Plan upravljanja ivotnom sredinom i drutvenim uticajima za podprojekat AL 420 Laktai i Gradika (Republika Srpska)Projekat razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP) Procjena ekolokih i socijalnih uticaja

Januar, 2012.

KONTROLNI LIST

Naruilac: Projekt: Naziv dokumenta: Raunovodstve na ifra projekta: Broj protokola:

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske Projekt razvoja navodnjavanja, Bosna i Hercegovina Ekoloka i socijalna procjena Plan upravljanja ivotnom sredinom i drutvenim uticajima za podprojekat AL420, Gradika i Laktai (Republika Srpska) d-1091

UP-02-996/11-6

Ostali dokumenti koji se odnose na Ugovor:

Broj protokola: UP-02-996/111 UP-02-996/112 UP-02-996/113 UP-02-996/115 UP-02-996/114

Naziv dokumenta Okvir okolinog i drutvenog upravljanja Plan upravljanja okoliem i drutvenim uticajima za podprojekat Gorade (Federacija BiH) Plan upravljanja okoliem i drutvenim uticajima za podprojekat Mostarsko Blato (Federacija BiH) Plan upravljanja ivotnom sredinom i drutvenim uticajima za podprojekat Novo Selo - Bijeljina (Republika Srpska) Plan upravljanja okoliem i drutvenim uticajima za podprojekat Gojkovo polje - Pelagievo (Republika Srpska)

Voditelj projekta: Ime i prezime DATUM Mr Sanda MidiKurtagi, dipl.in.gra. POTPIS

Interna kontrola: Mr Dragana Selmanagi, dipl.in.gra. POTPIS

Direktor: Prof. dr. Tarik Kupusovi, dipl.in.gra POTPIS

10.1.2012.

OPTI PODACI

Nosilac izrade dokumen ta:

Institut za hidrotehniku G. F. U Sarajevu Stjepana Tomia 1 71000 Sarajevo tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 207 949 E-mail: heis@heis.com.ba Web: http://www.heis.com.ba Semra Fejzibegovi, dipl.in.ma. Jasminka Bjelavac, dipl.in.gra. Mr Vukain Balta, dipl.geol. Admir Aladuz, dipl.biol. eljko Lozani, dipl.in.gra. Nijaz Zerem, hidrolog

Prism Research Marala Tita 6t 71000 Sarajevo tel: + 387 33 251 230 fax: + 387 33 251 238 E-mail: info@prismresearch.ba Web: http://www.prismresearch.ba Dino ipa, MBA, dipl.psiholog Elma Zahirovi, dipl. iz javne adm. Aida abanovi dipl.psiholog

Obraiva i:

Sadraj1 UVOD 1.1 KRATKI OPIS PROJEKTA 1.2 CILJ PROCJENE SOCIJALNIH 6 6 2 3 5 5 5 6 9 10 11 13 14 14 24 26 30 30 30 32 35 36 36 37 37 38 45 51 52

I EKOLOKIH UTICAJA

2 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA 3 OPIS PROJEKTA 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 OPIS LOKACIJE PROJEKTA OPIS LOKACIJE PROJEKTA ISTORIJAT POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA LOKACIJI OPIS PRETHODNO KORITENIH SISTEMA NAVODNJAVANJA POTREBE ZA VODOM OPIS PRIJEDLOGA REKONSTRUKCIJE SISTEMA NAIN KORITENJA I ODRAVANJA SISTEMA

4 OPIS OKOLIA I DRUTVENOG OKRUENJA 4.1 FIZIKI OKOLI 4.1.1 BIOLOKE KARAKTERISTIKE 4.1.2 SOCIO-KULTUROLOKE KARAKTERISTIKE 5 PROCJENA UTICAJA PREDLOENIH AKTIVNOSTI NA OKOLI 5.1 UTICAJI NA RIJENI POD-SLIV 5.2 OSTALI UTJECAJI U FAZI REKONSTRUKCIJE 5.2.1 OSTALI UTICAJI U FAZI KORITENJA 5.3 POZITIVNI UTICAJI PROJEKTA NA UPRAVLJANJE 6 JAVNA RASPRAVA 6.1 GLAVNIZAKLJUCI I KOMENTARI SA JAVNE RASPRAVE

OKOLIEM

7 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIEM 7.1 PLAN MJERA ZA 7.1.1 PLAN MJERA ZA 7.2 PLAN PRAENJAPREVENCIJU/UBLAAVANJE OKOLINSKIH UTICAJA PREVENCIJU/UBLAAVANJE UTICAJA NA IVOTNU SREDINU IVOTNE SREDINE

8 ANALIZA POTREBA ZA JAANJEM KAPACITETA I OBUKOM 8.1 NABAVKAOPREME

9 KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOENJE RAZLOGA ZA IZABRANO RJEENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA IVOTNU SREDINU

53

10 INFORMACIJE O MOGUIM TEKOAMA NA KOJE JE NAIAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA 54 11 NETEHNIKI REZIME 12 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA 13 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 14 PRILOZI PRILOZI 55 60 61 62

1 UVOD1.1Kratki opis projektaU junu 2008. godine, nadlene institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su formalno zatraile od Svjetske banke da razmotri mogunost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl. IDP). Opti cilj projekta je da se pobolja profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje unaprjeenjem naina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj projekta e biti dostignut putem: (i) investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje, (ii) jaanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i obuavanja korisnika voda te proirenja usluga sistema i (iii) izrade studija izvodivosti i idejnih rjeenja za drugi krug prioritetnih investicija. Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brko Distriktu (BD). Projekat se sastoji iz 3 komponente: Komponenta 1: Investicije u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju, Komponenta 2: navodnjavanje, Institucionalno jaanje i savjetodavne usluge za

Komponenta 3: Potpora implementaciji Projekta, Monitoring i Evaluacija. Projekat e se implementirati kroz nekoliko pod-projekata na sljedeim pojedinanim lokacijama: RS: Novo Selo u optini Bijeljina, Gojkovo polje u optini Pelagievo, AL420 u blizini grada Aleksandrovca koja se nalazi na teritorijama optina Gradika i Laktai, Pustara u optini Modria te Popovo polje u optini Trebinje. FBiH: pet lokacija u optini iroki Brijeg zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Mostarsko Blato, jedna lokacija u optini Foa-Ustikolina i pet lokacija u opini Gorade zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Gorade, Viika Kaseta u optini apljina, te optine Odak i ivinice. Cjelokupni projekat Razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01 Svjetske banke koja se odnosi na Procjenu ekolokih uticaja klasificiran kao projekat B kategorije. Lokacije koje su posebno oznaene u tekstu gore se smatraju prioritetnim lokacijama za investiranje. One su predmet detaljne ekoloke procjene i za njih je u skladu sa zahtjevima Svjetske banke potrebno pripremiti Plan upravljanja ivotnom sredinom (engl. EMP) koji sadri analizu ekolokih i socijalnih uticaja predloene eme za navodnjavanje. Sa druge strane u skladu sa zahtjevima Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i kriterijima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu sredinu, Sl. Glasnik Republike Srpske, br. 7/06 za ove projekte neophodna je Prethodna procjena uticaja na ivotnu sredinu. Imajui u vidu navedeno, ovaj dokument je uraen kako bi svojim sadrajem zadovoljio i potrebe Svjetske banke i potrebe legislative Republike Srpske u postupku podnoenje zahtjeva za Prethodnom procjenom uticaja na ivotnu sredinu.

Ovdje je potrebno napomenuti da je ova podprojektna lokacija na poetku razmatrana kao prioritetna, te je za nju predviene obaveza izrade Plana upravljanja ivotnom sredinom usklaenog sa zahtjevima Prethodne procjene uticaja na ivotnu sredinu, meutim u kasnijoj fazi projekta se od lokacije odustalo kao od prioritetne, te se za nju, za razliku od lokacija u Pelagievu, Bijeljini, irokom Brijegu i Goradu nije pristupilo izradi projektne dokumentacije rekonstrukcije/izgradnje sistema za navodnjavanje. Imajui u vidu nepostojanje projektne dokumentacije i ovaj dokument sadri ograniene informacije u pogledu opisa projektnih aktivnosti i potencijalnih uticaja na ivotnu sredinu i drutvo. Tokom izrade ovog dokumenta Konsultant se oslonio na podatke prezentovane u Studiji predizvodivosti uraene tokom 2010. godine, kao i podatke iz Studije odrivog razvoja irigacionih povrina u RS.

1.1Cilj procjene socijalnih i ekolokih uticajaCilj izrade Plana upravljanja ivotnom sredinom jeste da se: Analizira trenutno vaei zakonski okvir relevantan za projekte rehabilitacije i izgradnje sistema navodnjavanja i odvodnjavanja, Analiziraju raspoloivi podaci o nultom stanju fizikog i biolokog okolia te socijalnih uvjeta koji su prisutni na terenu, Identificiraju mogui negativni i pozitivni ekoloki i socijalni uticaji projekta i predloe mjere ublaavanja, Predloi program praenja stanja ivotne sredine i socijalnih kretanja.

1 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMAPoslije poetnog pregleda situacije razvojnih podprojekata navodnjavanja (screeninga) od strane Svjetske banke zakljueno je da se ne oekuju nikakvi znaajni negativni uticaji te su klasificirani kao Kategorija 'B' po proceduri Ekoloke procjene OP 4.01. U skladu sa zahtjevima Svjetske banke za ovaj Podprojekat je potrebno pripremiti ekoloku procjenu u formi Plana upravljanja ivotnom sredinom, kao i Okvir za integralno upravljanje tetoinama, Okvir preseljenja i Okvir za drutvenu procjenu koji se odnose na sve Pod-projekte u okviru Projekta razvoja sistema navodnjavanja i koji su dati u Okviru upravljanja ivotnom sredinom. Sa druge strane u skladu sa zahtjevima Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i kriterijima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu sredinu, Sl. Glasnik Republike Srpske, br. 7/06 za ove projekte neophodna je Prethodna procjena uticaja na ivotnu sredinu. U nastavku je dat kratak pregled potreba za dozvolama za podprojekat AL-420. Detaljan pregled zakonskog okvira procjene uticaja na ivotnu sredinu u Bosni i Hercegovini dat je u Okvirnom dokumentu upravljanja ivotnom sredinom za Projekat razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP). Okvir upravljanja ivotnom sredinom (EMF) je dokument u kom se detaljno analizira usklaenost aktivnosti Projekta sa odredbama zakona kojim se regulie zatita ivotne sredine u Bosni i Hercegovini, kao i sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke o ekolokoj procjeni (OP 4.01). Okvirni dokument upravljanja ivotnom sredinom takoer sadri: listu za provjeru, odnosno prepoznavanje (check list) najznaajnijih uticaja na ivotnu sredinu koje mogu uzrokovati budui Pod-projekti u okviru Projekta razvoja navodnjavanja; okvir za drutvenu procjenu koji se moe primijeniti na budue prioritetne projekte u okviru projekta razvoja navodnjavanja; i Integralni plan upravljanja tetoinama, koji je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke, OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment. U skladu sa zahtjevima Uredbe o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS br. 7/06); projekti izgradnje/rekonstrukcije sistema za navodnjavanje su predmet procjene uticaja na ivotnu sredinu i podlijeu proceduri izdavanja ekoloke dozvole. Prema Zakonu o vodama (Slubeni glasnik RS, broj 50/06) projekti razvoja navodnjavanja podlijeu proceduri izdavanja vodnih akata za ije izdavanje je u ovom sluaju zaduena Agencija za vode oblasnog rijenog sliva (distrikta) Save. U Okviru upravljanja ivotnom sredinom detaljno je opisana procedura izdavanja vodnih akata, kao i njihova veza sa ekolokom dozvolom. U skladu sa propisima RS o prostornom ureenju i graenju, za projekte izgradnje sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti odgovarajue akte iz oblasti graenja i to urbanistiku saglasnost, graevinsku dozvolu i upotrebnu

dozvolu. Za projekte rekonstrukcije sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti graevinsku i upotrebnu dozvolu. Takoe, ova vrsta projekta podlijee proceduri davanja koncesije za crpljenje vode u svrhu navodnjavanja, koja je u RS, ureena Zakonom o koncesijama (Slubeni glasnik RS br. 25/02, 91/06 i 92/09). Naredna tabela daje saetak svih potrebnih instrumenata za predloeni podprojekat AL-420. Vano je naglasiti da podnosilac zahtjeva za vodne akte, koncesiju za koritenje vode, te dozvole u skladu sa propisima o graenju jeste budui korisnik sistema. Tabela 1. Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama SB i zakonima RSPodprojekat Kategorija prema SB Instrument ekoloke procjene Procjena uticaja na ivotnu sredinu, Zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole Instrument u skladu sa propisima o vodama Vodni akti Koncesija na pravo koritenja voda za navodnjavanje Instrument u skladu sa propisima o graenju Urbanistika saglasnost Dozvola za graenje Dozvola za upotrebu

AL420 Lijeve polje

B

1

2 OPIS PROJEKTA2.1Opis lokacije projektaPodprojekat AL 420 (Gradika Laktai) je trenutno u fazi ekanja na ukljuenje u projekat navodnjavanja i odvodnje koje e finansirati Svjetska banka i oekuje se od Vlade Republike Srpske da u meuvremenu nastavi aktivnosti na izradi projektne dokumentacije i adresira nerijeena pitanja koncesija i vlasnitva zemljita na ovoj lokaciji. Veoma je bitno to prije razjasniti pitanje izdatih koncesija na ovom podruju. Radi daljih priprema za investiranje u ovo podruje u okviru projekta Svjetske banke, potrebno je obezbjediti detaljne podatke o zakupu zemljita i uvjeriti se da ne postoje konfliktne situacije. Takoe, s obzirom da podaci o postojeem sistemu navodnjavanja i granice zemljinih posjeda nisu sasvim tani, potrebno ih je aurirati.

2.2Opis lokacije projektaLokacija podprojekta se nalazi u blizini grada Aleksandrovca. Polovina lokacije podprojekta lei unutar prostora optine Laktai, a ostala polovina u optini Gradika (Slika 1). Podprojekat AL420 pokriva povrinu 435 ha i lociran je cca 25 km sjeverno od Banja Luke i oko 20 km juno od grada Gradika. AL420 je sastavni dio veeg polja Laktai (Lijeve polje) koje pokriva 4.500 ha i formirano je od grupe bivih dravnih farmi (Slika 2). Zemljite predvieno za rekonstrukciju sistema za navodnjavanje je dravno vlasnitvo, i podijeljeno je izmeu dvije optine. Trenutno ovim zemljitem upravlja nekoliko preduzea kojima je data koncesija i zakup poljoprivrednog zemljita na odreeni vremenski period. U okviru ove lokacije nalaze se vee poljoprivredne farme, a isto tako i manje privatne farme. Detalji o broju izdatih koncesija i potpisanih ugovora o zakupu nisu bili dostupni Konsultantu prilikom izrade ove procjene. Izvor vode za sistem navodnjavanja na ovoj lokaciji podprojekta je podzemna voda ovog podruja koja lei u slivu rijeke Save, odnosno u podslivu rijeke Vrbas.

Slika 1 Lokacija AL420 podprojekta

2

Slika 2 Prostor AL420 podprojekta

2.3Istorijat poljoprivredne proizvodnje na lokacijiPredratna proizvodnja. Ovaj prostor tradicionalno predstavlja vaan prostor za proizvodnju stone hrane. Na ovom prostoru je u periodu prije rata 1992.-1995. postojala poljoprivredna proizvodnja, kako sa nivoa dravne uprave, tako i na nivou privatne proizvodnje sa sistemima za navodnjavanje koje je postavila drava i neformalnim, lokalnim netehnikim sistemima, u kojima nije izvreno povezivanje parcela. U okviru prijeratne poljoprivredne proizvodnje na ovoj lokaciji uzgajale su se raznovrsne ratarske kulture i imale su odreenu trinu prednost sa dobrim prihodom i unutar BiH, a i na podruju dananje Hrvatske i Srbije. Veliki

3

poljoprivredni proizvoai su teili da prodaju vre direktno na glavnim prodajnim mjestima usmjerenim prema dravnom i meunarodnom tritu, a manji poljoprivredni proizvoai su imali pristup uglavnom lokalnom tritu. Postojea proizvodnja. Postojea proizvodnja stone hrane ostaje na relativno niskom nivou uslijed nestaice vode u ljetnim mjesecima. Glavni usjevi su kukuruz i lucerka koji se dominantno koriste za silau. Krompir, voe, i razne vrste povra (bob, graak, paprike, paradajz, kupus, mrkva i lubenica) se takoer uzgajaju na ovom prostoru gdje uslovi i navodnjavanje dozvoljavaju. Neke vee poljoprivredne organizacije su uspostavile dobre trine veze ili koriste proizvode u svojim vlastitim preduzeima za uzgoj stoke, za proizvodnju mesa ili mlijeka. U nekim podrujima kao to je podruje sjeverno od Banja Luke u Lijeve polju, navodnjavanje koje vre zakupci manjih parcela je iroko rasprostranjeno s obzirom da je vodno ogledalo (gornja granica podzemne vode) nekih 4-6 metara dubine od povrine tla. Iako je mogue da se usjevi povra uzgajaju bez navodnjavanja na poetku sezone, navodnjavanje je ipak potrebno kako bi se postigli dobri i pouzdani prinosi, jer u proljetnim i ljetnim periodima javljaju se velike nestaice vode. itarice (ra, zob i penica) se uzgajaju u ovom podruju, odnosno rotiraju se sa stonom hranom i iako se mnoge uzgajaju bez navodnjavanja, prinosi su niski u poreenju sa onima koji imaju pristup navodnjavanju. Na farmi za uzgoj krava preduzea ZZ Liva, poljoprivredna proizvodnja je orijentisana prema proizvodnji uglavnom kukuruza, penice i stone hrane. Proizvodnja prvo zadovoljava vlastite potrebe farme, a nakon toga se vri prodaja na tritu. Trenutni podaci o proizvodnji prikazani nisu bili dostupni, tako da su u narednoj tabeli prikazane procijenjene koliine odreene u okviru razgovora sa ljudima sa farme i prilikom obilaska poljoprivrednih parcela tokom izrade Studije predizvodljivosti. Tabela 2 Vrste koje se trenutno uzgajaju na lokaciji podprojektaVrsta usjeva Ratarski usjevi Kukuruz Penica Krompir Soja Povre Paradajz Paprika Kupus Stona hrana Kukuruzna silaa Voe Kruke Jabuke Ukupno Ukupno podruje koje se obrauje (net ha) Postojee Budue 270 305 100 100 120 35 50 100 0 70 3 30 1 10 1 10 1 10 25 25 25 25 3 25 2 10 2 15 276 435

Prinosi su dati u tabeli ispod. Ovi prinosi su u skladu sa uobiajenim prinosima, iako je prinos krompira prilino visok. Penica se uzgaja u svrhu rotacije kultura.

4

Tabela 3 Prosjeni prinosi (t/ha)Penica Krompir Kukuruz Soja RATARSKI USJEVI 4,0 30,0 4,0 2,5

Dalji rast proizvodnje. Regija Lijeve polja inae ima veoma dugu tradiciju u proizvodnji svjeeg povra1. Ne moe se precizno procijeniti kolika je ukupna proizvodnja povra u odnosu na prijeratnu, ali to je svakako ili na istom nivou ili samo neto manja proizvodnja. Jedan broj proizvoaa povra je zbog poremeaja na tritu poslije rata preao u cijelosti ili dijelom na ratarsku i stoarsku proizvodnju, ali su prinosi ipak neto vei. Kvalitetne i relativno jeftine radne snage ima dovoljno i nije ograniavajui faktor daljnjeg rasta. Polazei od injenice da je intenzivna, profitabilna proizvodnja povra, nemogua bez navodnjavanja, vodni potencijal ovog kraja je svakako glavna komparativna prednost u proizvodnji povra. Voda se na itavom prostoru nalazi na dubini 5-6 metara, a samo u rijetkim godinama se na pojedinim podrujima sputa ispod nivoa od 8 metara. Najvei dio komercijalne proizvodnje povra se navodnjava. U svakom sluaju ovaj region ima izuzetan klimatski, zemljini, vodni i ljudski potencijal za daljnji rast povrtlarske proizvodnje. Sve navedeno je ipak samo potencijal, a za dobre prinose i visok kvalitet je proizvodnju potrebno dovesti na visok tehnoloki nivo. Sadanji tehnoloki nivo proizvodnje povra do momenta berbe, se po miljenju veine sagovornika moe ocijeniti zadovoljavajuim. Problem je u tome to dugorono mogu opstati samo oni koji uspiju dostii i stalno odravati visok tehnoloki nivo. Samo na taj nain pomenute komparativne prednosti mogu doi do punog izraaja, u protivnom one i dalje ostaju samo potencijal. Dodatni problem je to se zahtjevi trita povra mijenjaju znatno bre u odnosu na druge segmente trita hrane. Ovo direktno utie na promjenu tehnologije od izbora sorte- hibrida do berbe. Slika 3 Struktura proizvodnje povra u regiji Lijeve polja Oito je da je jedan od kljunih problema podsektora svjeeg povra veoma nepovoljna struktura proizvodnje. Krompir i kupus su tradicionalno dominantne kulture sa ueem od 65% u ukupnoj proizvodnji. Sa ovakvom strukturom proizvodnje, sektor se ne moe dalje razvijati. Intenzivniji razvoj podsektora nije mogu bez vee diversifikacije proizvodnje i uvoenja u proizvodnju novih kultura. Poljoprivrednici u BiH kao i svugdje u svijetu pripadaju dijelu drutva koje u principu nerado i veoma sporo mijenja svoje navike. Kao to se vidi iz strukture 1 GTZ, Alorg: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje u irem regionu Lijeve polja, Banja Luka,maj 2009. godine, http://www.alorg.ba/download/FinalniIzvjestaj.doc

5

proizvodnje krompir i kupus su dugi niz godina dominantne kulture. Meutim ove dvije kulture ne pokazuju daljnji trend rasta. Proizvodnja se dui niz godina odrava na istom nivou. Do porasta proizvodnje luka je dolo prije svega zbog uvoenja nove tehnologije proizvodnje direktnom sjetvom, koja u uslovima navodnjavanja obezbjeuje prinose i do 50 tona. Nove sorte luka se daleko bolje i due skladite, to znaajno produava sezonu prodaje i direktno utie na trend rasta. Trend rasta proizvodnje lubenice je prije svega na raun pada proizvodnje jagode. Lubenica trai puno vode, koje i ima u izobilju, proizvoai su ovladali tehnologijom i to je najvanije nema problema sa pakovanjem, skladitenjem i transportom. Na pozitivan trend proizvodnje lubenice utjecalo je i otvaranje trita Hrvatske. etiri glavne kulture farmeri najveim dijelom prodaju na Veletrnici u Banja Luci. Ostali dio proizvodnje se u glavnom proda direktno na farmi nakupcima ili farmer sam odvozi otkupljivau, zadruzi. Lijeve polje ima veliki potencijal proizvodnje povra za prehrambenu industriju. Preraivaka industrija ima daleko vee potrebe ali je ova proizvodnja na relativno niskom nivou i farmeri za sada ne pokazuju vei interes. Ima naznaka da bi proizvodnja korniona i paprike mogla porasti ali za intenziviranje ove proizvodnje potrebna je bolja organizacija, rad na uvoenju novih tehnologija uz veu mehanizovanost i vraanje povjerenja izmeu proizvoaa i preraivaa. Konkurentnost na tritu proizvoai odnosno poljoprivrednici jedino mogu postii saraujui zajedno kako bi proizveli kvalitetne proizvode za prodaju i uz uspostavu standarda kvalitete.

2.4Opis prethodno koritenih sistema navodnjavanjaitav prostor, ukljuen u ovu prvu fazu podprojekta, opsluivan je postojeim infrastrukturnim sistemom za navodnjavanje. Ovo je relativno jednostavan sistem koji ine maine za navodnjavanje koje snabdijevaju prostor vodom pumpanjem iz otvorenog rezervoara i putem ukopanih cjevovoda. Osnovne karakteristike ovog podprojekta, predstavljene su narednom slikom. Za glavni sistem ukopanih cjevovoda bio je konstruisan veliki broj sekundarnih cjevovoda pod pravim uglovima prema glavnom cjevovodu i oni su opremljeni hidrantima. Ovaj sistem obuhvaao je pumpanje vode iz rezervoara koritenjem tri centrifugalne pumpe koje pokree elektrina energija, i koje su povezane sa podzemnim cjevovodima sistema za navodnjavanje. Podzemni sistem cjevovoda je izgraen od AC cijevi i trebalo bi da je u nekom razumno dobrom stanju, s obzirom da je u proteklom periodu jedna farma prikopala svoju pumpu na ovaj cjevovod i navodnjavala negdje oko 100 ha zemljita. Ipak e biti potrebno obaviti testove pumpanja da se ovo potvrdi.

6

Slika 4 Raspored sistema za navodnjavanje unutar prostor podprojekta AL420 Sve pumpe su uklonjene, odnosno vie ne postoje na ovoj lokaciji, kao ni pratea oprema i kablovi za elektrinu energiju, ali su cjevovodi ostali. S obzirom na ovu injenicu, nepoznata je specifikacija opreme koja se koristila u prolosti. Pumpne kuice su ostale, ali im je potrebna potpuna rekonstrukcija uz nabavku kompletne mainske i elektrine opreme to ukljuuje kontrolnu elektro-opremu i transformator za pumpnu stanicu, kao i nadzemne elektrine vodove. Prirodna odvodnja na lokaciji je dobra i nisu potrebni povrinski sistemi za odvodnju, odnosno isuivanje zemljita.

2.5Potrebe za vodomU okviru sistema za navodnjavanje na ovoj lokaciji, snabdijevanje vodom se vri zahvatanjem iz otvorenog etverougaonog rezervoara (200m x 35m x 6-15m dubine), smjetenog na jugozapadu od podruja farme za uzgoj krava ZZ Liva (u susjedstvu planirane industrijske zone gdje se ve nalazi AD Mljekara, Banja Luka.). Rezervoar se puni prirodno iz prostora neposrednog okolnog podruja, i ak postoje saznanja da je i u vrijeme ekstremnih sua vodosnabdijevanje sasvim dovoljno da se zadovolje potrebe za vodom u ovom prostoru. Dubina do vodnog ogledala u rezervoaru iznosi 4 6 m od povrine tla. Kroz ire podruje oko

7

lokacije AL420, male farme koriste relativno visoke podzemne vode, kako bi zadovoljili potrebe za vodom prilikom navodnjavanja, koristei male elektrine i dizel pumpe. Ovo indicira na visok nivo podzemne vode u regionalnim okvirima, prije negoli pojavljivanje na pojedinim mjestima, ali svejedno ne daje indikacije o brzini punjenja akvifera. Kako je ovaj prostor bio koriten preko 60 godina za sisteme navodnjavanja kako bi se obezbjedila voda tokom ljetnih mjeseci, moe se pretpostaviti da je snabdijevanje vodom manje-vie odgovorilo potrebama. Ovo e u narednoj fazi biti potvreno putem provoenja testa pumpanja vode. Potrebe za vodom e se na ovoj lokaciji zadovoljiti pumpanjem podzemne vode. Ovakva situacija se nije mijenjala od poetka navodnjavanja ovog podruja prije mnogo godina. Potrebno e biti vriti monitoring koliina raspoloive i iskoritene podzemne vode kako bi se potvrdilo da e potreban protok biti na raspolaganju u periodu vrnog optereenja potreba za vodom za navodnjavanje (juliseptembar).

2.6Opis prijedloga rekonstrukcije sistemaIako je sistem za navodnjavanje u ovom podruju jo u funkciji, potrebne su investicije da se prevladaju odgoena i neadekvatno finansirana godinja odravanja isto tako kao i tete od posljedica rata. Trenutne nestaice vode potjeu upravo od nedostatka opreme za navodnjavanje. Potrebno je bez odgaanja to prije pojasniti uslove davanja pod zakup ovog prostora i omoguiti dui vremenski period zakupa prostora. Rekonstrukcija, racionalizacija i poboljanje sistema navodnjavanja u okviru prijedloga rekonstrukcije podprojekta e minimizirati optereenje na postojei vodni resurs. Nedostatak opreme za navodnjavanje sprjeava realizaciju ovog podruja u punom potencijalu, to se reflektira na dobivanje sezonskih prinosa. Uticaj proteklog rata i zanemarivanje svakodnevnog odravanja i redovne upotrebe, doveli su do tekuih problema. Glavni problem je nedostatak maina za navodnjavanje, kao i problemi davanja poljoprivrednih parcela u najam. Prijedlog za poboljanje sistema za navodnjavanje na lokaciji ovog podprojekta obuhvata sljedee: Nabavku maina za navodnjavanje, Popravke, obnova i opremanje glavne pumpne stanice i vodozahvata na junom dijelu farme, Provjera i testiranje postojeih cjevovoda i hidranata i zamjena gdje je to potrebno, Testiranje pumpanja vode i kapacitet postojeeg rezervoara, Poboljanja pristupnih puteva sa ljunanim povrinama. U ovom trenutku nije postignuto eljeno navodnjavanje i to ima znaajan negativan uticaj na prinose. Kao dio poboljanja, predloenih u okviru Akcionog plana izraenog 2007. godine, u nekim narednim fazama projekta kompletno Polje Laktai planirano je da dobije poboljan sistem za navodnjavanje iz rijeke Vrbas prema istoku.

8

Slika 5 Lokacija podprojekta AL 420

1.1Nain koritenja i odravanja sistemaRekonstrukcija postojeeg sistema navodnjavanja koja se u prvoj fazi planira obuhvata parcele na kojima su smjeteni: Zemljoradnika zadruga, odnosno farma za uzgoj krava ZZ Liva, optina Laktai koja se bavi uzgojem stone hrane i proizvodnjom sira (u sklopu predmetnog podruja), MARBO, d.o.o. Laktai, uzgoj krompira i proizvodnja ipsa, Linija voa, d.o.o. Brko, PJ Banja Luka, plantaa za uzgoj voa, te manji poljoprivredni uzgajivai. Na irem projektnom podruju koje bi bilo razmatrano u drugoj fazi nalaze se polja na kojima se vri navodnjavanje, kao i drugi gospodarski objekti koji koriste ili planiraju koristiti takoe podzemne vode ovog podruja: Druge povrine koje se navodnjavaju (ukupno opine Laktai i Gradika): 1.711 ha, Farmaland A.D. Nova Topola, optina Gradika - Farma za uzgoj stoke, 9

Vodozahvat JKP Budunost Laktai, Banjaluka mljekara (u sklopu predmetnog podruja), te budua industrijska zona u blizini spomenute mljekare. U okviru novih uslova zakupa poljoprivrednih povrina, postoji niz malih privatnih korisnika voda, kao i veih poljoprivrednih preduzea. Granice farmi i vlasnitvo nad zemljitem e morati jasno da bude uspostavljeno u ovom podruju, s obzirom da se planira stvaranje udruenja korisnika voda. Ovo e biti neto novo za ova podruja i bie potrebna dodatna ulaganja kako bi se postigli zadovoljavajui rezultati. Upravljanje sistemom navodnjavanja i koritenjem voda na podruju podprojekta AL420 e biti zasnovano na uspostavljanju formalnih ugovora za korisnike voda. Cilj ovoga je da se smanji finansijsko optereenje na optine i/ili dravne organe vlasti delegiranjem rutinskih aktivnosti koritenja i odravanja na grupu farmera koji e biti organizovani u formalno udruenje korisnika voda (UKV). Sve zainteresovane strane e biti predstavljene u Upravi organa vlasti ili tijela za upravljanje vodama ovog podruja kojim e se upravljati i koje e imati specifine zadatke i odgovornosti i koje e djelovati kao sveobuhvatni regulator koritenja voda u ovom podruju. Predstavnici Uprave ovog tijela e biti izabrani ispred optina, Udruenja korisnika voda i Agencije za vode. Oni e se sastajati redovno i ne samo da e davati upute za sve korisnike voda u ovom podruju, nego e imati zadatak i da razrijee sve sporove, da zaprimaju nove prijave odnosno molbe za zahvatanjem vode, zatim e upravljati vodama u uslovima ekstremnih protoka (maksimuma, tj. protoka u vrijeme poplava, te veoma niskih ljetnih protoka), kao i pruanje uputa u hitnim sluajevima. Koristi od formiranja udruenja korisnika voda je neto to korisnici voda i lokalno osoblje vladinih institucija sve vie cijeni. Koristi koje su se pokazale u dravama koje ve imaju udruenja korisnika voda su sljedee: dogovori o raspodjeli vode i koritenju i smanjenje konfliktnih situacija u pitanjima koritenja vode, sa pouzdanim upravljanjem vodama, farmeri mogu mijenjati rasporede u izboru usjeva prema profitabilnijim usjevima, kao npr. promjena sa kukuruza, penice i duhana na rani krompir, paradajz, povre i bobiasto voe (jagode, maline), korisnici voda rade zajedniki na koritenju i odravanju sistema za navodnjavanje, zajedniko okupljanje farmera kroz udruenje poboljava komunikaciju i razumijevanje problema, te vodi ka boljem rjeavanju tih problema, koji su u dosta sluajeva zajedniki problemi. Ono to je veoma znaajno jeste da se prije faze izgradnje svi sloe oko formiranja udruenja korisnika voda i pripadnosti tom udruenju. Planirano je da farmeri koji koriste sistem navodnjavanja na ovom podruju u budunosti plaaju naknade za vodu za usluge koje dobivaju odnosno za koritenje sistema navodnjavanja. U narednoj fazi projekta bie potrebno objasniti svim farmerima da ukoliko ele da se sistem pobolja, bie potrebno da korisnici plaaju vodne naknade i to u zavisnosti od nivoa usluge koju dobivaju.

10

1 OPIS OKOLIA I DRUTVENOG OKRUENJA1.1Fiziki okoliKlimatske karakteristike terena Podaci o klimatskim karakteristikama preuzeti su iz Studije odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a, koju je izradio Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina, 2007. godine. Sjeverno podruje BiH, u kojem se nalazi razmatrana podprojektna lokacija, pripada klimatskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom koja je karakteristina po dosta otrim zimama i toplim ljetima. Prema postojeim podacima, najhladniji mjesec je januar sa srednjim temperaturama od -1,0C do -0,5C, a najtopliji juli sa srednjim temperaturama oko 20C. Srednje godinje temperature se kreu od 10 do 11C. U narednoj tabeli su prikazane srednje mjesene i srednje viegodinje temperature reprezentativnih meteorolokih stanica koje se nalaze na ovom podruju: Tabela 4 Srednje viegodinje i karakteristine srednje mjesene temperatureMeteorol oka stanica MS Banja Luka MS Doboj MS V. Kladua Nadmor ska visina m n.m. 160 146 157 Period obrad e god 61-90 61-90 Srednja godinja temperatura C 10,6 10,6 10,5 Minimalne srednje mjesene C mjesec -0,7 -0,7 -0,3 jan. jan. jan. Maksimalne srednje mjesene C mjesec 20,6 20,3 19,9 juli juli juli

Osnovne karakteristike padavinskog reima umjereno kontinentalnog pojasa su relativno pravilna zastupljenost padavina unutar cijele godine, sa veim prosjenim padavinama u toplijem dijelu godine (maksimum u junu od 90 do 100 mm) i manjim padavinama u hladnijem dijelu godine (minimum u februaru od 55 do 65 mm). Sume godinjih padavina se kreu od 850 do 1000 mm. Prosjene sume godinjih padavina i karakteristine srednje mjesene padavine za reprezentativne kiomjerne stanice iz razmatranog podruja dane su u narednoj tabeli: Tabela 5 Sume godinjih padavina i karakteristine srednje mjesene padavineKiomjer na stanica KS Srbac KS Banja Luka KS Gradika KS Prijedor Nadmor ska visina m n.m. 95 160 94 135 Period obrade god 55-87 55-87 55-87 61-90 Suma godinjih padavina mm 874 1054 822 913 Minimalne srednje mjesene mm mjesec 58 feb. 67 52 56 feb. feb. feb. Maksimalne srednje mjesene mm mjesec 87 juli 115 89 90 juli juli juli

11

Kiomjer na stanica KS Sanski Most KS Derventa KS Doboj KS Pribini

Nadmor ska visina m n.m. 158 110 146 345

Period obrade god 61-90 61-90 61-90 60-84

Suma godinjih padavina mm 1024 906 870 1141

Minimalne srednje mjesene mm mjesec 62 60 56 74 feb. feb. feb. feb.

Maksimalne srednje mjesene mm mjesec 104 103 102 126 juli juli juli juli

U januaru i februaru padavine se uglavnom javljaju u obliku snijega. Godinje padavine su dobro rasporeene kroz godinu, mada u vrhuncu sezone rasta biljaka postoji varijabilnost u padavinama, kako u vremenu, tako i koliinama, tako da su usjevi pogoeni nedostatkom vlanosti tla. Podaci su sa oblinje meteoroloke stanice Banja Luka. Evaporacija i evapotransporacija su klimatski faktori koji se registruju samo na nekoliko meteorolokih stanica u BiH. Kako bi se dobila vrijednost evapotranspiracije na ovom podruju koritena je empirijska metoda Tornthwitea prema kojoj se PET rauna preko temperature. Proraunata potencijalna evapotransporacija za MS Banja Luka je PET = 852 mm. Stvarna evapotranspiracija za razmatrano podruje iznosi 0,85xPET, a evaporacija sa slobodne povrine vode 1,25xPET. Na osnovu suma godinjih padavina odreene su sume padavina osiguranosti 90 i 95% (sume padavina u sunim godinama ranga pojave jednom u 10 i 20 godina). Uz pomo zavisnosti Pe = 1,065xPbr 598 odreene su visine efektivnih padavina, te su odreeni specifini oticaji, to je prikazano u narednoj tabeli: Tabela 6 Sume godinjih padavina i specifini oticaji za KS Banja LukaKiomje rna stanica

Pbruto,sr mm/g od 1054

Pbr,90 mm/g od 846

Pbr,95 mm/g od 798

Pe,sr mm/g od 525

Pe,90 mm/g od 303

Pe,95 mm/g od 252

qsp,sr l/s/k m2 16,6

qsp,90 l/s/k m2 9,6

qsp,95 l/s/k m2 8,0

KS Banja Luka

Dostupni i koriteni izvori vode za navodnjavanje Pod-projektno podruje AL420 nalazi se u slivu rijeke Vrbas iz koje se prihranjuju i podzemni vodonosnici u ovom podruju. Voda za potrebe navodnjavanja moe se crpiti direktno iz rijeke Vrbas ili iz podzemnih vodonosnika. Crpljenjem podzemne vode za potrebe navodnjavanja indirektno se crpi voda iz rijeke Vrbas koja najveim dijelom prihranjuje to podruje. Kako u podzemlju postoje znatne zalihe voda, njihovim crpljenjem se ne utjee istovremeno na koliinu vode koja protjee Vrbasom, nego se ti utjecaji osjeaju sa zakanjenjem i ublaeni su zbog efekta akumulacije.

12

U cijeloj BiH se mogu izdvojiti tri zone podzemnih voda: sjeverna, srednja i juna. Procjenjuje se da se u sve tri zone na podruju BiH nalazi oko 16 m 3/s podzemnih voda. Prihranjivanje se odvija najveim dijelom iz vodotoka, a manjim dijelom iz padavina. Procijenjene koliine vode u aluvionu rijeke Vrbas sjeverno od Laktaa iznose oko 5,00 m3/s. Treba napomenuti da podzemne vode predstavljaju resurs sa kojim se najvie rauna pri analizama vodoopskrbnih sistema naselja. Sistem za navodnjavanje podprojektnog podruja koristi vodu iz povrinskog kopa dimenzija 200m x 35m x 6-15m. Ovaj rezervoar se prihranjuje podzemnim vodama. Prema navodima korisnika, i za vrijeme izraenih sua na raspolaganju je dovoljna koliina vode kako bi se zadovoljile potrebe svih korisnika u ovom podruju. Nivo vode u rezervoaru je 4-6m ispod razine tla. Kako se voda na ovom podruju koristi za razne svrhe (prvenstveno navodnjavanje) ve 60 godina i u vrijeme sunih perioda, moe se pretpostaviti da izvor vode manje-vie zadovoljava potrebe korisnika. Kako bi se preciznije odredio reim podzemnih voda, potrebno je izvriti detaljnija hidrogeoloka i hidrodinamika istraivanja. Kako je predvieno Studijom odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina, 2007. godine, kod postojeih sistema za navodnjavanje, u koje spada i lokacija AL420, izvorita vode ne treba mijenjati do izgradnje novih natapnih sistema na njihovom podruju. Procijenjene potrebe za vodom hidromodul navodnjavanja Prorauni i hidromoduli navodnjavanja preuzeti su iz Studije odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a i Studije predizvodljivosti za predmetno podruje. Za proraun hidromodula navodnjavanja koriteni su podaci mjesenih potreba za vodom (mjeseni manjak) desetogodinje frekvencije u mjesecu maksimalnog manjka (obino mjeseci juli i august) i to manjak na nivou mjesenih vremenskih intervala. Na nivou kraih, dekadnih intervala, manjak je povean za 30%, radi ekstremno sunog perioda u mjesecu. Zalivna norma kod kienja se kree, ovisno od stanja razvoja biljke, od 30 do 50 mm. Kod primjene zalivne norme od 30 mm, treba osigurati turnus u trajanju od 9 dana. To znai da u roku od 9 dana treba izvriti zalijevanje cijelog natapnog sistema normom zalijevanja od 30 mm. Tabela 7 Hidromodul navodnjavanja za Pod-projekt AL420Op tina Povri na (ha) Mjeseni neto manjak 1/10 (mm/m2) 125 Koeficijent varijacije Neto manjak (mm/m2) Mjeseni q24 (l/s/ha) Dekad ni q24 (l/s/ha ) UKUP NO Qzahvata

Grad ika Lakt ai

219

1,3

162,50

0,607

0,789

172,7 9 204,8 2

266

122

1,3

158,60

0,592

0,770

Proraunatim vrijednostima hidromodula navodnjavanja dodani su gubici na transport i raspodjelu i to u vrijednosti od 30% kako bi se dobile bruto vrijednosti hidromodula navodnjavanja.

13

Zahvatanje vode se vri putem vodozahvata ukupnog kapaciteta Q = 377,61 l/s. Kako je ve reeno, ova koliina je izraunata za ekstremne uvjete sua (mjesene potrebe vode desetogodinje frekvencije u mjesecu maksimalnog manjka, uz poveanje za 30% radi ekstremno sunog perioda u mjesecu) i gubitaka u transportu i raspodjeli (poveano za jo 30%). To je ukupno poveanje od 69%. Ukoliko bi smanjili ukupni kapacitet zahvatanja za ovih 69% dobili bi vrijednost potrebne koliine zahvatanja od Q = 223,43 l/s kao mjesenu potrebu vode (mjeseni manjak) desetogodinje frekvencije u mjesecu maksimalnog manjka. Moe se zakljuiti da e u veini sluajeva sistem raditi sa mnogo manjim kapacitetom i potrebama nego je to proraunato. Hidroloki reim razmatranog podruja Na rijeci Vrbas uspostavljeno je vie vodomjernih stanica koje prate vodostaje i proticaje dui niz godina. VS Delibaino selo nalazi se cca 16 km uzvodno od podprojektne lokacije. Za proraune su koriteni raspoloivi podaci koje je ova vodomjerna stanica zabiljeila u periodu od 1926. do 1974. godine. Budui da se podprojektno podruje nalazi nizvodno od VS Delibaino selo, moe se zakljuiti da su i proticaji rijeke Vrbas na lokaciji podprojekta vei zbog dodatnog prirasta slivne povrine koja nije uzeta u obzir, a pripada rijeci Vrbas na potezu od VS do podprojektne lokacije (na duini toka od cca 20 km). Ovo pojednostavljenje prorauna je na strani sigurnosti. Podaci za VS Delibaino selo preuzeti su iz Hidroloke studije povrinskih voda vodnih resursa SR BiH (I tom knjiga 10) koju je izradio Zavod za vodoprivredu Sarajevo 1978. godine. Za vodomjernu stanicu Delibaino selo koriteni su podaci za niz od 49 godina (1926 1974), to se moe smatrati dovoljno dugim nizom osmatranja za kvalitetnu hidroloku obradu. Srednji proticaji i linija trajanja proticaja Podaci o srednjim godinjim proticajima rijeke Vrbas na VS Delibaino Selo u periodu od 1926-1974 godine dati su u narednoj tabeli: Tabela 8 Srednji godinji i srednji mjeseni proticaji na VS Delibaino SelosrQmj (m3/s) VS Delibaino Selo rijeka Vrbas VI I 81 VII I 58 srQg od

I 125

II 135

III 159

IV 178

V 151

VI 121

IX 55

X 82

XI 124

XII 139

(m3/s) 117

Podaci o karakteristinim proticajima dati su u narednoj tabeli: Tabela 9 Karakteristini proticaji na VS Delibaino SeloF sliv km2 5150 Qsr m3/s 117 minQd,9 5 m3/s 18,3 minQd,9 0 m3/s 20,5 minQsr,9 5 m3/s 26,3 minQsr,9 0 m3/s 28,6

VS Delibaino Selo rijeka Vrbas

14

gdje su minQd,95 i minQd,90 minimalni dnevni proticaji osiguranosti 95, odnosno 90%, a minQsr,95 i minQsr,90 minimalni srednjemjeseni proticaji osiguranosti 95 i 90%. Na narednoj slici prikazan je histogram viegodinjih srednjih mjesenih proticaja i izraunata minimalna srednjemjesena vrijednost proticaja 95% osiguranosti.

Slika 6 Histogram viegodinjih srednjih mjesenih proticaja Moe se vidjeti da su suni mjeseci u godini 7, 8, 9 i 10, a viegodinji srednji mjeseni proticaji se kreu izmeu 55 i 82 m3/s. Vrijedan podatak o broju pojave, odnosno uestalosti minimalnih mjesenih proticaja minQmj po mjesecima za obraeni niz godina prikazan je na narednoj slici.

15

Slika 7 Uestalost pojave minimalnih srednjemjesenih proticaja po mjesecima za niz od 49 godina Sa ove slike vidljivo je da se minimalni proticaji javljaju najee u 8, 9 i 10 mjesecu. Sa stanovita poljoprivrede i navodnjavanja najznaajniji su mjeseci juli i august kada su potrebe za dodatnom vodom najvee (na slici su obiljeeni zelenom bojom). U narednoj tabeli prikazani su minimalni proticaji rijeke Vrbas na profilu VS Delibaino Selo u vegetacionom periodu, koji je znaajan sa aspekta navodnjavanja, za razliit rang pojave (jednom u dvije, pet, deset i dvadeset godina): Tabela 10 Minimalni proticaji na VS Delibaino Selo u vegetacionom perioduVS Delibaino Selo rijeka Vrbas Povratni period T (god) Proticaj Q (m3/s) 2 32,2 5 25,6 10 22,4 20 19,9

U nastavku se daju i tabele sa minimalnim srednjim godinjim proticajima i srednjim mjesenim proticajima za izrazito sunu godinu (1956.). Tabela 11 Minimalni srednji godinji proticaji na VS Delibaino SeloMin srQmj (m3/s) VS Delibaino Selo rijeka Vrbas I 77, 1 II III IV V VI VII 50, 1 VIII IX 35, 3 X 42, 5 XI XII

77

96,1

117

90,1

67

38

61,3

75,1

16

Tabela 12 Srednji mjeseni proticaji za sunu godinu 1956. na VS Delibaino SeloVS Delibaino Selo rijeka Vrbas srQmj 1956 (m3/s) I 93 II 70 III 69 IV 121 V 113 VI 78 VII 61 VIII 38 IX 18 X 15 XI 28 XII 46

Na sljedeoj slici dat je grafiki prikaz minimalnih srednjih mjesenih proticaja i srednjih mjesenih proticaja za sunu godinu (1956) u vidu histograma.

Slika 8 Histogram viegodinjih minimalnih srednjih mjesenih proticaja i srednjih mjesenih proticaja za sunu godinu (1956.) Sa prethodne slike moe se vidjeti da su minimalni srednji mjeseni proticaji rijeke Vrbas na VS Delibaino Selo za mjesece juli i august (koji su najznaajniji sa stanovita navodnjavanja poljoprivrednih kultura), respektivno 50,1 m3/s i 38 m3/s. U narednoj tabeli dati su podaci o unutargodinjoj raspodjeli proticaja, odnosno vrijednostima proticaja Q za dati postotak trajanja koji predstavljaju prosjenu liniju trajanja. Tabela 13 Unutargodinja raspodjela proticajaVS Delibaino selo rijeka Vrbas Postotak trajanja p(%) Proticaj (m3/s) 5 332 10 254 Unutargodinja raspodjela proticaja 20 184 30 147 40 120 50 99,4 60 83 70 68 80 53,5 90 38,6 95 29,6

17

Na osnovu podataka o vrijednostima proticaja za date postotke trajanja formirana je linija trajanja proticaja za profil rijeke Vrbas na VS Delibaino selo. Uz liniju trajanja na sljedeoj slici prikazani su i prosjeni viegodinji proticaj (Qsr = 117 m3/s), te minimalni srednjemjeseni proticaj 95% osiguranosti (minQsr,95 = 26,3 m3/s).

Slika 9 Linija trajanja proticaja za rijeku Vrbas na VS Delibaino Selo Sa linije trajanja proticaja uoljivo je da viegodinji srednji i proticaji vei od njega traju otprilike 41% vremena. Minimalni srednjemjeseni proticaj osiguranosti 95% traje otprilike 96% vremena, to znai da se proticaji manji od njega u prosjeku godinje javljaju u 14 dana. Ako u obzir uzmemo broj pojave minimalnih srednjemjesenih proticaja, za pretpostaviti je da je ovih 14 dana rasporeeno u 8, 9, i 10 mjesecu. U analizama koje su uraene za potrebe Studije odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina, 2007. godine, posmatrana je prosjena linija trajanja proticaja i minimalna linija trajanja osiguranosti 90% (ova linija je reprezentativna za vodotok Vrbas u sunoj godini

18

10-godinjeg ranga pojave). Razlika linije trajanja i vodoprivrednog minimuma predstavlja liniju raspoloivog zahvatanja iz otvorenog toka. U nastavku se daje linija trajanja proticaja za profil rijeke Vrbas u podruju Lijeve polja, optina Laktai, koja je pruzeta iz Studije odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a.

Slika 10 Linija trajanja proticaja za rijeku Vrbas na profilu podprojektne lokacije Ukoliko bi se zahvatanje vode vrilo direktno iz rijeke, u prosjenoj godini iz Vrbasa bi bilo na raspolaganju u minimumu svega 2,5 m3/s, dok bi u sunoj godini povratnog perioda T = 10 godina proticaj u rijeci Vrbas bio manji ili jednak minQsr,95 u trajanju od 2,8% vremena (oko 10 dana), to znai da ne bi bilo mogue zahvatanje vode direktno iz Vrbasa. Ali kako je ve reeno, zbog znaajnih podzemnih zaliha vode i u ovom periodu bi se mogle crpiti podzemne vode. U periodima malih voda HE Boac, koja se nalazi uzvodno na rijeci Vrbas i ima akumulaciju sa mogunosti 7-dnevnog izravnanja proticaja, osigurava minimalni proticaj na profilu hidroelektrane od minQsr,95 =17 m3/s kao vodoprivredni minimum. Na taj nain se poveava proticaj u vrijeme ekstremno malih voda to pozitivno djeluje na ivi svijet u i pokraj rijeke, kao i nizvodne korisnike. Ekoloki prihvatljiv proticaj Za predmetni profil rijeke Vrbas odreena je minimalna srednjemjesena vrijednost proticaja 95% osiguranosti, i ona iznosi minQsr,95 = 21,9 m 3/s. Prema vaeoj zakonskoj regulativi ovaj proticaj smatra se ekoloki prihvatljivim proticajem kojeg je nuno osigurati u koritu rijeke, sve do donoenja novog podzakonskog akta. Naime, Zakonom o vodama, Slubeni glasnik RS, br. 50/06, od 11.05.2006. godine, ekoloki prihvatljiv proticaj definisan je lanom 65. na sljedei nain:

19

(1) Ekoloki prihvatljivi protok se utvruje na osnovu sprovedenih istranih radova i u skladu sa metodama za njegovo odreivanje definisanih u podzakonskom aktu iz stava 3. ovog lana, uzimajui u obzir specifinosti lokalnog ekosistema i sezonske varijacije protoka. (2) Do donoenja podzakonskog akta, ekoloki prihvatljivi protok e se utvrivati na osnovu hidrolokih osobina vodnog tijela za karakteristine sezone, kao minimalni srednji mjeseni protok devedesetpetpostotne obezbjeenosti. (3) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadlenim za ekologiju, propisuje metodologiju za odreivanje ekoloki prihvatljivog protoka. Pored metodologije, posebnim podzakonskim aktom e biti definisana minimalno potrebna prethodna istraivanja, nadlene institucije i procedure donoenja odluka. (4) Trokove potrebnih istraivanja snosi investitor, odnosno korisnik. Kvalitet vode Na dionicama vodotoka i podzemnim izdanima gdje nedostaju pouzdani podaci o kvalitetu voda, u narednoj fazi potrebno je provesti nekoliko serija uzorkovanja i utvrditi njihov kvalitet. Za ispitivanje kvaliteta voda, pripremie se poseban program ispitivanja. Ispitivanje kvaliteta voda za navodnjavanje, kao i klasifikacija i kategorizacija, obavlja se prema metodologiji propisanoj Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 42 od 31.08.2001. godine) i Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 40/03 lista I). Ispitivanja na terenu bi trebala obuhvatiti mjerenja osnovnih fiziko-hemijskih parametara koji se mjere in-situ: temperatura vode, temperatura vazduha, pH, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, procenat zasienja vode kiseonikom, kao i indikatore organskog i fekalnog optereenja. Geoloka i hidrogeoloka obiljeja lokaliteta U hronostratigrafskom smislu, lokalitet AL420 zastupljen je sedimentima Kvartara, predstavljenim u vidu preteno iroko rasprostranjenih sedimenata druge rijene terase (t2), te u manjoj mjeri zastupljenih sedimenata prve rijene terase (t1), rijeke Vrbas. Litoloki, prva rijena terasa sainjena je od pijeskova, ljunka i gline, a nalazi se u transgresivnom superpozicionom odnosu prema sedimentima druge rijene terase, koja je po litologiji identina prethodnim, ali neto kompaktnije istaloena. Ukupna debljina sedimenata prve i druge rijene terase iznosi oko 25 30 metara. U neposrednoj podlozi ovih Kvartarnih tvorevina, nalaze se sedimenti gornjeg Miocena (M32), koji u litolokom smislu takoer oznaavaju prisustvo pjeskovito-ljunkovitih materijala sa proslojcima glina, debljine cca 200 300 metara. Generalno posmatrano, u hidrogeolokom pogledu Miocen oznaava slabopropusne materijale, koji imaju funkciju podinske hidrogeoloke barijere. Sedimente prve i druge rijene terase u hidrogeolokom smislu, karakterie znatna zavodnjenost, zbog ega je u znaajnom obimu na predmetnom lokalitetu i mogue odravati u funkciji sistem navodnjavanja. Kvartarni sedimenti, kao dobro vodopropusni materijali sa karakteristikom akvifera, koji grade terene poljoprivrednog dobra podprojekta AL420, u 20

krovinskom dijelu uglavnom su pokriveni humusnom komponentom i muljevitoglinovitim materijalima malih debljina, zbog ega je infiltracija atmosferilija, kao i infiltracija povrinskih voda u podzemlje relativno brza. S tim u vezi vano je naglasiti, kako zbog svoje znaajne prostorne zastupljenosti, tako i dobrih filtracionih karakteristika, te blizine rijeke Vrbas, sedimentacionu sredinu prve i druge rijene terase unutar istraivanog podruja, karakterie iznimno rijetka pojava deficita podzemnih voda. Poljoprivredno dobro podprojekta AL420, obuhvata dobro drenirano uglavnom glinovito do muljevito-glinovito tlo, naglaeno bolje propusno u segmentu sainjenim od mjeavine ljunka i pijeska, koji ine osnovnu sedimentacionu masu unutar tretiranog prostora. Ovo su veoma prikladna tla za navodnjavanje, ali takoer zahtijevaju dobro upravljanje, poto opseg infiltracije ipak moe biti nizak na nekim dijelovima farme.

Slika 11 Geoloka podloga prostora lokacije podprojekta AL420

1.1.1Bioloke karakteristikePrilikom posjete lokalitetu Lijeve polje koje se nalazi na prostoru optine Laktai i optine Gradika na predmetnoj podlozi namijenjenoj za navodnjavanje, te u neposrednoj blizini iste konstatovane su slijedee vrste biljaka: Tabela 14 Prikaz biljnih vrsta na podruju podprojekta Vrsta Silene vulgaris (Moench) Garcke Euphorbia cyparissias L. Ambrosia artemisiifolia L. Artemisia absinthium L. Vicia cracca L. Abutilon theophrasti Medik pucavac mljeika ambrozija pelin grahorica abutilion Narodno ime

21

Vrsta Datura stramonium L. Anthemis arvensis L. Sorghum halepense Pers. Convolvulus arvensis L. Lolium perenne L. Cichorium intybus L. Taraxacum officinale F.H. Wigg Hordeum secalinum Schreb Arctium lappa L. Achillea millefolium L Plantago lanceolata L. Portulaca oleracea L. Avena fatua L. tatula

Narodno ime

kukuruzna kamilica divlji sirak lozica ljulj vodopija maslaak jemenica iak kunica uskolisna bokvica tuanj divlja zob

Lokalitet Lijeve polje pripada eurosibirsko boreoamerikoj regiji, koja je na ovom prostoru zastupljena Srednje europskom provincijom koja zahvata najvei dio sjevernih nizija Bosne i Hercegovine. Na samom lokalitetu nije uoena spratovnost biljnih vrsta, zbog intenzivnog koritenja zemljita u poljoprivredne svrhe. Na lokalitetu dominiraju kulture krompira (Solanum tuberosum L.), suncokreta (Helianthus annus L.), silanog kukuruza (Zea mays L.) te drugih vrsta industrijskog bilja. Zbog velikih prostranstava koje zauzimaju kulture industrijskog bilja, uz rubove parcela se razvila vegetacija ugaenih stanita klase Plantaginetea maioris Tx.et Prsg. 50, reda Plantaginetalia maioris Tx. 50, te uz neke parcele i vegetacija nitrofilnih stanita klase Chenopodietea br. Bl. 51, reda Cenopodietalia Br. Bl. 31 em. 36. ivotinjski svijet je takoer, siromaan. Najbrojnije su populacije raznovrsnih insekata koje prati brojna i raznovrsna fauna paukova. Od sisarskih vrsta, najbrojnija je populacija glodara i to vrste: Rattus rattus (Linnaeus, 1758) crni pacov, Mus musculus Linnaeus, 1758 kuni mi, Micromys minutus (Pallas, 1771) mali itni mi. Mogue je i prisustvo vrste Ondatra zibethicus Link, 1795 bizamac. Populaciju glodara prati ptija populacija koju ine: Passer domesticus Linnaeus, 1758 domai vrabac, Pica pica (Linnaeus, 1758) svraka, Corvux corax Linnaeus, 1758 gavran, Corvus monedula (Linnaeus, 1758) avka, Corvus cornix Linnaeus, 1758 vrana, Columba livia Gmellin, 1789 golub. Na predmetnoj lokaciji se, zbog blizine rijeke Save i rijeke Vrbas mogu povremeno zadravati i poneke vrste ptica movarica. Zbog udaljenosti uma, te zbog rasta gradskih naselja, predmetnu lokaciju ne posjeuje krupnija divlja. Od krupnijih

22

kimenjaka najbrojniji su domaa maka Felis catus Linnaeus, 1758 i pas Canis lupus Linnaeus, 1758 ssp. familiaris. Na predmetnoj lokaciji nisu evidentirane zatiene vrste biljaka i ivotinja.

Slika 12 lokaciji

Ugaeno

stanite

na Slika 13 Pejza predmetne lokacije

1.1.2Socio-kulturoloke karakteristikePod-projekat AL 420 e se izvoditi na teritoriji dvije optine: Laktai i Gradika. Optina Laktai se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, izmeu Banja Luke, Gradike, Srpca, Prnjavora i elinca. Sredinjim dijelom optine protie rijeka Vrbas, u duini od 25 km i kao prirodna granica dijeli je na upski (desna obala Vrbasa) i potkozarsko-lijevanski dio (lijeva obala Vrbasa). Zahvaljujui povoljnom geostratekom poloaju i postojeoj saobraajnoj infrastrukturi, dobro je povezana sa susjednim optinama i irim okruenjem. Veliki znaaj ima aerodrom Banja Luka, udaljen svega 3 km od centra Laktaa, koji omoguuje povezivanje cijele regije sa susjednim i drugim dravama. Kljuni prirodni resursi na podruju optine su zemljite i vode. U strukturi zemljita, poljoprivredne povrine imaju najvee uee (65,13%), to je odredilo poljoprivredu kao jednu od najznaajnijih privrednih grana, zatim ume (27,38%) i neplodno zemljite (7,50%). Zemljite prve i druge klase, koje je najkvalitetnije za poljoprivrednu proizvodnju, zauzima 18,5%, dok zemljite tree i etvrte klase ini 35,3% ukupne povrine. Optina Laktai raspolae sa velikim vodnim potencijalom. Pored rijeke Vrbas i njenih pritoka, region Lijeve polja predstavlja najznaajnije izvorite podzemnih voda u BiH. Iz grupe podzemnih voda posebno znaenje imaju termalne, mineralne i termomineralne vode (banje Slatina i Laktai). umski potencijal kojim raspolae ima vie ekoloku, nego ekonomsku vrijednost i znaaj. Podaci o stanovnitvu, koje uslovno treba prihvatiti, jer popis nije obavljen od 1991. godine, ukazuju na znaajan porast ukupnog broja stanovnika (od 29.832 u 1991. do 40.526 u 2005. godini), to je rezultat, prije svega migracije stanovnitva u ovom periodu. Posljednjih godina broj roenih skoro je jednak broju umrlih lica. Prema procjeni, oko 51,30% stanovnitva je starosti do 35 godina, a oko 11,80% preko 65 godina. 23

Na podruju optine postoji vie naselja mjeovitog tipa, koja imaju ulogu zonalnih centara i karakteristike dijelom ruralnih, a dijelom urbanih podruja. Od 2003. godine u optini Laktai primjetan je blagi pad broja prijavljenih nezaposlenih lica (3.378 u 2005., dok je u 2003. godini bilo 3.504 nezaposlenih). Struktura nezaposlenih za 2005. godinu ukazuje na visok udio NK radnika (33,13%), KV radnika (39,70%) i lica sa srednjom strunom spremom (21,08%). U 2005. godini registrovano je 7.060 zaposlenih radnika. Preraivaka industrija zapoljava najvei broj radnika (25,8%), a zatim slijede preduzea iz oblasti trgovine, koja zapoljavaju 23,2. Stopa nezaposlenosti je manja od stope u Republici Srpskoj (u 2005. godini u Laktaima 32,36%, a u Republici Srpskoj 37,9%) i pokazuje tendenciju pada od 2003. godine. Najrazvijenije privredne grane na podruju optine su: trgovina, industrija (prehrambena, metalna i drvo-preraivaka), graevinarstvo i usluge u oblasti projektovanja i ininjeringa. Poslednjih godina je opao znaaj poljoprivredne proizvodnje i turizma i ugostiteljstva. Najvei broj preduzea je u oblasti trgovine (45%) i u oblasti industrije (23%). U sektoru industrije, prehrambena industrija je najzastupljenija, zatim prerada drveta, te djelatnosti vaenja ruda i kamena (eksploatacije ljunka, pijeska i kamena) i metalna industrija. Preduzea iz oblasti trgovine ostvaruju najveu dobit (48,27% ukupne dobiti u 2005. godini), zatim preduzea iz oblasti industrije (18,58%) i preduzea iz oblasti graevinarstva (17,21%). U ukupnoj dobiti preraivake industrije u 2005. godini , najvee uee imala je proizvodnja standardnih metalnih proizvoda (34,99%), zatim prehrambena proizvodnja (18,72%), te prerada drveta (15,29%). Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda predstavlja jednu od osnovnih djelatnosti na ovom podruju. Plodno zemljite, povoljni klimatski uslovi, postojei kapaciteti, edukovani proizvoai i dugogodinje iskustvo u proizvodnji, glavne su pretpostavke njenog razvoja. Poljoprivredno zemljite ini 65,13 % ukupne povrine optine, odnosno 25.293 ha, od ega je 57,13 % obradivog zemljita. Od ukupnog broja domainstava, oko 66% su poljoprivredna domainstva. Stanovnitvo se uglavnom bavi proizvodnjom ratarskih i povrtlarskih kultura i to na oraninim povrinama od 19.762 ha. Od ratarskih kultura najvie se siju kukuruz, penica i jeam, a u manjoj mjeri zob, soja i stono krmno bilje. Po obimu proizvodnje i povrini na kojoj se proizvodi (oko 8.000 ha), kukuruz je najvanija poljoprivredna kultura. U 2005. godini povrem je bilo zasijano 2.556 ha, od ega najvee uee ima krompir sa procentom od 38,97%. U proizvodnji voa, prema raspoloivim podacima, ljiva je najzastupljenija kultura, a znaajan udio u ukupnoj proizvodnji ostvaruju i trenja i jabuka. Poslednjih godina na podruju optine znaajna panja se posveuje uzgoju vinove loze i proizvodnji jagode (podruje Slatine). Procjenjuje se da trenutno na podruju optine ima zasaeno oko 100.000 okota vinove loze. I pored postojanja znaajnih kapaciteta za stoarsku proizvodnju (objekti za tov), ova grana poljoprivrede je stagnirala poslednjih godina. Seoska domainstva se preteno bave svinjogojstvom, a manji broj proizvodnjom mlijeka za trite.

24

Arheoloki lokaliteti na podruju optine Laktai su nedovoljno istraeni. Preko 30 lokaliteta i razliitih objekata se nalaze pod zatitom Republikog zavoda za zatitu kulturnih spomenika. Kada je u pitanju prostorno - planska dokumentacija, podruje optine je u znaajnoj mjeri pokriveno provedbenim planskim aktima. Meutim, postoji potreba da se izvri revizija veeg dijela ve uraene planske dokumentacije. Trenutno su u toku aktivnosti oko usklaivanja Nacrta Prostornog plana optine sa Prostornim planom Republike Srpske (koji je takoe u izradi) i Zakonom o ureenju prostora2. Optina Gradika. Nalazi se u zapadnom dijelu Republike Srpske i zahvata njen sjeverni centralni dio. Sastoji se od nizijskog dijela Lijeva polja, pobra sjevernog dijela Potkozarja i manjeg planinskog dijela Kozare i Prosare, Ima veoma znaajan geopolitiki i saobraajno - geografski poloaj. Prostorno i po broju stanovnika jedna je od veih, a svojim ukupno prirodnim i drutveno ekonomskim potencijalima jedna od znaajnih optina u Republici Srpskoj. Svojim sjevernim dijelom optina Gradika se naslanja na desnu obalu rijeke Save duinom 57,6 km. Sa zapada je ograniena istonom Prosarom i sjevernom Kozarom, koja je zatvara i sa jugozapada. Na jugu, granica ide dijelom Lijeva polja, kao i na istoku, gdje se prua oko 5 km udaljena od rijeke Vrbasa idui, skoro paralelno, sa rijekom Vrbas do rijeke Save. Od 64 optine u Republici Srpskoj, optina Gradika je sedma po povrini (762 km2), a peta po broju stanovnika (preko 60.000 stanovnika), a svojim ukupno prirodnim i drutveno - ekonomskim potencijalima jedna od znaajnih optina u Republici Srpskoj. Optina raspolae znaajnim prirodnim resursima. Najznaajniji su zemljite, voda i ume. Polazei od novog sistema obrauna bogatstva zemlje, prirodni resursi (zemljite, voda, drvo i minerali), pored kapitalnih investicija i produktivnosti radne snage (obrazovanje i zdravstvena zatita), nova su ekonomska mjerila bogatstva zemlje. Pitanje upravljanja resursima, odnosno pitanje kreativnosti i razvoja ljudskog resursa, jedno je od osnovnih pitanja buduih stratekih opredjeljenja optine Gradika. Poljoprivredno zemljite sa umjerenom klimom i velikim koliinama vode u vodotocima i u podzemlju, omoguuje savremenu proizvodnju svih vrsta ratarskih i voarskih kultura, razvoj stoarske proizvodnje, kao i razvoj prehrambene industrije. ume (20.877 ha) su znaajan resurs za privredni razvoj optine. Direktni izlaz na rijeku Savu, prirodna otvorenost "savskim koridorom" na istok i zapad i otvorenost kroz planinsko zalee na jug prema Jadranskom moru, daju Gradici veoma povoljan saobraajno geografski poloaj. Povoljan geoprometni poloaj je potencijalni resurs koji moe znaajno uticati na privredni razvoj optine. Budua trasa autoputa trebala bi jo vie potencirati geografsku povoljnost za razvoj optine. Ljudski resurs ima poseban znaaj za privredni razvoj optine. Optina raspolae velikim brojem kvalifikovane, visokokvalifikovane i fakultetski obrazovane radne snage, koja je u prolosti bila nosilac ukupnog razvoja, a u periodu od 1990. godine ovaj resurs nije adekvatno iskoriten. Rudno bogatstvo je potencijalni, ali nedovoljno istraeni resurs. Do danas je na podruju optine registrovana pojava sljedeih mineralnih sirovina: ljunak i2 Strategija razvoja Optine laktau 2007-2015, Laktai, april, 2007

25

pijesak, stijenske mase (dijabaz, keratofir, lajtovaki krenjak i trijaski krenjak, ukrasni kamen (mermer, karbonatna brea), nemetali (bentonit, kaolin, glina, okerasti pijeskovi) i metali (bakar, iva, gvoe). Danas se u eksploataciji nalazi savski pijesak i ljunak, aluvijalni ljunak iz Lijeva polja (to je problematino!), dijabaz u kamenolomu Trnava i mermer u Ganici povremeno i u malom obimu. Jedan od moguih resursa za privredni razvoj predstavljaju i povoljni uslovi za seoski i lovni turizam. Prirodni uslovi, uz odreene mjere koje treba preduzeti, su realan faktor razvoja seoskog i lovnog turizma. U razvoju zemlje stanovnitvo ima poseban znaaj, prije svega zbog injenice da broj i struktura stanovnitva utiu na obim, tok i strukturu proizvodnje, raspodjele i potronje, odnosno na cjelokupan proces drutvene reprodukcije. Rast ukupnog stanovnitva optine Gradika bio je dosta dinamian, a naroito u njenom urbanom dijelu. U periodu od 1948. do 1991. godine ukupan broj stanovnika se uveao za 26,9%. U 2002. godini, prema procjeni, u Gradici ivi 60.638 stanovnika. U periodu od 1991. do 2003. godine broj stanovnika optine Gradika je stagnirao, to je posljedica relativno izbalansiranih migracionih kretanja i smanjenja nataliteta. Prema ukupnom broju stanovnika, optina Gradika je peta po veliini u Republici Srpskoj, nakon Banja Luke, Bijeljine, Prijedora i Doboja. Podjela stanovnitva na gradsko (urbano) i seosko (ruralno) omoguava sagledavanje stepena urbanizacije, a kroz to i stepena industrijalizacije i kulturnog razvoja neke zemlje. U 1991. godini uee gradskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu Republike Srpske bilo je 35,2%, a seoskog 64,8%, a procjena za 1999, godinu je 39,5% urbanog i 60,5% ruralnog stanovnitva. Prema svjetskim kriterijima Republika Srpska, a i optina Gradika, je prelaznog tipa, s obzirom da je u kategoriji kod koje seosko stanovnitvo uestvuje sa 50 - 75%. Proces urbanizacije stanovnitva na ovim prostorima tee relativno sporo, iako je stalno prisutan zbog ruralnog egzodusa i urbane koncentracije. Broj registrovanih nezaposlenih lica u optini Gradika prema zvaninim podacima Zavoda za zapoljavanje kree se izmeu 4.000 i 5.000 lica. U odnosu na 1990. godinu procenat rasta nezaposlenih iznosi: 2001. godine 26,1%, 2002. godine 22,1%, a 2003. godine 42,8%. Ukupan broj stanovnika optine Gradika nije se bitno mijenjao, ali su znaajne promjene u strukturi (starosna, radna, kvalifikaciona, nacionalna). Stanovnitvo e u budunosti predstavnjati osnovni faktor razvoja, ali i znaajan faktor socijalnih problema. Za analizu kretanja bruto drutvenog proizvoda ne postoje pouzdani podaci na optinskom nivou. Na osnovu raspoloivih podataka i procjena utvrena je visina bruto drutvenog proizvoda i bruto drutvenog proizvoda po glavi stanovnika. Iz iznesenih podataka se vidi da je u 2000, godini Republika Srpska imala bruto drutveni proizvod po stanovniku 1.914 KM ili 85,8% u odnosu na BiH, a optina Gradika 1.619 KM ili 72,6% u odnosu na BiH. Dok su BiH i RS u 2001. godini imale rast bruto drutvenog proizvoda po stanovniku 7,1% odnosno 7,3%, bruto drutveni proizvod optine Gradika je naglo pao. Razmatrajui uzroke ovako velikog pada dolo se do podataka da su u 2001. godini potpuno prestala da rade neka vana preduzea koja su imala veliki doprinos u stvaranju bruto drutvenog proizvoda (PIK Mladen Stojanovi, INGA, Levita, Triko). U periodu od 1990. do 1995. godine dolo je do pada ukupne privredne aktivnosti. Godine 1995. ostvaren je ukupan prihod sa svega 24,4% u odnosu na 1990. godinu. Od 1995. do 2002. godine dolo je do blagog rasta privredne aktivnosti. Meutim, ukupna vrijednost proizvodnje i usluga mjerena ukupnim prihodom dostigla je u 2002. godini 38,7% vrijednosti ostvarene u 1990. godini. U periodu od 1990. godine privredna aktivnost na podruju optine, uz ogroman pad, biljei i krupne strukturne promjene. Iako se ne raspolae pouzdanim

26

podacima iz kojih bi se mogli sagledati svi procesi, tendencije i promjene, moe se zakljuiti da se privredna aktivnost premjeta iz sfere proizvodnje u sferu prometa i usluga. U ukupnoj strukturi proizvodnje i usluga 1990. godine industrija je imala najvee uee (43,1%), druga je bila poljoprivreda (20,5%), a trea trgovina (19,5%). U periodu tranzicije dolo je do promjene privredne strukture. Najvee uee u strukturi ukupnog prihoda 2002. godine imala je trgovina (44,8%), zatim industrija (24,0%) i poljoprivreda (14,4%). Vodnu infrastruktru ini sistem odbrane od poplava, hidromelioracioni sistemi i sistemi za navodnjavanje. Poseban problem predstavlja finansiranje odravanja vodoprivrednih objekata u funkcionalnom stanju. Na glavnim odbrambenim nasipima nalazi se oko 20 klizita koja nisu sanirana i mogu biti veliki problem za vrijeme odbrane od poplava. Hidromelioracioni sistemi su zaputeni i to iziskuje investiciono odravanje veih razmjera. Ova sredstva ne moe obezbjediti optina, pa je neophodno angaovanje i republikih vodoprivrednih sredstava i povoljnih kreditnih sredstava iz inostranstva. Na poljoprivrednim povrinama PIK ''Mladen Stojanovi'' iz Nove Topole na povrini od 2.053 ha instalisan je sistem za navodnjavanje koji je danas u najveem dijelu van funkcije. Privatni poljoprivredni proizvoai iz autonomnih sistema navodnjavaju oko 4.000 ha poljopivrednog zemljita, prvenstveno za proizvodnju povra. Navodnjavanje je velika ansa za proizvodnju hrane i to treba da bude opredjeljenje poljoprivredne politike u svako vrijeme i na svim nivoima planirnja i realizacije planova.3

2 PROCJENA UTICAJA PREDLOENIH AKTIVNOSTI NA OKOLIImajui u vidu da se projekt odnosi na rehabilitaciju postojeeg sistema, oekuje se da e njegovi direktni uticaji na ivotnu sredinu biti mali do neznatni. Bez obzira na veliinu uticaja mjere za njihovo spreavanje/ublaavanje moraju biti sastavni dio procesa projektovanja i implementacije. Potencijalni negativni uticaj projekta ukljuuje: (i) tete uzrokovane radovima na rekonstrukciji postojeeg sistema za navodnjavanje, ukljuujui i obnovu pumpne stanice i sistema vodosnabdijevanja koje mogu nastati od strane izvoaa radova ukljuujui odlaganje iskopane zemlje i drugih materijala radi mogue zamjene nekih cjevovoda i prateih radova na poljunavanju pristupnih puteva; (ii) dugoroni rizik od kontaminacije povrinskih i podzemnih voda uslijed agrohemijskog zagaenja kao rezultat poveane upotrebe pesticida u budunosti; i (iii) erozija zemljita povezana sa postojeim praksama poljoprivredne proizvodnje.

2.1Uticaji na rijeni pod-slivNa osnovu podataka o minimalnim srednjim mjesenim proticajima rijeke Vrbas na VS Delibaino Selo za mjesece juli i august, procijenjenim podzemnim resursima voda, potrebnim koliinama za navodnjavanje predmetne lokacije i ekoloki prihvatljivog proticaja u rijeci Vrbas, moe se zakljuiti da sistem za 3 STRATEGIJA RAZVOJA OPTINE GRADIKA 2005 2012. GODINE Gradika, decembar 2004.godine

27

navodnjavanje nema negativan utjecaj, te da su na raspolaganju dovoljne koliine vode. Minimalni srednji mjeseni proticaji za juli i august iznose 50,1 m3/s i 38 m3/s, dok je minQsr,95 na profilu predmetne lokacije 21,9 m3/s, tako da je na raspolaganju cca 16 m3/s iz Vrbasa kako za navodnjavanje predmetne lokacije, tako i za potrebe drugih korisnika. Uz to, procijenjene koliine vode u aluvionu rijeke Vrbas sjeverno od Laktaa iznose oko 5,00 m3/s. Potrebne maksimalne koliine za navodnjavanje predmetnog podruja AL420 iznose Q = 377,61 l/s. U veini sluajeva sistem e raditi sa znaajno manjim potrebnim koliinama vode. Kako je ve spomenuto Studijom odrivog razvoja irigacionih povrina na podruju RS-a, Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina, 2007. godine, predvieno je da se izvorita vode postojeih sistema za navodnjavanje, u koje spada i lokacija AL420, ne treba mijenjati sve do izgradnje novih natapnih sistema na njihovom podruju. Pri izgradnji novih sistema za navodnjavanje sistematski e se rijeiti pitanja izvora vode kako za stare, tako i za nove sisteme navodnjavanja. Problem sa manjkom vode za navodnjavanje moe se javiti u jako nepovoljnim situacijama ekstremnih sua, na krai period. U konanici moe se konstatirati da navodnjavanje predmetnog podruja sa predvienim koliinama vode nee imati negativne posljedice po ostale korisnike, niti po biodiverzitet koji zavisi od vodotoka Vrbas.

2.2Ostali utjecaji u fazi rekonstrukcijePod-projekat navodnjavanja AL 420 se odnosi na sistema navodnjavanja koje obuhvata nabavku navodnjavanja (maine, pumpe i druga oprema), puteva. Radovi na poboljanju pristupnih puteva poljunavanje postojeih ljunanih povrina. rekonstrukciju postojeeg nove opreme za sistem te poboljanje pristupnih podrazumijevaju ponovno

Stoga je, za potrebe poboljanja sistema, neophodno prisustvo graevinske mehanizacije manjih gabarita (rovokopaa, buldoera) i radnika na terenu, te uspostavljanje gradiline zone. Glavni utjecaji e ukljuivati upravljanje iskopanom zemljom i graevinskim otpadom te otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilitu, ali takoer mogu ukljuivati: (i) poremeaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti zbog radova na tom podruju, (ii) otpad, buku, blato i prainu na lokaciji i pristupnim cestama, (iii) oteenje rastinja na mjestu izvoenja radova, (iv) uznemiravanje ivotinjskog svijeta na i u blizini podruja i (v) ometanje pristupa i kretanja. Zemljite. Graevinski radovi zbog mogue zamjene nekih dijelova cjevovoda, ukljuujui uklanjanje povrinskog sloja zemljita (humusa), kopanje, kao i samo prisustvo mainerije i radnika na gradilitu moe imati negativan uticaj i na kvalitetu zemljita. Prema tome, identificirani su slijedei uticaji: Mehaniki uticaj na tlo tokom iskopavanja; Stimulacija erozije vjetrom i vodom; Zagaenje zemljita zbog prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i slinog otpada koji potie od ureaja i vozila na gradilitu; Zagaenje zemljita zbog nekontrolisanog odlaganja vrstog otpada na zemljite; Zagaenje zemljita zbog nekontrolisanog isputanja na zemljite ispusta iz toaleta za radnike na gradilitu, 28

Vremensko odlaganje vraanje zemljita u prvobitno stanje. Privremeno uspostavljena mrea gradilinih cesta e biti uklonjena i zemljite vraeno u prvobitno stanje nakon zavretka graevinskih radova, osim u situacijama gdje je neophodno da se ceste zadre radi odravanja. Vraanje zemljita u prvobitno stanje je standardna procedura koja se provodi nakon zavarivanja i zatrpavanja cijevi. Vraanjem zemljita u prvobitno stanje nastojat e se ostvariti dva cilja (i) kratkoroni cilj, koji se ogleda u zatrpavanju, odvodnji i stabilizaciji tla radi trajnog sprjeavanja erozije i rekultivacija, odnosno nanoenja ouvanog ili zamjenskog povrinskog sloja kako bi se omoguio rast autohtone vegetacije i (ii) dugoroni cilj, koji se ogleda u uspostavljanju odgovarajueg vegetacijskog pokrivaa, kojim bi se nastojalo vratiti lokalne biljne zajednice i ekosistem u prvobitno stanje. Vremensko odlaganje vraanja zemljita u prvobitno stanje moe uzrokovati pogoranje kvaliteta ouvanog povrinskog sloja zemljita, nezadovoljstvo vlasnika zemljita, kao i poveati trokove naknadnog vraanja zemljita u prvobitno stanje. Gore navedeni uticaji su privremenog karaktera i i mogu je povratak u prvobitno stanje prije izvoenja radova. Uticaj moe biti znaajan ukoliko se ne primjene mjere iz dobre graevinske prakse u skladu sa Zakonom o graenju koje e biti preporuene ovom Studijom, te izvri vraanje zemljita u prethodno stanje. Vode. Imajui na umu injenicu da se procjenjuje se da bi graevinski radovi mogli negativno utjecati na kvalitet i povrinskih i podzemnih voda i to: zagaenje povrinskih i podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i slinog otpadnog materijala koji potie od ureaja i vozila na gradilitu; promjene u kvaliteti povrinske vode zbog nekontroliranog odlaganja iskopnog materijala u korito rijeke/vodenog toka; promjene u kvaliteti povrinskih voda zbog nekontroliranog odlaganja vrstog otpada u korito rijeke/vodenog toka; promjene u kvaliteti povrinskih i podzemnih voda zbog nekontroliranog isputanja iz toaleta za radnike na gradilitu. Gore navedeni uticaji su privremenog karaktera te e normalni reimi teenja koji podravaju vodeni ekosistem biti uspostavljeni nakon to se zavre graevinski radovi. Ovom studijom e se predloiti mjere za ublaavanje kojima e se nastojati umanjiti negativni uticaji u fazi rekonstrukcije i osigurati vraanje u prethodno stanje. Zagaenje vodotoka koje moe takoer nastati kao rezultat neodgovarajueg odlaganja vrstog i tekueg otpada, kao i iskopnog materijala e se ublaiti odgovarajuim mjerama za rukovanje otpadom. Vazduh. Kao posljedica izvoenja graevinskih radova oekuje se poveana koncentracija zagaujuih materija, prvenstveno praine i izduvnih gasova iz motornih vozila. Aktivnosti koje e prouzrokovati emisiju zagaujuih materija su: izgradnja privremenih pristupnih putova, prijevoz nepokrivenog graevinskog materijala, kretanje mainerije i vozila na gradilitu, kao i radovi na iskopavanju rovova prilikom zamjene ukopanih cjevovoda. Uticaj na kvalitetu vazduha se oekuje na podruju udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem e se odvijati radne aktivnosti. Ipak, znaajan uticaj na lokalno stanovnitvo se ne oekuje, kao ni prekoraenje zakonom dozvoljenih koncentracija za emisije u vazduh. Stoga su svi uticaji usko vezani za lokaciju izvoenja radova,

29

privremenog su karaktera sa tendencijom vraanja u prvobitno stanje po zavretku radova. Buka. Zamjena oteenih cjevovoda e prouzrokovati pojavu privremene buke. Proces rekonstrukcije se ne moe procijeniti na ovom stupnju, s obzirom da isti ovisi o nizu razliitih faktora kao to je broj radnika, vrsta mehanizacije, vrsta tla, prisutnost ostalih faktora (ispitivanje kvaliteta postojeih podzemnih cijevi) itd. Graevinski radovi e se uglavnom odvijati tokom radnih sati u danu, ali ovisno o prirodi posla, postoji mogunost da e se odreene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Stoga e se kroz mjere za ublaavanje uticaja propisati dnevno radno vrijeme u zonama pod najveim uticajem. Ovaj uticaj se ocjenjuje kao privremen i manje znaajan. Flora i fauna. Malo je vjerojatno da se mogu oekivati znaajni negativni uticaji na floru i faunu. Privremenim gubitkom stanita uz radni koridor mogla bi se umanjiti gustina naseljenosti ovdje prisutnih predstavnika faune dok se ne bi ponovo uspostavio vegetacijski pokrov. Meutim, veina vrsta su este i rasprostranjene na irem podruju pa bi gubitak nekoliko pojedinanih vrsta imao zanemariv uticaj na cjelokupnu populaciju kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou. Openito govorei, svi uticaji izazvani graevinskim radovima su privremeni i mogu je povratak u prvobitno stanje prije izvoenja radova. Uticaji se mogu ublaiti odgovarajuim dobrim graevinskim praksama koji e se propisati ovom Studijom. Kretanje stanovnitva. Uzimajui u obzir da projekat podrazumijeva izgradnju gradilinih cesti, postavljanje radnikog kampa, kretanje maina lokalnim cestama, kopanje rovova radi polaganje cjevovoda, postoji mogunost da e sve navedene aktivnosti ometati uobiajene rute kretanje stanovnitva i motornih vozila. Ovi uticaji se mogu ublaiti primjenom mjera dobre graevinske prakse ukljuujui planiranje razmjetaja maina i opreme u vrijeme kada nisu velike dnevne guve u prometu te osiguranjem sigurnog prolaza kroz gradilite ili alternativnog prolaza za pjeake i vozila u saradnji sa lokalnim vlastima. Osim toga postoji potencijalna opasnost po zdravlje vezana za prisutnost otvorenih kanala u blizini naseljenih mjesta koja se moe ublaiti odgovarajuom signalizacijom i ograivanjem.

1.1.1Ostali uticaji u fazi koritenjaPored mnogih znaajnih koristi koje navodnjavanje ima u poljoprivrednoj proizvodnji, navodnjavanje moe imati i neeljene posljedice, naroito ukoliko se nepravilno primjenjuje ili se primjenjuje u neodgovarajuim uslovima. Potencijalni negativni uticaji koji su identifikovani u fazi koritenja se odnose na: (i) probleme sa zabarivanjem, zaslanjivanjem i erozijom zemljita, (ii) pogoranje kvaliteta povrinskih i podzemnih voda zbog agro-hemijskog zagaenja, (iii) te poremeaju ekolokog balansa u podruju koje se navodnjava u smislu izraene pojave odreenih vrsta tetoina i korova. Zemljite. Zabarivanje zemljita nastaje kada nivo podzemne vode pree kritinu visinu koja je nepovoljna za razvoj veine poljoprivrednih kultura. Tada dolazi do potpunog zasienja zemljita vodom. Zabarena zemljita ne mogu se na vrijeme, ili se uopte ne mogu pripremiti za sjetvu, niti se mogu blagovremeno zasijati. Za rjeavanje problema zabarivanja zemljita potrebno je odvodnjavanje i primjena drugih agromelioracionih mjera. Zaslanjivanje zemljita navodnjavanjem moe nastati podizanjem nivoa podzemne vode koja je zaslanjena i kada se navodnjava vodom koja sadri

30

poveanu koliinu soli, a naroito kada se primjenjuju velike zalivne norme. S obzirom da nisu raene analize podzemnih voda u ovom podruju na udio minerala, u ovom trenutku nije mogue tvrditi da je podruje ugroeno. Ipak je potrebno naglasiti i ovu mogunost i preporuiti praenje kvaliteta vode koja se koristi za navodnjavanje i saliniteta zemljita koje se navodnjava. Ovo je posebno znaajno za podruje optine Laktai gdje se nalaze nalazita geotermalne i mineralne vode. Pravilnim odreivanjem zalivnih normi, izborom odgovarajueg naina i opreme za navodnjavanje i njihovim prilagoavanjem uslovima zemljita, sprjeava se ili umanjuje pogoranje vodno-fizikih svojstava zemljita i pojava irigacione erozije. Kljuna mjera prevencije se odnosi na stalnu edukaciju poljoprivrednika o pravilnim metodama navodnjavanja i dobrim poljoprivrednim praksama te praenje kvaliteta vode koja se koristi za navodnjavanje i zemljita koje se navodnjava. Vode. Hemijska sredstava u poljoprivredi ukljuujui fitofarmaceutska sredstava i mineralna i organska ubriva transportnim mehanizmom procjeivanja i povrinskog oticanja mogu dospjeti u povrinske vode i na taj nain ugroziti njihov kvalitet. S obzirom da je implementacijom pod-projekta AL 420 ugroena rijeka Vrbas sa znaajnim brojem takastih i difuznih zagaivaa uzvodno, procjenjuje se da e biti teko odrediti da li je eventualno pogoranje u njenom kvalitetu (smanjenja koncentracija rastvorenog kisika, poveana koncentracija nutrijenata i pesticida) uzrokovano projektom navodnjavanja ili su uzronici i drugi uzvodni zagaivai. Bez obzira na eventualne potekoe u odreivanju uzroka, sa aspekta prevencije kumulativnih uticaja, neophodno je primijeniti mjere prevencije koje se prvenstveno odnose na stalnu edukaciju poljoprivrednika o pravilnim metodama navodnjavanja i dobrim poljoprivrednim praksama ukljuujui integralne mjere prevencije tetoina koje su ukratko rezimirane u nastavku a detaljno opisane u Okviru upravljanja okoliem takoer pripremljenom u okviru ovog projekta. Uzimajui u obzir da se za navodnjavanje koristi podzemna voda ovog podruja, Planom praenja e biti predvieno redovno vrenje analize kvaliteta podzemnih voda, ne samo radi utvrivanja uticaja projekta na kvalitet ve i radi utvrivanja kvaliteta vode koja e se koristiti za navodnjavanje kako bi se izbjegli negativni uticaji po usjeve i zemljite. Uzimajui u obzir rezultate analize uticaja na pod-sliv ne oekuju se negativni uticaji u smislu smanjenja protoka nizvodno od vodozahvata kao ni snienje nivoa podzemnih voda u aluvionu rijeke Vrbas. Uticaj na floru i faunu. Kako se sistem za navodnjavanje na predmetnoj lokaciji koristi ve dui niz godina te zbog relativnog siromatva biljnog i ivotinjskog svijeta smatra se da projekat revitalizacije i nadogradnje postojeeg sistema za navodnjavanje nee bitnije ugroziti biljne i ivotinjske zajednice koje naseljavaju predmetnu lokaciju. Meutim, veina sredstava za suzbijanje tetoina u poljoprivredi predstavlja opasne otrove za pele i druge korisne insekte. Da bi se pri njihovoj primjeni izbjeglo trovanje pela neophodno je primjeniti odgovarajue mjere primjene ovih sredstva koje se odnose na vrijeme prskanja, vremenske prilike i odabir pesticida. Takoer je potrebno ostvariti kontakte sa udruenjima pelara te ih blagovremeno obavjetavati o akcijama koritenja sredstava kako bi oni mogli pravovremeno djelovati i zatvoriti pele u konice.

31

Upravljanje tetoinama i korovima. Prostor Lijeve polja je direktno povezan posavskom ravnicom sa Slavonijom i panonskom nizijom na sjeveru koja predstavlja najveu poljoprivrednu povrinu u Europi, te samim tim postoji izvjesna opasnost od irenja tetoina sa prostora panonske nizije prema junijim, toplijim krajevima. Prostor Lijeve polja karakterie kontinentalna klima Panonskog (ravniarskog) tipa, sa toplim i suhim ljetima i hladnim zimama, uz dva prelazna kiovita perioda u proljee i jesen. Ovakva klima odgovara velikom broju vrsta virusa, bakterija, gljiva, zglavkara i drugih tetnih vrsta koji izazivaju ili prenose bolesti ili direktno tete usjevima i koji svoj optimum rasta nalaze u kontinentalnom klimatskom pojasu. Sam prostor Lijeve polja karakteriu tipine kulture koji optimum rasta nalaze u kontinentalnim klimatima, te s toga na prostoru Lijeve polja dominira proizvodnja soje, uljane repice, penice,suncokreta, kukuruza, eerne repe i drugog industrijskog bilja. Prilino je zastupljena i voarska proizvodnja, te se najvie uzgajaju jabuke, kruke i ljive. Veih invazija tetnika na ovom dijelu polja do sada nije bilo, ali su prisutne bolesti koje se nalaze i na drugim prostorima BiH kao pepelnica, plamenjaa i razne gljivine trulei. Kombinacija toplog i sunog ljeta ne pogoduje razvoju gljivinih oboljenja koja preferiraju vlana podruja. Kako se sistem za navodnjavanje bude proirivao, a voda postala dostupnija za oekivati je da se na podruju Lijeve polja proire i gljivina oboljenja. tetoine nisu u veoj mjeri zastupljene, ali su u veem broju registrovani: itni balac, pu gola, biljne ui, moljci i sovice. Povremeno, nakon to voda postane dostupnija ljudima i ivotinjama, za oekivati je i pojavu glodara koji su neizostavan pratilac poljoprivrednih kultura i ljudskih naseobina. Od korovskih vrsta najzastupljenije su: Ambrosia artemisiifolia L. ambrozija, Abutilon theophrasti Medik abutilion, Datura stramonium L. tatula, Convolvulus arvensis L. poponac, Arctium lappa L. iak, Avena fatua L.. divlja zob, Artemisia absinthium L. pelin, Hordeum secalinum Schreb. jemenica. Kako stanovnitvo ali i privredni subjekti svakodnevno fiziki uklanja sve navedene korove, ne oekuje se da e navedene vrste praviti problem u budunosti. Kako se projektom revitalizacije i proirenja sistema za navodnjavanje planira u sistem ukljuiti vei broj korisnika vode, oekuje se proirenje poljoprivrednih povrina na predmetnom podruju. Poto je zemljite u polju razdijeljeno u veliki broj manjih poljoprivrednih parcela oekuje se sadnja raznovrsnih kultura, a samim tim i proirenje tetnika sa prostora Slavonije i Panonske nizije na podruje Lijeve polja. Pravilnim gazdovanjem poljoprivrednim povrinama, te adekvatnom primjenom poljoprivrednih praksi kao i ravnomjernim koritenjem dostupne vode sprijeit e se irenje nametnika, bolesti i korovskih vrsta na predmetnom podruju. U skladu s tim, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika o dobrim poljoprivrednim praksama ukljuujui integralne mjere prevencije tetoina. Uzimajui u obzir prethodno navedeno, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika o dobrim poljoprivrednim praksama ukljuujui integralne mjere prevencije tetoina kako je propisano Planom integralnog suzbijanja tetoina koji ini sastavni dio Okvira upravljanja okoliem. Plan je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment. Glavni cilj primjene integralnog plana je sprijeiti i smanjiti upotrebu pesticida, a u isto vrijeme odravati populaciju tetoina na prihvatljivom nivou. Integralni plan suzbijanja tetoina treba da poslui poljoprivrednicima da dobiju potrebne informacije o dobrim poljoprivrednim praksama, kako bi smanjili teret zagaenja okolia uzrokovan prekomjernom upotrebom pesticida, te smanjili

32

rizik po zdravlje ljudi i ivotinja potpunim iskljuivanjem pesticida iz upotrebe. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Jedinica za implementaciju projekata (PIU)e pratiti implementaciju projekta i osigurati da se aktivnosti na podruju pod-projekta odvijaju u skladu sa izraenim Integralnim planom suzbijanja tetoina. Uticaj na zdravlje ljudi. Kod pripreme i nanoenja fitofarmaceutskih sredstava u sluaju neodgovarajue zatite korisnika moe doi do trovanja pesticidima. Rastvori pesticida mogu proi kroz kou, disajne puteve (udisanje pare pesticida) ili probavni trakt (konzumiranje). Trovanja nisu samo akutne prirode (jednokratan unos velike koliine, neposredan dodir s koom), nego se mogu pojaviti i zbog dugotrajnog i ponavljajueg nanoenja manjih koliina, koje u primjeru jednokratnog unosa ne pokau posljedice (hronina trovanja). Dodir sa koom predstavlja najei oblik trovanja pesticidima. Do prodiranja pesticida kroz kou dolazi puno bre ako su ruke, dlanovi, noge i lice nezatieni. Visoke temperature i znojenje ubrzavaju prodiranje pesticida kroz kou. Uzimajui u obzir prethodno navedeno, prilikom primjene pesticida neophodno je koritenje zatitne opreme (gumene rukavice, gumene izme, zatitno odijelo, pokrov za glavu, naoale, maska za nos i usta). Otpad koji nastaje od primjene pesticida se smatra opasnim otpadom te se kao takav treba adekvatno privremeno skladititi i odloiti u saradnji sa operaterima ovlatenim za zbrinjavanje opasnog otpadom.

1.2Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okoliemIzgradnjom sistema za navodnjavanje osigurat e se ekonomske, socijalne i ekoloke koristi, korisnicima zemljita i lokalnoj zajednici u ovom podruju. Iskustava slinih projekata, govore da e projekat imati brojne pozitivne uticaje na ivotnu sredinu kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljita, metoda uzgoja i upravljanjem tetoinama. Podprojekt bi trebao pomoi ojaati lokalne kapacitete u ekoloko odrivim pristupima razvoju poljoprivrede. Potencijalni pozitivni uticaji na ivotnu sredinu kroz implementaciju ovog projekta ukljuuju: (i) (ii) (iii) (iv) bolji nadzor nad koritenjem vodnih resursa; racionalnije koritenje vodnih resursa kroz poboljani rad i odravanje; smanjenje rizika od zagaivanja vode hemikalijama provedbom Integralnog plana upravljanja tetoinama iz Okvira upravljanja ivotnom sredinom; smanjenje rizika od zagaivanja podzemnih voda koritenjem velikog broja manjih generatora na mainama za navodnjavanje, koji se trenutno koriste bez adekvatne kontrole i poduzimanja mjera za prevenciju uticaja od izlijevanja goriva i maziva.

33

1 JAVNA RASPRAVAU skladu sa Okvirnom politikom zatite okolia i smjernicama Svjetske banke, Konsultant je izradio Plan upravljanja ivotnom sredinom (EMP) sa svrhom promicanja dijaloga i rasprave izmeu svih zainteresovanih strana, pruanja relevantnih materijala o samome projektu koji moe uticati na ivote zainteresovanih strana, ivotnu sredinu i dobrobit zajednice, a s ciljem transparentne saradnje sa zainteresovanim stranama i javnosti. Na ovaj nain zainteresovane skupine e putem objavljenih dokumenata biti obavijetene o projektu, predloenim mjerama zatite ivotne sredine, nadzoru i programu praenja stanja ivotne sredine, kao i odgovornosti svih sudionika u projektu. Takoe u skladu sa zakonskim odredbama u fazi Prethodne procjene utjecaja na ivotnu sredinu (PUS), osigurava se uee javnosti. Ministarstvo nadleno za ekologiju Republike Srpske ima obavezu kopiju zahtjeva za prethodnu procjenu dati na uvid: organu uprave nadlenom za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave, te organima uprave i organizacijama nadlenim za zatitu elemenata ivotne sredine .

1.1Glavni zakljuci i komentari sa javne raspraveGlavni zakljuci i komentari sa javne rasprave e biti dodati nakon odravanja javne rasprave i/ili pismenog primanja komentara. Takoe u skladu sa zahtjevima Svjetske banke, detaljni komentari i zapisnici sa planiranih javnih rasprava e biti prilog ovog dokumenta.

34

2 Plan upravljanja okoliem2.1Plan mjera za prevenciju/ublaavanje okolinskih uticajaPlan upravljanja ivotnom sredinom je pripremljen na temelju rezultata ekoloke procjene uticaja i ukljuuje mjere kako bi se smanjili mogui negativni uticaji koji e se primijeniti tokom implementacije projekta, ukljuujui procjenu trokova i odgovornost za njihovu implementaciju. Mjere ubl