Eurobank a.d. PODACI I INFORMACIJE BANKE · efektivnosti i efikasnosti internih kontrola u Banci....
Transcript of Eurobank a.d. PODACI I INFORMACIJE BANKE · efektivnosti i efikasnosti internih kontrola u Banci....
Izvršni odbor Banke
Del.broj: 01-14581/18
Datum: 31.05.2018.
Eurobank a.d.
PODACI I INFORMACIJE BANKE
na dan 31. decembar 2017. godine
SADRŽAJ:
1. POSLOVNO IME I SEDIŠTE BANKE 1
2. STRATEGIJA I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA 2
2.1. STRATESKI OKVIR UPRAVLJANJA RIZICIMA 2 2.2. STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA 4 2.3. RIZIČNI PROFIL I SKLONOST BANKE KA RIZICIMA 5 2.4. POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA 6
2.4.1. KREDITNI RIZIK 6
2.4.2. RIZIK KONCENTRACIJE 12
2.4.3. TRŽIŠNI RIZIK 13
2.4.4. KAMATNI RIZIK U BANKARSKOJ KNJIZI 14
2.4.5. OPERATIVNI RIZIK 15
2.4.6. RIZIK LIKVIDNOSTI 16
2.5. NAČIN ORGANIZOVANJA PROCESA UPRAVLJANJA RIZICIMA 17 2.6. OBUHVATNOST I VRSTE IZVEŠTAVANJA O RIZICIMA 21
3. POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE U VEZI SA UPRAVLJANJEM RIZICIMA 22
4. KAPITAL BANKE 22
4.1. UPRAVLJANJE KAPITALOM 22 4.2. OPIS OSNOVNIH KARAKTERISTIKA SVIH ELEMENATA KOJI SE UKLJUČUJU U OBRAČUN KAPITALA 22 4.3. PODACI O POVEZIVANJU POZICIJA KAPITALA IZ BILANSA STANJA S POZICIJAMA IZ OBRASCA PI-KAP27 4.4. POVEZIVANJE POZICIJA U RAŠČLANJENOM BILANSU STANJA I POZICIJA U OBRASCU PI–KAP 28
5. KAPITALNI ZAHTEVI I PROCES INTERNE PROCENE ADEKVATNOSTI KAPITALA 30
5.1. POKAZATELJ ADEKVATNOSTI KAPITALA 30 5.2. REGULATORNI KAPITALNI ZAHTEVI 32
5.2.1. KAPITALNI ZAHTEV ZA KREDITNI RIZIK I RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE 33
5.2.2. RIZIK IZMIRENJA/ ISPORUKE 33
5.2.3. RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE 33
6. INTERNA PROCENA ADEKVATNOSTI KAPITALA 33
7. PODACI, ODNOSNO INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA 40
7.1. PODACI O GEOGRAFSKOJ RASPODELI IZLOŽENOSTI ZNAČAJNIH ZA IZRAČUNAVANJE KONTRACIKLIČNOG
ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA PI-GR 41
7.1.1. PODACI O IZNOSU KONTRACIKLIČNOG ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA BANKE PI-KZS 41
8. KREDITNI RIZIK 41
8.1. OPIS PRISTUPA I METODA KOJI BANKA KORISTI ZA OBRAČUN ISPRAVKI VREDNOSTI BILANSNE AKTIVE I
REZERVISANJA ZA GUBITKE PO VANBILANSNIM STAVKAMA 41 8.2. UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI I PROSEČNE IZLOŽENOSTI PO KLASAMA IZLOŽENOSTI 43 8.3. GEOGRAFSKA RASPODELA PO KLASAMA IZLOŽENOSTI 44 8.4. PODELA IZLOŽENOSTI KREDITNOM RIZIKU PREMA SEKTORIMA ILI DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI
RAZVRSTANIH PO KLASAMA IZLOŽENOSTI 44 8.5. SEKTORSKA RASPODELA SA POSEBNIM PRIKAZOM IZNOSA OBEZVREĐENIH I POTRAŽIVANJA U DOCNJI I
IZNOSA SPECIFIČNIH I OPŠTIH POTRAŽIVANJA ZA KREDITNI RIZIK 47 8.6. RASPODELA SVIH IZLOŽENOSTI PREMA PREOSTALOM DOSPEĆU PO KLASAMA IZLOŽENOSTI 48 8.7. GEOGRAFSKA RASPODELA OBEZVREĐENIH I POTRAŽIVANJA U DOCNJI I IZNOSA SPECIFIČNIH I OPŠTIH
POTRAŽIVANJA ZA KREDITNI RIZIK 48 8.8. PROMENE NA ISPRAVKAMA VREDNOSTI I REZERVISANJIMA ZA GUBITKE 48 8.9. RASPODELA IZLOŽENOSTI PREMA KATEGORIJAMA KLASIFIKACIJE, I PODACI O OBRAČUNATOJ I
POTREBNOJ REZERVI 49
9. PRIMENA EKSTERNIH REJTINGA U STANDARDIZOVANOM PRISTUPU OBRAČUNA KREDITNIM RIZIKOM PONDERISANE AKTIVE 49
10. TEHNIKE UBLAŽAVANJA KREDITNOG RIZIKA 50
10.1. VREDNOVANJE INSTRUMENATA KREDITNE ZAŠTITE I UPRAVLJANJE TIM INSTRUMENTIMA 51 10.2. NAČIN BILANSNOG I VANBILANSNOG NETIRANJA 51 10.3. OPIS OSNOVNIH VRSTA INSTRUMENATA MATERIJALNE ZAŠTITE 51 10.4. PRIKAZ KONCENTRACIJA TRŽIŠNOG ILI KREDITNOG RIZIKA U OKVIRU PRIMENJIVIH TEHNIKA
UBLAŽAVANJA 51 10.5. IZLOŽENOSTI PRE I NAKON KORIŠĆENJA KREDITNE ZAŠTITE ZA SVAKI NIVO KREDITNOG KVALITETA
UKLJUČUJUĆI I IZLOŽENOSTI KOJE PREDSTAVLJAJU ODBITNE STAVKE OD KAPITALA 52 10.6. IZLOŽENOSTI (NAKON NETIRANJA) OBEZBEĐENIH INSTRUMENTIMA MATERIJALNE I NEMATERIJALNE
KREDITNE ZAŠTITE, PO KLASAMA IZLOŽENOSTI 52
11. RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE 53
12. TRŽIŠNI RIZICI 53
12.1. VRSTA PRIMENJENOG PRISTUPA ZA RAČUNANJE TRŽIŠNIH RIZIKA 53 12.2. KAPITALNI ZAHTEV ZA TRŽIŠNE RIZIKE 54 12.3. STRUKTURA I IZNOSI PO VRSTI KAPITALNOG ZAHTEVA 54
13. OPERATIVNI RIZICI 55
13.1. KAPITALNI ZAHTEV ZA OPERATIVNI RIZIK 55
14. KAMATNI RIZIK PO OSNOVU POZICIJA IZ BANKARSKE KNJIGE 55
14.1. IZVORI KAMATNOG RIZIKA I UČESTALOST NJEGOVOG MERENJA 55 14.2. OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA MERENJE ODNOSNO PROCENU IZLOŽENOSTI OVOM RIZIKU 55 14.3. PROMENA PRIHODA, EKONOMSKE VREDNOSTI I DRUGIH FAKTORA 56
15. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA U BANKARSKOJ KNJIZI 56
16. POKAZATELJ LEVERIDŽA 56
17. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU I ODNOS IZMEĐU MATIČNOG DRUŠTVA I PODREĐENIH DRUŠTAVA 57
18. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE NE OBJAVLJUJU 57
19. KVALITET AKTIVE 57
20. PRILOZI U SKLADU SA SMERNICOM ZA PRAĆENJE KVALITETA AKTIVE 58
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
1
Eurobank a.d. Beograd (u daljem tekstu: Banka) u skladu sa Zakonom o bankama (Službeni glasnik RS
br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015), i Odlukom o objavljivanju podataka i informacija banke (Službeni
glasnik RS br. . 125/2014 i 4/2015103/2016) u nastavku objavljuje izveštaj za 2017. godinu.
U ovom izveštaju sadržane su kvalitativne i kvantitative informacije u skladu sa gore navedenom
Odlukom.
Ovaj dokument je pripremljen i u skladu sa zahtevima Narodne banke Srbije istaknutim u Smernici za
objavljivanje podataka i informacija banke koji se odnose na kvalitet aktive, a kvantitativni podaci u
skladu sa navedenim dokumentom izloženi su Prilogu 1 ovog izveštaja.
Objavljivanja u ovom Izveštaju sačinjena su u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima
i Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja i u nekim slučajevima služe da dodatno pojasne
objavljivanja u Napomenama uz finansijske izveštaje Banke za 2017. godinu.
EUROBANK A.D., objavljuje:
PODATKE I INFORMACIJE BANKE
na dan 31. 12. 2017. godine
1. POSLOVNO IME I SEDIŠTE BANKE
Banka je nastala procesom spajanja uz pripajanje EFG Eurobank a.d. Beograd i Nacionalne Štedionice
Banke a.d. koji je okončan 20. oktobra 2006. godine.
Skupština akcionara Nacionalne Štedionice Banke a.d. Beograd i Skupština akcionara EFG Eurobanke
a.d. Beograd održane 28. jula 2006. godine usvojile su Odluku o spajanju uz pripajanje Nacionalne
Štedionice Banke a.d. Beograd, EFG Eurobanci a.d. Beograd.
Agencija za privredne registre je 20. oktobra 2006. godine izdala Rešenje o spajanju uz pripajanje
Nacionalne Štedionice Banke a.d. Beograd, EFG Eurobanci a.d. Beograd čime je okončan proces spajanja
uz pripajanje.
Istog datuma Agencija za privredne registre je izdala rešenje o promeni naziva Banke u Eurobank EFG
Štedionica a.d. Beograd.
Banka je registrovana u Republici Srbiji za obavljanje platnog prometa i kreditnih i depozitnih poslova u
zemlji i inostranstvu. Banka posluje u skladu sa Zakonom o bankama na principima likvidnosti,
sigurnosti i profitabilnosti.
Tokom oktobra 2009. godine Banka je promenila sedište i od tada se nalazi u ulici Vuka Karadžića 10.
Prethodno sedište Banke bilo je u Kolarčevoj 3 u Beogradu.
Na dan 31. decembar 2008. godine, Banka je promenila svoj naziv u „Eurobank EFG A.D. Beograd“.
(skraćeno Eurobank EFG AD Beograd). Prethodni naziv Banke bio je „Eurobank EFG Štedionica A.D.
Beograd“.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
2
Na dan 24. oktobra 2012. godine, Banka je promenila svoj naziv u „Eurobank A.D.“. Prethodni naziv
Banke bio je „Eurobank EFG A.D. Beograd“.
Na dan 31. decembar 2017. godine, Banka je imala 1. 467 zaposlenih (na dan 31. decembar 2016. godine:
1.450 zaposlenih). Banka u svom sastavu ima 80 filijala i jedan poslovni centar.
Matični broj banke je 17171178. Poreski identifikacioni broj banke je 100002532.
2. STRATEGIJA I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA
2.1. Strateski okvir upravljanja rizicima
Sistem upravljanja rizicima u Banci postavljen je u skladu sa zahtevima Narodne banke Srbije, Bazela III,
Međunarodnih standarda računovodstva i izveštavanja (MRS/MSFI), Matične Banke i standardima
branše. Banka teži da konstantno prilagođava metode i principe upravljanja rizicima međunarodnoj
najboljoj praksi, težeći efikasnom praćenju i kvalitetnom upravljanju svim rizicima koji nastaju u
poslovanju Banke.
Banka prepoznaje da je preuzimanje rizika integralni deo njenog poslovanja. U tom cilju, Banka postavlja
mehanizme kojim želi identifikovati sve rizike u ranoj fazi i proceniti njihov uticaj na ostvarenje ciljeva.
Strateški, metodološki i proceduralni okvir upravljanja rizicima kojima je Banka izložena ili može biti
izložena u svom poslovanju određen je:
Strategijom upravljanja rizicima,
Strategijom upravljanja kapitalom,
Politikama, procedurama i metodologijama za upravljanje rizicima.
Strategije zajedno sa pripadajućim aktima utvrđene su na takav način da uvažavaju specifičnosti same
Banke, poslovnog i makroekonomskog okruženja u kome Banka posluje.
Strategije i politike Banke za upravljanje rizikom i kapitalom formalno su dokumentovane i daju opšte
usmerenje Banke po pitanjima upravljanja rizicima i kapitalom, misiju i ciljeve upravljanja rizicima,
definicije rizika, principe upravljanja rizicima, spremnost za preuzimanje rizika, upravni okvir i strateške
ciljeve u pogledu rizika.
Strategije upravljanja rizikom i upravljanja kapitalom i prateće politike uspostavlja i usvaja Upravni
odbor Banke, dok su Izvršni odbor i Sektor za upravljanje rizicima i Sektor za finansije i kontrolu
odgovorni za njihovo sprovođenje. Strategije se revidiraju na redovnoj bazi, najmanje jednom godišnje, a
posebno u slučaju značajnijih promena Poslovne politike i strategije Banke i u slučaju značajnijih
promena u makroekonomskom okruženju u kojem Banka posluje.
Banka posluje kao integrisana grupa sektora, poslovnih jedinica i funkcija. Rizicima i kapitalom se u tom
smislu upravlja putem odgovarajuće organizacione strukture, primenom osnovnih principa poslovanja
utvrđenim internim aktima i sprovođenjem procesa merenja i praćenja koji su u skladu sa aktivnostima
sektora i poslovnih jedinica.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
3
Proces upravljanja rizicima sastoji se iz nekoliko faza, koje je Banka definisala kao:
Identifikovanje rizika;
Merenje i procena rizika;
Ograničenje i ublažavanje rizika,
Praćenje rizika i kontrola rizika
Izveštavanje o rizicima.
Proces je u potpunosti zasnovan na dokumentovanim politikama i procedurama, koje se redovno
revidiraju u smislu njihove sveobuhvatnosti, tačnosti i efikasnosti. Proces upravljanja rizicima je predmet
interne revizije.
U okviru procesa upravljanja rizicima, Banka procenjuje potencijalni uticaj relevantnih
makroekonomskih faktora na izloženost rizicima i razmatra ove procene prilikom donošenja važnih
odluka u vezi sa rizicima.
U organizacionom smislu, sistem je postavljen tako da obezbeđuje jasno definisane nadležnosti i
odgovornosti, transparentne i konzistentne linije komunikacija i razmene informacija i razdvajanje
aktivnosti preuzimanja rizika od aktivnosti kontrole i praćenja rizika.
Procesi upravljanja rizicima uključuju organe Banke, jedinice odgovorne za identifikovanje, merenje i
procenu, praćenje, ograničavanje i izveštavanje, jedinice za kontrolu kao i poslovne jedinice koje
preuzimaju i takođe procenjuju rizik.
U Banci, osnovne uloge u upravljanju rizicima imaju sledeći organi:
Upravni odbor odgovoran je za razumevanje prirode i ukupne visine rizika kojem je Banka
izložena u svom poslovanju, kao i za uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja rizicima u
Banci i za nadzor nad tim sistemom. Upravni odbor utvrđuje ključne principe upravljanja
rizicima, spremnost za preuzimanje rizika, ciljeve i organizaciju, tako što usvaja strategiju i
politike upravljanja rizikom kao i strategiju upravljanja kapitalom Banke..
Odbor za reviziju je odgovoran, kako je to predviđeno zakonskim i regulatornim okvirom, da
pomaže Upravnom odboru u nadzoru procesa finansijskog izveštavanja i praćenju adekvatnosti,
efektivnosti i efikasnosti internih kontrola u Banci. Odbor za reviziju analizira i usvaja predloge
strategije i politika koji se odnose na upravljanje rizikom i interne kontrole, koji se dostavljanju
Upravnom odboru na razmatranje i usvajanje.
Izvršni odbor je odgovoran za sprovođenje ključnih principa i ciljeva upravljanja rizicima, kao i
okvira spremnosti za preuzimanje rizika, koje je utvrdio Upravni odbor. Izvršni odbor je
zadužen za održavanje i poboljšanje efikasnosti unutrašnjih kontrola koje su ugrađene u sistem
Banke za upravljanje rizicima. Pored toga, Izvršni odbor predlaže Upravnom odboru poslovnu
politiku i strategiju Banke, kao i strategiju i politike upravljanja rizikom i strategiju upravljanja
kapitalom.
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom prati izloženost Banke rizicima koji proizilaze iz
strukture njenih bilansnih obaveza i potraživanja i vanbilansnih stavki, predlaže mere za
upravljanje kamatnim rizikom i rizikom likvidnosti, koordinira celokupnom strategijom aktive i
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
4
pasive u okviru postojeće regulative i pravila utvrđenih od strane Narodne banke Srbije i u
skladu sa celokupnom politikom upravljanja rizicima, a obavlja i druge poslove utvrđene aktima
Banke i propisima Narodne banke Srbije.
.
Komitet za rizike, kao telo koje je Upravni odbor imenovao za praćenje rizika i upravljanje
rizicima, je odgovoran za evaluaciju i reviziju politika koje se odnose na rizik, redovno praćenje
najvažnijih projekata upravljanja rizikom i redovno praćenje izloženosti rizicima, uključujući
poštovanje utvrđenih ciljanih i graničnih vrednosti spremnosti za preuzimanje rizika, kao i
rezultata stres testova.
Komitet za upravljanje problematičnim plasmanima (TAC), predstavljaju nadzor nad
upravljanjem problematičnim plasmanima; utvrđivanje i implementacija politike upravljanja
problematičnim plasmanima i praćenje efikasnosti primene navedene politike; i kvartalno
podnošenje preporuka i izveštaja o efikasnosti Upravnom odboru i Komitetu za rizike Banke.
Organi Banke nadležni za upravljanje rizicima kojima je Banka izložena odgovorni su da kontinuirano
prate promene u zakonskoj regulativi, analiziraju njihov uticaj na visinu rizika na nivou Banke i
preduzimaju mere na usaglašavanju poslovanja i procedura sa novim propisima u okvirima
kontrolisanog rizika. Pored toga, uvođenje novih usluga praćeno je potrebnim tržišnim i ekonomskim
analizama u cilju optimizacije odnosa prihoda i preuzetih rizika.
U proces upravljanja rizicima integrisani su procesi interne procene adekvatnosti kapitala i upravljanja
kapitalom. Ovi procesi su međusobno uslovljeni – Banka odlučuje o preuzimanju rizika u meri u kojoj
oni mogu biti zaštićeni kapitalom i istovremeno upravlja kapitalom tako da njegov nivo uvek bude u
odgovarajućoj srazmeri sa postojećim i očekivanim rizicima koje Banka preuzima, a interaktivnost ovih
procesa obezbeđuje da preuzeti nivo rizika bude usklađen sa obimom i strukturom kapitala.
2.2. Strategija upravljanja rizicima
Strategija opisuje okvire upravljanja rizicima u Banci, i time predstavlja osnovni i najvažniji set pravila u
oblasti upravljanja rizicima. Takođe opisuje viziju uloge upravljanja rizicima u Banci definisanu od
strane Upravnog odbora, gde je ona definisana kao osnovna funkcija za obezbeđivanje efikasnosti i
sigurnosti poslovanja banke. Standardi efikasnog i održivog upravljanja i kontrole rizika, postavljeni
Strategijom, usklađeni su sa relevantnim zakonskim okvirom, etičkim standardima i proporcionalni su
veličini banke, njenoj organizaciji i obimu poslovanja.
Strategiju upravljanja rizicima utvrđuje i usvaja Upravni odbor Banke dok je za njeno sprovođenje
odgovoran Izvršni odbor i Sektor za upravljanje rizicima. Strategija se revidira redovno (minimum
jednom godišnje), a naročito u slucaju značajnih izmena poslovne politike i strategije Banke, odnosno u
slučaju značajnih promena makroekonomskog okruženja u kome Banka posluje.
Sva ostala dokumenta Banke koja se bave upravljanjem rizicima moraju biti usaglašena sa Strategijom
upravljanja rizicima. Rukovodioci svih odeljenja su odgovorni za usaglašenost detaljnih procesa i
procedura sa pravilima definisanim u Strategiji.
Osnovni princip strategije upravljanja rizicima je optimizacija rizičnog profila Banke, kroz kontinuirani
fokus zasnovan na sledećem:
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
5
Jasna unutrašnja organizacija i kompletna podela dužnosti sa jasno definisanim, transparentnim
i konzistentnim linijama odgovornosti
Usaglašenost sa zakonom i regulativom
Usaglašenost sa dobrom praksom i principima tržišta
Sveobuhvatna integracija u sve poslovne aktivnosti Banke
Uspostavljanje visokih standarda upravljanja rizicima
Jasno definisane linije izveštavanja u cilju unapređivanja efikasnosti donošenja odluka, kojim se
uzimaju u obzir sve značajne informacije koje mogu uticati na izloženost Banke rizicima.
Izvršni odbor i svi zaposleni Banke su dužni da se pridržavaju osnovnih načela u upravljanju rizicima
koja su definisana u Strategiji upravljanje rizicima, politikama i procedurama Banke i svoje odluke
temelje na njima.
2.3. Rizični profil i sklonost Banke ka rizicima
Banka potvrđuje da je preuzimanje rizika integralni deo njenog poslovanja i da je uspostavljen sistem
upravljanja rizicima u skladu sa rizičnim profilom, poslovnom politikom i strategijom. U vezi sa tim,
Banka utvrđuje mehanizme za prepoznavanje tih rizika u ranoj fazi i procenu njihovog mogućeg uticaja
na postizanje njenih ciljeva. Banka je svesna da je potrebno da se više poslovodstvo aktivno angažuje na
utvrđivanju i praćenju spremnosti za preuzimanje rizika, i to uz pomoć jasnog i transparentnog
izveštavanja Izvršnog odbora, Odbora za rizik, Odbora za reviziju i Upravnog odbora.
Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika, Banka je definisala okvir za sklonost ka preuzimanju rizika
(RAF) kao i odgovarajući način na koji se obaveštavaju organi odlučivanja u Banci budući da se na
njemu zasniva kultura upravljanja rizikom organizacije i da on predstavlja kamen temeljac za
utvrđivanje politike i graničnih vrednosti rizika, i to za sve materijalne rizike na nivou Banke.
RAF predstavlja centralni pokretač za podršku Banci u sprovođenju njene celokupne poslovne strategije i
ciljeva, kako u normalnim, tako i u nepovoljnim ekonomskim uslovima
U ovom procesu Banka utvrđuje sveukupnu spremnost Banke za preuzimanje rizika, uz uzimanje u
obzir strateškog plana ako i aktuelnog profila rizika.
Profil rizičnosti predstavlja procenu strukture i nivoa svih rizika kojima je Banka izložena ili može biti
izložena u svom poslovanju. Banka do njega dolazi nakon analize i procene izloženosti svim vrstama
rizika, a sadrži procene materijalnosti različitih (merljivih i nemerljivih) vrsta rizika kojima je Banka
izložena ili može biti izložena u svom poslovanju.
Rizični profil Banke je u korelaciji se Bančinom sklonošću za preuzimanje rizika i to sa dva aspekta:
Sposobnost prihvatanja rizika u odnosu na visinu kapitala kojim Banka raspolaže,
Povezanost poslovne strategije i rizičnog profila Banke.
Strategijom upravljanja rizicima i Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika, Banka prevashodno
određuje svoju sklonost ka preuzimanju ukupnog rizika u svom poslovanju, odnosno postavlja nužne,
prihvatljive i maksimalne nivoe rizika koje je voljna da preuzme. Sklonost Banke ka preuzimanju rizika
se opisuje u smislu niza kvantitativnih izjava na nivou materijalno značajnih rizika, kao i na opštem
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
6
nivou (nivou Banke). Tom prilikom, kao svojevrsne tačke referencije u odnosu na strateške ciljeve
poslovanja Banke, razmatraju se sledeće dimenzije: dobit, prihod, aktiva, kapital, likvidnost, reputacija,
ciljani nivo poverenja, rizici nulte tolerancije, organizaciona ograničenja i poređenje sa neposrednom
konkurencijom. Ove izjave važe za trenutno i planirano pozicioniranje Banke u smislu preuzimanja
rizika. Ovako uspostavljeni nivoi rizika definišu se u svrhu ostvarenja poslovnih ciljeva Banke utvrđenih
poslovnom strategijom, a potom se specificiraju korektivne mere u slučaju da ti nivoi rizika budu
premašeni.
U tom pogledu, Banka vrši redovno praćenje i ocenu profila rizika, sveobuhvatnog na nivou Banke i
pojedinačnih na nivou pojedinačnih materijalno značajnih rizika, kako bi se obezbedila usaglašenost
profila rizika sa definisanom sklonošću ka rizicima. Održavanje pomenutog odnosa odnosno
usaglašenosti podrazumeva jasno propisane odgovornosti i mere/aktivnosti koje treba da se sprovode u
slučaju da postoji odstupanje.
U slučaju njihovog narušavanja Sektor za upravljanje rizicima informiše Izvršni Odbor i Upravni Odbor.
Upravni Odbor donosi odluku o tome da li je prihvatljivo trenutno stanje ili ne, i na bazi izvršenih
analiza i raspoloživih mogućnosti odlučuje o daljim koracima odnosno merama i aktivnostima koje
Banka treba da preduzme, a na predlog Izvršnog odbora. Takođe, Upravni Odbor je dužan da razmotri
da li je reč o jedinstvenom slučaju odnosno da razmotri efikasnost uspostavljenih limita i da ih ažurira po
potrebi. Utvrđeni sistem limita se redovno ponovo razmatra, minimum jednom godišnje.
2.4. Politike upravljanja rizicima
Aktivnosti Banke su izložene različitim finansijskim rizicima i te aktivnosti zahtevaju analizu, procenu,
prihvatanje i upravljenje određenim stepenom rizika ili kombinacijom izloženosti rizicima. Upravljanje
rizicima Banka ostvaruje preko Sektora za upravljanje rizicima.
Politike upravljanja rizicima su dizajnirane tako da identifikuju i analiziraju ove rizike, da postave
adekvatna ograničenja rizika i kontrole kao i da ostvare nadzor nad rizicima i pridržavanje ograničenja
pomoću pouzdanog i ažurnog informacionog sistema. Politikama upravljanja rizicima propisuju se i
postupci i mere upravljanja pojedinim rizicima i postupanje u slučaju nepovoljnih rezultata stres testova.
2.4.1. Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik finansijskog gubitka usled neizvršavanja obaveza dužnika prema banci. Banka je
izložena kreditnom riziku uglavnom u pogledu zajmova i plasmana komitentima kao i vanbilansnih
obaveza, ali i u pogledu banaka i njenog portfolija državnih obveznica.
S obzirom da je davanje kredita osnovna delatnost Banke, kreditni rizik je jedan od primarnih rizika
kojima je Banka izložena. S obzirom na to, kreditni rizik se uvek smatra materijalnim rizikom.
U cilju upravljanja kreditnim rizikom, Banka je u okviru Strategije upravljanja rizicima definisala
kreditni rizik i njegove podkategorije rizika.
Upravljanje kreditnim rizikom je usmereno na maksimizaciju stope povrata banke usklađene za rizik,
održavanjem izloženosti kreditnom riziku unutar prihvatljivih parametara.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
7
Banka primenjuje međunarodnu najbolju praksu kada se radi o kreditnom poslovanju, uz dobro
definisan proces odobravanja kreditnih plasmana, nezavisne ponovne procene kreditnih plasmana i
efikasnu funkciju upravljanja kreditnim rizikom.
Glavni ciljevi upravljanja kreditnim rizikom su:
Održavanje čvrstih standarda kreditiranja;
Praćenje i kontrolisanje kreditnog rizika;
Adekvatna procena novih poslovnih prilika;
Identifikacija problematičnih plasmana i upravljanje njima.
Radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, Banka je formirala organizacionu strukturu koja
odgovara obimu, vrsti i složenosti poslova koje obavlja. Ovakva struktura omogućava ostvarivanje
utvrđenih ciljeva i principa za upravljanje kreditnim rizikom, obezbeđujući pritom nezavisnost
organizacionih jedinica koje vrše funkciju preuzimanja rizika i organizacionih jedinica koje vrše funkciju
kontrole i upravljanja rizicima (Sektor za upravljanje rizicima).
Organizacionu strukturu Sektora za upravljanje rizicima, u pogledu upravljanja kreditnim rizikom čini:
Služba kreditnih rizika, Služba kreditne kontrole, Služba za upravljanje kolateralim,Služba za
modeliranje rizika i Služba za integrisano upravljanje rizicima.
Procesi upravljanja kreditnim rizikom uključuje i glavne organe Banke: Upravni odbor, Izvršni odbor,
Odbor za reviziju, Komitet za rizike, Kreditni odbor Izvršnog odbora, Regionalni kreditni odbor
Upravnog Odbora, Kreditni komitet za plasmane stanovništvu, malim preduzećima i preduzetnicima,
Komitet Upravnog Odbora za klijente pod specijalnim nadzorom-SHC I, Komitet Izvršnog Odbora za
klijente pod specijalnim nadzorom-SHC II , Komitet za upravljanje problematičnim plasmanima i Odbor
za nove proizvode.
Banka je svojim internim dokumentima i to Strategijom upravljanja rizicima, politikama i procedurama
utvrdila odgovornosti navedenih organizacionih jedinica i organa banke u kreditnom procesu kao i u
procesu praćenja i upravljanja odobrenim kreditnim plasmanima i upravljanja kreditnim rizikom koji iz
datog poslovanja proizilazi.
U cilju preuzimanja kreditnog rizika i upravljanja tim rizikom Banka je uspostavila odgovarajući kreditni
proces i proces upravljanja kreditnim rizikom. U skladu sa tim, Banka je razvila i usvojila kreditnu
politiku za svaki sektor koji se bavi kreditiranjem. Svaka kreditna politika Eurobank a.d. (u daljem tekstu:
Kreditna politika) definiše osnovne koncepte, uputstva i pravila koji obezbeđuju pravilno upravljanje
procesom odobravanja, isplate, nadgledanja i naplate kredita i druge izloženosti riziku. U cilju
implementiranja relevantne Kreditne politike, Banka je takođe donela druga neophodna akta, odluke,
pravila, procedure i slicno.
Banka upravlja kreditnim rizikom na nivou celokupnog kreditnog portfolija kao i na nivou pojedinačnih
klijenata i transakcija.
Na nivou celog portfolija, Banka upravlja kreditnim rizikom, putem sprovođenja sledećih aktivnosti:
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
8
analize strukture i kvaliteta celokupnog kreditnog portfolija Banke korišćenjem različitih kriterijuma (analiza valutne i sektorske strukture, rizičnosti naplate i adekvatnosti rezervisanja kao i analiza kolaterala i njihovog obezvređenja);
praćenjem različitih limita izloženosti (analiza limita prema velikim izloženostima i rizičnim plasmanima);
praćenjem pojedinačnih izloženosti kreditnom riziku kod kojih su identifikovani rani znaci upozorenja kao i onih kod kojih su identifikovani problemi u naplati;
analize osetljivosti portfolija usled obezvređenja plasmana i promene vrednosti sredstava obezbeđenja;
analizom efikasnosti naplate iz sredstava obezbeđenja.
Identifikacija kreditnog rizika se vrši u fazi uspostavljanja inicijalnog kontakta klijenta sa Bankom, u fazi
formiranja dosijea klijenta i u toku trajanja plasmana Banke. Pojedinačni plasmani su predmet rigorozne
procene. Način odobravanja i praćenja plasmana, sredstva obezbeđenja Banka prihvata kolateral, kao i
određivanje rizičnosti svakog od plasmana je precizno propisan Kreditnim politikama Banke, kao i
dokumentima koja sačinjavaju okvir upravljanja kreditnim rizikom (Politka upravljanja kreditnim
rizikom). U okviru Politike za upravljanje kreditnim rizikom, Banka je definisala tri nivoa pogoršanja
kreditne sposobnosti dužnika: rano upozorenje, finansijske poteškoće, i difolt čija se identifikacija bazira
na setu definisanih indikatora, procesu praćenja tih indikatora i procesu daljeg postupanja u slučaju
registracije nekog od ovih indikatora.
Banka identifikuje problematična potraživanja (NPE) kao one izloženosti kod kojih je klijent u docnji više od
90 dana ili je banka identifikovala neke druge indikatore nemogućnosti otplate. Detaljni kriterijumi su izneti
u Politici upravljanja kreditnim rizikom. Takođe, detaljniji opis problematičnih i restrukturiranih
potraživanja je dat u delu 18. Kvalitet aktive.
Prihvatljiv nivo (triger) problematičnih potraživanja i najviši prihvatljiv nivo (limit) problematičnih
potraživanja koji Banka preuzima kako bi postigla svoje strateške ciljeve su određeni u Politici sklonosti
preuzimanju rizika i Politici upravljanja kreditnim rizikom. U skladu s tim, Banka je definisala trogodišnji
plan za stopu NPE u Poslovnoj Politici i Strategiji.
Banka je takođe svojom Politikom za upravljanje kreditnim rizikom a u skladu sa NBS Odlukom o
upravljanju rizicima banaka definisala i pojam restrukturiranja i restrukturiranog potraživanja.
Osnovna pravila koje Banka primenjuje prilikom preuzimanja i upravljanja kreditnim rizikom na nivou
pojedinačnih klijenata i transakcija su:
detaljno razumevanje ekonomske pozadine transakcije,
procena kreditne sposobnosti klijenta na bazi analize finansijskog stanja klijenta, njegove
sposobnosti za vraćanje kredita, kao i dinamike i izvora otplate kredita.
analiza osetljivosti poslovanja klijenta u odnosu na kretanje kursa dinara,
analiza usklađenosti devizne pozicije,
analiza privredne grane u kojoj dužnik posluje, položaja dužnika na tržištu, specifičnih
karakteristika dužnika i drugih relevantih pokazatelja,
analiza vrste i kvaliteta sredstava obezbeđenja,
analiza ostvarenog poslovnog odnosa sa klijentom,
kontrola namenskog korišćenja kredita i izvora otplate kredita,
kontrola poslovanja klijenta u periodu otplate kredita
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
9
Banka sistemski radi na optimizaciji postojećih procesa i procedura naplate kako bi se omogućilo smanjenje
troškova naplate i omogućio povećan nadzor nad istima uz istovremeno povećanje stope naplate i prinosa.
U cilju obezbeđivanja fokusiranog i transparentnog upravljanja problematičnim plasmanima Banke,
odgovarajuće odgovornosti za njihovo izvršavanje i nezavisnost od ostalih poslovnih jedinica odgovornih za
preuzimanje rizika, Upravni odbor (BoD) Banke je osnovao Direkciju za upravljanje problematičnim
plasmanima (TAS) i usvojio Politiku za upravljanje problematičnim plasmanima.
Banka meri kreditni rizik na nivou pojedinačnih klijenata i transakcija, putem procene finansijskog stanja
klijenta tj. kreditne sposobnosti, pri čemu vrsta korišćenih pokazatelja zavisi od vrste klijenata i specifičnosti
njegovog poslovanja i pravnog statusa. Osim procene finansijskog stanja klijenta tj. njegove kreditne
sposobnosti merene kroz kvantitativne pokazatelje, Banka koristi i niz kvalitativnih pokazatelja kao što su
privredna grana u kojoj klijent posluje, kreditna istorija, kvalitet menadžmenta, dosadašnja saradnja sa
klijentom itd.
Kreditni rizik na nivou portfolija Banka meri putem obračunavanja posebne rezerve za procenjene gubitke,
potrebne rezerve za procenjene gubitke, iznosa ispravke vrednosti bilansne aktive i rezervisanja za gubitke
po vanbilansnim stavkama kao i utvrđivanjem iznosa kapitalnog zahteva za pokriće kreditnog rizika u
skladu sa interno definisanom metodologijom. Kako bi ispitala uticaj negativnih kretanja po osnovu
izloženosti kreditnom riziku, Banka sprovodi i stres testiranje kreditnog rizika u kojem uključuje uticaj
mogućih događaja ili budućih promena u ekonomskim uslovima kao i stresne scenarije vezane za razvoj
glavnih parametara kreditnog rizika, stope neizmirivanja obaveza i gubitka koji nastaje usled neizmirivanja
obaveza prema Banci.
Sa stanjem na dan 31.12.2017. godine, Banka procenjuje obezvređenje bilansne aktive i mogući gubitak
po vanbilansnim stavkama u skladu sa MRS 39 i zahtevima Odluke Narodne banke Srbije o klasifikaciji
bilansne aktive i vanbilansnih stavki banaka. Korišćeni pristup opisan je u delu 7.1. ovog Izveštaja. Počev
od 01.01.2018. godine, umesto MRS 39 u primeni je Međunarodni standard finansijskog izveštavanja 9 (u
daljem tekstu MSFI 9), koji je Banka implementirala. Efekte primene novog standarda Banka je objavila u
okviru Napomena uz finansijske izveštaje za 2017. godinu, a u nastavku je dat kratak pregled
najznačajnih elemenata MSFI 9.
Za merenje ispravke vrednosti izloženosti koje se drže po amortizovanom trošku u skladu sa MSFI 9,
Banka koristi model očekivanog kreditnog gubitka (ECL). Gubitak po osnovu obezvređenja se priznaje
za očekivane kreditne gubitke i meri se na svaki datum izveštavanja.
Glavni elementi koji predstavljaju okvir implementacije MSFI 9 u Banci su:
- Definicija statusa neizvršenja obaveza (default)
- Kriterijumi za alokaciju prema nivou rizika (stages)
- Diferencijacija između kolektivne i individualne procene
- Merenje očekivanog kreditnog gubitka (ECL)
- Postupak za prestanak priznavanja i modifikacije
- Tretman POCI izloženosti (kupljenih ili inicijalno obezvređenih potraživanja)
Pored toga, Banka obračunava posebnu rezervu za procenjene gubitke i potrebnu rezerve za procenjene
gubitke primenom Metodologije za primenu kriterijuma klasifikacije potraživanja (u daljem tekstu:
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
10
Metodologija za klasifikaciju) koju je Banke definisala u skladu sa Odlukom Narodne banke Srbije o
klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Služba kreditne kontrole u okviru Sektora za upravljanje rizicima odgovorna je za organizaciju, primenu
i praćenje politike rezervisanja Banke, pripremu izveštaja u vezi sa kreditnim rizikom i praćenje kvaliteta
kreditnog portfolija.
U skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala Narodne banke Srbije, Banka je za obračun kapitalnog
zahteva za potrebe kvantifikacije potrebnog kapitala za pokric e gubitaka koji proizilaze iz izloženosti
kreditnom riziku implementirala standardizovani pristup.
Procesom procene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP politika), Banka je definisala način utvrđivanja
adekvatnosti njenog kapitala u odnosu na profil rizika, odnosno stepen rizika kojem je izložena u svom
poslovanju. Banka pre svega zasniva ovaj proces na interno prihvac enoj metodologiji koja odražava
specifičnost same Banke ili njenu veličinu, organizaciju i obim poslovanja, kao i količinu i kvalitet
raspoloživih nadležnosti i podataka i vrši procenu adekvatnost kapitala Banke prvenstveno iz poslovne
perspektive Banke.
Interni kapitalni zahtev za kreditni rizik kao i tehnike stres testiranja kreditnog rizika, banka je utvrdila u
skladu sa metodologijom za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za kreditni rizik.
Banka je Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika odnosno svojim rizičnim apetitom detaljno propisala
limite koje prati a u kontekstu upravljanja kreditnim rizikom, kao i način obračuna, referentne vrednosti kao
i odgovornosti i frekvenciju obračuna. Politikom upravljanja kreditnim rizikom, Banka je dodatno
uspostavila interne limite, na istom ili po pravilu nižem nivou od regulatornih ograničenja (čime bi trebalo
da se obezbedi da regulatorni limiti ne budu probijeni) za pokazatelje koji su interno određeni kao važni na
nivou koji je menadžment ocenio kao adekvatan. Pored toga, da bi se obezbedila blagovremena reakcija
menadžmenta postavljeni su i limiti ranog upozorenja. Postavljene limite Banka godišnje razmatra i ažurira
ih po potrebi. U slučaju narušavanja definisanih limita, Izvšni Odbor i Upravni Odbor se obaveštavaju i
primenjuju se aktivnosti u skladu sa definisanim merama/aktivnostima u Politici za upravljanja kreditnim
rizikom.
Banka zaštitu od izloženosti kreditnom riziku obezbeđuje:
selekcijom kreditnih zahteva
primenom limita
diversifikacijom plasmana
primenom adekvatnih sredstava obezbeđenja.
U cilju zaštite od izloženosti i upravljanja kreditnim rizikom, Banka redovno sprovodi analizu izloženosti
prema različitim vrstama proizvoda, vrsti klijenata, pojedinačnoj i grupnoj izloženosti klijenata, nivoima
odlučivanja, sektorske izloženosti i slično. Na taj način, Banka prati i preispituje uspostavljen sistem limita i u
slučaju većih izloženosti riziku i približavanju postojećim limitima sprovodi aktivnosti vezane za smanjenje
izloženosti ili pribavljanje dodatnih sredstava obezbeđenja. Imajući u vidu da sredstva obezbeđenja imaju
značajnu ulogu u smanjenju i zaštiti od izloženosti kreditnom riziku Banka sprovodi kontrolu sredstava
obezbeđenja u okviru procesa priznavanja i vrednovanja. Tehnike umanjenja kreditnog rizika se detaljnije
opisuju u tački 2.4.4. ovog izveštaja koja se odnosi na upravljanje rezidualni rizikom).
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
11
U okviru kreditnog rizika a u skladu sa Metodologijom za procenu materijalnosti rizika, Banka izložena
sledećim materiajlno značajnim podkategorijama kreditnog rizika: kreditno-deviznom riziku, riziku
koncentracije, rezidualnom riziku i kamatno-indukovanom kreditnom riziku. U skladu sa tim, Banka
parelelno u okviru upravljanja kreditnim rizikom sprovodi kontrolu i upravljanje ovim rizicima.
Ciljevi upravljanja kreditno-deviznim rizikom, rezidualnim rizikom, kamatno-indukovanim kreditnim
rizikom i rizikom koncentracije su u korelaciji sa ciljevima za upravljanje kreditnim rizikom i usmereni na
obezbeđivanje odgovarajuće diversifikacije portfolija plasmana i instrumenata obezbeđenja i sprečavanje
njihove koncentracije.
2.4.1.1. Kreditno-devizni rizik
Kreditno-devizni rizik je rizik finansijskog gubitka usled nemogućnosti dužnika da ispuni svoje obaveze
prema banci usled nepovoljnih kretanja deviznih kurseva.
Banka upravlja kreditno-deviznim rizikom na nivou pojedinačnih plasmana i na nivou celokupnog
kreditnog portfolija. Osnovna pravila finansiranja i principe kreditiranja, praćenja plasmana i upravljanja
kreditnim rizikom i u okviru njega kreditno-deviznim rizikom, Banka je utvrdila svojim internim Kreditnim
politikama i kroz Metodologiju za primenu kriterijuma za klasifikaciju potraživanja Banke u skladu sa
Odlukom Narodne Banke Srbije o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Kreditno-deviznim rizikom se upravlja kroz kreditnu procenu i analizu negativnog uticaja promene kursa
na finansijsko stanje dužnika. Banka vrši analizu izloženosti kreditno-deviznom riziku kod dužnika
(pravnih i fizičkih lica) čije su obaveze prema Banci ugovorene u stranoj valuti ili u dinarima sa valutnom
klauzulom.
Sektor za upravljanje rizicima /Služba kreditnog rizika prati izloženost ovoj vrsti rizika prilikom svakog
zahteva za odobrenje nove i povećanje postojeće izloženosti i zadužena je da izloženost Banke kreditno-
deviznom riziku po svakom pojedinačnom plasmanu analizira u skladu sa propisanim Kreditnim
politikama i kroz Metodologiju za primenu kriterijuma za klasifikaciju potraživanja Banke.
Banka analizira uticaj kreditno-deviznog rizika na nivou celog portfolija prilikom procene internih
kapitalnih zahteva za kreditni rizik, u skladu sa Metodologijom za obračun internih kapitalnih zahteva i
stres testiranje kreditnog rizika. Dodatno, izrade projekcija na kreditnom portfoliju, a vezano za povećanje
izloženosti kreditno-deviznom riziku, predstavljaju sastavni deo uticaja stres testiranja kreditnog rizika na
interne kapitalne zahteve.
2.4.1.2. Rezidualni rizik
Rezidualni rizik je rizik finansijskog gubitka usled činjenice da se tehnike ublažavanja kreditnog rizika mogu
pokazati manje efikasnim nego što je očekivano. Rezidualni rizik uključuje tržišne, likvidnosne, pravne
faktore i faktore rizika u pogledu dokumentacije u pogledu tehnika ublažavanja kreditnog rizika.
Uzimajući u obzir značajnosti sredstava obezbeđenja i njihove efikasnosti u ublažavanju kreditnog rizika
Banka je u okviru svojih kreditnih politika i procedura jasno definisala prihvatljive kategorije kolaterala,
kriterijume za njihovo prihvatanje, praćenje i osiguranje u slučaju negativnih dešavanja. U tom smislu,
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
12
Banka se rukovodi prudencijalnim pristupom i putem odgovarajućih internih i regulatornih propisa vrši
redovno praćenje i procenu sredstava obezbeđenja kako bi umanjila izloženost kreditnom riziku.
Banka uticaj rezidualnog rizika uključuje u okviru obračuna internog kapitalnog zahteva za kreditni rizik a u
skladu sa Metodologijom za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje kreditnog rizika.
Da bi se ublažio rezidualni rizik, Banka:
osigurava vršenje blagovremene ponovne procene nekretnina;.
osigurava korišcenje vrednosti naplacene od prodaje sredstava obezbeđenja u prošlosti u Bančinim
proračunima prosečnog haircut-a koji se primenjuje na tržišta vrednost nepokretnosti;
Periodično sprovodi reviziju procena (na primer, upoređujuc i ih sa procenama dobijenim od drugih
procenitelja, na osnovu uzorka).
2.4.1.3. Kamatno-indukovan kreditni rizik
U trenutnom globalnom okruženju sa niskim kamatnim stopama, kamatno-indukovani kreditni rizik takođe predstavlja značajnu zabrinutost. Kamatno-indukovani kreditni rizik je rizik finansijskog gubitka usled nemogućnosti dužnika da ispuni svoje obaveze prema banci usled nepovoljnih kretanja kamatnih stopa. Kako je vecina kredita obezbeđena promenljivom kamatnom stopom, prema ICAAP-u, Banka vrši procenu internog kapitala za kamatno-indukovani kreditni rizik na bazi korekcije PD-a kako bi se uzeo u obzir mogući efekat nepovoljnih kretanja kamatnih stopa. Detalji o primenjenom pristupu opisani su u internoj metodologiji za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za kreditni rizik.
2.4.2. Rizik koncentracije
Rizik koncentracije je rizik od velikih ili korelisanih finansijskih gubitaka usled prevelike izloženosti banke
jednom izvoru rizika ili korelisanim izvorima rizika. Rizik koncentracije uključuje velike izloženosti prema
jednom licu, grupi povezanih lica, ili grupi lica ili izloženosti koji su izloženi korelisanim nepovoljnim
događajima (npr. segment, industrija, vrsta proizvoda, vrsta sredstva obezbeđenja, geografsko područje
dužnika ili sredstva obezbeđenja). Rizik koncentracije može postojati u pogledu različitih vrsta rizika,
uključujući kreditni i tržišni rizik i rizik likvidnosti.
Najvažniji izvori rizika koncentracije su:
Velike izloženosti (podrazumevaju se velike izloženosti odnosno izloženost prema jednom licu ili grupi lica; rizik izloženosti kako ga NBS definiše Odlukom o upravljanju rizicima; tkz. single name risk;);
Sektorska pripadnost;
Geografska pripadnost;
Vrste proizvoda;
Sredstva obezbeđenja (uključujući ročnu i valutnu neusklađenost između velikih izloženosti i instrumenata kreditne zaštite tih izloženosti).
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
13
Radi adekvatnog upravljanja rizikom koncentracije Banka primenjuje pravila i principe definisane Odlukom
o upravljanju rizicima kao i odredbama utvrđenim u interno definisanim kreditnim politikama, Politici i
Smernici za upravljanje rizikom ulaganja i rizikom koncentracije. U okviru Politike za upravljanje rizikom
ulaganja i rizikom koncentracije, Banka je uspostavila okvir za upravljanje rizikom ulaganja i rizikom
koncentracije koji naročito podrazumeva definisanje nadležnosti i organizaciju, postavljanje limita, pravila za
odlučivanje u slučaju odstupanja od utvrđenih limita, definisanje opštih principa i pravila za upravljanje
rizikom, odnosno za preuzimanje, merenje, praćenje, ublažavanje i kontrolu ovog tipa rizika. U okviru
Smernice za upravljanje rizikom ulaganja i rizikom koncentracije, Banka je jasno definisala metode i procese
u utvrđivanju limita i kontrole istih vezano za rizik koncentracije.
Identifikacija rizika koncentracije se nalazi u nadležnosti Sektora prodaje dok je Sektor za upravljanje
rizicima odgovoran da vrši nezavisnu procenu i merenje izloženosti ovoj vrsti rizika. U cilju procene i
upravljanja rizikom koncentracije, Banka primenjuje utvrđene limite koji su definisani Odlukom o
upravljanju rizicima, kao i limite za izloženosti ovoj vrsti rizika utvrđenih internim politikama i
smernicama, a koji joj omogućavaju diverzifikaciju kreditnog portfolija. Nadležni sektori utvrđuju izloženost
riziku koncentracije prilikom procene kreditne sposobnosti i boniteta svakog pojedinačnog klijenta i
odgovorni su za primenu i praćenje napred naznačenih koncentracionih limita prilikom svakog odobrenja
plasmana i praćenja u toku njegovog trajanja. Ukoliko u bilo kom trenutku Banka bude izložena riziku
prekoračenja propisanih limita (ili prekoračuje limit), Sektor za upravljanje rizicima obaveštava Izvršni
odbor i Upravni odbor, koji odmah preduzima neophodne korektivne mere.
Sektor za upravljanje rizicima kontinuirano prati izloženost prema određenim grupama klijenata,
industrijskim sektorima, regionima i vrsti kolaterala i o iskorišćenosti uspostavljenih limita obaveštava
nadležne organe (Izvršni odbor, Komitet za rizike, Odbor za reviziju i Upravni Odbor). Banka kontroliše
rizik koncentracije uspostavljanjem odgovarajućih limita izloženosti kako bi omogućila diversifikaciju
portfolija. Ublažavanje rizika se sprovodi kroz aktivno upravljanje portfolija i prilagođavanjem
uspostavljenih limita, a Banka ga sprovodi imajući u vidu svoj rizični profil i sklonost ka preuzimanju rizika.
Dodatno, Banka analizira uticaj riziku koncentracije na nivou celog portfolija prilikom procene internih
kapitalnih zahteva za kreditni rizik, u skladu sa Metodologijom za obračun internih kapitalnih zahteva i
stres testiranje kreditnog rizika.
2.4.3. Tržišni rizik
Banka je izložena tržišnim rizicima, koji predstavljaju rizik da će fer vrednost budućih tokova gotovine
finansijskih instrumenata fluktuirati zbog promene tržišnih cena. Tržišni rizici proizilaze iz otvorene
pozicije po osnovu kamatnih, valutnih i kapitalnih proizvoda, koji su izloženi generalnim i specifičnim
promenama na tržištu i promenama kamatnih stopa, kurseva stranih valuta i cene akcija i definisani su u
okviru Strategije za upravljanje rizicima.
Politika upravljanja tržišnim rizicima zajedno sa pratećim procedurama za upravljanje tržišnim rizikom
postavlja detaljne standarde i zahteve neophodne za primenu Politike. Politika i Procedure se odnose na
kontrolu i upravljanje tržišnim rizicima, koji mogu biti u vezi sa svim sredstvima Banke, pasivom i
vanbilansnim stavkama, tako da na taj način pokrivaju aktivnosti u vezi sa sredstvima i likvidnošću, kao
i aktivnosti mimo ovih, a koje nose tržišni rizik.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
14
Sprovođenje Politike upravljanja tržišnim rizicima uređeno je kroz set procedura u kojima su postavljeni
detaljni standardi i zahtevi neophodni za kontrolu, upravljanje i mitigaciju tržišnih rizika kojima je
Banka izložena po osnovu otvorenih bilansnih i vanbilansnih pozicija Banke.
Politika upravljanja tržišnim rizicima odobrena je od strane Izvršnog odbora u prvoj instanci, a potom i
od strane Upravnog odbora, a sprovodi je Služba za tržišni rizik. Služba za tržišni rizik kontroliše
politiku najmanje jednom godišnje, dok izmene podnosi Izvršnom odboru, Komitetu za rizike, Odboru
za reviziju i Upravnom odboru na usvajanje. Politika upravljanja tržišnim rizicima usklađena je sa
Smernicama Grupe o riziku, kao i sa domaćom regulativom koja se odnosi na kontrolu i upravljanje
tržišnim rizicima.
Sklonost ka preuzimanju tržišnih rizika predstavlja obim potencijalnog neočekivanog gubitka koji je
Banka spremna da apsorbuje a koji je nastao usled nepovoljnih promena tržišnih varijabli. U skladu sa
Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika Banka utvrđuje i pojedinačnu ocenu za tržišni rizik i ocenjuje
njenu usaglašenost sa definisanom sklonošću ka preuzimanju rizika na nivou pojedinačnog rizika.
Ukoliko u bilo kom trenutku Banka bude izložena riziku prekoračenja propisanih limita (ili prekoračuje
limit), Sektor za upravljanje rizicima obaveštava Izvršni odbor i Upravni odbor, koji u skladu sa
Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika preuzima neophodne korektivne mere.
U okviru tržišnog rizika a u skladu sa Metodologijom za procenu materijalnosti rizika, Banka je procenila
devizni rizik kao materijalno značajan rizik.
2.4.3.1. Devizni rizik
Devizni rizik je rizik finansijskog gubitka usled promena vrednosti imovine i obaveza usled promena
deviznih kurseva.
Izloženost deviznom riziku se redovno prati kroz usaglašavanje sa limitima propisanim od strane
Narodne banke Srbije. Banka ima aktivan pristup u upravljanju deviznim rizikom kroz oprezno
procenjivanje otvorene devizne pozicije i pridržavanje limita rizika propisanim od strane NBS kao i
limita sadržanim u internim aktima donetim od strane rukovodstva i Komiteta za rizike.
2.4.4. Kamatni rizik u bankarskoj knjizi
Kamatni rizik u bankarskoj knjizi (IRRBB) je rizik finansijskog gubitka usled promena vrednosti imovine i
obaveza u bankarskoj knjizi ili troška oportuniteta usled promena kamatnih stopa.. Opšte posmatrano,
dva su načina na koji promene kamatnih stopa mogu da utiču na banku. Kao prvo, promene kamatnih
stopa utiču na vrednost sredstava, obaveza i vanbilansnih stavki banke; potom, promene kamatnih stopa
utiču na buduće tokove gotovine. Kamatni rizik u bankarskoj knjizi se može javiti u različitim oblicima
kao rizik promene cena, rizik krive prinosa, bazni i opcioni rizik. Kamatne stope Banke se utvrđuju
uzimajući u obzir tržišne kamatne stope i druge faktore (kao što je cena rizika, očekivani nivo ispravki
vrednosti itd.) i Banka ih redovno usklađuje.
Aktivnost upravljanja kamatnim rizikom ima za cilj optimizaciju neto prihoda od kamate u skladu sa
poslovnom strategijom Banke. Upravljanje rizikom zasniva se na ročnoj usklađenosti sredstava, obaveza
i vanbilansnih stavki, a na osnovu: makro i mikro ekonomskih predviđanja, predviđanja uslova za
postizanje likvidnosti i predviđanja trendova kamatnih stopa.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
15
Formalna pravila i procedure za procenu kamatnog rizika, nadzor, upravljanje i izveštavanje definisani
su Politikom upravljanja tržišnim rizikom Banke i povezanim procedurama, koje su takođe u skladu sa
Grupnim smernicama i lokalnim regulatornim zahtevima vezanim za kamatni rizik.
U skladu sa Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika Banka utvrđuje i pojedinačnu ocenu za kamatni
rizik i ocenjuje njenu usaglašenost sa definisanom sklonošću ka preuzimanju rizika na nivou
pojedinačnog rizika.Pri određivanju visine internog kapitalnog zahteva za kamatni rizik u bankarskoj
knjizi, Banka u skladu sa Metodologijom za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za
tržišne rizike i rizik likvidnosti polazi od kamatnog gepa i izračunava promene na EVE i NII u različitim
scenarijima. Štaviše, najvec i negativni efekat se uzima kao mera internog kapitalnog zahteva.
2.4.5. Operativni rizik
Operativni rizik je rizik finansijskog gubitka usled nenamernih ili namernih propusta zaposlenih,
neadekvatnih internih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim
sistemima, kao i nepredvidivih spoljnih događaja.
Operativni rizik uključuje i pravni rizik. Pravni rizik je rizik finansijskog gubitka usled sudskih ili
vansudskih postupaka u vezi sa poslovanjem banke (obligacioni odnosi, radni odnosi, itd.).
Operativni rizik nije ograničen samo na rizik od finansijskog gubitka već i na druge negativne ili
pozitivne uticaje na ciljeve Banke (uticaj na reputaciju, poslovnu efikasnost itd.).
Banka je razvila i usvojila interna regulatorna dokumenta (politike, procedure, smernice, metodologiju)
za sve segmente upravljanja operativnim rizikom, a koristi i vrlo razvijenu sistemsku podršku (razvijenu
na nivou Eurobank Grupe) za sve tehnike operativnih rizika koje Banka primenjuje.
Banka identifikuje i procenjuje dogadjaje i izvore zbog kojih mogu nastati gubici u vezu sa operativnim
rizikom, uzimajući u obzir sve značajne unutrašnje i spoljne faktore. Operativne rizike prati po
poslovnim sektorima/linijama poslovanja i po vrstama događaja operativnog gubitka, i redovno ih
analizira kako bi preduzela neophodne korektivne akcije.
Svi događaji operativnog rizika su registrovani u bazi podataka operativnog rizika - RED-B aplikaciji,
koja je kreirana na nivou Eurobank Grupe.
Banka razvija i prati ključne indikatore rizika (KRI) kao metriku, koja na bazi istorijskih podataka,
indicira izloženost operativnom riziku u sadašnjem vremenu i služi kao relevantna mera sistema
kontrola primenjenih u poslovnim aktivnostima.
Takođe Banka periodično sprovodi samoprocenu operativnog rizika i kontrola (RCSA) koja ima za cilj da
identifikuje rizike koji se mogu manifestovati u doglednog poslovnoj budućnosti, da ih proceni i kao
krajnji ishod uplaži njihov negativni efekat.
Osim toga Banka vrši i scenario analizu koja se fokusira na ekstremne ili katastrofalne događaje, koji se
mogu desiti u daljoj budućnosti i koja upozorava rukovodstvo Banke na negativne neočekivane ishode, a
radi obezbeđenja potrebnog iznosa kapitala koji bi mogao biti potreban za apsorbovanje gubitaka u
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
16
slučaju velikih šokova. U okviru pristupa scenarijo analize, prilikom procene operativnog rizika, rizik
usklađenosti poslovanja se procenjuje kada je takav scenarijo ukljucen u odabrani set scenarija dok
reputacioni uticaj se procenjuje zajedno sa operativnim rizikom, za one scenarija u okviru odabranog seta
scenarija, za koje se reputacione posledice smatraju relevantnim.
Banka meri, odnosno procenjuje izloženost operativnom riziku uzimajući u obzir mogućnost, odnosno
učestalost nastanka tog rizika, kao i njegov potencijalni uticaj na Banku, s posebnim osvrtom na događaje
za koje je malo verovatno da će nastati, ali mogu izazvati velike materijalne gubitke.
Banka procenjuje izloženost operativnom riziku koja nastaje po osnovu uvođenja novih proizvoda i
usluga, kao i pri poveravanju svojih aktivnosti trećim licima.
U cilju ublažavanja operativnih rizika Banka pribavlja polisu osiguranja od kriminalne/profesionalne
odgovornosti i odgovornosti direktora i službenika, kao i opšte polise osiguranja od operativnih rizika –
osiguranje imovine i osnovnih sredstava i osiguranje gotovine.
U skladu sa Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika Banka utvrđuje i pojedinačnu ocenu za operativni
rizik i ocenjuje njenu usaglašenost sa definisanom sklonošću ka preuzimanju rizika na nivou
pojedinačnog rizika. Ukoliko u bilo kom trenutku Banka bude izložena riziku prekoračenja propisanih
limita (ili prekoračuje limit), Sektor za upravljanje rizicima obaveštava Izvršni odbor i Upravni odbor,
koji u skladu sa Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika preuzima neophodne korektivne mere.
2.4.6. Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik finansijskog gubitka uzrokovan nesposobnošću banke da ispunjava svoje dospele
obaveze. Banka upravlja ovim rizikom tako što obezbeđuje različite izvore finansiranja koji obuhvataju
sledeće:
depozite komitenata sa različitim rokovima dospeća;
depozite sa tržišta novca i dostupne kredite finansijskih institucija;
dostupne kredite većinskog akcionara;
dostupne kredite međunarodnih finansijskih institucija;
akcijski kapital.
Izvori likvidnosti se stalno revidiraju kako bi se obezbedila diversifikacija u smislu valute, geografske
strukture, porekla, proizvoda i trajanja. Odgovarajući nadzor i kontrola rizika likvidnosti su ključni
elementi efektivnog upravljanja Bankom. Banka mora da osigura da je uvek ima adekvatnu likvidnu
poziciji kako bi izvršavala svoje obaveze otplate, na poziv ili po dospeću, po razumnom trošku, čak i pod
nepovoljnim tržišnim uslovima, u kontekstu politika i direktiva uspostavljenih propisa Narodne banke
Srbije, kao i Eurobank Grupe. Cilj Banke je da efektivno upravlja svojim rizikom likvidnosti i takođe da
održava dovoljnu likvidnost da izdrži potencijalne stresne događaje.
Da bi se osiguralo oprezno upravljanje rizikom likvidnosti Banka je, u skladu sa Smernicama za
upravljanje rizikom likvidnosti Grupe, usvojila Politiku upravljanja tržišnim rizikom i njome specificirala
načine merenja, nadzora i upravljanja rizikom likvidnosti. Politika uključuje projekcije tokova gotovine,
minimalne nivoe likvidnosti, funkcije uključene u upravljanje likvidnošću, sisteme za nadzor i pregled
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
17
likvidnosti, uloge i odgovornosti za nadzor limita, proceduru eskalacije za prekoračenje limita, glavne
mere koje se preduzimaju u slučaju krize likvidnosti, itd.
Rizik likvidnosti je interno procenjen kao materijalno značajan, ali kapitalno nerelevantan, stoga za njega
nije utvrđen interni kapitalni zahtev. Međutim, u cilju adekvatnog upravljanja rizikom likvidnosti, Banka
sprovodi upravljanje likvidnošću koja obuhvata planiranje očekivanih novčanih priliva i odliva,
kontinuirano praćenje likvidnosti, kao i donošenje odgovarajućih mera za sprečavanje ili otklanjanje
uzroka potencijalne smanjene likvidnosti. Shodno važećoj regulatornoj normi propisanoj od strane
Narodne banke Srbije, Banka meri i upravlja rizikom likvidnosti primenom kako interno definisane
metodologije, tako i obračunom šireg pokazatelja likvidnosti, užeg pokazatelja likvidnosti i pokazatelja
pokrića likvidnom aktivom prema metodologiji Narodne banke Srbije. U dosadašnjem poslovanju Banke
vrednost ovih koeficijenta likvidnosti nije pala ispod regulatornog limita.
U skladu sa Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika Banka utvrđuje i pojedinačnu ocenu za rizik
likvidnosti i ocenjuje njenu usaglašenost sa definisanom sklonošću ka preuzimanju rizika na nivou
pojedinačnog rizika. Ukoliko u bilo kom trenutku Banka bude izložena riziku prekoračenja propisanih
limita (ili prekoračuje limit), Sektor za upravljanje rizicima obaveštava Izvršni odbor i Upravni odbor,
koji u skladu sa Politikom sklonosti ka preuzimanju rizika preuzima neophodne korektivne mere.
Kao sastavni deo okvira za upravljanje rizikom likvidnosti, Banka je usvojila Plan postupanja u kriznim
situacijama kojim utvrđuje način upravljanja likvidnošću Banke u nepovoljnim uslovima, a koji mogu
rezultirati smanjenjem likvidnosti Banke i/ili celokupnog finansijskog sistema. Planom postupanja u
kriznim situacijama, Banka reguliše odgovornosti i obaveze organizacionih delova koje nastupaju u
uslovima planom predviđenih kriznih situacija.
2.5. Način organizovanja procesa upravljanja rizicima
Procesi upravljanja rizicima uključuju glavne organe Banke, poslovne jedinice koje preduzimaju rizik i
odgovorne su za njegovu identifikaciju i procenu, poslovne jedinice koje su odgovorne za kontrolu i koje
vrše merenje, praćenje, ograničavanje i izveštavanje.
Organizaciona struktura Sektora za upravljanje rizicima je sledeća:
Služba kreditnih rizika (CRD)
Služba kreditne kontrole (CCD)
Služba operativnih rizika(ORD)
Služba tržišnih rizika (MRD)
Služba za upravljanje sredstvima obezbeđenja (CMD)
Služba za modeliranje rizika (RMoD)
Služba za integrisano upravljanje rizicima (IRMD)
Odeljenje za upravljanje podacima (RDMU).
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
18
Služba kreditne kontrole i Služba kreditnog rizika nadgledaju kreditni rizik Banke i obavljaju sledeće
poslove:
U konsultaciji sa poslovnim jedinicama formulišu kreditne politike koje definišu sredstva
obezbeđenja kredita, procenu kreditne sposobnosti, gradiranje rizika i izveštavanje, dokumentarne
i pravne procedure, i usaglašenost sa propisima i regulatornim zahtevima.
Služba kreditnog rizika nezavisno ocenjuje kreditne predloge u skladu sa unapred definisanim
pravilima u okviru Procedure za kreditni rizik, pravilima odobravanja propisanim u internim
kreditnim politikam i Odlukom UO o nivoima odlučivanja, i odgovorna je za kontrolu kreditnog
predloga pre odobravanja i pružanje nezavisnih kreditnih mišljenja. Obnavljanje plasmana podleže
istom procesu provere i odobravanja.
Razvoj i ažuriranje politike internog kreditnog rejtinga kako bi se izvršila kategorizacija izloženosti
prema stepenu rizika od finansijskog gubitka i kako bi se upravljanje rizikom usredsredilo na rizike
koji iz toga proizilaze. Rejting sistem se koristi prilikom utvrđivanja obezvređenja, odnosno
ispravke vrednosti potraživanja. Trenutno, rejting sistem za plasmane privredi sastoji se iz jedanaest
nivoa, a za plasmane stanovništvu iz četrnaest nivoa (zasnovanih na kašnjenju u izmirivanju
obaveza) koji odslikavaju različite stepene rizika od neispunjavanja obaveza, nedostupnosti
sredstava obezbeđenja ili drugih sredstva za umanjenje kreditnog rizika. Nivoi rizika se redovno
revidiraju. Značajno unapređenje rejting sistema sprovedeno je u sklopu implementacije IFRS 9.
Praćenje usaglašenosti poslovnih jedinica sa odobrenim limitima izloženosti, uključujući limite za
odabrane industrijske sektore, rizik zemlje i tip proizvoda, odgovornost je Službe kreditne kontrole
i Službe tržišnog rizika. Izveštaji o kreditnom kvalitetu portfolija i preduzetim odgovarajućim
korekcijama redovno se podnose različitim organima Banke. Jedan od osnovnih zadataka je
pružanje saveta, uputstava i stručne pomoći sektorima kako bi se u celoj Banci promovisao model
dobrog poslovanja u smislu upravljanja kreditnim rizikom.
Upravni odbor Banke je delegirao odgovornost za odobravanje kreditnih izloženosti na nekoliko različitih
nivoa. U osnovi procesa kreditiranja je princip „dva para očiju“, koji sa jedne strane primenjuju poslovne
jedinice, a sa druge Sektor za upravljanje rizicima za sve rizike koji koji prevazilaze odobrene limite
poslovnih jedinica. U slučaju plasmana koji odobrava poslovne jedinice u skladu sa svojim ovlašćenjima,
data poslovna jedinica je odgovorna da obezbedi primenu principa „dva para očiju“. Poslovne jedinice, u
okviru Sektora za korporativno bankarstvo koje se bave poslovima kreditiranja pravnih lica uključuju
sledeće službe:
Služba za poslove sa velikim preduzećima
Služba za poslove sa malim i srednjim preduzećima
Poslovne jedinice, koje se bave poslovima kreditiranja stanovništva i mikro kredite uključuju sledeće sektore:
Sektor za kredite fizičkim licima
Sektor za mikro kredite
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
19
Služba operativnih rizika ima funkciju podrške organizacionim delovima u identifikaciji, proceni,
merenju, ublažavanju, praćenju i izveštavanju o operativnim rizicima.
Osim toga, osnovne odgovornosti Službe operativnih rizika su primena sveobuhvatnog okvira operativnog rizika koji Banka sledi kao i izveštavanje rukovodioca Sektora za upravljanje rizicima, Izvršnog odbora, Komiteta za rizik, Odbora za reviziju, Komiteta za operativni rizik i Sektora za operativne rizike u Atini.
Organizacioni delovi Banke imaju primarnu odgovornost za upravljanje operativnim rizicima u svom
segmentu poslovanja. Svaki organizacioni deo Banke je, na dnevnoj bazi, odgovoran za upravljanje
svojim operativnim rizicima i dužan je da:
Identifikuje, procenjuje i vrši kontrolu operativnih rizika kojima je izložen i da primenjuje
tehnike ublažavanja rizika;
Procenjuje efikasnost kontrola;
Izveštava o svim relevantnim pitanjima;
Ima pristup i koristi zajedničke metode i alate kako bi se olakšala identifikacija, procena i
monitoring operativnog rizika.
Svaki organizacioni deo imenuje iskusnog zaposlenog za upravljanje operativnim rizikom, koji osim što
radi kao menadžer operativnog rizika u svom organizacionom delu, predstavlja i vezu sa Službom
operativnih rizika. Ovi službenici se zovu partneri operativnog rizika.
Shodno svojim potrebama, svaki organizacioni deo može oformiti specijalni organizacioni deo za
upravljanje operativnim rizikom.
Služba tržišnih rizika (MRD), kao deo Sektora za upravljanje rizikom, odgovorna je za nezavisno
merenje, praćenje i kontrolu tržišnog rizika, rizika kamatnih stopa, rizika likvidnosti, rizika zemlje i
ulaganja. Odgovornosti službe uključuju:
Nezavisno merenje i praćenje svih rizika iz svoje nadležnosti, a koji su definisani u prethodnoj
rečenici,
Nezavisno izveštavanje višem rukovodstvu na lokalnom nivou i nivou Grupe,
Primenu politika i procedura tržišnog rizika,
Usklađenost sa grupnim Politikama i Procedurama tržišnog rizika,
Nezavisnu kontrolu aktivnosti u vezi sa sredstvima i likvidnošću,
Praćenje svih postavljenih limita, a koji su u vezi sa rizicima koje prati MRD.
U okviru odeljenja vrši se priprema nezavisnih izveštaja o tržišnom riziku koji se prezentuju višem
rukovodstvu na nivou Banke i Grupe, uključujući Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO), i
Komitet za rizike, kao najviši organ odgovoran za tržišnu kontrolu i upravljanje sa odgovornostima u
pogledu tržišnog rizika koje uključuju:
Odobrenje odgovarajućih limita iz nadležnosti MRD i metodologije merenja,
revidiranje Politika tržišnog rizika i sveobuhvatne kontrolne strukture,
pracenje usklađenosti i primene grupnih Politika i Procedura,
kontrola profila tržišnog rizika Banke i rešavanje ključnih pitanja tržišnog rizika.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
20
Banka osigurava da sve materijalne pozicije koje su izložene tržišnim rizicima budu uključene u sistem
za merenje tržišnog rizika.
Služba za upravljanje sredstvima obezbeđenja (CMD). Aktivnosti Službe usmerene su ka optimizaciji
položaja Banke sa aspekta postojećih kao i potencijalnih (predloženih) sredstava obezbeđenja po
kreditnim izloženostima. Služba za upravljanje sredstvima obezbeđenja izveštava rukovodioca Sektora
za upravljanje rizicima kao i odgovarajuće Odbore Banke u skladu sa potrebama tih Odbora za analizom
sredstava obezbeđenja.
Glavne funkcije i aktivnosti ove Službe su:
Učestvovanje ili vođenje projekata Banke koji se sprovode u cilju poboljšanja procesa vezanih za
sredstva obezbeđenja, tj unapređenje pozicije Banke sa aspekta sredstava obezbeđenja po
kreditnim izloženostima.
Razvoj smernica, knjiga preporuka i sl. u cilju ujednačenja praksi u pojedinačnim delovima
Banke koji se bave uspostavljanjem i praćenjem sredstava obezbeđenja, kao i promocija najboljih
praksi u tom smislu.
Sačinjavanje Izveštaja o statusu sredstava obezbeđenja (postojećih i/ ili predloženih)
pojedinačnih klijenata Banke odgovarajućih nivoa kreditne izloženosti,odnosno rizičnosti, a za
potrebe kreditnog odlučivanja ili periodičnog praćenja tih klijenata.
Koordinacija i nadgledanje aktivnosti drugih odeljenja Banke u cilju zatvaranja nalaza revizije
vezanih za sredstva obezbeđenja.
Služba za modeliranje rizika. Glavne odgovornosti Službe za modeliranje rizika su razvoj i
implementacija internih modela rizika, validacija modela i praćenja njihovih performansi, kao i
kontinuirani razvoj metodologija i procesa u vezi sa razvojem, validacijom i praćenjem internih modela
rizika.
Služba izveštava rukovodioca za upravljanje podacima, modeliranje rizika i integrisano upravljanje
rizicima, zamenika rukovodioca Sektora za upravljanje rizicima za funkcije kontrole rizika, rukovodioca
Sektora za upravljanje rizicima, kao i Izvršni odbor i Komitet za rizike.
Glavne funkcije i aktivnosti ove Službe su:
• Razvoj, validacija i praćenje performansi internih modela kreditnog rizika • Koordinacija i validacija implementacije internih modela kreditnog rizika u kreditnim politikama
i procesima, drugim procesima donošenja odluka i praćenju kreditnog rizika • Koordinacija i validacija tehničke implementacije internih modela kreditnog rizika u IT
sistemima Banke • Koordinacija razvoja, izbora, validacije i praćenja performansi modela tržišnog i operativnog
rizika Služba za integrisano upravljanje rizicima (IRMD). Glavne odgovornosti Službe za integrisano
upravljanje rizicima se odnose na okvir za sklonost ka preuzimanju rizika, planiranje kapitala, proces
interne procene adekvatnosti kapitala, stres-testove i planiranje oporavka, kao i na obezbeđivanje
usklađenosti sa standardima Bazel II i Bazel III, te na integraciju ovih procesa unutar procesa donošenja
odluka.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
21
Služba izveštava rukovodioca za upravljanje podacima, modeliranje rizika i integrisano upravljanje
rizicima, zamenika rukovodioca Sektora za upravljanje rizicima za funkcije kontrole rizika, rukovodioca
Sektora za upravljanje rizicima, kao i Izvršni odbor i Komitet za rizike.
Odgovornosti Službe za integrisano upravljanje rizicima jesu:
• Praćenje rizičnog profila, a naročito mogućih odstupanja od definisane sklonosti ka preuzimanju rizika;
• Praćenje limita u vezi sa kapitalom; • Koordinacija i sprovođenje aktivnosti na redovnom ažuriranju plana upravljanja kapitalom,
procesu interne procene adekvatnosti kapitala, sprovođenju stres-testova i redovnom ažuriranju plana oporavka;
• Praćenje usklađenosti sa domaćim propisima koji se odnose na standarde Bazel II i Bazel III; • Unapređenje metodologija za definisanje, merenje i praćenje sklonosti preuzimanju rizika i
rizičnog profila Banke, praćenje i upravljanje kapitalom, proces interne procene adekvatnosti kapitala, stres-testiranje i planiranje oporavka.
Odeljenje za upravljanje podacima (RDMU). Glavne odgovornosti Odeljenja za upravljanje podacima
se odnose na implementaciju i upravljanje bazama podataka za svrhe modeliranja, merenja i praćenja
rizika. Funkcija izveštava rukovodioca za upravljanje podacima, modeliranje rizika i integrisano
upravljanje rizicima, zamenika rukovodioca Sektora za upravljanje rizicima za funkcije kontrole rizika i
rukovodioca Sektora za upravljanje rizicima.
Odgovornosti Odeljenja za upravljanje podacima uključuju:
• Implementaciju i održavanje baza podataka za svrhe modeliranja, merenja i praćenja rizika • Sprovođenje redovnih kontrola kvaliteta podataka i koordinaciju aktivnosti za unapređenje
kvaliteta podataka • Podršku drugim službama unutar sektora u zadacima obrade podataka, obračuna i izveštavanja • Razvoj i implementaciju automatizovanih rešenja za obradu podataka, obračune i izveštavanje
2.6. Obuhvatnost i vrste izveštavanja o rizicima
Banka redovno izveštava NBS na način i u rokovima definisanim bliže od strane NBS, Odlukom o
izveštavanju banaka. Pored izveštaja koji se sastavljaju za potrebe izveštavanja NBS, pripremaju se i
druge informacije spram potreba menadžmenta koje su neophodne za donošenje poslovnih odluka.
Pored redovnih izveštaja Banka priprema i ad hoc izveštaje a u skladu sa zahtevom regulatornog tela
odnosno menadžmenta Banke. Ovi izveštaji se sastavljaju po potrebi.
Služba kreditne kontrole, Služba za modeliranje rizika i Služba za integrisno upravljanje rizicima, koje
posluju u okviru Sektora za upravljanje rizicima, vrše merenje i procenu izloženosti kreditnom riziku,
prate i izveštavaju o kreditnom riziku na nivou portfolija, odnosno Banke kao celine. Izveštaji o
kreditnom riziku za potrebe izveštavanja nadležnih organa odlučivanja i Grupe sačinjavaju se mesečno i
kvartalno u zavisnosti od definisane dinamike i smernica Grupe.
Služba tržišnih rizika, u okviru svog delokruga vrši pripremu nezavisnih izveštaja, uključujući i različite
stres testove o tržišnom riziku, riziku likvidnosti, kamatnom riziku, koji se prezentuju višem
rukovodstvu na nivou Banke i Grupe, uključujući Izvršni odbor Banke, Odbor za upravljanje aktivom i
pasivom (ALCO), i Komitet za rizike.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
22
Služba operativnih rizika redovno sačinjava izveštaje o operativnim rizicima i dostavlja ih menadžmentu
Banke, Izvršnom odboru, Komitetu za operativni rizik, Komitetu za rizike i Odboru za reviziju, a
sačinjava i izveštaje po zahtevu.
3. POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE U VEZI SA UPRAVLJANJEM RIZICIMA
Sledeća tabela sadrži pregled ključnih pokazatelja poslovanja banke koji su u vezi sa upravljanem
rizicima:
Pokazatelji poslovanja Propisani limiti Ostvarene vrednosti
na 31.12.2017
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala Minimum 4.5% 29.15%
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala Minimum 6% 29.15%
Pokazatelj adekvatnosti kapitala Minimum 8% 29.15%
Izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica Maximum 25% 20.77%
Zbir velikih izloženosti Maximum 400% 66.69%
Ukupna ulaganja u lica koja nisu u finansijskom sektoru, investicione nekretnine i osnovna sredstva Maximum 60% 10.53%
Pokazatelj deviznog rizika Maximum 20% 3.71
Pokazatelj likvidnosti banke Minimum 1.00 1.69
Uži pokazatelj likvidnosti banke Minimum 0.7 1.22
Pokazatelj pokrića likvidnom aktivom Minimum 100% 552%
4. KAPITAL BANKE
4.1. Upravljanje kapitalom
Pri upravljanju kapitalom, Banka ima za cilj da očuva sposobnost da nastavi sa svojim poslovanjem u neograničenom periodu u predvidljivoj budućnosti. Istovremeno, Banka nastoji održati optimalnu strukturu kapitala tako da, s jedne strane, umanji troškove kapitala i poveća prinos na kapital, i da, s druge strane, obezbedi stabilnost sopstvenog poslovanja i sigurnost svojim deponentima i akcionarima. Banka kontinuirano upravlja kapitalom kako bi ostvarila sledeće:
obezbedila usaglašenost sa zahtevima u vezi sa kapitalom koji su definisani od strane Narodne banke Srbije;
obezbedila adekvatan nivo kapitala za nastavak poslovanja po načelu stalnosti poslovanja;
održala kapital na nivou koji će omogućiti budući razvoj poslovanja.
4.2. Opis osnovnih karakteristika svih elemenata koji se uključuju u obračun kapitala
Ukupan kapital Banke se sastoji od osnovnog akcijskog kapitala, dopunskog kapitala i na dan 31.12.2017. godine iznosi 34,013 MRSD.Osnovni akcijski kapital čini zbir akcijskog kapitala po osnovu običnih akcija, pripadajuće emisione premije, rezerve iz dobiti i ostale rezerve. Odbitne stavke od osnovnog akcijskog kapitala su nematerijalna ulagnja i potrebna rezerva za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i vanbilansnim stavkama.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
23
Potrebna rezerva se obračunava po metodologiji Narodne banke Srbije (Odluka o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke -“Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 94/2011, 57/2012, 123/2012, 43/2013,113/2013,135-2014,25/2015 i 38/2015, 61/2016, 69/2016 , 91/2016, 101/2017 i 114/2017). U skladu sa navedenom Odlukom, usled značajnog smanjenja pokazatelja problematičnih kredita u odnosu na 30.06.2016. godine, Banka je primenila koeficijent za umanjenje potrebne rezerve za potrebe obračuna regulatornog kapitala i kapitalne adekvatnosti i dan 31.12. 2017. ona iznosi 5,079 MRSD. Dopunski kapital (4,3 MRSD) čini nominalna vrednost uplaćenih prioritetnih kumulativnih akcija u iznosu od 4,8 MRSD umanjena za direktna ulaganja u sopstvene instumente dopunskog kapitala u iznosu od 0,5 MRSD. Banka ima ulaganja u lica u finansijskom sektoru (58,5 MRSD) ali s obzirom da je to ulaganje manje od 10% osnovnog akcijskog kapitala Banke, ne odbija se od kapitala, već se taj iznos uključuje u obračun rizične aktive sa poderom 250%. U sledećoj tabeli su prikazani podaci o kapitalnoj poziciji (PI-KAP) na dan 31. decembar 2017.
R.br. Naziv pozicije Iznos
Оsnovni акcijski kapital: elementi
1 Instrumenti osnovnog akcijskog kapitala i pripadajuće emisione premije 31,474,399
1.1. od čega: akcije i drugi instrumenti kapitala koji ispunjavaju uslove iz tačke 8.OAK 25,422,400
1.2. od čega: Pripadajuće emisione premije uz instrumente iz tačke 1.1. tj. iznos uplaćen iznad nominalne vrednosti tih instrumenata 6,051,999
2 Dobit iz ranijih godina koja nije opterećena nikakvim budućim obavezama, a za koju je skupština banke donela odluku da će biti raspoređena u osnovni akcijski kapital 0
3 Dobit tekuće godine ili dobit iz prethodne godine za koju skupština banke još nije donela odluku da će biti raspoređena u osnovni akcijski kapital koja ispunjava uslove iz tačke 10. st. 2. i 3. za uključivanje u osnovni akcijski kapital 0
4 Revalorizacione rezerve i ostali nerealizovani dobici 0
5 Rezerve iz dobiti i ostale rezerve banke, osim rezervi za opšte bankarske rizike 9,558,335
6 Rezerve za opšte bankarske rizike 0
7 Učešća bez prava kontrole (manjinska učešća) koja se priznaju u osnovnom akcijskom kapitalu 1 0
8 Osnovni akcijski kapital pre regulatornih prilagođavanja i odbitnih stavki (zbir od 1 do 7) 41,032,734
Osnovni akcijski kapital: regulatorna prilagođavanja i odbitne stavke
9 Dodatna prilagođavanja vrednosti (-) 0
10 Nematerijalna ulaganja, uključujući gudvil (umanjena za iznos odloženih poreskih obaveza) (-) -1,944,891
11 Odložena poreska sredstva koja zavise od buduće profitabilnosti banke, izuzev onih koja prostiču iz privremenih razlika, umanjena za povezane odložene poreske obaveze ako su ispunjeni uslovi iz tačke 14. stav 1. OAK 0
12 Fer vrednosti rezervi u vezi sa dobicima ili gubicima po osnovu instrumenata zaštite od rizika novčanog toka za finansijske instrumente koji se ne vrednuju po fer vrednosti, uključujući i projektovane novčane tokove 0
13 IRB pristup: negativan iznos razlike dobijen obračunom u skladu s tačkom 134. OAK (-) 0
14 Povećanje kapitala koje je rezultat sekjuritizacije izloženosti (-) 0
15 Dobici ili gubici po osnovu obaveza banke vrednovanih prema fer vrednosti koji su posledica promene kreditne sposobnosti banke 0
16 Imovina u penzijskom fondu sa definisanim naknadama u bilansu stanja banke (-) 0
17 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente osnovnog akcijskog kapitala, uključujući i sopstvene instrumente osnovnog akcijskog kapitala koje je 0
1 Pokriva najviši matično društvo koje je na temelju podataka iz konsolidovanih finansijskih izvještaja, u skladu sa
odlukom kojom se uređuje kontrola bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi, moguce je iskušavati kapital za
bankarsku grupu
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
24
banka dužna ili može biti dužna da otkupi na osnovu ugovorne obaveze (-)
18 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci, a koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-) 0
19 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja banke u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka nema značajno ulaganje (-) 0
20 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja banke u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka ima značajno ulaganje (-) 0
21 Iznos izloženosti koje ispunjavaju uslove za primenu pondera rizika od 1.250 %, a koje banka odluči da odbije od osnovnog akcijskog kapitala umesto da primeni taj ponder 0
21.1. od čega: učešća u licima koja nisu lica u finansijskom sektoru u iznosu preko 10% kapitala tih lica, odnosno učešća koja omogućavaju efektivno vršenje znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica (-) 0
21.2. od čega: sekjuritizovane pozicije (-) 0
21.3. od čega: slobodne isporuke (-) 0
22
Odložena poreska sredstva koja zavise od buduće profitabilnosti banke i koja proističu iz privremenih razlika (iznos iznad 10% osnovnog akcijskog kapitala banke iz tačke 21. stav 2, umanjen za iznos povezanih poreskih obaveza ako su ispunjeni uslovi iz tačke 14. stav 1. OAK ) (-) 0
23 Zbir odloženih poreskih sredstava i ulaganja u lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje iz tačke 21. stav 1. OAK, koji prelazi limit iz tačke 21. stav 3. OAK (-) 0
23.1. od čega: Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka ima značajno ulaganje 0
23.2. od čega: Odložena poreska sredstva koja proističu iz privremenih razlika 0
24 Gubitak tekuće i ranijih godina, kao i nerealizovani gubici (-) 0
25
Iznos poreza u vezi sa elementima osnovnog akcijskog kapitala koji se može predvideti u vreme obračuna kapitala, osim ako je banka prethodno korigovala iznos elemenata osnovnog akcijskog kapitala u iznosu u kojem ti porezi smanjuju iznos do kojeg se elementi osnovnog akcijskog kapitala mogu koristiti za pokriće rizika ili gubitaka (-) 0
26 Iznos za koji odbitne stavke od dodatnog osnovnog kapitala banke premašuju iznos dodatnog osnovnog kapitala banke (-) 0
27 Iznos potrebne rezerve za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i vanbilansnim stavkama banke -5,078,960
28 Ukupna regulatorna prilagođavanja i odbitne stavke od osnovnog akcijskog kapitala (zbir od 9 do 27) -7,023,851
29 Osnovni akcijski kapital (razlika između 8 i 28) 34,008,884
Dodatni osnovni kapital: elementi
30 Akcije i drugi instrumenti kapitala koji ispunjavaju uslove iz tačke 23. OAK i pripadajuće emisione premije 0
31 Instrumenti osnovnog kapitala izdati od strane podređenih društava koji se priznaju u dodatnom osnovnom kapitalu** 0
32 Dodatni osnovni kapital pre odbitnih stavki (30+31) 0
Dodatni osnovni kapital: odbitne stavke
33 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente dodatnog osnovnog kapitala, uključujući instrumente koje je banka dužna da otkupi na osnovu postojeće ugovorne obaveze (-) 0
34 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-) 0
35 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojima banka nema značajno ulaganje (-) 0
36
Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje, isključujući pozicije po osnovu vršenja pokroviteljstva emisije hartija od vrednosti koje se drže pet radnih dana ili kraće (-) 0
37 Iznos za koji odbitne stavke od dopunskog kapitala banke premašuju iznos dopunskog kapitala banke (-) 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
25
38 Ukupne odbitne stavke od dodatnog osnovnog kapitala (zbir od 33 do 37) 0
39 Dodatni osnovni kapital (razlika između 32 i 38) 0
40 Osnovni kapital (zbir 29 i 39) 34,008,884
Dopunski kapital: elementi
41 Akcije i drugi instrumenti dopunskog kapitala i suboordinirane obaveze, koji ispunjavaju uslove iz tačke 28. OAK i pripadajuće emisione premije uz instrumente 4,800
42 Instrumenti kapitala izdati od strane podređenih društava koji se priznaju u dopunskom kapitalu ** 0
43 Prilagođavanja za kreditni rizik koja ispunjavaju uslove za uključivanje u dopunski kapital 0
44 Dopunski kapital pre odbitnih stavki (zbir od 41 do 43) 4,800
Dopunski kapital: odbitne stavke
45 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze, uključujući instrumente koje je banka dužna da otkupi na osnovu postojeće ugovorne obaveze (-) 500
46 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-) 0
47 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru u kojima banka nema značajno ulaganje (-) 0
48
Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u instrumente dodatnog osnovnog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje, isključujući pozicije po osnovu vršenja pokroviteljstva emisije hartija od vrednosti koje se drže pet radnih dana ili kraće (-) 0
49 Ukupne odbitne stavke od dopunskog kapitala (zbir od 45 do 48) 500
50 Dopunski kapital (razlika između 44 i 49) 4,300
51 Ukupni kapital (zbir 40 i 50) 34,013,184
52 Ukupna rizična aktiva 116,682,915
Pokazatelji adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala
53 Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala banke (%) 29.15%
54 Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala banke (%) 29.15%
55 Pokazatelj adekvatnosti kapitala banke (%) 29.15%
56 Ukupni zahtevi za zaštitne slojeve kapitala (%)2 4.29%
57 Osnovni akcijski kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (%)3 21.15%
Pokazatelj adekvatnosti kapitala Banke iznosi 29.15%, dok su ukupni zahtevi za zaštitne slojeve kapitala
4.29%, a 21.5% osnovnog akcijskog kapitala raspoloživo je za pokriće zaštitnih slojeva kapitala.
2 Kao proceniti rizične aktive
3 Računa se kao osnovni akcijski kapital banke (izraženo kao procenjeno rizično aktivno sredstvo) koji se koristi za održavanje pokazatelja adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala banke iz tačke 3. stav 3. odredba pod 1) OAK, pokazatelja adekvatnosti osnovnog kapitala iz tačke 3. stav 3. odredba pod 2) OAK i pokazatelja adekvatnosti kapitala banke iz tačke 3. stav 3. odredba pod 3) OAK.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
26
Podaci o osnovnim karakteristikama finansijskih instrumenata koji se uključuju u obračun kapitala banke prikazani su u tabeli PI - FIKAP:
Redni br.
Karakteristike instrumenta Opis-obične akcije Opis-
preferencijalne akcije
1. Emitent Eurobank a.d.
Beograd Eurobank a.d.
Beograd
1.1. Jedinstvena oznaka (npr. CUSIP, ISIN ili oznaka Bloomberg za priv. plasm.)
Tretman u skladu s propisima
2. Tretman u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala banke Instrument osnovnog
akcijskog kapitala
Instrument dopunskog kapitala
3. Individualni/(pot)konsolidovani/individualni i (pot)konsolidovani nivo uključivanja instrumenta u kapital na nivou grupe
Individualni Individualni
4. Tip instrumenta Obične akcije Kumulativne
preferencijalne akcije
5. Iznos koji se priznaje za potrebe izračunavanja regulatornog kapitala (u hiljadama dinara, sa stanjem na dan poslednjeg izveštavanja)
25,422,400 4,300
6. Nominalna vrednost instrumenta 25,422,400 4,800
6.1. Emisiona cena 31,474,399 4,800
6.2. Otkupna cena 0 0
7. Računovodstvena klasifikacija Akcijski kapital Akcijski kapital
8. Datum izdavanja instrumenta
Emitent je imao XVI emisija akcija
počev od 1997.godine,
zaključno sa 2008.
2003. godine.
9. Instrument s datumom dospeća ili instrument bez datuma dospeća Bez datuma
dospeća Bez datuma
dospeća
9.1. Inicijalni datum dospeća Bez datuma
dospeća Bez datuma
dospeća
10. Opcija otkupa od strane emitenta uz prethodnu saglasnost nadležnog tela Ne Ne
10.1. Prvi datum aktiviranja opcije otkupa, uslovni datumi aktiviranja opcije otkupa i otkupna vrednost
10.2. Naknadni datumi aktiviranja opcije otkupa (ako je primenljivo)
Kuponi/dividende
11. Fiksne ili promenljive dividende/kuponi Promenljivi Promenljivi
12. Kuponska stopa i povezani indeksi
13. Postojanje mehanizma obaveznog otkazivanja dividende
14.1. Potpuno diskreciono pravo, delimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog prava u vezi s vremenom isplate dividendi/kupona
Potpuno diskreciono pravo
Potpuno diskreciono pravo
14.2. Potpuno diskreciono pravo, delimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog prava u vezi sa iznosom dividendi/kupona
Potpuno diskreciono pravo
Potpuno diskreciono pravo
15. Mogućnost povećanja prinosa (step up) ili drugih podsticaja za otkup Nе Nе
16. Nekumulativne ili kumulativne dividende/kuponi Nekumulativne Kumulativne
17. Konvertibilan ili nekonvertibilan instrument Nekonvertibilan Nekonvertibilan
18. Ako je konvertibilan, uslovi pod kojima može doći do konverzije
19. Ako je konvertibilan, delimično ili u celosti
20. Ako je konvertibilan, stopa konverzije
21. Ako je konvertibilan, obavezna ili dobrovoljna konverzija
22. Ako je konvertibilan, instrument u koji se konvertuje
23. Ako je konvertibilan, emitent instrumenta u koji se konvertuje
24. Mogućnost smanjenja vrednosti Nе Nе
25. Ako postoji mogućnost smanjenja vrednosti, uslovi pod kojima može doći do smanjenja vrednosti
26. Ako postoji mogućnost smanjenja vrednosti, delimično ili u celosti
27. Ako postoji mogućnost smanjenja vrednosti, trajno ili privremeno
28. Ako je smanjenje vrednosti privremeno, uslovi ponovnog priznavanja
29. Tip instrumenta koji će se pri stečaju, odnosno likvidaciji naplatiti neposredno pre navedenog instrumenta
30. Neusklađene karakteristike konvertovanih instrumenata Nе Nе
31. Ako postoje navesti neusklađene karakteristike
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
27
4.3. Podaci o povezivanju pozicija kapitala iz bilansa stanja s pozicijama iz obrasca PI-KAP
U sledećoj tabeli prikazano je raščlanjavanje elemenata u bilansu stanja po pozicijama iz obrasca PI-KAP.
Oznaka pozicije
Naziv pozicije Bilans stanja Reference
А АКТИВА
A.I Gotovina i sredstva kod centralne banke 18,005,519
A.II Založena finansijska sredstva 3,110,300
A.III Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju 322,759
A.IV Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha
A.V Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 9,938,015
A.VI Finansijska sredstva koja se drže do dospeća 0
A.VII Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 14,303,432
A.VIII Krediti i potraživanja od komitenata 106,134,695
A.IX Promene fer vrednosti stavki koje su predmet zaštite od rizika 0
A.X Potraživanja po osnovu finansijskih derivata namenjenih zaštiti od rizika 0
A.XI Investicije u pridružena društva i zajedničke poduhvate 43,681
Od čega direktna ili indirektna ulaganja u banke i druga lica u finansijskom sektoru 43,681 u
A.XII Investicije u zavisna društva 0
Od čega direktna ili indirektna ulaganja u banke i druga lica u finansijskom sektoru 0 f
A.XIII Nematerijalna ulaganja 1,944,890 i
A.XIV Nekretnine, postrojenja i oprema 3,583,152
A.XV Investicione nekretnine 0
A.XVI Tekuća poreska sredstva 0
A.XVII Odložena poreska sredstva 0
Od čega odložena poreska sredstva koja zavise od buduće profitabilnosti banke, izuzev onih koja prostiču iz privremenih razlika, umanjena za povezane odložene poreske obaveze ako su ispunjeni uslovi iz tačke 14. stav 1. OAK
0 c
A.XVIII Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 0
A.XIX Ostala sredstva 1,026,652
Od čega direktna ili indirektna ulaganja u banke i druga lica u finansijskom sektoru u iznosu većem od 10% kapitala tih banaka, odnosno tih lica
0 h
A.XX UKUPNO AKTIVA (pozicije pod AOP oznakama od 0001 do 0019 u konsolidovanom bilansu stanja)
158,413,095
P PASIVA
PO OBAVEZE
PO.I Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjene trgovanju 13,222
PO.II Finansijske obaveze koje se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 0
PO.III Obaveze po osnovu finansijskih derivata namenjenih zaštiti od rizika 0
PO.IV Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci
9,225,583
PO.V Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima 96,617,011
PO.VI Promene fer vrednosti stavki koje su predmet zaštite od rizika 0
PO.VII Izdate sopstvene hartije od vrednosti i druga pozajmljena sredstva 0
Od čega obaveze po osnovu hibridnih instrumenata 0 r
PO.VIII Subordinirane obaveze 0
Od čega subordinirane obaveze koje se uključuju u dopunski kapital banke 0 s
PO.IX Rezervisanja 411,558
PO.X Obaveze po osnovu sredstava namenjenih prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja
0
PO.XI Tekuće poreske obaveze 3,373
PO.XII Odložene poreske obaveze 141,516
PO.XIII Ostale obaveze 849,943
PO.XIV UKUPNO OBAVEZE (pozicije pod AOP oznakama od 0401 do 0413 u konsolidovanom bilansu stanja)
107,262,206
KAPITAL
PO.XV Akcijski kapital 31,481,926
Od čega nominalna vrednost uplaćenih akcija, osim preferencijalnih kumulativnih akcija 25,422,400 a
Od čega emisiona premija po osnovu akcijskog kapitala, osim preferencijalnih kumulativnih akcija
6,051,999 b
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
28
Od čega nominalna vrednost preferencijalnih kumulativnih akcija 4,800 nj
Od čega emisiona premija po osnovu preferencijalnih kumulativnih akcija o
PO.XVI Sopstvene akcije 500
Od čega stečene sopstvene akcije banke, osim preferencijalnih kumulativnih akcija j
Od čega stečene sopstvene preferencijalne kumulativne akcije 500 t
PO.XVII Dobitak 10,096,705
Od čega neraspoređena dobit iz ranijih godina 7,914,950 g
Od čega dobit iz tekuće godine 2,181,755 d
PO.XVIII Gubitak 0
Od čega gubici iz prethodnih godina ž
Od čega gubitak tekuće godine z
PO.XIX Rezerve 9,572,758
Od čega rezerve iz dobiti koje predstavljaju element osnovnog kapitala 9,558,335 v
Od čega ostale pozitivne konsolidovane rezerve e
Od čega ostale negativne konsolidovane rezerve nj
Od čega ostale neto negativne revalorizacione rezerve lj
Od čega dobit po osnovu obaveza banke vrednovanih prema fer vrednosti koja je ostvarena zbog promene kreditnog rejtinga banke m
Od čega pozitivne revalorizacione rezerve nastale po osnovu efekata promene fer vrednosti osnovnih sredstava, hartija od vrednosti i ostalih sredstava koja se, u skladu s MSFI/MRS, iskazuju u korist ovih rezervi p
PO.XX Nerealizovani gubici 0
Od čega nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju lj
PO.XXI Učešća bez prava kontrole 0
Od čega manjinska učešća u podređenim društvima dj
PO.XXII UKUPNO KAPITAL (rezultat sabiranja, odnosno oduzimanja sledećih AOP oznaka iz konsolidovanog bilansa stanja: 0415 - 0416 + 0417 - 0418 + 0419 - 0420 + 0421) ≥ 0 51,150,889
PO.XXIII UKUPAN NEDOSTATAK KAPITALA (rezultat sabiranja, odnosno oduzimanja sledećih AOP oznaka iz konsolidovanog bilansa stanja: 0415 - 0416 + 0417 - 0418 + 0419 - 0420 + 0421) < 0 0
PO.XXIV UKUPNO PASIVA (rezultat sabiranja, odnosno oduzimanja sledećih AOP oznaka iz konsolidovanog bilansa stanja: 0414 + 0422 - 0423) 158,413,095
В.П. VANBILANSNE POZICIJE
В.П.А. Vanbilansna aktiva 288,615,839
Od čega iznos akcija banke uzetih u zalogu, osim preferencijalnih kumulativnih akcija k
Od čega iznos preferencijalnih kumulativnih akcija banke uzetih u zalogu ć
В.П.П. Vanbilansna pasiva 288,615,839
4.4. Povezivanje pozicija u raščlanjenom bilansu stanja i pozicija u obrascu PI–KAP
Redni br. Naziv pozicije Iznos
Izvor podatka u skladu s referenca
ma
Osnovni akcijski kapital: elementi
1 Instrumenti osnovnog akcijskog kapitala i pripadajuće emisione premije 31,474,399
1.1. od čega: akcije i drugi instrumenti kapitala koji ispunjavaju uslove iz tačke 8.OAK 25,422,400 a
1.2. od čega: Pripadajuće emisione premije uz instrumente iz tačke 1.1. tj. iznos uplaćen iznad nominalne vrednosti tih instrumenata 6,051,999 b
2 Dobit iz ranijih godina koja nije opterećena nikakvim budućim obavezama, a za koju je skupština banke donela odluku da će biti raspoređena u osnovni akcijski kapital 0
3 Dobit tekuće godine ili dobit iz prethodne godine za koju skupština banke još nije donela odluku da će biti raspoređena u osnovni akcijski kapital koja ispunjava uslove iz tačke 10. st. 2. i 3. za uključivanje u osnovni akcijski kapital 0
4 Revalorizacione rezerve i ostali nerealizovani dobici 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
29
5 Rezerve iz dobiti i ostale rezerve banke, osim rezervi za opšte bankarske rizike 9,558,335 v
6 Rezerve za opšte bankarske rizike 0
7 Učešća bez prava kontrole (manjinska učešća) koja se priznaju u osnovnom akcijskom kapitalu ** 0
8 Osnovni akcijski kapital pre regulatornih prilagođavanja i odbitnih stavki (zbir od 1 do 7) 41,032,734
Osnovni akcijski kapital: regulatorna prilagođavanja i odbitne stavke
9 Dodatna prilagođavanja vrednosti (-) 0
10 Nematerijalna ulaganja, uključujući gudvil (umanjena za iznos odloženih poreskih obaveza) (-) -1,944,891 i
11 Odložena poreska sredstva koja zavise od buduće profitabilnosti banke, izuzev onih koja prostiču iz privremenih razlika, umanjena za povezane odložene poreske obaveze ako su ispunjeni uslovi iz tačke 14. stav 1. OAK 0 c
12 Fer vrednosti rezervi u vezi sa dobicima ili gubicima po osnovu instrumenata zaštite od rizika novčanog toka za finansijske instrumente koji se ne vrednuju po fer vrednosti, uključujući i projektovane novčane tokove 0
13 IRB pristup: negativan iznos razlike dobijen obračunom u skladu s tačkom 134. OAK (-) 0
14 Povećanje kapitala koje je rezultat sekjuritizacije izloženosti (-) 0
15 Dobici ili gubici po osnovu obaveza banke vrednovanih prema fer vrednosti koji su posledica promene kreditne sposobnosti banke 0
16 Imovina u penzijskom fondu sa definisanim naknadama u bilansu stanja banke (-) 0
17 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente osnovnog akcijskog kapitala, uključujući i sopstvene instrumente osnovnog akcijskog kapitala koje je banka dužna ili može biti dužna da otkupi na osnovu ugovorne obaveze (-) 0
18 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci, a koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-) 0
19 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja banke u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka nema značajno ulaganje (-) 0
20 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja banke u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka ima značajno ulaganje (-) 0
21 Iznos izloženosti koje ispunjavaju uslove za primenu pondera rizika od 1.250 %, a koje banka odluči da odbije od osnovnog akcijskog kapitala umesto da primeni taj ponder 0
21.1. od čega: učešća u licima koja nisu lica u finansijskom sektoru u iznosu preko 10% kapitala tih lica, odnosno učešća koja omogućavaju efektivno vršenje znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica (-) 0
21.2. od čega: sekjuritizovane pozicije (-) 0
21.3. od čega: slobodne isporuke (-) 0
22
Odložena poreska sredstva koja zavise od buduće profitabilnosti banke i koja proističu iz privremenih razlika (iznos iznad 10% osnovnog akcijskog kapitala banke iz tačke 21. stav 2, umanjen za iznos povezanih poreskih obaveza ako su ispunjeni uslovi iz tačke 14. stav 1. OAK ) (-) 0
23 Zbir odloženih poreskih sredstava i ulaganja u lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje iz tačke 21. stav 1. OAK, koji prelazi limit iz tačke 21. stav 3. OAK (-) 0
23.1. od čega: Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente osnovnog akcijskog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojem banka ima značajno ulaganje 0
23.2. od čega: Odložena poreska sredstva koja proističu iz privremenih razlika 0
24 Gubitak tekuće i ranijih godina, kao i nerealizovani gubici (-) 0
25
Iznos poreza u vezi sa elementima osnovnog akcijskog kapitala koji se može predvideti u vreme obračuna kapitala, osim ako je banka prethodno korigovala iznos elemenata osnovnog akcijskog kapitala u iznosu u kojem ti porezi smanjuju iznos do kojeg se elementi osnovnog akcijskog kapitala mogu koristiti za pokriće rizika ili gubitaka (-) 0
26 Iznos za koji odbitne stavke od dodatnog osnovnog kapitala banke premašuju iznos dodatnog osnovnog kapitala banke (-) 0
27 Iznos potrebne rezerve za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i vanbilansnim stavkama banke -5,078,960
28 Ukupna regulatorna prilagođavanja i odbitne stavke od osnovnog akcijskog -7,023,851
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
30
kapitala (zbir od 9 do 27)
29 Osnovni akcijski kapital (razlika između 8 i 28) 34,008,884
Dodatni osnovni kapital: elementi
30 Akcije i drugi instrumenti kapitala koji ispunjavaju uslove iz tačke 23. OAK i pripadajuće emisione premije 0
31 Instrumenti osnovnog kapitala izdati od strane podređenih društava koji se priznaju u dodatnom osnovnom kapitalu** 0
32 Dodatni osnovni kapital pre odbitnih stavki (30+31) 0
Dodatni osnovni kapital: odbitne stavke
33 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente dodatnog osnovnog kapitala, uključujući instrumente koje je banka dužna da otkupi na osnovu postojeće ugovorne obaveze (-) 0
34 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-) 0
35 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojima banka nema značajno ulaganje (-) 0
36
Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u instrumente dodatnog osnovnog kapitala lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje, isključujući pozicije po osnovu vršenja pokroviteljstva emisije hartija od vrednosti koje se drže pet radnih dana ili kraće (-) 0
37 Iznos za koji odbitne stavke od dopunskog kapitala banke premašuju iznos dopunskog kapitala banke (-) 0
38 Ukupne odbitne stavke od dodatnog osnovnog kapitala (zbir od 33 do 37) 0
39 Dodatni osnovni kapital (razlika između 32 i 38) 0
40 Osnovni kapital (zbir 29 i 39) 34,008,884
Dopunski kapital: elementi
41 Akcije i drugi instrumenti dopunskog kapitala i suboordinirane obaveze, koji ispunjavaju uslove iz tačke 28. OAK i pripadajuće emisione premije uz instrumente 4,800 nj
42 Instrumenti kapitala izdati od strane podređenih društava koji se priznaju u dopunskom kapitalu **
43 Prilagođavanja za kreditni rizik koja ispunjavaju uslove za uključivanje u dopunski kapital
44 Dopunski kapital pre odbitnih stavki (zbir od 41 do 43) 4,800
Dopunski kapital: odbitne stavke
45 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u sopstvene instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze, uključujući instrumente koje je banka dužna da otkupi na osnovu postojeće ugovorne obaveze (-) 500 t
46 Direktna, indirektna i sintetička ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru koja imaju uzajamna ulaganja u banci koja su izvršena radi prikazivanja većeg iznosa kapitala banke (-)
47 Primenljivi iznos direktnih, indirektnih i sintetičkih ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru u kojima banka nema značajno ulaganje (-)
48
Direktna, indirektna i sintetička ulaganja banke u instrumente dodatnog osnovnog kapitala i subordinirane obaveze lica u finansijskom sektoru u kojima banka ima značajno ulaganje, isključujući pozicije po osnovu vršenja pokroviteljstva emisije hartija od vrednosti koje se drže pet radnih dana ili kraće (-)
49 Ukupne odbitne stavke od dopunskog kapitala (zbir od 45 do 48) 500
50 Dopunski kapital (razlika između 44 i 49) 4,300
51 Ukupni kapital (zbir 40 i 50) 34,013,184
5. KAPITALNI ZAHTEVI I PROCES INTERNE PROCENE ADEKVATNOSTI KAPITALA
5.1. Pokazatelj adekvatnosti kapitala
Banka izračunava pokazatelj adekvatnosti kapitala i kapitalne zahteve u skladu sa regulativom Narodne banke Srbije koristeći standardizovan pristup, i to za:
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
31
Kreditni rizik
Tržišne rizike
Rizik prilagođavanja kreditne izloženosti
Operativni rizik
Pri primeni tekuće regulative, u pogledu adekvatnosti kapitala, Banka je u obavezi da održava strukturu kapitala, nivo kapitala i pokazatelj adekvatnosti kapitala u skladu sa sledećim zahtevima:
Ukupni kapital najmanje 10 miliona evra
Pokazatelj adekvatnosti kapitala (PAK) minimum 8%
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala minimum 6%
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala minimum 4,5%.
Održavanje adekvatnog nivoa kapitala je jedan od glavnih ciljeva upravljanja rizicima Banke.
Izveštaj o ukupnim kapitalnim zahtevima i pokazatelju kapitala na dan 31.12.2017.godine prikazan je u
sledećoj tabeli (PI-AKB):
Redni br. Naziv Iznos
I KAPITAL 34,013,184
1. UKUPAN OSNOVNI AKCIJSKI KAPITAL 34,008,884
2. UKUPAN DODATNI OSNOVNI KAPITAL 0
3. UKUPAN DOPUNSKI KAPITAL 4,300
II KAPITALNI ZAHTEVI 9,334,634
1. KAPITALNI ZAHTEV ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RIZIK SMANJENJA VREDNOSTI KUPLJENIH POTRAŽIVANJA I RIZIK IZMIRENJA/ISPORUKE PO OSNOVU SLOBODNIH ISPORUKA
7,849,621
1.1. Standardizovani pristup (SP) 7,849,621
1.1.1. Izloženosti prema državama i centralnim bankama 0
1.1.2. Izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave 0
1.1.3. Izloženosti prema javnim administrativnim telima 0
1.1.4. Izloženosti prema međunarodnim razvojnim bankama 0
1.1.5. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0
1.1.6. Izloženosti prema bankama 150,862
1.1.7. Izloženosti prema privrednim društvima 2,861,094
1.1.8. Izloženosti prema fizičkim licima 3,483,552
1.1.9. Izloženosti obezbeđene hipotekama na nepokretnostima 271,321
1.1.10. Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 719,739
1.1.11. Visokorizične izloženosti 0
1.1.12. Izloženosti po osnovu pokrivenih obveznica 0
1.1.13. Izloženosti po osnovu sekjuritizovanih pozicija 0
1.1.14. Izloženosti prema bankama i privrednim društvima sa kratkoročnim kreditnim rejtingom 0
1.1.15. Izloženosti po osnovu ulaganja u otvorene investicione fondove 0
1.1.16. Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja 8,210
1.1.17. Ostale izloženosti 354,843
1.2. Pristup zasnovan na internom rejtingu (IRB)
1.2.1. Izloženosti prema državama i centralnim bankama
1.2.2. Izloženosti prema bankama
1.2.3. Izloženosti prema privrednim društvima
1.2.4. Izloženosti prema fizičkim licima
1.2.4.1. od čega: Izloženosti prema fizičkim licima obezbeđene hipotekama na nepokretnostima
1.2.4.2. od čega: Kvalifikovane revolving izloženosti prema fizičkim licima
1.2.4.3. od čega: Izloženosti prema malim i srednjim preduzećima koje su razvrstana u ovu
klasu izloženosti
1.2.5. Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja
1.2.5.1. Primenjeni pristup:
1.2.5.1.1. Pristup jednostavnih pondera rizika
1.2.5.1.2. PD/LGD pristupa
1.2.5.1.3. Pristup internih modela
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
32
1.2.5.2. Vrste izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja
1.2.5.2.1. Vlasnička ulaganja kojima se trguje na berzi
1.2.5.2.2. Vlasnička ulaganja kojima se ne trguje na berzi ali su u dovoljno diversifikovanim
portfolijima
1.2.5.2.3. Ostala vlasnička ulaganja
1.2.5.2.4. Vlasnička ulaganja na koje banka primenjuje standardizovani pristup kreditnom riziku
1.2.6. Izloženosti po osnovu sekjuritizovanih pozicija
1.2.7. Izloženosti po osnovu ostale imovine
2 KAPITALNI ZAHTEV ZA RIZIK IZMIRENJA/ISPORUKE PO OSNOVU NEIZMIRENIH TRANSAKCIJA
0
3 KAPITALNI ZAHTEV ZA TRŽIŠNE RIZIKE 135,755
3.1. Kapitalni zahtevi za cenovni, devizni i robni rizik izračunat primenom standardizovanih
pristupa 135,755
3.1.1. Kapitalni zahtev za cenovni rizik po osnovu dužničkih hartija od vrednosti 34,872
od čega kapitalni zahtev za cenovni rizik po osnovu sekjuritizovanih pozicija 0
3.1.2. Kapitalni zahtev za cenovni rizik po osnovu vlasničkih hartija od vrednosti 67
3.1.3. Dodatni kapitalni zahtev za velike izloženosti iz knjige trgovanja 0
3.1.4. Kapitalni zahtev za devizni rizik 100,816
3.1.5. Kapitalni zahtev za robni rizik 0
3.2. Kapitalni zahtevi za cenovni, devizni i robni rizik izračunati primenom pristupa internih
modela 0
4 KAPITALNI ZAHTEV ZA OPERATIVNI RIZIK 1,346,681
4.1. Kapitalni zahtev za operativni rizik izračunat primenom pristupa osnovnog indikatora 1,346,681
4.2. Kapitalni zahtev za operativni rizik izračunat primenom standardizovanog/alternativnog
standardizovanog pristupa 0
4.3. Kapitalni zahtev za operativni rizik izračunat primenom naprednog pristupa 0
III POKAZATELJ ADEKVATNOSTI OSNOVNOG AKCIJSKOG KAPITALA (%) 29.15
IV POKAZATELJ ADEKVATNOSTI OSNOVNOG KAPITALA (%) 29.15
V POKAZATELJ ADEKVATNOSTI KAPITALA (%) 29.15
Banka za izračunavanje rizikom ponderisanih izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja primenjuje pristup jedostavnih pondera rizika u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala.
Klasa vlasničkih ulaganja po ponderima rizika prikazana je u sledećoj tabeli.
Ponder Bruto izloženost Efektivna vrednost
izloženosti Ponderisana aktiva
100 26,278 21,812 21,812
250 58,479 32,324 80,810
Ukupno 84,757 54,136 102,622
5.2. Regulatorni kapitalni zahtevi
Banka izračunava kapitalne zahteve za sledeće rizike:
kreditni rizik – primenom standardizovanog pristupa;
rizik druge ugovorne strane – primenom metoda tekuće izloženosti;
rizik izmirenja/isporuke;
tržišni rizik – primenom standardizovanog pristupa;
operativni rizik – primenom pristupa osnovnog indikatora;
rizik prilagodjavanja kreditne izloženosti;
Svi kapitalni zahtevi u iznosu od RSD 9,335 MRSD pokriveni su osnovnim akcijskim kapitalom Banke.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
33
5.2.1. Kapitalni zahtev za kreditni rizik i rizik druge ugovorne strane
Banka obračunava kapitalni zahtev za kreditni rizik primenom standardizovanog pristupa, a rizik druge
ugovorne strane primenom metoda tekuće izloženosti. Kapitalni zahtev za kreditni rizik (uključujući i
rizik druge ugovorne strane) iznosio je RSD 7,850 MRSD.
5.2.2. Rizik izmirenja/ isporuke
Banka na 31.12.2017. godine nije imala rizik smanjenja vrednosti kupljenih potraživanja, rizik
izmirenja/isporuke po osnovu slobodnih isporuka i rizik izmirenja/isporuke po osnovu neizmirenih
transakcija.
5.2.3. Rizik druge ugovorne strane Banka je dužna da izračunava aktivu ponderisanu kreditnim rizikom za izloženosti riziku druge ugovorne stane po osnovu sledećih pozicija iz knjige trgovanja i bankarske knjige:
finansijskih derivata;
repo i reverse repo transakcija;
transakcija davanja ili uzimanja u zajam hartija od vrednosti ili robe
transakcija kreditiranja trgovine hartijama od vrednosti;
transakcija s dugim rokom izmirenja.
U skladu sa regulativom Narodne banke Srbije, Banka računa aktivu ponderisanu kreditnim rizikom za derivatne instrumente koji uključuju valutne i kamatne swap transakcije, primenom metode tekuće izlozenosti propisane Odlukom o adekvatnosti kapitala. Na dan 31.12.2017. godine, ukupan iznos izloženosti riziku druge ugovorne strane iznosio je 4,636 MRSD, uključujući 11 MRSD pozitivne fer vrednosti i 124 MRSD potencijalne kreditne izlozenosti. Od toga se na izloženost po osnovu „reverse“ repo transakcije sa Narodnom bankom Srbije odnosi 4,502 MRSD.
Banka nema izlozenosti po osnovu transakcija uzimanja ili davanja u zajam hartija od vrednosti ili robe, transakcija kreditiranja trgovine hartijama od vrednosti, kreditne derivate iz knjige trgovanja , kao i transakcija sa dugim rokom izmirenja.
6. INTERNA PROCENA ADEKVATNOSTI KAPITALA
Proces interne procene adekvatnosti kapitala (ICAAP) ima za cilj identifikaciju i procenu rizika kojima je
Banka izložena u svom poslovanju; utvrđivanje materijalne značajnosti rizika i njihovu alokaciju; ocenu
adekvatnosti uspostavljenih sistema za praćenje rizika i tehnika za njihovo ublažavanje/izbegavanje;
kvantifikaciju internog kapitala Banke, a sve to u cilju obezbeđivanja kontinuirane adekvatnosti kapitala
i održavanja usklađenosti poslovanja Banke sa njenim izabranim rizičnim profilom.
Spomenuti proces interne procene adekvatnosti kapitala, Banka zasniva na interno utvrđenoj politici koja
odražava specifičnosti same Banke, odnosno njenu veličinu, organizaciju i obim poslovanja, kao i
kvantitet i kvalitet dostupnih kompetencija i podataka, a ocenjuje adekvatnost kapitala Banke
prvenstveno iz poslovne perspektive same Banke. Politika interne procene adekvatnosti kapitala, kao i
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
34
svi drugi interni akti vezani za upravljanje rizicima, usklađeni su sa okvirom i smernicama postavljenim
Strategijom upravljanja rizicima.
U okviru ICAAP procesa Banka je uspostavila Strategiju upravljanja kapitalom i Plan upravljanja
kapitalom. Plan upravljanja kapitalom sadrži:
strateške ciljeve i period za njihovo ostvarenje, uzimajući u obzir uticaj makroekonomskog
okruženja i faze privrednog ciklusa;
način organizacije procesa upravljanja raspoloživim internim kapitalom i planiranja adekvatnog
nivoa internog kapitala;
proces interne procene adekvatnosti kapitala;
način dostizanja i održavanja adekvatnog nivoa raspoloživog internog kapitala koji može
podržati faktore poput očekivanog rasta plasmana, budućih izvora sredstava i korišćenja istih,
politiku dividendi kao i svaku promenu minimalnog iznosa regulatornog kapitala;
ogranicenja u vezi sa raspoloživim internim kapitalom;
prikaz i obrazloženje efekata stres testiranja na interne kapitalne zahteve;
plan poslovanja u slučaju nastanka nepredviđenih događaja koji mogu da utiču na raspoloživi
interni kapital.
Banka je obezbedila implementaciju i sprovodjenje ICAAP-a na kontinuiranoj osnovi kao i
dokumentovanost procesa koji odgovara prirodi, obimu i složenosti aktivnosti banke, a u skladu sa
strategijom i politikama za upravljanje rizicima, kao i strategijom upravljanja kapitalom. U širem smislu
ICAAP uključuje sve aktivnosti Banke povezane s upravljanjem rizicima unutar Banke, od dnevnog
upravljanja rizikom do strateškog upravljanja kapitalom Banke.
Osnovni cilj ICAAP-a je dugoročno obezbeđivanje dovoljnosti kapitala Banke za pokriće svih materijalno
značajnih rizika kojima je Banka izložena ili može biti izložena u svom poslovanju, kao i adekvatnost
njegove strukture i visine u naglašeno nepovoljnim („stresnim“) uslovima, putem uvođenja i primene
odgovarajućih procesa, procedura i sistema. Dodatni cilj uspostavljanja ICAAP-a predstavlja upravljanje
odnosom rizika i prinosa koje se temelji na analizi prakse preuzimanja rizika Banke kao i efikasnosti
korišćenja sopstvenog kapitala uspostavljanjem sistema:
ograničenja (limita) rizičnosti,
alokacije ukupnih internih kapitalnih zahteva i
strateškog planiranja.
Kako bi ostvarila sve navedene ciljeve, Banka zasniva svoj proces interne procene adekvatnosti kapitala
(ICAAP) na sveobuhvatnom objedinjavanju aktivnosti usmerenih na upravljanje rizicima, kapitalom,
poslovanjem i održavanjem likvidnosti. Ove aktivnosti se prevashodno odnose na planiranje i stalni
nadzor, kao i na kontinuirano unapređenje ICAAP procesa kako bi se obezbedili visoki standardi
procene i upravljanja kapitalom banke.
Nadziranje ICAAP procesa i krajnja odgovornost za funkcionisanje istog je u rukama Upravnog odbora
Banke. Upravni odbor ima vodeću ulogu u razvoju Banke kao institucije svesne rizika kojima se izlaže u
svom poslovanju i u održanju grupne strategije upravljanja rizikom na visoko-sofisticiranom nivou.
Njegova vizija i rukovođenje su oličeni u sklonosti ka preuzimanju rizika Banke koji je definisan kao
skup sveobuhvatnih mera koje opisuju nivo rizika koji je Banka spremna da prihvati.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
35
Faze ICAAP-a:
ICAAP obuhvata sledeće faze:
Identifikaciju materijalno značajnih rizika za Banku;
Jedna od osnovnih komponenti ICAAP procesa je i identifikovanje i procena trenutnih i potencijalnih
rizika kojima je Banka izložena, u smislu njihove materijalne značajnosti. Ovakvim pristupom Banka
uspeva da usmeri raspoložive resurse i pažnju menadžmenta na one rizike koji bi eventualno mogli da
ugroze njeno poslovanje ili kapitalnu poziciju, istovremeno obezbeđujući pravilan nadzor i adekvatnu
kontrolu nad svim materijalno značajnim rizicima. U skladu sa propisanom Metodologijom za procenu
materijalnosti rizika, Banka procenjuje materijalnost rizika u odnosu na definisan prag materijalnosti
prvenstveno tako što se procenjuje ukupnu izloženosti riziku. u odnosu na regulatorni kapital.
Kvalitativni sud se koristi u vezi sa procenom valjanosti prognoza i kvaliteta procesa i procedura kojima
se garantuje da će potencijalna buduća izloženost riziku ostati u okviru graničnih vrednosti, budžeta ili
prognoze. Pored toga, u skladu sa pomenutom metodologijom za procenu materijalnosti rizika,
kvalitativni sud može da se koristi kako bi se zaključilo da je neki određeni rizik nematerijalan, čak i ako
bi ukupan iznos izloženosti riziku mogao da bude materijalan.
Interno procenjeni profil rizičnosti, do kojeg je Banka došla nakon sprovedene analize materijalnosti i
samoprocene izloženosti svog poslovanja rizicima sadrži sledeće materijalno značajne rizike:
• Rizik likvidnosti,
• Kreditni rizik, uključujući:
• Kreditno-devizni rizik,
• Kamatno-indukovan kreditni rizik,
• Rezidualni rizik,
• Rizik koncentracije (je procenjivan u pogledu rizika likvidnosti i kreditnog rizika)
• Devizni rizik,
• Operativni rizik,
• Kamatni rizik u bankarskoj knjizi,
• Poslovni i strateški rizici.
Za sve identifikovane materijalno značajne rizike Banka je u skladu sa internim metodologijama
obračunala interne kapitalne zahteve i sprovela stress testiranje.
Izračunavanje internih kapitalnih zahteva za pojedinačne rizike koji važe za Banku
Osnovu za obračun internih kapitalnih zahteva Banke, a samim tim posledično i osnovu za planiranje
kapitalnih potreba Banke predstavljaju Strategija upravljanja kapitalom i Plan kapitala, Strategija
upravljanja rizicima i Politika sklonosti ka preuzimanju rizika kojom Banka prevashodno određuje svoju
sklonost ka preuzimanju ukupnog rizika u svom poslovanju. Banka za potrebe obračuna internih
kapitalnih zahteva za materijalno značajne vrste rizika koristi sledeće pristupe:
- Kreditni rizik: Interni kapitalni zahtev za kreditni rizik procenjuje se pomoću Monte Karlo
metode za simulaciju verovatnoće distribucije mogućih kreditnih gubitaka u vremenskom okviru
od 12 meseci. Interni kapitalni zahtev za kreditni rizik određuje se kao vrednost izložena riziku
(Value at risk-VAR) simulirane distribucije verovatnoće gubitaka u kreditnom porfoliju sa
nivoom pouzdanosti od 99.9%, u skladu sa politikom ICAAP, umanjeno za iznos očekivanog
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
36
gubitka tj. ispravke vrednosti bilansne aktive i rezervisanja za gubitke po vanbilansnim
stavkama. Ulazni podaci za simulaciju su PD, LGD, EAD za svakog dužnika ili grupu
zajmoprimaca, kao i default korelacije.
Ovaj pristup obezbeđuje najdirektniji način onoga što kapitalni zahtevi u stvari predstavljaju—
gubitak u najgorem slučaju koji Banka može da pretrpi pri datom nivou pouzdanosti u datom
vremenskom periodu. Za Banku je ovaj pristup vrlo jasan jer se bazira na vrlo malom broju
parametara koji su poznati ili se mogu pouzdano proceniti i na vrlo jednostavnim i realnim
pretpostavkama.
U okviru pomenutog pristupa, Banka kao najvažnije parametre za procenu kreditnog rizika
koristi PD, LGD i EAD, koje procenjuje na bazi istorijskog iskustva banke, i default korelacije čiju
aproksimaciju vrši primenom odgovarajuće Bazel II IRB formule za korelaciju.
Inicijalni interni kapitalni zahtevi za ostale podkategorije kreditnog rizika i to kreditno-devizni
rizik, kamatno-indukovani kreditni rizik i rezidualni rizik, izračunavaju se putem kvazi IRB
pristupa menjanjem relevantnih parametara rizika (PD, LGD i EAD za kreditni rizik izvazvan
valutom, PD za kreditni rizik izazvan kamatnom stopom, LGD za rezidualni rizik) kako bi se
uzeo u obzir mogući efekat nepovoljnih kretanja deviznog kursa, kamatnih stopa ili rizika u
pogledu kolaterala.
U korišćenom internom pristupu, najpre se određuju scenarija u kojima se predstavljaju moguća
nepovoljna kretanja deviznog kursa, kamatnih stopa ili rizika u pogledu kolaterala. U svakom od
scenarija, vrši se korekcija PD, EAD i LGD i svakom od scenarija se dodeljuje odgovarajuća
težina. Korigovani PD, EAD i LGD se uzimaju kao ulazni podaci za kvazi IRB pristup. Potom se
određuje rizikovana vrednost koja odgovara definisanom scenariju, sa datim nivoom
pouzdanosti i na kraju razlika između te rizikovane vrednosti (VaR) i osnovne rizikovane
vrednosti kreditnog portofolija (pre uzimanja u obzir kreditnog rizika izazvanog valutom,
kamatnom stopom ili rizika u pogledu kolaterala) tumači se kao kapitalni zahtev za taj rizik.
Rizik koncentracije: Budući da je kao metod procene rizika kreditnog portfolija odabran Monte
Carlo metod za simulaciju raspodele verovatnoće portfolio gubitka, rizik koncentracije je na taj
način već obuhvaćen obračunom kapitalnog zahteva za kreditni rizik. Naime, u onim
simulacijama u kojima neka ili više velikih izloženosti defaultiraju, obračunati iznos gubitka na
portfoliju biće znatno veći nego inače. Kao rezultat,interni kapitalni zahtev poredi se sa
izračunatim kapitalnim zahtevom pomoću formule IRB pristupa za rizikovanu vrednost
kreditnog portfolija sa istim parametrima rizika i istim nivoom pouzdanosti, a razlika se tumači
kao kapitalni zahtev za rizik kreditne koncentracije.
Kako bi procenila ukupni interni kapitalni zahtev za kreditni rizik nakon stres testa, Banka vrši
stres testiranje kreditnog rizika a na osnovu interno utvrđene metodologije za obračun internih
kapitalnih zahteva i stres testiranja kreditnog rizika. Koriščena metodologija se zasniva na
pretpostavci da pod stresnim uslovima, stope defaulta i stope gubitka mogu biti značajno više, a
stope oporavka znatno niže od stopa koje su trenutno očekivane. Uz to, default korelacije takođe
mogu porasti u odnosu na bazni scenario.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
37
Kako bi odredila adekvatan stresni scenario, banka analizira istorijske stope defaulta i njihovu
volatilnost, kao i njihovu korelaciju sa drugim tržišnim i makroekonomskim faktorima. Osim
istorijskog iskustva, banka primenjuje ekspertsko iskustvo ili odgovarajuće modele kako bi
projektovala nivo ključnih faktora i njihov uticaj na glavne parametre rizika za banku. Banka
sprovodi slične analize za LGD parametar i druge parametre rizika.
Na bazi identifikovanih trendova, istorijske i projektovane volatilnosti, veza između parametara
rizika i tržišnih i makroekonomskih faktora i njihovog značaja, banka određuje odgovarajući
stresni scenario ili scenarija, koji reflektuju negativne, čak ekstremne, ali, iako ne naročito
verovatne, ipak moguće uslove poslovanja.
Interni kapitalni zahtev za kreditni rizik u stresnim uslovima banka izračunava na sličan način
kao u osnovnom scenariju, naime, koristeći istu metodologiju, samo stresirane parametre za
obračun.
Razliku između inicijalnog potrebnog kapitala u skladu sa definisanom sklonošću ka
preuzimanju rizika i potrebnog kapitala izračunata na osnovu stres testa, Banka tretira kao
dodatni kapitalni zahtev.
- Devizni rizik: U okviru ICAAP-a, banka vrši obračun internog kapitalnog zahteva i stres
testiranje za one tržišne rizike za koje je procenila da su materijalno značajni u skladu sa
Metodologijom za procenu materijalnosti rizika. Budući da je u okviru procene materijalnosti
rizika, devizni rizik ocenjen kao materijalno značajan, banka je izvršila obračun internog
kapitalnog zahteva i stres testiranje za ovaj rizik koristeći internu metodologiju zasnovanu na
maksimalno otvorenoj deviznoj poziciji, desetodnevnom VaR-u (value at risk) sa nivoom
pouzdanosti od 99.9% koji se računa na osnovu, dnevne volatilnosti kurseva u poslednjih 60
dana za svaku valutu dozvoljenu internim limitima, i na bazi prosečnog učešća svake valute u
ukupnoj otvorenoj deviznoj poziciji. U cilju izračunavanja potencijalnog gubitka po osnovu
izloženosti deviznom riziku, otvorena devizna pozicija u svakoj valuti se množi sa
odgovarajućim VaR-om za tu valutu. Na kraju, interni kapitalni zahtev za devizni rizik se računa
sabiranjem potencijalnih gubitaka za svaku valutu.
Da bi se izračunao ukupni potencijalni gubitak po osnovu deviznog rizika uuslovima stresa,
banka koristi isti metodološki pristup kao i u slučaju utvrđivanja internog kapitalnog zahteva u
osnovnom scenariju ali sa pretpostavkom o stresiranom desetodnevnom VaR-u (value at risk) sa
nivoom pouzdanosti od 99.9% koji se računa na osnovu dnevne volatilnosti kurseva u periodu
kada su volatilnosti kurseva bile značajno iznad uobičajenih i mogu se smatrati stresnim
uslovima kojima Banka može biti izložena (na primer period između jula 2007 i juna 2009) za
svaku valutu.
- Operativni rizik: U kontekstu ICAAP-a, Banka poredi regulatorni kapitalni zahtev sa internom
procenom očekivanih gubitaka operativnog rizika, kao i sa procenom gubitaka koji se mogu
dogoditi u najgorem mogućem slučaju. Gubici operativnog rizika se procenjuju koristec i pristup
scenarijo analize (SBA). U slučaju da je kapitalni zahtev izračunat korišc enjem interne
metodologije (korišćenjem scenario analize) vec i od minimalnog kapitalnog zahteva za
operativni rizik, koji se obračunava po BIA pristupu, onda c e interni kapitalni zahtev biti
postavljen na nivo kapitalnog zahteva izračunat pristupom scenario analize. U suprotnom će
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
38
interni kapitalni zahtev za operativni rizik biti jednak minimalnom/regulatornom kapitalnom
zahtevu za operativni rizik.
Za stres testiranje, Banka koristi istu metodologiju (scenario analizu). U kontekstu stress
testiranja u ICAAP-u, Banka poredi regulatorni kapitalni zahtev sa internom procenom gubitaka
operativnog rizika koji se mogu dogoditi u najgorem mogućem slučaju.U slučaju da je kapitalni
zahtev obračunat po internoj metodologiji vec i od minimalnog kapitalnog zahteva za operativni
rizik izračunat korišćenjem pristupa BIA, onda c e interni kapitalni zahtev biti postavljen na nivo
kapitalnog zahteva koji se izračunava prema pristupu zasnovanom na scenario analizi, u
suprotnom interni kapitalni zahtev za operativni rizik će biti jednak minimalnom kapitalnom
zahtevu za operativni rizik.
Kamatni rizik u bankarskoj knjizi (IRRBB): U okviru procesa interne procene adekvatnosti
kapitala, Banka koristi interni pristup za određivanje visine internog kapitalnog zahteva za
kamatni rizik u bankarskoj knjizi. Interni kapitalni zahtev za kamatni rizik u bankarskoj knjizi se
procenjuje na osnovu Izveštaja o gepu kamatne stope, primenom odgovarajućih šokova na
kamatne stope u svakoj valuti i izračunavanjem uticaja na ekonomsku vrednost kapitala (EVE) i
neto prihoda od kamata (NII). Veličina šok scenarija kamatne stope koji se primenjuje usaglašena
je sa Odlukom o upravljanju rizicima banke, ali takođe uzma u obzir trenutne makreokonomske
pokazatelje, kao i smernice date u Konsultativnom dokumentu – Interest rate risk in the banking
book, koji je izdao Basel Committee on Banking Supervision.
U proceni internog kapitalnog zahteva za IRRBB, izračunava se ukupni kapitalni zahtev za rizik
ponovnog određivanja cene, krive prinosa i opcionalnosti, a za bazni rizik se izračunava poseban
kapitalni zahtev. U merenju potencijalnog uticaja rizika ponovnog određivanja cene, krive
prinosa i opcionalnosti, Banka procenjuje uticaj u smislu ekonomske vrednosti kapitala (EVE) i u
pogledu neto prihoda od kamata (NII). Veća od dve vrednosti uzima se kao mera internog
zahteva za kapitalom. Šok baznog rizika može se izraziti samo u smislu NII, ali ne i EVE. Rizik se
kvantifikuje razmatranjem novčanih tokova sa periodom ponovnog određivanja cene do godinu
dana i svih parova osnovne stope u svim pojedinačnim valutama.
Stres test internog kapitalnog zahteva za IRRBB se sprovedi koristeći istu metodologiju kao za
osnovni scenario, međutim, sa stresiranim parametrima kamatnog šoka.
Poslovni i Strateški rizik: Banka je izložena poslovnim i strateškim rizicima u pogledu neto
prihoda od kamata, naknada i provizija. S obzirom da su neto prihoda od kamata, naknada i
provizija primarni izvori prihoda za Banku, poslovni i strateški rizici se uvek smatraju
materijalnim rizicima. U cilju merenja ovih rizika, Banka je kao metodologiju za određivanje
internog kapitalnog zahteva za ove rizike odabrala pristup zasnovan na analizi volatilnosti
dobiti, i utvrđivanju mogućeg odstupanja između očekivanog i realizovanog dobitka, u kom
iznosu se zatim kreira bafer na kapitalu koji služi da apsorbuje takva negativna odstupanja
ukoliko do njih dođe. Ovaj pristup je primenjen u analizi volatilnosti neto prihoda od kamata,
naknada i provizija (NIFCI, net interest, fee and commission income). Interni kapitalni zahtevi za
poslovni i strateški rizik izračunavaju se kao earnings-at-risk (EaR), koji predstavlja najveće
moguće odstupanje realizovanog NIFCI od očekivanja, pri datom nivou poverenja. Osnovna
pretpostavka je da se poslovni i strateški rizik reflektuju kroz NIFCI, dok se ostali rizici (kreditni,
tržišni, operativni) reflektuju u drugim stavkama bilanska uspeha. NIFCI je posmatrana kao
funkcija kamatonosne aktive (IBA, interest-bearing assets), te je stoga analiziran količnik NIFCI i
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
39
IBA, tj. NIFCI margina. Na ovaj način je volatilnost NIFCI margine koja je posledica faktora
poslovnog i strateškog rizika izolovana od volatilnosti koja je posledica promena u IBA. Banka,
obavlja stres test se uz pretpostavku pada NIFCI marže Banke od 30% i pada NIFCI marže u
sektoru od 20%, pri čemu se kapitalni zahtevi nakn stres testa računaju na isti način kao i u
osnovnom scenariju.
Pristupe koji će koristiti za izračunavanje internih kapitalnih zahteva za materijalno značajne i kapitalno
relevantne rizike u procesu interne procene adekvatnosti kapitala,a u skladu sa Odlukom NBS kojim se
uređuje adekvatnost kapitala banke, Banka je utvrdila u okviru svojih pojedinačnih Metodologija za
obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za materijalno značajne rizike.
Utvrđivanje ukupnih internih kapitalnih zahteva
Ukupni interni kapitalni zahtevi Banke dobijaju se jednostavnom agregacijom interno procenjenih
kapitalnih zahteva za materijalno značajne rizike. Na taj način dobija se ukupni interni kapital
neophodan za pokriće neočekivanih gubitaka koji proizilaze iz rizičnog profila Banke. Banka takođe vrši
predviđanja u pogledu potrošnje kapitala i njegove opšte raspoloživosti, a potom rezultate ovih
prognoza integriše u proces strateškog planiranja. Na ovaj način se proverava adekvatnost postojećih
planova u slučaju nastanka nepredviđenih okolnosti i razvija set verodostojnih akcionih planova kako bi
se ublažio i/ili izbegao uticaj rezultata nepredviđenih okolnosti na poslovanje Banke.
Poređenje kapitala obračunatog u skladu sa Odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala
banke i raspoloživog internog kapitala;
Poređenje minimalnih kapitalnih zahteva izračunatih u skladu sa istom Odlukom i internih
kapitalnih zahteva za pojedinačne rizike;
Poređenje zbira minimalnih kapitalnih zahteva izračunatih u skladu sa istom Odlukom i
ukupnih internih kapitalnih zahteva.
ICAAP uspostavlja kontinuirano upravljanje svim kategorijama materijalno značajnih rizika i stalnu
procenu odgovarajućih okvira upravljanja rizicima. Cilj ovoga je identifikovanje optimalnih načina
jačanja strukture upravljanja rizicima, unapređenje postojećih politika i procedura, uspostavljanje novih
tehnika ublažavanja i/ili izbegavanja rizika kao i poboljšanje postojećeg načina obračuna internog
kapitala Banke. Menadžment Banke snosi odgovornost za upravljanje rizicima i kapitalom, uključujući i
usaglašenost poslovanja Banke sa regulatornim zahtevima i internim politikama i procedurama.
Banka sprovodi ICAAP proces na osnovu sledećih dokumenata i odluka/uputstava:
Zakon o bankama ("Sl. glasnik RS", br. 107/05, 91/2010 i 14/2015);
Odluka o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke ("Sl. glasnik RS", br. 94/2011,
57/2012, 123/2012, 43/2013, 113/2013, 135/2014, 25/2015, 38/2015, 61/2016, 69/2016, 91/2016,
101/2017 i 114/2017);
Odluka o adekvatnosti kapitala banke ("Sl. glasnik RS" , br. 46/2011, 6/2013, 51/2014, 85/2016 i
103/2016)
Odluka o upravljanju rizicima banke ("Sl. glasnik RS", br. 45/2011, 94/2011, 119/2012
123/2012,23/2013,43/2013, 92/2013, 33/2015, 61/2015, 61/2016, 103/2016 i 119/2017);
ICAAP Politika;
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
40
Strategija upravljanja rizicima;
Strategija upravljanja kapitalom;
Politika sklonosti ka preuzimanju rizika;
Metodologija za procenu materijalnosti rizika;
Metodologija za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za kreditni rizik;
Metodologija za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za tržišne rizike i rizik
likvidnosti;
Metodologija za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za poslovni i strateški rizik;
Metodologija za obračun internih kapitalnih zahteva i stres testiranje za operativni rizik;
Smernica za stres testiranje.
7. PODACI, ODNOSNO INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA
Banka obračunava dodatne zahteve za zaštitnim slojem kapitala i to:
Zaštitni sloj za očuvanje kapitala koji se primenjuje na pojedinačnoj osnovi i iznosi 2.5% rizične aktive (2,917 MRSD). Ovaj sloj kapitala može se sastojati samo iz elemenata osnovnog akcijskog kapitala i ne može se koristiti za održavanje pokazatelja adekvatnosti kapitala (min 8%).
Kontraciklični zaštitni sloj kapitala se primenjuje na pojedinačnoj osnovi, a računa se kao specifična stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala pomožena iznosom rizične aktiveNarodna banka Srbije tromesečno utvrđuje stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Srbiju i ona iznosi 0%.
Zaštitni sloj kapitala za strukturni sistemski rizik. Stopa zaštitnog sloja kapitala za strukturni sistemski rizik utvrđuje se u visini od 3% ukupnih deviznih i devizno indeksiranih plasmana banke odobrenih privredi i stanovništvu u Republici Srbiji. Banka primenjuje navedenu stopu jer je učešće deviznih i devizno indeksiranih plasmana odobrenih privredi i stanovništvu u Republici Srbiji u ukupnim plasmanima Banke odobrenim privredi i stanovništvu u Republici Srbiji veće od 10%. Na dan 31.12.2017. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik iznosi 2,090 MRSD. Ovaj sloj kapitala ne može se koristiti za održavanje propisanih pokazatelja adekvatnosti, održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
41
7.1. Podaci o geografskoj raspodeli izloženosti značajnih za izračunavanje kontracikličnog zaštitnog
sloja kapitala PI-GR
Rbr
Opšte kreditne
izloženosti
Izloženosti iz knjige trgovanja
Izloženosti po
osnovu sekjuritiz
acije
Kapitalni zahtevi
Ponderi Stopa KZSK
Iznos izloženosti
prema standardizo
vanom pristupu
Zbir dugih i kratkih
pozicija iz knjige
trgovanja
Iznos izloženost
i prema standardiz
ovanom pristupu
Od čega: opšte
kreditne izloženo
sti
Od
čega: izloženosti iz knjige
trgovanja
Od čega:
izloženosti po osnovu sekjuritizacije
Ukupno
1. 3. 5. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
1. Raščlanjavanje po državama
1.1. RS 119,904,002 1,319,150
7,698,759 33 0 7,698,792 1.00 0.00
2. Ukupno 119,904,002
7,698,759 33 0 7,698,792
7.1.1. Podaci o iznosu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala banke PI-KZS
Ukupna rizična aktiva 98,120,258
1. Specifična stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala 0
2. Zahtev za kontraciklični zaštitni sloj kapitala banke 0
Na dan 31.12.2017. godine Banka nema obračunat kontraciklični zaštitni sloj kapitala jer su relevantne kreditne izloženosti ili izloženosti iz knjige trgovanja u drugim zemljama manje od 2% ukupnih opštih kreditnih izloženosti, izloženosti iz knjige trgovanja i izloženosti po osnovu sekjuritizacije banke. Sve relevantne kreditne izloženosti i izloženosti iz knjige trgovanja rasporedjuju se u Republiku Srbiju.
8. KREDITNI RIZIK
8.1. Opis pristupa i metoda koji Banka koristi za obračun ispravki vrednosti bilansne aktive i
rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama
Za sve plasmane u kreditnom portfoliju Banke vrši se procena obezvređenja, individualna u slučaju
individualno značajnih plasmana, odnosno grupna za plasmane koji nisu individualno značajni. Rezultat
ove procene je obračunata ispravka vrednosti bilansne aktive, odnosno rezervisanje po osnovu
vanbilansnih stavki banke.
Ispravka vrednosti potraživanja kao posledica obezvređenja
Obezvređeni krediti i hartije od vrednosti su oni krediti i hartije od vrednosti za koje Banka utvrdi da nije
verovatno da će moći da naplati svu dospelu glavnicu i kamatu prema odredbama ugovora o kreditu /
hartijama o vrednosti. Pojedinačno obezvređena sredstva su ona sredstva za koja je individualnom analizom
procenjeno da su obezvređena i za koja su priznati gubici utvrđeni obračunom na pojedinačnoj osnovi. Za
pojedinačno procenjene stavke, krediti se tretiraju kao obezvređeni čim postoji objektivan dokaz da je nastao
gubitak.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
42
Banka formira ispravku vrednosti potraživanja koja predstavljaju procenu Banke o nastalim gubicima u
svom kreditnom portfoliju. Glavne komponente ove ispravke su pojedinačne ispravke koje proizilaze iz
pojedinačno značajnih izloženosti i opšte ispravke na nivou portfolija koji sadrži homogene izloženosti, a za
gubitke koji su nastali, ali nisu identifikovani na pojedinačnom nivou.
Ispravka vrednosti potraživanja kao posledica obezvređenja plasmana privredi
Klijenti sa materijalno značajnom izloženošću (u skladu sa internom regulativom Banke to su klijenti sa
izloženošću preko EUR 750,000, što je usklađeno i sa kreditnim procesom) se pojedinačno procenjuju kako
bi se utvrdilo postojanje objektivnog dokaza umanjenja vrednosti. Za sve izloženosti prema dužnicima, koje
su procenjene kao obezvređene (sa rejtingom 8 ili lošijim), ispravka vrednosti se obračunava na pojedinačnoj
osnovi u skladu za zahtevima MRS 39, u zavisnosti od postojanja kolaterala, mogućnosti otplate iz drugih
izvora i individualne analize klijenta. Za ostale izloženosti (rejting 1-7) ispravka vrednosti se obračunava na
grupnoj osnovi, uzimajući u obzir istorijsko iskustvo Banke o ostvarenim kreditnim gubicima, kao i pokriće
kolateralom. Za potrebe obračuna na grupnoj osnovi, klijenti se grupišu na osnovu rejtinga. Metodologija se
zasniva na interno obračunatim parametrima (PD, LGD, faktori umanjenja vrednosti kolaterala, period
realizacije kolaterala) koji su procenjeni statistički, a na osnovu istorijskih podataka Banke. Prilikom
izračunavanja vrednosti sredstava obezbeđenja u vidu nekretnina koja mogu biti korišćena u svrhu
ublažavanja kreditnog rizika, primenjuju se odgovarajući faktori umanjenja vrednosti (haircuts) i periodi
realizacije izračunati na osnovu prethodnih iskustava Banke u prodaji kolaterala. Faktori umanjenja
vrednosti i periodi realizacije su zasebno utvrđeni za rezidencijalne nekretnine (RRE) i za komercijalne
nekretnine (CRE). Metodologija obračuna je zasnovana na prosečnim istorijski ostvarenim vrednostima,
utvrđenim na osnovu podataka kojima Banka raspolaže, a obračuni se ažuriraju najmanje jednom godišnje.
Ako je procenjena vrednost ispravke vrednosti prema individualnoj proceni jednaka 0, gore navedena
izloženost je uključena u obračun na kolektivnoj osnovi, odnosno na osnovu istorijskog iskustva, što je
definisano internim propisima.
Ispravka vrednosti potraživanja kao posledica obezvređenja plasmana stanovništvu
Klasifikacija potraživanja od stanovništva se zasniva na analizi kašnjenja u izmirivanju obaveza. Neophodne
ispravke vrednosti se izračunavaju primenom odgovarajuće stope ispravke na neto izloženost po svakoj
grupi proizvoda i po svakoj grupi kašnjenja u izmirivanju obaveza. U slučaju pojedinačne ispravke
vrednosti kredita, budući procenjeni tokovi gotovine se diskontuju u skladu sa zahtevima MRS 39, kako bi
se došlo do odgovarajućeg iznosa ispravke vrednosti. Pojedinačna procena ispravke vrednosti vrši se za sve
klijente sa materijalno značajnom izloženošću (iznad EUR 750,000), za koje je utvrđen objektivan dokaz
obezvređenja, na isti način kao za plasmane privredi.
Za izloženosti ispod praga materijalne značajnosti, ispravka vrednosti bilansne aktive, odnosno
rezervisanje po osnovu vanbilansnih stavki banke, obračunava se primenom metodologije za obračun
obezvređenja na grupnom nivou. Ova metodologija zasniva se na interno obračunatim parametrima (PD,
LGD, faktori umanjenja vrednosti kolaterala, period realizacije kolaterala) koji su procenjeni statistički, a
na osnovu istorijskih podataka Banke. Metodologija obračuna je zasnovana na prosečnim istorijski
ostvarenim vrednostima, utvrđenim na osnovu podataka kojima Banka raspolaže. Obračuni se ažuriraju
najmanje jednom godišnje.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
43
Posebne rezerve za procenjene gubitke
Za plasmane privredi i stanovništvu, a u skladu sa propisima Narodne banke Srbije, Banka takođe
obračunava rezerve za procenjene gubitke kao što je definisano Odlukom o klasifikaciji bilansne aktive i
vanbilansnih stavki i drugim relevantim propisima Narodne banke Srbije.
Politika otpisa potraživanja
Banka otpisuje kredite / hartije od vrednosti (i sve ispravke vrednosti nastale u vezi sa njima) kada utvrdi da se krediti / hartije od vrednosti ne mogu naplatiti. To se odnosi na potraživanja za koja je u postupku obračuna ispravke vrednosti utvrđeno da su potpuno obezvređena, odnosno da obračunata ispravka vrednosti iznosi 100% potraživanja, a što je u skladu sa Odlukom o računovodstvenom otpisu bilansne aktive banke, objavljenom od strane NBS. Ispravka vrednosti u iznosu 100% potraživanja (i posledično otpis) utvrđuje se prilikom obračuna na grupnom nivou za potraživanja koja su u značajnom kašnjenju, a za plasmane koji su predmet analize na pojednačnoj osnovi u slučaju da je tom analizom procenjeno da je plasman u potpunosti nenaplativ. 8.2. Ukupan iznos izloženosti i prosečne izloženosti po klasama izloženosti
U sledećoj tabeli dat je pregled bruto iznosa izloženosti izuzimajući efekte tehnika ublažavanja kreditnog rizika,kao i prosečne izloženosti tokom perioda, po klasama izloženosti.
Klasa Izlozenosti
Bilansne izlozenosti Vanbilansne stavke * Finansijski derivati
Ukupan iznos Prosecan
iznos Ukupan
iznos Prosecan
iznos Ukupan
iznos Prosecan
iznos
Izloženosti prema državama i centralnim bankama 28,587,803 30,614,618 0 0 4,501,606 3,167,692
Izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave 0 0 0 0 0 0
Izloženosti prema javnim administrativnim telima 0 0 0 0 0 0
Izloženosti prema međunarodnim razvojnim bankama 226,974 233,649 0 0 110,400 114,804
Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0 0 0 0 0
Izloženosti prema bankama 9,401,306 7,475,056 931 1,018 6,811 8,511
Izloženosti prema privrednim društvima 33,534,848 30,190,265 11,430,565 11,983,801 17,379 8,293
Izloženosti prema fizičkim licima 54,941,869 52,129,061 12,156,472 11,689,980 0 0
Izloženosti obezbeđene hipotekama na nepokretnostima 8,703,844 9,572,742 351,725 369,237 0 0
Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 17,509,863 24,981,290 2,662,332 2,712,796 0 0
Visokorizične izloženosti 0 0 0 0 0 0
Izloženosti po osnovu pokrivenih obveznica 0 0 0 0 0 0
Izloženosti prema bankama i privrednim društvima sa kratkoročnim kreditnim rejtingom 0 0 0
Izloženosti po osnovu ulaganja u otvorene investicione fondove 0 0 0 0 0 0
Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja 84,757 73,949 0 0
Ostale izloženosti 8,952,432 9,043,473 64,601 134,606 0 0
Ukupno 161,943,696 164,314,104 26,666,626 26,891,438 4,636,197 3,299,300
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
44
8.3. Geografska raspodela po klasama izloženosti
Klasa Izlozenosti
Bruto izlozenost
Srbija EU Ostatak Evrope
Ostatak sveta
Izloženosti prema državama i centralnim bankama 33,089,409 0 0 0
Izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave 0 0 0 0
Izloženosti prema javnim administrativnim telima 0 0 0 0
Izloženosti prema međunarodnim razvojnim bankama 0 337,375 0 0
Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0 0 0
Izloženosti prema bankama 1,305,468 8,083,398 24 20,159
Izloženosti prema privrednim društvima 44,176,009 6,516 586,440 213,827
Izloženosti prema fizičkim licima 67,063,836 22,946 11,560 0
Izloženosti obezbeđene hipotekama na nepokretnostima 9,042,906 0 12,664 0
Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 19,713,457 11,253 447,484 0
Visokorizične izloženosti 0 0 0 0
Izloženosti po osnovu pokrivenih obveznica 0 0 0 0
Izloženosti prema bankama i privrednim društvima sa kratkoročnim kreditnim rejtingom 0 0 0 0
Izloženosti po osnovu ulaganja u otvorene investicione fondove 0 0 0 0
Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja 62,945 0 0 21,812
Ostale izloženosti 9,017,032 0 0 0
Total 183,471,062 8,461,487 1,058,171 255,798
8.4. Podela izloženosti kreditnom riziku prema sektorima ili drugoj ugovornoj strani razvrstanih po
klasama izloženosti
Izloženosti prema državama i centralnim bankama
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema državi i centralnim bankama
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Republički organi i organizacije 13,065,431 0 0
Centralna banka 15,522,372 0 4,501,606
Ukupno 28,587,803 0 4,501,606
Klasa izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Jedinice lokalne samouprave - organi i javne službe jedinica lokalne samouprave 0 0
Ukupno 0 0 0
Izloženosti prema međunarodnim razvojnim bankama
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Jedinice lokalne samouprave - organi i javne službe jedinica lokalne samouprave 0 0
Ukupno 0 0 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
45
Klasa izloženosti prema bankama
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema bankama
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Banke u zemlji i ostalo monetarno posredovanje 1,294,106 932 0
Osiguranje 10,429 0 0
Strane banke 8,096,771 0 6,811
Ukupno 9,401,306 932 6,811
Klasa izloženosti prema privrednim društvima
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema privrednim društvima
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 820,633 0 0
Rudarstvo, preradjivačka industrija, sanbdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada islične aktivnosti 6,035,373 1,824,664 0
Snabdevanje elektricnom energijom,gasom, parom I klimatizacija 776,713 112,859 0
Gradjevinarstvo 2,237,113 4,809,463 0
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 13,137,040 3,064,507 0
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 3,526,390 0 0
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne delatnosti 6,674,727 927,555 17,379
Strana pravna lica, osim banaka 212,642 594,141 0
Ostalo 114,217 97,377 0
Ukupno 33,534,848 11,430,565 17,379
Klasa izloženosti prema fizičkim licima
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti prema fizičkim licima
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 697,912 104,091 0
Rudarstvo, preradjivačka industrija, sanbdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slično 2,822,259 983,764 0
Snabdevanje elektricnom energijom,gasom, parom i klimatizacija 0 0
Gradjevinarstvo 617,153 302,631 0
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 5,489,961 2,359,930 0
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 621,498 346,779 0
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne delatnosti 770,963 470,251 0
Preduzetnici 1,040,334 245,597 0
Fizička lica 42,853,171 7,338,079 0
Registrovani poljoprivredni proizvođači 15,843 0 0
Ostalo 12,773 5,350 0
Ukupno 54,941,869 12,156,472 0
* Klasa izloženosti prema fizičkim licima uključuje i izloženosti prema malim i srednjim preduzećima,
preduzetnicima i poljoprivrednim proizvođačima u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
46
Klasa ostalih izloženosti
Sektorska pripadnost Klasa ostalih izloženosti
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Banke u zemlji i ostalo monetarno posredovanje 12,415 0 0
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 0 0 0
Rudarstvo, preradjivačka industrija, sanbdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada islično 0 0 0
Gradjevinarstvo 0 0 0
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 5,753 0 0
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 0 0 0
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne delatnosti 0 0 0
Preduzetnici 275,968 60,285 0
Stanovništvo 343,742 4,087 0
Ostalo 8,314,555 229 0
Ukupno 8,952,432 64,600 0
*Ostalo najvećim delom čine Osnovna sredstva.
Klasa izloženosti obezbeđenih hipotekama na nepokretnostima
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti obezbeđenih hipotekama na nepokretnostima
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 0 0 0
Rudarstvo, preradjivačka industrija, sanbdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada islične aktivnosti 16,138 0 0
Gradjevinarstvo 2,397 0 0
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 1,314,752 337,725 0
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 10,614 14,000 0
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne delatnosti 0 0 0
Preduzetnici 12,610 0 0
Stanovništvo 7,347,334 0 0
Ostalo 0 0 0
Ukupno 8,703,844 351,725 0
Klasa izloženosti u statusu neizmirenja obaveza
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti u statusu neizmirenja obaveza
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 23,452 0 0
Rudarstvo, preradjivačka industrija, sanbdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada islične aktivnosti 2,344,261 6,591 0
Snabdevanje elektricnom energijom,gasom, parom I klimatizacija 2,202 1,890 0
Gradjevinarstvo 1,438,655 10,623 0
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 844,009 14,114 0
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 392,582 2,148,676 0
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne delatnosti 340,974 0 0
Preduzetnici 1,930,710 23,438 0
Pravna lica iz oblasti drustvenih delatnosti koje se finansiraju iz budzeta 95,773 0 0
Stanovništvo 7,372,676 13,212 0
Registrovani poljoprivredni proizvođači 124,480 5 0
Strana pravna lica 27,687 419,798
Ostali komitenti 2,572,402 23,986 0
Ukupno 17,509,863 2,662,332 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
47
* Ostalo obuhvata i izlozenosti pravnih lica u stečaju
Klasa izloženosti vlasničkih ulaganja
Sektorska pripadnost
Klasa izloženosti vlasnička ulaganja
Bilansne izloženosti
Vanbilansne stavke
Finansijski derivati
Strana pravna lica (osim banaka) 21,812 0 0
Ostali komitenti 62,945 0 0
Ukupno 84,757 0 0
8.5. Sektorska raspodela sa posebnim prikazom iznosa obezvređenih i potraživanja u docnji i iznosa specifičnih i opštih potraživanja za kreditni rizik
Sektroska pripadnost Iznos bruto izloženosti
Iznos specifičnih i
opštih prilagođava
nja za kreditni
rizik
Iznos potrebne rezerve
za procenje
ne gubitke
Iznos obezvređen
ih potraživanj
a
Iznos potraživa
nja u docnji
Centralna banka 20,023,978 0 0 0 0
Banke u zemlji i ostalo monetarno posredovanje 1,307,452 6,838 8,324 0 0
Društva za osiguranje 10,429 0 3 0 0
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 1,646,088 31,351 20,115 23,452 15,831
Rudarstvo i prerađivačka industrija, snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slično 14,033,050 1,598,485 316,753 2,350,852 1,921,313
Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom i klimatizacija 893,664 0 4,857 4,092 4,092
Građevinarstvo 9,418,034 1,187,445 195,130 1,449,278 1,127,932
Trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala 26,567,791 610,801 310,707 858,123 769,960
Saobraćaj i skladištenje, usluge smeštaja i ishrane, informisanje i komunikacije 7,060,539 226,385 704,970 2,541,258 254,883
Poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, umetnost 9,201,849 128,027 408,362 340,974 65,795
Sektor preduzetnika 3,588,940 1,143,754 278,956 1,954,147 1,743,518
Republički organi i organizacije 13,065,431 0 0 0 0
Pravna lica iz oblasti društvenih delatnosti koja se finansiraju iz republičkog budžeta 95,773 5,261 23,533 95,773 95,773
Pravna lica iz oblasti društvenih delatnosti koja se finansiraju iz budžeta lokalne samouprave 529 0 0 0 0
Fizička lica 65,272,302 2,597,412 2,347,659 7,385,888 4,288,520
Strane banke 8,103,644 143,383 16 0 0
Strana pravna lica (osim banaka) 1,276,079 156,629 52,315 447,484 0
Eksteritorijalne organizacije i tela 337,374 0 0 0 0
Registrovani poljoprivredni proizvođači 140,328 68,651 18,636 124,485 124,357
Ostalo 11,203,242 3,086,464 388,624 2,596,388 2,557,257
Ukupno 193,246,519 10,990,886 5,078,960 20,172,195 12,969,231
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
48
8.6. Raspodela svih izloženosti prema preostalom dospeću po klasama izloženosti
Klasa Izlozenosti
Preostalo dospeće
do 30 dana
Od 30 do 90 dana
od 91 do 180 dana
180 dan do 365 dana
Preko 365 dana
Izloženosti prema državama i centralnim bankama 15,560,905 4,020,220 503,936 81 8,502,661
Izloženosti prema teritorijalnim autonomijama i jedinicama lokalne samouprave
Izloženosti prema javnim administrativnim telima
Izloženosti prema međunarodnim razvojnim bankama 226,974
Izloženosti prema međunarodnim organizacijama
Izloženosti prema bankama 9,400,738 1,499
Izloženosti prema privrednim društvima 645,376 2,848,692 6,718,733 5,367,731 29,384,881
Izloženosti prema fizičkim licima 806,849 3,333,971 3,948,826 5,998,591 53,010,104
Izloženosti obezbeđene hipotekama na nepokretnostima 8,717 101,416 26,802 85,207 8,833,427
Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 10,947,855 57,243 80,531 115,190 8,971,376
Visokorizične izloženosti
Izloženosti po osnovu pokrivenih obveznica
Izloženosti prema bankama i privrednim društvima sa kratkoročnim kreditnim rejtingom
Izloženosti po osnovu pokrivenih ulaganja u otvorene investicione fondove
Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja 4,466 80,291
Ostale izloženosti 2,591,693 87,701 41,057 268,835 6,027,747
Transkcije kreditiranja hartija od vrednosti i transakcije s dugim rokom izmirenja
Finansijski derivati 4,501,606 29,373 81,028 24,190
Netiranje između različitih kategorija proizvoda
Ukupno 44,468,205 10,449,243 11,576,232 11,918,162 114,834,677
8.7. Geografska raspodela obezvređenih i potraživanja u docnji i iznosa specifičnih i opštih
potraživanja za kreditni rizik
Geografska oblast Srbija EU Ostatak Evrope
Ostatak sveta Ukupno
Iznos bruto izloženosti 183,471,062 8,461,487 1,058,171 255,798 193,246,519
Iznos specifičnih i opštih prilagođavanja za kreditni rizik 10,689,607 144,642 11,773 144,864 10,990,886
Iznos potrebne rezerve za procenjene gubitke 5,023,830 2,690 19,936 32,504 5,078,960
Iznos obezvređenih potraživanja 19,713,457 11,253 0 447,484 20,172,195
Iznos potraživanja u docnji 12,967,436 1,795
12,969,231
8.8. Promene na ispravkama vrednosti i rezervisanjima za gubitke
Vrsta izlozenosti Početno stanje
01.01.2016
Povecanje ispravke
vrednosti i rezrvisanja
tokom perioda
Ukidanje ispravki
vrednosti
Neto kursne razlike
Isknjižavanje Krajnje Stanje
31.12.2017
Bilansne pozicije 20,477,139 4,588,875 -3,782,970 -884,702 -11,578,849 8,819,493
Vanbilansne pozicije 229,217 91,617 -87,974 -9,246 0 223,613
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
49
8.9. Raspodela izloženosti prema kategorijama klasifikacije, i podaci o obračunatoj i potrebnoj rezervi
Iznos
izloženosti Obračunata
rezerva Potrebna rezerva
Umanjena potrebna rezerva
Klasifikacija A 42,973,162 0 0 0
Klasifikacija B 62,061,708 1,075,658 755,655 196,470
Klasifikacija V 16,874,224 2,144,739 1,994,045 518,452
Klasifikacija G 3,952,058 1,174,037 1,100,983 286,256
Klasifikacija D 25,620,892 24,103,708 15,683,778 4,077,782
Neklasifikovano 37,128,278 0 0 0
9. PRIMENA EKSTERNIH REJTINGA U STANDARDIZOVANOM PRISTUPU OBRAČUNA KREDITNIM RIZIKOM PONDERISANE AKTIVE
Od 2012. godine, Banka primenjuje kreditne rejtinge agencije Moody`s Investor Service Ltd.koja je dobila
saglasnost Narodne banke Srbije za podobnost kreditnih rejtinga, i to za one entitete koji imaju dodeljen
kreditni rejting od strane ove agencije .
U skladu sa tačkom 41. Odluke o adekvatnosti kapitala banke („Službeni glasnik RS“ br. 103/2016),
Banka izloženostima prema stranim državama i centralnim bankama dodeljuje ponder kreditnog rizika
naveden u sledećim tabelama:
Prema rasporedu kreditnih rejtinga u odgovarajući nivo kreditnog kvaliteta :
Nivo kreditnog kvaliteta 1 2 3 4 5 6
Ponder kreditnog rizika 0% 20% 50% 100% 100% 150%
U skladu sa tačkom 48. Odluke o adekvatnosti kapitala banke („Službeni glasnik RS“ br.103/2016) za
izloženosti prema bankama koje poseduju dodeljen kreditni rejting izabrane rejting agencije, Banka
dodeljuje ponder kreditnog rizika prema rasporedu kreditnih rejtinga u odgovarajući nivo kreditnog
kvaliteta prema sledećoj tabeli :
a) Za izloženosti sa preostalim rokom dospeća dužim od tri meseca:
Nivo kreditnog kvaliteta 1 2 3 4 5 6
Ponder kreditnog rizika 20% 50% 50% 100% 100% 150%
b) Za izloženosti sa preostalim rokom dospeća kraćim od tri meseca:
Nivo kreditnog kvaliteta 1 2 3 4 5 6
Ponder kreditnog rizika 20% 20% 20% 50% 50% 150%
Izloženostima prema bankama za koje ne postoji kreditni rejting izabrane agencije dodeljuje se ponder kreditnog rizika u zavisnosti od nivoa kreditnog kvaliteta države u kojoj banka dužnik ima sedište:
Nivo kreditnog kvaliteta 1 2 3 4 5 6
Ponder kreditnog rizika 20% 50% 100% 100% 100% 150%
Izloženostima prema bankama se dodeljuje ponder rizika 100% ako za izloženosti prema državi u kojoj banka-dužnik ima sedište ne postoji kreditni rejting.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
50
Izloženostima prema bankama čija ugovorena efektivna ročnost nije duža od tri meseca, a za koje ne postoji raspoloživi kreditni rejting izabrane agencije za rejting, dodeljuje se ponder rizika 20%. U skladu sa tačkom 50. Odluke o adekvatnosti kapitala banke („Službeni glasnik RS“ br.103/2016),
Banka izloženostima prema privrednim društvima dodeljuje ponder kreditnog rizika naveden u sledećoj
tabeli:
Nivo kreditnog kvaliteta 1 2 3 4 5 6
Ponder kreditnog rizika 20% 50% 100% 100% 150% 150%
10. TEHNIKE UBLAŽAVANJA KREDITNOG RIZIKA
Aktivnosti za ublažavanje rizika se sprovode na osnovu primećenih negativnih razvoja u oblasti
izloženosti riziku. Korektivne mere može preduzeti svaka organizaciona jedinica uključena u operativno
upravljanje rizikom u svojoj oblasti odgovornosti. Međutim, njihove aktivnosti moraju biti odobrene od
strane odgovarajućeg odbora ili komiteta .
Banka preduzima mere za ublažavanje kreditnog rizika u skladu sa delom Odluke Narodne Banke
Srbije o adekvatnosti kapitala koji se odnosi na tehnike ublažavanja kreditnog rizika.
Za većinu plasmana odobrenih klijentima, Banka zahteva sredstva obezbeđenja. Obezbeđenje se obično ne
uzima za plasmane bankama. Obezbeđenje se najčešće sastoji od jednog ili više instrumenata obezbeđenja
koji slede:
Gotovinski depoziti u dinarima ili stranoj valuti;
Garancije izdate od strane države, državnih fondova ili banaka prve klase;
Garancije izdate od strane matične kompanije, drugih pravnih i fizičkih lica;
Pismo podrške izdato od strane matične kompanije;
Hipoteka nad nekretninom;
Zalog nad pokretnom imovinom;
Sopstvene blanko menice;
Zalog nad akcijama i vlasničkim udelima;
Zalog nad drugim hartijama od vrednosti (npr. obveznice) ili plemenitim metalima;
Prenos potraživanja (sa ili bez obaveštenja);
Preuzimanje prava iz polise osiguranja.
Banka zadržava pravo da zatraži bilo koju drugu vrstu instrumenta (ili varijacije gore navedenih
instrumenata) koju smatra neophodnim.
Procena fer vrednosti sredstva obezvređenja je zasnovana na vrednosti instrumenta obezbeđenja
procenjenog u trenutku zaduživanja, i ažurira se periodično u skladu sa relevantnom internom
regulativom, koja je usklađena sa izmenama .
Tržišna vrednost sredstva je suštinska i ne zavisi od primene tog sredstva za pribavljanje kredita, dok
vrednost koja se uzima u obzir za ublažavanje kreditnog rizika utiču različiti faktori kao što je struktura
transakcije, valutna usklađenost i mogućnost prinudnog izvršenja.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
51
10.1. Vrednovanje instrumenata kreditne zaštite i upravljanje tim instrumentima
Banka je unutrašnjim aktima regulisala vrednovanje instrumenata kreditne zaštite i upravljanje tim
instrumentima.
Unutrašnjim aktima je definisan i prihvatljiv odnos iznosa plasmana i vrednosti kolaterala koji je
zasnovan na primeni kolateralnog faktora za ponuđeno sredstvo obezbeđenja, kojim se koriguje
procenjena vrednost kolaterala i utvrdjuje vrednost kolaterala koju Banka može naplatiti.
10.2. Način bilansnog i vanbilansnog netiranja
Banka od 31.12.2014. godine više ne primenjuje ugovor o netiranju medjusobnih novcanih potrazivanja i
obaveza Banke po osnovu kredita i depozita sa svojom maticnom bankom. Razlog tome je isticanje
obaveza po osnovu depozita prema matičnoj banci, zbog čega se ova tehnika ubalažavanja kreditnog
rizika više ne koristi.
10.3. Opis osnovnih vrsta instrumenata materijalne zaštite
Banka koristi podobne instrumente kreditne zaštite u cilju smanjenja kreditnog rizika prilagođavajući
aktivu ponderisanu kreditnim rizikom za efekte tehnika ublažavanja kreditnog rizika.
Podobni instrumenti kreditne zaštite u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala koje je Banka korisiti
su Instrumenti materijalne kreditne zaštite su gotovinski depoziti kod banke.
Banka nije primenjivala instrumente nematerijalne kreditne zaštite kao sto su garancije, drugi oblici
jemstva i kontragarancije.
Banka primenjuje jednostavni metod za prilagođavanje aktive ponderisane kreditnim rizikom
korišćenjem sredstava obezbeđenja u obliku finansijske imovine. Jednostavni metod podrazumeva
zamenu pondera kreditnog rizika odnosne izloženosti sa ponderom kreditnog rizika sredstva
obezbeđenja.
Umanjenja po osnovu primene instrumenata kreditne zaštite primenjuju se na neto izloženost. Neto
izloženost posle primene kreditne zaštite (efektivna vrednost izloženosti) ne može biti veća od iznosa
aktive ponderisane kreditnim rizikom pre primene kreditne zaštite
10.4. Prikaz koncentracija tržišnog ili kreditnog rizika u okviru primenjivih tehnika ublažavanja
U cilju upravljanja koncentracije rizika u okviru korišćenih tehnika ublažavanja kreditnog rizika, Banka
prati i upravlja koncentracijom kreditnog i tržišnog rizika u delu velikih izloženosti, sagledavajući i
izdavaoce podobnih sredstava obezbedjenja. Takodje, Banka izveštava o velikim izloženostima
rukovodstvo na kvartalnom nivou.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
52
10.5. Izloženosti pre i nakon korišćenja kreditne zaštite za svaki nivo kreditnog kvaliteta uključujući i
izloženosti koje predstavljaju odbitne stavke od kapitala
Stepen kreditnog kvaliteta Ponder rizika % Izloženost pre
primene kreditne zaštite
Izloženost nakon primene kreditne
zaštite
1 0% 35,893,210 37,207,509
2% 0 0
4% 0 0
10% 0 0
2 20% 9,232,011 9,380,599
35% 7,275,900 7,270,195
3 50% 1,919,822 1,919,822
70% 0
75% 65,433,947 64,664,482
4 100% 56,755,286 56,073,514
5 150% 634,172 628,226
6 250% 32,324 32,324
370% 0 0
1250% 0 0
Ostali ponderi kreditnog rizika 0 0
Odbitne stavke od kapitala 1,945,391 1,945,391
10.6. Izloženosti (nakon netiranja) obezbeđenih instrumentima materijalne i nematerijalne kreditne
zaštite, po klasama izloženosti
Klasa Izlozenosti
Iznos izloženosti obezbeđenih
instrumentima materijalne kreditne
zastite
Iznos izloženosti obezbeđenih
instrumentima nematerijalne
kreditne zastite
Izloženosti prema privrednim društvima 381,839
Izloženosti prema fizičkim licima 769,464
Izloženosti obezbeđene hipotekama na nepokretnostima 5,705
Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 187,389
Ostale izloženosti 118,490
Ukupno 1,462,887 0
*U tabeli su prikazane neto izlozenosti posle umanjenja za ispravku vrednosti i potrebnu rezervu iz dobiti
obracunatih u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
53
11. RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE
Banka je duzna da izračunava aktivu ponderisanu kreditnim rizikom za izloženosti riziku druge ugovorne stane po osnovu sledećih pozicija iz knjige trgovanja i bankarske knjige:
Finansijskih derivata;
Kreditnih derivata;
Repo i reverse repo transakcija;
Transakcija davanja ili uzimanja u zajam hartija od vrednosti ili robe;
Transakcija kreditiranja trgovine hartijama od vrednosti;
Transakcija s dugim rokom izmirenja.
U skladu sa regulativom Narodne Banke Srbije, Banka racuna aktivu ponderisanu kreditnim rizikom za
derivatne instrumente koji uključuju valutne i kamatne swap transakcije, primenom Metode tekuće
izlozenosti propisane Odlukom o adekvatnosti kapitala. Na dan 31.12.2017. godine, ukupan iznos
izlozenosti riziku druge ugovorne strane iznosio je 135 MRSD, ukljucujuci 11 MRSD pozitivne fer
vrednosti i RSD 124 MRSD potencijalne kreditne izlozenosti.
S obzirom da Banka nema primljena sredstva obezbeđenja po osnovu valutnih i kamatnih swap
transakcija, nije vršila prilagođavanje iznosa izloženosti po osnovu rizika druge ugovorne strane kao i
procenu i kontrolu koleracijskog rizika.
U skladu sa zaključenim ugovorom sa EBRD o valutnim swap transakcijama, Banka je na dan 31.12.2017.
godine kao sredstvo obezbeđenja deponovala 226,9 MRSD kod druge banke.
Ukupan iznos ponderisane aktive ne sadrži iznos po osnovu reverse repo transakcije sa Narodnom bankom Srbije saglasno tačkama 41 i 461. Odluke o adekvatnosti kapitala o dodeljivanju pondera 0% za izlozenosti prema Republici Srbiji i Narodnoj banci Srbije. Banka nema izloženosti po osnovu transakcija uzimanja ili davanja u zajam hartija od vrednosti ili robe,
transakcija kreditiranja trgovine hartijama od vrednosti, kreditne derivate iz knjige trgovanja, kao i
transakcija sa dugim rokom izmirenja.
12. TRŽIŠNI RIZICI
12.1. Vrsta primenjenog pristupa za računanje tržišnih rizika
Kapitalni zahtev za tržišne rizike Banka obračunava primenom standardizovanog pristupa, sumiranjem
kapitalnih zahteva za cenovni, devizni i robni rizik u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala.
Kapitalni zahtev za cenovni rizik se obračunava odvojeno za dužničke i vlasničke hartije od vrednosti, i
to kao specifični i opšti cenovni rizik.
Specifični cenovni rizik po osnovu dužničkih hartija od vrednosti se obračunava
raspoređivanjem neto pozicija iz knjige trgovanja u odgovarajuće kategorije (prema vrsti
izdavaoca/dužnika, eksternom ili internom kreditnom rejtingu i preostalom periodu dospeća) i
množenjem ponderima rizika propisanim od strane NBS. Ovako isponderisane pozicije se zatim
presabiraju, bez obzira na to da li su pozicije duge ili kratke;
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
54
Opšti cenovni rizik po osnovu dužničkih hartija od vrednosti se obračunava primenom
metoda dospeća, za svaku pojedinačnu valutu. Primenom ovog metoda Banka raspoređuje sve
neto pozicije u dužničkim hartijama od vrednosti u klase i zone dospeća propisane od strane
Narodne banke Srbije, zatim vrši ponderisanje po klasama dospeća i posebno sabira sve
ponderisane duge pozicije i sve ponderisane kratke pozicije. Zatim se obračunavaju usklađene
i/ili neusklađene ponderisane pozicije po pojedinačnim klasama i zonama dospeća. Sam
kapitalni zahtev za opšti cenovni rizik se obračunava metodom dospeća kao zbir:
10% ukupne sume ponderisanih usklađenih pozicija u svim klasama dospeća,
40% ponderisanih usklađenih pozicija u zoni 1,
30% ponderisanih usklađenih pozicija u zoni 2,
30% ponderisanih usklađenih pozicija u zoni 3,
40% ponderisanih usklađenih pozicija između zona 1 i 2,
40% ponderisanih usklađenih pozicija između zona 2 i 3,
150% ponderisanih usklađenih pozicija između zona 1 i 3,
100% preostalih neusklađenih ponderisanih pozicija između zona.
Cenovni rizik po osnovu vlasničkih hartija od vrednosti se obračunava kao opšti i specifični, dok kapitalni zahtev za ovu vrstu rizika predstavlja zbir kapitalnih zahteva za opšti i specifični cenovni rizik, i obračunava se odvojeno za svaku zemlju i za svaku valutu. Kapitalni zahtev za specifični cenovni rizik po osnovu vlasničkih hartija od vrednosti iznosi 8% ukupne bruto pozicije Banke u ovim hartijama, a kapitalni zahtev za opšti cenovni rizik iznosi 8% ukupne neto pozicije u ovim hartijama. Devizni rizik se obračunava na pozicije devizne imovine i deviznih obaveza, dok se kapitalni zahtev za devizni rizik obračunava množenjem zbira ukupne neto otvorene devizne pozicije i apsolutne vrednosti neto otvorene pozicije u zlatu sa 8% u slučaju da je ovaj zbir veći od 2% kapitala Banke.
Banka nema izloženosti po osnovu robnog rizika, niti je do sada vršila trgovanje ovim instrumentima.
12.2. Kapitalni zahtev za tržišne rizike
Banka je obračunala sledeće iznose kapitalnih zahteva za tržišne rizike:
KAPITALNI ZAHTEV ZA TRZISNE RIZIKE Iznos
Kapitalni zahtev za cenovni rizik po osnovu duznickih hartija od vrednosti 34,872
Kapitalni zahtev za cenovni rizik po osnovu vlasnickih hartija od vrednosti 67
Kapitalni zahtev za devizni rizik 100,816
Kapitalni zahtev za robni rizik 0
Ukupno 135,755
12.3. Struktura i iznosi po vrsti kapitalnog zahteva
Kapitalni zahtev za devizni rizik jednak je zbiru ukupne neto otvorene devizne pozicije i apsolutne
vrednosti neto otvorene pozicije u zlatu i na dan 31.12.2017. godine iznosio je RSD 1,260 MRSD, što
predstavlja 3.71% kapitala Banke obračunatog na isti dan.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
55
Kapitalni zahtev za devizni rizik je uključen u obračun kapitalne adekvatnosti jer u skladu sa Odlukom o
adekvatnosti kapitala, kapitalni zahtev ispod 2% iznosa regulatornog kapitala nije potrebno uključiti u
obračun (tačka 3.1.1- Podaci o kapitalnoj poziciji).
Banka nema izloženosti po osnovu robnog rizika.
13. OPERATIVNI RIZICI
13.1. Kapitalni zahtev za operativni rizik
Za utvrđivanje kapitalnog zahteva za operativni rizik Banka koristi pristup osnovnog indikatora prema
kome je kapitalni zahtev za operativni rizik jednak iznosu trogodisnjeg proseka indikatora izlozenosti
pomnozenog stopom kapitalnog zahteva od 15%.
Ukupan kapitalni zahtev za operativni rizik po stubu 1 na dan 31. 12.2017. godine, iznosi RSD 1,347
MRSD.
14. KAMATNI RIZIK PO OSNOVU POZICIJA IZ BANKARSKE KNJIGE
14.1. Izvori kamatnog rizika i učestalost njegovog merenja
Kamatni rizik predstavlja izloženost finansijske pozicije Banke riziku nepovoljnih kretanja kamatnih
stopa. Opšte posmatrano, dva su načina na koji promene kamatnih stopa mogu da utiču na Banku. Kao
prvo, promene kamatnih stopa utiču na vrednost sredstava, obaveza i vanbilansnih stavki banke; potom,
promene kamatnih stopa utiču na buduće tokove gotovine. Rizik od promene kamatnih stopa može se
javiti u različitim oblicima kao rizik vremenske neusklađenosti dospeća i ponovnog određivanja cene,
rizik krive prinosa, bazni i rizik opcija.
Kamatne stope Banke se utvrđuju uzimajući u obzir tržišne kamatne stope i druge faktore (kao sto je
cena rizika, očekivani nivo rezervisanja, itd.) i Banka redovno vrši njihovo usklađivanje.
Aktivnost upravljanja rizikom od promene kamatnih stopa ima za cilj optimizaciju neto prihoda od
kamate u skladu sa poslovnom strategijom Banke. Upravljanje rizikom zasniva se na usklađenosti
kamatno osetljivih sredstava, obaveza i vanbilansnih stavki, a na osnovu: makro i mikro ekonomskih
predviđanja, predviđanja uslova za postizanje likvidnosti i predviđanja trendova kamatnih stopa.
14.2. Osnovne pretpostavke za merenje odnosno procenu izloženosti ovom riziku
Kao osnovu za procenu izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi Banka koristi izveštaj o gepu
kamatne stope, koji uključuje pretpostavke o prevremenom razoročenju depozita i otplati kredita. ,
primenjujući faktore senzitivnosti u odnosu na tekuće tržišne krive prinosa, kao i višestruka scenarija
koji uključuju promene u nivoima i kretanjima kamatnih stopa. Radi identifikovanja i upravljanja
kamatnim šokovima, organi upravljanja koriste informacije o promeni prihoda od kamata i ekonomske
vrednosti kapitala, koje Služba tržišnih rizika izračunava i dostavlja članovima ALCO jednom mesečno.
Banka kontroliše izloženost kamatnom riziku kroz set limita izloženosti.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
56
14.3. Promena prihoda, ekonomske vrednosti i drugih faktora
Banka je obračunala sledeće iznose promene prihoda od kamata (NII) i ekonomske vrednosti kapitala (EVE):
Uticaj na EVE RSD EUR CHF Other Total
Paralelno pomeranje krive prinosa na gore
-1,596,565 1,913,484 -246,050 58,382 129,251
Paralelno pomeranje krive prinosa na dole
1,914,643 -2,181,520 268,100 -62,577 -61,353
Rast kratkoročnih kamatnih stopa
-924,797 607,631 -71,974 25,847 -363,294
Pad kratkoročnih kamatnih stopa
974,154 -626,421 73,771 -26,738 394,765
Povećanje nagiba krive prinosa
-15,674 285,294 -134,492 830 135,958
Smanjenje nagiba krive prinosa
-301,053 25,375 68,868 9,246 -197,565
Uticaj na NII RSD EUR CHF Other Total
Paralelno pomeranje krive prinosa na gore
1,094,894 599,650 -29,133 17,985 1,683,396
Paralelno pomeranje krive prinosa na dole
-981,329 -579,044 25,751 -16,859 -1,551,481
15. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA U BANKARSKOJ KNJIZI Banka ima ulaganja u akcije kompanija klasifikovane kao raspoložive za prodaju u iznosu od 22 MRSD ali s obzirom na minimalno učešće u ukupnom portfoliju, Banka ne objavljuje detaljnije podatke.
16. POKAZATELJ LEVERIDŽA Banka obračunava pokazatelj leveridža kao odnos osvnovnog kapital banke i iznosa izloženosti banke, koji na dan 31.12.2017. godine iznosi 18.33%.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
57
17. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU I ODNOS IZMEĐU MATIČNOG DRUŠTVA I PODREĐENIH DRUŠTAVA
Banka na dan 31.12.2017. godine nema učešća u kapitalu u licima u finansijskom sektoru koja bi u smislu Zakona o bankama činila bankarsku grupu sa sedištem u Republici Srbiji.
18. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE NE OBJAVLJUJU
Banka nije objavila sledeće podatke:
Vanbilansne stavke po kojima ne može doci do plaćanja jer su to stavke koje se raspoređuju u kategoriju
niskog rizika koje prema Odluci o adekvatnosti kapitala nose ponder rizika 0%. Navedene stavke
predstavljaju vanbilansnu računovodstvenu evidenciju i najvećim delom je čini druga vanbilansna aktiva
- evidentiranje hartija od vrednosti primljenih u zalog, primljenje hipoteke za obezbeđenje kredita,
poslovi u ime i za racun trecih lica, potraživanja za evidencionu kamatu, vanbilansna evidencija
otpisanih potrazivanja, obveznice stare devizne štednje građanja u Centralnom registru-vlasnički računi,
osigurani iznos depozita koja su treća lica dala u korist banke, kao i druga vanbilansna aktiva koja nosi
ponder rizika 0%.
19. KVALITET AKTIVE
Radi dodatnog praćenja kvaliteta aktive, Banka je unapredila klasifikaciju potraživanja u grupu problematičnih potraživanja ili u grupu potraživanja koja se ne smatraju problematičnim, pri čemu svaka od ovih grupa obuhvata i podgrupu restrukturiranih (forbearance) potraživanja. Definiciju restrukturiranih potraživanja kao i probnog perioda koji treba da protekne da bi potraživanje izašlo iz kategorije restrukturiranih Banka je uskladila sa zahtevima propisanim odlukama NBS, i detaljno opisala u okviru Politike za upravljanje kreditnim rizikom. Politikom za upravljanje kreditnim rizikom Banka je definisala i status neizmirenja obaveza (default) u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banaka. S tim u vezi, Banka smatra da je nastupio default status ukoliko je ispunjen bilo koji od sledećih uslova:
- Banka smatra malo verovatnim da će dužnik u potpunosti izmiriti svoju obavezu prema Banci, njenom nadređenom ili podređenom društvu, ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz kolaterala;
- Dužnik je u docnji dužoj od 90 dana po bilo kojoj materijalno značajnoj obavezi prema Banci, njenom nadređenom ili podređenom društvu.
U skladu sa gore navedenim, Banka sva potraživanja prema dužniku koji se nalazi u default statusu
klasifikuje kao problematična potraživanja za potrebe regulatornog izveštavanja odnosno u grupu
obezvređenih (impaired) potraživanja za računovodstvene potrebe. Prvi kriterijum za status neizmirenja
obaveza je u internim aktima Banke detaljno uređen, u smislu kvantitativnih i kvalitativnih faktora i
analiza koje se koriste u postupku utvrđivanja da li je dužnik u default statusu.
Izuzetno, Banka u grupu problematičnih potraživanja klasifikuje restrukturirana potraživanja koja ispunjavaju i sledeće uslove:
- potraživanja koja su bila klasifikovana ili su ispunjavala uslove da budu klasifikovana u grupu problematičnih pre restrukturiranja;
- restrukturirana potraživanja koja su u grupu potraživanja koja se ne smatraju problematičnim prešla iz grupe problematičnih potraživanja a u vezi s kojima banka tokom probnog perioda
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
58
učini dodatne ustupke, odnosno ako dužnik obaveze po tom potraživanju izmiruje sa docnjom dužom od 30 dana;
- restrukturirana potraživanja klasifikovana kao neproblematična u vezi s kojima banka nakon drugog restrukturiranja učini dodatne ustupke.
20. PRILOZI U SKLADU SA SMERNICOM ZA PRAĆENJE KVALITETA AKTIVE
Prilog 1: Podaci o ukupnoj izloženosti kreditnom riziku Prilog 2: Podaci o bruto i neto izloženosti kreditnom riziku po sektorima kreditiranja i kategorijama potraživanja, prema načinu obezvređenja, dospelosti i vrednosti sredstava obezbeđenja Prilog 3: Podaci o granskoj i geografskoj koncentraciji izloženosti Prilog 4: Podaci o izloženosti kreditnom riziku po sektorima kreditiranja i kategorijama potraživanja, prema statusu obezvređenja i broju dana docnje Prilog 5: Podaci o problematičnim potraživanjima Prilog 6: Podaci o promenama problematičnih potraživanja Prilog 7: Podaci o kreditnom kvalitetu neproblematičnih potraživanja i vrednosti sredstava obezbeđenja kojima su obezbeđena ta potraživanja Prilog 8: Podaci o vrsti i vrednosti sredstava obezbeđenja i pružaocima garancija po sektoru i kategorijama potraživanja Prilog 9: Podaci o potraživanjima koja su obezbeđena nepokretnostima prema vrednosti LTV pokazatelja Prilog 10: Podaci o promenama sredstava stečenih naplatom potraživanja Prilog 11: Podaci o promenama obezvredjenih potraživanja Prilog 13: Podaci o restrukturiranim potraživanjima Prilog 14: Podaci o promenama restrukturiranih potraživanja. Prilog 15: Podaci o strukturi restrukturiranih potraživanja prema merama restrukturiranja
Slavica Pavlović Predrag Janković
Predsednik Izvršnog odbora Član Izvršnog odbora
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
1
Podaci o ukupnoj izloženosti kreditnom riziku na dan 31.12.2017. PRILOG 1
Pozicije bilansa stanja
Imovina po osnovu koje je banka izlozena kreditnim riziku Imovina po osnovu koje banka nije izložena kreditnim riziku
Vrednost iz bilansa stanja Bruto vrednost
Akumulirane ispravke vrednosti/rezervisanja
Neto vrednost
1 2 3 (1-2) 4 5 (3+4)
Gotovina i sredstva kod centralne banke 2,974 0 2,974 18,002,544 18,005,519
Zalozena finansijska sredstva 0 0 0 3,110,300 3,110,300
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju 0 0 0 322,759 322,759
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 0 0 0 0 0
Finansijska sredstva raspoloziva za prodaju 21,812 0 21,812 9,916,203 9,938,015
Finansijska sredstva koja se drze do dospeca 0 0 0 0 0
Krediti i potrazivanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 9,712,812 144,083 9,568,729 4,734,703 14,303,432
Krediti i potrazivanja od komitenata 114,662,960 8,529,298 106,133,662 1,034 106,134,696
Promene fer vrednosti stavki koje su predmet zaštite od rizika 0 0 0 0 0
Potrazivanja po osnovu finansijskih derivata namenjenih zastiti od rizika 0 0 0 0 0
Investicije u pridruzena drustva i zajednicke poduhvate 58,479 14,798 43,681 0 43,681
Investicije u zavisna drustva 0 0 0 0
Nematerijalna ulaganja 0 0 0 1,944,890 1,944,890
Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 3,583,152 3,583,152
Investicione nekretnine 0 0 0 0 0
Tekuca poreska sredstva 0 0 0 0 0
Odlozena poreska sredstva 0 0 0 0 0
Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 0 0 0 0 0
Ostala sredstva 342,400 152,347 190,052 836,600 1,026,652
Bilansna izlozenost 124,801,437 8,840,526 115,960,910 42,452,185 158,413,095
Date garancije i jemstva 8,818,846 210,540 8,608,305 0 8,608,305
Preuzete buduce obaveze 17,847,781 13,073 17,834,708 2,048,224 19,882,932
Ostale vanbilansne izlozenosti 0 0 0 260,124,602 260,124,602
Vanbilansna izlozenost 26,666,627 223,613 26,443,013 262,172,826 288,615,839
Ukupna izlozenost 151,468,063 9,064,140 142,403,924 304,625,011 447,028,934
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
2
Podaci o ukupnoj izloženosti kreditnom riziku na dan 31.12.2016. PRILOG 1
Pozicije bilansa stanja
Imovina po osnovu koje je banka izlozena kreditnim riziku
Imovina po osnovu koje banka nije izložena kreditnim riziku
Vrednost iz bilansa stanja Bruto vrednost
Akumulirane ispravke vrednosti/rezervisanja
Neto vrednost
1 2 3 (1-2) 4 5 (3+4)
Gotovina i sredstva kod centralne banke 1,549 0 1,549 21,712,512 21,714,062
Zalozena finansijska sredstva 0 0 0 692,590 692,590
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju 0 0 0 26,712 26,712
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 0 0 0 0 0
Finansijska sredstva raspoloziva za prodaju 17,612 0 17,612 14,975,917 14,993,529
Finansijska sredstva koja se drze do dospeca 0 0 0 0 0
Krediti i potrazivanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 11,661,719 80,803 11,580,917 664,166 12,245,083
Krediti i potrazivanja od komitenata 115,063,815 20,244,847 94,818,968 211 94,819,179
Promene fer vrednosti stavki koje su predmet zaštite od rizika 0 0 0 0 0
Potrazivanja po osnovu finansijskih derivata namenjenih zastiti od rizika 0 0 0 0 0
Investicije u pridruzena drustva i zajednicke poduhvate 0 0 0 20,479 20,479
Investicije u zavisna drustva 0 0 0 0 0
Nematerijalna ulaganja 0 0 0 1,846,161 1,846,161
Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 3,653,311 3,653,311
Investicione nekretnine 0 0 0 0 0
Tekuca poreska sredstva 0 0 0 131,796 131,796
Odlozena poreska sredstva 0 0 0 58,034 58,034
Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 0 0 0 0 0
Ostala sredstva 250,659 157,723 92,936 338,820 431,756
Bilansna izlozenost 126,995,354 20,483,373 106,511,981 44,120,710 150,632,691
Date garancije i jemstva 9,263,576 209,796 9,053,779 0 9,053,779
Preuzete buduce obaveze 13,634,849 19,420 13,615,429 2,039,815 15,655,244
Ostale vanbilansne izlozenosti 0 0 0 290,776,062 290,776,062
Vanbilansna izlozenost 22,898,424 229,217 22,669,208 292,815,877 315,485,085
Ukupna izlozenost 149,893,778 20,712,589 129,181,189 336,936,587 466,117,776
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
3
PRILOG 2
Podaci o bruto i neto izloženosti kreditnom riziku po sektorima kreditiranja i kategorijama potraživanja, prema načinu obezvređenja i vrednost i
sredstava obezbeđenja na dan 31.12.2017.
Neobezvređena
potraživanja Obezvređena potraživanja
Ukupno bruto potraživanje
Akumulirane ispravke vrednosti Ukupna
neto potraživanja
Vrednost sredstava obezbeđenja*
Nije dospelo Dospelo
na pojedinačnoj
osnovi
na grupnoj osnovi
na pojedinačnoj
osnovi
na grupnoj osnovi
Neobezvređena potraživanja
Obezvređena potraživanja
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 50,173,703 322,693 132,134 6,417,563 57,046,093 330 2,280,676 54,765,087 15,366,523 3,150,349
Stambeni krediti 15,377,577 53,210 132134 3289170 18852090 330 528107 18,323,653 15,318,948 3,149,536
Potrošački i gotovinski krediti 29,321,345 225,998 0 2772979 32320323 0 1479082 30,841,241 47,334 813
Transakcioni i kreditne kartice 5,474,781 43,485 0 351329 5869595 0 269402 5,600,193 241 0
Ostala potraživanja 0 0 0 4085 4085 0 4085 0 0 0
Potraživanja od privrede 46,648,049 159,790 5,277,684 5,532,381 57,617,904 3,015,699 3,232,592 51,369,613 20,690,654 7,702,295
Velika preduzeća 23,987,561 28,368 3,070,453 0 27,086,382 1,594,615 146,355 25,345,412 11,421,633 1,440,230
Mala i srednja preduzeća 15,532,307 73,735 2,086,559 196,413 17,889,014 1,342,352 162,326 16,384,336 7,301,535 3,204,062
Mikro preduzeća i preduzetnici 5,203,907 50,789 120,672 5,217,694 10,593,062 78,732 2,853,529 7,660,801 1,967,486 2,982,853
Poljoprivrednici 15,680 163 0 118,274 134,117 0 65,861 68,256 0 75,150
Javna preduzeća 1,908,594 6,735 0 0 1,915,329 0 4,521 1,910,808 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 14,439,833 7,680 0 0 14,447,513 0 144,083 14,303,430 518,286 0
Ukupna izloženost 111,261,585 490,163 5,409,818 11,949,944 129,111,510 3,016,029 5,657,351 120,438,130 36,575,463 10,852,644
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 111,261,586 490,163 0 0 111,751,749 0 528,084 111,223,665 36,575,464 0
od čega: restrukturirana
1,840,220 22,260 0 0 1,862,480 0 9,686 1,852,794 804,117 0
Problematična potraživanja 0 0 5,409,818 11,949,944 17,359,761 3,016,030 5,129,267 9,214,464 0 10,852,646
od čega: restrukturirana
0 0 4,917,573 5,531,479 10,449,052 2,663,230 1,904,079 5,881,743 0 5,258,682
Ukupna izloženost 111,261,586 490,163 5,409,818 11,949,944 129,111,510 3,016,030 5,657,351 120,438,129 36,575,464 10,852,646
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
4
PRILOG 2
Podaci o bruto i neto izloženosti kreditnom riziku po sektorima kreditiranja i kategorijama potraživanja, prema načinu obezvređenja i vrednosti
sredstava obezbeđenja na dan 31.12.2016.
Neobezvređena potraživanja
Obezvređena potraživanja Ukupno
bruto potraživanje
Akumulirane ispravke vrednosti Ukupna
neto potraživanja
Vrednost sredstava obezbeđenja
Nije dospelo Dospelo
na pojedinačnoj
osnovi
na grupnoj osnovi
na pojedinačnoj
osnovi
na grupnoj osnovi
Neobezvređena potraživanja
Obezvređena potraživanja
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 45,219,946 301,070 156,774 8,302,839 53,980,631 12,126 3,014,151 50,954,354 16,930,967 4,155,450
Stambeni krediti 17,107,431 62,724 156,774 4,586,707 21,913,636 12,126 733,366 21,168,144 16,876,395 4,154,719
Potrošački i gotovinski krediti 22,973,888 192,553 0 3,140,274 26,306,716 0 1,846,177 24,460,539 53,274 681
Transakcioni i kreditne kartice 5,138,627 45,793 0 509,496 5,693,917 0 430,962 5,262,955 1,298 50
Ostala potraživanja 0 0 0 66,362 66,362 0 3,646 62,716 0 0
Potraživanja od privrede 35,221,574 847,961 12,002,273 13,011,586 61,083,395 8,213,576 9,004,998 43,864,821 19,153,611 11,970,668
Velika preduzeća 14,392,149 596,231 6,738,296 425,307 22,151,983 4,725,620 101,391 17,324,972 9,924,055 2,854,241
Mala i srednja preduzeća 13,678,561 180,517 4,556,970 495,924 18,911,972 2,971,060 147,032 15,793,880 6,862,101 4,920,373
Mikro preduzeća i preduzetnici 4,509,778 61,503 707,007 11,967,115 17,245,404 516,896 8,674,561 8,053,947 2,301,648 4,103,913
Poljoprivrednici 24,113 241 0 123,240 147,594 0 59,056 88,538 0 92,141
Javna preduzeća 2,616,973 9,469 0 0 2,626,442 0 22,958 2,603,484 65,807 0
Potraživanja od ostalih klijenata 12,304,383 21,503 0 0 12,325,886 2,763 78,040 12,245,083 466,368 0
Ukupna izloženost 92,745,903 1,170,534 12,159,047 21,314,425 127,389,912 8,228,465 12,097,189 107,064,258 36,550,946 16,126,118
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 92,745,903 1,170,535 0 0 93,916,438 2,786 396,831 36,550,946 0
Od čega:restrukturirana 2,358,224 11,359 0 0 2,369,583 0 20,729 1,548,674 0
Problematična potraživanja 0 0 12,159,048 21,314,427 33,473,474 8,225,678 11,700,357 0 16,126,118
od čega: restrukturirana 0 0 8,268,700 10,632,429 18,901,129 4,755,064 5,039,180 0 8,844,649
Ukupna izloženost 92,745,903 1,170,535 12,159,048 21,314,427 127,389,912 8,228,464 12,097,188 0 36,550,946 16,126,118
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
5
PRILOG 3
Podaci o granskoj i geografskoj koncentraciji izloženosti na dan 31.12.2017.
Beogradski region Region Vojvodine Region Šumadije i Zapadne Srbije
Region Južne i Istočne Srbije Region Kosova i
Metohije Inostranstvo
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematič
na potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Potraživanja od stanovništva 21,968,094 2,927,444 10,827,327 1,531,755 10,326,745 1,328,357 7,326,364 752,624 0 0 47,866 9,515
Stambeni krediti 9,248,602 1,705,205 2,765,983 810,672 1,946,900 612,990 1,422,132 282,979 0 0 47,169 9,457
Potrošački i gotovinski krediti 10,551,567 1,081,300 6,906,903 645,835 7,172,538 634,571 4,916,335 411,273 0 0 0 0
Transakcioni i kreditne kartice 2,167,925 137,988 1,154,441 75,248 1,207,307 80,346 987,897 57,689 0 0 697 58
Ostala potraživanja 0 2,951 0 0 0 450 0 683 0 0 0 0
Potraživanja od privrede * 30,487,137 7,485,993 11,021,524 1,107,145 3,959,274 1,499,664 1,339,905 699,563 0 0 0 17,695
Sektor A 776,713 0 0 2,202 0 0 0 0 0 0 0 0
Sektori B, C i E 2,559,197 1,369,332 161,624 128 94,494 56,102 41,150 12,797 0 0 0 0
Sektor D 214,406 30,723 1,091,394 30,516 220,087 65,375 8,466 15,112 0 0 0 0
Sektor F 5,573,540 1,823,830 1,430,790 296,802 1,543,034 182,959 299,901 40,664 0 0 0 0
Sektor G 10,426,075 555,009 7,299,568 117,596 1,637,978 132,143 564,974 37,683 0 0 0 0
Sektori H, I i J 3,236,001 336,748 769,654 42,477 71,045 13,326 71,565 0 0 0 0 0
Sektori L, M i N 7,679,071 1,143,946 256,180 242,805 385,688 558,465 353,849 326,314 0 0 0 0
Ostali***(sektor 54,56,9*, ostali PZ) 22,134 2,226,405 12,314 374,619 6,948 491,294 0 266,993 0 0 0 17,695
Potraživanja od ostalih klijenata 5,904,421 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8,543,093 0
Ukupna izloženost 58,359,652 10,413,437 21,848,851 2,638,900 14,286,019 2,828,021 8,666,269 1,452,187 0 0 8,590,959 27,210
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
6
PRILOG 3
Podaci o granskoj i geografskoj koncentraciji izloženosti na dan 31.12.2016.
Beogradski region Region Vojvodine Region Šumadije i
Zapadne Srbije Region Južne i Istočne Srbije
Region Kosova i Metohije
Inostranstvo
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematič
na potraživanja
Problematična
potraživanja
Neproblematična
potraživanja
Problematična
potraživanja
Potraživanja od stanovništva 20,512,112 4,064,686 9,661,630 1,986,653 8,830,734 1,492,110 6,442,353 904,338 0 0 74,191 11,826
Stambeni krediti 10,051,695 2,475,744 3,109,363 1,141,876 2,263,530 749,851 1,678,464 364,783 0 0 67,104 11,227
Potrošački i gotovinski krediti 0 66,362 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Transakcioni i kreditne kartice 8,575,410 1,293,611 5,383,133 742,831 5,389,816 644,738 3,813,268 458,744 0 0 4,815 350
Ostala potraživanja 1,885,007 228,969 1,169,134 101,946 1,177,388 97,521 950,621 80,811 0 0 2,272 249
Potraživanja od privrede * 26,815,827 17,273,618 5,315,839 2,886,696 3,204,774 3,250,631 733,095 1,602,914 0 0 0 0
Sektor A 0 0 0 3,234 0 0 0 0 0 0 0 0
Sektori B, C i E 2,012,140 1,015,933 73,473 16,535 76,779 130,524 23,546 21,703 0 0 0 0
Sektor D 354,407 63,484 1,078,248 67,982 56,900 75,686 13,035 20,248 0 0 0 0
Sektor F 4,532,752 2,153,006 1,765,330 644,142 916,221 498,363 156,276 78,240 0 0 0 0
Sektor G 10,766,752 2,450,083 2,069,975 304,182 1,679,122 234,780 365,807 106,724 0 0 0 0
Sektori H, I i J 3,396,658 504,152 128,299 77,545 158,903 49,306 30,258 14,993 0 0 0 0
Sektori L, M i N 5,750,070 3,340,359 197,446 674,310 315,558 1,184,522 144,173 784,992 0 0 0 0
Ostali***(sektor 54,56,9*, ostali PZ) 3,048 7,746,601 3,068 1,098,766 1,291 1,077,450 0 576,014 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 7,793,491 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4,532,395 0
Ukupna izloženost 55,121,430 21,338,304 14,977,469 4,873,349 12,035,508 4,742,741 7,175,448 2,507,252 0 0 4,606,586 11,826
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
7
PRILOG 4
Podaci o izloženosti kreditnom riziku po sektorima i kategorijama potraživanja, prema statusu obezvređenja i broju dana docnje 31.12.2017.
Neobezvređena potraživanja Obezvređena potraživanja
Nije u docnji do 30 dana od 31 do 60
dana od 61 do 90
dana preko 90
dana Nije u docnji
do 90 dana od 91 do 180
dana
od 181 do 360
dana
preko 360 dana
Prema sektorima 108,236,828 2,367,262 875,976 271,532 151 3,791,249 932,423 1,232,453 1,184,931 10,218,706
Potraživanja od stanovništva 47,470,270 1,931,943 849,563 244,470 151 2,006,097 612,218 920,507 602,774 2,408,103
Stambeni krediti 15,227,853 41,762 146,076 14,944 151 1,519,076 197,117 564,854 296,414 843,844
Potrošački i gotovinski krediti 27,071,607 1,631,149 649,942 194,646 0 471,671 404,603 307,133 259,781 1,329,792
Transakcioni i kreditne kartice 5,170,810 259,032 53,545 34,880 0 11,265 10,498 48,520 46,579 234,467
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 4,085 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 46,319,045 435,319 26,413 27,062 0 1,785,152 320,205 311,946 582,157 7,810,603
Velika preduzeća 24,014,540 1,389 0 0 0 338,446 68,758 0 439,104 2,224,145
Mala i srednja preduzeća 15,263,708 318,133 0 24,201 0 789,126 13,678 234,813 32,675 1,212,679
Mikro preduzeća i preduzetnici 5,109,625 115,797 26,413 2,861 0 657,580 237,769 77,133 110,378 4,255,505
Poljoprivrednici 15,843 0 0 0 0 0 0 0 0 118,274
Javna preduzeća 1,915,329 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 14,447,513 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 108,236,828 2,367,261 875,976 271,533 151 0 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 1,595,896 140,054 87,587 38,943 0 0 0 0 0 0
Problematična potraživanja 0 0 0 0 0 3,791,249 932,422 1,232,454 1,184,931 10,218,705
od čega: restrukturirana 0 0 0 0 0 2,678,667 694,651 537,153 717,366 5,821,215
Ukupna izloženost 108,236,828 2,367,261 875,976 271,533 151 3,791,249 932,422 1,232,454 1,184,931 10,218,705
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
8
PRILOG 4
Podaci o izloženosti kreditnom riziku po sektorima i kategorijama potraživanja, prema statusu obezvređenja i broju dana docnje 31.12.2016.
Neobezvređena potraživanja Obezvređena potraživanja
Nije u docnji do 30 dana od 31 do 60
dana od 61 do 90
dana preko 90
dana Nije u docnji
do 90 dana od 91 do 180
dana
od 181 do 360
dana
preko 360 dana
Prema sektorima 88,422,592 4,357,485 858,856 277,502 0 6,870,053 1,417,608 1,755,278 894,900 22,535,635
Potraživanja od stanovništva 42,940,230 1,551,321 801,275 228,190 0 2,877,733 624,421 1,050,098 662,125 3,245,236
Stambeni krediti 16,847,841 83,128 231,359 7,826 0 2,303,699 283,384 753,174 399,110 1,004,114
Potrošački i gotovinski krediti 21,212,347 1,252,908 517,035 184,152 0 563,873 333,277 251,514 225,814 1,765,796
Transakcioni i kreditne kartice 4,880,042 215,285 52,881 36,212 0 10,161 7,760 45,410 37,201 408,964
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 66,362
Potraživanja od privrede 33,156,476 2,806,164 57,581 49,312 0 3,992,320 793,187 705,180 232,775 19,290,399
Velika preduzeća 13,971,125 1,017,254 0 0 0 1,911,257 0 147,666 20,468 5,084,212
Mala i srednja preduzeća 12,235,120 1,623,958 0 0 0 1,216,249 426,541 308,546 17,159 3,084,399
Mikro preduzeća i preduzetnici 4,299,435 164,952 57,581 49,312 0 864,814 366,646 248,968 195,148 10,998,548
Poljoprivrednici 24,354 0 0 0 0 0 0 0 0 123,240
Javna preduzeća 2,626,442 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 12,325,886 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 88,422,593 4,357,486 858,857 277,503 0 0 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 2,192,885 88,056 75,694 12,948 0 0 0 0 0 0
Problematična potraživanja 0 0 0 0 0 6,870,054 1,417,607 1,755,279 894,900 22,535,635
od čega: restrukturirana 0 0 0 0 0 5,375,585 1,134,889 948,932 362,655 11,079,068
Ukupna izloženost 88,422,593 4,357,486 858,857 277,503 0 6,870,054 1,417,607 1,755,279 894,900 22,535,635
* Dani docnje se računaju prema metodologiji banke
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
9
PRILOG 5
Podaci o problematičnim potraživanjima na dan 31.12.2017.
Sektori kreditiranja
Bruto vrednost ukupnih
potraživanja
Akumulirane ispravke vrednosti ukupnih
potraživanja
Bruto vrednost problematičnih
potraživanja
Akumulirane
ispravke vrednosti
problematičnih potraživanja
% problematičnih potraživanja
Vrednost sredstava
obezbeđenja problematičnih potraživanja*
od čega: restrukturirana potraživanja
1 2 3 4 5 6 (3/1) 7
Potraživanja od stanovništva 57,046,093 2,281,007 6,549,697 2,976,999 2,216,156 11.48% 3,150,349
Stambeni krediti 18,852,090 528,438 3,421,304 1,598,557 525,561 18.15% 3,149,536
Potrošački i gotovinski krediti 32,320,323 1,479,082 2,772,979 1,378,442 1,434,716 8.58% 813
Transakcioni i kreditne kartice 5,869,595 269,402 351,329 0 251,794 5.99% 0
Ostala potraživanja 4,085 4,085 4,085 0 4,085 100.00% 0
Potraživanja od privrede ** 57,617,903 6,248,291 10,810,064 7,472,053 5,929,141 18.76% 7,702,296
Sektor A 778,916 0 2,202 0 0 0.28% 3,147
Sektori B, C i E 4,294,824 1,160,327 1,438,359 1,322,467 1,143,636 33.49% 459,404
Sektor D 1,676,079 97,173 141,726 12,834 76,714 8.46% 83,765
Sektor F 11,191,521 1,594,443 2,344,256 2,052,798 1,522,727 20.95% 539,859
Sektor G 20,771,026 582,937 842,431 329,368 452,126 4.06% 469,218
Sektori H, I i J 4,540,816 223,180 392,552 269,364 181,739 8.64% 2,376,056
Sektori L, M i N 10,946,319 1,268,557 2,271,532 1,270,307 1,230,747 20.75% 1,309,594
Ostali***(sektor 54,56,9*, ostali PZ) 3,418,402 1,321,674 3,377,006 2,214,915 1,321,452 98.79% 2,461,253
Potraživanja od ostalih klijenata 14,447,513 144,083 0 0 0 0.00% 0
Ukupna potraživanja 129,111,509 8,673,381 17,359,761 10,449,052 8,145,297 13.45% 10,852,645
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
10
PRILOG 5
Podaci o problematičnim potraživanjima na dan 31.12.2016.
Sektori kreditiranja
Bruto vrednost ukupnih
potraživanja
Akumulirane ispravke vrednosti
ukupnih potraživanja
Bruto vrednost problematičnih
potraživanja
Akumulirane
ispravke vrednosti
problematičnih potraživanja
% problematičnih potraživanja
Vrednost sredstava
obezbeđenja problematičnih
potraživanja
od čega: restrukturirana potraživanja
1 2 3 4 5 6 (3/1) 7
Potraživanja od stanovništva 53,980,631 3,026,277 8,459,613 3,947,107 2,968,920 15.67% 4,155,450
Stambeni krediti 21,913,636 745,492 4,743,481 2,352,633 741,944 21.65% 4,154,719
Potrošački i gotovinski krediti 66,362 3,646 66,362 0 3,646 100.00% 0
Transakcioni i kreditne kartice 26,306,716 1,846,177 3,140,274 1,594,474 1,808,948 11.94% 681
Ostala potraživanja 5,693,917 430,962 509,496 0 414,382 8.95% 50
Potraživanja od privrede 61,083,395 17,218,574 25,013,861 14,954,023 16,957,116 40.95% 11,970,668
Sektor A 3,234 481 3,234 0 481 100.00% 4,414
Sektori B, C i E 3,370,634 821,707 1,184,696 991,727 814,555 35.15% 640,389
Sektor D 1,729,991 144,535 227,401 74,386 123,303 13.14% 115,013
Sektor F 10,744,330 1,953,864 3,373,752 2,660,293 1,910,862 31.40% 832,352
Sektor G 17,977,425 2,413,334 3,095,769 1,638,522 2,263,667 17.22% 1,148,663
Sektori H, I i J 4,360,113 386,031 645,995 402,211 360,886 14.82% 2,572,555
Sektori L, M i N 12,391,430 3,983,969 5,984,183 3,177,242 3,968,733 48.29% 2,256,151
Ostali (sektor 54,56,9*, ostali PZ) 10,506,238 7,514,653 10,498,831 6,009,642 7,514,629 99.93% 4,401,131
Potraživanja od ostalih klijenata 12,325,886 80,803 0 0 0 0.00% 0
Ukupna potraživanja 127,389,912 20,325,654 33,473,474 18,901,130 19,926,036 26.28% 16,126,118
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
11
PRILOG 6
Podaci o promenama problematičnih potraživanja na dan 31.12.2017.
Bruto vrednost na
početku godine
Nova problematična potraživanja
Smanjenje problematičnih potraživanja Uticaj kursa
Druge promene
Bruto vrednost na
kraju godine
Neto vrednost na kraju godine
od čega: kupljeno
od čega: naplaćeno
od čega: prodato
od čega: otpisano
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (1+2-4+8+9) 11
Prema sektorima 33,473,472 4,138,811 0 15,864,491 4,323,914 0 11,540,577 -1,506,059 -2,881,973 17,359,760 9,214,463
Potraživanja od stanovništva 8,459,613 2,876,828 0 3,572,135 2,606,107 0 966,028 -489,851 -724,758 6,549,697 4,333,540
Stambeni krediti 4,743,481 1,312,946 0 1,844,658 1,691,153 0 153,505 -469,001 -321,464 3,421,304 2,895,743
Potrošački i gotovinski krediti 3,140,274 1,278,720 0 1,346,318 732,876 0 613,442 -21,104 -278,593 2,772,979 1,338,263
Transakcioni i kreditne kartice
509,496 285,162 0 381,159 182,078 0 199,081 0 -62,170 351,329 99,534
Ostala potraživanja 66,362 0 0 0 0 0 0 254 -62,531 4,085 0
Potraživanja od privrede 25,013,859 1,261,983 0 12,292,356 1,717,807 0 10,574,549 -1,016,208 -2,157,215 10,810,063 4,880,923
Velika preduzeća 7,163,603 18,902 0 4,045,326 567,265 0 3,478,061 -222,422 155,696 3,070,453 1,475,838
Mala i srednja preduzeća 5,052,894 837,967 0 1,820,204 365,384 0 1,454,820 -199,157 -1,588,529 2,282,971 925,307
Mikro preduzeća i preduzetnici
12,674,122 405,114 0 6,426,751 785,083 0 5,641,668 -589,636 -724,484 5,338,365 2,427,316
Poljoprivrednici 123,240 0 0 75 75 0 0 -4,993 102 118,274 52,462
Javna preduzeća 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupna izloženost 33,473,472 4,138,811 0 15,864,491 4,323,914 0 11,540,577 -1,506,059 -2,881,973 17,359,760 9,214,463
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
12
PRILOG 7
Podaci o kreditnom kvalitetu neproblematičnih potraživanja i vrednosti sredstava obezbeđenja kojima su obezbeđena ta potraživanja na dan 31.12.2017.
Kreditni kvalitet neproblematičnih potraživanja
Problematična
potraživanja
Vrednost sredstava obezbeđenja*
Visok Srednji Nizak Neproblematičnih
potraživanja
Problematičnih
potraživanja
Potraživanja od stanovništva 47,850,105 660,117 1,986,173 6,549,697 15,366,523 3,150,349
Stambeni krediti 14,575,954 38,654 816,178 3,421,304 15,318,948 3,149,536
Potrošački i gotovinski krediti 27,844,309 571,509 1,131,525 2,772,979 47,334 813
Transakcioni i kreditne kartice 5,429,842 49,954 38,470 351,329 241 0
Ostala potraživanja 0 0 0 4,085 0 0
Potraživanja od privrede 39,898,216 5,620,664 1,288,959 10,810,063 20,690,654 7,702,295
Velika preduzeća 21,110,025 1,852,308 1,053,596 3,070,453 11,421,633 1,440,230
Mala i srednja preduzeća 11,840,712 3,733,329 32,001 2,282,971 7,301,535 3,204,062
Mikro preduzeća i preduzetnici 5,016,307 35,027 203,362 5,338,365 1,967,486 2,982,853
Poljoprivrednici 15,843 0 0 118,274 0 75,150
Javna preduzeća 1,915,329 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 14,354,418 83,104 9,992 0 518,286 0
Ukupna potraživanja 102,102,739 6,363,885 3,285,124 17,359,760 36,575,463 10,852,644
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
13
PRILOG 7
Podaci o kreditnom kvalitetu neproblematičnih potraživanja i vrednosti sredstava obezbeđenja kojima su obezbeđena ta potraživanja na dan 31.12.2016.
Kreditni kvalitet neproblematičnih potraživanja Problematična potraživanja
Vrednost sredstava obezbeđenja
Visok Srednji Nizak Neproblematičnih
potraživanja Problematičnih
potraživanja
Potraživanja od stanovništva 43,458,272 610,584 1,452,161 8,459,613 16,930,967 4,155,450
Stambeni krediti 16,580,620 91,346 498,189 4,743,481 16,876,395 4,154,719
Potrošački i gotovinski krediti 21,782,393 469,071 914,977 3,140,274 53,274 681
Transakcioni i kreditne kartice 5,095,259 50,167 38,995 509,496 1,298 50
Ostala potraživanja 0 0 0 66,362 0 0
Potraživanja od privrede 29,547,525 5,138,443 1,383,567 25,013,860 19,153,611 11,970,668
Velika preduzeća 12,203,215 1,599,268 1,185,896 7,163,603 9,924,055 2,854,241
Mala i srednja preduzeća 10,434,447 3,407,478 17,153 5,052,894 6,862,101 4,920,373
Mikro preduzeća i preduzetnici 4,391,628 70,717 108,936 12,674,123 2,301,648 4,103,913
Poljoprivrednici 24,354 0 0 123,240 0 92,141
Javna preduzeća 2,493,881 60,980 71,582 0 65,807 0
Potraživanja od ostalih klijenata 12,297,031 0 0 0 466,368 0
Ukupna potraživanja 85,302,828 5,749,027 2,835,728 33,473,473 36,550,946 16,126,118
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
14
PRILOG 8
Podaci o vrsti i vrednosti sredstava obezbeđenja i pružaocima garancija po sektoru i kategorijama potraživanja na dan 31.12.2017.
Vrste sredstava obezbeđenja*
Depoziti Hartije
od vrednosti
Stambene nepokretnosti
Druge nepokretnosti
Zaloge na robnim
zapisima i životinjama
Ostala sredstva
Garancije** čiji je izdavalac
Država Banka Lice povezano sa
dužnikom Drugo
lice
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 192,484 0 17,997,261 327,128 0 0 0 0 0 0
Stambeni krediti 144,096 0 17,997,261 327,128 0 0 0 0 0 0
Potrošački i gotovinski krediti 48,147 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Transakcioni i kreditne kartice 241 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 599,491 0 3,676,867 24,115,600 0 991 0 0 0 0
Velika preduzeća 24,389 0 763,853 12,073,622 0 0 0 0 0 0
Mala i srednja preduzeća 268,202 0 205,932 10,031,463 0 0 0 0 0 0
Mikro preduzeća i preduzetnici 306,900 0 2,693,214 1,949,232 0 991 0 0 0 0
Poljoprivrednici 0 0 13,868 61,283 0 0 0 0 0 0
Javna preduzeća 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 260,813 0 0 257,473 0 0 0 0 0 0
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 1,044,884 0 16,291,910 19,238,669 0 0 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 0 0 721,625 82,491 0 0 0 0 0 0
Problematična potraživanja 7,902 0 5,382,216 5,461,533 0 991 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 2,876 0 2,813,688 2,441,125 0 991 0 0 0 0
Ukupna potraživanja 1,052,786 0 21,674,126 24,700,202 0 991 0 0 0 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
15
PRILOG 8
Podaci o vrsti i vrednosti sredstava obezbeđenja i pružaocima garancija po sektoru i kategorijama potraživanja na dan 31.12.2016.
Vrste sredstava obezbeđenja
Depoziti Hartije od vrednosti
Stambene nepokretnosti
Druge nepokretnosti
Zaloge na robnim
zapisima i životinjama
Ostala sredstva
Garancije čiji je izdavalac
Država Banka Lice povezano sa
dužnikom Drugo
lice
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 107,449 0 20,541,545 437,424 0 0 0 0 0 0
Stambeni krediti 52,145 0 20,541,545 437,424 0 0 0 0 0 0
Potrošački i gotovinski krediti 53,956 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Transakcioni i kreditne kartice 1,348 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 619,076 0 4,390,009 26,115,195 0 0 0 0 0 0
Velika preduzeća 3,193 0 344,068 12,431,035 0 0 0 0 0 0
Mala i srednja preduzeća 359,571 0 619,185 10,803,718 0 0 0 0 0 0
Mikro preduzeća i preduzetnici 256,311 0 3,426,496 2,722,754 0 0 0 0 0 0
Poljoprivrednici 0 0 260 91,882 0 0 0 0 0 0
Javna preduzeća 1 0 0 65,806 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 185,208 0 0 281,160 0 0 0 0 0 0
Prema kategorijama potraživanja
Neproblematična potraživanja 0 0 304,940 1,243,734 0 0 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 0 0 304,940 1,243,734 0 0 0 0 0 0
Problematična potraživanja 911,732 0 24,626,613 25,590,044 0 0 0 0 0 0
od čega: restrukturirana 8,297 0 3,942,509 4,893,843 0 0 0 0 0 0
Ukupna potraživanja 911,732 0 24,931,553 26,833,778 0 0 0 0 0 0
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
16
PRILOG 9
Podaci o potraživanjima koja su obezbeđena hipotekom na nepokretnostima prema vrednosti LTV pokazatelja na dan 31.12.2017.
Vrednost LTV pokazatelja*
Vrednost potraživanja koja su obezbeđena hipotekom na
nepokretnostima
Ispod 50% 15,099,044
Od 50% do 70% 13,804,596
Od 70% do 90% 8,387,635
Od 90% do 100% 4,343,902
Od 100% do 120% 3,278,650
Od 120% do 150% 845,213
Preko 150% 1,661,525
Ukupno 47,420,565
Prosečan LTV pokazatelj 56.50%
Podaci o potraživanjima koja su obezbeđena hipotekom na nepokretnostima prema vrednosti LTV pokazatelja na dan 31.12.2016.
Vrednost LTV pokazatelja*
Vrednost potraživanja koja su obezbeđena hipotekom na
nepokretnostima
Ispod 50% 13,800,712
Od 50% do 70% 11,917,339
Od 70% do 90% 9,343,001
Od 90% do 100% 6,425,153
Od 100% do 120% 3,101,213
Od 120% do 150% 1,881,371
Preko 150% 5,296,541
Ukupno 51,765,330
Prosečan LTV pokazatelj 54.11%
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
17
PRILOG 10
Podaci o promenama sredstava stečenih naplatom potraživanja na dan 31.12.2017.
Vrste sredstava stečenih naplatom potraživanja Stambene
nepokretnosti Druge
nepokretnosti Finansijska
sredstva Ostala sredstva
stečena naplatom Ukupno
Bruto vrednost na početku perioda 1 12,415 12,415
Stečena u toku perioda 2
Prodata u toku perioda 3
Stavljena u funkciju u toku perioda (npr. Osnovno sredstvo ili investiciona nekretnina) 4
Reklasifikovana u sredstva namenjena prodaji 5
od čega: prodata u toku perioda 6
Bruto vrednost na kraju perioda 7(1+2-3-4-5) 12,415 12,415
Akumulirana ispravka vrednosti 8 6,232 6,232
od čega: ispravka vrednosti u toku
perioda 9 0
Neto vrednost na kraju perioda 10(7-8) 6,183 6,183
*Pod pojmom "period" podrazumeva se kalendarska godina za koju se sastavlja redovan godišnji finansijski izvešaj na koji se navedena objavljivanja odnose,
odnosno kraći vremenski period a u zavisnosti od opredeljenja učestalosti objavljivanja podataka i informacija od strane banke.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
18
PRILOG 10
Podaci o promenama sredstava stečenih naplatom potraživanja na dan 31.12.2016.
Vrste sredstava stečenih naplatom potraživanja Stambena
nepokretnost Druge
nepokretnosto Finansijska
sredstva Ostala sredstva
stečena naplatom Ukupno
Bruto vrednost na početku perioda 1 12,415 12,415
Stečena u toku perioda 2
Prodata u toku perioda 3
Stavljena u funkciju u toku perioda (npr. Osnovno sredstvo ili investiciona nekretnina) 4
Reklasifikovana u sredstva namenjena prodaji 5
od čega:prodata u toku perioda 6
Bruto vrednost na kraju perioda 7(1+2-3-4-5) 12,415 12,415
Akumulirana ispravka vrednosti 8 6,232 6,232
od čega:ispravka vrednosti u toku perioda 9 5,328 5,328
Neto vrednost na kraju perioda 10(7-8) 6,183 6,183
*Pod pojmom "period" podrazumeva se kalendarska godina za koju se sastavlja redovan godišnji finansijski izvešaj na koji se navedena objavljivanja odnose, odnosno kraći vremenski period a u zavisnosti od opredeljenja učestalosti objavljivanja podataka i informacija od strane banke.
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
19
PRILOG 11
Podaci o promenama obezvređenih potraživanja na dan 31.12. 2017.
Bruto
vrednost na početku godine
Potraživanja koja su obezvređena u toku godine
Potraživanja koja su prestala da budu obezvređena u toku
godine
Uticaj kursa Druge
promene*
Bruto vrednost na
kraju perioda
Neto vrednost na
kraju
perioda
od čega: obezvređena na pojedinačnoj osnovi
od čega: obezvređena na pojedinačnoj osnovi
1 2 3 4 5 6 7 8 (1+2-4+6+7) 9
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 8,459,613 2,876,828 0 3,572,135 0 -489,851 -724,758 6,549,697 4,333,540
Stambeni krediti 4,743,481 1,312,946 0 1,844,658 0 -469,001 -321,464 3,421,304 2,895,743
Potrošački i gotovinski krediti 3,140,274 1,278,720 0 1,346,318 0 -21,104 -278,593 2,772,979 1,338,263
Transakcioni i kreditne kartice 509,496 285,162 0 381,159 0 0 -62,170 351,329 99,534
Ostala potraživanja 66,362 0 0 0 0 254 -62,531 4,085 0
Potraživanja od privrede 25,013,859 1,261,983 558,259 12,292,356 5,148,243 -1,016,208 -2,157,215 10,810,063 0
Velika preduzeća 7,163,603 18,902 1,207 4,045,326 3,631,357 -222,422 155,696 3,070,453 1,475,838
Mala i srednja preduzeća 5,052,894 837,967 557,052 1,820,204 1,516,853 -199,157 -1,588,529 2,282,971 925,307
Mikro preduzeća i preduzetnici 12,674,122 405,114 0 6,426,751 33 -589,636 -724,484 5,338,365 2,427,316
Poljoprivrednici 123,240 0 0 75 0 -4,993 102 118,274 52,462
Javna preduzeća 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupna potraživanja 33,473,472 4,138,811 558,259 15,864,491 5,148,243 -1,506,059 -2,881,973 17,359,760 4,333,540
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
20
PRILOG 11
Podaci o promenama obezvređenih potraživanja na dan 31.12. 2016.
Bruto vrednost na
početku godine
Potraživanja koja su obezvređena u toku godine
Potraživanja koja su prestala da budu
obezvređena u toku godine
Uticaj kursa Druge
promene*
Bruto vrednost na
kraju perioda
Neto vrednost na
kraju
perioda
od čega: obezvređena na
pojedinačnoj osnovi
od čega: obezvređena
na pojedinačnoj
osnovi
1 2 3 4 5 6 7 8 (1+2-4+6+7) 9
Prema sektorima
Potraživanja od stanovništva 7,289,574 2,891,495 0 1,767,831 29,166 2,221,225 -2,174,850 8,459,613
Stambeni krediti 3,721,429 1,820,034 0 852,958 27,051 65,454 -10,478 4,743,481
Potrošački i gotovinski krediti 3,092,992 890,715 0 840,419 0 1,760,658 -1,763,672 3,140,274
Transakcioni i kreditne kartice 473,979 114,384 0 73,321 2,115 395,113 -400,659 509,496
Ostala potraživanja 1,174 66,362 0 1,133 0 0 -41 66,362
Potraživanja od privrede 26,378,859 12,874,243 5,321,653 13,745,194 7,476,050 1,488,053 -1,982,101 25,013,860
Velika preduzeća 13,382,438 658,386 233,079 6,344,636 6,891,821 1,052,010 -1,584,595 7,163,603
Mala i srednja preduzeća 6,880,923 5,052,132 4,556,256 6,863,972 584,121 762 -16,951 5,052,894
Mikro preduzeća i preduzetnici 5,994,052 7,163,315 532,318 536,134 108 433,444 -380,554 12,674,123
Poljoprivrednici 121,446 410 0 452 0 1,837 -1 123,240
Javna preduzeća
Potraživanja od ostalih klijenata
Ukupna potraživanja 33,668,434 15,765,738 5,321,653 15,513,024 7,505,216 3,709,278 -4,156,953 33,473,473
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
21
PRILOG 13
Podaci o restrukturiranim potraživanjima na dan 31.12.2017.
Bruto vrednost ukupnih
potraživanja
Akumulirane ispravke brednosti
ukupnih potraživanja
Bruto vrednost restrukturiranih potraživanja
Akumulirane ispravke vrednosti
restrukturiranih potraživanja
% restrukturiranih potraživanja
Vrednost sredstava
obezbeđenja restrukturiranih
potraživanja* od čega:problematična
potraživanja
1 2 3 4 5 6 7
Potraživanja od stanovništva 57,046,093 2,281,007 4,599,404 2,976,999 632,934 8.06% 2,143,940
Stambeni krediti 18,852,090 528,438 2,269,341 1,598,557 104,583 12.04% 2,143,940
Potrošački i gotovinski krediti 32,320,323 1,479,082 2,330,063 1,378,442 528,351 7.21% 0
Transakcioni i kreditne kartice 5,869,595 269,402 0 0 0 0.00% 0
Ostala potraživanja 4,085 4,085 0 0 0 0.00% 0
Potraživanja od privrede ** 57,617,903 6,248,291 7,712,126 7,472,053 3,934,373 137.27% 3,918,859
Sektor A 778,916 0 0 0 0 404,739
Sektori B, C i E 4,294,824 1,160,327 1,331,151 1,322,467 1,050,668 30.99% 6,641
Sektor D 1,676,079 97,173 17,016 12,834 4,602 1.02% 491,948
Sektor F 11,191,521 1,594,443 2,090,188 2,052,798 1,293,853 18.68% 231,003
Sektor G 20,771,026 582,937 369,257 329,368 129,880 1.78% 156,231
Sektori H, I i J 4,540,816 223,180 290,338 269,364 116,493 6.39% 839,438
Sektori L, M i N 10,946,319 1,268,557 1,357,718 1,270,307 664,433 12.40% 1,788,859
Ostali(sektor 54,56,9, ostali PZ) 3,418,402 1,321,674 2,256,458 2,214,915 674,444 66.01% 0
Potraživanja od ostalih klijenata 14,447,513 144,083 0 0 0 0.00% 0
Ukupna izloženost 129,111,509 8,673,381 12,311,530 10,449,052 4,567,307 9.54% 6,062,799
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
22
PRILOG 13
Podaci o restrukturiranim potraživanjima na dan 31.12.2016.
Bruto vrednost ukupnih
potraživanja
Akumulirane ispravke brednosti
ukupnih potraživanja
Bruto vrednost restrukturiranih potraživanja
Akumulirane ispravke vrednosti
restrukturiranih potraživanja
% restrukturiranih potraživanja
Vrednost sredstava
obezbeđenja restrukturiranih
potraživanja* od čega:problematična
potraživanja
1 2 3 4 5 6 7
Potraživanja od stanovništva 53,980,631 3,026,277 4,997,572 3,947,107 772,663 9.26% 2,422,616
Stambeni krediti 21,913,636 745,492 2,659,324 2,352,633 139,533 12.14% 2,422,616
Potrošački i gotovinski krediti 26,306,716 1,846,177 2,338,248 1,594,474 633,130 8.89% 0
Transakcioni i kreditne kartice 5,693,917 430,962 0 0 0 0.00% 0
Ostala potraživanja 66,362 3,646 0 0 0 0.00% 0
Potraživanja od privrede ** 61,083,395 17,218,574 16,273,141 14,954,023 9,042,311 168.87% 7,970,706
Sektor A 3,234 481
Sektori B, C i E 3,370,634 821,707 1,008,595 991,727 673,860 29.92% 585,914
Sektor D 1,729,991 144,535 74,386 74,386 44,435 4.30% 7,817
Sektor F 10,744,330 1,953,864 2,679,712 2,660,293 1,298,536 24.94% 601,021
Sektor G 17,977,425 2,413,334 2,832,697 1,638,522 1,191,097 15.76% 1,708,749
Sektori H, I i J 4,360,113 386,031 480,558 402,211 211,445 11.02% 225,217
Sektori L, M i N 12,391,430 3,983,969 3,187,551 3,177,242 2,089,680 25.72% 1,285,981
Ostali(sektor 54,56,9, ostali PZ) 10,506,238 7,514,653 6,009,642 6,009,642 3,533,258 57.20% 3,556,007
Potraživanja od ostalih klijenata 12,325,886 80,803 0.00%
Ukupna izloženost 127,389,912 20,325,654 21,270,713 18,901,130 9,814,974 16.70% 10,393,322
*Tržišna ili fer vrednost maksimalno do bruto vrednosti obezbeđenog potraživanja
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
23
PRILOG 14
Podaci o promenama restrukturiranih potraživanja na dan 31.12.2017.
Bruto vrednost na početku perioda
Potraživanja koja su restrukturirana u
toku perioda
Potraživanja koja su u toku
perioda prestala da se smatraju
restrukturiranim
Uticaj kursa Druge promene* Bruto
vrednost na kraju godine
Neto vrednost na kraju godine
1 2 3 4 5 6 (1+2-3+4+5) 7
Potraživanja od stanovništva 4,997,571 980,442 0 -279,020 -1,099,589 4,599,405 3,958,506
Stambeni krediti 2,659,324 196,337 0 -279,019 -307,300 2,269,341 2,164,631
Potrošački i gotovinski krediti 2,338,248 495,547 0 0 -503,731 2,330,063 1,793,876
Transakcioni i kreditne kartice 0 288,558 0 0 -288,558 0 0
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 16,273,141 203,409 1,072,039 -535,856 -7,156,529 7,712,127 3,776,030
Velika preduzeća 6,238,361 1,004 1,067,941 -168,533 -2,164,208 2,838,684 1,443,635
Mala i srednja preduzeća 3,421,608 109,675 0 -108,918 -1,444,479 1,977,887 782,419
Mikro preduzeća i preduzetnici
6,541,608 92,730 4,098 -258,077 -3,476,608 2,895,555 1,549,977
Poljoprivrednici 0 0 0 0 0 0 0
Javna preduzeća 71,562 0 0 -328 -71,234 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata
0 18,514 0 -606 -17,908 0 0
Ukupna izloženost 21,270,712 1,202,366 1,072,039 -815,481 -8,274,026 12,311,531 7,734,536
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
24
PRILOG 15
Podaci o strukturi restrukturiranih potraživanja prema merama restrukturiranja na dan 31.12.2017.
Otplata samo iznosa kamate
Produženje roka otplate
Moratorijum Kapitalizacija
docnje Smanjenje
nivoa otplate Delimičan
otpis Kombinacija
više mera Druge mere Ukupno
Potraživanja od stanovništva 1,084,828 45,703 0 0 606,826 0 2,500,608 361,440 4,599,405
Stambeni krediti 1,084,828 45,703 0 0 606,791 0 193,627 338,392 2,269,341
Potrošački i gotovinski krediti 0 0 0 0 35 0 2,306,981 23,048 2,330,064
Transakcioni i kreditne kartice 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 59,722 327,228 88,591 99,423 0 0 3,237,624 3,899,537 7,712,125
Velika preduzeća 0 0 68,758 0 0 0 86,495 2,683,430 2,838,683
Mala i srednja preduzeća 0 284,180 19,833 0 0 0 551,902 1,121,972 1,977,887
Mikro preduzeća i preduzetnici
59,722 43,048 0 99,423 0 0 2,599,227 94,135 2,895,555
Poljoprivrednici 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Javna preduzeća 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od ostalih klijenata
0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupna izloženost 1,144,550 372,931 88,591 99,423 606,826 0 5,738,232 4,260,977 12,311,530
EUROBANK A.D. BEOGRAD
Obelodanjivanje podataka i informacija na dan 31. 12. 2017. godine
Svi iznosi su izraženi u 000 RSD osim ako nije drugačije naznačeno
25
PRILOG 15
Podaci o strukturi restrukturiranih potraživanja prema merama restrukturiranja na dan 31.12.2016.
Otplata samo iznosa kamate
Produženje roka otplate
Moratorijum Kapitalizacija docnje
Smanjenje nivoa otplate
Delimičan otpis
Kombinacija više mera
Druge mere Ukupno
Potraživanja od stanovništva 1,525,434 71,673 0 40,903 820,945 0 2,137,726 400,890 4,997,572
Stambeni krediti 1,525,434 0 0 0 746,969 0 9,585 377,336 2,659,324
Potrošački i gotovinski krediti 0 71,673 0 40,903 73,976 0 2,128,141 23,554 2,338,248
Transakcioni i kreditne kartice 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od privrede 130,704 3,282,097 79,820 400,330 8,499 0 6,284,816 6,086,874 16,273,139
Velika preduzeća 0 2,507,503 79,820 0 8,499 0 8,654 3,633,885 6,238,361
Mala i srednja preduzeća 0 523,200 0 0 0 0 737,109 2,161,299 3,421,608
Mikro preduzeća i preduzetnici
130,704 179,832 0 400,330 0 0 5,539,053 291,690 6,541,608
Poljoprivrednici 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Javna preduzeća 0 71,562 0 0 0 0 0 0 71,562
Potraživanja od ostalih klijenata
0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupna izloženost 1,656,138 3,353,770 79,820 441,233 829,444 0 8,422,542 6,487,764 21,270,711