8/14/2019 Es-Sunne 1

1/22

8/14/2019 Es-Sunne 1

2/22

Es-Sunne

Muslimanska sveta knjiga Kuran, poslata je od Boga, delle anuhu, NjegovuPoslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da je saopi ljudstvu.Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije samo saopio Boiju Knjigu Kurannego ju je svijetu protumaio jezikom i djelom, a u tome ga je i sami Bog

ovlastio. U Kuranu se veli: (Mi smi tebi Muhammede poslali Kuran, koji jeopomena svijetu da ga njima protumai.) Tumaenje Muhammedovo, sallallahualejhi ve sellem, jezikom i djelom zove se es-sunne i el-hadis. Tih hadisa ima

jedan veliki broj, a za njihovo poznavanje treba utroiti mnogo truda i dostavremena a nije dovoljno samo tvrditi i cijelim ustima izgovarati: "Ja znam".

Nauka o hadisu meni je najmilija nauka, a da bih i sebe i druge koji se elekoristiti sa njom bolje upoznao, odluio sam da u "Hikmetu" iznesem pedesethadisa sa prijevodom i tumaenjem. To pedeset hadisa su jezgra sunneta.

Davno je bilo palo na um uvenom uenjaku Ibnu Salahu (umro 643. h.) dasabere one hadise, koje su uenjaci pronali za opsene i vrlo vrijedne, da umalo rijei sadre mnogo znaenja, da na njima cijeli Islam poiva. Broj hadisakoje je pomenuti Ibnu Salah sabrao iznosi jedva dvadeset i est. Kasnije je

Nevevija (umro 677. h.) dodao tim hadisima jo esnaest, a iza njega IbnuRedeb (umro 795. h.) jo osam te je broj izaao na pedeset. Ba tih pedesethadisa sam ja naumio prevesti na na jezik, ukratko protumaiti i u "Hikmetu"iznijeti. Ne bi bilo loe, kad bi se kasnije u jednoj knjizi izdali. Od ovog truda

cilj mi nije samo troenje papira, nego, ne bi li se ko tim izrekama Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, okoristio i svoja djela prema njima udesio. Mitrebamo djela a ne rijei.

PRVI HADIS

Veli Omer ibnul-Hattab: "uo sam Boijeg Poslanika gdje veli: "Svi su posloviprema namjerama. Svakom ovjeku propada samo ono to namjerava. Pa ko sepreseli iz jednog mjesta u drugo radi Boga i Njegova Poslanika, to je pravimuhadir, a ko se preseli radi neke ovosvjetske koristi, ili da se oeni taj needobiti drugo nego to je namjeravao."

To bi bio priblian prijevod gornjeg hadisa. Svaki vjerski posao nije kod Boga,delle anuhu, priznat kao valjan, ako onaj, koji ga radi s tim poslom nenamjerava zadobiti Allahovo zadovoljstvo. I prema tome i plau i nagradu nadrugom svijetu dobie ovjek samo za ono djelo, koje je radi Boga, delleanuhu, izvrio. Tko pak eli da se svijetu priini da on radi Boijegzadovoljstva radi, a on drugu namjeru ima, tome nikakve nagrade nema.

Hidret znai preseliti se iz jednog mjesta koje nije za muslimana povoljno, udrugo koje je povoljnije. Ako se neko preseli s namjerom da trguje ili da se

8/14/2019 Es-Sunne 1

3/22

oeni, a istie da to u ime Boga, delle anuhu, radi, tome na drugom svijetuplae nema. Za vrijeme Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bijae dunostsvakog muslimana da se preseli u Medinu. Ta je dunost trajala sve do osvojenjaMekke, osme godine po Hidretu. Za to vrijeme jedan se musliman preselio uMedinu radi jedne ene koja se zvala Ummi Kajs. To je bio povod da jeMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, izrekao gornji hadis. Bog, delle

anuhu, veli u Kuranu: (Plau kod Boga zasluuje onaj koji oda Bogu svoje lice(sebe) i dobro radi.) Vele tumai Kurana: "Bogu je odan onaj koji radi Njegovazadovoljstva sve dunosti vri, a dobro radi onaj, koji po vjerskim propisima

postupa." Dakle, da neki posao bude kod Boga, delle anuhu, primljen imajudva uvjeta: dobra namjera i odgovaranje dotinog posla vjerskim propisima.Kome manjka prvi uvjet on je munafik, a kome drugi, on je neznalica iligrijenik. Ovim hadisom je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

protumaio prvi ajet na najljepi nain.

Spomenuti hadis se ubraja u vjerodostojne (sahih) hadise a nalazi se u svakoj odest poznatih hadiskih zbirki (el-kutubus-sitte).

DRUGI HADIS

Ovo u glavnom znai: Veli Omer ibnul-Hattab: "Jednog dana sjeasmo mi kodBoijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad se pomoli prema nama ovjeku sasvim bijelu odijelu, sasvim crne kose, ne vidi se na njemu trag putovanja i

ne pozna ga niko od nas; dok sjede do Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, i prisloni svoja koljena uz njegova, a stavi svoje ruke na njegova stegna iree: "Muhammede, izvijesti me ta je Islam." Ree Boiji Poslanik: "Islam jeda svjedoi da nema dugog boga osim Allaha i da je Muhammed boijiPoslanik; da obavlja molitvu (namaz), da daje zekjat, da posti ramazan, i dahadd ini kuu (Kabu), ako mogne do nje doi." Onda ree onaj nepoznatiovjek: "Istinu veli" Kae Omer: "Mi mu se zaudismo, pita ga a onda mu veli:"Istinu govori" (kao da zna). Iza toga ree taj ovjek: "Izvijesti me ta je iman."Ree Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Iman je da vjeruje u Boga,Boije meleke, u Sudnji zadnji dan, i sudbinu dobra i zla." Veli nepoznati ovjek"Istinu govori. Izvijesti me ta je dobroinstvo." Ree Boiji Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "Dobroinstvo je da robuje Bogu kao da Ga vidi,

jer ako ti Njega ne vidi On tebe vidi." "Istinu veli" - ree nepoznati ovjek iree: "Izvijesti me kada e Zadnji as (ovom svijetu)." Ree Boiji Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "Onaj koga pita o Zadnjem asu nije mu vie onjemu poznato nego tebi koji pita." Ree nepoznati ovjek: "Pa izvijesti me o

predznacima Zadnjeg asa." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:"Predznaci Sudnjeg dana su da robinja rodi svoju gospodaricu i da vidi gole,

bose, siromane obane da se nadmeu u gradnji zgrada." Veli Omer: "Zatim

ode nepoznati ovjek, a nakon toga ree mi Boiji Poslanik: "Omere, zna lionoga to me je zapitkivao?" Ja rekoh: "Bog i Boiji Poslanik najbolje znaju"Onda ree Boiji Poslanik: "Ovo je Dibril, doao vam je da vas podui vaoj

8/14/2019 Es-Sunne 1

4/22

vjeri."

Ovaj hadis se ubraja u vjerodostojne (sahih) hadise i njim je poznati hadiskiuenjak Muslim ibnu Hadad poeo svoje hadisko djelo zvano "Sahih". KadiIjad je o tumaenju ovog hadisa napisao cijelo djelo, a ja u iznijeti neke bitnetake.

U ovom hadisu je protumaeno znaenje Islama, imana i dobroinstva premaBogu (ihsana) i neto o predznacima Zadnjeg asa ovog svijeta.

Iman i Islam jedno je, samo to se kod rijei Islam vie podrazumijevaju vanjskiposlovi (obredi), a pod imanom unutarnji (vjerovanje). Prema tome Islam sesastoji od pet glavnih taaka:

1)spomenuto svjedoanstvo 2) obavljanje namaza 3) dijeljenje zekjata 4) post

ramazana 5) hadd.

Dakle, po ovim djelima se poznaje musliman. Ko ih ne vri daleko je od Islama.Stara je rije: pred damijom se dijele muslimani. Dananja inteligencija, kojanastoji da reformie neke take u Islamu, nek se pokae muslimanima kao vriocgornjih pet taaka, tek onda e se muslimani na njihove rijei moi osloniti.

Iman se sastoji u vjerovanju est glavnih taaka: 1) Vjerovanje u Boga 2) uBoije meleke 3) u Boije knjige (kitabe) 4) u Boije poslanike 5) Zadnji Sudnji

dan 6) u sudbinu svega, bilo dobro ili zlo. Dakle, musliman je onaj koji vjerujeda ima Bog, da je Jedan, Svemogui i sa svim svojstvima savrenosti opisan i da je ist - bez ikakvih manjkavosti. Taj, takav Bog ima izmeu Sebe i ljudinosioce vijesti, a to su meleki. Oni nose Boije objave odabranim ljudima

poslanicima, koji svijet pozivaju svakom dobru, a odvraaju od svakog zla,obeavaju im nagradu za dobra djela, i zastraivaju ih kaznom za zlo na drugomsvijetu, a to je ivot poslije smrti. Tako je, jedna za drugu, povezano prvih pettaaka.

to se tie este take, a to je vjerovanje u sudbinu, to musliman mora vjerovati iznati da sve to se dogaa od dobra i zla na ovom svijetu, da je kod Boga, delleanuhu, predvieno i odreeno. Nita se ne moe dogoditi bez Njegove odredbe.

Neki prebacuju Islamu da pozivanjem svojih sljedbenika na pomenutovjerovanje opravdava ljenost. Ti, koji prebacuju, zaboravljaju da Islam pozivana rad vie nego druge vjere. Ako oni ne mogu nai sredine izmeu pozivanja narad i vjerovanja u sudbinu, ne trebaju nijekati da to ni drugi ne moe nai.Vjerovanje u sudbinu ima dva stepena:

1. Vjerovanje da je Bog znao prije nego je svijet stvorio ko e raditi dobro, a ko

zlo; ko e zasluiti dennet, a ko vatru.

2. Vjerovanje da Bog stvara poslove ljudske i da On hoe da se oni dogode, a sa

8/14/2019 Es-Sunne 1

5/22

nekima je zadovoljan, dok s nekim nije. Za vrijeme Abdullaha sina Omerova, bijae se pojavila jedna sekta koje nije priznavala vjerovanje u sudbinu.Abdullah, kada je to uo, odrekao ih se i teko se o njima izrazio i tom prilikomispriao gornji hadis koji je uo od svog oca.

Trea taka je "ihsan". Rije "hasen" u arapskom jeziku znai dobar, a "ihsan"

dobro initi. U ovom hadisu je definisan pravi "ihsan" dobroinstvom, a to je dase ovjek prema Bogu, delle anuhu, ponaa onako kako bi se ponaao da vidiBoga. Jer, iako ovjek ne vidi Boga, Bog vidi njega.

to se tie Zadnjeg asa ovome svijetu, to muslimani vjeruju da mu vremena,kada e se dogoditi, ne zna niko osim Boga, delle anuhu. Boiji Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, izvijestio je o nekim predznacima od kojih je uspomenutom hadisu spomenuo samo dva. Prvi je da robinja rodi svojugospodaricu. Ki je uvijek podreena majci svojoj, a pred Sudnji dan e se kako

to, tako i sve ostalo - kako na narod kae - naopako okrenuti. ak inajsiromaniji ljudi e se poeti nadmetati u gradnji velikih palaa kako je tospomenuto u drugom predznaku.

Eto, to bi bilo kratko tumaenje gornjeg hadisa.

TREI HADIS

Veli Abdullah sin Omerov: "uo sam Allahovog Poslanika sallallahu alejhi vesellem gdje veli: "Islam je izgraen na pet stvari; svjedoenju da nema Bogaosim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik, obavljanju namaza,davanju zekata, hodoau (haddu) Kabe i postu mjeseca ramazana."

U ovom hadisu poredi Islam sa zgradom koja je izgraena na pet stubova, a tosu gore spomenuti. Zgrada bez stubova ne moe opstojati, tako isto ni Islam bez

jednog od spomenutih njegovih temelja. Osim ovih pet temelja Islam ima idrugih propisa, ali se ti ne smatraju stubovima.

Gornji hadis se nalazi u Buhariji i Muslimu.

ETVRTI HADIS

Abdullah sin Mesuda veli: "Priao nam je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi vesellem - a on je onaj koji istinu govori i kome se vjeruje: "Stvaranje ovjeka bivau utrobi majke njegove etrdeset dana, zatim bude toliko isto vremena "aleka",zatim bude toliko isto vremena kao "mudga", zatim Bog, delle anuhu, poalje

meleka, pa mu udahne duu; i tom meleku narede se etiri odredbe da zapie:nafaku (djeteta) i konac ivota (tj. koliko e ivjeti) i njegov posao i da li je (u

pogledu drugog svijeta) sretan ili nesretan. Pa tako mi Boga, osim koga nema

8/14/2019 Es-Sunne 1

6/22

drugog - jedan ovjek radi onaj posao koji vodi dennetu sve dotle dok izmeunjega i denneta ne bude lakat prostora, pa ga pretee ono to mu je zapisano, pa

pone se baviti onim poslom koji vodi u vatru pa unie u nju; drugi, opet, ovjekradi onaj posao koji vodi vatri sve dotle dok izmeu njega i vatre ne bude lakat

prostora, pa ga pretee ono to mu je zapisano, pa pone raditi posao koji vodidennetu pa unie u dennet."

Ovaj hadis je od vjerodostojnih hadisa, a nalazi se u Buhariji i Muslimu.

Glavni cilj i pouka, koja se iz njega crpi jeste to da se ovjek ne zavarava svojimdobrim djelima i da se ne oholi i ne ponosi njima, jer je posljedica glavna iodluujua stvar. Tako isto ne smije da gubi nadu u Boiju milost, ako vidimeu svojim poslovima dosta runih, jer sami Tvorac zna kakav e kraj biti.Dakle, musliman treba da ivi strahom od Allaha, delle anuhu, i nadom u

Njegovu milost.

U ovom hadisu je, takoer, obraeno pitanje vjerovanja u sudbinu. Da bihznaenje hadisa jo vie pribliio itaocu, dodau jo dvije-tri rijei. Naime, Bog

je ovjeku dao slobodnu volju pri odluivanju ta hoe ili ta nee da uradi.Sveznajui Bog je znao unaprijed ta e ovjek raditi i odredio je da Mu se voljaispuni. Ne treba misliti da ovjek koji dobro radi, lahko izlazi iz svojekoloteine, a tako isto koji radi zlo. Onaj ovjek to je radio poslove koji vodedennetu, bio se pribliio njemu a poeo raditi zlo i otiao u vatru, njegovi dobri

poslovi su bili dobri samo naoigled, dok u sutini su i oni bili zli. Meu njima

se krilo neto to je prouzroilo zlu posljedicu kao to se u ejtanovim dobrimposlovima krila oholost i protivljenje Boijoj odredbi. Tako isto onaj ovjek toje radio zlo, sve dotle dok je bio skoro uniao u dehennem, pa je poeo raditidobro, koje je bilo uzrokom njegovog spasenja u zadnjem asu.

Allah, delle anuhu, u Kuranu nas poduava kako emo Ga moliti i traitiNjegovu dobrotu. Na jednom mjestu se ovakva molitva preporuava: (Rabbenala tuzig kulubena bade iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten innekeEntel-Vehhab. = O na Boe, nemoj naa srca odvratiti s pravog puta poto sinas na njeg naputio, pokloni nam od Svoje milosti, Ti si onaj koji obilno

poklanja). I ovo neka bude i naa molba, kojom zavravamo ovaj hadis.

PETI HADIS

Aia, radijallahu anha, veli: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem: "Ko god postavi u ovoj naoj stvari neto to nije od nje, to se odbacuje"U drugoj predaji (rivajetu) veli: "Ko uradi jedan posao s kojim se ne poklapanaa stvar, taj je posao odbaen."

Ovaj hadis se nalazi u Buhariji i Muslimu, a druga, gore navedena predaja samou Muslimu. Pod "naom stvari" misli Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

8/14/2019 Es-Sunne 1

7/22

na vjeru Islam. Da bude neki posao po Islamu odbaen znai da taj posao nije odIslama i da onaj, koji ga radi, mislei da dobije nagradu, ne zasluuje nita osimkazne.

Kao najjai dokaz (delil) u Islamu se smatra Boija Knjiga Kuran, kao i izreke idjela Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (hadis, sunnet). Zatim, po

Kuranu osnovano miljenje cjelokupnih muslimanskih uenjaka jednogvremena (idma), i analogija (kijas). Prema tome, kao glavni dokaz smatraju seKuran i Hadis, a druga dva oslanjaju se na Kuran i Hadis. Dakle to nema

podloge u Kuranu i Hadisu, to nije od Islama - to je novotarija koja se uislamskoj terminologiji naziva "bidat", a Boiji Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, veli: "Svaka novotarija u vjeri je zastranjenje i stranputica."

Iako je to Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao i upozorio svojepristae da se dobro uvaju vjerskih novotarija, u svaki muslimanski narod se

uvuklo dosta toga. To bi trebalo da bude predmet vazova i dersova, to jest davaizi istaknu pojedine novotarije i da kau sluaocima da to Islam ne priznaje.Oni bi time skinuli sa svog vrata odgovornost. O "bidatu" e biti govoraopirnije u 28-om hadisu.

Odlika Islama je da odbacuje sve novotarije. On ne priznaje zakljuke vjerskihkongresa, ukoliko ti zakljuci ne bi imali podloge u islamskim izvorima, niti

priznaje miljenja takozvanih nepogrijeivih ljudi; niti se oslanja na osnovetakozvanih dobrih ljudi. To u Islamu ne moe sluiti kao dokaz. Pa ta je

iskvarilo druge vjere nego novotarije. O tome imamo hiljade primjera i historiji.Uzrok uvoenja novotarija moe biti: neznanje, zla namjera, a katkad ivjerovanje da je uvedena novotarija savremenija nego ono na mjesto ega je iuvedena. Islam je od Boga koji zna, ta je bilo i ta e biti. On je znao ta e dokonca svijeta biti korisno ljudstvu, pa je to i objavio preko Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, zadnjeg Boijeg Poslanika u zadnjoj objavljenoj vjeriIslamu. Eto to bi bilo krae tumaenje gornjeg hadisa.

ESTI HADIS

Numan ibnu Beir veli: "uo sam Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, gdje veli: "to je dozvoljeno (halal) jasno je, a to je zabranjeno (haram)

jasno je, a meu njima ima nejasnih stvari koje mnogi ne poznaju. Ko ih seuuva, taj je sauvao svoju vjeru i ast, a ko se upusti u njih, zapae u ono to

je zabranjeno. Isto kao pastir koji uva stado oko zabranjene zemlje, moeasom da mu umakne stado i pase u njoj. Svaki vladar ima svoju zabranjenuzemlju (ispau), a Boija zabranjena zemlja jesu Njegove zabrane. U tijelu ima

jedan organ, koji kad je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kad je pokvaren, budepokvareno cijelo tijelo, taj organ je srce."

8/14/2019 Es-Sunne 1

8/22

I ovaj hadis je u Muslimu.

Veli Bog, delle anuhu: (Mi smo (Muhammede) poslali tebi ovu Knjigu(Kuran) kao tuma i razjanjenje za sve.) (En-Nahl, ajet 89) to je u Kuranuukratko reeno, to je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, razjasnio i

protumaio. Pred svoju smrt dobio je od Boga, delle anuhu, kao potvrdu, da je

svoju slubu tano izvrio, ovaj ajet: (Danas Sam vam vjeru vau usavrio iSvoju blagodat upotpunio i izabrao Islam za vjeru.) (El-Maideh, ajet: 3)

Dakle, u Islamu nam je sve jasno protumaeno. ta je dozvoljeno i ta jezabranjeno protumaeno je. Neke stvari poznaje svako, a neke samo ueni ljudi.Ko neto ne zna treba se toga uvati, jer ko se neoprezno nad obalu natkui,moe asom u vodu pasti.

Obiaj bijae u Arapa da starijeine plemena oznae jedan dio ispae, gdje niko

drugi ne smije napasati svoja stada. Takvu zemlju nazivahu "hima". I Allah,delle anuhu, ima neto slino tome, a to su Njegove zabrane u koje se svijet nesmije uputati. Ko i blizu tih zabrana doe, moe vrlo lahko da se u njih upusti.Zato je dobro kloniti se i blizine zabrana.

Drugi dio hadisa govori o neem drugom. Naime, svaki ovjek ima dvije vrsteposlova i radnji; unutarnje i vanjske. Unutarnje potjeu iz srca. Vanjske nastajuiz unutarnjih. U kog bude srce isto, i svi poslovi bie mu isti. U protivnomsluaju ispadnu svi poslovi runi. Prema ovome je jasno da se ne mogu odbraniti

frazom: "na srce se gleda" oni koji protupropisno postupaju. Da im je srce isto,svi bi im poslovi bili isti. Ako je u upu med, i spolja se osjea slast, a ako jesire i spolja se osjea ljutina. I onaj koji se svijetu prikazuje dobrim poslovima,ako mu to iz srca ne potjee, to ve izgleda usiljeno i lahko se primjeti. Boeoisti naa srca od svega ime nisi zadovoljan.

SEDMI HADIS

Veli Temim Darija da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:"Vjera je savjetovanje." Mi mu rekosmo: "Kome, Boiji Poslanie?" Odgovori:"Bogu Uzvienom, Njegovoj Knjizi, Njegovu Poslaniku, starijeinamamuslimana i ostalim muslimanima."

Ovaj vjerodostojni hadis se nalazi u Muslimu.

Savjetovanje Bogu znai: vjerovati da je Jedan, da je svim savrenostima opisan,a ist od svih manjkavosti, pokoravati se Njegovim zapovjedima, a kloniti se

Njegovih zabrana i nastojati da i drugi tako rade.

Pod savjetovanjem Boijoj Knjizi podrazumjeva se: vjerovati u nju, potovati je,drati se njenih propisa, prouavati je i odbijati napade nevjernika na nju.

8/14/2019 Es-Sunne 1

9/22

Pod savjetovanjem Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, podrazumjeva se: vjerovati u njega, drati za istinu sve to je pripovjedao,potivati ga, voljeti ga, pokoravati se njegovim naredbama, oivljavati meusvijetom njegove lijepe obiaje, poduavati svijet njegovu sunnetu, njegove iBoije rijei pretpostaviti nad svim ostalim, voljeti koga on voli, mrziti koga

mrzi, voljeti njegovu porodicu i drugove itd.

Savjetovati starijenama muslimana znai pomagati ih u istini, ukazivati im napravi put, pokoravati im se u granicama Boijih zapovjedi, moliti Boga za njihitd.

Savjet ostalim muslimanima sastojao bi se od slinih stvari.

U savjet Bogu i Njegovoj Knjizi ubraja se nastojanje uenjaka i pobijanje

protuislamskih ideja, iznoenje pogreaka pojedinih ljudi ili pojedinih knjiga.

Veli Muhammed ibnu Eslem Et-Tusi: "Ovaj je hadis etvrtina Islama."

OSMI HADIS

Abdullah sin Omerov pria da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:"Nareeno mi je da se borim sa svijetom sve dotle dok ne posvjedoe da nemadugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik i dok ne ponuobavljati molitvu (namaz) i ne ponu davati zekat; kad to urade sauvali su odmene svoje due (krvi) svoj imetak, osim za islamski hak (pravo), a raun e

pred Uzvienim Bogom polagati."

I ovaj hadis je vjerodostojan (sahih), a nalazi se u Buhariji i Muslimu i u drugimhadiskim djelima.

Sa pravdom svijet opstoji, sa pravdom sve cvate. Trinaest godina zvaeMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, svoju okolicu vjeri Islamu. Njegovaokolica uzvraae mu uglavnom zlo za dobro. Ne pustie ga da u svom rodnommjestu miru ostane, nego ga prisilie na seobu. Tek onda Bog, delle anuhu,dozvoli Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se lati pravde i uzvratiim uinjeno zlo. (Dozvoljava se (muslimanima) koje nepravedno sa svih stranatuku, da se i oni bore!) (Hadd, ajet 9)

Cijela neznaboaka vjera (murici) bijae ustala na oruje protiv Islama.

Dozvoljeno bi i muslimanima da i oni protiv njih zaratuju. (Ratujte protiv svihmurika, kao to i oni protiv svih vas ratuju. Ko na vas napadne i vi njihnapadnite, samo u istoj mjeri).

8/14/2019 Es-Sunne 1

10/22

Sve vojne Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bile su izazvane saneprijateljske strane. Ili su oni prvi navalili na muslimane ili su ugovor prekriliili slino. Islam ne preporuuje razbojnitva niti nasilja.

Ukratko moe se rei da Islam preporuuje ratovanje u dva sluaja:

1. Za odbranu ivota kod napadaja,

2. za odbranu propagiranja Islama, tj. ako neko ustane i pone muiti muslimanes ciljem da bi ostavili Islam; ili pone sprijeavati od Islama one, koji hoe dasvojevoljno prigrle Islam; ili ustane protiv onog koji zove u Islam.

Evo ta jo Kuran veli u ovom pogledu: (Bog vam ne zabranjuje da onimnemuslimanima, koji protiv vas ne ratuju radi vjere, i koji vas ne tjeraju iz vaih

kua, dobroinstvo inite i pravdu dijelite, jer Bog voli one koji pravedno rade.Samo vam Bog zabranjuje da one, koji protiv vas ratuju i koji su vas izgnali izvaih kua ili pomagali one, koji to ine, da ih smatrate za prijatelje. Ko bi ihuzimao za prijatelje taj bi pogrijeio.)

Eto to je duh Islama i Kurana. Ovo je pitanje opirno pa bi me daleko odvelo dase i dalje njime ovdje bavim, nego, osvrnimo se na sam hadis.

Ako muslimanski protivnici prime Islam izrazivi rijeima svoje vjerovanje i

pristavi na obavljanje vjerskih dunosti, s time e sauvati svoj ivot i imetak.U tom sluaju nikome nije dozvoljeno da mu napadne ivot ili imetak, ako toislamsko pravo ne trai.

Kada islamsko pravo zahtijeva da se na neiji ivot udari - o tome e biti govorau etrnaestom hadisu.

Svaiji je imetak u islamskoj dravi zatien. Niko, pa ni sama muslimanskadrava nema prava uzeti ni jedne pare, ako to islamski propisi ne zahtjevaju. Odmuslimana Islam trai zekat i neke druge obaveze. Od nemuslimana traiotkupni danak od slube u vojsci (dizja).

U Islamu nema toga da ovjek odgovara za svoje grijehe pred ljudima, koji sukao ljudi svi njemu ravni. Ako grijeh teti zajednici ili pojedincima ili vue zasobom zle posljedice onda Islam propisuje odreene kazne. Ukratko, u Islamunema ispovjedanja i polaganja rauna pred drugim osim Boga kao to veliMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu: "Raun e predSvevinjim Bogom polagati."

DEVETI HADIS

8/14/2019 Es-Sunne 1

11/22

I ovaj hadis se nalazi u Buhariji i Muslimu, a znai: Ebu Hurejre, radijallahuanhu, kae: "uo sam Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje veli:"to sam zabranio klonite ga se, a to sam vam naredio vrite ga koliko moete,

jer nita nije unitilo one to su prije vas bili, nego mnoga suvina pitanja inepokoravanje pejgamberima."

Zabrana je teka. U njoj izuzetka nema. Svak je se mora kloniti, jer se zabranjujesamo ono to je tetno.

Naredba je malo laka: vrite je koliko moete. Vriti koliko se moe ne trebaolahko shvatiti i kako veli "po svom ejfu tumaiti". Abdest se i u sred zimemoe uzeti, a na dan se i deset puta a ne samo pet puta moe klanjati. I kadtaneta u ratu lete i onda se klanjati mora, ak Kuran nareuje da se tada nidemat ne propusti.

Tek bolesnik, koji se boji smrti ili pogoranja bolesti moe ostaviti abdest iligusul i mjesto njih uzeti tejemum.

Starac koji ne moe postiti a ne nada se da e i kasnije moi, moe da ne posti,ali za svaki dan neka nahrani po jednog siromaha.

Eto, nek se iz ovih primjera zakljui to se moe a to ne moe u eriatskomgleditu.

Osim toga naredba se dijeli na strogu naredbu (farz, vadib) i na naredbu lakegstepena (mendub, mustehab). Gore spomenuti primjeri su od prve grupe. Drugagrupa moe se vriti kako ko moe, pa ko je propusti nema kazne.

Bog i Boiji Poslanik trae poslunost. Ne bude li nekom neto u naredbi ilizabrani jasno, slobodno neka pita, ako u tom pitanju ima krosti. Pitanja koja susuvina ili beskorisna u Islamu su zabranjena. Prenosi Buharija da je Ibnu Abbasrekao: "Neki ljudi zapitavahu Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,alei se; jedan ga zapita, ko mu je otac, drugi bijae izgubio devu pa pita gdjemu je deva. Ovo bijae uzrok, da Bog poalje ovo aje: (O vjernici ne zapitkujte oonome to e vam priiniti neprijatnosti ako vam se objasni...) (El-Maide, ajet:101) u kom se zabranjuju suvina, neumjesna i u vjeri beskorisna pitanja.

Gore sam rekao da je zabrana tea i stroija od naredbe. Kao pojanjenje tomenavodim ovdje ta su ugledni uenjaci o tome rekli.

Veli jedan od uenih ljudi: "Dobra djela radi i dobar i hrav ovjek, dok ono toje zabranjeno, toga se kloni samo dobar musliman."

Veli Aia, radijallahu anha: "Koga raduje da pretekne one koji neprestano dobradjela rade, nek se uva grijeha."

8/14/2019 Es-Sunne 1

12/22

Veli Hasan El-Basri, radijallahu anhu: "Ni s im se Bogu bolje ne robuje odnaputanja onog to je On zabranio."

Veli Ibnu Omer, radijallahu anhu: "Bolje je jednu paru od harama sauvati negostotinu hiljada podijeliti."

Veli Mejmun ibnu Mihran: "Jezikom Boga spominjati lijepa je stvar, a od togaje bolje kod grijeha Ga se sjetiti pa ne pogrijeiti."

DESETI HADIS

Veli Ebu Hurejre, radijallahu anhu: "Rekao je Boiji Poslanik, sallallahu alejhive sellem: "Bog je dobar, ne prima nego dobro. Uzvieni Allah je narediovjernicima isto to je naredio poslanicima. Veli Bog u Kuranu: (O poslanici,

jedite to je lijepo (dozvoljeno), a radite to je dobro...) Veli Bog: (O vjernici,jedite od lijepih (dozvoljenih) jela koje Sam vam Ja podijelio i zahvaljujte Bogu,ako samo Njega oboavate.) Veli Ebu Hurejre, radijallahu anhu: "Zatimspomenu Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovjeka koji dugo putuje,raupan, praljiv, prui ruke nebu govorei: "Gospodaru, Gospodaru!" a jelomu haram, pie mu haram, odjea mu haram i odhranjen je sa haramom paodakle e se njegova molba usliati!"

Rije "tajjib" u arapskom jeziku znai lijep, dobar. U eriatu se ta rije

upotrebljava u drugom smislu. Naime, znai ono, to je Bog, delle anuhu,dozvolio i ime je zadovoljan, a ujedno se dopada i svia ljudima. Dakle, eriatpretpostavlja da se moe ljudima sviati samo ono od ega je Bog zadovoljan.

Bog koji je od svih manjkavosti ist prima samo ona djela koja su isto izraena.ovjek je duan da se istom, i u eriatskom pogledu lijepom i dozvoljenomhranom hrani. To je Bog naredio Svojim poslanicima i svim vjernicima. Tako sene hraniti vodi mnogim zlim posljedicama. Od ovih je i da mu molba kod Allahane bude usliana. Putnik koji je u dugom putu udaljen od svake udobnosti -zaprai se i postane zaupane kose, praljiv, zasluuje da mu se molba uslia.Ali, kako e Bog, delle anuhu, njegovu molbu primiti, ako je njegova hrana,

pie i odjea haram tj. ako je on to stekao na zabranjen nain?

Rekoe Sufjanu Sevriji: "Da nam hoe moliti Boga, a on odgovori: "Napustitigrijehe, to je molba."

Veli Malik ibnu Dinar: "Bijae poklopila nesrea Izraelane pa se skupe da moleBoga. Bog ree tadanjem svome Poslaniku: "Kai im, vi izlazite sa neistimtjelima da Mene molite, Meni pruate ruke, kojima ste toliko nevine krvi prolili i

kojima ste haramom napunili svoje kue. Sad vas vie mrzim, i kao takvi vaommolbom nita osim to ste se od Mene jo vie udaljili."

8/14/2019 Es-Sunne 1

13/22

Veli jedan uenjak: "Nemoj se tuiti da ti je molba neusliana ili zakasnila, kadsi joj ti sa svojim grijesima put zatvorio."

Gornji hadis se nalazi u Muslimu.

JEDANAESTI HADIS

Hasan ibnu Ali, radijallahu anhu, veli: "Upamtio sam od Boijeg Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, ovo: "Ostavi ono to ti je sumnjivo i dri se onoga uemu sumnje nema!"

Ovaj hadis se nalazi u Nesainoj i Tirmizijinoj zbirci hadisa. Tirmizija veli da jeovaj hadis dobar i vjerodostojan.

U ovom hadisu Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nareuje damusliman, im posumnja da li je neto dozvoljeno ili nije, da to jednostavnonapusti, a da se dri onoga u emu je siguran da je dozvoljeno. Ovo Islamskiuenjaci nazivaju "vere" (opreznost, sigurnost).

Ima neto to nazivaju "kiselim vereom" (neukusna pobonost) a to je daovjek pazi na sitnice, a na krupne greke se i ne obazire. Doao je jedan ovjekiz Iraka Ibnu Omeru, radijallahu anhu, i pitao ga: "Je li grijeh ubiti komaricu?"Ovaj ga otjera a onda ree: "Ubie Husejna, unuka Poslanikova, sallallahu alejhi

ve sellem, a pitaju za komaricu."I kod nas ima ovakvih postupaka. Neki pitaju: koju nogu treba primaknutidrugoj, desnu lijevoj ili obratno, a ne pitaju niti se obaziru na zabranu kamate.

Neki mukarci nose zlatne prstene i pitaju: na kojoj ga je ruci bolje nositi i nakom prstu, a ne obaziru se na to da je haram uope takav prsten mukarcu nositi.

Daj Boe da se opametimo i klonimo besposlica.

DVANAESTI HADIS

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, veli: "Rekao je Boiji Poslanik, sallallahu alejhive sellem: "Od dobrog i vrstog Islama jednog ovjeka je i to da ostavlja ono toga se ne tie."

Dakle, dobar musliman je savjestan, radi samo ono to ga se tie i od ega imakorist, a daleko je od onoga to ga se ne tie i od ega nema koristi. Lo

musliman, pak, vie se brine za ono to ga se ne tie nego ze svoje nuneposlove. Njega vie interesira klevetanje drugoga, podmetanje klipova pod nogesvoga brata muslimana, izvrgavanje smijehu onoga koji dobro eli i za dobro

8/14/2019 Es-Sunne 1

14/22

radi - nego li trud za unaprijeenje svoje brae i rad na dobrobit ljudstva. Ovakviljudi koji su olo muslimana tako su isto olo itavog svijeta, ali na alostimamo ih meu nama prilian broj.

Ovaj se hadis nalazi u Tirmizijinoj zbirci, a Tirmizija veli da je dobar (hasen).

TRINAESTI HADIS

Sluga Alejhisselamov, Enes sin Malikov veli da je Alejhisselam rekao: "Nijedan od vas ne vjeruje (nije dobar, pravi musliman) sve dotle dok ne bude voliosvom bratu (muslimanu) ono to voli sam sebi."

Ovaj je hadis vjerodostojan (sahih), a nalazi se u Buhariji i Muslimu.

Musliman voli svakom muslimanu onakvu sreu i dobro kakvu voli sam sebi.Muslimanska zajednica je kao jedno tijelo. Pa kako god ruka jednog tijela nemoe ni pomisliti kakvo zlo drugoj ruci tog tijela, tako ni musliman ne smije daeli kakvo zlo svom bratu muslimanu. Ne smije mu ak eliti ni manje dobronego li sebi. Musliman je duan da eli i nemuslimanu svako dobro koje elisebi. U nekim hadiskim zbirkama stoji umjesto rijei "li ehihi" rije "lin-nasi",to znai da cijelom svijetu treba da eli ono to eli sam sebi.

ETRNAESTI HADISIbnu Mesud, radijallahu anhu, veli da je Boiji Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: "Nije dozvoljeno proliti krv jednog muslimana osim u tri sluaja:1) ako jedna muslimanska osoba koja je jednom u branoj vezi bila, izvri

prostituciju 2) dua za duu 3) kad musliman (ili muslimanka) ostavi svoju vjerui napusti islamsku zajednicu."

I ovaj se hadis nalazi u Buhariji i Muslimu.

Iz ovog se hadisa da razumjeti u koliko sluajeva Islam propisuje smrtnu kaznusvojim sljedbenicima i kod kojih pogreki.

1) Za prostituciju pod uvjetom da dotina osoba bude u branoj vezi za vrijemeprostitucije ili da je u pomenutoj vezi bila prije. Ako se ovaj uvjet ne nae,smrtne kazne nema.

2) Kad musliman izvri umorstvo nad drugim muslimanom. Tako je kod jednihpravnika a kod drugih makar i nad nemuslimanom, ako je ovaj od ehli-zimmeta,

s tim uvjetom da rodbina ubijenog ne oprosti ili ne bude zadovoljna sa otplatom.

8/14/2019 Es-Sunne 1

15/22

3) Kad musliman napusti islamsku vjeru na bilo koji nain.

Eto, to su sluajevi u kojima Islam propisuje smrtnu kaznu.

PETNAESTI HADIS

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pria da je Alejhisselam rekao: "Ko vjeruje uBoga i Zadnji dan neka govori to je dobro ili neka uti. Ko vjeruje u Boga iZadnji dan neka poasti susjeda. Ko vjeruje u Boga i Zadnji dan neka poastigosta."

Ovaj se hadis nalazi u Buhariji i Muslimu.

U njemu Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nareuje i preporuuje

svojim sljedbenicima tri stvari. Prva je da ovjek zrelo misli i pazi ta egovoriti. Pa ako vidi da e od tog govora biti dobre i korisne posljedice, ondaneka govori, a ako vidi da u tom govoru nema dobra onda neka uti. Arapi kau:"Ako je govor srebren, utnja je zlatna." Prvi halifa Ebu Bekr uhvatio bi se za

jezik, pa bi rekao: "Ovo me je dovelo u teke prilike." Muhammed, sallallahualejhi ve sellem, bi mnogo utio, a utnju mu je ispunjavalo dubokorazmiljanje. Mjesto beskorisnog govora musliman treba da se prihvati korisnogdjela. Ustade jedmput hazreti Osman da dri govor, pa ugledavi pred sobomveliku svjetinu, zbuni se i govor mu ne ispade kako je elio. Zatim ree: "Vi ste

danas potrebniji voi radinu nego voi govorniku." Ovom rijei je rekao mnogoi popravio pogreku koju je uinio usljed zbunjenosti. Drao je Omer ibnuAbdul-Aziz govor i savjetovao sluaocima i toliko uspio da su svi plakali, a on u

polovici govora presjee govor. Sluaoci mu rekoe: "Da si zavrio govor,mnogo bi se svijeta njim okoristilo" a on im odgovori: "Govor je smutnja ikunja; pree je muslimanu djelo od govora.

Druga i trea stvar je poastiti i lijepo se vladati sa susjedom i gostom. Zaista jeto pravo ljudstvo. Kako god treba paziti susjeda i gosta muslimana, tako treba inemuslimana. U ovom se ogleda veliina i krajnja tolerancija uzvienog Islama.

ESNAESTI HADIS

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pria da je jedan ovjek rekao Pejgamberu,sallallahu alejhi ve sellem: "Preporui mi to" Pejgamber mu ree: "Nemoj sesrditi." Pa poto ovjek ponovi molbu nekoliko puta, Poslanik, sallallahu alejhive sellem, mu opet ree: "Nemoj se srditi."

Ovaj hadis nalazi se u Buhariji.

U njemu nam Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporuuje da se ne

8/14/2019 Es-Sunne 1

16/22

srdimo i da suzbijamo srdbu koliko moemo, jer najvie zla potjee iz srdbe.Kad ovjek takoreku pobijesni, zaboravi i sebe i svoju pamet. Srdba jezapravo vrsta ludila. Drugom prilikom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jerekao: "Nije junaina ko junake nadhrve, nego je junaina koji se suzdri kada jesrdit." Mnogo bi se moglo o srdbi govoriti, ali je dosta to da je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, kada ga je gore spomenuti ovjek toliko puta molio

za savjet, svaki put odgovarao: ne srdi se.

SEDAMNAESTI HADIS

Seddad ibnu Evs, radijallahu anhu, pria da je Boiji Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: "Bog, delle anuhu, je propisao obzir (dobroinstvo) i lijep

postupak prema svemu. Pa i kad ubijate (npr. neprijatelja) ubijte na lijep nain, akad koljete, koljite na lijep nain. Neka svaki od vas naotri no i neka sa

ivotinjom koju e klati obzirno postupa."

Ovaj vjerodostojni hadis nalazi se u Muslimovoj zbirci hadisa.

Prema svakome i svaemu treba lijepo postupati. Ni u ratu sa neprijateljem nesmije se musliman ivotinjski ponaati, i na grozan i odvratan nain neprijateljaubijati.

Tako isto ne smije musliman ivu ivotinju patiti, pri klanju tui i zlostavljati.

Kako u mnogom drugom tako i u naredbi da se sa ivotinjama blago postupa,Islam je pretekao mnoge ustanove, koje se danas raunaju kao tekovine novekulture. Drutva za zatitu ivotinja nisu kod muslimana novitet dvadesetogvijeka, Prije trinaest i po stoljea tom humanom ponaanju Islam je udariotemelje.

OSAMNAESTI HADIS

Ebu Zerr, radijallahu anhu, veli da mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,dao ovakvu preporuku: "Boj se Boga gdje god bude! Za zlim djelom uradidobro djelo. Time e zlo djelo izbrisati. Sa svijetom postupaj dobroudno."

Ovaj hadis nalazi se u Tirmizijinoj zbirci hadisa. Tirmizija za njega veli da jedobar (hasen). Hakim u svom djelu "Mustedrek" veli da je vjerodostojan (sahih)hadis.

U ijem srcu bude isto vjerovanje, taj se mora Boga bojati i zapovjed vriti.Takav ovjek mora biti uredan i ondje gdje ga ne vide, a i ondje gdje ljudske oi

ne dopiru. Dobar musliman ni ondje gdje ga niko ne vidi, nikakvo zlo neeuiniti. Ljudi koji samo zbog straha od policije ne ine zla, blii su ivotinjamanego li ljudima.

8/14/2019 Es-Sunne 1

17/22

Dalje u hadisu preporuuje, da kad ga neko sluajno uini, neka se odmahpokaje i prihvati za dobro djelo. Tim e se jedino moi oprati i rijeiti grijeha ikod Boga i kod ljudi.

Dalje se preporuuje da ovjek bude lijepe udi i lijepa vladanja sa svakim, biomu on ravan ili nii od njega i podreen. U drugom hadisu veli Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem: "Znate li koga Bog, delle anuhu, najvie voli i koe na buduem svijetu biti najblie meni?" Kad su mu prisutni odgovorili da neznaju, on im ree: "To su oni koji imaju najljepu ud."

DEVETNAESTI HADIS

Ovaj se hadis nalazi takoer u Tirmizijinoj zbirci hadisa, za njega veli Tirmizijada je dobar i vjerodostojan hadis. Ovdje emo se zadovoljiti samo prijevodom

ovih skupocjenih reenica.

Abdullah ibnu Abbas, radijallahu anhu, jedanput jahae za Poslanikom,sallallahu alejhi ve sellem, na istoj jahalici. Tom prilikom ree mu Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "Djeae, ja u te nauiti nekoliko rijei: uvajBoga, potuj Ga i Bog e tebe uvati. uvaj Boga pa e Ga uvijek pred sobomnai (tj. postupaj kako Bog, delle anuhu, eli pa kad ga neto zamoli On e tiudovoljiti.) Kad moli, moli Boga. Kad pomo trai, trai je od Boga. Dobroznaj, da se itav svijet sakupi da ti i najmanju korist donese, da ti ne bi donijeli

osim one, koju ti je Bog odredio i propisao. A da se opet itav svijet okupi da tineku tetu nanesu, ne bi ti nanijeli osim one, koju ti je Bog odredio i upisao.Pera sudbine su odloena a stranice se osuile (tj. sve je odreeno i zakljueno)."

U jednoj drugoj predaji stoji: "uvaj Boga, nai e Ga pred sobom. Kad si uobilju predstavi Mu se (i priblii) Bog e za te znati i (kad si) u tegobi. Dobroznaj; to te promai nije te moglo pogoditi, a to te pogodi nije te moglo

promaiti. Znaj da je Boija pomo povezana strpljivou, veselje s tugom, a usvakoj potekoi ima olakanje."

Ibnu Redeb je na ovaj hadis napisao poseban komentar. Zbilja, ovaj hadissadri u sebi izvrsne poruke i openita pravila koja zasijecaju u najvanijavjerska pitanja. Jedan uenjak veli: "Ja sam promatrao ovaj hadis, pa sam sezapanjio. O alosti za onog ko ga ne zna i njegovo znaenje ne shvati i nerazumije!"

DVADESETI HADIS

Ebu Mesud El-Ensari pria da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:"Od rijei koje je svijet zapamtio od pripovjedi prolih Boijih poslanika je iova: "Kad se ne stidi, radi ta hoe."

8/14/2019 Es-Sunne 1

18/22

Ovaj vjerodostojni hadis nalazi se u Buhariji.

Stid je kruna svih dobrih djela. Ko stida nema ne moe imati ni vjere. ovjekbez stida je ivotinja bez priuze. Zato se u gornjem hadisu i veli; ako nemastida, radi ta hoe, jer je stid ono, to ovjeku brani da zla djela radi, pa kad

njega nema, ta e ga drugo sprijeiti da ini zla?

DVADESET I PRVI HADIS

Sufjan sin Abdullahov veli: "Ja sam rekao: "Boiji Poslanie, reci mi o Islamuneto to e uiniti da o njemu nikog drugog osim tebe ne pitam." Na to muPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Reci, vjerujem u Boga, a onda(u tome) ustraj."

Ustrajnost je sasvim uzvieno svojstvo. Svako dobro djelo, ako se na njemu neustraje, postaje beskorisno. Tako isto i Islam, ako ovjek u njemu itav svojivot provede, tek e onda plod svoga rada pobrati. Po ustrajnosti mi poznajemovrijednost ljudi. Vrijedan ovjek je ustrajan, njega svaki vjetar ne okree nasvoju stranu. On ima svoje vrsto uvjerenje, svoje "ja koje ni za najobilnije

blago nee dati.

Slian sadraj ovom hadisu nalazi se u dva kuranska ajeta. Prvi ajet veli:

((Onim (ljudima), koji reknu: "Na Gospodar je Allah", a onda na tom ustrajudolaze meleki i vele im: "Nemojte se bojati ni brinuti, radujte se da ete dobitidennet, koji vam se obeaje.") (Fussilet, ajet: 30) Drugi ajet u prijevodu glasi:(Za one ljude koji reknu: "Na Gospodar je Allah", a onda (na tom) ustraju,straha nema niti se oni trebaju brinuti. To su oni kojima pripada dennet, u kome vjeno ostati, kao nagrada za njihova djela.) (El-Ahkaf, ajet: 13-14)

Ovaj se hadis nalazi u Muslimovoj zbirci hadisa.

DVADESET I DRUGI HADIS

Dabir pria da je neki ovjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, irekao: "ta misli, ako ustrajem u klanjanju propisanih namaza, u posturamazana, radim to je dozvoljeno, a klonim se onog, to je zabranjeno i nitavie ne uinim osim toga, hou li unii u dennet?" Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, mu odgovori: "Da, hoe."

Ovaj se hadis takoer nalazi u Muslimovoj zbirci hadisa.

Osim zapovjedi i zabrana u Islamu imaju i preporuke: mendubi, mustehabi isunneti. Kada ovjek nita od ovih djela ne bi vrio nego samo obavljao stroge

8/14/2019 Es-Sunne 1

19/22

naredbe - farzove i vadibe, a klonio se strogih zabrana (harama), opet e bitispaen i u dennet unii, jer je udovoljio onom to se od njeg trai. Pored togaon je duan da i preporuke Islama potiva makar ih i ne vrio.DVADESET I TREI HADIS

Ebu Malik E"arija pria da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"ienje je veliki dio imana. Rije "El-hamdu lillah" (hvala Bogu) puni mizan(tj. sasvim je kod Boga velika i za nju ogromna nagrada ima). Rije"Subhanallah vel hamdu lillah" (slava i hvala Allahu) napune prostor izmeunebesa i Zemlje (tj. ogromnom nagradom za njih). Namaz je svjetlomuslimanima na ovom svijetu jer im osvjetljuje srca, a bie im svjetlo i na

buduem svijetu. Milostinja je jasni dokaz (da je ovjek musliman, jer da nemadubokog uvjerenja ne bi rtvovao novac, sa kojim se ovjek vrlo teko rastaje).Strpljivost je sjaj (koji ovjeku kri put u tminama i mukama ovosvjetskogivota). Kuran je jak argument za ili protiv tebe (tj. ako se vlada po njegovim

propisima bie za te jak dokaz a ako li grijei u njegovim propisima, onda je jakdokaz protiv tebe). Svaki ovjek radi i trudi se za neto, ali e neko otkupiti(dobrim poslovima) sebe i svoju duu te je osloboditi, a neko je prodati iupropastiti."

I ovaj hadis se nalazi u Muslimovoj zbirci. Mislim da je dosta jasan i da mu netreba dodatno tumaenje.

DVADESET I ETVRTI HADISOvaj se vjerodostojni (sahih) hadis nalazi u Muslimovoj zbirci hadisa, a spada uonu grupu hadisa, koji se nazivaju hadisi-kudssi i hadis-rebbani. Hadisi-kudsi jeonaj hadis u kom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pripisuje rijei Bogu,delle anuhu, a te se Boije rijei ne nalaze u Kuranu. Svaki je hadis od Boga,delle anuhu, jer Bog veli za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: (On(Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem) ne govori od sebe, nego je sav govornjegov objava koja mu se s Boije strane dostavlja.) (En-Nedm, ajet:3-4)Prema tom hadisi-kudsi se odlikuju nad ostalim hadisima time to se u njimarijei pripisuju Bogu, delle anuhu.

U ovom hadisu Bog, delle anuhu, veli: "O moji robovi, Ja Sam Sebi nasiljezabranio, a zabranio Sam ga i meu vama, pa nemojte jedni drugima nasiljeiniti. O Moji robovi, svi ste vi zalutali osim onoga koga Ja naputim; pa traiteod Mene da vas naputim, Ja u vas naputiti. O moji robovi, svi ste vi gladniosim onoga koga Ja nahranim, pa od Mene traite da vas nahranim, Ja u vasnahraniti. O moji robovi, svi ste vi neodjeveni osim onoga koga Ja odjenem, paod Mene traite da vas odjenem, Ja u vas odjenuti. O Moji robovi, vi danju i

nou grijeite, a Ja sam onaj koji sve grijehe prata, pa od Mene traite da vamoprostim, Ja u vam oprostiti. O moji robovi, vi nikada ne moete doi do onogaime biste Meni tetu nanijeli pa da Mi je nanesete, niti ikada moete doi do

8/14/2019 Es-Sunne 1

20/22

onoga to e Meni koristi donijeti; pa da Mi je donesete. O moji robovi, kadabiste vi i prvi i zadnji i ljudi i dini imali srce najpobonijeg ovjeka, to nita nebi imanje Moje povealo. O robovi moji, kada biste vi i prvi i poslednji i ljudi idini imali srce najgoreg grijenika, to nita ne bi imanje Moje umanjilo. O mojirobovi, kad biste vi i prvi i poslednji i ljudi i dini stali na jedno mjesto pa Menisvoje molbe i elje uputili, te Ja udovoljio svaijoj molbi i elji; to ne bi

umanjilo ono to Ja imam ni onoliko koliko oduzme od mora igla kad se u njegzamoi. O moji robovi, sve je stalo do vaih poslova, koji su kod Mene sauvanii prebrojani i za koje u Ja vama dati zaslugu. Ko nae dobro i nagradu nekBogu zahvali, a ko opet kaznu i zlo nek ne kori nikog osim sebe."

Eto to bi bio prijevod ovog uzvienog hadisa, za kojeg veli Ahmed ibnu Hanbelda je najuzvieniji hadis od svih hadisa, koje amlije priaju.

U ovom hadisu se ocrtava mo i uzvienost Svevinjeg Allaha. Njegovo je sve,

niko Mu ne treba. Njemu koristi ne donose nai dobri poslovi, a ni naa runadjela ni najmanje tete Mu donijeti ne mogu. Svi su ljudi Njegove sluge i robovite prema tome svi i u svakom stanju i sluaju, Njega trebaju. Zato uvijek trebajuda samo Njega mole, i da samo od Njega trae i samo se Njemu obraaju.

Nagradu koju e dobiti ljudi koji su dobro radili, dobie od Njegove milosti, a nezato to su oni svojim djelima zaduili Boga, delle anuhu, da ih nagradi.Kazna, pak, koju e pretrpjeti ljudi koji su na ovom svijetu zlo radili, posljedica

je njihovih zlih djela, jer Bog, delle anuhu, nikom nasilja i zuluma ne ini.

DVADESET I PETI HADIS

Ovaj se vjerodostojni (sahih) hadis nalazi u Muslimovoj zbirci hadisa, a sadrajmu je ovo: "Ebu Zerr, radijallahu anhu, pria da su neki siromani drugoviBoijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekli Poslaniku: "Boiji Poslanie,

bogati ljudi nas pretekoe i pokupie sve nagrade; klanjaju kao i mi, poste kao imi, a od vika svog imetka dijele sadaku i milostinju." Poslanik, sallallahu alejhive sellem, im odgovori: "Pa zar Bog, delle anuhu, nije i vama omoguio damilostinju dijelite. Svako "subhanellah" je milostinja, svako "Allahu ekber" jemilostinja, svako "elhamdulillah" je milostinja, svako "la ilahe illellah" jemilostinja. Narediti nekom da dobra djela radi i to je milostinja. Sprijeiti nekogod zlih dijela je takoer, milostinja, pa i kad svojoj strasti na dozvoljen nainugodi i to je milostinja." Na to drugovi Poslanikovi rekoe: "Pa zar kad jedanod nas svojoj strasti ugodi i za to ima nagradu?" Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, ree: "ta mislite kada bi svojoj strasti ugodio na nedozvoljen nain, bi lizasluio kaznu? Tako isto kad udovolji na dozvoljen nain zasluuje nagradu."

Iz ovog se zakljuuje da su siromani drugovi Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem, mislili da je milostinja samo dijeliti novac i materijalno druge pomagati.Pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rastumaio da i gore navedenadjela takoer spadaju u milostinju.

8/14/2019 Es-Sunne 1

21/22

U jednoj predaji ovog hadisa stoji, da su siromani opet doli Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, i rekli: "to si nam Boiji Poslanie kazao, to su i

bogatai uli pa i oni isto vre i rade, pa ta da uinimo mi sada?" Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, im je na to odgovorio: "To je Boiji dar koga Allahdijeli kome hoe." Iz ovog se razumije da je bogati musliman, ako vri dobra

djela, bolji nego siromah koji takoer vri dobra djela. Kako se vidi, uzvieniIslam, na svakom koraku potie muslimane da i u ekonomskom pogledu uvijek

budu napredniji, jer je imetak Boiji dar, a svako treba da trai da taj dar dobije,ali uz to da uvijek ostala djela vri.

DVADESET I ESTI HADIS

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pria da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

rekao: "Na svaki ljudski zglob (zglavak), svaki dan u kom sunce grane, imamilostinja. Ako dvojicu pomiri i to je milostinja. Ako nekom pomogne da nakonja uzjae ili mu pomogne prtljagu na konja natovariti, i to je milostinja.Lijepa rije je milostinja. Svaki korak kojim koraa radi namaza je milostinja.Da sa puta ukloni, to prolaznike uznemirava i smeta im, i to je milostinja."

Ovaj vjerodostojni (sahih) hadis, koji se nalazi u Buharijinoj i Muslimovojzbirci, ima slian sadraj kao i proli hadis. U njemu Poslanik, sallallahu alejhive sellem, preporuuje muslimanima i potie ih, da pored poznatih dunosti

(farzova i vadiba) to vie dobra djela ine, da bi se Bogu oduili na Njegovimnebrojenim blagodatima. U to ime Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,spominje, da na svaki zglob ovjek duguje da uini bar jedno dobro djelo, iziste zahvalnosti Bogu, delle anuhu. Veli se da u ljudskom tijelu ima tri stotinei ezdeset zglobova. Kao to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje da uime zahvalnosti za svaki zglob treba uiniti dobro djelo, tako i Allah, delleanuhu, u Kuranu spominje vid, sluh, jezik, usne i drugo i veli: (Zar nismoovjeku dali dva oka, jezik i usne?) (El-Beled, ajet:8,9) (Reci: "On je Onaj kojivas je stvorio, dao vam sluh, vid, i srca, a vi malo zahvaljujete.) (El-Mulk, ajet:2,3) itd.

DVADESET I SEDMI HADIS

Nevas ibnu Seman, radijallahu anhu, pria da je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: "Najbolje dobro djelo je lijepa ud, a grijeh je ono to ti buni iuznemiruje duu i to ne eli da svijet sazna."

Ovaj se hadis nalazi u Muslimovoj zbirci hadisa. U drugoj predaji ovog hadisa,

koja se nalazi u Ahmedovu i Darimijinu "Musnedu" stoji: "Da je Vabise sinMabedov doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, mu ree: "Doao si da pita o dobrim djelima i grijehu?" On

8/14/2019 Es-Sunne 1

22/22

odgovori: "Da." Na to mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Upitajsvoje srce i svoju duu! Dobro djelo je ono u emu dua nalazi mir i spokoj i uemu se srce smiri. Grijeh je ono to ti uznemiruje i buni duu i to se koleba u

prsima, makar ti ljudi i drugaije rekli i govorili."

Glavni eriatski argumenti i delili su Kuran i Poslanikov, sallallahu alejhi ve

sellem, uzvieni hadis. to oni zabranjuju i preziru to je grijeh. Ali ovjek, kojiima istu savjest i neuprljanu duu, moe poznati grijeh i nepoznavajuieriatskog argumenta iz Kurana i hadisa. Grijeh i runa djela peku istu savjest,uznemiruju je i bune. Dobra djela, naprotiv, daju dui i srcu mir i spokoj iljudskoj svijesti duboko zadovoljstvo. Ljudi ovog stepena naputaju djela, kojaim ne daju duevnog mira i sranog spokoja makar im neko i dao fetvu da je todozvoljeno initi. Eto, to bi bio uglavnom cilj i sadraj ovog hadisa. Sliansadraj sadre i proli esti i jedanaesti hadis.

Pod lijepom udi treba razumjeti lijepo vladanje prema Bogu, delle anuhu,prema sebi i prema ostalim ljudima. Ovako vladanje je bez sumnje najboljedobro djelo.

DVADESET I OSMI HADIS

Irbad ibnu Sarije, radijallahu anhu, jedan od Poslanikovih, sallallahu alejhi vesellem, drugova, pria: "Jedan dan nas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, savjetovao takvim savjetom, da su se srca prisutnih prestraila, a oizaplakale i zasuzile. Na to mi rekosmo: "Boiji Poslanie! Kao da je ovo oprosnivaz, pa oporui nam neto." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:"Oporuujem vam da se Uzvienog Boga bojite i da sluate i pokoravate se(vladaru) pa kad bi on bio (makar vama zavladao) i rob. Ko poivi vidjeemnogo razdora i razilaenja. Tada se drite moga postupka (sunneta) i postupkamojih pravim putem napuenih nasljednika. Dobro se za to prihvatite! uvajtese novotarija jer je svaka novotarija stranputica i skretanje sa pravoga puta."

Ovaj se uzvieni i vjerodostojni hadis nalazi u Ebu Davudovoj i Tirmizijinojzbirci hadisa. Za njeg veli Tirmizija da je dobar i vjerod