Elvedin Subašić, MUKABELA 1-30 Džuz, Kratak Komentar

7/25/2019 Elvedin Subai, MUKABELA 1-30 Duz, Kratak Komentar

1/40

Elvedin Subai, MUKABELA 1-30 duz, kratak komentar

1

MUKABELA 1-30 duz

MUKABELA 1. Duz: Zar vjernik moe pretjerivati

Fatiha je sura koju vjernik ui svakodnevno i naalost ponekada samo formalno, ne

razmiljajui o njenim ajetima. To je sura koju ovjek najvie proui u toku svog ivota, amuslimani u Bosni je ue u razliitim prilikama, kada esto zamjenjuje dovu, stoga jenezamislivo da ne poznaje njeno znaenje, ajet po ajet. Da nije propisana za uenje na svakomrekatu namaza, vjernik bi je uio svakodnevno barem zbog njenog prvog ajeta, koji je, inae,najea kur'anska reenica u dovama. Kako je prva sura u Kur'anu Fatiha, ona koja otvaraKur'an, tako njezin prvi ajet otvara skoro svaku nau dovu.

U ovom duzu se po prvi put u Kur'anu spominje sluaj protivljenja Iblisa Allahu, d.., (od30. do 39. ajeta) koji se do danas ponavlja u razliitim oblicima. Jedan od njih jeste to seljudi i danas suprotstavljaju Stvoritelju kao nevjernici, ateisti i grijenici. Dalje, ak i vjernici

ponavljaju ovaj sluaj kroz promatranje sebe vrjednijim od drugih, kao to je Iblis smatraosebe vrjednijim od Adema, a.s. Profesor slua profesora, ali razmilja kako je ipak on boljiretoriar. ovjek ita knjigu i bez ikakve argumentacije misli da bi on bolje napisao, taviespreman je priati u svom drutvu o manama knjige. Stoga, itajui o sluaju Iblisa ovjektreba uzetipouku i doslovno vjebati da mu nikada ne dolaze misli da je bolji od drugih. Rije"Ja" otvara vrata ejtanu. Ljudi koji esto koriste "ja" u govoru nerijetko govore mnogo osebi, stoga se ve djeca poduavaju da formalno izbjegavaju ovu zamjenicu. "Rekao sammu..." mnogo ljepe zvui od"Ja sam mu rekao.."

Sluaj Musaovog, a.s., naroda (61. ajet ili od 57. do 61. ajeta) kada je traio dodatnu hranuod onoga to je imao trebao bi nam naumpasti svaki dan, naroito sada u ramazanu kadaelimo iftariti. Naime, Allah, d.., dao je ovom narodu prelijepu hranu, ali oni su trailidodatno: luk, krastavice... odnosno ak goru hranu, kako kae Kur'an. Nisu bili zadovoljnisofrom pred sobom pa su traili novu. To pretjerivanje ih je dovelo do srama i ponienja iuskraivanja Boijih blagodati.

U ovom duzu objanjava se i drugi sluaj pretjerivanja (od 67. do 71. ajeta) i oholosti. To je sluaj kada je Musa, a.s., prema naredbi Allaha, d.., kazao svom narodu da zakolju kravu.Trebali su zaklati jednu obinu kravu, ali zbog svoje oholosti, bezobrazluka, igranja s vjerom i

propisima, to je i danas prisutno ak i kod vjernika, morali su zaklati posebnu kravu,odnosno oteali su sebi. Naime, postavljanjem mnotva pitanja, tzv. cjepidlaenjem,odugovlaili su svoju obavezu te svaki put oteavali sebi zadatak. I danas ljudi sebi oteavajuvjeru mnotvom pitanja od kojih su mnoga beznaajna. tavie svojim pitanjima oteavajuvjeru i drugima. Iitavajui "literaturu" o islamu postaju jo zbunjeniji te svojim stanjemzbunjuju i oteavaju i drugima. Primjera radi, alimi kakve svijet moda nikada nee upoznativie cijeli ivot su posvetili odreenim temama, ak i ne toliko bitnim, donijeli odreenamiljenja koja koriste veina muslimana i onda ta miljenja, ideje pokuavaju promijeniti nekiljudi koji nemaju povjerenja u ove alime, njihova miljenja, smatraju ih grekama. Ovi alimisu cijeli ivot bili samo alimi, bavili se vjerom, a ovi drugi bave se razliitim poslovima, a


2/40


2

vjerom samo usput i uvjereni su da imaju bolje stavove. Stoga, kada nauimo neki propis,znajmo da iza njega stoji ogroman broj uenjaka kroz razliita stoljea.

Prologodinji komentar prvog duza

Sura je objavljena je u Medini, odnosno nakon seobe Poslanika, a.s., i muslimanske zajedniceiz Mekke u Medinu. Brojni hadisi govore o ovoj suri i njenoj vrijednosti.

Od Ebu Umame el-Bahilija prenosi se da je rekao: ''uo sam Allahova Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, da kae: 'Uite Kur'an, jer e on na Sudnjem danu doi kao zagovornikonima koji ga budu uili. Uite Zahravejn (El-Bekare i Ali Imran), jer e one na Sudnjemdanu doi kao dva oblaka ili kao dvije ptice koje tite svoga uaa. Uite suru El-Bekare, jer

je njeno uenje bereket (blagoslov), a njeno zapostavljanje gubitak. Protiv nje sihirbazi nitane mogu.' (Muslim, 6/89)

Prenosi se takoer od Ubejja ibn Ka'ba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: ''Ebul-Munzire (oe Munzirov), zna koji je ajet iz Allahove Knjigenajvei (najvelianstveniji)? ''Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju, rekao sam, a Poslanik

ponovi: ''Ebul-Munzire, zna li ti koji je ajet iz Allahove Knjige najvelianstveniji? Ja rekoh:''Allahu la ilahe illa huvel-hajjul-kajjum...(Ajetul-kursijja). On me potapa po prsima i ree:''Neka ti je na ast tvoje znanje, Ebul-Munzire.''

U islamskoj tradicji Bonjaka zadnja dva ajeta sure el-Beqare redovno se naveer ue,naroito uoi ponedjeljka i petka, prije dove i nakon ukopa umrlog. U bh medresama prviobavezni dio koji uenici moraju nauiti jesu zadnji ajeti sure Beqare.

Ebu-Isa et-Tirmizi navodi predanje od Numana ibn Beira, koji navodi da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je napisao Knjigu dvije hiljade godina prije nego je

stvorio nebesa i Zemlju i iz nje je objavio dva ajeta kojima je zavrio suru Bekare. Nema kueu kojoj se proui u toku tri noi da u njoj ostane ejtan!"

U Muslimovoj zbirci hadisa biljei se hadis od Ibn Abasa, r.a. koji je rekao: Jednom dok jesjedio Dibril kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, uo je zvuk iznad sebe (kao kripakod otvaranja vrata), pa je podigao glavu i rekao: Ovo su nebeska vrata, danas su se otvorila

a do sada nikad prije nisu bila otvarana, pa je siao melek i ree: Ovo je melek, siao je na

Zemlju, nikada do sada nije silazio pa se poselamio i rekao: Raduj se zbog dva svjetla, koja sidobio, nijedan poslanik ih do sada nije dobio, poetak Kur'ana, znai Fatiha i zadnji ajeti

sure El-Bekare, nee prouiti ni harf od toga a da ti se ne dadne.

Razliite teme se nalaze u ovoj suri. U drugom duzu govori se i o mjesecu ramazanu,odnosno njegovoj vrijednosti i propisima vezanim za njega.

U poetku islama post je bio po tri dana u svakom mjesecu, da bi se to potom derogiralo izamijenilo postom mjeseca ramazana. Od Muaza, Ibn-Mes'uda i nekih drugih navodi se:

Ovaj post bio je erijatski odreen jo od vremena Nuha, a.s., svedok to Allah nije dokinuo i

zamijenio ga postom mjeseca ramazana. Bilo im je propisano: kada neko klanja veernjinamaz i ode na spavanje, zabranjeni su mu hrana, pie i ene do istog vremena. Nakon toga,


3/40


3

propis posta objanjen je kao to je bilo u poetku islama, pa Allah, d.., kae: a onome odvas koji je bolestan ili na putu bude, isti broj drugih dana, tj. bolesnik i putnik (musafir) ne

poste nego se mrse, a to nadoknauju kasnije istim brojem dana. Ali, zdrav ovjek koji je kodkue, ako hoe, postit e, a ako hoe, nahranit e svakog dana jednog siromaha. Post je,meutim, bolji od hranjenja siromaha. To tvrde Ibn-Mes'ud, Ibn-Abbas i drugi pripadnicizdrave tradicije (selefa) na osnovi rijei Uzvienog: Onima koji ga teko podnose, otkup jeda siromaha nahrane. A ko drage volje da vie, za njega je bolje. A neka znate, bolje vam jeda postite.

MUKABELA 2. Duz: Propisan jedan, a izmislili smo sebi drugi post

U ovom duzu se nalazi poznato aere Kema erselna (151-157), koje se esto ui prilikomrazliitih prigoda. U 153. ajetu Allah, d.., kae: O vjernici, traite sebi pomo u strpljivostii u obavljanju namaza! Allah je doista na strani strpljivih.

Namaz i strpljivost su usko vezani. Namazom se stjee strpljivost, a bez strpljivosti nemanamaza. Pejgamber Muhammed, a.s., kao i drugi poslanici koji su imali ogromna iskuenja,svoje duhovno stanje lijeio je namazom. Ljudi razgovaraju s prijateljem ili psihologom

jedanput mjeseno i esto odmah osjete olakanje, kao da su breme sa sebe skinuli, ta ondaoekivati od onih koji barem pet puta razgovaraju s Gospodarom, Stvoriteljem i njega, i

prijatelja i psihologa i svih osjeanja u ovjeku?

Dokaz da bez strpljivosti nema namaza jesu i same nae teravije. Neki ubrzavaju namaz kojiprerasta u fiskulturu, a drugi nemaju strpljenja ni za tu brzinsku teraviju pa je krate koliko jemogue.

U ovom duzu nalaze se ajeti o ramazanu (183-187). U ovim ajetima se istiu tri stvari vezaneza ramazan. One su zapravo neodvojive od njega i ako ih nemamo, ramazan e nam bitinepotpun ili samo puka imenica.

Prva je sami post, ali da biste se grijeha klonili, odnosno bili bogobojazni. Ovo je najkraadefinicija posta. Post je propisan da bismo se grijeha klonili, a ne gladovali. Ovo je propisani

post, a post onoga koji se sustee od jela i pia a samo do podne-namaza kae nekoliko runihrijei, svaa se ili ini bilo koji grijeh, neka je druga vrsta posta koji je sam sebi propisao, a neKur'an.

Druga odlika ramazana jeste Kur'an. Svaku no poslije teravije uimo 185. ajet ehruramadane... Teko se moe, skoro nemogue, doivjeti ramazan bez Kur'ana, uenja ili baremsluanja. Naravno, oni koji jo ne znaju itati arapsko pismo krajnje je vrijeme da upravo uramazanu, mjesecu Kur'ana, naue arapsko pismo, naroito to e mu uenje olakatiramazanski bereket i ramazansko vrijeme bez ejtana. Dalje, kako e osjetiti slast ramazanaonaj koji nije u toku trideset dana mjeseca Kur'ana i njegovih ajeta ponovio i podsjetio se na

one ajete koje zna napamet? Takoer, u ovom ajetu se kae da Kur'an pomae ovjeku darazlikuje dobro od zla, a jedno od imena Kur'ana jeste upravo Furkan rastavlja istine odneistine, svjetla od tame, dobra od zla.


4/40


4

Povezano s ranije spomenutim ajetom o postu i principu neinjenja grijeha, kako ovjekmoe ne initi grijeh ako ne vidi razliku izmeu dobra i zla? Kur'an je tu da mu olakarazlikovanje i ustrajavanje na ovom principu. Stoga nije ni udno da odreeni muslimani inegrijeh ne smatrajui, odnosno ne uviajui da je to grijeh. Primjera radi, ogovaraju i

pokuavaju to opravdati da su u pravu, da govore istinu itd., a da su itali srcem i umomajete vidjeli bi da je to grijeh. Takoer, pored oitog, vidljivog ukazivanja na dobro ili zlo uKur'anu, postoji i nevidljivo, tajno koje utjee na nas zahvaljujui Boijoj milosti. Ovajutjecaj moemo najee primjetiti kod ljudi koji su cijeli ivot proveli u ibadetu. Kada ujuloe miljenje o nekome oni automatski to odbacuju, jer njihovo srce je postalo furkanrastavlja istinu od neistine, dobro od zla.

Trea odlika ramazana jeste dova. Zar nije interesantno da nakon ajeta o postu odmah dolaziajet o dovi u kojem Gospodar kae: Ja sam blizu. Allah, d.., esto se u Kur'anu obraaljudima zamjenicom Mi, ali ovdje kae Ja. I ovom zamjenicom Gospodar nam ukazuje na

prisan odnos s ovjekom koji treba samo da digne ruke, a njemu je i to teko. Takoer,poznato je da se postau dova ne odbija, pa ta je onda s ljudima koji umjesto uenja dove zasebe, svoje ukuane, oprost grijeha i slino provodi ramazanski dan u prii, razgovoru,gledanju tv-a i slino u toku dana i pred sami iftar?

Na kraju ovog duza (ajeti 249-252) spominje se sluaj muslimanskog vojskovoe Talutakada je rekao svojoj vojsci da ne pije iz rijeke preko koje budu prelazila, osim onoliko koliko

dohvate rukom. Trebalo je umoran, edan, iscrpljen prei rijeku, a ne napiti se. Mali je brojodolio i veina je prekrila naredbu i napila se vode. Stoga, kada gledamo u ovim ljetnimdanima oko sebe ljude koji sebe zovu muslimanima kako se mrse, zahvalimo se Allahu, d..,

to nas je uinio ovom drugom skupinom, koja moe odoljeti jelu i piu u ovim vruimdanima.

MUKABELA 3. duz Poruka onima koji nemaju ili iekuju potomstvo

Na prvoj stranici treeg dua nalazi se najvelianstveniji ajet u Kur'anu,Ajetu-l-Kursijja, kojiopisuje Allaha, d.. kao nijedan drugi ajet. Spomenimo samo cjelinu u kojoj se kae da Ga neobuzima drijeme ni san. U ajetu se mogao spomenuti samo san, ali se navodi i drijeme.ovjek uslijed bolesti, dugotrajne nesanice, moe biti budan due vrijeme, ali svaki ovjekmora drijemati to dalje ukazuje na umor. Uzvienog Gospodara ne obuzima ni drijeme, On

se ne umara, niti san i uvijek je budan. Ovdje obratimo na jednu dimenziju ovog Boijegstanja. Kada bismo ga ispravno shvatili nae ponaanje bi se uveliko promijenilo: ne bismo ni

pokuali uraditi ili rei neto loe,jer On ne samo da sve vidi, ve uvijek u svakom asu vidi,jer ne spava, nije umoran i budno nas prati. Hazreti Osman se zbog svjesnosti o Bogu kratko

zadravao u kupatilu, bilo ga je stid Gospodara, kao i vrli ashab Ebu Musa el -Eari koji jekazao: "Ja se kupam u zamraenoj prostoriji, ali i pored toga sagnem svoja lea iz stida premasvom Gospodaru."

Nakon ovog ajeta dolazi ajet kojeg muslimani esto citiraju kako bi ukazali na plemenitostislama: La ikrahe fi-d-din Nema prisile u vjeru...Meutim, sami ga kre u meusobnoj

komunikaciji. Naime, dok drugima, nemuslimanima govore kako je islam plemenit i kau da


5/40


5

nema prisile u vjeri, u mijenjanju stavova, oni nastoje prisiliti jedni druge u svoj mezheb,

akaidsku kolu. Prisiljavaju jedni druge na mijenjanje stavova.

Na istoj stranici se nalazi i 254. ajet koji poziva da vjernik udjeljuje drugima i do kraja sure

Bakare govori se na razliite naine o udjeljivanju. Ovdje obratimo panju na jedan

interesantnu dimenziju ove tematske cjeline: nakon ajeta o udjeljivanju dolazi ajet (282) o

dugovanju odnosno pravilima prilikom posudbe novanih ili drugih vrijednosti. Kao to jesadaka dobro djelo, tako je i posudba jedna vrsta udjeljivanja odnosno dobro djelo. Takoer,

prije ovog ajeta se govori o kamati, da muslimani ne budu zelenai, kamatari, ali kao da namse govori jo: umjesto posezanja za kreditima koje prate kamate, posuujte jedni drugima!Zaista, kada bismo posuivali jedni drugima moda mnogi ne bi izgubili svoje ivote, zdravljei imetke uslijed kredita koje su bili prinueni da uzimaju. Takoer, brojni su primjeri propasti,ak u naim gradovima, onih ljudi koji su davali ljudima novac uz kamate, a poznajemo liijedan sluaj ovjeka koji je propao zbog davanja drugima bez kamata, odnosno posuivanja?

Naravno, prilikom posuivanja treba imati mjeru i drati se principa o emu se govori u 282.,najduem ajetu u Kur'anu.

U prvom dijelu sure Ali Imran obratimo panju na ajete 33 - 48., koji mogu biti posebnapouka onima koji se trude dobiti potomstvo. Naime, pejgamber Zekerijja nije imao djece, ali

mu Gospodar javlja da e dobiti sina (39-40). Zekerijja govori da je on star kao i njegovaena, ali Allah, d.. mu kae da On ini to eli, stoga nikada ovjek ne smije gubiti nadu dae dobiti potomstvo pa makar doekao starost. Kada je saznao za vijest, Gospodar mu kae daini zikr, spominje Allaha, d.., da Mu zahvaljuje, to ovjeku treba biti znak da to viezirki, klanja i dovi Gospodaru za potomstvo. Meutim, obratimo panju kako je Zekerijja

dobio sina. Prije ajeta o njemu govori se o hazreti Merjem kojoj je Allah, d.. davao hranu.Zekerijja, im je vidio tu blagodat, zamolio je Allaha, d.. za svoje potrebe, odnosno za

potomstvo (38 ajet). Odnosno, kada smo u prilici da prisustvujemo nekoj blagodati, budimo

svjesni da je to Allahov dar i odmah Ga prizivajmo, ali bez elje da drugima nestane tablagodat. Ne zaboravimo i ta jeZekerijja inio nakon dove. Klanjao je i zikrio, jer kada sumu doli meleki saopiti vijest on se obraao Allahu, d.. U prijevodu 39. ajeta se kae ...uhramu stojei molio..., a na slobodan prijevod jeste upravo klanjao: Ve huve kaimun jusalli.(jusallisalat - namaz) Zekerijja je bio ustrajan u svakodnevnom ibadetu.

Takoer, Zekerijja se brinuo o hazreti Merjem, koja je nosila Isaa, a.s. Bio je plemenit ovjek,

brinuo se o Merjemi kao i njenom neroenom sinu, a kasnije i kao o djeaku. Stoga, akoelimo potomstvo budimo plemeniti, pomaimo onima koji nemaju nikoga i naroito djecu

bez jednog ili oba roditelja. Ako smo duhovno spremni ak i usvojimo dijete, kao to je toZekerijja u jednom obliku uinio, i oekujmo svoje vlastito potomstvo.

MUKABELA 4. Duz: Ime porodice po mukarcu, a ena centralni lik

U drugom dijelu sure Ali Imran centralni dogaaji koji se opisuju jesu bitke na Bedru iUhudu. Jedna od pouka Bedra jeste vanost kvaliteta spram kvantiteta. Muslimani su bilimalobrojni, ali taj broj od oko 300 boraca bio je najkvalitetnije to je Muhammed, a.s., imao.

Bili su istog srca, uvjereni u Allahovu pomo i bili su okupljeni radi dobra, stoga uspjeh jebio zagarantovan. Koliko puta smo bili svjedoci da se u Bosni skupi mala grupa ljudi i napravi


6/40


6

iz temelja damiju, esmu, asfaltiraju ulicu... dok s druge strane cijeli grad, naselje ili selo,odnosno ljudi koji ne uestvuju s njima u toku ivota ne urede ni ulicu? Stoga, kvantitet,

brojnost moe biti vana, ali nije presudna. Kada se i najmanja grupa ljudi skupi, alikvalitetna, radi dobra Uzvieni Gospodar e pomoi tu skupinu. U kontekstu bitke na Bedrusjetimo se Taluta s kraja drugog duza ija je jedna manja skupina njegovih vojnika kazala(El-Bekare 249. ajet) da su brojni primjeri kako su manje grupe pobjeivale vee uz Allahovu

pomo, odnosno bili su uvjereni. Stoga, troje trebamo imati kada kreemo u svakodnevneprojekte ili elimo realizirati odreene ideje: kvalitetne ljude, istu namjeru i uvjerenje da epomo doi od Gospodara. Ubici na Uhudu gdje su muslimani poraeni dola su u pitanja svatri ova principa. Broj muslimanskih boraca se poveao, ali je bio upitan kvalitet, jer jednagrupa ljudi je napustila Muhammeda, a.s., iz straha u jeku borbe. Zamislimo situaciju koju i

Kur'an opisuje: Poslanik, a.s., doziva vjernike, a oni bjee s bojnog polja. Dalje, namjera jebila upitna, jer je jedna grupa krenula po plijen i nisu sluali naredbu Poslanikovu, a.s. I nakraju, njihovo uvjerenje, vrsto uvjerenje u Allahovu pomo, bilo je iskuano strahom i

njihovim bijegom s bojnog polja.

S bitke na Uhudu uzimamo jo jednu pouku, a to jeste pogubnost vezanja odreene ideje zajednu osobu. Krani su vezali svoju vjeru za jednu osobu i kada je Isa, a.s., uzdignut to je biook za vjernike koji su poeli onda lutati. Jevreji bez Musaa, a.s., ponovo su se izgubili. Iodreena grupa muslimana na Uhudu kada je ula glasinu da je Muhammed, a.s., poginuo

poela je naputati bitku, naputati svoj projekat i ideju. Slian strah i izgubljenost se pojavilanakon smrti Muhammeda, a.s., dok nije Ebu Bekr prouio 144. ajet sure Ali Imran kojeg miesto uimo kao aere Ve ma Muhammedun illa resul... u kojem se pitaju vjernici da li e sevratiti nevjernitvu, postati nemuslimani ako Muhammed, a.s., umre il i pogine. Stoga, kodmuslimana ideja ne smije umrijeti s osobom, ali naalost to se esto i danas dogaa. Umrehalifa, sultan, voa, predsjednik, imam s njim uveliko umre i ideja ili se ne realizira punimkapacitetom kao prije.

Takoer, ova sura govori o slozi i jedinstvu; muslimanima se preporuuje da nastupajujedinstveno, da sluaju nadreene, stoga je interesantno da nosi naziv Imranova porodica, aporodica je upravo simbol sloge i jedinstva. Muslimani moraju biti kao jedna porodica.

Naravno, u ovoj suri je posebno zanimljivo da se govori o jednoj porodici, koja nosi ime po

mukarcu, a temeljna linost je zapravo ena, Imranova supruga. Pored nje vana linost u

suri je i hazreti Merjem, odnosno enski lik to nam dalje govori da bez ene, majke, suprugeporodica ne moe postojati te da u islamskoj tradiciji ena nije sporedna uloga ve jedan odtemelja porodice. Kada se itaju ajeti i osobine supruge Imranove i hazreti Merjem, starijuenu - suprugu Imranovu, koja brine o svom potomstvu, vidimo kao lik nae majke, aMerjem, ukraenu imanom i ednou, kao lik naih sestara, supruga i kerki. Molimo Bogada nae drutvo bude ukraeno ovakvim likovima. Nakon ove sure dolazi En-Nisa, sura kojanosi naziv ene, i to s odreenim lanom el u arapskom jeziku to su odreene ene, onekoje ine nau porodicu i one s kojima moemo zasnivati porodicu.


7/40


7

MUKABELA 5. Duz: Potujmo i uvajmo svoje Hatide

Kada se govori o eni u islamu treba se uvijek prisjetiti injenice da je Muhammedu, a.s.,kada je dobio Objavu, prvo povjerovala supruga Hatida i odmah ga podrala. Svi mukarci u

braku znaju ta znai podrka ene i kao to je u tom trenutku Poslanik, a.s., bio sam na

svijetu u smislu vjere, ali je imao svoju suprugu, tako je svakom mukarcu olakanje kadaznada pored sebe ima nekoga od povjerenja pa makar cijeli svijet bio protiv njega. Koliko

mukarac titi enu u vanjskom smislu, toliko ona titi njega u psiholokom i emotivnom.

U ovom duzu nalaze se dva ajeta od kojih jedan ovjeka moe vrlo lahko rastuiti, a drugiobveseliti. esto emo uti osobe koje, kada ih neto loe zadesi, kau: Boe!Kao da elerei: Boe, zato? Zato meni? Dokle vie..., a zapravo bi trebale prizivati sebe: O, Edine,

Alma, Amire...Naime, Allah, d.., nam u 79. ajetu kaeda sve to se loe desi nije od Boga,ve od nas samih, to jest sami sebi smo to prouzrokovali, stoga trebamo dozivati sebe ikritikovati, a ako ve Boga dozivamo imamo pravo samo kako bi traili oprost, jer smo dobiliod Njega blagodat i sreu, a zamijenili je nesreom i tugom. Drugi ajet, 147., ulijeva ovjekunadu u lijep ivot i radost, jer nam Gospodar poruuje da nas nee kanjavati ako vjerujemo izahvaljujemo. Zar je tako teko vjerovati i biti zahvalan?

Na kraju duza posebna panja se posveuje licemjerima koji su gora vrsta ljudi odnevjernika. U jednom dijelu opisa licemjera navodi se njihovo lijeno ustajanje na namaz.

Daleko od toga da smo licemjeri, ali uvajmo se ove osobine koju oni imaju. Zapitajmo sebeimamo li tu osobinu pri ustajanju na sabah-namaz ili da li naputamo teravih-namaz nakon parrekata zato to smo umorni ili, pak, to smo lijeni da klanjamo cijelu teraviju?

Takoer, uvajmo se jo jedne osobine koju imaju licemjeri, a spominje se u 141. ajetu.Naime, licemjeri prilikom biranja strana meu razliitim grupama ekaju koja e pobijediti pase njoj priklanjaju. U naim ivotima bit emo u prilici da na radnom mjestu ili u drutvu

biramo strane. Licemjerno je kalkulisati. Vjernik bira onu stranu koja je na istini pa makar

uvijek gubila.

MUKABELA 6. Duz: Allahu je bitno ta jedemo, a je li nama

Prvi ajet u ovom duzu upuuje vjernika da o loem, runom, zlu ne govori glasno. To pravoima samo onaj kome je uinjena nepravda. Ipak, ljudi prenose takve vijesti, govore o zlu jer

su takve vijesti naalost najinteresantnije. Razlika od vremena kada je ovaj ajet objavljen jesteto ako sada vjernik kae, napie, fotografie neto loe, iri se mnogostruko i mnogo dalje,zbog tehnologije i prijenosa informacija. Stoga, kolike su razmjere ove pokuene stvari sada?Takoer, nekada se taj glas o zlu znao izgubiti, nestati, ljudi zaborave, a danas moe ostatigodinama na drutvenim mreama, portalima i slino. Ne budimo oni koji govore glasno ozlu, ne erujmo takve stvari, a prije svega nebavimo se onime to nas se ne tie, jer mnogeod tih stvari mogu biti glasine i lai. Na poslijetku, Allah, d.., kae u ovom ajetu da on nevoli da se o zlu govori glasno, stoga zar onaj ko voli Allaha moe initi neto to Allah nevoli? Naalost neki mogu, jer ne vole svog Gospodara pravom ljubavlju. Kada je u pitanju

djevojka, mu ili slino, osoba izbjegava initi ono to oni ne vole, a kada je pitanju Allah,d.., kako se ponaaju?


8/40


8

Kraj sure En-Nisa govori o Isau, a.s., i kranima (171-172), a ista tema se nastavlja u suri El-Maide. Samo ime sure je nastalo od maide trpeze koju su dobili krani, o emu emokasnije govoriti. Ovdje ukaimo na druge odlike sure. Sura ukazuje na ponaanje Jevreja ikrana, odnosno Ehlu-l-Kitab i savjetuje da ne inimo ono to su oni inili. Jedna od tihstvari jeste prekidanje zavjeta, odnosno nepotivanje dogovora. Allah je uzeo zavjet od jevrejakao i od krana (od 12. ajeta pa dalje) da budu ispravni vjernici pa su oni prekrili datoobeanje. Jedna od stvari kojom su prekrili zavjet jeste to su dobar dio onoga ime su biliopominjani izostavili (14), odnosno izostavljanje Allahovih naredbi i injenje onoga to jeOn zabranio vodi krenju zavjeta, a na trenutni zavjet jesu principi islama, ono to smo

prihvatili kao obaveze od Poslanika, a.s.

Ova sura i poinje rijeima O vjernici, ispunjavajte obaveze..., odnosno poruuje nam se daneispunjavanje obaveza vodi ka krenju zavjeta datog Allahu, d.. i Poslaniku, a.s. U ovojsuri se govori o onome ta muslimani smiju initi, a ta ne, odnosno Allah, d.., podsjea

vjernike na sve ono o emu je Poslanik, a.s., govorio u toku cijelog svog ivota, te upravo uovoj suri stavlja peat na islam rijeima: Sada sam vam vjeru vau usavrio...(3. ajet) Allahnas u ovoj suri podsjea da smo prihvatili upotpunjen islam, sa svim obavezama, kao to su

prihvatili vjeru krani i Jevreji, te nas upozorava da se ne izigravamo s vjerom kao to su oniradili i prekrili svoj zavjet, svoju vjeru i jasno nam kae: O vjernici, ako neko od vas odvjere svoje otpadne pa Allah e sigurno mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njegavole (sjetimo se prvog ajeta iz ovog duza i svega onoga to Allah ne voli),prema vjernicima

ponizne, a prema nevjerniccima ponosite... (54. ajet).

Ovdje ukaimo na jo jedan detalj na koji se upozorava. Jevreji i krani prekrili su zavjet i s

hranom, jelom: i rado ono to je zabranjeno jedu... (42. ajet) Interesantno da se u ovoj suriupravo dosta govori ta musliman smije jesti, a ta ne, ak detaljno (3. ajet). Stoga, Allahu je

bitno ta jedemo, a je li nama? Danas, kada imamo mogunost birati halal hranu postojevjernici koji ismijavaju pokuaje oznaavanja dozvoljene hrane halal-certifikatom,

provjeravanje vjernika ta je ista/dobra/halal hrana, a ta ne, i to nazivaju cjepidlaenjem,esto po principu: Grijeh ne ulazi na usta nego izlazi iz usta. To nije tano! Upravo su seJevreji i krani ismijavali sa svojom vjerom i upravo s haram hranom i piem poeli kriti

principe svoje vjere.

Jo jedan interesantan detalj s ovom surom jeste da uz govor o potrebi za istom hranom

Allah nam kae kako da istimo tijelo i objanjava nam abdest, gusul i tejemum.

Starije generacije su istile ulice, mahale pred ramazan, jer im je to bilo preduvjet zaienjedue. Naa tijela istimo pa i kada umremo kupaju nas drugi da opet isti odemo svomGospodaru.

S ovako objedinjenim temama u jednoj suri, skoro ajet do ajeta, uzmimo pouku: Vjernikedue trebaju biti iste kao i njihova hrana, pie, odjea, kue... A, jesu li?


9/40


9

MUKABELA 7. Duz: Sura koja ak 16 puta doziva vjernike O vjernici...

Shodno prethodnom komentaru obratimo panju na ono to nam Allah, d.., govori kada namse obraa s rijeima: O vjernici. Ova sura ak 16 puta doziva vjernike. Umjesto posebnogkomentara dovoljno je da proitamo ove pozive. Kako je prelijep Kur'an u svom stilu i

logikom slijedu ukazuju i dozivanja vjernika u ovoj suri, naroito prvo dozivanje, to jestprvi ajet koji doziva vjernike, i zadnji. Kree se s obavezama, objanjavaju se obaveze ipropisi ovjeka u ivotu, a kako se zavrava sura tako se vjernici podsjeaju na zavretakivota, odnosno i onu posljednju obavezu koju imaju prije smrti.

O vjernici, ispunjavajte obaveze! Dozvoljava vam se stoka, ali ne ona koja e vam se navesti;dok obrede hada obavljate, nije vam dozvoljeno loviti. Uistinu, Allah propisuje to Onhoe.

O vjernici, ne omalovaavajte Allahove odredbe hadda, ni sveti mjesec, ni kurbane,naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli ka asnome hramu elei

nagradu i naklonost Gospodara svoga. A kad obrede hada obavite, onda loviti moete. I nekavas mrnja koju prema nekim ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup asnomehramu,* nikako ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomaite u dobroinstvu iestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allahstranokanjava.

O vjernici, kad hoete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite a dioglava svojih potaritei noge svoje do iza lanaka; a ako ste dunubi, onda se okupajte; a akoste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, ane naete vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku

svojih preite.* Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vamblagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.

O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja kojuprema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je

najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono toinite!

O vjernici, sjetite se Allahove blagodati prema vama kada su neki ljudi htjeli da vas se

doepaju, a On je zadrao ruke njihove.* I bojte se Allaha, i neka se vjernici samo uAllaha pouzdaju!

O vjernici, Allaha se bojte i nastojte da Mu se umilite i na Putu Njegovu se borite da biste

postigli toelite.

O vjernici, ne uzimajte za zatitnike jevreje i krane! Oni su sami sebi zatitnici! A njihov jeonaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati; Allah uistinu nee ukazati na Pravi put ljudimakoji sami sebi nepravdu ine. O vjernici, ne prijateljujte s onima koji vjeru vau za podsmijehi zabavu uzimaju, bili to oni kojima je data Knjiga prije vas, ili bili mnogoboci i Allaha se

bojte ako ste vjernici

O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadnepa, Allah e, sigurno, mjesto njih dovestiljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima


10/40


10

ponosite; oni e se na Allahovu putu boriti i nee se niijeg prijekora bojati. To je Allahovdar, koji On daje kome hoe a Allah je neizmjerno dobar i zna sve.

O vjernici, ne prijateljujte s onima koji vjeru vau za podsmijeh i zabavu uzimaju, bili to onikojima je data Knjiga prije vas, ili bili mnogoboci i Allaha se bojte ako ste vjernici

O vjernici, ne uskraujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio, samo ne prelazitemjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju.

O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zatose toga klonite da biste postigli toelite.

O vjernici, Allah e vas dovoditi u iskuenje sa divljai koja e biti na dohvat ruku vaih ikopalja vaih da Allah ukae na onoga koji Ga se boji kad ga niko ne vidi. A onoga ko i

poslije toga nasilje uini eka bolnapatnja.

O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hada! Onome od vas ko je hotiminoubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih

pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe, ilipostiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je ve oprostioono to je bilo. Onogako to opet uradiAllah e kazniti. Allah je silan istrog.

O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti neprijatnosti ako vam se objasni; a akobudete pitali za to dok se Kuran objavljuje, objasnie vam se, ono ranije Allah vam je veoprostio.A Allah prata i blagje.

O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na Pravome putu, nee vam nauditi onaj ko je zalutao!Allahu ete se svi vratiti i On e vas obavijestiti o onome ta steradili.

O vjernici, kada vam se pribliismrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoe dvojicapravednih roaka vaih ili neka druga dvojica, koji nisu vai ako ste na putu, a pojave seznaci smrti. A ako posumnjate, zadrite ih poslije obavljenog namaza i neka se Allahomzakunu: Mi zakletvu ni za kakvu cijenu neemo prodati makar se radilo i o kakvu roaku isvjedoenje koje je Allah propisao neemo uskratiti, jer bismo tada bili, doista,grjenici.

MUKABELA 8. Duz: itamo li suru koju je donijelo 70.000 meleka

Sura El-Eanam je prva mekkanska sura u Kur'anu nakon niza medinskih. Prilikom njenog

dostavljanja 70.000 meleka je velialo Allaha, stoga ova injenica trebala bi nas usmjeriti dasrcem i umom itamo ovu suru. Nekada se ovjeku ini da se odreeni ajeti odnose samo nanevjernike, naroito u mekkanskim surama koje govore o zabludi nevjernika i postojanjuAllaha. Meutim, istraivanja o religioznosti pokazuju nam da i sami muslimani, oni kojiklanjaju i poste, sumnjaju u odreene stvari koje su objavljene. Npr. u BiH veliki brojispitanika o vjeri izrazio je sumnju o postojanju meleka. Ovo moe izgledati nevjerovatnim,ali ak moemo biti svjedoci ovakvom miljenju kada vidite muslimane koji su skeptini po

pitanju dogaaja s prolim narodima ili na Buduem svijetu pa komentariu:Nije se nikovratio da potvrdi je li tako.Drugi ne dovode ovo u pitanje, ali kada im imam kae da dova


11/40


11

sudbinu mijenja oni e ipak sve uraditi, traiti pomo od ljudi, traiti telu pa tek onda, i tomoda, doviti, odnosno nisu ba sigurni u snagu dove. Trei ne vjeruju da udjeljivanje sadake

produuje ivot i nafaku itd. Drugim rijeima, postoji ta trunka skeptinosti, sumnje ili nekevrste nevjerovanja ak i kod muslimana koji poste, klanjaju i iskreno vjeruju da postojiGospodar. Stoga nije ni udo da Kur'an poinje surom El-Bekara i kae se i vjernicima inevjernicima "zalike-l-kitabu la rejbe fiih" - ovo je knjiga u koju nema sumnje. I ne

zaboravimo da u ivotu ejtan vjernika ne moe uiniti nevjernikom, ali moe ga uinitisumnjiavim. To mu je glavna obaveza kod vjernika: da ubacuje sumnju u sve, u ispravnostivota Poslanika, a.s., u hadise, u ispitivanje u kaburu itd. Sumnja je otvaranje vratanevjerovanju, stoga e ejtan koristiti svaku situaciju u kojoj e doaptavati: sumnjaj u sve.

Allah koristi ove ajete da ukae nevjernicima da su u zabludi, stoga ovo su argumenti kojemoemo i trebamo sami koristiti. Izmeu svih ovih ajeta u suri Allah vjernicima,

bogobojaznima kae da nee odgovarati zbog nevjerovanja nevjernika, ali duni su da ih

opomenu ne bi li i oni postali bogobojazni.

Svi imamo u svojim familijama, mahalama, na radnim mjestima ljude koji ne vjeruju ili kauda vjeruju, ali niim to ne pokazuju. To je naa misija! Nemojmo jedni druge pozivati u vjeru,ve ovu grupu ljudi. Naalost, irimo islam, odnosno ispravan islam, mezheb, akidu udamiji, umjesto na poslu i u svojoj familiji. Kada bismo jednog ovjeka, poznanika, kolegulijepim savjetom, a Allahovom voljom, uputili da klanja, posti i sl. vrjednije je nego cijeli naDunjaluk. I ne samo to, ovo nam nije ostavljeno na izbor, ve nam je to dunost (69. ajet), akoliko radimo na tome? Allah cijelu suru posveti ukazivanju na pravi put nevjernicima, a mi

se stidimo ih samo pozvati ili razgovarati s njima, stoga nije ni udo da i mi prihvatamo

sadanji popularni princip da se niko ne poziva u vjeru, jer nije kulturno, nije u duhusavremenog ivota.

Ovdje istiemo da pozivamo lijepim savjetom. Postoje danas ljudi koji pozivaju u vjeru, ak ive postojee vjernike pozivaju u ispravan islam, ali njihov pristup ini vie tetu. Allahnam kae da je On taj koji upuuje na pravi put (107. ajet) te nam kae u 108. ajetu da ne

psujemo, grdimo odnosno ne provociramo nevjernike kako oni ne bi vrijeali Allaha, d..Stoga, ako e nae pozivanje vjeri biti takvo da na kolega ili roak opsuje Boga, onda boljeda ne pozivamo.

Takoer, zamislimo kakav je status kod Allaha dananjih tzv. muslimana zbog ijih djela iprijetnji nemuslimani u Evropi i cijelom svijetu spaljuju Kur'an, vrijeaju Allaha na svakimogui nain.

Sura nosi naziv zbog opisa stoke koju koriste ljudi, a poseban naglasak je stavljen na laiJevreja o tome ta im je doputeno, a ta dozvoljeno od stoke. Takoer, poruuje nam se damuslimani imaju mnogo ire mogunosti u biranju hrane na ovom svijetu. Stoga, muslimantreba da prepozna blagodat koja je data muslimanima spram Jevreja i drugih naroda kroz 145.

ajet. Jevrejima su zabranjene mnoge ivotinje i njihovi dijelovi, a jedina ivotinja koja jemuslimanima zabranjena jeste svinja.


12/40


12

Na kraju ove sure nalazi se poznato aere Men dae... u kojem se nalazi predivan 162. ajetkojeg moemo imati kao moto na naim levhama i openito u ivotu.

Takoer u ovom aeretu nalazi se ajet, odnosno blagodat koja je jedno od najveih bogatstavamuslimana i koja nije data nijednom drugom narodu. U 160. ajetu Allah nam kae da e nas

za jedno dobro djelo desetorostruko nagraditi. Slava Allahu koji nas je i ovim principom

pomogao. Koliko ovjek treba biti ohol da poini u svom ivotu vie grijeha od dobrih djelakoja se piu desetorostruko?

U suri El-Earaf se nalazi ajet (26) u kojem se kae da je najbolja odjea odjeabogobojaznosti. Ovaj ajet esto muslimani zloupotrebljavaju pa kau da nije bitan kodeksoblaenja kod muslimana/ki, ve je bitnija bogobojaznost. Rei emo samo ovo: ko je

bogobojazan to e se odraziti i na njegovo oblaenje, njegovo unutarnje stanje e se odrazitina vanjsko. Takoer, prije ovog ajeta objanjava nam se da je posljedica grijeha, gubljenje

bogobojaznosti bilo ukazivanje stidnih mjesta Adema i Have, odnosno gubitak odjee.

MUKABELA 9. Duz: Osobine uajbovog naroda naalost imaju i muslimani

Deveti duz nastavlja opis naroda uajba, a.s., koji je varao prilikom vaganja i otimao od ljudipa ga je Allah kaznio. Naalost, njihove osobine imaju i muslimani. Kada smo na pijacimuslimani nas varaju na vagi, kada kupimo proizvod s oznakom teine vidimo na svojojkunoj vagi da je druga teina, kada kupujemo naftu vidimo razliku od jedne do druge

benzinske pumpe, jer neki sipaju vodu, kao to sipaju vodu u mlijeko koje kupujemo. Varanjena vagi je simbol svakog drugog varanja: u trgovini, ali i u drugim oblastima. ovjek platiuslugu od majstora muslimana, on odugovlai s vremenom kako bi due trajao popravak toiziskuje veu dnevnicu. Nakon rata muslimani su malverzacijama certifikata otetili dravu,ali i mnoge druge muslimane koji nisu znali dovoljno o privatizaciji niti certifikatima. Sve je

ovo varanje i najgore jeste to dolazi od drugih muslimana, a ne nemuslimana ili neprijatelja.

U nastavku duza itamo o Muasu, a.s., koji je doao opominjati faraona. Ovdje treba obratitipanju na sve kazne koje je Allah slao nevjernicima, ali posebno na posljednju najeukaznu, potapanjem. Allah najbolje zna zato je potopiofaraonov narod, ali ne zaboravimo da

potop, poplava dolazi onda kada se eli unititi potpuno, bez ostataka jedan narod ili nekapojava. Sjetimo se da je vodom potpuno zbrisao s lica zemlje Nuhov, a.s. narod, a mogao je

poslati smrt ili bolest svima. Voda je simbol ienja, u ovom sluaju ienja i svega ono sim su dolazili nevjernici u kontakt. Takoer, interesantno je da Allah moe kanjavativatrom, kao to e biti na Sudnjem danu, ali kanjava vodom. Mogue je da se ne bi kaznile i

biljke i drugi ivi sistemi koji mogu preivjeti vodu, ali ne i vatru koja sve pretvara u prah.

U nastavku govora o Musau, a.s., govori se o sudbini njegovog naroda iz koje se mogu uzeti

stotine pouka. Uzmimo za primjer 145. ajet u kojem Allah kae Musau da uzme ploe,objavu, svom snagom. To je poruka i nama da se objava odnosno vjera uzima svom snagomi uva se. Bit emo u prilici zbog posla, prijatelja i sl. da mijenjamo svoju vjeru, njene

principe, ali treba ostati vrst i nepokolebljiv. Kako biti vrst i nepokolebljiv bez obzira na

iskuenje? Neka nam primjer budu arobnjaci koji se spominju na poetku prie o Musau.Prihvatili su vjeru i pali na seddu. Faraon im je prijetio, ali ostali su stameni pri svojoj


13/40


13

odluci. Stoga, sedda je ta koja nas osnauje i ini vrstim i jakim. Upravo seddom, sedda-itilavetom, zavrava ova sura, odnosno ko god ita ovu suru na kraju mora pasti na seddu.

U suri El-Enfal (Plijen) nalazi se 26. ajet, kojeg bi se muslimani u BiH trebali esto sjeati.Allah poziva vjernike da se sjete i budu zahvalni to im je utoite dao i sauvao ih kada su

strijepili da budu pohvatani i pobijeni, ba kao nama u posljednjoj agresiji. Kada smo zadnjiputa mi zahvalili ili uli bilo gdje da neko u dovi zahvali Gospodaru to nismo izbrisani s licazemlje 1992. godine?

MUKABELA 10. Duz: Zato ustrajemo na ratnikoj biografiji Poslanika, a.s.

Iako i sura El-Enfal i sura Et-Tevbe govore o borbi, podstiu vjernike na borbu obje surepozivaju vjernike da tee miru (El-Enfal 61. ajet) i ak da pomognu nemuslimanima, oni kojitrae zatitu, kada je rat u toku (Et-Tevbe 6. ajet). Ovo je posebno vano danas kada imamuslimana koji uslijed nepravde u svijetu, ali esto uslijed linih frustracija koriste ratnu

retoriku, podravaju nasilje i napade na nemuslimaneu svijetu i sl. Takoer, sura Et-Tevbe uprijevodu znai tevba pokajanje i govori da nevjernici i svi ljudi, bez obzira ko su, imajupravo na pokajanje. Kako primjeuje muslimanski intelektualac Ziauddin Sardar dobar brojbiografija Poslanika, a.s., veliku panju posveuje borbi i ratu, a zapravo kada bi sve dane kojise odnose na rat sabrali oni bi inili samo jednu godinu odezdeset godina Poslanikovog, a.s.,ivota. Najvanije dvije bitke, Bitka na Bedru i Uhudu, nisu trajale vie od dva dana. Zato seustraje, naroito danas, na temama rata kada se govori o Poslaniku, a.s.? Ljudi vole mir, aGospodar jo vie.

Ako je Allah objavio da je spreman oprostiti i najveim neprijateljima, moemo li mi biti

spremni oprostiti onima s kojima smo u svai pa makar mi bili u pravu? Takoer, ako biAllah oprostio najveim neprijateljima moemo li u ovom mjesecu milosti i to u prvoj treini,koja je treina milosti, zamoliti Allaha da se smiluje i oprosti i drugim ljudima, naimneprijateljima te da ih uputi na Pravi put? Zar Omer bin Hattab i Halid ibn Velid nisu bili

najvei neprijatelji muslimana? Ako uivamo u ovim trenucima ramazana, moemo lizamoliti Allaha da isti ovaj osjeaj osjete i drugi ljudi?

Allah u ovoj suri upozorava vjernike na licemjere i ukazuju na jednu njihovu osobinu, koje se

i mi moramo uvati. Naime, govorili su Poslaniku, a.s., da e udijeljivati ako im Allah da

imetak i bogatstvo (75. ajet). Nakon to bi dobili, prekrili bi svoj zavjet i postajali krti.Ponekada i muslimani dove Allahu da e izvriti neto ili e se odrei neega ako im ispunielju, a kada im se ispuni elja zaborave na svoj zavjet ili ga nikada ne ispune. Takoer,mnogi muslimani govore da su bogati udjeljivali bi svima, gradili bi hajrate, a ve sada neudjeljuju i kalkuliu koliki e prilog dati za grijanje u damiji. Stoga, kada bi dobili bogatstvos ovakvim navikama Allah najbolje zna da li ispunili svoje obeanje ili bi (po)stali okorjelilicemjeri.

Takoer, Allah ukazuje na ovu vrstu ljudi koji se podruguju onima kojidaju sadaku. I danaspostoje oni koji ismijavaju ili uvijek komentariu kada vide da drugi udjeljuju, grade damije i

sl.


14/40


14

MUKABELA 11. Duz: Nae je da se trudimo, a ne da govorimo o svom trudu

Ponekada u ivotu mukotrpno radimo, iz dana u dan, poslove koje ne vide ni lanovi porodiceni poslodavci. Nije nam potrebno priznanje ili nagrada, ali elimo razumijevanje kadauinimo greku ili nedovrimo odreene privatne ili poslovne obaveze. U tim situacijama kao

lijek dolaze rijei Gospodara iz sure Et-Tevbe: Radite! Allah e vidjeti djelo vae. I NjegovPoslanik i vjernici... (105). Allah e vidjeti na trud, a ako smo iskreni u poslu i obavljamoga kako treba uinit e da saznaju i oni koji trebaju znati za na trud. Allah kae upravo da evjernici vidjeti na trud, znai dobri ljudi koji trebaju vidjeti. Kakva svrha da na trud videljudi kojima je muka to uopte radimo? Meutim, ne zaboravimo, ipak, da emo odgovaratiza sve to inimo i to nam poruuje kraj ovog ajeta da e nas Allah obavijestiti o onome tosmo inili: ako smo govorili da je neto u ime Boga je li uistinu bila ista namjera; ako smoradili da zaradimo halal platu jesmo li radili kako treba; ako smo poduavali, pomagalidrugimajesmo li to radili najbolje to smo znali...

Poslije ovog ajeta odnosno ove sure dolazi sura Junus, odnosno sjeanje na Junusa, kada ovajajet dolazi do posebnog izraaja. Naime, Junus, a.s., je napustio svoj narod, nije polagao nadeda e njegovi sugraani postati vjernici, napustio je svoju misiju mislei da se uzaludno trudi.Allah ga je zbog ovakvog negativnog stava iskuao i uvjerio u suprotno: svi su postalivjernici, cijeli narod je postao vjerniki to se nikada nije desilo nekom narodu koji je trebao

propasti, odnosno kao da je Allah poruio Junusu, ali i nama, da je nae da se trudimo iiskreno radimo; to je nae, za ostalo se ne brinimo.

Imajmo na umu da sve to nas zadesi kao loe, zapravo je trunka spram onoga to nam dolazi

kao dobro. Vjernik toga mora biti svjestan svakog trenutka, jer u suri Ju nus stoji: Kad biAllah ljudima zlo brzo davao kao to im dobro, kad ga trae, podaruje, doista bi im krajnjihov doao (11). Ipak, ovjek kada ga zadesi bilo kakvo zlo vidi samo njega, pored svihdrugih blagodati. Zaboli ga uho pa ne vidi cijelu zdravu glavu. Stoga nam u slijedeem ajetu(12) Allah kae da ovjek, kada ga zadesi nevolja, dugo se moli, a kada ga nevolja proezaboravlja na Allaha. Odnosno bude zaokupljen nevoljom, to je normalno, ali ne smijezaboraviti na Allaha kada ga proe nevolja, glavobolja, zubobolja... to nije i ne smije bitinormalno kod vjernika, stoga je zlatno pravilo, na osnovu hadisa, da e se onog ko se sjeaAllaha u blagodati, Allah sjetiti kada bude u nevolji.

Obratimo panju da ne budemo smrknuta lica. ovjek moe doi umoran, uznemiran, ak iuvrijeen, kui, ali to je njegovo iskuenje i nije od lijepog ahlaka da i drugi moraju osjetitinjegovo iskuenje, koje je moda dobro za njega, a moda kazna Boija. Zato mora njegova

porodica, kolege, komije, demat trpjetinjegovu kaznu? Neki ne uznemiruju druge verbalnoili fiziki, ali smrknuta lica se pojavljuju u drutvu i ine nelagodnim ambijent. Smrknuto lice

je osobina onih kojima e takvo lice biti na Sudnjem danu (Junus 27), stoga zato imati njihovizgled? S druge strane, prema hadisu osmijeh je sadaka, to jest vedro lice koje mijenja

ambijent u drutvu je dobro djelo i njihova lica su lica dennetlija.


15/40


15

MUKABELA 12. Duz: Sinovi i keri koji to nisu

Na prvoj stranici ovog duza nalazi se ajet koji je tematski slian onom iz sure Junus premakojem ovjek zna biti nezahvalan nakon to se od njega otkloni nevolja. Ako ovjeku milost

Nau pruimo, pa mu poslije uskratimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. A ako ga

obaspemo blagodatima, poslije nevolje koja ga je zadesila, on e sigurno rei: Nevolje sume napustile! On je doista umiljen i razmetljiv... (9-10)

S obzirom da je Hud jedna od sura koje su Poslanika, a.s., kako je on rekao, osijedile,

dovoljna su i ova dva ajeta da se zabrinemo.

Zamolimo Gospodara, ali se i potrudimo, da nikada ne budemo ova vrsta ljudi i to spomenuta

u Kur'anu. Inae, ovjek itajui Allahove rijei treba analizirati da li kod sebe ima osobina ilisituacija koje Allah opisuje. ovjek bi trebao svakodnevno zamisliti sebe da ivi u vremenuPoslanika, a.s., i upitati se koliko ajeta bi se objavilo, odnosilo na njega i to koji ajeti: s

pozitivnim primjerima ili negativnim?

U suri Hud se govori o poslaniku Nuhu i poslaniku Hudu. Sluaj kada Nuh, a.s., moli Allahaza svog sina nevjernika (46. ajet) da bude spaen je posebno, naroito kod onih koji imajudjecu, dramatian. Allah kae Nuhu on nije od tvoje porodice, odnosno nije tvoje dijete, jer

je nevjernik i jedan od onih koji se ismijavaju s vjerom. Koliko roditelja danas, koji su

muslimani, imaju djece koja jesu bioloki njihova, ali duhovno odnosno sutinski nisu, jer suateisti, ismijavaju svoje roditelje jer klanjaju, jer nisu shvatili da je vjera opijum zamase... Ovdje naglaavamo ismijavanje, odnosno ironiju koja je posebno prisutna danas kadase govori o vjeri. Nuhov sin je koristio ironiju. Nuh ga poziva da se ukrca u lau zbog poplave

koju Allah alje, a on odgovara ironino: Sklonit u se na kakvo brdo kojee me od vodezatiti!

Sura je dobila ime po poslaniku Hudu koji je opominjao narod koji je u to vrijeme bio

najnapredniji, najbogatiji, najobrazovaniji narod i daleko iznad drugih naroda kao to su danasneke nacije daleko naprednije od drugih. Meutim,narod je bio nevjerniki, u svom tom sjajui bljetavilu osjetili su se nadmonim te poeli prkositi Allahu. Ovo nas vraa na poetak sure,da se Allaha sjeamo kada smo u obilju i blagodatima te da se ne osjetimo neovisnim,nadmonim, jakim, najpametnijim, ve budemo skromni pred Allahom, ali i pred ljudima, jer

ovjek svoj prkos i oholost pokae prvo prema ljudima. To je prva stepenica do pokazivanjaprkosa i oholosti prema Allahu.

S druge strane, nakon sure Hud, imamo suru Jusuf i primjer ovjeka koji je bio iznad drugih,ak iznad svoje brae to mu je pokazano i u snu (4-6), ali se nije oholio, nije sebe smatraovrjednijim i boljim spram ostale brae.

O suri Jusuf emo u slijedeem komentaru, s obzirom da i 13. duz ukljuuje ovu suru.

MUKABELA 13. Duz: etiri velika iskuenja i odnos prema njima

Sura Jusuf je jedina sura u Kur'anu koja je potpuno posveena jednom poslaniku. Sura Jusufje jedna od najljepih pria u Kur'anu. Njezina glavna kao i sporedne teme, od odnosa oca i


16/40


16

sina do vlasti i dvorskih intriga, mogu se pronai u brojnim knjievnim djelima i filmskimostvarenjima. Zapravo, teme koje se nalaze u Allahovim Objavama, kako u ispravnoj Kur'anu tako i onima koje su izmijenili ljudi Biblija i Tora, jesu teme kasnijih knjievnihostvarenja koja i danas nastaju.

Jusuf je iskuan s etiri velika iskuenja, koja su i danas meu najveim, ako ne i najvea.

Iskuan je gubitkom porodice, naroito roditelja. Nedostatak porodice, naroito u djetinjstvumoe biti traumatino za svaku osobu. Jusuf jeodrastao bez porodice, ali prvi dio sure, njegovrazgovor s ocem, daje nam pouku da razgovaramo s djecom na vrijeme i kvalitetno

provodimo vrijeme s njima, upoznavajui iupozoravajui ih blagovremeno na moguaivotna iskuenja i probleme.

Iskuan je kaomladi da poini blud s lijepom enom, ali je odbio i ne samo odbio, ve sesjetio Gospodara i zamolio da ga udalji od grijeha. Kada krenemo u grad zamolimo li Allaha

da nas sauva grijeha i svega onoga to vodi grijehu, poput osamljivanja s djevojkom?

Bio je iskuan uruavanjem asti. Lano optuen zavrio je u zatvoru i cijeli grad je, to namukazuju ogovaranja ena u gradu, znao da je u zatvoru. Kada je trebao izai, Allahovomvoljom, nije pourio iz zatvorske elije, to bi, moda, veina nas uradila, ve je poruiovladaru da eli da se njegov sluaj, odnosno optuba, izvede na istac (50. ajet). Vjernik trebada bude principijelan u svakoj situaciji. Jusuf je bio u zatvoru, nudila mu se sloboda, ali on je

traio istinu. Koliko ljudi bi danas, koji suna slobodi, potpisali bilo kakav ugovor, dogovor,dokument, koaliciju, to moe ugroziti njegov vjerniki karakter i ast, samo da dobije neku

poziciju, a Jusuf iz zatvora nije htio da izae kako bi dobio pohvalu i poziciju dok se njegovoime u javnosti ne oisti. Draa mu je bila vjera i ast nego sloboda i bogatstvo.

Jusuf je bio iskuan i vlau. Mogao je, nakon svih nedaa, da bude osoran, grub iosvetoljubiv prema brai i drugim ljudima. Naprotiv, njemu je vlast bila samo obaveza koju jeizvravao na najbolji mogui nain i neprestano se zahvaljivao Gospodaru na blagodatima.Sjetimo se 8. i 9. ajeta sure Hud (proli komentar). Jusuf je upravo primjer kako ovjek treba

postupati u blagodatima nakon to ga napuste nevolje.

Sura Grmljavina govori o Boijem stvaranju i blagodatima prema ovjeku. U etvrtom ajetunas Allah podsjea na jedinstvenost Njegovog stvaranja, kada kae da biljke uzimaju istu

vodu, a daju plodove od kojih su neki ukusniji od drugih. (Pored ovog oitog znamenjarazmislimo i o jednoj metafori. Zamislimo da je voda Allahova Objava, njegova vjera, koju

ljudi uzimaju. Zaista neki ljudi su bolji vjernici, njihov ahlak je ljepi od drugih koji itaju isteajete, praktikuju istu vjeru). Dalje, Allah nam kae da grmljavina velia Gospodara.Grmljavina! ta je onda ovjeku koji ne velia svog Stvoritelja?

Stoga slavimo i hvalimo svog Gospodara koji nam u slijedeoj suri kae da brojimo Allahoveblagodati ne bismo ih nabrojali (34). Takoer, kada nam je teko, kada smo tuni ili imamproblem, napravimo spisak svih problema i nedaa i spisak svih blagodati koje imamo.Uporedimo ih i vidjet emo da je taj problem kap u moru blagodati.


17/40


17

MUKABELA 14. Duz: Ajet kojeg sluamo svakog petka na hutbi

Nadu u Allahovu milost Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji su zabludjeli ovosu, iz sure Hidr, rijei Ibrahima, a.s., ovjeka koji uistinu nije gubio nadu. Nije gubio nadu dae pronai pravu vjeru, i naao je; ni kada je ostavio svoju trudnu suprugu u pustinji, koju je

Allah poastio izvorom Zemzema; ni kada je trebao svoga sina zaklati, kojeg je Allahzamijenio kurbanom; niti kada je baen u vatru, koja je postala hladna. Da imamo toliko

povjerenja, istinskog povjerenja, u Allahovu milost i Njegov nadzor i nama bi ovodunjalukevatre u svakodnevnom ivotu bile hladne. Ibrahim je nekoliko puta iskuan i nikada nijeizgubio nadu u Allahovu pomo, vjerovao je da je On vlasnik svakog njegovog trenutka.Allah ga je uinio svojim prijateljem (Halilullah). Kako odan i iskren mora biti da te Allahnazove svojim prijateljem?

U suri Hidr spominje se narod Hidra koji nije vjerovao. Stanovnici ovog mjesta klesali suprelijepa zdanja u planinama, a Allah ih je unitio jednim krikom. Kada Allah govori ounitenju prijanjih naroda primjetit emo da su kazne brze, ne traju dugo. Nakon spomena tihkazni Allah nam kae da tim narodima od koristi nije bilo to su stekli niti e im ikada biti odkoristi. Drugim rijeima, ovjek godinama, stoljeima neto gradi, a Allah za trenutak sveuniti, odnosno sve moe unititi.

U suri En-Nahl (Pele) Allah nam daje raznovrsne primjere o Svom stvaranju te blagodatimakoje nam daje. Nakon opisa brojnih blagodati koje nam daje, Allah nam skree panju naovjekovu jednu mahanu. U 71. ajetu kae da nam daje razliito, nekome vie a nekomemanje, stoga zato se meusobno ne pomaemo i zato nismo zahvalni. Iz ovog ajeta

uzimamo dvije pouke. Prva jeste da nije sluajnost niti plod naeg rada i pameti to to imamovie od drugih, ve ustanovljeno pravilo na Ovom svijetu, stoga nikada ovjek ne smije nipomisliti da je imuniji jer je poseban. Drugo, ako ne dijelimo nismo ni zahvalni Allahu, jersvoju zahvalnost pokazujemo dijelei drugima.

U ovoj suri se nalazi 90. ajet kojeg svaki petak sluamo na kraju hutbe. Da nema nijednereenice na hutbi, citiranje samo njega bilo bi nam dovoljno, samo naalost hatibi ga ne

prevode ve samo proue na kraju hutbe.On je sutina, kodeks naeg ponaanja na Ovomsvijetu, stoga itajmo njegov prijevod i svaki dio sprovedimo u ivotu.

MUKABELA 15. Duz: Sura koja nam je vaiz u kuiSura Isra dobila je naziv po putovanju Poslanika, a.s., do Allaha, d.. Brojne su poruke ovog

putovanja, ali neka nam uvijek na umu bude to to je u ovoj noi propisano pet dnevnihnamaza koji se vrjednuju kod Allaha kao pedeset. Stoga, nemojmo dozvoliti sebi da nam

proe bilo koji namaz, jer to nije jedan ve deset namaza.

Sura Isra nosi brojne poruke i znaajan broj ajeta poinje imperativima, naredbama tatrebamo initi, a ta nam je zabranjeno, stoga se s pravom ova sura nalazi u izboru sura kojese moraju napamet nauiti prilikom studiranja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Ona je

poput imama, odnosno hatiba ili vaiza koji boravi u naoj kui i ukazuje nam ta je dobro, ata loe, stoga itajmo njezinprijevod i sprovodimo u svom ivotu imperative iz ove sure.


18/40


18

Izmeu ostalih ajeta s naredbama ovdje emo izdvojiti jedan (36) koji je itekako vaan danas,u vremenu tehnologije i tehnike, prijenosa informacija, sveopih komentatora i sveopegogovaranja: Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista,odgovarati.

Ovdje se ne spominju usta, odnosno rijei, ali one su produkt naeg sluha, vida i razuma.Takoer, poslije ovog ajeta ipak dolazi ajet koji nas upozorava na nae rijei: Reci robovimaMojim da govore samo lijepe rijei, jer bi ejtan mogao posijati neprijateljstvo meunjima

Zar danas veina neprijateljstava meu muslimanima, sufijama, vehabijama, bosanskimtradicionalistima, iijama, selefijama nije upravo zbog rijei?!

Ova sura koja ini glavninu srednjeg duza u Kuranu nosi i tu poruku srednjeg puta u islamu,pa nam se kae da ne budemo rasipnici (26), ne hodamo nadmeno (37), da dozivamo Allaha

umjerenim glasom (110).

MUKABELA 16. Duz: Kada bi nai intelektualci imali ahlak Hidra, a politiari ahlakZulkarnejna

Suru Kehf mnogi vjernici ue petkom s obzirom na preporuku Poslanika, a.s. Kazivanja kojase nalaze u ovoj suri na razliite naine ukazuju na iskuenja ljudi kojima mogu biti izloenite nain kakose odnositi prema njima.

Prvo kazivanje se odnosi na mladie koji su se sklonili u jednu peinu kako bi sauvali svoju

vjeru. Peina, koja je od kamena i drugih materijala simbol je vrstine i dugotrajnosti, ona jeta koja je titila mladie od vanjskih utjecaja i ljudi. Meutim i danas se vjernici titepeinom, jednom mentalnom i duhovnom. I danas postoje mladii koji imaju svoj vrst stavda sauvaju svoju vjeru i ednost poput ovih mladia. Taj stav je njihova peina. Kao to suovi mladii iz sure Kehf fiziki pobjegli od naroda nevjernikog, dananji mladii svojimstavom, kao peinom vrstim, bjee od nevjernikih ideja i odluka: ne ele ni pod koju cijenuizostavljati namaz, ne ele konzumirati odreene artikle koliko god drutvo svojommodernou insistiralo na tome, ultimativno ne ele initi blud makar nikada ne bili uljubavnoj vezi. Svaka ova peina razlikuje se od ovjeka do ovjeka, neka je manje vrstaneka vie, meutim bilo bi dobro kada bi, poput ovih mladia koji su inili grupu, dema t, i

dananji mladii meusobno se uvezivali, gradili demat, grupu koja e razmijenjivati istestavove i graditi veu i jau peinu oko sebe.

Drugo kazivanje je vezano za vlasnike zemljita koje je davalo plodove. Jedan od njih seoholio i hvalio pred drugim kako ima bogat i prelijep vrt. U ovom kazivanju nalazi se rijekoju vjernik ne bi trebao zaboravljati, odnosno svoju djecu od malih nogu uiti ta rei kadavidimo neto lijepo. Naime, vjernik koji je imao slabiji vrt kazao je ovom hvalisavcu zato nekae na svoj prelijepi vrtMallhmo je kod Allaha. Odnosno sjeti se od koga si to dobio.Danas se sve manje poduavaju djeca ovim rijeima, ak i u mektebu i na vjeronauci.

Slijedee kazivanje odnosi se na sluaj Musaa, a.s. i Hidra, ovjeka kojegje Allah poduiomudrosti. Hidr je inio stvari koje su bile nejasne Musau, nije se slagao s njima, ali na kraju


19/40


19

saznaje da su Boija odreenja i Njegove naredbe koje djeluju preventivno, a o emu Musanije imao informacije ni znanje. Ovo kazivanje, pored ostalih pouka, nosi pouku da ovjektreba biti iskreno vjerovati sa estim imanskim artom. Ponovimo esti imanski art, kojegsmo nauili u mektebu, iskreno vjerujmo u njegovu istinu i sve to nam se dogaa, bez obzirakoliko teko bilo, lake emo podnositi, zapravo rastom vjerovanja s ovim artom smanjivate se nae tegobe po pitanju bilo kojeg problema.

Naredno kazivanje se odnosi na poslanika Zulkarnejna koji je imao posebnu mo i vlast nadljudima. Ovo je sura s kazivanjima koja nose zaista niz pouka, stoga ograniavamo se na

jednu ili dvije, koje uveliko odgovaraju naim ranijim komentarima, poput 12. U sluajuZulkarnejna i Hidra vidimo ljude kojima je Allah dao dvije blagodati kojima se i danas ljudi

ponose i ohole spram drugih. Hidr je imao znanje, u dananjem kontekstu obrazovanje, titule isl., ali se nije oholio nad Musaom, a.s. i drugim ljudima. Pored toga bio je spreman podijeliti

svoje znanje i poduiti druge. Zulkarnejn je imao mo i mogunost vlasti, ali nije se oholio

svojom vlau. Odbioje i nagradu od naroda, nije od njih traio bogatstvo i druge vrijednosti.Zapravo, ne samo da od njih nije traio, ve im i pomogao, elio je da im bude bolje u ivotu.Zamislimo da nai intelektualci imaju ahlak Hidra i nai politiki predstavnici ahlakZulkarnejna!

Sura Merjem, pored kazivanja o Merjemi, donosi opis poslanika Jahjaa i Isaa, a.s. Proitajmou ovoj suri 12-13. ajeta kako se Jahja opisuje, kojim osobinama ga Allah hvali! Roditelji mole

Allaha da im dijete bude uspjeno, a ne za ove osobine, stoga nije ni udo da ne buduzadovoljni djecom kada odrastu i zaista postanu uspjeni, jer Allah prima dove. Uspjenost,karijera, znanje, mo... to mogu biti ukrasi ovjeka, poput ukrasa i ornamentike na zgradama,

ali osobine koje je imao Jahja jesu sutina i temelj.

Sura Ta-ha govori o Musau, a.s., kada je primio objavu. Inae, u Kur'anu se vie puta navodesluajevi Musaa, ali ovdje se trenutak kada Musaa prima objavu.

U ovoj suri od 25. do 28. ajeta nalazi se lijepa dova koju je uio Musa, i koju bi trebao uitisvako ko ima nastupe, pregovore, dogovore i sastanke. Takoer, ovo je dova koju bi svakistudent trebao uiti pred izlazak na ispit.

MUKABELA 17. Duz: Ajet kojeg sluamo na denazi

Sura Vjerovjesnici poinje sjeanjem na smrt i Sudnji dan. Upravo se u ovom ajetu nalazi(ponavlja) ajet, odnosno dio ajeta, kojeg esto ujemo na denazi: Kullu nefsin zaikatu -l-mewt...Svaka dua/ivo bie smrt e okusiti.Ovaj ajet moemo esto nai na levhama. On

je podsjetnik svakom ovjeku da bez obzira ta radio, koliko uivao, u kakvim blagodatima iliproblemima bio, eka ga smrt i nijedna osoba pa ak ni meleki pred Sudnji dan nee bitipoteeni smrti. Neki pripadnici prvih, odabranih generacija su rekli: Ko se ne budeprisjeao smrti zadesit e ga tri nesree: odgaat etevbu/pokajanje, nee biti zadovoljan saonim to ima i bit e lijen u pokornosti svome Gospodaru. Poslanik, a.s., je jedne prilikekazao da su najpametniji oni koji se najvie sjeaju smrti i koji se za ono to je poslije nje

najbolje pripremaju.


20/40


20

Kada ovjek ne bi znao nijedan hadis ili ajet niti bilo ta od islama ovaj dio ajeta bi mu biodovoljan, odnosno navika da se sjea smrti. Zamislimo prilikom proputanja namaza da

pomislimo i iskreno razmislimo o smrti; prilikom gledanja u zabranjeno da pomislimo na smrt

u tom stanju; prilikom ogovaranja da umremo, a ne zatraimo halala Teko bi ikada poiniligrijeh. Smrt, odnosno razmiljanje o smrti je uistinu jak savjetnik.

Ova sura nosi naziv Vjerovjesnici s obzirom da se spominje niz vjerovjesnika, jedan za

drugim i u odreenim sluajevima kratak osvrt na njihovu ivotnu priu. S obzirom da senalazimo u toku Evropskog prvenstva kada pratimo ili ve znamo detalje o fudbalerima,trenerima i klubovima pitajmo se koliko znamo vjerovjesnika nabrojati i njihovih ivotnih

pria koje se spominju u Kuranu. Oni se ne spominju tek tako, ve se kazivanja o njimaponavljaju da bismo uzeli pouke iz njihovih ivota i sjeali ih se u ivotu u razliitimsituacijama.

Kao to sura Vjerovjesnici poinje sa sjeanjem na smrt i Sudnji dan te se slinimajetimazavrava tako i slijedea sura Had poinje sjeanjem na smrt i Sudnji dan. Sura Had je

jedina sura koja nosi naziv po islamskom artu. Govorei o hadu, Allah govori o budunostihada kada je islam bio u vrlo uskom geografskom poruju pa upoznaje Poslanika, a.s, iashabe s kasnijim generacijama koje e biti daleko od Mekke i Medine rijeima: ...dolazit eiz mjesta dalekih. Zajedno s hadom spominje se i kurban te poruka vjernicima da do Allahanee stii meso kurbana ve iskrena djela naa. U kontekstu kurbana na lijep nain skrenimo

panju onima koji kolju kurban: da ga kolju u ime Boga, a ne zato to je to tradicija, to mu jeotac klao pa mora i on ili ga stid komija pa mora klati, jer do Allaha e stii taj kurban samoako je iskrena namjera, zaklan u ime Njegovo i radi Njegovog zadovoljstva.

U ovoj suri se nalazi jedan opis nevjernika kojeg se vjernici trebaju uvati i opominjati jednidruge ovim ajetom, odnosno rijeima da nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi (53).

Nesloga je rezultat ejtanskog djelovanja i osobina nevjernika, stoga uvajmo se ove osobinekako u damiji tako i na svakom drugom mjestu.

Takoer, kada ujemo da se neko rijeio jacije, kutarisao kurbana, jedva abdestio...sjetimo se ajeta s kojim Allah zavrava ovu suru, a koji sadri poruku: On vas je izabrao i uvjeri vam nita nije teko propisao...

MUKABELA 18. Duz: Imamo li osobine vjernika opisane u suri VjernikU prvih deset ajeta sure VjerniciAllah opisuje ko i kako e zasluiti dennet. Vrlo kratak, asadrajan opis vjernika. Prvo je namaz, bez namaza ne moemo postii ono to elimo,odnosno Njegovu milost i dennet. Drugo je izbjegavanje onoga to nas se ne tie, poputgrijeha, tuih mahana, privatnih stvari i tajni drugih ljudi isl. Takoer, i Poslanik, a.s., jekazao da ovjek nee biti pravi vjernik sve dok ne ostavi ono to ga se ne tie. U dananjemvremenu, vremenu informacija, svakodnevnog kontakta s brojnim ljudima i drugim izazovima

zaista je teko imati drutvo koje se nee zanimati za one stvari koje se ne tiu njih. Stoga,prilikom naih druenja i sijela esto se pokrenu rasprave ili teme o onim stvarima o kojima

imamo malo znanja i koje se uopte ne tiu nas. Vjernik bi u toj situaciji, akoeli biti dioovog opisa vjernika, trebao reagirati i prekinuti ove teme.


21/40


21

Slijedea osobina vjernika jeste udjeljivanje sadake, etvrta uvanje stidnih mjesta osim odsvojih ena, peta koji preuzete amanete ispunjavaju i vode brigu o svojim obavezama. Ovaosobina je uveliko dovedena u pitanje kod muslimana, koji preuzmu odreenu funkciju, vredunost prosvjetnog radnika ili dravnog slubenika, rade u firmi ili su nadreeni nekome... ionda se nemarno odnose prema svom poslu: ne daju svoj maksimum u poslu, ne izvravaju ganajkvalitetnije to mogu, iskoritavaju poziciju, vre mobing nad drugim ljudima itd. Drugimrijeima, amanet koji im je dat ne izvravaju kako treba i ne vode brigu o njemu. ovjek trebaznati da je milost Boija to obavlja odreenu funkciju ili ima radno mjesto te da moda

postoji kvalitetnija osoba od njega za to mjesto, stoga ta ini i kako se ponaa da bi pokazaoAllahu svoju zahvalnost to je on umjesto nekoga drugog na tom mjestu.

esta osobina vjernika jeste obavljanje namaza na vrijeme. Da ne znamo za vanostpravovremenog obavljanja namaza ovaj ajet, u ovom opisu vjernika, bio bi nam dovoljan da

shvatimo vanost kada je pored ostalih osobina vjernika Allah naglasio upravo ovu. Ova sura

je objavljena u Mekki dok su ljudi prihvatali islam, upoznavali se s njim, to dalje govori da jeovo meu prvim obavezama.

U suri se u nastavku govori o Musau i Nuhu te blagodatima koja su data ovjeku. U njoj senalazi i slikovit opis dehennema kao ni na jednom drugom mjestu: vatra e im prit i lica iiskeenih zuba e u njemu ostati. Sura se zavrava rijeima koje bismo trebali to eeizgovarati u ovim danima: Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!

Sura Nur je sura propisa. Poinje opisom kazne za bludnike i bludnice, ali i opisom, od 11.ajeta, onih koji potvaraju vjernike i vjernice. Ovi ajeti su objavljeni kada su ljudi potvorili

hazreti Aiu za blud. Poslaniku je bilo teko sve do objave ovih ajeta koji su ukazali na istinute muslimane koji su je potvorili. Ovdje je upravo najinteresantniji dio kada se Allah obraavjernicima koji su poeli prepriavati ovu potvoru, ne razmiljajui kakav grijeh ine. Sjetimose poetka prethodne sure, kada smo kazali da je osobina vjernika da se ne bavi onime to gase ne tie. U ovoj suri, govorei o ovom sluaju, Allah pita ove vjernike koji su priali o ovomsluaju (kada ste to svojim jezicima prepriavati stali i kad ste na sva usta govorili ono oemu niste nita znali, vi ste to sitnicom smatrali, ali je ono Allahu krupno): zato niste, imste to uli, rekli: 'Ne dolikuje nam da o tome govorimo, hvaljen neka si Ti! To je velika

potvora' Allah vam nareuje da vie nikad tako neto ne ponovite, ako ste vjernici.

Koliko puta danas vjernici prepriavaju dogaaje koji se tiu drugih mukaraca i ena, nerazmiljajui o pogubnosti tog djela? Sjetimo se komentara drugog duza da postoje vjerniciija su srca furkan, imaju alarm za ovakve prie, i Allah nam poruuje da budemo kao oni, da

pomislimo lijepo o naoj brai i sestrama kada ujemo neto o njima: Zato, im ste to uli,nisu vjernici i vjernice jedni o drugima dobro pomislili i rekli: Ovo je oita potvora!

Koliko je Gospodaru mrsko optuivanje vjernika i vjernica govori i dokazivanje, kao ni ujendom drugom sluaju, bluda, odnosno ovjek mora etiri svjedoka dovesti ako nekoga elioptuiti. etiri svjedoka!

Ova sura se zavrava rijeima Allah sve dobro zna. On zna nae tajne i javna djela, zna ko ita radi i On e ih obavijestiti o svemu to su radili na Dan kad se budu Njemu vratili


22/40


22

MUKABELA 19. Duz: Opominji rodbinu svoju najbliu

Furkan je sura koja nosi ime kao i Kur'an. U prijevodu znai onaj koji razdvaja istinu od lai.

U suri se na razliite naine objanjava ta je Pravi put, a ta ne. Govori se o blagodatima, a

jedna od posebnih se navodi u 53. ajetu, u kojem se objanjavaju dvije vode, dva mora koja sedodiruju, ali jedno je slano i gorko, a drugo pitko i slatko. Nakon ovog ajeta Allah ukazuje

ovjeku da ga stvara od vode. U metaforikom smislu kao to postoje dvije vode, postoje idvije vrste ljudi vjernici koji su kao slatka i pitka voda korisni, oivljavaju drutvo gdjedou i nevjernici, koji su poput gorke vode koju ovjek ne moe koristiti za pie niti s njomzemlju obraivati i oivljavatikrajolike.

U suri se daje prelijep opis vjernika: A, robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirnohodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: Mir Vama Selam! Vjernici se neraspravljaju, ne svaaju se, ve dostojanstveno prolaze pored nevjernika i svih onih koji

nastoje izazvati svau i raspravu. Dalje, robovi Milostivoga su i oni koji provode noi predGospodarem svojim stojei i inei seddu, stoga inimo dove da nam Milostivi primi naenone namaze i teravije te da budemo dio ovog opisa. I oni koji govore: Gospodaru na,

potedi nas patnje u dehenemu, jer je patnja u njemu, doista, propast neminovna, on je runoprebivalite i boravite. S ovim opisom trebamo biti svjesni da vjernik mora doviti, da to nijesamo pitanje izbora i volje, ve naa dunost, jer pored nae koristi od dove mi dovomveliamo Gospodara i priznajemo da ovisimo o Njemu. I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju ine krtare, ve se u tome dre sredine. Posljednja osobina u ovom opisu trai od nas sredinu.Vjernik je ovjek sredine u svemu. Vrlina je zapravo sredina izmeu dvije krajnosti i ovjek

se vrlini ui, ako je nema pri sebi. Naravno, bez prethodna tri elementa iz ovog opisa:strpljenja kada nas neko izaziva, nonog namaza koji nas ini strpljivim i dove, kojanas titi ikojom traimo da budemo i strpljivi i odani namazu odnosno dobri vjernici, teko ovjekmoe pronai sredinu u svom ivotu. Srednji put, put sredine, osobina je muslimana spramdrugih naroda i time se trebamo hvaliti i diiti, a ne dozvoljavati da zbog naih postupaka ili

postupaka drugih vjernika neko nas naziva ekstremnim i oduzme nam ovu osobinu kojom

smo poaeni.

Sura Pjesnicije objavljena u Mekki te i ona ukazuje na razliku izmeu Pravog puta istranputice. Sura govori o poslanicima i ukazuje da vjernici slijede Kur'an Furkan, koji im

ukazuje ta je istina a ta la, a ne slijede druge ljude i njihove prie i pjesme, legende imitove. Takoer, u ovoj suri se objavljuje naredba Poslaniku, a.s.: Opominji rodbinu svojunajbliu. Pouka nama jeste da vjernik treba pozivati na dobro svoju rodbinu. esto, zbogstida ili jednostavno zaborava ne opominje niti poziva svoju rodbinu, tavie vazi, tumaivjeru strancima, a zaboravlja svoju rodbinu pa ak i ukuane. Sura Pjesnicipoinje rijeimaTa-sin-Mim, a sura Mravi Ta-sin i obje s prvim ajetima ukazuju da su ajeti Knjige jasne. U

njoj su jasne poruke ta je dobro a ta zlo, te u njoj su svi ajeti istiniti, svaka pripovijest oposlanicima je istinita. U ovoj suri se nastavlja govor o poslanicima. Ovaj put se vjernik

podsjea nakon Musaa, na Davuda i Sulejmana, koji zauzimaju visoko mjesto u jevrejskoj

tardiciji. Ovim ajetima Allah govori vjernicima istinu o tim poslanicima i isti sjeanje na njihod lai i mitova koje su Jevreji dodali. U suri se nalazi predivan opis razgovora Sulejmana sa


23/40


23

ivotinjama i dinima te njegov susret s kraljicom Belkisom. Ovi sluajevi korisni suvjerniku, ali ih on moe naroito iskoristiti za svoje najmlae ukuane kao prelijepa kazivanjakoja su, za razliku od ostalih djeijih pria, istinita.

MUKABELA 20. duz: Osobine faraona ima i dananji ISIL

S poetka sure El-Kasas nalazi se ajet koji opisuje faraona, ali i sve ostale silnike koji remetemir na zemlji. Nije sluajno da Allah toliko puta spominje i opisuje faraona, vladara svojskom koji je inio zlo ljudima. Kolonijalistike zemlje, kao i danas neke moderne inile sudjela kao nekada faraon. I dananji tzv. ISIL ima osobine faraona. Faraon se na zemlji bio

ponio i stanovnike njezine na stranke izdijelio; jedne je tlaio, muku djecu im klao, a enskuu ivotu ostavljao, doista je smutljivac bio. I ISIL se uzoholio na zemlji i stanovnike na svom

podruju izdijelio na brojne stranke; ljude tlai nametnutim zakonima i vojnim metodama,ubija, spaljuje, kolje mukarce zbog razliitih stavova, a ensku djecu ostavlja ivu i koristi ihkao seksualno roblje. ISIL je kao i faraon jedna od najveih smutnji u povijesti svijeta.

U ovoj suri se opisuje rastanak Musa od majke. Saznavi da e iz naroda doi pravedna osobakoja e unititi njegovu vlast, faraon je poeo klati svu muku djecu. Majka Musaova jenadahnuta da stavi dijete u nosiljku i pusti niz rijeku, koju kasnije spaava upravo enafaraonova. Ovaj opis, koji poinje od sedmog ajeta, zaista nudi niz slikovitih p rimjera kakva

je majina ljubav, ali i kakvu sigurnost osoba treba imati u Allahovo odreenje.

U ovoj suri se nalazi opis kada je Musa spasio ovjeka iz svog naroda ubivi drugog ovjekakoji se tukao s njim. Sutradan je opet naiao na istog ovjeka koji se tukao. Ovaj primjer namukazuje da ovjek ne treba da staje pristrasno u neiju odbranu, bez obzira to ga poznaje, to

je njegov zemljak, ak i njegova krv.

Nastavak sure govori o dolasku Musaa u Medjen i njegovom susretu s kerkama uajba,poslanika koji e mu kasnije postati punac. Ovdje treba naglasiti jednu injenicu, a to jeste daje Musa dobio posao, smjetaj i ruku njegove kerke zbog plemenitosti. Naime, pomogao jedjevojkama da napoje stoku i bio je edan, kulturan, pri ovoj pomoi. Uradio je to iz dobrenamjere, plemenitosti i elje da nekome pomogne, bez oekivanja naknade. Nije bio lijen dauini dobro djelo. Zbog ovakvog odnosa ove djevojke su ga hvalile ocu, koji ga je pozvaosebi, nahranio, dao mu posao i ruku svoje kerke. Mladi, koji je u potrazi za stabilnim

branim ivotom, treba da uzme pouku iz Musaovog primjera. Ne nalazi se edna djevojka zabrak ni posao ili povjerenje drugih ljudi grubim ponaanjem, koje je danas esto slikamukosti, nekulturnim udvaranjem ednim djevojkama (znamo da je edna jer mu jestidljivo prila kako se kae u 25. ajetu), gordou ili lijenou.

U suri El-Ankebut se nalazi opis onih koji kau vjernicima da grijee, a oni e preuzeti grijehna sebe. Mnogi vjernici u Bosni su mogli esto uti u djetinjstvu kako ljudi koji piju, bludniei slino govore mlaim generacijama da se provode, ine grijeh dok su mladi, a oni eodgovarati za njih. ...a ne bi ponijeli nijedan grijeh njihov, samo lau. (12-13)

Sura El-Ankebut, u prijevodu Pauk, dobila je ime po primjeru iz ove sure. Naime, Allah

uporeuje zatitu onih koji uzimaju druge bogove umjesto Njega s paukovom kuom -


24/40


24

mreom, koja je inae najslabija u ivotinjskom svijetu, i koja se na obinom vjetru moepokidati. Upravo prije ovog, 41. ajeta, Allah kae da je narode unitavao, njihove kue iimanja, vjetrom ili stranim glasom. Sve to ovjek ima na ovom svijetu, sve sigurnosnemjere, kue i zatite, bunkeri i sklonita nije dostojno jednog vjetra kojeg Allah moe poslati.

MUKABELA 21. Duz: ta je poduavao dijete jedan od najmudrijih ljudi svijeta

Sura Er-Rum poinje sjeanjem na Allahovu odredbu da e Bizantinci, iji je centar bio uCarigradu dananjem Istanbulu, kao sljedbenici ranijih Objava pobijediti Perzijance, koji su

bili vatropoklonici, nakon poraza kojeg su doivjeli. Naime, murici oko Poslanika i ashabaradovali su se prvoj bici i pobjedi vatropoklonika i govorili vjernicima da ih eka ista sudbina,meutim Allah ovom ajetima obeava da e vatropoklonici biti pobijeeni. Ove ajete suismijavali sve dok se to uistinu nije dogodilo, to je vjernicima jo vie uvrstilo vjerovanje da

je Kur'an istinit.

Ovaj poetak sure nam kazuje dvoje: uvrstimo svoje vjerovanje u esti imanski art i znajmoda su vjernicima uvijek blii krani, monoteisti, od nevjernika, vatropoklonika i drugihmnogoboaca.

U suri Lukman nalazi se primjer kako otac treba odgajati sina, odnosno roditelj svoje dijete.

emu to jedan poslanik poduava svoje dijete? emu poduava svoje dijete jedan odnajmudrijih ljudi koji su bili na Ovom svijetu? "O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim,

mnogobotvo je, zaista, velika nepravda." Prve stvari koje ovjek ui dijete jeste istina oGospodaru. To je temelj izgradnje ovjeka. Moemo od svoga djeteta izgraditi dobrogmajstora, profesora, privrednika, ali na Sudnjem danu nee se pitati gdje su profesori, najbolji

majstori, najsposobniji biznismeni, ve gdje su lijepo odgojeni vjernici, robovi Milostivoga.

Odmah poslije Sebe, tj. nakon ovog ajeta, Allah spominje jednu kategoriju ljudi, kojih ovjektreba biti svjestan. Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ganosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima

svojim, Meni e se svi vratiti. Roditelji vjernici su, pored poslanika koji su sastavni diovjerovanja u Boga, jedina kategorija ljudi koje ovjek svakodnevno ima pravo spominjati unamazu, tanije na sjedenju s dovom Rabenagfirli ve li validejje... Namaz kao najuzvienijioblik ibadeta i roditelje u njemu svakodnevno spominjemo? Nakon zahvalnosti Allahu naa

slijedea zahvalnost jeste prema roditeljima, a u ovom ajetu se naglaava majka, to potvrujehadise koji govore o ulozi majke u ivotu vjernika. Ako nam je Allah prvi na listi prioriteta,gdje su nam roditelji, gdje nam je majka, ali iskreno, odnosno praktino na kojem mjestu?

Ako Allah dozvoljava da se roditelji spominju u namazu svakodnevno, koliko mi

spominjemo, odnosno inimo dobra svojim roditeljima svakodnevno? Takoer, ak i ako sunevjernici Allah nam u ovoj suri kae prema njima se, na ovome svijetu, velikoduno

ponaaj. Ako se trebamo ponaati velikoduno prema roditeljima nevjernicima, ta se ondaoekuje od nas da inimo prema svojim roditeljima vjernicima?

"O sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno goruice, bilo u stijeni ili na nebesima ili uzemlji, Allah e na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je Sveznajui. Da


25/40


25

ljudi ue svoju djecu ovoj istini, da ga Allah stalno motri, dijete nikada ne bi lagalo, uzi malomito, varalo na ispitima itd. Takoer, ljudi esto djeci zabranjuju la, uglavnom, da njima,roditeljima, nikada nita ne lau i zaista tako bude, ali to nije potpuni odgoj, jer ta je za la

prema drugim ljudima i pokuajima da se slae Allahu?

"O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od hravih i strpljivopodnosi ono to te zadesi - dunost je tako postupiti.

Kakav je odgoj djeteta bez namaza? Ne moe se dijete odgajati bez namaza, jer je on namavidljivi pokazatelj uspjeha, odnosno napretka kod naeg djeteta onoga to ga uimo. U ovomajetu se ne navodi, kako to esto biva, da se uz namaz daje zekat ili sadaka i kao da je upravoova pouka Lukmana iskljuivo za odreenu starosnu dob, za dijete, tinejdera, mladia, koji

jo nemaju obavezu udjeljivanja. Umjesto toga, ima obavezu pozivati na dobro. Danas, uovom okruenju gdje se promovira nemoral i grijeh, zamislimo da svako dijete muslimana

poziva na dobro svoje drutvo i odvraa ga od zla? To je nemjerljivo efektnije nego kadaefendija ili stariji pozivaju mlade na dobro i odvraaju ih od zla! Takoer, dijete se od malihnogu ui ovome i razbija se stid pozivanja na dobro. Svjedoci smo da stariji ljudi ili usrednjim godinama pa i mi sami nekada oklijevamo da reagiramo u nekim situacijama, jer

nemamo tu naviku od malih nogu. Stidimo se reagirati.

Dalje, uimo dijete da strpljivo podnosi ono to ga zadesi, ali i openito strpljivosti. Neki ljudine pripreme svoju djecu na ovo i ako bi oni preselili na Ahiret djeca bivaju izgubljena,

preputena sama sebi u svojoj tuzi i situaciji. Objasnimo im da je Allah uvijek s njima i da ihvoli vie nego mi sami.

I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli nigordog ni hvalisavog.

Zamislimo nae drutvo i stanje kada bi djeca iskreno prihvatila ovaj savjet: bez nasilja uporodici, u koli, u porodici; bez oholog odnosa prema radnicima; politiara i dravnikaprema narodu...

U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!"

Srednji putnau djecu poduavajmo srednjem putu. Kao to smo ranije kazali, srednji put je

odlika Poslanikovog ummeta, nas muslimana spram jevreja koji su pretjerivali u vjeri ikrana koji su pretjerivali u poputanju idozvoljavanju u vjeri. Mi smo sredina i nemojmodozvoliti da nam to pojedinci izmeu nas oduzmu svojim ekstremnim zahtjevima i radnjama.Uimo djecu srednjem putu od malih nogu! Vrlina je sredina izmeu dvije krajnosti.

Na kraju, objasnimo svojoj djeci kako opisuje mudrost Lukmana i ta je najvea mudrost: AMi smo Lukmanu mudrost darovali: "Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, ini to u svojukorist, a ko je nezahvalan - pa, Allah je, zaista, neovisan i hvale dostojan."


26/40


26

MUKABELA 22. Duz: Samo manje inteligentni vjeruju proroicama i dinskoj pomoi

Sura Sebe' na jednostavan nain ukazuje svim ljudima da dini ne poznaju budunost nitiimaju neko skriveno znanje koje nam moe pomoi, stoga odlazak sihirbazima, raznim

proroicama i ljudima koji komuniciraju s dinskim svijetom je samo zabluda.

Zapisi i vjerovanje da ljudima mogu pomoi dinni staro je koliko i povijest svijeta. Naalost,ova pojava je prisutna i u naoj domovini. Proricanje budunosti, horoskop blii su nekimljudima nego vjera, odnosno lake povjeruju u nevidljive lane stvari nego u istinu koja seobjavljuje kroz Kur'an.

Umjesto knjiga o dinnskom svijetu, koje optereuju muslimane i koje su, naalost, meunajitanijim kod muslimana trebamo se prisjetiti kako je Allah objasnio ljudimada su dinniobina bia koja ne znaju nita vie od ljudi i to onoliko koliko im Allah daje znanja iinformacija. Allah je ponizio dinne u vrijeme poslanika Sulejmana, a.s., i pokazao ljudima da

ne trebaju smatrati dinne biima kojima treba izraavati potovanje.

Naime, kada je poslanik Sulejman, a.s., umro bio je naslonjen na tap dugo vremena i nikonije znao za njegovu smrt iako su ga svakodnevno viali naslonjenog na tap. UzvieniGospodar je poslao crva koji je rastoio tap i poslanik je napokon pao to je bio znak svimada je umro, ali i dokaz ljudima da za smrt Sulejmana nisu znali ni dinni koji su uvjeravaliljude da znaju vie od njih o gajbu, budunosti i nepoznatim stvarima. Tada, kao i sada, ljudisu vjerovali da dinni imaju posebne moi pa poznaju stvari koje ljudi ne poznaju, poput

budunosti. S tim u vezi Allah, d. ., kae u suri Sebe (14): i kad se on sruio, dinnishvatie da ne bi na muci sramnoj ostali da su gajb znali, to jest ne bi se osramotili da

poznaju gajb. Slava Gospodaru koji nam je dao razum i argumente da shvatimo ta jeispravno, a ta ne.

Fatir u jednom prijevodu znai Onaj koji stvara bez prethodnog primjera. Samo Allah moestvarati iz niega, to jest stvoriti materiju, esticu, i samo je On stvorio stvari koje nikada prijenisu postojale. ovjek moe uz nauku napraviti razliite stvari na Ovom svijetu, ali za njih euvijek trebati materiju iz ega e praviti, kao to pokuavaju napraviti esticu u poznatomeksperimentu u vicarskoj, i ta stvar e uvijek biti unaprijeenje neega ve postojeeg.

U ovoj suri, El-Fatir, nalazi se ajet koji ukazuje na stanje ljudi na ovom svijetu: Da Allah

kanjava ljude prema onome to zaslue, nita ivo na povrini Zemljinoj ne bi ostavio; ali,On ih ostavlja do roka odreenog...

Iako se Ja-Sin esto ui prije dove za umrlog, treba uzeti u obzir da je Kur'an objavljen ivimljudima te da i ova sura nosi pouke za ive ljude. Ono to se vjerodostojno prenosi od prvihgeneracija muslimana jeste da se ova sura ui kada se boravi pored osobe koja e ubrzo

preseliti na Ahiret i to zbog sadraja sure koji govori o Buduem svijetu i nagradi za vjernike ikazni za nevjernike. U njoj se nalazi predivan ajet kojim Allah obeava da e nas i nae

porodice spojiti u Dennetu.


27/40


27

MUKABELA 23. Duz:Pouke dananjeg duza pred (lokalne) izbore

U suri Es-Saffat nalazi se opis kako izai iz teke situacije kroz primjer Junusa, a.s. I da nijebio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kad e svi bitioivljeni. Sjeanje na Allaha, slavljenje Allaha i zahvala Allahu je lijek i spas za svakog

ovjeka bez obzira na situaciju, ali ne zaboravimo da je Junus slavio i hvalio Allaha i prijenesree i da nije bio....

Kraj ove sure zavrava rijeima koje esto uimo ili sluamo: Subhane rabbike rabbi-l-izzetiamma jesifun... Moemo se upoznati ta znae ove rijei te naravno uiti ih u namazu, jer jerije o ajetima.

I sura Sadpodsjea vjernike na prethodne narode. ovjek koji ne ui Kur'an s dubljomanalizom ajeta moe stei utisak da se prie o poslanicima uvijek ponavljaju i pitati se zatose stalno iznova u toliko sura nalaze opisi prethodnih naroda.

Prvo, kao to ovjek preivljava odreene situacije u ivotu i napreduje gledajui svojeprethodnike: ponavlja i unaprjeujenjihov uspjean rad ili izbjegava njihove greke, tj. ui sena iskustvu, tako i u vjeri ovjek iz konanica ranijih naroda gleda na osnovu ega su biliuspjeni, a zbog ega su kanjeni.

Drugo, uvijek itajmo u kojem kontekstu se pojavljuju ajeti. Nekada se opisuje oholost tihnaroda, nekada nepravednost, nekada nerazboritost tj. manjak inteligencije itd. Prepoznajimo

te karakteristike i uimo dove da ne budemo iskuani njima.

U ovoj suri se daje

Elvedin Subašić, MUKABELA 1-30 Džuz, Kratak Komentar

Documents

Transcript of Elvedin Subašić, MUKABELA 1-30 Džuz, Kratak Komentar