Epidemiološka obilježja nesreća
-
Upload
matija-platuzic -
Category
Documents
-
view
278 -
download
9
description
Transcript of Epidemiološka obilježja nesreća
![Page 1: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/1.jpg)
![Page 2: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/2.jpg)
Ozljeda je tjelesno oštećenje koje nastaje uslijed iznenadnog izlaganja različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske i fizikalne) ili uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (utapanje ili gušenje)
![Page 3: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/3.jpg)
S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu.
Događaji koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.
![Page 4: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/5.jpg)
NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slično
![Page 6: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/6.jpg)
NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE- tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeđivanja, ozljeđivanja kao posljedica nasilja te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi)
![Page 7: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/7.jpg)
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje zbog svih ozljeda (nenamjernih i namjernih) smrtno strada 5,8 milijuna ljudi s udjelom od 10% u ukupnoj smrtnosti
Vodeći su uzrok smrti u djece i mladih u dobi od 1 do 44 godine starosti.
![Page 8: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/8.jpg)
Od ozljeda u Hrvatskoj umire 2/3 osoba muškog spola i 1/3 osoba ženskog spola.
![Page 9: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/9.jpg)
PROMETNE- 23%OSTALO- 21%SAMOUBOJSTVO- 15%UBOJSTVO- 11%PAD- 8%UTAPANJE- 7%OPEKLINE- 6%OTROVANJE- 6%RAT- 3%
![Page 10: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/10.jpg)
Uzroci smrti od ozljeda u Hrvatskoj
PAD- 35%SAMOUBOJSTVO- 26%PROMETNE- 15%OSTALO- 12%OTROVANJE- 4%UTAPANJE- 3%GUŠENJE- 2%UBOJSTVO- 2%OPEKLINE- 1%
![Page 11: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/11.jpg)
U posljednjem desetogodišnjem razdoblju ukupne ozljede nalaze se na trećem ili četvrtom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj.
61-69/100.000
![Page 12: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/13.jpg)
Ozljede se smatraju važnim javno- zdravstvenim problemom na globalnoj razini te u njihovo sprječavanje i kontrolu treba uložiti još veće napore
Postoje četiri značajne međunarodne preporuke SZO koje se posebno izdvajaju:
![Page 14: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/14.jpg)
1. Regionalni odbor za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (Bukurešt, rujan 2005. godine) donio je Rezoluciju o prevenciji ozljeda u kojoj se pozivaju sve europske države da stave prevenciju ozljeda na vrh ljestvice javnozdravstvenih prioriteta.
![Page 15: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/15.jpg)
2. Vijeće Europske unije u svibnju 2007. godine donosi preporuke o prevenciji ozljeda i promicanju sigurnosti (stvaranje nacionalnih akcijskih planova za prevenciju ozljeda, prevenciju ozljeda kod kuće, sportskih ozljeda , prevenciju nasilja…)
![Page 16: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/16.jpg)
3. Među najnovijim rezolucijama Svjetske zdravstvene organizacije navodi se Rezolucija o prevenciji ozljeda u djece (2011.g), kojom se pozivaju države da postave problem ozljeda u djece u prioritetna područja
![Page 17: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/17.jpg)
4. Vijeće UN-a donosi rezoluciju kojom se razdoblje 2011.-2020. proglašava Desetljećem aktivnosti za sigurnost cestovnog prometa
cilj- smanjiti (za 50%) broj umrlih i teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama
![Page 18: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/18.jpg)
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2011-2020. godine
Osnovni cilj Nacionalnog programa je smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50% do 2020. godine.
![Page 19: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/19.jpg)
Mjere Nacionalnog programa podijeljene su na pet područja djelovanja: promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i ostala područja djelovanja.
![Page 20: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/20.jpg)
Nacionalni program prevencije samoubojstava kod djece i mladih
Akcija je usmjerena na jačanje borbe za trajnu prevenciju samoubojstava, razumijevanje osoba sa samoubilačkim sklonostima i ponašanjem, kao i podizanje svijesti ljudi o toj problematici na globalnoj razini.
![Page 21: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/21.jpg)
Temelji se na:
Ranom prepoznavanje i liječenje depresije i uočavanju rizika suicidalnog ponašanja
Povećanju broja i dostupnosti profesionalaca i usluga na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih
Ograničavanju dostupnosti uobičajenih ili visoko letalnih sredstava za počinjenje samoubojstva i potencijalno rizičnih mjesta
Izradi Postupnika postupanja u slučaju počinjenja samoubojstva ili pokušaja samoubojstva
![Page 22: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/22.jpg)
Prevencija padova i prijeloma kod osoba starijih od 65 godina
Povećati razinu znanja o rizičnim i zaštitnim čimbenicima vezanim uz padove u starijoj dobi te njihovim posljedicama
Povećati spremnost za organizirano ili samostalno bavljenje tjelovježbom
Povećati informiranost o ponudi društvenih i fizičkih aktivnosti na raspolaganju pri klubovima umirovljenika ili u njihovoj (su)organizaciji
Povećati svijest o potrebi i koristima prilagođavanja doma u smislu smanjivanja okolinskih čimbenika rizika
Povećati informiranost o dostupnim (lokalnim) obrtima koji izvode radove u kući
![Page 23: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/23.jpg)
![Page 24: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/24.jpg)
Prometna nesreća – događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.
![Page 25: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/25.jpg)
Prometna nesreća s poginulom osobom – prometna nesreća u kojoj je poginula najmanje jedna osoba na mjestu nesreće, pri prijevozu ili u roku od 30 dana od posljedica te prometne nesreće.
Prometna nesreća s ozlijeđenom osobom – prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena jedna ili više osoba, a nema poginulih osoba.
Prometna nesreća s nastradalim osobama – prometna nesreća u kojoj je nastradala jedna ili više osoba (bilo da se radi o poginulim ili ozlijeđenim osobama).
Prometna nesreća s materijalnom štetom – prometna nesreća u kojoj je izazvana materijalna šteta, a nije bilo nastradalih osoba.
![Page 26: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/26.jpg)
2.636 nesreća ozlijeđeno 1.029 osoba teško su ozlijeđene 163, a lakše 866 osoba poginulo je 8 osoba (pet vozača i tri pješaka)
![Page 27: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/27.jpg)
2013. u 182 zemlje svijeta odnosno 99% svjetske populacije zabilježeno je 1,24 milijuna poginulih osoba u prometnim nesrećama
U prometu je poginulo otprilike 186 300 djece mlađe od 18 godina
Nesreće se rijeđe događaju u visoko razvijenim zemljama, a češće u srednje i nisko razvijenim zemljama
![Page 28: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/28.jpg)
Više od 1000 osoba u dobi 14 do 25 godina svakodnevno pogine na cestama
Prometne ozljede su vodeći uzroci smrti osoba između 10. i 24. godine
Najčešće su ozlijeđeni pješaci, biciklisti, motociklisti i korisnici javnog prijevoza
![Page 29: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/29.jpg)
Namibia → 53.4 Hrvatska → 13.6.Maldivi → 2.4
![Page 30: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/30.jpg)
nedostatno vozačko iskustvo vožnja neprilagođenom brzinom vožnja pod utjecajem alkohola i droge nepoštivanje prometnih propisa neodgovorno ponašanje
![Page 31: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/31.jpg)
Brzina je uzrok svake pete prometne nesreće, odnosno u 504 nesreće u prva 4 mjeseca ove godine.
Prosječno svaki četvrti od ukupno utvrđenih 62.680 prometnih prekršaja bio je prekršaj prekoračenja brzine.
![Page 32: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/32.jpg)
![Page 33: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/33.jpg)
Vozači s nedopuštenom koncentracijom alkohola sudjelovali su prosječno u svakoj osmoj prometnoj nesreći.
U jednoj od ukupno 8 nesreća s poginulim osobama osoba koja je izazvala nesreću je bila pod utjecajem nedozvoljene koncentracije alkohola i to preko 1,5 promila.
![Page 34: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/34.jpg)
Nadzor brzine kretanja vozila te vožnje s nedopuštenom
koncentracijom alkohola su PRIORITET u prevenciji prometnih
nesreća!!
![Page 35: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/35.jpg)
![Page 36: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/36.jpg)
Biciklisti i motociklisti trebaju nositi zaštitnu kacigu Vozači automobila trebaju obvezno vezati sigurnosni
pojas (↓ smrtnost za 61%) Korištenje dječjih sjedalica (↓ smrtnost za 35%) Educirati djecu kako da se snalaze u prometu i kako da
budu viđeni (npr. reflektirajući prsluci) Poboljšanje cestovne infrastrukture Prilagoditi dizajn vozila cestama
![Page 37: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/37.jpg)
![Page 38: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/38.jpg)
Riječ «suicid» dolazi od latinske riječi «sui caedere», što znači ubiti se, dakle, označava čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi.
![Page 39: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/39.jpg)
Tinejdžersko samoubojstvo Eutanazija Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna)
samoubojstva Ritualna samoubojstva Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu Smišljena i afektna samoubojstva Naprasna i polagana samoubojstva
![Page 40: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/40.jpg)
Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD – više od 30 000 godišnje
Incidencija samoubojstava u SAD je oko 12,8 na 100 000.
između 75. i 84. godine učestalost doseže 25,2 na 100 000.
![Page 41: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/41.jpg)
Muških samoubojica ima gotovo 4 puta više od ženskih, iako bi se omjer uskoro mogao približiti iznosu od 3 : 1, jer žene sve više postaju rizična skupina.
Tri puta više žena nego muškaraca pokušava se ubiti, ali u tome ne uspiju.
.
.
![Page 42: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/42.jpg)
Muškarci se obično ustrijele ili objese; žene češće uzimaju tablete za spavanje, pa vjerojatno zbog toga i ima više neuspjelih ženskih samoubojstava.
Svake godine više od 10 000 američkih studenata se pokuša ubiti, a da čak 20 % njih bar jednom tijekom studija pomišlja na samoubojstvo.
![Page 43: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/43.jpg)
Najveću učestalost samoubojstava- Mađarska.
Velika učestalost -
Češka, Slovačka, Finska, Švedska, Japan i Austrija.
Vrlo mala učestalost Grčka, Irska i Italija
![Page 44: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/44.jpg)
“Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu neće ga počiniti”. Činjenica je da gotovo ¾ samoubojica prije samoubojstva zapravo o tome obavijeste druge, bilo u obliku krika za pomoć ili s namjerom da druge povrijede.
![Page 45: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/45.jpg)
4 tipa samoubojstva: EGOISTIČKO ALTRUISTIČKO ANOMIJSKO FATALISTIČKO
![Page 46: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/46.jpg)
U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a na svako izvršeno samoubojstvo dolazi nekoliko pokušaja, a na svakog tko pokuša samoubojstvo dolaze još tri osobe koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.
![Page 47: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/47.jpg)
Hrvatska je na 13. mjestu po broju samoubojstava muškaraca i s prosječnom stopom 34,6, (na prvom je Litva, zatim Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija...), a što se tiče žena je na 10. mjestu u svijetu i s prosječnom stopom 11,7 (na prvom je Šri Lanka, zatim Mađarska, Estonija, Letonija, Litva ...).
![Page 48: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/48.jpg)
Trebamo je ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom
Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samu Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi,
otrov ili opasni predmetu Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju Pokušamo otkriti razloge za uznemirenost
![Page 49: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/49.jpg)
Ne stidimo se i ne ustručavajmo se pozvati pomoć! Ako treba, pozovimo Hitnu pomoć Obratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u
koje imamo povjerenja, profesionalcima kao što je obiteljski liječnik, psiholog, psihijatar
Pozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefon Pozovimo centar za krizna stanja Pozovimo policiju ili socijalnog radnika
![Page 50: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/50.jpg)
![Page 51: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/51.jpg)
Pad je događaj kada se osoba iznenada nađe u položaju iz kojeg bi se morala brzo ispraviti, a to ne može, pa pada na tlo ili na nižu razinu
![Page 52: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/52.jpg)
Najčešće padaju djeca, odrasli rjeđe
Ozlijede od pada u srednjoj dobi teže su nego u djetinjstvu, a padovi u starijoj dobi imaju najteže posljedice
![Page 53: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/53.jpg)
Prema podacima iz EUNESE, zemlje članice Europske Unije podijeljene u 4 skupine prema visinama stopa mortaliteta od padova
SKUPINA S NAJVIŠIM MORTALITETOM
SKUPINA S NAJNIŽIM MORTALITETOM
Danska, Češka, Finska, Norveška, Slovenija, Italija
Španjolska, Grčka, Švedska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo
![Page 54: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/54.jpg)
U SAD-u je u 2000. godini bilo 10 300 umrlih i 2,6 milijuna medicinski liječenih osoba zbog padova (National Vital Statistic System –
Injury Surveillance System) U Hrvatskoj zbog padova godišnje umire
90/10 000 starijih ljudi, žene češće od muškaraca
![Page 55: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/55.jpg)
1/3 stanovnika s 65 godina i više te ½ stanovnika starijih od 80 godina doživi barem jedan pad godišnje
6-10% padova rezultira prijelomom, a još 10% teškim ozljedama
![Page 56: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/56.jpg)
Bolesti Kronične degenerativne
bolesti sustava za kretanje Akutne bolesti
Lijekovi Alkohol Okoliš Vremenske prilike i
slaba vidljivost
![Page 57: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/57.jpg)
Zdravstveni djelatnici Starije osobe Arhitekti i planeri Stube Vanjska okolina Samopomoć
![Page 58: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/58.jpg)
Starije osobe Trebaju biti svjesne svojih sposobnosti, poznavati nuspojave lijekova koje konzumiraju, kontrolirati vid, koristiti pravilnu obuću, Izbjegavati teške fizičke aktivnosti, Biti oprezne prilikom kretanja
![Page 59: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/59.jpg)
Stube Moraju imati
hrapave, nesklizajuće i lako uočljive rubove
Rukohvati uz cijelu dužinu stuba i obostrano, u promjeru 4 cm
Uočljivije obojeni rub zadnje stube
![Page 60: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/60.jpg)
Vanjska okolina Pločnici, ceste i dr. ne smiju imati jame ili
pukotine Postaviti klupe za odmor starijim ljudima Ravne površine održavati čistima
![Page 61: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/61.jpg)
Samopomoć Pomoć članova obitelji Dobrosusjedska pomoć Zdravstvena skrb
![Page 62: Epidemiološka obilježja nesreća](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061517/5695d3ff1a28ab9b029fe72b/html5/thumbnails/62.jpg)
Samopomoć Kada starija osoba padne trebala bi se znati sama
podići Ako su ozlijeđena koljena, sjesti na pod i odgurivati
se U slučaju težih ozljeda pokriti se kako bi se
spriječilo pothlađivanje Telefon ili mobitel držati na niskom ormariću Izvijestiti obiteljskog liječnika Upozoriti na uklanjanje rizika u okolini i vraćanje na
dosadašnje aktivnosti