GIMNAZIJA MUHSIN RIZVI kolska 2014./2015. godina BREZA

MATURSKI RAD IZ SOCIOLOGIJE

PROFESOR : UENIK :Denita Uunali Buljetovi Emina

TEMA:KULTURNO ZNAENJE RELIGIJE

SADRAJ :

UVOD4RJENIK POJMOVA5POJAM RELIGIJE6DEFINIRANJE RELIGIJE7DRUTVENE FUNKCIJE RELIGIJE10TEORIJE RELIGIJE11FUNDAMENTALIZAM15NEJEDNAKOST RODOVA U RELIGIJI15SEKULARIZACIJA17MEDIJI I RELIGIJE18BRANDING I RELIGIJA20ZAKLJUAK21LITERATURA22

UVOD

"Religija je tada bila sveopa opsesivna neuroza ovjeanstva; poput opsesivne neuroze kod djece Ako je to gledite ispravno, tada bi trebalo pretpostaviti da je odvraanje od religije neminovno kao i fatalna neizbjenost procesa rasta"Sigmund Freud

Ako je religija dala sve ono to je drutvu potrebno, to je stoga to je drutvo dua religije."Emile Durkheim

"Religija je uzdah potlaenog stvora, osjeaj okrutnog svijeta, dua bezdunih okolnosti. Ona je opijum za narod."Ukinue religije kao prividne sree naroda zahtjev je za njihovu stvarnu sreu. Zahtjev da se odreknu iluzija o svom stanju, zahtjev da se odreknu stanja koje dovodi do iluzija.Karl Marx

"Stvorio si nas za Sebe, nae je srce nemirno dok ne nae mir u Tebi."Sv. Augustin iz Hipa

U ljudskoj historiji religija je zauzimala centralno mjesto utjeui na naa shvaanja i reagiranja na sredinu u kojoj ivimo. Religija je predstavljena kao izvor osobnog uspjeha i podrke, premda je esto bila i uzrok tekih drutvenih borbi i sukoba. Prouavanje religije je veliki izazov jer zahtijeva specifinu vrstu socioloke imaginacije. Za uinkovitu analizu religije moramo shvatiti znaenje mnogobrojnih vjerovanja i rituala koji su prisutni u mnogim kulturama, te trebamo biti i otvoreni za ideale koji inspiriraju duboko ubjeenje vjernika. Pri tom sve njih trebamo gledati s podjednakom panjom. Potrebno je suoiti se kako sa idejama kojima se trai ono to je vjeno tako i sa grupama koje se bave sasvim ovozemaljskim ciljevima. Treba stei uvid u raznolikost religioznih uvjerenja i prodrijeti u samo bit religije. Pri razmatranju fenomena religije otvara se pitanje zbog ega je religija bila toliko znaajna u ljudskim drutvima, pod kojim uvjetima ona sjedinjuje ili razjedinjuje ljude te na koji nain uspijeva raspolagati ljudskim ivotima i na koji nain uspijeva ljude uiniti spremnima da se rtvuju na pojedine ideale

RJENIK POJMOVA

Ne mora nuno biti: vjera u boga (mana u Polineziji) ili upravljanje ponaanjem vjernika (antika Grka)

Ukljuuje: skup simbola, rituale (vie ili manje formalna pravila kako bi se ljudi trebali ponaati u prisutnosti svetog, koja osnauju vjeruju i stvaraju solidarnost) i zajednicu vjernika

Religija (lat. ligare-vezati(?))- apstraktan sustav ideja, vjerovanja, vrijednosti ili iskustava ali i rituala, institucija i moralnih kodova razvijenih kao dio kulturne matrice, koje se dijelom tiu nadnaravnog, svetog, uzvienog ili boanskog objekta, osobe, nevienog bia ili sistema misli.

Religioznost apstraktan pojam koji obuhvaa aspekte religijske aktivnosti, posveenosti i vjere

Ukljuuje: vjerovanje, praksu, spoznaju, iskustvo, pripadanje

Sustav apstraktnih ideala:postizanje moralne i etike izvrsnosti (etike religije);

Sveto odlika mjesta, osobe, objekta ili koncepata za koje sljedbenici vjeruju da su iznimne, nesvakodnevne, tajanstvene ili povezane s boanskim ili nadnaravnim koje izaziva osjeaj strahopotovanja i zato ih se tuje.U suprotnosti je s profanim (svakodnevnim i uobiajenim) a razliku ini odnos koji ljudi uspostavljaju, a ne same osobine.

Vjera povjerenje bazirano na transpersonalnom odnosu s Bogom, viom silom ili prirodom.

POJAM RELIGIJE

Religija je jedan od najstarijih oblika drutvene svijesti, koji na mistian nain odrava objektivni svijet. Ona ivot ljudi odrava iskrivljeno i lano. Religiju moemo definisati i kao duhovnu povezanost jedne grupe ljudi sa nekim viim, svetim biem, odnosno Bogom . Bog (na sanskritskom gospodar hljeba) je ljudska zamisao o nakoj natprirodnoj, onostranoj sili. Zato se religija shvata kao organizovani skup ili stuktura zamisli (uenja, verovanj), osjeanja simbola i kultnih radnji vezanih za onostrano ili natprirodno bie.Iz ovoga se vidi da religija ima svoje sastavne elemente. Prvo, to su religiozna vjerovanja (o svemonom, sveznajuem, nadprirodnom biu). Drugo, to su religiozna osjeanja (itav kompleks razliitih osjeanja zavisnosti, odanosti, poslunosti, strahopotovanja). Trei element ine religiozne ritualne radnje (obredi, ceremonije, vraenja, molitve, rtve I sl.)Dok prva dva elementa ine pasivnu stranu religije, ovaj trei je njen aktivni element.etvrti element religije ine religiozni simboli preko kojih religiozni ovek prikazuje nevidljiva nadprirodna bia i uspostavlja vezu sa njima. Peti element je persofinikacija i institucionalizacija predhodno navedenih elemenata religije. To su religiozni funkcioneri (najpre vrai, a kasnije svetenici) I religiozna organizacije (crkva). Preko tih elemenata ovjek komunicira sa natprirodnim biem.Ovi elementi religije nisu odvojeni i meusobno nezavisni. Naprotiv, oni ine odreeno jedinstvo. Jedan drugog pedpostavlja i omoguava. Religija nije samo vjerovanje u natprirodne sile, ve i pokuaj religioznog oveka da im se priblii, da ih odobrovolji, da zadobije njihovu naklonost.

DEFINIRANJE RELIGIJE

Kranstvo, islam i idovska su tri najvee svjetske religije koje imaju svojih slinosti i razlika. Sve tri su monoteistike ,svaka od njih ima svoje svete knjige, etiki kodeks, hramove i sveenike.Jednoznana definicija tako sloene i slojevite drutvene pojave kao to je religija ne postoji. Raznolikost religioznih uvjerenja i organizacija toliko je velika da teoretiari nailaze na velike tekoe pri pokuajima postavljanja jedne ope prihvatljive definicije. Psiholozi zastupaju odvojena miljenja glede ovjekove religioznosti, tako imamo Freudovu teoriju po kojoj je religioznost psihika bolest a istovremeno za Junga je jedno od najvrjednijih iskustava ovjeka i pretpostavka za duevno zdravlje. Da bi se uspjeli pribliiti definiciji religije a da ujedno izbjegnemo zamke kulturno pristranog miljenja najbolje je da u generalnim crtama ustanovimo to religija nije.

to religija nije

1-religiju ne smijemo poistovjeivati s monoteizmom jer u veini religija postoji vie boanstava. U Kranstvu koje iako se klasificira pod monoteistike religije postoji vie figura istih svetih kvaliteta: Bog, Isus, Marija, Sveti duh, aneli i svetci; dok u nekim drugim religijama pak nema uope bogova.

2-religije ne treba identificirati ni sa moralnim regulama kojima se kontrolira ponaanje vjerujuih, kao to su npr. Deset zapovijedi, za koje se navodi da ih je Mojsije primio od Boga. Kod antikih Grka, recimo, bogovi su uglavnom bili ravnoduni na aktivnosti ljudi.

3-religija se ne mora uvijek baviti objanjavanjem nastanka svijeta onakvog kakav je. U kranstvu se mit o Adamu i Evi uzima kao objanjenje njihova postanka te i mnoge druge religije imaju sline mitove o postanku, a isto toliko njih ih uope nema.

4-religija se ne moe izjednaiti sa natprirodnim, odnosno vjerom u svijet nedostupan osjetilima.

to religija jeste

Karakteristike koje su zajednike svim religijama odnose se na slijedee elemente: religije uvijek podrazumijevaju postojanje jednog niza simbola kojima se izazivaju osjeaji potovanja i strahopotovanja , zatim za religije su karakteristini obredi ili ceremonije u kojima se uvruje zajednica vjernika. Ovi elementi zahtijevaju daljnju razradu. U nekim religijama, na primjer, ljudi vjeruju u boansku silu prije nego u personalizirane bogove. U drugima postoje figure koje nisu bogovi, ali se ipak potuju npr. Buda i Konfucije. Obredi vezani za religiju su vrlo raznovrsni. Obredni inovi mogu se sastojati iz molitvi , pjevanja, kuanja odreene hrane, uzdravanja od jela u odreene dane (posta), itd. Redovite ceremonije ili obredi obino se obavljaju na posebnim mjestima- u crkvama, hramovima, damijama i sl.Religiju bi mogli definirati kao sustav shvaanja, vjerovanja, ponaanja, obreda i ceremonija, pomou kojih pojedinci ili zajednica stavljaju sebe u odnos s bogom ili nadnaravnim svijetom i esto u odnosu jedni s drugima, te od kojega religiozna osoba dobiva niz vrijednosti prema kojima se ravna i prosuuje svijet.

Sociologija religije

Sociologija religije je znanstvena disciplina koja sebavisocijalnimstrukturama,povijesnompozadinom,razvojem,univerzalnimtemama,ulogamai funkcijamareligijaudrutvu.Onanampokuavaobjasnitiefektekojereligijaimanadrutvoiefektekojedrutvoimanareligije,odnosnonjihovuzajamniodnos,priemuposebannaglasakstavljanaulogu religije kao univerzalne pojaveugotovosvimdrutvimanaZemljiiudosadzabiljeenojpovijestite njezinog utjecaja u industrijaliziranom drutvu

Tipologija religija

-Jednostavni supernaturalizam:u jednostavnim drutvima pripisivanje prirodnim pojavama i predmetima bezline i nadnaravne osobine ->sila povoljno ili nepovoljno utjee na dogaaje;

Razliitim postupcima nastoje privoljeti silu da djeluje po njihovim htijenjima.

-Animizam:vjerovanje u duhove ili onostrana bia koja borave uivotinjama, biljkama, stijenama, drugim ljudima a imaju sline motive i osjeaje kao i ljudi pa koriste i ista sredstva: darove, kazne, tovanje, ulagivanje-Teizam:vjera u boga; monoteizam ili politeizam

-Sustav apstraktnih ideala:postizanje moralne i etike izvrsnosti (etike religije);

-Konfucijanizam- usklaivanje duhovnog ivota s unutarnjim skladom prirode, tovanje predaka;-Budizam- odricanje od elja i jaanje samodiscipline meditacijom;-Taoizam- meditacija i nenasilje.

Tipologija religijskih organizacija

-Crkve religiozne organizacije koja su snano intergrirane u dominantnu drutvenu i politiku kulturu; (Rimska katolika Crkva)-Denominacije podgrupe veih religijske organizacije koje djeluju pod zajednikim imenom, tradicijom i identitetom; (Baptizam)

Mogu nastati:*sporo iz razliitih geografskih, kulturnih ili razloga razliitih utjecaja kako se poinju nazirati teoloke, filozofske, etike ili ritualne razlike izmeu skupina

*naprasno *odcjepljivanjem od ve postojee denominacije*ukoliko skupina doivi fenomen spiritualne obnove ili buenja i eli formirati novu denominaciju;-Sekte manja religiozna organizacija koja dijeli vjerovanja i rituale sa veom religioznom organizacijom od koje se odvojila, ali se od nje razlikuje doktrinama;

Naglaavaju povratak istinskoj vjeri i esto se odvajaju zbog optubi za herezu ili neposluh. (Amii)-Kultovi kohezijska grupa (esto manji i nedavno osnovan religijski pokret) koji nisu u skladu s kulturom i drutvom a propagiraju povratak novome ili neemu davno izgubljenome.DRUTVENE FUNKCIJE RELIGIJE

Kompenzacija(psiholoka) religija prua utoite i nadomjestak spram ivotnih nedaa, odgovara na metafizika pitanja i pomae u ivotnim prijelazima;Pribavlja osjeaj osobne intergracije.Socijalna intergracija stvara i ouvava drutvenu solidarnost;Ritualima i ceremonijama stvara se vrsta kolektivne emocionalne energije kojom se vjernici uvode u zajedniko stanje svijesti o meusobnoj povezanosti, a odnos prema vioj sili odnos je prema drutvu.tovanje boga tovanje je sredinjih drutvenih vrijednosti to omoguuje njegovu intergraciju.Socijalna kontrola osiguranje potovanja drutvenih normi;

Drutvo titi temeljne institucije zaogrtanjem drutvenih vrijednosti i normi svetou i strahopotovanjem. (brak i u modernim drutvima).Djeluje i iznutra oblikovanjem savjesti (internalizacijom drutveno poeljnih oblika ponaanja).

Utjecaj na drutvene promjene podloga za drutvene pokrete koji ele izmijeniti pojave u drutvu (Martin Luther King) ili moe ljudima pruiti takve motive za ponaanje i obrasce odnoenja prema svijetu da to izazove ili podupre proces drutvene promjene;-Neke religijske pojave nemaju svoju funkciju (skupina pustinjaka koja u divljini trai mistino prosvjetljenje-Neke religijske pojave su disfunkcionalne (prinoenje ljudskih rtava kod Asteka)

TEORIJE RELIGIJE

Socioloki pristupi religiji su pod jo uvijek velikim utjecajem tri klasina teoretiara sociologije: Emil Dirkema, Karl Marksa i Maks Vebera. Ni jedan od njih nije bio religiozan pa su zato mislili da e se znaaj religije u moderno doba smanjivati. Sva trojica su vjerovali da je religija u sutini iluzija.

-Emil DirkemDirkem je dobar dio svoje intelektualne karijere posvetio izuavanju religije, koncentrirajui se posebno na religiju u malim tradicionalnim drutvima. Dirkemov rad Elementarni oblici religijskog ivota, objavljen prvi put 1912 g. moda je najutjecajnija pojedinana studija u sociologiji religije. Dirkem ne povezuje religiju sa drutvenim nejednakostima ili vlau, ve s ukupnom prirodom institucija u drutvu. Svoj rad zasniva na prouavanju totemizma kod australijskih Aboridina jer po njemu on predstavlja religiju u svom najelementarnijem obliku. Totem je u poetku oznaavao ivotinju ili biljkuza koju se vjerovalo da ima posebno znaenje za grupu. Tu je rije o svetom predmetu koji se oboava i za koji su vezane razne ritualne aktivnosti. Dirkem definira religiju u relacijama izmeu svetog i profanog. Sveti predmeti i simboli tretiraju se odvojeno od svakodnevnih rutinskih aspekata egzistencije, tj. Svijeta stvarnosti. Jesti totemsku ivotinju ili biljku , osim u posebnim sveanim prilikama , obino je zabranjeno, a kao sveti predmet totem ima boanske osobine koje ga potpuno odvajaju od drugih ivotinja koje se mogu loviti ili od raslinja koje se moe jesti.Neminovno nam se namee pitanje- Zato se totem smatra svetim? Dirkem kae da je to iz tog razloga to je on simbol same grupe; on predstavlja one vrijednosti koje su od centralnog znaenja za grupu. Potovanje koje ljudi gaje za totem u stvari potie od njihovog uvaavanja za te centralne drutvene vrijednosti.Dirkem je posebno naglasio injenicu da religije nikada nisu samo stvar vjerovanja. U svim religijama podrazumijevaju se redovne ceremonijalne i ritualne aktivnosti u kojima uestvuje grupa vjernika. Obredima se vjernici odvajaju od svakodnevnih briga, od drutvenog ivota i uzdiu u viu sferu u kojoj se oni pribliavaju viim silama. Ceremonija i ritual su bitni za povezivanje lanova grupe. Zbog toga ih nalazimo ne samo u redovnim bogosluenjima ve i u raznim ivotnim krizama u kojima doivljavamo duboke socijalne promjene, npr. kod roenja, stupanja u brak i smrti. Smatra se da religija mora postojati u svakome drutvu i da su religiozne norme obavezne za sve pripadnike tog drutva. ovjek nije slobodan u odabiru dali da vjeruje ili ne, ve mu je religija nametnuta, a ona sama nije nita vie doli kolektivna predstava. Dirkem ne shvaajui religiju kao kao oblik drutvenog otuenja , nije mogao prodrijeti u bit religioznog fenomena to mu je onemoguilo da pravilno shvati nastanak i funkciju religije u drutvu.

-Maks VeberZa razliku od Dirkema koji svoju teoriju zasniva na vrlo malom broju primjera iako tvrdi da da se njegove ideje mogu prenijeti na cjelokupnu religiju, Maks Veber ovaj fenomen promatra u svjetskim razmjerima. Pri tome je najveu panju posvetio svjetskim religijama. Detaljno je prouavao hinduizam, budizam, taoizam i staro judejstvo, a u svojim djelima opirno obrauje utjecaj kranstva na povijest zapada.Studiju o islamu nikada nije dovrio.Veberovi radovi o religiji razlikuju se od Dirkemovih jer je on posebnu panju posvetio povezanosti religije s drutvenom promjenom. Veber smatra da religija nije nuno konzervativna snaga ve naprotiv religiozno inspirirani pokreti esto su izazivali velike drutvene promjene. Svoje istraivanje svjetskih religija shvatio je kao jedinstveni projekt. Njegova rasprava o djelovanju protestantizma na razvoj zapada dio je jednog sveobuhvatnog pokuaja da objasni utjecaj religije na drutveni i ekonomski ivot u razliitim kulturama. Analizirajui istone religije Veber zakljuuje da su one uspostavile nepremostive prepreke razvoju industrijskog kapitalizma do kojeg je dolo na zapadu. Veber istie da je u tradicionalnoj Kini i Indiji bilo izvjesnih perioda znatnog razvoja trgovine, manufakture i urbanizacije ali to nije dovelo do radikalnije promjene poput one koja se odigrala na zapadu. Hinduizam Veber naziva religijom van ovog svijeta tj. U najvanijim vrijednostima ove religije je upravo bjeanje od mukotrpnog rada u materijalnom svijetu. Vjerska osjeanja i motivacije koje proizvodi hinduizam nisu usmjereni ka ovladavanju i oblikovanju materijalnog svijeta, ve hinduizam materijalnu stvarnost shvaa kao veo koji skriva prava pitanja kojima se ovjek treba baviti. Poput hinduizma i konfucionizam je djelovao u pravcu odvraanja ljudi od ekonomskog razvoja naglaavajui pritom harmoniju sa svijetom prije nego aktivnost usmjerenu ka ovladavanju njime. Iako je Kina dugo bila vrlo mona i kulturno visoko razvijena civilizacija njene dominantne religijske vrijednosti djelovale su kao konica snanom usmjerenjuprema ekonomskom razvoju. Veber posmatra kranstvo kao religiju spasenja jer propovijeda vjerovanje da ljudska bia mogu biti spaena ako prihvate ideje religije i ako se pridravaju njenih moralnih naela. Veber istrauje i funkcije religije pokazujui da je kapitalizam nastao kao rezultat protestantske religije i njezinih dogmi. Naveo je dvije dogme koje su dovele do formiranja kulta rada u kapitalizmu:1. racionalan odnos prema boanstvu ostvaruje se tako to vjernik dobiva boansku naklonost samo ako radi pridonosi i privreuje.2. tednja- njome vjernik racionalno kombinira sredstva i rad te postie maksimalnu dobit koju ponovno treba vratiti u proizvodnju zbog njenog proirenja.Veber ne uspijeva u sutinu religije te ne analizira religiju kao shferu otuenja nego smatra da religija nuno egzistira u drutvu.

-Karl MarksMarks nikada uope nije prouavao religijudetaljnije. Svoje ideje je zasnivao na spisima nekoliko teologa i filozofa ranog devetnaestog vijeka. Jedan od njih bio je LudvigFojerbah prema kojem se religija sastoji od ideja i vrijednosti koje su ljudi stvorili tijekom svog kulturnog razvoja ali koja su potom pogreno projicirana na boanske sile ili bogove. Poto ljudska bia ne shvaaju u potpunosti svoju historiju sklona su da drutveno stvorene vrijednosti i norme pripisuju aktivnostima bogova. Tako je i pria o deset zapovijedi koje je Mojsiju dao Bog samo mitska verzija poretka moralnih propisa kojima se regulira ivot kranskih i hebrejski vjernika. Sve dok u potpunosti ne budemo razumjeli prirodu religijskih simbola koje smo sami stvorili, tvrdi Fojerbah, osueni smo da budemo zarobljenici historijskih sila koje ne moemo kontrolirati. Fojerbah koristi izraz otuenje da bi oznaio stvaranje bogova ili boanskih sila razliitih od ljudskih bia. Vrijednosti i ideje koje su stvorili ljudi na taj nain posmatraju se kao proizvod stranih bia odvojenih od ljudi. Dok su djelovanja ovog otuenja u prolosti bila negativna, poimanje religije kao otuenja predstavlja veliku nadu za budunost. Kad jednom ljudi budu u stanju shvatiti da su vrijednosti koje prepisuju religiji u stvarnosti njihove vlastite te vrijednosti e biti mogue ostvariti na ovoj zemlji, te nee biti ostavljene za neki drugi ivot poslije ivota . krani vjeruju da su poto je Bog svemogu i milostiv prema svima- ljudska bia nesavrena i grjena. Meutim potencijal za ljubav i dobrotu kao i mo da upravljamo vlastitim ivotom , po Fojerbahu, postoje u ovjekovim institucijama i mogu se iznjedriti iz njih kad budemo jednom shvatili njihovu pravu prirodu.Marks je prihvati gledite da religija predstavlja samootuenje ovjeka. Uestalo je vjerovanje da je Marks u potpunosti odbacio religiju ali je to daleko od istine. Po Marksu religija je dua jednog bezdunog svijeta i utoite od teke svakodnevnice. Po njemu e religija u svojoj tradicionalnoj formi nestati, i treba da nestane; to je zato to pozitivne vrijednosti koje su u njoj sadrane mogu postati ideali kojima se tei radi poboljanja mnogo ega u ovjeanstvu, a ne zato to su ti ideali i vrijednosti pogreni. Ne treba se plaiti bogova koje smo sami stvorili ve im trebamo prestati pripisivati vrijednosti koje i mi sami moemo ostvariti. Marks je izjavio da je religija bila opijum za narod. Religija odlae sreu i blagostanje za zagrobni ivot pripovijedajui trpeljivo prihvaanje postojeih uslova u ovom ivotu. Na taj se nain obeanjem onoga to e doi u tom drugom svijetu panja ljudi odvraa sa nejednakosti i nepravdi na ovom. U religiji postoji snaan ideoloki element : religijska uvjerenja i vrijednosti koje ona istie esto pruaju opravdanje za nejednakost u bogatstvu i moi. Marks se suprotstavlja shvaanju da je religija uroena ovjeku. Religija ima drutvene korijene. Korijen religije je u zavisnosti ovjeka od ovjeka u klasnom drutvu, kao i jo prisutnoj zavisnosti ovjeka od prirode. Marks istie tri funkcije religije u drutvu a to su: filozofska, egzistencionalno-emocionalna i drutveno-politika. Takoer smatra da budue drutvo religiju treba potisnuti u privatnu sferu, a prva i osnovna pretpostavka za realizaciju ove ideje je odvajanje crkve od drave odnosno crkve od kole.

FUNDAMENTALIZAM

Fundamentalizam je konzervativno stajalite koje zagovara povratak temeljnim naelima religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru pred brzim drutvenim promjenama.

-Kranski fundamentalizam:doslovno tumai Bibliju i liberalne interpretacije dre pogrenim; netolerantni su prema vjerskoj raznolikosti te naglaavaju osobni doivljaj vjere i zagovaraju rituale kojima se postie vjerska obnova i imaju neprijateljski odnos prema svijetu koji je izvor sekularnog humanizma.Krajem 20. stoljea poprimio politiki oblik u Novoj kranskoj desnici

-Islamski fundamentalizam :naglaava vanost islamskih vrijednosti nasuprot modernizacijskim silama amerikog i zapadnog ivota;Realiziran je 1979. u islamskoj revoluciji u IranuNEJEDNAKOST RODOVA U RELIGIJI

Feministike teorije religije nerijetko smatraju religiju produktom patrijarhalnog sustava te dre da religija slui interesima mukaraca. Sekundarna i esto podreena uloga ena u kranskoj doktrini tipina je i za veinu drugih religija. Premda su ene u raznim sferama ivota ostvarile znatne napretke, njihovi su uspjesi u veini religija vrlo ogranieni.

-korijeni nejednakosti rodovaPovijesno gledano ene u veini religija nisu uvijek bile u podreenom poloaju, ve upravo suprotno, u ranoj povijesti ene su smatrane kljunim figurama u potrazi za spiritualnim emu u prilog govore i mnogobrojni simboli Boice majke pronaeni na Bliskom istoku, u Aziji i Europi. S obzirom na to da su prola drutva imala boice imala su i sveenice. No poloaj ena u religiji poinje slabjeti s ratnim pohodima pa tako poetak konanog pada Boice majke kada semitski i arijski napadai sa sjevera donose mitologiju orijentiranu prema mukarcima, kada muka boanstva poput Jahve postaju sve vanija i ona uvode znatno borbeniju i agresivniju duhovnost. Konani smrtni udarac zadaje prihvaanje monoteizma koje poinje s Jahvom, bogom Izraela koji e kasnije postati i bog krana i muslimana.

-feministika stajalita o religijiFrancuska feministica Simone de Beauvoir smatra da religija djeluje na ene vrlo slino Marxovoj procjeni djelovanja na potlaene klase i kae: Mora postojati neka religija za ene i jedna za obine ljude, i to iz potpuno jednakih razloga.. Religiju mogu koristiti tlaitelji (mukarci) da bi kontrolirali potlaene (ene), a istodobno ona slui kao oblik kompenzacije enama za njihov status graana drugog reda. Autorica istie da je mukarac gospodar po boanskom pravu a strah od boga e zatomiti svaki poriv za pobunu kod ena. U modernim drutvima religija je sve manje instrument prisile a sve vie sredstvo obmane , pa tako ene obmanjuje da su ravnopravne mukarcima no postoji pregrt dokaza da nije tako. Religija enama prua lanu nadu da e za patnje na zemlji biti nagraene ravnopravnou na nebu, kao Marxovu proletarijatu. Mnogo dramatiniji poloaj ena u islamu nam pribliava egipatska feministica Nawal El Saadawi koja nam navodi i neka osobna iskustva u tiranskom obiaju obrezivanja djevojica na koji su je prisilili roditelji prilikom kojeg joj je odrezan dio klitorisa. Tvrdi da su djevojice u arapskom svijetu esto rtve seksualne agresije te dri da je razlog opresije nad enama patrijarhalni sustav i da mukarci iskrivljuju tumaenja vjere kako bi ona posluila njihovim vlastitim interesima , te da opravdavaju i daju legitimitet opresiji nad enama. El Saadawijeva tvrdi da su religije iji su ciljevi bili tlaenje i podreena uloga ena , razvile kao monoteistike te postale vladajuima. Takve su religije inspirirane i voene vrijednostima patrijarhalnih i klasnih drutava koja su u to doba prevladavala.

-naznake nadeSociolozi sve vie priznaju da se ene vie ne mogu smatrati toliko pasivnima, pa nam tako Leila Badawi govori o aspektima islama koji su za ene pozitivni. ene u islamu za razliku od onih u kranstvu nakon udaje zadravaju svoje prezime te im islam nudi izbor kojem e se tumaenju islama prikloniti, koli ili zakonu. Reformirani judaizam ve od 1972 doputa enama da obnaaju dunost rabina a od 1994 su se pojavile prve ene biskupi u Anglikanskoj crkvi u Engleskoj.

SEKULARIZACIJA

-Pojam sekularizacije

Sekularizacija predstavlja proces u kojem religija gubi svoj utjecaj u raznim sferama drutvenog ivota. Navedeni proces ima vie svojih aspekata a jedan se tie broja i nivoa angairanosti lanstva vjerskih organizacija i u kojoj su mjeri oni aktivni u prisustvovanju bogosluju i drugim ceremonijama. Druga dimenzija sekularizacija se ogleda u tome koliko vjerske organizacije odravaju svoj drutveni utjecaj, bogatstvo i presti. Nekada su vjerske organizacije su znatno utjecale na dravne i drutvene ustanove i uivale veliki ugled i potovanje, to danas, uz manje izuzetke, to svakako nije vie sluaj.

Ako je Bog mrtav zato* je posjeenost crkava u SAD-u stabilna zadnjih 40 godina?* je se u Africi broj krana poveao sa 10 na 200 milijuna u zadnjih 100 g* islamski fundamentalizam svoje nove utjecaje bazira na Zapadu?

Sociolozi religije predviali su porast religioznosti (P.Berger predvia kulturne ratove na vjerskoj osnovi u kasnom 20. stoljeu).

ovjek postmoderne nalazi se u sakralnoj shizofreniji. Vrlo je religiozan ali je njegova religioznost bez identiteta.

MEDIJI I RELIGIJE

Mediji pored razine informisanja imaju i daleko vaniju zadau komuniciranja. Tako su bliski suvremenom ovjeku da su gotovo nezamjenljivi i kao takvi imaju odgovornost da u drutvu doprinose opem dobru. Svojom moi nisu samo objekt ili tehniko dostignue nego aktivan subjekt u drutvu.Samu religiju treba gledati kao injenicu koja je od poetka prisutna u ljudskom drutvu, a mogli bi kazati i od samog poetka ljudskog roda. Religija ukljuuje sistem vrijednosti i obrede preko kojih ovjek pokuava ui u odnos s viim biem, Bogom ili bogovima, ovisno je li rije o monoteizmu ili politeizmu. Religija ukljuuje simbole i znakove, sistem vrijednosti koji nadilazi religijsku zajednicu i drutvo ili dravu. Jednostavno reeno religija sa sobom nosi dimenziju morala to je nuno potrebno svakom drutvu.Pojavom tampe kao medija, religija je dobila novi prostor za prenoenje svojih poruka, a pojavom elektronskih medija dobila je novo sredstvo za djelovanje. Masovni mediji nisu samo sredstva nego aktivni subjekti, dok se religija nala u novim okolnostima da svoje sadraje nudi pred mikrofonima i kamerama bez ivoga ovjeka. Zbog toga su se otvorila nova pitanja religije u medijima kao virtualne ili elektronske religije.Pojavom interneta, kao svojevrsne oglasne ploe, koji ima veliku mo pohranjivanja podataka ali i selekcije i lairanja, jo i vie se susreemo s desocijaliziranim ovjekom. Danas je sasvim uobiajeno da ono to nije zapisano na papiru i ne postoji ili to se nije pojavilo u medijima, toga i nema. U konanici sve religije svijeta svoj nauk zapisuju kako ne bi bio iskrivljen ili zaboravljen. Dosta bi se jo moglo govoriti o religiji i njenom odnosu naspram medija, globalizacije i drutva openito. Zbog ovakve percepcije stvarnosti savremenog ovjeka religija je i prisutna u medijima. Ona ima ta rei o ovjeku i drutvu openito jer je njegov aktivni subjekt a nikako pasivni objekt.

Religija i masovni medijiReligija svojim sistemom vrijednosti ima ta rei i ponuditi masovnim medijima. Budui da vre duhovni svjetonazor u drutvu, vjerske institucije i zajednice imaju pravo, ali i obavezu, da promiu svoje vrijednosti i putem medija. Religija se u nekom obliku pojavljuje u gotovo svim medijima, kako tampanim tako i elektronskim. Takoer, pojavljuje se i u medijima koji se danas dijele po kriteriju vlasnitva, javnim koji imaju obavezu prema drutvu openito i svim graanima koji ih finansiraju, i komercijalnim koji ive od oglaivaa i reklama. Upravo zbog ovoga drugog, danas se dosta govori i o etici u medijima. Novinarska etika je posebna tema, o njoj se moda premalo govori u javnosti, moda zato to je upravo ona spona medija i religije.

Medijska religijaCrkve i vjerske zajednice kao institucije religije openito su u poetku imale nepovjerenje i strah od medija, koje se i danas osjea. U meuvremenu religija se otvorila medijima te putem sredstava drutvenog priopavanja poziva na saradnju i dijalog. Namee se pitanje jesu li religijski sadraji i dogaaji adekvatno popraeni u medijima. Zbog toga je religija esto puta preputena nemilosrdnim propagandnim kampanjama i porukama globalnih kompanija koje se vode naelom profita.

BRANDING I RELIGIJA

Jesu librandingi religija meusobno povezani. Prema jednom od kontroverznijih autora dr. Lindstromu brand developeri nastoje se prema razvoju i stvaranju nekog branda ponaati kao religija.Prema autoru Martinu Lindstromu koji je nazvao Apple religijom, stvaranje branda slino je stvaranju kulta tovatelja. Ovakvu je izjavu dosta teko prihvatiti no injenica je da svaki dobar brand manager tei da kod potroaa stvori jake emocije, emocije koje e tog potroaa tjerati na vjernost i vjerovanje. Religija i branding imaju niz slinosti. Prema Lindstromu, vjernici i fanovi dijele jednak osjeaj pripadnost i lojalnosti brandu/vjeri. Postoje brandovi koji ne samo da okupljaju mnotvo korisnika/fanova ve ih i meusobno povezuju kroz razmjenu iskustava, komuniciranje ime se zapravo iri utjecaj tog branda (vjere) kroz masu potroaa (vjernika). Druga slinost je konkurencija. I brandovi i religija imaju oponente. Jedni se svrstavaju u druge religije a brandovi se suprostavljaju meusobno jedan drugome u istoj brani. I religija i branding autentini su i konzistentni. Unato stalnim promjenama svaki proizvod ili usluga (brand) mora nastojati biti konzistentan jer se time stvaraju lojalni kupci. Neka istraivanja pokazala su kupci lojalni brandu dok se tri puta ne razoaraju. To je jako veliki raspon. Dakle odreenu marku automobila kupiti emo ak 3 puta prije nego li odaberemo drugu. Ako sada kod tog proizvoda nismo konzistentni dogaati e se razoaranja kod kupaca to e neminovno rezultirati gubitkom lojalnosti. I vjernici se slino ponaaju prema svojoj religiji i crkvi. Ukoliko njihova religija poinje znaajno odstupati od svojih temeljnih naela i principa, dakle kada postaje nekonzistentna tada se poinje raspadati, a posjeenost instituciji i broj vjernika opadaju. Nadalje, i branding i religija tee stvaranju savrenstva, savrenog proizvoda i prikaza savrenstva, posebnih izuzetnih situacija. Logotipi ili religijski simboli imaju gotovo istu misiju, velianje branda/religije. Kad tome dodamo jo i malo misterije i rituala i gotovo smo iscrpili sve poveznice brandinga i religije koje su ini se znaajne. ini se da je Lindstrom u pravu kada tvrdi da se brandovi ele ponaati kao religije jer ele ivjeti vjeno.

ZAKLJUAK

Gledano kroz povijest religija je utjecala na mnoge drutvene promjene u kojima je dolo do krvoprolia a brojni su ratovi voeni i jo uvijek se vode iz religijskih motiva. U ovom dvostrukom historijskom utjecaju religije na drutvo nema mnogo rijei kog Dirkema koji prije sveganaglaava njenu ulogu u unaprjeivanju drutvene kohezije i na znaaj ritualnog i ceremonijalnog. Marks je u pravu kad tvrdi da religija esto ima ideoloke implikacije i da slui interesima vladajuih grupa na teret drugih. U prilog toj njegovoj tvrdnji svjedoe nebrojeni sluajevi u povijesti. Veber je u pravu kad naglaava prevratniko i esto revolucionarno djelovanje religijskih ideala kada je rije o postojeem drutvenom poretku i utjecaju religije na drutvene promjene.

LITERATURA

-Dr. Nenad Fanuko: Sociologija

-Sabino Acquaviva, Enzo Pace: Sociologija religija

-Hubert Knoblauch: Sociologija religije

-Ante Fijamengo: Osnove ope sociologije

-Maks Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma

- Haralambos : Sociologija

22