega ga je u 19.st. morala uvoziti te jeindustrijska proizvodnja bila vrlo skupa. Jači industrijski razvoj počinje početkom 20.st. U 20.st. Norveška seokrenula iskorištavanju hidroenergetskog potencijala, a po tom prirodnom potencijalu Norveška je prva nasvijetu. Hidroenergetski sektor je jedna od glavnih industrijskih grana.Danas je industrija jedna od najvažnijih grana gospodarstva, a osim proizvodnje električne energije tu su joškemijska i petrokemijska industrija, proizvodnja celuloze i papira te strojogradnja i brodogradnja.

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapošljava oko 70% radne snage, koja uglavnom radi u prometu, bankarstvu, osiguranju itrgovini. Norveška je tradicionalno pomorska zemlja. Norveški brodovi uglavnom prevoze stranu robu. Flota jemoderna jer je obnovljena nakon II.sv.rata u kojem je velik dio stare flote potopljen. Postoji i nekoliko stotinabrodova koji voze na unutarnjim linijama kojima se povezuju fjordovi i otoci. Posebno treba izdvojiti zračnutvrtku SAS koja je u dansko-švedsko-norveškom vlasništvu.

RegijeU Norveškoj još nije razvijena regionalizacija kao što je u ostaloj Europi. Na osnovi prirodnih obilježjaizdvojene su četiri regije.

1. Planinsko područjePlaninsko područje obuhvaća najveći dio Norveške. To je prostor prekriven stijenama s brojnim morenskimformama. Dio ove regije prekriven je vječnim snijegom i ledom. Regija je najslabije naseljena i najslabijerazvijena. Sav gospodarski život se oslanja na prostor fjordova. Život je koncentriran u lučkim gradovima:Narvik, Bergen, Stavanger, Kristiansand. Glavna grana gospodarstva je ribarstvo i pomorstvo.

2. Trondheimsko nizozemljeTrondheimsko nizozemlje obuhvaća usko područje uz grad Trondheim tj. donji dio širokih zaravnjenih dolina.Upravo zbog toga to jebitan ratarski kraj, ali jevažan i kao prijevoznaluka za švedske rude.Trondheim je povijesnajezgra Norveške. Grad jeosnovan u 10.st. i bio jeprvi glavni gradNorveške. Osim kaoprometni danas je bitan ikao trgovački iindustrijski centar(zahvaljujući povezanostisa Švedskom).

66 Druga u Europi poslije Danske.

Trondheim

75

3. JugoistokJugoistok se sastoji od donjeg i srednjeg toka rijeke Glåmme injenih pritoka. Ove rijeke osim za dobivanje hidroenergijesluže i za transport drveta. Ovo je najgušće naseljen dio zemlje.Glavno središte je Oslo u kojem je smještena polovinanorveške industrije.

4. SvalbardSvalbard (stari naziv je Spitsbergen) je otočje 335 nautičkihmilja sjeverno od Nordkappa. Otočje ima ukupnu površinu od62 049 km2. Najveći otok je Spitsbergen sa 39 000 km2. Ostaliveći otoci su Nordaustlandet (“sjeveroistočna zemlja”,15 000 km2), Edgeøya (5 000 km2) i Barentsøya (1 300 km2).Ovoj otočnoj skupini pripada i Medvjeđi otok (Bjørnøya) iakose on nalazi na pola puta do Nordkappa.Svalbard su gospodarski značajna zona zbog velikog bogatstvaribom, rudama, a pretpostavlja se i da postoje nalazišta nafte iplina. Oni su sve do kraja I.sv.rata bili ničija zemlja. Prvi ljudikoji dolaze na Svalbard bili su Norvežani i Amerikanci kojidošli 1899. eksploatirati ugljen. Za njima su došli i stanovniciiz drugih zemalja. Zainteresirane zemlje su održale 1914.konferenciju u Kristianiji (današnji Oslo) te je Norvežanima,Šveđanima i Rusima dozvoljeno rudarenje na Svalbardu. Trinaest je država 1920. potpisalo sporazum kojim seNorveškoj priznaje suverenitet nad otočjem. Ovaj će sporazum sljedećih godina potpisati još 36 država.Zauzvrat, Norveška se obvezala osigurati gospodarske interese drugim zainteresiranim državama te provoditidemilitarizaciju otočja. SSSR je odbijao potpisati taj sporazum. Za Ruse taj otok ima izuzetno strateškoznačenje. Njihove podmornice isplovljavaju iz Murmanska, a to otočje kontrolira prolaz prema Atlantiku.

Otoci današnje ime nose od1935. Između dva svjetska ratana otocima su bili stacioniraninorveški i sovjetski rudari madaje eksploatacija ugljena bilaizuzetno skupa i bila jeuglavnom politički motivirana.Rusija i danas tamo iskorištavaugljen, ali sada na temeljukoncesije (sporazuma).Eksploatacija je moguća samo utoplom dijelu godine. NaSvalbardu je 1998. boravilo oko2 000 Rusa i oko 1 000Norvežana. Prosječne setemperature kreću od –15°C do

+6°C, a količina padalina iznosi200–300 mm/god.

Oslo

Led na Svalbardu

76

Švedska

Površina: 449 964 km2

Broj stanovnika (1992): 8 664 119Gustoća naseljenosti: 19,2 st/km2

Glavni grad: Stockholm (1,5 mil)

Prirodna obilježja

Geološka građa i reljefŠvedska zaprema dio Skandinavskog poluotoka istočno od skandinavskih planina koje se postupno spuštajuprema Baltičkom moru. Na visini do 100 m nadmorske visine nalazi se 30% Švedske, 48% je na visini 100-400 m, a 22% površine je iznad 400 m.Najveći dio Švedske pripada tzv. Baltičkom ili Fenoskandijskom štitu koji čini osnovu Švedske. To je staraprekambrijska neporemećena masa. Građen je uglavnom od metamorfnih stijena. Granica Fenoskandijskog štitaide od jugoistočne Norveške preko grebena Skandinavskog gorja prema sjeveru. Granica na jugu ide južnimdijelom Švedske i Baltičkim morem do jezera Ladoga i Onega u Rusiji i Bijelog mora koji čine istočnu granicuštita. Botnički zaljev također pripada fenoskandijskom štitu koji ima oblik izvrnutog štita tj. u središnjem jedijelu udubljen, a prema rubovima se izdiže.Reljef se oštro razlikuje na relaciji sjever – jug jer sjeverni dio obiluje brojnim formama nastalim radom leda(morene…). Južni dio Švedske građen je od mezozojskih sedimenata među kojima prevladavaju pješčenjaci igline. Mada je po pitanju građe Švedska među najstarijim dijelovima Europe, njen reljef je geološki mlad. Zbogintenzivnih tektonskih pokreta u tercijaru, istočni i južni dio tla je potonuo (Botnički zaljev i kanal Skagerrak),dok se središnji dio uzdignuo. U tom središnjemdijelu nalazi se i najviši vrh Švedske (Kebnekaise,2 123 m). Glavne egzogene sile bile su glacijalnadestrukcija i akumulacija i pod njihovim seutjecajem formirao današnji reljef. Zbog toganajviši vrhovi Skandinavskog gorja imajurazvijene razne glacijalne reljefne forme dok suniži dijelovi zatrpani debelim naslagama morena iraznog glacijalno-fluvijalnog tla.Obala Švedske duga je 3 218 km. Južni dio slaboje razveden (malo je prirodnih luka), a ostatakobale je dobro razveden s mnogo malih otoka iplitkih zaljeva.

Rudna bogatstvaStare stijene su bogate rudama, a najvažnija je željezna ruda i obojeni metali. Zbog toga je rudarstvo jedna odnajstarijih gospodarskih grana u Švedskoj. Već u 13.st. dolaze rudari iz germanskih zemalja (Sasi) i to zbogeksploatacije bakra kod grada Faluna u središnjoj Švedskoj. Tu se i danas crpe razne rude te ga stoga zovuriznica Švedske.Najvažnije rudno bogatstvo je željezna ruda. Njena je eksploatacija počela u 18.st. i to prvo u naseljenimpodručjima sjeverno od velikih švedskih jezera. Najbolji rudnici željezne rude su Gällivare i Kiruna. Oni senalaze na samom sjeveru zemlje. To su najbolji rudnici željezne rude na svijetu jer sadrže najveći udio željeza urudi.Najvažniji rudnici srebra i olova su oko grada Uppsala. Iskorištavaju se i nalazišta cinka, kobalta, titana, nikla,volframa… Fosilnih goriva ima malo. Bitniji je samo ugljen čija se nalazišta nalaze na jugu Švedske, ali on jeslabe kvalitete.Glavno nalazište granita je u središnjoj Švedskoj na području između Göteborga i Stockholma. Lapor seiskorištava u južnoj Švedskoj.

Otoci u Botničkom zaljevu

77

KlimaPresudan utjecaj ima Skandinavsko gorje koje se okomito pruža u odnosu na cirkulaciju zračnih masa pa takosprečava prodor toplog i vlažnog vjetra s Atlantika, a istodobno omogućuje prodor hladnih zračnih masa sArktika. Jedino se na planinskim prijevojima osjeća topli zrak s Atlantika. Švedska je pod jakim utjecajemanticiklone koja se stvara iznad ruske ploče koja donosi vedro vrijeme. Južni dio Švedske se nalazi podoceanskim utjecajem i upravo nepostojanje Skandinavskog gorja u ovom južnom dijelu je glavni razlog ugodnojklimi.

Srednja siječanjska temperatura Srednja srpanjska temperaturaJug Švedske 1°C 15-17°CLaponija –14°C 11-15°C

Snijeg se na tlu zadržava do sedam mjeseci u Laponiji, a do jedan mjesec na jugu. Botnički zaljev je u svomsjevernom dijelu zaleđen do šest mjeseci godišnje, a na jugu do dva mjeseca. Led se najkasnije počinje otapati nasjevernoj obali otočja Åland. Tu se led počinje otapati tek početkom svibnja.Količina padalina opada od Skandinavskog gorja prema Baltičkom moru i od juga prema sjeveru. ProstorSkandinavskog gorja ima 500 do 1000 mm/god. Količina padalina prema istoku pada na 400-600 mm/god, aprema jugu raste na 600-1000 mm/god. Najmanje padalina ima Laponija.

VodeŠvedske rijeke su kratkog toka s mnogoslapova i brzaka i nisu plovne. Riječni tokovisu međusobno paralelni i to u središnjem isjevernom dijelu zemlje. Pružaju se u smjeruzapad – istok i koriste se za transport drva.Švedska obiluje glacijalnim jezerima kojazauzimaju 8% državnog teritorija. Usredišnjem dijelu zemlje nalaze se četirivelika jezera koja su važna kao plovidbeniput: Vänern, Vättern, Hjälmaren i Mälaren.Preko njih ide vodeni put od Göteborga doStockholma. Zimi plovidba nije moguća zbogleda.

VegetacijaŠume prekrivaju 60% teritorija, a one su vrlo bitne za gospodarstvo. Neplodno tlo zauzima gotovo 40%.

Povijesno-geografski razvojTragovi prve političke organizacije sežu u 7.st. kada su Sveari na prostoru središnje Švedske osnovali svojekraljevstvo. U 10.st. svoju ekspanziju usmjeravaju prema jugu Švedske, a u 12.st. se okreću prema istoku. Tadaje Švedska zavladala Finskom koju će držati do kraja 19.st. Od 1319. do 1364. Švedska stupa u personalnu unijus Norveškom, a 1397. stvara se Kalmarska unija (personalna unija Švedske, Danske i Norveške pod danskomkraljicom).Početkom 16.st. Švedska istupa iz Kalmarske unije. U to doba počinje politički uspon Švedske koja će se usljedećim stoljećima s Danskom i Poljskom boriti za prevlast na Baltičkom moru. U 16.st. Švedska zauzimaprimorski dio Estonije i Latvije. Koalicija Danske, Poljske, Saske i Rusije ju je porazila u Nordijskom ratu(1700-1721.) te je Švedska izgubila status europske velesile. Nakon poraza od Napoleona, Rusija joj je 1809.oduzela Finsku. Kielskim mirom Švedska je od Danske dobila Norvešku koja je ostala u personalnoj uniji saŠvedskom sve do 1905.U I. i II.sv.ratu Švedska je bila neutralna, iako je Njemačkoj morala isporučivati željeznu rudu. Švedska jepristupila Europskoj uniji (52,2% birača na referendumu se izjasnilo za pristupanje) 1995., a zbog neutralnostinije članica NATO-a.

Jezera

78

StanovništvoGustoća naseljenostiNajveći dio Šveđana živi u gradovima (84%). S obzirom na geografski razmještaj najviše stanovništva živi napodručju od Värmlanda do Skåne. Taj prostor obuhvaća 113 km2 površine Švedske a tu živi 83% stanovništva paje gustoća naseljenosti 51 st/km2. Među gušće naseljene krajeve spada ostali dio te jezerske regije s gustoćomnaseljenosti od 25 st/km2. Najgušće su naseljeni: prostor grada Stockholma (200 st/km2), Mälmea (162 st/km2) iGöteborga (147 st/km2). Ostatak Švedske je gotovo pust s prosječnom gustoćom naseljenosti 3-12 st/km2

(nepovoljna prirodna osnova).

GenezaJoš u vremenu prije Krista, na prostoru Švedske, živjela su razna germanska plemena. Početkom nove ere, rimskipovjesničar Tacit spominje kako na ovom području žive Sveari. On navodi da je to glavni narod Skandinavskogpoluotoka. Današnji Šveđani su njihovi potomci. Šveđani su germanski narod.

Kretanje stanovništvaDuže vrijeme Švedska je zemlja sa slabim prirodnim prirastom. Prvi značajniji porast stanovništva u Švedskojzabilježen je u 18.st. Tada je zahvaljujući mirnodobskom razdoblju i gospodarskom napretku, stanovništvoporaslo sa 1,45 mil 1700. godine na 2,5 mil 1820. godine (porast od 62% ili 10% godišnje, a to je dva puta višeod ukupnog svjetskog porasta stanovništva). Od sredine 18.st. do sredine 19.st., zbog populacijskog pritiska,počinje iseljavanje u SAD (tradicionalno odredište Šveđana). Od tada Švedska počinje privlačiti pažnju po svomniskom natalitetu.Od sredine 20.st. stopa nataliteta je počela naglo opadati, sve do 1997. Te je godine u Švedskoj bilo 0,5 milstranih državljana, a to je 6% ukupnog stanovništva te je po tome Švedska u svjetskom vrhu. Najveći brojstranaca je iz Azije i došli su iz ekonomskih razloga. Za razumijevanje doseljavanja bitna je švedska politikaneutralnosti i solidariziranja sa zemljama koje su pogođene ratom ili diktaturama. Zbog toga se od 1970ih, nakonuvođenja diktature u Čileu, bilježi značajnije doseljavanje Čileanaca (čak 2-3% ukupnog stanovništva), a od1990ih doseljavanje stanovništva iz Iraka i Bosne i Hercegovine. Iseljavanje je slabije izraženo i uglavnom jebilo usmjereno prema Norveškoj, Finskoj i SAD-u.

Strukture stanovništva

Narodnosna strukturaNarod Udio ili broj stanovnikaŠveđani 90,1%Finci 50 000Laponci 15 000-30 000

Laponci žive na sjeveru, a Finci na sjevernoj i istočnoj obali.

Jezična i religijska strukturaSlužbeni je jezik švedski, a govore se još finski, laponski, norveški, danski. Hrvatski zna 20 000-25 000 ljudi.Luterani čine 88,2% stanovništva, a ostatak čine katolici i Židovi.

GospodarstvoŠvedska je visoko industrijalizirana zemlja s razvijenim tercijarnim sektorom. Slabost gospodarstva je velikaovisnost o izvozu. U privatnom je vlasništvu 90% poduzeća, a ostatak je u državnom vlasništvu (željeznica…).Bogatstvo prirodnim resursima, osobito šumom i željeznom rudom, omogućilo je preobrazbu Švedske izsiromašne poljoprivredne u razvijenu industrijsku zemlju. Industrija je osnova gospodarstva. Na ovo senadovezuje i veliki hidroenergetski potencijal. Svoj gospodarski razvoj Švedska temelji na politici “državeblagostanja” tj. što pravednijoj raspodjeli nacionalnog bogatstva. U svim gospodarskim sektorima postojikonkurencija državnih i privatnih firmi. Svi se gospodarski problemi i nesporazumi rješavaju dijalogom isuradnjom vlade, poslodavaca i sindikata. Posebno se brinulo o punoj zaposlenosti i to kroz prekvalifikacijuradnika koji su ostali bez posla.

79

S druge strane vlada je provodila politiku poticanja industrijalizacije, poticala je poreznu politiku, investiranje uistraživanja kako bi se potaknule inovacije, a također je planski provođena devalvacija švedske krune kako bišvedski proizvodi bili što konkurentniji na svjetskom tržištu (tamo gdje je slabija valuta). Švedska nije uvelaeuro kao zajedničku europsku valutu.

Primarni sektorPoljoprivreda je razvijena u južnom i središnjem dijelu zemlje koji je klimatski pogodniji, a poljoprivredno seiskorištava 10% površine Švedske. Poljoprivredno je najpogodnija pokrajina Skåne na jugu zemlje, a bitna je icijela jezerska regija. Sjeverni dio zemlje je prehladan za poljoprivredu s mnogo neplodnog tla pa je tu samo 1%površine obrađen. Prosječna veličina farmi je 15-20 ha. Glavna grana poljoprivrede je mliječno stočarstvo, a odratarskih kultura bitnije su žitarice, šećerna repa i krumpir. Švedski farmeri su udruženi u zadruge kojeprikupljaju, prerađuju i prodaju proizvode.Šume prekrivaju polovicu površine, a drvo i drvni proizvodi čine petinu izvoza. Šume se eksploatiraju usredišnjem i sjevernom dijelu Švedske.Godišnji ulov ribe iznosi 250 000 tona, a glavne ribarske luke su na zapadnoj obali.

Sekundarni sektorŠvedska još uvijek ima izuzetno razvijen industrijski sektor. Industrija se razvija od 1870ih zahvaljujućinalazištima visokokvalitetne željezne rude i ugljenu uvezenom iz Poljske.Glavna industrijska područja su jezerska regija, zapadni dio Skånea te primorski gradovi. Od industrijskih grana,na prvom mjestu je crna metalurgija (proizvodnja željeza i čelika). Ona je uglavnom izvozno orijentirana.Domaći čelik se koristi u strojogradnji. Na strojogradnju otpada trećina ukupne industrijske proizvodnje i dvijepetine izvoza (poljoprivredni strojevi, kućanski aparati (Electrolux)…). Posebno je bitna proizvodnja automobilaod koje se samo u SAD izvozi polovica ukupne proizvodnje (Volvo, SAAB, Scania (kamioni)).Razvijene su i industrija kućanskih aparata i telekomunikacijska industrija (Ericsson), proizvodnja oružja(Nobelove tvornice67, Bofors – protuzračni topovi), kemijska industrija (proizvodnja umjetnog gnjojiva išibica68).

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapošljava 70% radne snage i daje 70% BND-a.Najbitnije djelatnosti su: bankarstvo, osiguranje i financijskoposlovanje. Švedska ima najjaču skandinavsku banku i glavnuburzu za skandinavsko tržište. Važni su i promet (trajektni,zračni – SAS) te zdravstvo.

Regije1. NorrlandNorrland (“sjeverna zemlja”) obuhvaća 60% teritorija Švedske.Od Norveške prostor je odvojen Skandinavskim gorjem koje obiluje ledenjacima. Ovo je klimatski najsurovijaregija. Na visinama iznad 500 m zbog hladne klime stabla uopće ne uspijevaju. Niži dijelovi ove regije subrežuljkasti i slabo naseljeni s prostranim šumama bora i omorike. Ova je regija postala gospodarski važna u19.st. i to zbog drva i željezne rude. Drvo se i danas eksploatira i to tako da se zimi obavlja sječa, a u proljeće sepomoću rijeka trupci spuštaju prema moru. Rijeke su bitne i za dobivanje električne energije. Stanovništvo overegije uglavnom živi u riječnim dolinama i primorju. Zbog velikih nalazišta željezne rude koja se smatranajkvalitetnijom na svijetu, posebno u Laponiji, ovo je gospodarski najvažnija regija Švedske. Ruda se izvozikroz luku Luleå i kroz norvešku luku Narvik. Ova regija također obiluje zalihama bakra, zlata, olova i srebra.Glavni centri se nalaze na obali Botničkog zaljeva i to su luke koje služe za transport drva. Osim grada Luleå,glavni centri su Haparanda, Umeå (sveučilišni grad), Sundsvall (trgovinsko-prerađivački centar), Gävle(izvozna luka) i Falun (eksploatacija bakra i zlata, drvoprerađivačka industrija i proizvodnja papira). OsimFaluna, značajniji rudarski centri su Gällivare i Kiruna te Boden.

67 Alfred Nobel je izumio dinamit i to za rudnike jer je Švedska još od srednjeg vijeka rudarska zemlja.68 Šibice su izumljene u Švedskoj te je 1844. otvorena prva tvornica šibica.

Šuma na sjeveru Švedske

80

2. Jezerska regijaJezerska regija obuhvaća prostor jezeraVänern, Vättern, Hjälmaren i Mälaren.Ova su jezera bitna jer preko njih idevodeni put od Göteborga doStockholma čime je put skraćen za450 km. Regija se odlikuje plodnimtlom pa 40% njene površine otpada nafarme. Ova regija ima najveći brojstanovnika i najjaču industriju. Ovo jedemografska i ekonomska jezgraŠvedske. Gotovo sva industrija nalazise u ovoj regiji. Bogatstvo željeznerude uz uvoz poljskog ugljenaomogućilo je industrijalizaciju još u19.st. Glavna središta su: Stockholm(1,5 mil stanovnika, autoindustrija,telekomunikacijska industrija,

proizvodnja kućanskih aparata, prometni i financijski centar), Uppsala (vjersko središte Švedske i grad snajstarijim sveučilištem u zemlji), Västerås, Eskilstuna, Nykoping [ničeping], Karlskoya i Göteborg (najvećašvedska luka). Sve su ovo značajnaindustrijska središta.

3. SmålandSmåland je granitna visoravan koja seizdiže do 400 m visine69. Tlo jekamenito, siromašno humusom inepovoljno za poljoprivredu. Prevladavašuma niskog hrasta, a u južnom dijelurazvijene su i močvare. Ovo je slabonaseljena regija i gospodarski slaborazvijena. Kako tlo ne pruža uvjete zapoljoprivredu, najbitnija je industrijarazvijena u malim centrima. Glavnicentar je Jönköping [jenčepin].70

4. SkåneOva regija obuhvaća jug Švedske. Skåne je u prošlosti imala važno strateško značenje, a danas je žitnicaŠvedske. Osim što je važna za poljoprivredu i što ima veliku prometnu važnost, regija se ističe i gustoćomnaseljenosti71. Glavno središte je Malmö (lučki i brodograđevni centar). Ostali centri su: Lund (sveučilišnicentar) i Trelleborg (bitan zbog trajektne veze s Njemačkom).

69 Na karti je ova regija označena žutom bojom.70 Tu je najstarija tvornica šibica.71 Ovo je najgušće naseljeni prostor Švedske.

Stockholm

Göteborg

81

Finska

Površina: 338 145 km2

Broj stanovnika (1992): 5 026 420Gustoća naseljenosti: 15 st/km2

Glavni grad: Helsinki (850 000 stanovnika)

Geološka građa i reljefFinska pripada prostranom prostoru Fenoskandije koja je građena od prekambrijskih stijena. U kasnijimgeološkim razdobljima često je dolazilo do izljeva magme koja i danas prekriva velik dio Finske. Budući da je udoba paleozoik Finska bila prekrivena morem, postoje mnoge naslage iz ovog razdoblja.Presudan utjecaj na oblikovanje Finske imalo je razdoblje pleistocena kada se cijeli teritorij nalazio pod ledom.Otapanjem leda krajem pleistocena povećala se razina mora čijim je radom stvorena abrazijska terasa široka do100 m. Oslobodivši se pritiska leda, finsko se tlo počelo izdizati, a taj proces traje i danas.U samom reljefu prevladavaju razne forme pleistocenske glacijacije kao što su razne ledenjačke doline i dolinskaproširenja koja su nakon otapanja leda pretvorena u jezera. Gotovo 4/5 finskog teritorija prekrivaju morenskenaslage. Razvedenost obale također je uvjetovana radom leda. Unutrašnjost Finske je uglavnom brežuljkasta dokse uz obalu ističu brda do 300 m visine, a jedino na sjeveru prelaze 700 m. Tu se nalazi i najviši vrh Finske –Haltia72 s 1324 m nadmorske visine.Obala je niska i dobro razvedena s brojnim zaljevima i otocima ledenjačkog porijekla. Ukupna duljina obalnecrte je oko 1 100 km. Razvedenost se smanjuje od juga prema sjeveru. To je uglavnom kamenita i pješčana obalas brojnim obalnim sprudovima. Ispitivanja su pokazala da se u južnom dijelu obala izdigla za 50, a u sjevernomdijelu za čak 77 m.

KlimaIako Finska leži na samom sjeveru Europe, imaznatno topliju klimu od krajeva koji se nalaze uistim geografskim širinama. blizina azijsko-ruske kopnene mase daje klimi Finskekontinentalni karakter koji, donekle, ublažujutopliji i vlažniji vjetrovi sa jugozapada (sBaltičkog mora).Prosječna zimska temperatura kreće se od –3do –14°C, a u vrijeme vrlo hladnih zimaprosjek temperatura se spušta i do –30°C.Zimska sezona (dio godine kada je prosječnatemperatura zraka do 0°C) u južnom dijeluFinske traje 130–150 dana, a u sjevernojFinskoj 170–210 dana.Ljetna sezona (prosječna dnevna temperaturaje iznad 10°C) na jugu traje 110–120 dana, u središnjoj Finskoj 85–110 dana, a na sjeveru svega 50–85 dana.Najviše padalina ima jug Finske, oko 700 mm/god. Količina padalina opada prema sjeveru i u Laponiji iznosisvega 400 mm/god. najkišovitiji mjesec je kolovoz, a najmanje padalina ima od veljače do travnja. Južni dijelovisu pod snijegom od sredine prosinca do sredine travnja, a sjeverni od sredine studenog do sredine svibnja.Najviši dijelovi su pod vječnim snijegom.

Rudno bogatstvoNajbitnije rude su: bakar, željezna ruda, cink, zlato i kobalt, ali one se ne ističu svojom količinom. U sjevernimdijelovima Finske nalaze se velike naslage visoko kvalitetnog granita, ali se on nedovoljno iskorištava zbognepogodnih klimatskih karakteristika.

72 Haltiatunturi, na granici s Norveškom.

Zimska idila

82

VodeJužni dio Finske je jezerski prostor s oko 65 000 jezera. Jezera su povezana prirodnim kanalima, tako da sedogađa i da jedno jezero ima dva imena. Ledenjačkog su postanka. Nastala su pregrađivanjem tokova čeonimmorenama. Po površini najveće jezero je Saimaa s 1 300 km2.73

VegetacijaGotovo 2/3 Finske su prekrivene šumom. U južnom dijelu to je bjelogorica (javor i lipa), a u središnjem isjevernom dijelu prevladava crnogorica. Neplodno je 26,9% teritorija, a samo 8,2% otpada na oranice ivoćnjake.

Povijesno-geografski razvojTek u 12.st. nastaje prva državna organizacija. U 18.st. Rusi zauzimaju Kareliju. Rusi 1809. zauzimaju cijeluFinsku. Finska dobija autonomiju u okviru Rusije, a pripojena joj je i Karelija te otočje Åland. Finska je 1917.proglasila nezavisnost.Finska je 1920. dobila luku Petsamo.74 Nakon šestomjesečnog finsko-ruskog rata, 1940., Finska Rusiji prepuštaRusiji granični pojas uz jezero Ladoga. Definitivno određivanje granice izvršeno je 1947. Tada je Finskaizgubila luku Petsamo i izlaz na Barentsovo more.

StanovništvoFinska spada među najrjeđe naseljene europske zemlje (15 st/km2). Najgušće naseljeno je južno primorje gdje jegustoća naseljenosti 120 st/km2. Najrjeđe je naseljen sjever, prostor Laponije sa 2 st/km2.Starosjedioci Finske su Laponci ili kako sebe nazivaju Sami. Oko 100. godine počinju se doseljavati Finci kojipotiskuju Laponce prema sjeveru. Inače Finci su autohtoni narod i u Rusiji, na prostoru Karelije i na sjeveruŠvedske. Od ostalih autohtonih naroda tu su Laponci i Šveđani. Šveđani uglavnom žive na Ålandu i u gradovimana jugozapadu.

Kretanje stanovništvaFinska se već duže vrijeme ističe po niskom prirodnom prirastu. Sve do kraja II.sv.rata Finska je bilaemigracijska zemlja iz ekonomskih razloga. Glavna struja iseljavanja bila je usmjerena prema Švedskoj. NakonII.sv.rata Finska postaje imigracijska zemlja. Danas je najviše doseljenika iz Rusije, Estonije, a bilježi se i znatnopovratničko doseljavanje Finaca iz Švedske.

Strukture stanovništva

Narodnosna strukturaNarod Udio u broju stanovnika (%)Finci 93,9Šveđani 5,9Laponci 1,2 (oko 5 000)

Jezična strukturaSlužbeni jezici u Finskoj su finski i švedski. Laponski je govorni, ali ne i službeni.

Religijska strukturaVjera Udio u broju stanovnika (%)Evangelici 85Pravoslavci 2–3

73 Saimaa jezero se nalazi na jugoistoku Finske, nedaleko od granice s Rusijom.74 Danas je to luka Pečenga u Rusiji na ušću istoimene rijeke u Barentsovo more.

83

GospodarstvoFinska je visoko razvijena zemlja. U državnom vlasništvu su samo željeznica i pošte, a u nekim granamagospodarstva, posebno u šumarstvu, postoji konkurencija između privatnog i državnog sektora. Bitno obilježjegospodarstva je znatna ovisnost o vanjskoj trgovini.

Primarni sektorPrimarni sektor daje 5% BND-a. Obradivo tlo se nalazi na jugu i zapadu zemlje. Prosječna veličina posjeda je 12ha. Jedan dio poljoprivrednih posjeda je u vlasništvu države. Stočarstvo daje 70% svih poljoprivrednih prihoda.Finska gotovo u potpunosti zadovoljava svoje potrebe u žitaricama, a važni su i prinosi šećerne repe i krumpira.Šumarstvo je i danas najvažnija grana finskog gospodarstva. Naime drvo i drvni proizvodi čine 40% izvoza, a udržavnom posjedu je 1/3 šuma. Šume prekrivaju 2/3 površine zemlje. Ribarstvo je slabo razvijeno. Ulov iznosisvega 100 000 t/god.

Sekundarni sektorSekundarni sektor daje 27% BND-a. Najvažnije su drvnoprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Finskaje naime najveći svjetski proizvođač prerađenog drveta (drvnog materijala, papira…). Metaloprerađivačkaindustrija se naglo razvila nakon 1940ih godina.75 U okviru nje su najrazvijenija je strojogradnja (proizvodnjapoljoprivrednih strojeva i opreme76, električnih motora i generatora, strojeva za proizvodnju papira, obradudrveta, automobilska, brodogradnja (trajekti i ledolomci), prometne opreme…). Danas je jako razvijenatelekomunikacijska industrija – Nokia. Nokia je prva na svijetu po proizvodnji mobitela.

Tercijarni sektorTercijarni sektor daje najveći dio BND-a (oko 60%). Tu je najvažnije bankarstvo. U Finskoj se nalazi najjačaskandinavska banka. Bankarski sustav je posebno razvijen. Bitno je i osiguranje, trgovina, ugostiteljstvo, turizami promet.

Regije1. PrimorjePrimorje se pruža uzBotnički i Finski zaljev.Ovo je klimatskinajugodnija regija77 smalo šumskih površina imalo jezera. Ovdje je inajplodnije tlo te su tunajpogodniji uvjeti zaratarstvo.Najproduktivnije farmesu na jugu regije, uzobalu Finskog zaljeva.Rijeke služe za transportte se iskorištavaju zadobijanje hidroenergije.Ovo je najnaseljeniji dio Finske. Osovina razvoja su obalni gradovi u kojima se razvija metaloprerađivačka itelekomunikacijska industrija. Helsinki je glavno središte i najveći industrijski centar, ali i važna ljetna luka.Ostala središta i ljetne luke su gradovi Turku78, Vaasa79 i Hangö (Hanko)80.

75 To je posljedica toga što je Rusija tražila odštetu nakon finsko-ruskog rata (u naturi).76 Od metaloprerađivačke industrije najrazvijenija je strojogradnja.77 Posebno je ugodan najjužniji dio.78 Turku je grad na jugozapadu zemlje, na ušću rijeke Aurajoch.79 Vaasa je grad na obali Botničkog zaljeva.80 Hangö je najjužnije naselje Finske.

Helsinki

84

2. Jezerska regijaJezerska regija zaprema jugoistočni dio Finskei obuhvaća najveći dio finskih velikih jezera81.Sama jezera prekrivaju polovicu ove regije.Najveće jezero Saimaa je bitno jer preko njegaide plovni jezerski sistem duljine 300 km.Ovim plovnim sustavom plove brodovi kojipovezuju jezerske gradove u kojima je smještennajveći dio finske drvoprerađivačke industrijete industrije celuloze i papira. Kopneni dioregije prekriven je šumom, a ratarstvo jeograničeno samo na jugozapadni dio regije.Ovo je glavno proizvodno područje drva uFinskoj. Glavno središte je grad Tampere(180 000 stanovnika). On je po veličini drugi

grad Finske. Važan je i grad Lahti. Oba gradasu poznata i po čeličanama.

3. LaponijaLaponija obuhvaća sjeverni, brdoviti dio Finske i najslabije je naseljenidio zemlje. Klimatski uvjeti su nepovoljni i to ne samo za ratarstvo već iza razvoj šume. U sjevernom dijelu to je prostor tundre. U pejsažuprevladavaju brda odvojena močvarama. Laponci su nomadi-stočari i bavese uzgojem sobova. Kamenolomi granita se iskorištavaju u ljetnomdijelu godine.

4. OtočjeOtočje obuhvaća otoke u Botničkom i Finskom zaljevu. Najveći dio otokaje malen površinom i nenaseljen. Tlo je kamenito pa je čak i vegetacijaoskudna i slabo razvijena. Stanovništvo je koncentrirano na nekolikovećih otoka gdje žive kao ribari i ugostitelji (vikend turizam s kojim siupovezane saune82).Najvažnije je Ålandsko otočje. To je skupina od 6 500 otoka ukupne površine 1 481 km2. Naseljeno je svega 80otoka. Ukupan broj stanovnika je 25 000, a 95% stanovnika su Šveđani. Nalaze se na ulazu u Botnički zaljevizmeđu Švedske i Finske. Glavni otok u ovoj skupini je Åland. To je najveći finski otok koji ima uglavnomturističku i prometnu važnost. Tradicionalna grana gospodarstva je ribarstvo, a u novije se vrijeme zbog blizinefinskih gradova i blizine Stockholma razvija vikend turizam.Kada je Finsku, 1809., zauzela Rusija, Švedska je Ålandsko otočje prepustila Rusiji. Otočje je tada pripojenoautonomnom vojvodstvu Finske po prirodnom načelu. Stanovništvo su činili Šveđani. Finska 1917. postajenezavisna, a 1918., nakon plebiscita, lokalno stanovništvo traži pripojenje Švedskoj, ali Liga naroda je, 1921.,otoke ostavila pod finskom upravom pod uvjetom demilitarizacije. Lokalno je stanovništvo 1945. ponovnotražilo pripojenje Švedskoj, ali odlukom pariške mirovne konferencije otočje ostalo u okviru Finske kaodemilitarizirana autonomna regija.

81 Regija ima 60 000-65 000 jezera.82 Saune su finski izum.

Jezerska regija

Laponija

85

Island

Površina: 102 819 km2

Broj stanovnika (1993): 264 922Gustoća naseljenosti: 3 st/km2

Glavni grad: Reykjavik (99 623)

Geološka građa i reljefU smjeru istok–zapad Island se pruža u dužini od 465 km, a usmjeru sjever–jug 313 km. Obala je vrlo razvedena i strma svelikim brojem fjordova. Najveći broj fjordova je na sjevernoji zapadnoj obali.Tri četvrtine površine otoka otpada na planinsko područjekoje je nastalo vulkanskim izljevima sivog, zelenog i smeđegbazalta.83 Ostali dio otoka zauzima visoravan do 1 000 mnadmorske visine iz koje se izdižu osamljene uzvisine. Islandje i nastao vulkanskim djelovanjem i to na mjestu razdvajanjadviju ploča (zona spreadinga). Vulkanska djelatnost se bilježii u 20.st. Na jugu otoka se nalazi vulkan Hekla (1 447 m). Naledenjaku Vatna Jökul84 se nalazi i najviši vrh Islanda –Hvannadalshnúkur sa 2 119 m nadmorske visine. Najugoistočnom dijelu otoka najmanji je razmak između planinai mora. Inače između planina i obalne crte postoji primorskanizina koja je neravnomjerno razvijena. Najviši dijelovi suprekriveni vječnim snijegom i ledom te su pod ledenjacima.Najveći ledenjak je Vatna Jökul sa 8 500 km2. Na Islandupostoje i druge forme koje upućuju na vulkansku aktivnost:gejziri85 i izvori sumpornih plinova.

KlimaIako je otok u blizini sjeverne polarnice more se nikada ne zaleđuje, a temperature su za ovaj dio svijetarelativno ugodne. Sve je to posljedica utjecaja tople Golfske struje.86 Primorski prostor ima oceansku klimu, aviši dijelovi imaju oštru planinsku klimu.Prosječne godišnje temperature u siječnju u Reykjaviku iznose 1,2°C, a u srpnju 10,9°C. Za ljude je neugodnavlažnost zraka i magle. Glavno obilježje klime je izloženost otoka ciklonalnim poremećajima. Vjetrovi su jaki,naručito zimi zbog razvijenosti islandske ciklone tj. minimuma.87 Južni vjetrovi s oceana donose vlagu i kišu.Količina padalina je od 870 mm do 1 350 mm/god. Sjeverni vjetrovi donose hladni arktički zrak pa je sjevernaobala i slabije naseljena. Snježna granica je izrazito niska i počinje već od 650–900 m nadmorske visine. Vječnisnijeg prekriva 13% površine otoka.

VodeNema značajnijeg toka. Riječni tokovi se granaju radijalno od jugoistoka otoka. Tokovi su kratki, svega 100–150 m, a hrane se vodom otopljenog ledenjačkog pokrova. Tokovi se odlikuju mnogim vodopadima i velikombistrinom vode.

83 Tri četvrtine otoka prekriveno je bazaltnom lavom.84 Vatnajökull85 Gejziri su važni kao turistička atrakcija, ali se upotrebljavaju i za grijanje domaćinstava (ne zagađuju, bez ikakvog utroškaenergije).86 Island je “dar Golfske struje”.87 Islandski minimum djeluje na najvećem dijelu europskog kontinenta.

Gejzir

86

VegetacijaNeplodno je 77,33% površine otoka, a na livade i pašnjake otpada 22,13%. Livade i pašnjaci su u gospodarskomsmislu najznačajniji. Obrađeno je samo 0,04% površine otoka. Šume zauzimaju 0,03% površine. To je šumakoju je zasadio čovjek. To je niže drveće jer je otok sjevernije od granice šume. Oranice zauzimaju samo 0,01%površine.

Povijesno-geografski razvojU 8.st. počelo je doseljavanje na Island. Island 1262. dolazi pod vlast Norvežana. Kalmarska se unija osniva1397. Otok je pod danskom upravom počeo gospodarski nazadovati. Islandska država proglašena je 1918., ali jes Danskom ostala u personalnoj uniji. Britanci se 1940., kada je Njemačka okupirala Dansku, iskrcavaju na otok.Island je nezavisnost proglasio 1944.

StanovništvoSa 3 st/km2 Island je najrjeđe naseljena europska država. Naseljeno je svega 41% površine otoka i to u primorju.Raspored stanovništva je izrazito neravnomjeran. Najgušće su naseljeni južni i jugozapadni dio otoka, a 57%stanovnika živi u području grada Reykjavika.88

GenezaPrvi stanovnici Islanda bili su irski redovnici koji na otok dolaze krajem 8.st. U 9.st. dolaze norveški Vikinzi kojisu otoku i dali ime “ledena zemlja”. Krajem 9.st. usljed sukoba unutar Norveške povećao se broj europskihemigranata. Osim Norvežana, u 9. i 10.st. doseljavalo se i stanovništvo iz Irske, Škotske te sa Shetlandskih,Orkneyskih i Hebridskih otoka. Prevagnula je norveška, skandinavska crta pa se Islanđani ubrajaju u germanskenarode. Islanđani su potomci doseljenih vikinga koji su se miješali s keltskim doseljenicima.

Kretanje stanovništvaPrirodni prirast je nizak, ali je znatno viši nego kod skandinavskih zemalja i iznosi čak 0,9‰. Island jetradicionalno emigracijska zemlja. Čak zadnjih godina ima negativnu migracijsku bilancu (odnos useljenika iiseljenika). Glavne zemlje u koje Islanđani iseljavaju su: Danska, Norveška, Švedska i SAD. Oko 22 000Islanđana (8% ukupnog stanovništva) ima prebivalište u inozemstvu. Od stranaca na Islandu prevladavaju onikojima je jedan od roditelja Islanđanin (1996. godine na Islandu je živjelo oko 5 000 stranaca). Zadnjih godinabilježi se porast doseljavanja i to uglavnom iz ekonomskih razloga. Doseljenici su uglavnom iz Azije te se uzadnjih deset godina broj Azijaca povećao četiri puta.

Strukture stanovništvaIslanđani čine 96,1% stanovništva. Jedini službeni jezik je islandski. Luterani čine 92% stanovništva.

GospodarstvoIsland je država koja je najudaljenija od europskog tržišta. Zato vodi politiku otvorene trgovine te nastojioskudicu sirovinama, voćem, povrćem i robom široke potrošnje nadoknaditi izvozom ribljih prerađevina, krzna,ovčjeg mesa i pomorskih usluga.

Primarni sektorIsland nema ni 1% obradivog zemljišta (0,04%). Ratarstvo je koncentrirano u primorju s tim da se uglavnomuzgajaju krmne kulture, šećerna repa i krumpir. Od 1930ih razvio se uzgoj bilja u staklenicima (povrća, cvijeća ivoća). Islanđani su to prvi razvili. Povrće se uglavnom uzgaja pod utjecajem polarnog dana. Moguće je uzgajati ibanane jer se u staklenicima može postići efekt “tropske topline”.Stočarstvo je razvijenije od ratarstva. To je tradicionalna grana islandskog gospodarstva. Na prvom mjestu považnosti je ovčarstvo, a zatim govedarstvo. Island je poznat i po uzgoju konja – ponija89 koji se uzgajaju zaizvoz.

88 Island je velik kao Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a ima stanovnika kao splitska urbana regija.89 Poni je islandski patuljasti konj.

87

Ribarstvo je najavažnija grana primarnog sektora. Godišnji ulov ribe kreće se oko 1,5 mil tona po čemu jeIsland treća zemlja Europe, ali po ulovi ribe po glavi stanovnika Island je na prvom mjestu u svijetu. Ukupno sesedmina zaposlenog stanovništva bavi ribarstvom ili je zaposlena u tvornicama koje prerađuju ribu. Riba seizvozi i čini 75% vrijednosti izvoza. Ribom su posebno bogate obalne vode i to zbog mješanja tople i hladnevode.

Sekundarni sektorIndustrija prerade ribe je daleko najvažnija. Razvijene su i tiskarstvo, proizvodnja aluminija, cementa, odjeće,električne opreme i prehrambena industrija. Industrija se razvija planski i to uz stranu financijsku pomoć (SAD iŠvicarska), a u novije vrijeme se razvija privatno poduzetništvo.

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapošljava 60% radne snage i daje 70% BND. Island nema željeznicu pa je u prometunajvažnije pomorstvo i zračni prijevoz. Zadnjih godina turizam je najbrže rastuća grana islandskoggospodarstva.90 Velika prednost je činjenica da je Island ekološki potpuno čist. Nema zagađivanja. Jedinizagađivač je industrija aluminija, ali i to nastoje riješit. Najviše dolaze Britanci i Njemci. Atraktivne su, uzgejzire, vožnje brodovima kojim se razgledavaju kitovi.

Regionalizacija

1. PrimorjePrimorje je jedina naseljena regija. Prekrivena je velikim travnatim površinama koje omogućuju stočarstvo, a uovoj regiji su jedine površine plodnog tla na otoku. Tu je i glavni grad Reykjavik u kojem je koncentriran savekonomski, kulturni i ini život.

2. Unutarnja visoravanUnutarnja visoravan je područje iznad 790 m nadmorske visine. Oštro je izdvojena od primorske nizinerasjednom crtom. Obiluje cijelim nizom vulkanskih formi i s nekoliko aktivnih vulkana. Ledenjaci dosežudebljinu od 1-2 km, a također su oblikovali manja jezera. Voda ledenjaka služi kao izvor za male vodotoke.

90 Trend u kojem veliki udio ima zasićenost turističkih destinacija.

Gullfoss (“Zlatni slap”) na rijeci Hvita

88

Podjela Trajanje (milgodina)

Početak (prijemil godina) Orogeneza

Eon Era Period EpohaHolocen

PleistocenKvartar 2

PliocenNeogen Miocen

OligocenEocen

Kenozoik

TercijarPaleogen

Paleocen

63-65

65

Alpska

Kreda 70 135Jura 45-55 190Mezozoik

Trijas 34-45 230Mirovanje

Perm 50-55 285Devon 65 350Karbon 50-55 395-400 Hercinska

Silur 40 435-440Ordovicij 60-65 500 Kaledonska

Fane

rozo

ik

Paleozoik

Kambrij 70 570

Algonkij (proterozoik)

Krip

tozo

ik

PrekambrijArhaik (arheozoik)

Oko 4000 4700

PITANJA 1. Nabroji bar pet regija Velike Britanije u kojima se eksploatiraju rude. 2. Koja je ruda najvažnija za suvremeno gospodarstvo Velike Britanije? Nafta 3. Kada je nastalo kraljevstvo Velike Britanije? 1707. godine 4. Koji vjetar na mediteranskoj obali Francuske ima karakteristike naše bure? Mistral (maestral) 5. Uz koje su dvije belgijske rijeke značajna rudna nalazišta? Meuse i Sambre 6. U kojoj belgijskoj pokrajini većinsko stanovništvo čine Njemci? Liège 7. Uz koji se tjesnac razvio Køpenhagen? Ore Sund 8. Koja gospodarska grana gospodarstva daje 40% izvoza Finske? Drvo i drvni proizvodi 9. Nabroji manjine i nacionalne skupine koje su autohtone u Francuskoj. 10. Koji su jezici službeni u Luxemburgu? Luksemburški, francuski, njemački 11. Geološka građa i reljef Irske? 12. Glavne grane industrije u Švedskoj? Crna metalurgija, strojogradnja, industrija oružja, elektrotehnička,

telekomunikacijska i automobilska industrija 13. Zbog čega je luka Rotterdama broj jedan u svijetu? 14. Koja grana poljoprivrede je najvažnija u Danskoj? 15. Koji je energetski izvor najvažniji u Norveškoj? Hidroenergija 16. Koja je švedska regija najbogatija šumom i rudnim nalazištima? Norrland 17. Koliko posto irskog stanovništva govori samo irskim jezikom? 25% 18. Koji je brzorastući sektor na Islandu? Tercijarni 19. Koje je posjede Norveška donijela u Kalmarsku uniju? 1. Ljevkasta ušća britanskih tekućica? 2. Sjeverna Francuska (od kojih dijelova)? 3. Toplice u Ardenima? 4. Glavni industrijski centar Finske? Helsinki 5. Tradicionalni smjer migracija Islanđana? Danska, Norveška, SAD 6. Najduža rijeka Irske? Shannon 7. Podrijetlo Škota, Farežana i Laponaca? 8. Razlika u pojmovima Holandija i Nizozemska? 9. Klima Danske? 10. Zašto je Luxemburg 1890. proglasio nezavisnost? 11. Nacrtaj profil fjorda i objasni! 12. Yorkshire i Humberside 13. Koje su grane poljoprivrede u Francuskoj hiperproduktivne? Vinova loza, žitarice + stočarstvo 14. Koja se dva grada u Švedskoj gdje se nalazi željezna ruda? Kiruna, Gallivare 15. U kojoj belgijskoj pokrajini žive Njemci? Liege 16. Koja je Nizozemska kompanija najjača u Europi sa engleskim udjelom? Royal Dutch / Shell Group 17. Zbog čega je počelo dinamično demografsko kretanje u Irskoj? 1. Geološka karta UK? 2. Centar konurbacije Tyneside? Newcastle 3. Centar regije East Midlands? Nothingham 4. Klimatske regije Francuske (i ukratko objasnit)? 5. Glavna grana gospodarstva u Irskoj do 1990.? Agrarna poljoprivreda 6. Francuska regija jug? 7. Koje je godine osnovana kraljevina Belgija? 8. Geneza dvije etničke skupine u Belgiji? 9. Geneza Norvežana? 10. Geneza Luksemburžana? 11. Kada je osnovana Kalmarska unija? 1397. 12. Geneza Islanđana?

13. Tko je vladao Nizozemskom do njenog osamostaljenja polovicom 16.st.? 14. Tradicionalni smjerovi iseljavanja Iraca u 2.pol.19.st.? SAD, Velika Britanija (Boston, New York) 15. Geološka građa i reljef Grenlanda? 16. Najznačajnija ruda Norveške? Nafta 17. Utjecaj Skandinavskog gorja na klimu Švedske? 18. Što je “Fenoskandija”? 19. Polderi u Nizozemskoj (važnost)? Lipanj 2002., prvi rok 1. Zašto se Irska naziva zeleni otok? 2. Što je izumio Alfred Nobel? 3. Konurbacije u Francuskoj? 4. Obradivo tlo na Islandu? 5. Najvažnija belgijska luka? Lipanj 2002., drugi rok 1. Industrija na Islandu? Prerada ribe 2. Gdje je sjedište EU i NATO-a? Bruxelles 3. Sedam konurbacija Ujedinjenog Kraljevstva i raspodjela rada u njima? 4. Zašto Paris ima visok stupanj urbane primarnosti ili nešto slično? 5. Dvije ribarske luke Francuske? Boulogne-sur-Mer, Concarneau, Lorient, La Rochelle 6. Značenje Rotterdama? Zbog Rajne 7. Najvažnije prirodno bogatstvo Norveške? Nafta 8. Glavno središte južne Nizozemske? Eindhoven Rujan 2002., drugi rok 1. Sjedište konurbacije Merseyside? 2. Deindustrijalizacija Ujedinjenog kraljevstva? 3. Jugozapad Ujedinjenog Kraljevstva? 4. Najpoznatije toplice u Ardenima? 5. Visoka ili istočna Belgija? 6. Zapadna Nizozemska? 7. Najveće finsko otočje? 8. Norveško otočje koje zimi nije naseljeno? 9. Romanski jezici koji se govore u Francuskoj? 10. Nabroji tri nizozemske kompanije i čime se bave! 11. Nabroji tri švedske kompanije i čime se bave! 12. Zašto je Luksemburg postao nezavisan 1890.? 13. Što su Irci porijeklom i koji su im srodni narodi? 14. Koji je brzorastući sektor na Islandu? 15. Najnaseljeniji dio Grenlanda? 16. Najprometniji od danskih tjesnaca? 17. Karakteristika irskog gospodarstva od 1990.? 18. Koji je najvažniji industrijski grad Norveške? 19. Koji je grad u Švedskoj…? Malmö 20. Tri turističke regije Francuske?