PRIMJENA U PRAKSI ERGORISK METODE ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA

mag. sig. Lidija Loborec Rezo, dipl. ing., viša savjetnica Ergonomike d.o.o. Zgb

UVOD

Procjena rizika je temeljni akt za provedbu zaštite na radu u većini Europskih

zemalja. Ona se izrađuje na osnovi direktive EEZ-a br. 391/89 o provođenju mjera

za poboljšanje sigurnosti pri radu i zaštite zdravlja radnika.

Po donošenju direktive, Savjetodavni odbor za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja

na radu osnovao je 1993. god. "Ad hoc" grupu stručnjaka sa zadaćom da izradi i

predloži radnu metodu za izradu procjene rizika. Taj dokument pod naslovom

"Promemorija o procjeni profesionalnih rizika" predočen je i prihvaćen na Europskoj

Komisiji ( "European Commission, Directorate-General V ") . Od zemalja članica

zahtijeva se da taj dokument (uputu) uzmu u obzir, shodno ispunjavanju obveza o

podršci izrade procjeni rizika na radnom mjestu u skladu s gore navedenom

smjernicom.

Prijedlog savjetodavnog odbora bio je da se sadržaj ovog dokumenta provjeri

nakon tri godine od objavljivanja u Službenom listu Europske unije, kako bi se u

zemljama - članicama mogao preraditi u skladu s postignutim saznanjima na temelju

praktične primjene na radnim mjestima.

Većina europskih zemalja je na temelju tog dokumenta, počela primjenjivati i

prilagođavati metode i postupke izrade procjene rizika u skladu s vlastitim

promišljanjima i nacionalnim propisima i praksom.

Hrvatska je Zakonom o zaštiti na radu (NN br. 59 / 1996) propisala poslodavcima

obvezu izrade procjene opasnosti, a Pravilnikom o izradi procjene opasnosti, (NN

br. 48 / 1997) propisani su uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci te ovlaštene

organizacije pri izradi procjene opasnosti, način izrade procjene opasnosti, sadržaji

obuhvaćeni procjenom te podaci na kojima se procjena mora temeljiti. Pravilnik

navodi da se za izradu procjene opasnosti primjenjuju hrvatske metode ili (u

njihovom nedostatku) u svijetu prihvaćene metode kao što su AUVA, BG, OZEPA,

SME, WKO i dr, a pri izradi procjene opasnosti za postrojenja i pogone u kojima se

1

proizvode, prerađuju, koriste ili skladište opasne radne tvari u količinama većim od

onih utvrđenih u Prilogu Pravilnika koriste se metode FMEA, HAZOP, SWIFT, "Što-

ako", "Stablo pogrešaka", "Stablo događaja" i dr.

U proteklom desetljeću od donošenja Pravilnika o izradi procjene opasnosti nije

izrađena hrvatska metoda koja bi u praksi mogla nadomjestiti navedene strane

metode, a od tih stranih najviše se koriste AUFA, BG, WKO i SME («Small and

Medium Enterprises» - metoda namijenjena malim i srednjim poduzećima).

Nakon primjene u praksi različitih metoda, stručni tim "Ergonomike" je došao do

zaključka da metode razvijene u Republici Austriji (AUVA; WKO, OZEPA) ili u

Republici Njemačkoj BG (die Berufsgenossenschaften) te SME (metoda EU za mala

i srednja poduzeća) ne mogu u potpunosti odgovoriti specifičnim zahtjevima u

uvjetima hrvatskog gospodarstva, koje je prolazilo i još uvijek se nalazi u periodu

tranzicije. Razlog tome uvelike leži u tome što su sustavi mirovinskog i zdravstvenog

osiguranja, a naročito sustava nadzora nad provedbom mjera zaštite na radu u

Hrvatskoj potpuno različiti od takvih sustava u zemljama Europske unije.

Posljedice pretvorbe, razina kulture zaštite na radu kod većine poslodavaca, ali i

radnika, nedostatan nadzor državnog inspektorata nad radom ovlaštenih poduzeća

za izradu procjena rizika, nedostatak pouzdanih statističkih podataka uslijed

promjena u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i niz drugih okolnosti zahtijevaju da se

procjenom rizika vrlo detaljno utvrdi stanje zaštite u svim segmentima od

organizacije, tehnologije, sredstava rada i postupaka, da se navedu konkretne

posljedice s težinom i vjerojatnosti nastanka, rangiraju rizici, te da se daju konkretni

prijedlozi za poboljšanja s prioritetima poduzimanja mjera. Bilo je nužno razviti

prikladnu metodu koja će uz uvažavanje navedenih specifičnosti slijediti sadržaj

dokumenta Europske komisije, ali jednako tako i Zakona o zaštiti na radu i

Pravilnika o izradi procjene opasnosti1 (usklađenih sa direktivom EU).

1 Hrvatskim propisima iz područja zaštite na radu pojam «procjena rizika» zamijenjen je neprikladnim pojmom «procjena opasnosti» koji je samo dio pojma «rizik«, jer on osim opasnosti uključuje i štetnosti i napore/opterećenja (tjelesna, psihička i njihovu kombinaciju). U tekstu će se stoga koristiti pojam «procjena rizika» osim pri navođenju Pravilnika o procjeni opasnosti (NN br. 48/97)

2

SPECIFIČNOSTI ERGORISK METODE ZA PROCJENU RIZIKA

Stručnjaci Ergonomike razradili su vlastitu ERGORISK metodu za procjenu rizika2

podržanu vlastitom softverskom aplikacijom. ERGORISK metoda je zahtjevnija od

prethodno navedenih stranih metoda po kojima rade hrvatske ovlaštene

organizacije, ali su rezultati koje daje konkretni i za poslodavca motivirajući.

Osnovna razlika između ERGORISK metode i ostalih stranih metoda jest u:

o pristupu utvrđivanju programa izrade procjene u pripremnoj fazi koja omogućuje

fleksibilnost u odnosu na moguću razinu sudjelovanja naručitelja u izradi

procjene rizika,

o definiranju poslova sa svim značajkama relevantnim za utvrđivanje vrsta i razine

rizika i potrebnim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja te dodjeljivanje tako

definiranih poslova radnim mjestima, što omogućuje ažurno praćenje promjena

u sadržaju pojedinog radnog mjesta,

o navođenju zatečenog stanja zaštite uz svaku opasnost, štetnost ili napor

utvrđenu u analizi rizika poslova,

o primjeni Kataloga opasnosti, štetnosti i napora izrađenim za različite djelatnosti,

o primjeni Klasifikacije faktora nepovoljnih uvjeta rada (opasnosti, štetnosti napora)

s relevantnim mjerama zaštite, očekivanom vrstom i težinom posljedica (ozljeda,

profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom),

o primjeni poboljšane Nohl- Tiemeckove rizikomatrice koju je stručni tim

Ergonomike prilagodio za primjenu Ergorisk – metode,

o izradi plana mjera za otklanjanje nedostataka s prijedlozima rokova za provedbu,

uz obvezno sudjelovanje na Odboru zaštite na radu.

2 Spoznaje stečene višegodišnjom suradnjom s nositeljima posebnog osiguranja od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u industrijskim djelatnostima Republike Njemačke i njihovim savezom (die Hauptverband der gewerbliche Berufsgenossenschaften) kao i iskustva stečena izradom procjena opasnosti u nizu malih, srednjih i velikih poduzeća najrazličitijih grana djelatnosti te u javnim poduzećima kao što su HŽ, HŠ, HP i HT, HRVATSKA BRODOGRADNJA kvalitetna su podloga za prijedlog nove, hrvatske metode procjene opasnosti. Prikaz načina izrade procjene opasnosti slijedi BG (die Berufsgenossenschaften) metodu razvijenu u Republici Njemačkoj kao jednu od metoda predloženih “Pravilnikom o izradi procjene opasnosti” (NN br.48/97). BG metoda je tijekom primjene u nas doživjela nužne prilagodbe zbog različitosti između Republike Njemačke i Republike Hrvatske glede razine tehničke opremljenosti i svijesti poslodavaca i posloprimaca u odnosu na primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu

3

FAZE IZRADE PROCJENE RIZIKA

1) INICIJALNA FAZA: utvrđivanje okvirnog programa izrade procjene rizika

prilikom prvih kontakata i uvodnog razgovora sa komitentom.

Program izrade procjene rizika treba biti oblikovan tako da bude primjeren

osobitostima poduzeća ili radne jedinice za koje se obavlja procjena. Njime se

utvrđuje organizacija rada i koordinacija stručnjaka na izradi dokumentacije, lokacije

na kojima se obavlja procjena, potrebna tehničko-tehnološka i druga dokumentacija,

voditelj procjene i članovi stručnog tima (a u slučaju da procjenu obavljaju vanjski

stručnjaci, treba odrediti osobe koje će surađivati u izradi procjene) te vremenski

okvir u kojem će se procjena obaviti. Preporučuje se dostaviti komitentu unaprijed

pripremljene tablice da ih ispune odgovorne osobe (npr. opći podaci o radnim

mjestima, podaci o opasnim tvarima, popis strojeva s povećanim opasnostima).

Na početku izrade procjene obvezno treba izraditi i verificirati organigram poduzeća.

2) TERENSKA FAZA: prikupljanja podataka o postojećem stanju kojeg čini:

o sastavljanje “Osnovne tablice za pripremu analize rizika na radnom mjestu”,

o prikupljanje podataka o opasnostima u prostoru, opasnostima na strojevima,

opasnim radnim tvarima i pripadajućim mjerama zaštite i

o prikupljanje podataka o primjeni posebnih mjera zaštite na radnom mjestu

(osobna zaštitna sredstva, poslovi s posebnim uvjetima rada, osposobljavanje

za rad na siguran način, organizacija, posebne upute),

3) FAZA OBRADE: objedinjavanje i analiza svih prikupljenih podataka o

opasnostima i mjerama zaštite i procjena rizika

o u tablici “Analiza rizika na radnom mjestu” te prikazima “Pregled rizikai po

radnim mjestima”, “Pregled kumulativnih rizika po radnim mjestima” i “Pregled

rizika po vrstama opasnosti, štetnosti i napora”, i

o izrada planova mjera za smanjivanje razine pojedinačnog i kumulativnog rizika,

4) ZAVRŠNA FAZA: verifikacija procjene rizika od strane komitenta u prethodno

usklađivanje predloženih rokova sa stvarnim mogućnostima poslodavca i

utvrđivanjem prioriteta na Odboru zaštite na radu. Završno oblikovanje elaborata.

4

Faze procedure izrade procjene rizika prema ERGORISK metodi

UVODNA PREZENTACIJA

I

FORMIRANJE TIMA I

PODJELA ZADUŽENJA

SNIMANJE I ANALIZARADNIH MJESTA, RADNIH POMAGALA,

OZS I OPASNIH TVARI I IZRADA PLANOVA MJERA

SNIMANJE, ANALIZA I IZRADA PLANOVA MJERA ZA RADNI I POMOĆNI PROSTOR

SNIMANJE, ANALIZA I IZRADA PLANOVA MJERA ZA STROJEVE

OBRADA PODATAKA

I IZRADA GRAFIČKIH

PRIKAZA

SASTAVLJANJEI ZAVRŠNO

OBLIKOVANJE ELABORATA

INICIJALNA FAZA TERENSKA FAZA FAZA OBRADE ZAVRŠNA FAZA

SNIMANJE I ANALIZA organizacijske strukture poduzeća normativnih akata poduzeća nesreća na radu i gubitka radne

sposobnosti zaposlenika poslova s posebnim uvjetima rada rada službe ZNR osposobljavanja iz ZNR i

IZRADA PRIJEDLOGA PLANOVA MJERA

5

TIJEK POSTUPAKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA PREMA ERGORISK METODI

Procjena rizika izrađena prema ERGORISK metodi također sadrži sve obvezne

dijelove navedene u Pravilniku i izradi procjene opasnosti, a obuhvaća slijedeće

postupke koji će u nastavku biti kratko obrazloženi:

1. Razrada plana procjene rizika

2. Prikupljanje podataka (o radnoj okolini, sredstvima rada, predmetima rada,

medijima, sirovinama, materijalima, organizacijskoj strukturi, ovlaštenicima

poslodavca, poslovima, broju i strukturi zaposlenih, primijenjenim osnovnim i

posebnim pravilima zaštite, ozljedama, profesionalnim bolestima, izgubljenim

danima zbog ozljeda i bolesti uzrokovanih uvjetima rada, dr.)

3. Utvrđivanje rizika

4. Utvrđivanje osoba izloženih rizicima

5. Procjena rizika

6. Utvrđivanje mjera (ispitivanje mogućnosti za otklanjanje ili smanjenje rizika te

odabir i rangiranje mjera, izrada plana za otklanjanje nedostataka s navedenim

prioritetima, osobama odgovornim za provođenje mjera i osobama zaduženim za

kontrolu provođenja mjera).

Nakon prihvaćanja procjene rizika slijedi:

o provođenje mjera smanjenja rizika

o Mjerenje (utvrđivanje i praćenje) djelotvornosti poduzetih mjera

o Revizija procjene rizika (kod organizacijskih ili tehnoloških promjena, težih ili

smrtnih ozljeda odnosno u propisanom dvogodišnjem periodu).

Ad 1) Razrada detaljnog plana izrade procjene rizika. Detaljno raščlanjivanje

postupka procjene ima za cilj osigurati da sveobuhvatnim pristupom u postupku

procjene rizika neće biti ispušten niti jedan relevantan nepovoljni aspekt uvjeta

rada (opasnost, štetnost ili napor) koji bi mogao rezultirati neželjenom

posljedicom (ozljedom ili profesionalnom bolešću). Stoga kod pripreme za izradu

procjene treba najprije ustanoviti osnovne karakteristike djelatnosti komitenta,

primjerice: obavlja li se rad u stabilnim objektima (npr. hale) ili/i u promjenjivim

objektima (npr. gradilišta), samo u zatvorenom prostoru ili/i na otvorenom prostoru,

koje se vrste strojeva koriste (samo stabilni ili ima i mobilnih).

6

Koraci u sveobuhvatnom utvrđivanju opasnosti / štetnosti / napora

= SVEOBUHVATNO UTVRĐIVANJE RIZIKA OPASNOSTI / ŠTETNOSTI / NAPORA

=

uvid u: djelatnost

poduzeća sistematizaciju

poslova i radnih zadataka

ugovore o radu

upoznavanje: radnog prostora strojeva i opreme opasnih radnih tvari tehnologije radnog

mjesta i pripadajućih mjera zaštite

usporedba saklasifikacijom

opasnosti /štetnosti /

napora

izrada tablice“Analiza rizika

na radnom mjestu”

verifikacija tablice“Analiza rizika

na radnom mjestu”od strane komitenta

ispis

opasnosti / štetnosti /

napora

očevidopasnosti / štetnosti /

napora

obuhvaćanje

svih relevantnih opasnosti / štetnosti /

napora

pregledopasnosti / štetnosti /

napora

verifikacija opasnosti / štetnosti /

napora+ + + +

7

ad 2) Prikupljanje podataka o zaposlenima, prostoru u kojem se radi i boravi,

sredstvima rada, opasnim tvarima, tehnološkim zadacima te o pripadajućim

opasnostima, štetnostima i naporima. Da bi se mogla izvršiti procjena opasnosti

treba prikupiti slijedeće osnovne podatke:

opće podatke poslovima, o radnim mjestima; organizacijska pripadnost,

radno vrijeme, režim rada, sadržaj poslova (redovnih, povremenih izvanrednih),

podatke o posljedicama izloženosti radnika opasnostima, štetnostima i

naporima u procesu rada (ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi

s radom, gubitak radne sposobnosti / invalidnost),

tehničko-tehnološke podatke o mjestima rada, uvjetima radnog i pomoćnog

prostora i radne okoline, sredstvima rada, materijalima u procesu (posebno o

opasnim radnim tvarima uključivo i podatke o sastojcima tvari koje nastaju

raspadom nekog proizvoda, koji se podaci mogu dobiti kod proizvođača i

dobavljača).

Ad 3) Utvrđivanje rizika. Ovim postupkom potrebno je utvrditi postoji li opasnost,

štetnost ili opterećenje za zdravlje i sigurnost radnika. U tu svrhu potrebno je :

utvrditi da li postoji opasnost/štetnost/opterećenje u području rada

(pomoćni alat : Katalog opasnosti, štetnosti i napora3) na slijedeći način:

a) sustavno istražiti ukupne aspekte rada preispitati što se stvarno događa na

pojedinom poslu ili za vrijeme rada ( stvarna praksa često odudara od

propisanih radnih postupaka).

Nakon provedene analize procesa rada i postupaka treba:

b) ustanoviti one aspekte rada pri kojima se pojavljuju opasnosti, štetnosti i

napori.

c) uzeti u obzir ne samo pojedinačne opasnosti i štetnosti, već utvrditi i njihovo

uzajamno djelovanje na radnika za vrijeme rada zbog time uvjetovanih mogućih

promjena veličine rizika.

Redoslijed utvrđivanja rizika jest da se najprije utvrde rizici u radnom i pomoćnom

prostoru, zatim rizici vezani uz radne postupke i strojeve te na kraju ukupni rizici

3 Za utvrđivanje rizika u metodi ERGORISK® izrađen je Katalog u kojem je najprije prikazana gruba klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora a zatim su detaljno razrađeni pripadajući im faktori te dani naputci i objašnjenja koja služe za njihovo prepoznavanje

8

kojima je izložen radnik. Po istom principu treba sistematizirati mjere za

uklanjanje ili smanjenje rizika.

pribaviti podatke o koncentraciji ili intenzitetu određenih štetnosti i napora

kako bi se mogao utvrditi rizik. U tu svrhu treba konzultirati zapisnike o

ispitivanjima, a u slučaju da isti nisu na raspolaganju ili su manjkavi, biti će

neophodno učiniti odgovarajuća mjerenja.

pribaviti podatke o propisanim i priznatim pravilima zaštite na radu kako bi

se mogli odrediti ciljevi zaštite odnosno zahtjevi za poduzimanjem mjera.

Ciljevi zaštite određuju potrebno stanje sigurnosti (stanje kakvo bi trebalo biti).Oni

izražavaju sigurnosno tehničke zahtjeve i pretpostavke i predstavljaju obvezne

mjere i postupke koje su formulirane u odredbama, propisima i normama.

Iz dosadašnjeg iskustva stručnog tima Ergonomike, treba upozoriti da će izrađivači

procjene nailaziti na određene probleme vezane uz primjenu postojećih propisa

(zbog zastarjelosti ili nedorečenosti nekih od njih ) što se do potpunog usklađivanja s

propisima EU može premostiti konzultiranjem stranih propisa, normi i standarda u

mjeri u kojoj to opravdava određena situacija i veličina rizika.

Ad 4) Utvrđivanje osoba izloženih opasnostima/štetnostima/naporima. U

postupku procjene rizika treba utvrditi sve osobe koje mogu biti izložene povećanom

riziku a to su, uz pravilno odabrane i osposobljene radnike, još i nekvalificirani ili

neiskusni radnici ( npr. novozaposlena radna snaga, sezonski radnici ili radnici

zaposleni na određeno vrijeme ), osoblje na poslovima održavanja, omladina i stariji

radnici, hendikepirani radnici i dr. Za svaku vrstu opasnosti/štetnosti/napora koji

nastaju kao posljedica obavljanja određene tehnološke zadaće, treba utvrditi broj

osoba izloženih riziku ( uvažavajući i prethodno navedene grupe radnika ) te vrijeme

izvrgnutosti. O trajanju izvrgnutosti riziku ovisi vjerojatnost događanja neželjene

posljedice.

Ad 5) Procjena rizika. Za svaku utvrđenu opasnost, štetnost ili napor potrebno je

odrediti rizik kako bi se moglo ustanoviti je li stanje zaštite primjereno veličini rizika, a

ako nije, predložiti poduzimanje propisanih mjera zaštite. Kod određivanja tog

“pojedinačnog rizika” relevantni su parametri "težina moguće štete" i "vjerojatnost

nastanka štete" pri čemu univerzalno, dakle neovisno o primijenjenoj metodi vrijedi

da je:

9

pojedinačni rizik = vjerojatnost nastanka štete x težina štete ili

Rp = V x T

Osim pojedinačnog, može se, nakon primjene prikazane matrice, zato što u njoj

nema nul – vrijednosti rizika, odrediti i “kumulativni rizik radnog mjesta”, koji je

jednak zbroju svih pojedinačnih rizika koji su utvrđeni za pojedino radno mjesto,

putem riziko formule:

Rk = V x T

I vjerojatnost nastanka posljedice i težina posljedice (ozljede na radu, profesionalne

bolesti i bolesti u svezi s radom) ovise o primjeni mjera zaštite na radu. Stoga je u

procjeni rizika nužno utvrditi jesu li zatečene mjere zaštite primjerene veličini rizika ili

ne, kako bi se u suprotnom mogli odrediti koraci i izraditi optimalna rješenja za

otklanjanje odnosno smanjenje rizika.

Osnova za utvrđivanje poduzetih mjera zaštite može biti očevid, dokumentacija

poduzeća ili mjerenja odnosno ispitivanja. Prema dosadašnjim iskustvima stručnog

tima Ergonomike, došlo se do zaključka da se ne može "slijepo" služiti podacima iz

primjerice zapisnika o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ili

zapisnika o ispitivanju radne okoline, budući da oni često ne odražavaju stvarno

stanje primjene mjera zaštite (moguće su promjene na strojevima od posljednjeg

ispitivanja, sadržaj zapisnika često je manjkav i sl.).

Te podatke treba koristiti ali uz obaveznu kontrolu na licu mjesta, a poželjno je i uz

suradnju s predstavnicima poduzeća. Ovo iz razloga što se procjena rizika u praksi

svodi na razradu prijedloga mjera zaštite, a to spada u domenu managmenta.

Najlošije rješenje u izradi procjene rizika bilo bi kada bi se u prijedlozima mjera bez

prethodnih provjera i analiza nekritički prepisivali prijedlozi koji su dati u zapisnicima

o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ili u zapisnicima o

ispitivanju radne okoline. Vjerojatno bi se tada dobio dokument koji bi formalno

zadovoljavao zakonsku odredbu prema kojoj poslodavac mora imati Procjenu

10

opasnosti ali se njime ne bi dobila kvalitetna podloga za upravljanje rizicima, što

mora biti cilj svakog poslodavca.

Pod težinom posljedice podrazumijeva se oštećenje zdravlja koje se može

manifestirati kao ozljeda na radu ili bolest. Ozljede na radu nastaju aktualizacijom

opasnosti (mehaničkih opasnosti, padova, termičkih opasnosti, opasnih radnih tvari u

slučaju kada mogu izazvati trovanje i dr.) dok bolesti nastaju zbog izvrgnutosti

radnika štetnostima i naporima (buci, vibracijama, kemijskim štetnostima, pretjeranim

tjelesnim naporima i dr.)

Težina zdravstvenog oštećenja iskazuje se trajanjem privremene spriječenosti za

rad, vjerojatnošću učestalijeg pobolijevanja, tendencijom nastanka kroničnih bolesti

ili profesionalnih bolesti.

Iako druge metode koje se primjenjuju u Hrvatskoj ne razrađuju posebno ozljede na

radu a posebno bolesti, mišljenja smo da se jedna "gruba" procjena posljedica

zdravstvenog oštećenja može učiniti na temelju iskustvenih stručnih spoznaja i

pravila struke uzimajući pri tome kao mogući kriterij 75 % vjerojatnosti da će u

slučaju aktualizacije nastupiti upravo takva posljedica. Svakako da je sudjelovanje

specijalista medicine rada obvezno pri procjeni posljedica zdravstvenog oštećenja.

Primjer takve klasifikacije koju primjenjuje ERGORISK® metoda dat je u nastavku.

Težina posljedice

Ozljede Bolesti

1o Vrlo laka ozljeda koja ne

zahtjeva bolovanjeo Bez ikakvih posljedica

2

o Laka ozljeda koja uzrokuje privremenu spriječenost za rad do 7 dana

o Posljedice koje bitno ne utječu na radnu sposobnost,

o Posljedice koje uzrokuju privremenu spriječenost za rad

3o Srednje teška ozljeda bez

dugotrajnih posljedicao Posljedice koje mogu ograničiti

radnu sposobnost

4

o Teška ozljeda s mogućom posljedicom trajnog smanjenja ili gubitka radne sposobnosti

o Trajne posljedice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti

o Trajne posljedice koje dijelom ograničavaju životnu aktivnost

o Bolest progresivne prirode

5o Vrlo teška ozljedao Kolektivna ozljedao Ozljeda sa smrtnim ishodom

o Trajne posljedice koje značajno ograničavaju životnu aktivnost,

o Bolest sa smrtnim ishodom

11

ERGORISK® metoda je ujedno jedina od važećih metoda koja u analizi rizika na

radnom mjestu konkretno ukazuje na mogućnost nastanka određene ozljede,

određene profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad, te za svaku od njih

procjenjuje vjerojatnost nastanka i težinu štetne posljedice.

Vjerojatnost nastanka posljedice zavisi od nekoliko faktora: zadržavanja u

opasnom području, vjerojatnosti nastanka opasnog događaja i mogućnosti

otklanjanja opasnosti, štetnosti i/ili napora.

Zadržavanje u opasnom području ili izloženost rizicima može se izraziti

brojčano, na primjer:

KATEGORIJA IZLOŽENOSTI: % VREMENAizuzetno rijetko / rijetko 0 - 20 %povremeno 21 - 40 %učestalo 41- 60 %pretežni dio radnog vremena 61- 80 %čitavo radno vrijeme 81- 100 %

U ovoj varijabli se, osim verbalnih oznaka vremena mogu navoditi postoci kako je

navedeno u tablici te mjerne jedinice kao što je to npr. vrijeme ili kombinacija

učestalosti i trajanja (povremeno = 3 puta dnevno po 30 minuta), količina (učestalo =

do 30 litara mjesečno) i sl.

Vjerojatnost nastanka opasnog događaja može se rangirati primjerice kao: skoro

nevjerojatno, moguće ( ali ne baš vjerojatno ), pod određenim uvjetima vjerojatno, za

očekivati i vrlo visoka vjerojatnost.

Nakon što se na temelju ustanovljenog rizika, utvrdi mogući opseg neke posljedice

(težina zdravstvenog oštećenja) kao i vjerojatnost nastanka posljedice, moguće je

procijeniti rizik.

Prema ERGORISK® metodi prioritete u primjeni mjera zaštite uveden je pojam

ranga koji određuje redoslijed važnosti u postupanju zahtijevanih (normiranih)

mjera. Rang utvrđuje tim stručnjaka koji rade na izradi procjene rizika. Interesantno

pitanje upućeno osobama koje izrađuju procjenu i predstavnicima poduzeća glasi:

12

" Biste li Vi osobno u toj situaciji izvodili postojeće radne zadaće na takvom

radnom mjestu" ?

Rang rizika

Rang rizika Hitnost poduzimanja mjera zaštite

1, 2, 3, 4, 5 Prihvatiljv rizik nije potrebno planirati ni poduzimati dodatne mjere, održavati sustav takvim kakav je sada

6,8,9 povećani rizik, neophodno planirati i poduzeti mjere u roku od godinu dana do dvije godine

10,12 srednje velik rizik, neophodno planirati i poduzeti mjere u roku od 6 mjeseci

15,16 velik rizik, neophodno planirati i poduzeti mjere u roku od mjesec dana

20,25 osobito velik rizik, zaustaviti proces rada u području opasnosti i odmah poduzeti mjere

Procjena rizika provodi se prema ERGORISK® metodi u slučaju kada nisu

jednoznačno normirani ciljevi zaštite. Smisao te procjene (koja se provodi po

definiranim pitanjima), jest da osigura da niti jedna opasnost ili opterećenje nije

previđeno ili podcijenjeno, da se primijenjene i zahtijevane mjere zaštite ne mogu

lako "zaobići", i da je rizik posla sveden na "prihvatljiv rizik".

Ad 6) Utvrđivanje mjera.

Kada je procjenom rizika utvrđeno da se određene mjere zaštite ne provode, ili se

provode manjkavo, prijedlog mjere koju treba poduzeti se ugrađuje u planove

mjera. Mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika se sistematiziraju tako da se najprije

navode tehničke mjere za radni prostor, zatim tehničke mjere vezane uz strojeve te

tehničke mjere vezane uz opasne tvari, a potom se navode planovi mjera za

posebne mjere zaštite (osobna zaštitna sredstva, poslovi s posebnim uvjetima rada,

osposobljavanje, posebne upute, organizacijske mjere).

Kod utvrđivanja mjera i određivanja prioriteta treba prvenstveno uzeti u obzir

veličinu rizika i moguće posljedice ali i broj potencijalno oštećenih osoba, vrijeme

potrebno za provođenje mjera, te mogućnosti poslodavca (financijske, organizacijske

i druge).

Pojedinačni rizik utvrđen opisanim postupkom proporcionalno ukazuje na

potrebu poduzimanja mjera: što je utvrđeni rizik veći, to i rok za poduzimanje mjera

13

treba biti kraći. No, takva logika se odnosi na idealnu situaciju u kojoj poduzeće ima

dovoljno sredstava i sve uvjete (kadrove, materijal) za poduzimanje mjera u

predloženom roku. Zato se pri određivanju rokova vrši korekcija, na način da se

osim veličine rizika za određivanje rokova u planovima mjera uzimaju u obzir i

slijedeće varijable:

kolika je cijena mjere koju treba provesti, pa se rok tamo gdje predložena

mjera zahtijeva relativno velike troškove produljuje, a tamo gdje predložena mjera

zahtijeva male troškove rok za provedbu je relativno kraći,

koliko vremena je potrebno uložiti za provođenje mjere, pa je rok tamo gdje

se mjera može brzo provesti kraći, a tamo gdje mjera zahtijeva sporo provođenje

rok se produljuje,

kod koliko radnika se smanjuje rizik nakon provođenja mjere, pri čemu

kolektivne mjere zaštite (mjere koje se odnose na veći broj radnika) trebaju imati

prioritet.

O procjeni rizika raspravlja Odbor zaštite na radu, verificira planove mjera za

smanjivanje rizika, posebice predložene rokove za otklanjanje nedostataka i donosi

zaključak o prihvaćanju ili korektivnim postupcima.

Postupci nakon prihvaćanja procjene rizika

Nakon navedenih slijedi provođenje mjera smanjenja rizika prema utvrđenim

rokovima uz praćenje djelotvornosti poduzetih mjera. Kontrola provođenja

zaštitnih mjera trebala bi osigurati da su poduzete mjere zaštite postale efikasne a

time smanjeni kako pojedinačni rizici, tako i kumulativni rizici radnih mjesta.

ZAKLJUČAK

Procjena rizika jest sistematično ispitivanje aspekata rada sa svrhom da se ustanovi

rizik u vezi nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s

radom te sukladno tome odrede preventivne ili zaštitne mjere za smanjenje

utvrđenog rizika. Istodobno procjena rizika je podloga za donošenje ili reviziju niza

akata poduzeća (Pravilnik o zaštiti na radu poduzeća, Pravilnik o organizaciji i

14

sistematizaciji, Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima, Sustav, plan i program

osposobljavanja iz zaštite na radu i dr.).

Za managment poduzeća koja tendiraju zapadno europskim standardima procjena

rizika ima veliko značenje, budući im pomaže da:

spoznaju opasnosti, štetnosti i opterećenja kojima su izloženi radnici i njihove

izvore te prognoze i stupnjeve mogućih štetnih posljedica

spoznaju koje mjere zaštite je obvezno ali i poželjno poduzeti za zaštitu zdravlja i

sigurnosti zaposlenika

dobiju ocjenu jesu li do sada primjenjivane mjere bile primjerene i djelotvorne

utvrde listu prioriteta u primjeni mjera zaštite i planiraju za to potrebna sredstva

racionaliziraju troškove provedbe mjera zaštite

dokažu sebi osobno, zaposlenicima i njihovim predstavnicima, nadležnim tijelima

vlasti, osiguravateljima i dr. da su procjenom obuhvaćeni svi relevantni čimbenici

za određeno radno mjesto, te da je učinjena pouzdana procjena rizika i utvrđene

mjere zaštite koje će rezultirati povećanjem sigurnosti i poboljšanjem zaštite

zdravlja zaposlenika.

dokažu tijekom obveznih revizija procjene da su procjenom utvrđene mjere

zaštite bile provedene a njihov učinak djelotvoran

Pri tome je veoma važno da poslodavac kao rezultat procjene rizika dobije pregledan

plan mjera za otklanjanje nedostataka i sniženje rizika na prihvatljivu razinu, da je iz

plana vidljivo na koga treba delegirati zadatke i koji je prioritet za otklanjanje

nedostataka.

Na žalost procjene su često izrađene na način da sadrže puno papira i malo

sadržaja. Treba napomenuti da neki poslodavci povremeno i traži da se stanje

prikaže boljim nego što jest (da se ne navode propusti) kao bi uštedjeli na

troškovima za provođenje mjera zaštite na radu (eventualno i oslobađanje

zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu).

S druge strane i Državni inspektorat više ne odobrava procjenu opasnosti kako je to

ranije bilo propisano, već postoji samo obveza poslodavca da na zahtjev inspektora

procjenu opasnosti pokaže. Obzirom da je poznato koliko inspektora u Hrvatskoj

nedostaje i kako su opremljeni za izlazak na teren, jasno je da se kod velikog dijela

poslodavaca neće moći niti pojaviti osim ako im se dogodi smrtna ili teška ozljeda na

radu. Spoznaju da procjenu opasnosti radi za sebe a ne za inspekciju ima mali broj

15

poslodavaca. Ako se zna da je procjena temeljni akt za uspostavu sustava zaštite na

radu kod poslodavca onda je jasno kako će na temelju takvih procjena dalje teći

provedba zaštite u poduzećima

Popis literature, smjernica, propisa:

NOHL, J., THIEMECKE, H. (1988): Systematik zur Durchführung von Gefähr-

dungsanalysen, Tail I und Tail II; Schriftenreiche der Bundesanstalt für

Arbeitschutz Fb Nr. 536; Fb Nr. 542; Dortmund, objavljeno u: GRUBER, H.,

MIERDEL, B. (1997): Leitfaden für die Gefährdungsbeurteilung, Verlag

Technik & Information, Bochum, ERGONOMIKA: Vodič za izradu procjene

opasnosti, Zagreb, 1998.

SALVENDY, D.: Handbook of Human Factors and Ergonomics, John Wiley

and Sons, New York, 1997.,

Smjernice Zajednice od 12. srpnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje

unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (EUROPEAN

ECONOMIC COMMUNITY: Council Directive 89/391/EEC on the introduction of

measures to encourage improvements in the safety and health of workers at

work) Luxembourg, 1989,

Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine," br. 59/96.; 94/96. i 114/03. )

Pravilnik o izradi procjene opasnosti ("Narodne novine", br. 48/97. i 114/02,

126/03)

Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (“Narodne

novine”, br. 6/84,)

Pravilnik o Listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (Narodne novine br.

47/02.)

Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim

opasnostima (Narodne novine 114/02)

16