Ellen G. White MARAN ATHA Ñ˚GOSPODIN · PDF fileEshatologija -- Biblijski izvori ... i...

1

Ellen G. WhiteMARAN ATHA — GOSPODIN DOLAZI

2

NakladniciADVENTUS d.o.o.www.adventus.hr

i ZNACI VREMENAZagreb

IzvornikMaranatha

The Lord Is Comingby Ellen G. White

ISBN 0-8280-1387-X

UrednikDr. Miroslav –idara

PrijevodMarija NiketiÊ

LekturaMarijan MalaπiÊ, prof.

KorekturaLjiljana –idara

NaslovnicaSanja ©eb

PrijelomGENESIS, Zagreb

TisakTIPOMAT, 2005.

3

Ellen G. White

MARAN ATHAGospodin dolazi

ADVENTUS

4

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 236.93225.06

WHITE, Ellen GouldMaran atha : Gospodin dolazi / Ellen G.

[Gould] White ; [prijevod Marija NiketiÊ]. -Zagreb : Znaci vremena, 2005.

Prijevod djela: Maranatha

ISBN 953-183-124-6

I. Novum testamentum -- TumaËenjeII. Eshatologija -- Biblijski izvori

451027105

5

RijeË Ëitateljima

Tema o Drugom Kristovom dolasku je jedna od najznaËajni-jih u Bibliji, posebice u novozavjetnom dijelu. Isus je Ëesto govo-rio o stvarnosti svojeg dolaska naglaπavajuÊi vaænost osobne pri-preme za taj Ëas. Istina o Drugom Kristovom dolasku bila je glavnipokretaË u æivotu i propovijedanju Isusovih apostola kao i u prvojkrπÊanskoj Crkvi kad su se vjernici pozdravljali posebnim pozdra-vom Maran atha, πto je znaËilo “Gospodin dolazi”. Tijekom sto-ljeÊa i tisuÊljeÊa ljudske povijesti nada u Drugi Kristov dolazakneprestano se raala u srcima milijuna ljudi koja im je noπenana krilima vjere pruæala sigurnost i davala smisao æivota.

Istina je i to da su se na svojem putu vjere i umorili pa Ëaki razoËarali ËekajuÊi taj veliki dan poglavito zato πto su stavilinaglasak na datum Njegovog dolaska umjesto na osobnu pripre-mu. Iako nam se moæda ponekad Ëini da se Kristov dolazak odu-ljio u nedogled, to ne bi smjelo biti razlogom da posumnjamo daÊe On ipak doÊi. Bez obzira na to πto je proteklo veÊ viπe od sto-tinu πezdeset godina otkako se pojavila AdventistiËka crkva kojaje poËela snaæno propovijedati pomalo zaboravljenu i zanemare-nu istinu o skorom Kristovom dolasku, ona je, vjerujemo, danasaktualnija nego ikad prije.

Ova je knjiga zbirka tekstova duhovne spisateljice i proro-Ëice Ellen White o Drugom Kristovom dolasku i njezina je na-mjera da ohrabri i potakne Ëitatelje da viπe prouËavaju, mole sei oæive vjeru u divnu nadu i pripremaju se za taj veliki i slavnidan.

Maran atha.

Miroslav –idara

6

Teme po mjesecima

SijeËanj Kraljevstvo dolazi!

VeljaËa Jesmo li spremni za Njegov dolazak?

Oæujak Spremnost za Nebo

Travanj Poruka Njegovog dolaska

Svibanj Znaci Kristovog povratka

Lipanj Dogaaji koji prethode drugom Kristovom dolasku

Srpanj Vatrena proba i svjedoËanstvo Crkve

Kolovoz PosveÊenje, zapeËaÊenje i Svetiπte

Rujan Dogaaji vezani za kraj probe

Listopad Dogaaji vezani za drugi Kristov dolazak

Studeni Nebo i Zemlja tijekom milenija

Prosinac KonaËni sud i Nova Zemlja

7

1. sijeËnja

Prvi Kristov dolazak“Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina ...da otkupi podloænike Zakona, da primimo posinjenje.” (Ga-laÊanima 4,4.5)

Spasiteljev je dolazak bio pretkazan u Edenu. Kad su Adami Eva prvi put Ëuli obeÊanje, oËekivali su da Êe se ono brzo ispuniti.Oni su radosno pozdravili roenje svog prvenca, nadajuÊi se daÊe on moæda biti Izbavitelj. Meutim, ispunjenje obeÊanja se oduljilo.Oni koji su prvi primili ovo obeÊanje umrli su ne vidjevπi njegovaispunjenja. PoËevπi od Henokovih dana, ovo obeÊanje ponavljalisu patrijarsi i proroci, odræavajuÊi æivom nadu o njegovom dolas-ku, ali On joπ nije dolazio. Danielovo proroËanstvo otkrilo je vrijemeNjegova dolaska, ali nisu svi pravilno protumaËili vijest. Prolaziloje stoljeÊe za stoljeÊem, glasovi proroka su iπËezli. Ruka tlaËite-lja teπko je ugnjetavala Izrael, i mnogi su bili spremni da uzvik-nu: “Gle, prolaze dani, a od proroπtva niπta!” (Ezekiel 12,22)

Meutim, nalik zvijezdama koje se kreÊu odreenim puta-njama kroz beskrajna prostranstva, Boæje namjere ne poznaju æurbuni zakaπnjenje. Simbolima velike tame i peÊi koja se dimi Bog jeotkrio Abrahamu izraelsko ropstvo u Egiptu i objavio da Êe vrijemenjihova boravka iznositi Ëetiri stotine godina. “KonaËno Êe”, re-kao je On, “iziÊi s velikim blagom”. (Postanak 15,14) Protiv terijeËi uzaludno se borila sva sila faraonovog oholog carstva. “ToËnoonoga dana” koji je odreen u boæanskom obeÊanju, “sve Ëete Jah-vine izioπe iz zemlje egipatske”. (Izlazak 12,41) Isto je tako nanebeskom Savjetu odreen i trenutak Kristova dolaska. Kad jevelika ura vremena pokazala taj tren, Isus se rodio u Betlehemu.

“Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina.” Pro-vienje je upravljalo pokretima naroda i plimom ljudskih pobu-da i utjecaja, sve dok svijet nije postao zrelim za dolazak Izbavi-telja. ...

Tada je Isus doπao da obnovi u Ëovjeku Stvoriteljevo obliËje.Nitko drugi do Krist nije mogao ponovno oblikovati karakter kojije upropaπten grijehom. On je doπao istjerati demone koji su nad-zirali ljudsku volju. On nas je doπao podignuti iz praπine, kakobi ponovno oblikovao uniπteni karakter prema uzoru svog boæan-skog karaktera i uljepπao ga svojom slavom. (DA 31,32,37,38)

8

2. sijeËnja

Poruka iz Betlehema“Jednako Êe se i Krist, poπto je prinesen samo jedanput dauzme grijehe sviju, drugi put pokazati onima koji ga iπËe-kuju.” (Hebrejima 9,28)

U vrijeme prvog Kristovog dolaska, sveÊenici i knjiæevnici sve-tog grada, kojima su bila povjerena Boæja proroËanstva, mogli suprepoznati znake vremena i objaviti dolazak ObeÊanoga. ProrokMihej je oznaËio mjesto Njegova roenja, a Daniel je odredio toË-no vrijeme Njegova dolaska. (Mihej 5,2; Daniel 9,25) Bog je ovaproroËanstva povjerio æidovskim voama; oni nisu imali izgovoraπto nisu znali niti objavili narodu da je Mesijin dolazak pred vra-tima. Njihovo neznanje bilo je posljedica greπnog nemara. ...

Sav je narod trebao bdjeti i Ëekati kako bi meu prvima po-æelio dobrodoπlicu Otkupitelju svijeta. Naæalost, u Betlehemu dvaumorna putnika s nazaretskih breæuljaka prolaze cijelom duæi-nom uske ulice sve do istoËnog kraja grada i uzalud traæe mjestona kome bi se te noÊi odmorili i prenoÊili. Nijedna vrata se neotvaraju da ih prime. Na kraju nalaze zaklon u bijednoj potleu-πici namijenjenoj stoci i tu se rodio Spasitelj svijeta. ...

Nigdje nema znaka oËekivanju Krista ni pripremi za Knezaæivota. Iznenaen, nebeski se glasnik upravo sprema vratiti naNebo sa sramnim izvjeπtajem, kad primjeÊuje skupinu pastira kojinoÊu bdiju pored svoga stada i koji, dok promatraju zvjezdanonebo, razgovaraju o proroËanstvima o Mesiji koji Êe doÊi na zemljui Ëeznu za dolaskom Otkupitelja svijeta. To je skupina koja jespremna primiti nebesku objavu. I iznenada se javlja Gospodnjianeo, navjeπÊujuÊi radosnu vijest. ...

Oh kakva je pouka ova predivna pripovijest o Betlehemu! Kakoona ukorava naπe nevjerstvo, naπu gordost i samodovoljnost! Ka-ko nas opominje da se Ëuvamo da zbog svoje zloËinaËke ravno-duπnosti ne bismo propustili zamijetiti znake vremena i zbog togane prepoznamo dan svoga pohoenja! (GC 313—315)

9

3. sijeËnja

Kad se Isus rodio...“Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom ... dooπe s istokamagi u Jeruzalem i upitaπe: ‘Gdje je novoroeni kralj æi-dovski?”’ (Matej 2,1.2)

Kralj slave ponizio se uzevπi ljudsku narav, a aneli koji subili svjedoci Njegovog sjaja u nebeskim dvorovima dok su Ga svenebeske vojske oboæavale, bili su razoËarani vidjevπi svojeg boæan-skog Zapovjednika u poloæaju tako velikog poniæenja.

Æidovi su otiπli tako daleko od Boga svojim greπnim djelimada im aneli nisu mogli objaviti vijest o dolasku novoroenogOtkupitelja. Bog izabire mudrace s istoka da ispune Njegovu vo-lju. ...

Ovi mudri ljudi vidjeli su kako svjetlost obavija nebesku vojskukoja je objavila dolazak Krista poniznim pastirima ...

Ova svjetlost bila je udaljena skupina sjajnih anela koja sepojavila kao blistava zvijezda. NeobiËna pojava velike, sjajne zvi-jezde koju nikada dotad nisu vidjeli, privukla je njihovu pozor-nost ... Mudraci su usmjerili svoj put tamo gdje ih je zvijezdaoËigledno povela. A kako su se sve viπe pribliæavali Jeruzalemu,zvijezda je postala tamna i viπe ih nije vodila. Oni su smatralida je nemoguÊe da Æidovi ne znaju za taj veliki dogaaj dolaskaMesije pa su se raspitivali u okolici Jeruzalema.

Mudraci su bili iznenaeni vidjevπi neobiËnu nezainteresira-nost u vezi s Mesijinim dolaskom. ... »udili su se nezanimanjuÆidova i πto nisu sretni u istraæivanju ovog velikog dogaaja oKristovom dolasku.

Crkve sadaπnjeg vremena traæe da ih svijet uzdiæe. One neæele vidjeti svjetlo proroËanstava i prihvatiti dokaze njihovog ispu-njenja koja govore da Krist treba uskoro doÊi baπ kao πto su ËiniliÆidovi u vrijeme Njegovog prvog dolaska. Oni su oËekivali zemaljskui pobjedonosnu vladavinu Mesije u Jeruzalemu. Toboænji krπÊaninaπeg doba oËekuju svjetovni napredak crkve preko obraÊenja svi-jeta i radosti milenija na Zemlji. (RH, 24. prosinca 1872.)

10

4. sijeËnja

Nada drugog dolaska“Onaj koji ovo jamËi izjavljuje: ‘Da, dolazim uskoro!’ Do-i, Gospodine Isuse!” (Otkrivenje 22,20)

Gospodnji (drugi) dolazak bio je u svim vjekovima nada Nje-govih vjernih sljedbenika. ObeÊanje πto ga je Spasitelj dao na ra-stanku na Maslinskoj gori da Êe ponovno doÊi osvjetljavalo je uËe-nicima buduÊnost, punilo njihova srca radoπÊu i nadom koju æa-lost nije mogla uguπiti niti nevolje pomraËiti. Usred stradanja iprogonstva pojava “sjaja velikoga Boga, naπega Spasitelja, IsusaKrista” bila je “blaæena nada”. Kad su krπÊani u Solunu oplaki-vali smrt svojih dragih koji su se nadali da Êe æivjeti do Gospod-njeg dolaska, Pavao, njihov uËitelj, uputio ih je na ukrsnuÊe kojeÊe pratiti Spasiteljev dolazak. Tada Êe uskrsnuti umrli u Kristui skupa sa æivima biti odneseni u susret Gospodinu. “I tako Êe-mo”, rekao je, “zauvijek biti s Gospodinom, Stoga tjeπite jedandrugoga tim rijeËima”. (1. Solunjanima 4,16-18) ...

Iz tamnica, s lomaËa i gubiliπta na kojima su sveti i muËe-nici svjedoËili za istinu dolaze iz svih stoljeÊa uzvici njihove vjerei nade. Uvjereni “u Njegovo osobno uskrsnuÊe, a prema tome i usvoje vlastito prigodom Njegova dolaska”, jedan od ovih krπÊanakaæe da su “oni prezirali smrt i uzdigli se iznad nje”. Bili su voljnisiÊi u grob, da bi mogli “ustati slobodni”. OËekivali su “da Êe Go-spodin doÊi u slavi svog Oca”, “donoseÊi pravednima kraljevstvo”.Valdenzi su njegovali istu vjeru. Wycliffe je oËekivao pojavu Otku-pitelja kao nadu Crkve. ...

Na stjenovitom Patmosu omiljeni uËenik Ëuje obeÊanje: “Da,dolazim uskoro!” i njegov Ëeznutljivi odgovor izraæava molitvu Crkvena svim njenim putovanjima: “Doi, Gospodine Isuse!” (Otkrive-nje 22,20) (GC 302.303)

11

5. sijeËnja

Glavna misao Svetog pisma“Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi i posljednji Êe on nadzemljom ustati.” (Job 19,25)

Jedna od najsveËanijih i najslavnijih istina u Bibliji je isti-na o drugom dolasku Spasitelja kojim Êe se dovrπiti veliko djelootkupljenja. U obeÊanju dolaska Onoga koji je “uskrsnuÊe i æivot”Boæjem je narodu, koji tako dugo mora putovati “dolinom smrti”,dana dragocjena i radosna nada da Êe se prognani vratiti u svojdom. UËenje o drugom dolasku je osnovni nauk Svetoga pisma.Od dana kada je prvi par æalosna srca napustio Eden, djeca vjereËekala su dolazak ObeÊanoga koji Êe skrπiti moÊ neprijatelja i opetih vratiti u izgubljeni raj. ...

Henoku, sedmom potomku od onih koji su prebivali u Ede-nu, koji je tri stoljeÊa na Zemlji hodio s Bogom, bilo je dopuπte-no da izdaleka vidi dolazak Spasitelja. “Pazite!” objavio je. “DolaziGospodin sa svojim svetim DesettisuÊama da sudi svima.” (Juda14.15) Patrijarh Job u noÊi svojih muka uskliknuo je s nepoko-lebljivim pouzdanjem: “Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi i po-sljednji Êe on nad zemljom ustati... Iz svoje Êu puti tad vidjetiBoga. Njega Êu ja kao svojega gledati, i mojim oËima neÊe bitistranac.” (Job 19,25-27) (GC 299)

Neka milostivi Bog tako rasvijetli vaπ razum da moæete razum-jeti ono πto je od vjeËne vrijednosti, kako bi vam svjetlom istinevaπe mane, kojih je mnogo, mogle biti otkrivene upravo onakvekakve jesu, kako biste mogli poduzeti prijeko potreban napor daih uklonite i da umjesto ovih zlih, gorkih plodova moæete doni-jeti dragocjeni rod za vjeËni æivot.

Ponizite pred Bogom svoja jadna, ohola srca koja smatrajuda su pravedna; spustite se nisko, veoma nisko svi koji ste slomljenisvojom greπnoπÊu pred Njegove stope. Posvetite se u pripremi. Nesustajte sve dok ne budete mogli reÊi: Moj Okupitelj je æiv, i zatoπto On æivi, i ja Êu æivjeti.

Ako izgubite Nebo, gubite sve; ako zadobijete Nebo, dobivatesve. Molim vas, nemojte u ovome pogrijeπiti. Ovdje se radi o vjeËniminteresima. (2T 88)

12

6. sijeËnja

Vjera reformatora“Neprijatelj koji Êe posljednji biti uniπten jest smrt.” (1. Ko-rinÊanima 15,26)

Luther je izjavio: “Uvjeren sam da neÊe proÊi ni tri stoljeÊado sudnjega dana. Bog neÊe, ne moæe, viπe trpjeti ovaj pokvarenisvijet.” “Pribliæava se veliki dan u koji Êe propasti kraljevstvozloÊe.”

“Ovaj ostarjeli svijet nije daleko od kraja”, rekao je Melan-chthon. Calvin je molio krπÊane “da ne oklijevaju, gorljivo æeleÊidolazak dana Kristovog dolaska kao najsretnijeg od svih doga-aja” i objavio da “Êe cijela obitelj vjernih biti upravljena na tajdan”. “Trebamo biti æeljni Krista, moramo traæiti, razmiπljati”, kaæe,“do zore onog velikog dana kad Êe naπ Gospodin pokazati svu slavusvog kraljevstva.”

“Zar se naπ Gospodin Isus nije uznio na Nebo u naπem tijelu”pitao je πkotski reformator Knox, “i zar se On neÊe vratiti? Miznamo da Êe se On vratiti i to vrlo brzo.” Ridley i Latimer, kojisu poloæili svoje æivote za istinu, oËekivali su u vjeri Gospodnjidolazak. Ridley je pisao: “Svijet bez sumnje — u to vjerujem istoga to i kaæem — ide kraju. Kliknimo iz cijelog srca, zajedno sIvanom, Boæjim slugom: ‘Doi, Gospodine Isuse!’”

“Razmiπljanje o Gospodnjem dolasku”, rekao je Baxter, “naj-slaa je i najveÊa radost.” “Djelo je vjere i odlika Njegovih svetihda vole Njegov dolazak i oËekuju blaæenu nadu.” “Ako Êe smrtbiti uniπtena u Ëasu uskrsnuÊa kao posljednji neprijatelj, moramonauËiti da vjernici trebaju ozbiljno Ëeznuti za drugim Kristovimdolaskom i moliti za njega kada Êe se ostvariti ova posvemaπnjai konaËna pobjeda.” “To je dan za kojim svi vjerni trebaju Ëez-nuti, kojemu se trebaju nadati i kojega trebaju oËekivati kao os-tvarenje cjelokupnog djela svog spasenja i ispunjenje svih æelja iteænji svoje duπe.” “Ubrzaj, o Gospodine, ovaj blagoslovljeni dan!”Takva je bila nada apostolske Crkve, “Crkve u pustinji” i refor-matora. (GC 303,304)

13

7. sijeËnja

KljuË povijesti“‘Straæaru, koje je doba noÊi?’ ‘Dolazi jutro, a zatim opetnoÊ. HoÊete li pitati, pitajte, vratite se, doite!”’ (Izaija 21,11.12)

Razumijevanje nade drugog Kristovog dolaska jest kljuË kojiotkljuËava svu povijest koja slijedi i objaπnjava sva buduÊa zbi-vanja. (Ev 220)

Glas pravog straæara treba se Ëuti svuda: “Dolazi jutro, a zatimopet noÊ.” Truba mora dati odgovarajuÊi zvuk jer se mi trebamopripremiti za veliki Gospodnji dolazak.

Istine proroπtva povezane su jedna s drugom i dok ih prou-Ëavamo, one Ëine divnu cjelinu praktiËne krπÊanske istine. Sveπto govorimo jednostavno otkriva naπe Ëekanje, rad i molitve zadolazak Sina Boæjeg. Njegov dolazak je naπa nada. Ova nada trebaproæimati sve naπe rijeËi i djela kao i sva naπa druæenja i meu-ljudske odnose ...

Dolazak Sina »ovjeËjeg po drugi put treba biti zadivljujuÊatema koja se iznosi ljudima. Ovo je predmet koji ne bi smio bitiizostavljen iz naπih razgovora. VjeËne istine moraju biti stalno uumu, a uæici koje svijet nudi bit Êe ono πto jesu — ispraznost itaπtina. ©to mi trebamo uËiniti s taπtinom, slavom, bogatstvom,ËaπÊu ili uæicima ovoga svijeta?

Mi smo hodoËasnici ili stranci koji Ëekaju, nadaju se i moleza tu blaæenu nadu, slavni dolazak naπega Gospodina i Spasite-lja Isusa Krista. Ako vjerujemo u ovo i provedemo u svoj svakidaπnjiæivot, kakva Êe snaæna akcija popratiti ovu vjeru i nadu; kako Êegorljiva biti ljubav jednog prema drugome; kakvo sveto æivljenjeza Boæju slavu; kako Êe oËigledna biti crta razgraniËenja izmeunas i svijeta ...

Istina da Krist dolazi trebala bi biti stalno pred oËima svih.(Ev 218—220)

14

8. sijeËnja

Podjednako razoËaranje“Pazite! Mi proglaπujemo blaæenima one koji su ustrajali.Za Jobovu ste strpljivost Ëuli, a vidjeli ste ishod (njegovimnevoljama) koji mu je Gospodin dao. Jer Gospodin je punsamilosti i milosra.” (Jakov 5,11)

»esto je ljudski um, pa i Boæjih slugu, tako zaslijepljen ljud-skim miπljenjima, predajama i laænim uËenjem da samo djelomiËnomoæe shvatiti veliËine πto ih je On otkrio u svojoj RijeËi. Tako jebilo i s Kristovim uËenicima, Ëak i onda kad je Spasitelj bio osobnos njima. Njihov je um bio proæet zvaniËnim shvaÊanjem da Êe Mesijakao zemaljski knez uzdiÊi Izraela na prijestolje svjetskog impe-rija, pa nisu mogli razumjeti znaËenje Njegovih rijeËi kojima jeprorekao svoje stradanje i smrt. ...

Od samog roenja njihove su misli bile usmjeravane na oËe-kivanje slave zemaljskog imperija i to ih je uËinilo slijepima kakoza samo proroËanstvo tako i za Kristove rijeËi. ...

Iskustvo uËenika koji su prigodom Kristovog prvog dolaskapropovijedali “Radosnu vijest o Kraljevstvu” sliËno je iskustvu onihkoji su navijeπtali Njegov drugi dolazak. ...

SliËno prvim uËenicima, ni William Miller i njegovi drugovinisu posvema shvatili znaËaj vijesti koju su objavljivali. Dubokoukorijenjene zablude u Crkvi spreËavale su ih da dou do pravil-nog tumaËenja jedne vaæne toËke u proroπtvu. I stoga su — premdasu svijetu objavljivali vijest koju im je Bog povjerio — zbog pogre-πnog razumijevanja njenog smisla ipak doæivjeli razoËaranje. ...

Kod tih vjernika, kao i kod prvih uËenika, ono πto se u Ëasukuπnje Ëinilo nerazumljivim, bit Êe razjaπnjeno kasnije. Kad bu-du vidjeli “ishod koji... je Gospodin dao”, znat Êe da su se unatoËteπkoÊama koje su prouzroËile njihove zablude Njegove namjereljubavi prema njima neprekidno ostvarivale. Oni Êe blagoslovlje-nim iskustvom spoznati da je Gospodin “pun samilosti i milosra”i da su sve Njegove “staze... istina i ljubav za onog koji Ëuva Saveznjegov i propise”. (GC 345,351,352,254)

15

9. sijeËnja

Ponizni ljudi objavljuju poruku“Tim dræimo vrlo sigurnim sve proroπtvo. Vi dobro Ëiniteπto upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tam-nome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danicau vaπim srcima.” (2. Petrova 1,19)

Ova vijest (iz Otkrivenja 14,6.7) proglaπena je dijelom “nepro-lazne radosne vijesti”. Propovijedanje evanelja nije povjereno ane-lima, veÊ ljudima. Svetim anelima je povjereno da upravljaju ovimdjelom; oni rukovode velikim pokretima na spasenje ljudima, alisâmo navjeπÊivanje evanelja vrπe Kristove sluge na zemlji.

Ovo upozorenje svijetu trebali su objaviti vjerni ljudi, poslu-πni poticajima Boæjeg Duha i uËenju Njegove RijeËi. Ovi su ljudidræali “sigurnim sve proroπtvo” koje “svijetli u tamnome mjestu,dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vaπim srcima”.(2. Petrova 1,19) Oni su Boæje poznanje traæili viπe nego srebro ismatrali veÊim dobitkom “i od zlata”. (Izreke 3,14) A Gospodinim je otkrio veliËine svog kraljevstva. “Prisan je Jahve s onimakoji ga se boje i Savez svoj objavljuje njima.” (Psalam 25,14)

UËeni teolozi nisu razumjeli ovu istinu, niti su se ukljuËili unjeno objavljivanje. Da su bili vjerni straæari, koji marljivo i smolitvom prouËavaju Sveta pisma, oni bi znali koje je vrijeme noÊi;proroËanstva bi im otkrila dogaaje koji su se trebali zbiti. Alioni to nisu uËinili, pa je poruka povjerena poniznijim ljudima.Isus je rekao: “Hodite dok imate svjetlo, da vas ne bi osvojilatama.” (Ivan 12,35) Oni koji se odvrate od svjetla πto ga je Bogdao ili zanemare da ga traæe dok im je pri ruci, bit Êe ostavljeniu tami. Spasitelj je objavio: “Tko mene slijedi, sigurno neÊe iÊipo tami, nego Êe imati svjetlo koje vodi u æivot.” (Ivan 8,12) Tkogod iskreno traæi da vrπi Boæju volju, ozbiljno pazeÊi na svjetlokoje mu je veÊ dano, primit Êe joπ veÊe svjetlo; toj Êe duπi bitiposlana neka zvijezda nebeskog sjaja da je uputi u svaku istinu.(GC 312)

16

10. sijeËnja

Istina Êe pobijediti“Tada aneo ... zakle se onim koji æivi u vijeke vjekova: ‘NeÊeviπe biti odlaganja.”’ (Otkrivenje 10,5.6)

Poruka iz Otkrivenja 14 da dolazi Ëas Gospodnjeg dolaskaobjavljuje se u vrijeme kraja. Aneo iz Otkrivenja 10 prikazan jekako jednom nogom stoji na moru a drugom na zemlji pokazu-juÊi da Êe poruka biti odnesena do udaljenih zemalja, da Êe pri-jeÊi oceane i otoci na moru Ëut Êe objavu posljednje poruke upozo-renja. ...

“Tada aneo koga sam vidio gdje stoji na moru i na zemlji,podiæe desnicu prema nebu i zakle se onim koji æivi u vijeke vje-kova, koji je stvorio nebo s onim πto je na njemu, zemlju s onimπto je na njoj i more s onim πto je u njemu: ‘NeÊe viπe biti odla-ganja.’” (Otkrivenje 10,5.6) Ova poruka objavljuje kraj proroËan-skog vremena. RazoËaranje onih koji su oËekivali da Êe vidjetinaπega Gospodina i koji su tako gorljivo iπËekivali Njegov povra-tak 1844. bilo je doista gorko. Bila je to Gospodnja naredba dado ovog razoËaranja treba doÊi ...

Na Crkvu nije pala nijedna koprena za koju je Bog nije pri-premio; nijedna sila koja se protivila nije uspjela omesti Boæjedjelo koje je On predvidio. Sve se dogaalo onako kako je On pro-rekao preko svojih proroka. On nije ostavio svoju Crkvu u mraku,zaboravljenu, veÊ je objavio preko proroka πto Êe se dogoditi. Nje-govom promisli koja je djelovala u toËno odreeno vrijeme svjet-ske povijesti, odredivπi da Njegov Sveti Duh nadahne proroke daproriËu, sve Njegove namjere bit Êe ispunjene i ostvarene. NjegovZakon povezan je s Njegovim prijestoljem, a sotonski podanici za-jedno s ljudskima ne mogu ga uniπtiti. Bog nadahnjuje i Ëuvaistinu. Ona Êe æivjeti i uspjeti iako povremeno moæe izgledati daje prekrivena tamom. Kristovo Evanelje je zakon koji se ogledau karakteru. Prijevare koje postoje i protive se ovome, svako oruekoje brani laæ, sve zablude koje kuju Sotonini podanici na krajuÊe zauvijek biti slomljene, a pobjeda istine bit Êe poput izlaskasunca u podne. Sunce pravde zasjat Êe sa zrakama zdravlja naNjegovim krilima i cijela Êe Zemlja biti ispunjena Njegovom sla-vom. (2SM 107,108)

17

11. sijeËnja

Ubrzajmo povratak naπega Gospodina“Jer Êe Gospodin potpuno i brzo ostvariti rijeË na zemlji.”(Rimljanima 9,28)

U proroËanstvu o uniπtenju Jeruzalema Krist je rekao: “Raz-mahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti. Ali tkoustraje do konca, bit Êe spaπen. Ova Radosna vijest o Kraljevstvupropovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedo-Ëanstvo.” Ovo Êe se proroËanstvo ponovno ispuniti. Veliko bezakonjeonog vremena potpuno odgovara bezakonju u ovom naraπtaju. Takoje to i s proroËanstvom o propovijedanju evanelja. Prije padaJeruzalema, Pavao, nadahnut Svetim Duhom, objavljuje da je Ra-dosna vijest “propovijedana svakom stvorenju pod nebom”. (Kolo-πanima 1,23) Tako i sada, prije dolaska Sina »ovjeËjega, vjeËnoevanelje treba propovijedati “svakom narodu i plemenu, jezikui puku”. (Otkrivenje 14,6.14) Bog “je odredio dan kada Êe pra-vedno suditi svemu svijetu”. (Djela 17,31) Krist nam govori kadÊe taj dan doÊi. On ne kaæe da Êe se cijeli svijet obratiti, veÊ daÊe se propovijedati “Ova Radosna vijest po svemu svijetu, svimnarodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” U naπoj jemoÊi da objavljivanjem evanelja svijetu ubrzamo Gospodnji do-lazak. Mi ne trebamo samo Ëekati veÊ i ubrzati dolazak Boæjegdana (2. Petrova 3,12). Da je Kristova Crkva izvrπila svoj odreenirad kako joj je to Gospodin zapovjedio, cijeli bi svijet dosad bioopomenut i Gospodin Isus u sili i velikoj slavi doπao bi na naπuZemlju. (DA 633,634)

Nevjerovanje, svjetovnost, neposveÊenost i nesloga unutar Go-spodnjeg toboænjeg naroda dræi nas u ovome svijetu grijeha i tugeveÊ toliko mnogo godina. ...

Moæda moramo ostati ovdje, u ovom nepokornom svijetu joπmnogo godina, kao πto se dogodilo i s djecom Izraelovom. Ali zbogKrista Njegov narod ne bi trebao dodavati grijeh na grijeh okriv-ljujuÊi Boga zbog posljedica svojeg pogreπnog smjera djelovanja.(Ev 696)

18

12. sijeËnja

Posljednja upozorenja treÊeg anela“Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi sneba. Imao je veliku moÊ, i zemlja se rasvijetli od njegovasjaja.” (Otkrivenje 18,1)

Aneo koji se pridruæuje objavi poruke treÊeg anela rasvi-jetlit Êe Ëitavu Zemlju svojim sjajem. Ovdje je proreËeno djelosvjetskih razmjera i neuobiËajene sile. Adventni pokret od 1840.—1844. godine bio je slavno otkrivenje Boæje sile; poruka prvog anelaodnesena je u svaku misionarsku stanicu na svijetu i u nekimse zemljama pojavilo najveÊe vjersko zanimanje, kakvoga nije biloni u jednoj zemlji od reformacije u πesnaestom stoljeÊu; ali sveÊe to daleko nadmaπiti silan pokret u vrijeme posljednjeg upozo-renja treÊeg anela. ...

Veliko se djelo evanelja neÊe zavrπiti manjim otkrivenjemBoæje sile od one koja je pratila njegov poËetak. ProroËanstva kojasu se ispunila u izlijevanju rane kiπe u samom poËetku evane-lja, opet Êe se pri njegovu zavrπetku ispuniti u kasnoj kiπi. ...

Boæje sluge, ozarena lica svetim posveÊenjem, æurit Êe iz mjestau mjesto da objave poruku s Neba. TisuÊe Êe glasova, diljem ËitaveZemlje, objaviti upozorenje. »init Êe se Ëuda, bolesni Êe ozdravljati,a znakovi i Ëudesa pratit Êe vjerne. I Sotona Êe djelovati laænimËudesima, Ëak spuπtajuÊi vatru s neba naoËigled ljudi. (Otkrivenje13,13) Na ovaj Êe naËin stanovnici Zemlje biti navedeni na odlu-ku. ...

Publikacije πto su ih razdijelili misionarski djelatnici izvr-πile su svoj utjecaj, ali su mnogi, Ëiji su umovi njima bili impre-sionirani, dosad spreËavani da u cijelosti shvate ili posluπaju istinu.Zrake svjetlosti sada prodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojojjasnoÊi, a iskrena Boæja djeca kidaju veze koje su ih dosad dræale.Obiteljske i crkvene veze su nemoÊne da ih zadræe. Istina im jedragocjenija od svega drugoga. UnatoË udruæenim snagama πtose protive istini, znatan Êe broj stati na Gospodnju stranu. (GC611,612)

19

13. sijeËnja

On Êe vjeËno vladati“I sedmi aneo zatrubi... Tada u nebu odjeknuπe jaki gla-sovi: ‘Nad svijetom je pripala kraljevska vlast naπemu Go-spodinu i njegovu Pomazaniku, i on Êe vladati u vijeke vje-kova.” (Otkrivenje 11,15)

Kristov dolazak, kojim Êe biti uspostavljeno kraljevstvo pravde,nadahnuo je svete pisce najuzviπenijim i najoduπevljenijim rijeËi-ma. Biblijski pjesnici i proroci pisali su o njemu rijeËima πto plamtenebeskim æarom. Psalmist je pjevao o sili i veliËanstvu izraelskogKralja. “Raduj se, nebo, i kliËi, zemljo... pred Jahvom, jer dolazisuditi zemlji. Sudit Êe svijetu u pravdi i narodima u istini svo-joj.” (Psalam 96,11-13)

Prorok Izaija kaæe: “I uniπtit Êe smrt zasvagda. I suzu Êe sasvakog lica Jahve, Gospod, otrti — sramotu Êe svog naroda nasvoj zemlji skinuti: tako Jahve reËe. (Izaija 25,8.9) ...

UoËi rastanka s uËenicima, Spasitelj ih je u njihovoj tuzi tjeπioobeÊanjem da Êe ponovno doÊi: “Neka se ne uznemiruje vaπe sr-ce... U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova... Idem da vam pripravimmjesto. Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vasuzmem k sebi.” (Ivan 14,1-3) ...

Aneli koji su nakon Kristova uzaπaπÊa ostali uz uËenike naMaslinskoj gori, ponovili su im obeÊanje o Njegovom povratku:“Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet Êe sevratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo.” (Djela1,11) Apostol Pavao je, govoreÊi Duhom NadahnuÊa, posvjedoËio:“Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkan-ela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba.” (1. Solunjanima 4,16)Kaæe prorok s Patmosa: “Evo dolazi u pratnji oblaka! I vidjet Êega svako oko.” (Otkrivenje 1,7)

Oko Njegova dolaska roji se sve ono πto je dio “sveopÊe obnovekoju je Bog nagovijestio odavno preko svojih svetih proroka”. (Djela3,21) Tada Êe biti skrπena duga vladavina zla, “kraljevstva ovogasvijeta” postat Êe kraljevstvo naπega Gospodina i Njegova Poma-zanika, “i on Êe vladati u vijeke vjekova”. (Otkrivenje 11,15) (GC300,301)

20

14. sijeËnja

Ilijino proroËanstvo“Evo, poslat Êu vam proroka Iliju prije nego doe DanJahvin, dan velik i straπan.” (Malahija 3,23)

Vjerni Ilija predstavlja one koji trebaju pripremiti put za drugiKristov dolazak, kao πto je Ivan doπao u Ilijinom duhu da pripremiput za Kristov prvi dolazak. (3T 62)

Rad Ivana Krstitelja i rad onih koji u posljednje dane idunaprijed u duhu i sili Ilijinoj da podignu ljude iz njihove ravno-duπnosti, u mnogim pogledima su isti. Njegovo djelo mora se obavitiu ovo doba. Krist treba doÊi po drugi put da sudi svijetu u prav-di. (SW 21. oæujka 1905.)

Ivan se odvojio od prijatelja i sjaja æivota. Jednostavnost nje-govog odijevanja, odjeÊa izatkana od devine dlake bila je stalanprijekor neskromnosti i razmetanju æidovskih sveÊenika kao i svimostalim ljudima. Njegova prehrana, Ëisto biljna, od skakavaca idivljeg meda, bila je prijekor popuπtanju apetitu i pohlepi kojaje svuda prevladavala ... Maha treba uzeti veliki predmet obnovei treba se pokrenuti javno mnijenje. Umjerenost u svemu trebabiti povezana s porukom, okrenuti Boæji narod od njegovog idolo-poklonstva, lakomosti i pretjerivanja u odijevanju i drugim stva-rima.

Samoodricanje, poniznost i umjerenost koju Bog traæi odpravednih koje posebno vodi i blagoslivlja treba biti predoËenaljudima kao suprotnost ekstravaganciji i navikama koje naruπa-vaju zdravlje u ovo izopaËeno doba. Bog je pokazao da je zdrav-stvena reforma toliko usko povezana s treÊom aneoskom vijeπ-Êu kao πto je ruka s tijelom. (3T 62)

Kao πto je Ivan Krstitelj ... usmjeravao njihovu pozornost naDeset zapovijedi, tako i mi trebamo objavljivati bez ikakve nesi-gurnosti poruku: “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëasnjegova Suda.” S ozbiljnoπÊu koja je obiljeæavala proroka Iliju iIvana Krstitelja mi se trebamo boriti da pripremimo put Kristo-vom drugom dolasku. (4BC 1184)

21

15. sijeËnja

Uzdignimo Isusa kao srediπte“Ja sam Izdanak i potomak Davidov, sjajna zvijezda Dani-ca!” (Otkrivenje 22,16)

Pred nama su strahote posljednjih dana i mi u svojem radutrebamo upozoriti ljude na opasnost u kojoj se nalaze. Ne dopustimoda sveËane istine koje su objavljene preko proroka ostanu netak-nute. Kad bi naπi vjernici bili napola budni i shvatili blizinu do-gaaja koji su opisani u Otkrivenju, doπlo bi do reforme u naπimcrkvama i mnogo viπe njih povjerovalo bi poruci. Mi nemamo vre-mena za gubljenje ... Krenite naprijed s novim naËelima i zbijtese Ëvrsto u istini. To Êe biti maË s dvije oπtrice. Ali ne buditeodviπe nagli da zauzmete neprijateljski stav. DoÊi Êe vrijeme kadÊemo morati ostati mirni i gledati Boæje izbavljenje. Neka govoriDaniel, neka govori Otkrivenje i kaæu πto je istina. Ali koja segod faza dogaaja prikazuje, uzdignite Krista kao srediπte cjelo-kupne nade, “Izdanak i potomka Davidovog, sjajnu zvijezdu Da-nicu.”

Mi ne idemo dovoljno duboko u svojem traganju za istinom.Svaka duπa koja vjeruje u istinu za sadaπnje vrijeme bit Êe dove-dena tamo gdje Êe se od nje traæiti da dade razlog svoje nade.Boæji narod bit Êe pozvan da stane pred kraljeve, knezove, vladarei zemaljske velikane i oni moraju znati da ovi doista znaju πto jeistina. Oni moraju biti obraÊeni muπkarci i æene. Bog vas moæenauËiti viπe za jedan tren svojim Svetim Duhom nego πto bistemogli nauËiti od najveÊih ljudi na zemlji. Svemir promatra bor-bu koja se odigrava na Zemlji. Po beskonaËnoj cijeni Bog je daosvakom Ëovjeku priliku da sazna ono πto Êe ga uËiniti mudrimza spasenje. Kako aneli gorljivo gledaju ne bi li vidjeli tko Êeiskoristiti ovu priliku! Kad se poruka iznese Boæjem narodu, onne bi trebao ustati i protiviti joj se. Trebao bi uzeti Bibliju uspo-reujuÊi je sa Zakonom i svjedoËanstvima, i ako ne izdræi ovajispit, onda nije istinita. Bog æeli da naπi umovi budu otvoreni.On nam æeli dati svoju milost. Mi moæemo obilovati dobrim stva-rima svakoga dana jer nam Bog moæe otvoriti sve nebeske rizni-ce. (TM 118,119)

22

16. sijeËnja

Svijet je polje“Idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih uime Oca i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19)

Dok sam boravila u Kaliforniji 1874. godine, dobila sam doj-mljiv san. ...

Sanjala sam da je nekoliko braÊe u odboru smiπljalo najboljiplan za rad tijekom nastupajuÊeg razdoblja. ...

MladiÊ, kojeg sam Ëesto viala u svojim snovima, uπao je utaj odbor. Sluπao je s dubokom zainteresiranoπÊu rijeËi koje subile izgovarane, a onda, govoreÊi promiπljeno i s uvjerenjem kojeje bilo autoritativno, kazao:

“Gradovi i sela Ëine dio Gospodnjeg vinograda. Oni morajuËuti poruke upozorenja. Neprijatelj istine poduzima krajnje na-pore da okrene ljude od Boæje istine k laæi. ... Vi trebate sijatipokraj svake vode.

Moæda neÊete odmah vidjeti rezultat svojeg rada, ali vas tone bi trebalo obeshrabriti. Uzmite Krista za primjer. On je imaomnogo sluπatelja, ali malo sljedbenika.” ...

Vjesnik je nastavio: “Vi se bavite odviπe ograniËenim ideja-ma za posao u ovo vrijeme. Pokuπavate planirati taj rad tako daga moæete obuhvatiti svojim rukama. Morate imati πire poglede.Vaπe svjetlo ne smije biti stavljeno ispod nekog suda ili kreveta,veÊ na svijeÊnjak da moæe davati svjetlo svima koji su u kuÊi.Vaπa kuÊa je svijet. ...

Mnoge zemlje Ëekaju na veliko svjetlo koje im je Gospodinnamijenio, a vaπa vjera je ograniËena i premala. Vaπem koncepturada prijeko je potrebno veliko proπirenje ... Idite naprijed. BogÊe raditi s velikom silom ako Êete vi iÊi u svoj poniznosti umapred Njim. Vjera ne govori o preprekama. S Bogom niπta nijenemoguÊe. Svjetlo obvezujuÊih pravila Boæjeg zakona stavit Êe svijet... na provjeru.” ...

Vrijeme je kratko i svi koji vjeruju ovoj poruci trebali bi osjeÊatiuzviπenu obvezu koja poËiva na njima da postanu nesebiËni rad-nici vrπeÊi svoj utjecaj na pravoj strani, i nikad se rijeËju ili dje-lom ne bi smjeli svrstati protiv onih koji nastoje unaprijediti Bo-æje djelo. ... Svjetlo koje nam je Bog dao ne vrijedi puno svijetusve dok ga on ne bude mogao vidjeti pred sobom. (LS 208—210)

23

17. sijeËnja

Boæji sudovi na Zemlji“Ljudi Êe umirati od straha u oËekivanju onoga πto Êe za-desiti svijet, jer zvijeæa nebeska Êe se uzdrmati.” (Luka21,26)

O, kada bi Boæji narod bio svjestan blizine uniπtenja na tisuÊegradova, koji su sada postali gotovo idolopokloniËki! ...

Ne tako davno bio mi je pokazan vrlo dojmljiv prizor. Vidje-la sam golemu vatrenu loptu kako pada na prelijepe graevineuzrokujuÊi njihovo trenutaËno uniπtenje. »ula sam neËije rijeËi:“Mi smo znali da Boæji sudovi dolaze na Zemlju, ali nismo znalida Êe doÊi tako brzo.” Drugi su govorili: “Znali ste? Zaπto namonda niste rekli? Mi nismo znali.” Na sve strane Ëula sam ovak-ve rijeËi. ...

Uskoro Êe se straπne nevolje pojaviti meu narodima — nevoljekoje neÊe prestati sve dok Isus ne doe. Kao nikada prije, mi semoramo zbiti i biti zajedno sluæeÊi Onome koji je pripremio svojeprijestolje na nebesima i Ëije Êe kraljevstvo vladati zauvijek. Bognije zaboravio svoj narod, a naπa snaga leæi u tome da mi Njegane zaboravimo.

Boæji sudovi su na Zemlji. Ratovi i glasovi o ratovima, uniπtenjevatrom i vodom jasno kazuju da je vrijeme nevolje, koje Êe seprema kraju umnoæavati, vrlo blizu, na samom dohvatu ruke. Minemamo vremena za gubljenje. Svijet je uzburkan duhom rata.ProroËanstva iz jedanaestog poglavlja knjige proroka Daniela go-tovo da su se u potpunosti ispunila. ...

Proπlog petka ujutro, neposredno prije nego πto sam se pro-budila, bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. »inilo mi se dasam se probudila iz sna, ali ne u svojoj kuÊi. S prozora sam mo-gla gledati straπan poæar. Velike vatrene lopte padale su na kuÊe,a iz ovih lopti vatrene strijele letjele su u svim smjerovima. Biloje nemoguÊe zaustaviti vatru koja je plamsala i mnoga su mje-sta bila uniπtena. Strah ljudi bio je neopisiv. (WM 136,137)

Ovo Êe doæivjeti toËno odreeni gradovi, pa ipak oni neÊe bitipogoeni Boæjim gnjevom u potpunosti jer Êe neke duπe joπ uvi-jek bjeæati od neprijateljskih prijevara, pokajat Êe se i obratiti,dok Êe se za veÊinu gnjev saËuvati za dan gnjeva. (Ev 27)

24

18. sijeËnja

Bolji i plemenitiji put“Operite se, oËistite. Uklonite mi s oËiju djela opaka, pre-stanite zlo Ëiniti! UËite se dobrim djelima.” (Izaija 1,16.17)

Neznanje, ljubav prema uæicima i greπne navike uniπtavajuduπu, tijelo i duh ËineÊi svijet punim moralne gube; smrtonosnamoralna malarija uniπtava tisuÊe i desetke tisuÊa. (AH 329)

Mnogi su utonuli u grijeh. Mnogi su u tjeskobi. Oni su priti-snuti patnjom, neimaπtinom, nevjerovanjem, maloduπnoπÊu. Bo-lesti svake vrste napadaju njihovo tijelo, ali i duπu. Oni æele naÊiutjehu za svoje nevolje, a Sotona ih kuπa da to traæe u bludu izadovoljstvima koja vode uniπtenju i smrti. On im nudi voÊe So-dome koje Êe se pretvoriti u pepeo na njihovim usnama. (Ev 569)

Bila mi je prikazana uæasna slika stanja svijeta. Svuda jebujao nemoral. Poseban grijeh ovog doba je razvrat. Nikada gri-jeh nije podignuo svoju unakaæenu glavu s takvom smjeloπÊu kaou ovo doba. ... Pokvarenost koja vlada nije samo ograniËena nanevjernike i rugaËe. To nije bio sluËaj samo s njima. Krivi su imnogi muπkarci i æene koji ispovijedaju Kristovu vjeru. »ak i nekikoji tvrde da Ëekaju Njegov dolazak nisu spremniji za taj doga-aj od samog Sotone. Oni ne Ëiste sebe od sve prljavπtine. Tolikosu dugo sluæili svojoj pohotljivosti da je potpuno prirodno da nji-hove misli budu neËiste i njihov um izopaËen. UËiniti da se njihovum bavi Ëistim i svetim stvarima bilo bi jednako toliko nemogu-Êe koliko i skrenuti tok rijeke Niagare i uËiniti da voda njezinihvodopada ide na gore. ... Svaki krπÊanin morat Êe nauËiti obuz-davati svoje strasti i dopustiti da njegovim æivotom upravljaju na-Ëela. ...

Ako su pohota, neËistoÊa, preljub, zloËin i ubojstvo uobiËa-jena praksa onih koji ne poznaju istinu i koji odbijaju naËela BoæjerijeËi, koliko bi trebalo biti vaæno skupini onih koji sebe smatra-ju Kristovim sljedbenicima, koji su bliski Bogu i anelima, da impokaæu bolji i Ëasniji put! Koliko je vaæno da svojom ËistoÊom ivrlinama stoje u vidljivom kontrastu prema onima kojima vlada-ju okrutne strasti! (AH 328,329)

25

19. sijeËnja

Kad odjekne glasni poklik“Ovo Ëinite jer znate vrijeme (u kojemu æivimo). VeÊ je naimeËas da se probudite od sna, jer je sada naπe spasenje bliæenego kad smo prigrlili vjeru.” (Rimljanima 13,11)

Kraj je blizu prikradajuÊi nam se potajno, neprimjetno, poputneËujnog pribliæavanja lopova u noÊi. Neka Gospodin uËini da nespavamo viπe kao πto to Ëine drugi, veÊ da budemo na straæi ibudemo trijezni. Istina Êe uskoro slavno pobijediti, a svi oni kojiizaberu da rade s Bogom i sami Êe pobijediti s njom. Vrijeme jekratko; uskoro dolazi noÊ kada nitko neÊe moÊi raditi. ...

Dolazi vrijeme kada Êe se u jednom danu mnogi obratiti kaoi na Pedesetnicu, nakon πto su uËenici primili Duha Svetog. ...

Kraj mnogih Êe evaneoski poziv proÊi nezapaæeno; oni subili provjereni i iskuπani, ali izgledalo je kao da pred njihovimlicima izranjaju prepreke poput planina prijeËeÊi njihovo dalje na-predovanje. Vjerom, ustrajnoπÊu i hrabroπÊu mnogi Êe svladati oveprepreke i uÊi u veliËanstveno svjetlo.

Gotovo nesvjesno prepreke koje su bile podignute na pravomi uskom putu, kamenje spoticanja koje je bilo postavljeno na stazibit Êe uklonjeni. Propast Êe Ëuvari Ëiji su laæni pastiri kruæili okonjihovog stada. TisuÊe Êe zakoraËiti u svjetlo i raditi na njegovuπirenju. Nebeska biÊa udruæit Êe se s ljudskim snagama. Takoohrabrena, Crkva Êe ustati i zasvijetliti, unoseÊi u borbu svu svojuposveÊenu snagu. Tako se Boæja zamisao ispunila. Otkriveni suizgubljeni biseri. ...

Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta milosrdnim po-sredovanjem svojega uzviπenoga Gospodina, proπirit Êe znanje ospasenju tako obilato da Êe svjetlo obasjati svaki grad i selo. ZemljaÊe biti ispunjena znanjem o spasenju. Boæji Duh koji obnavlja obilnoÊe okruniti uspjehom posebno aktivne podanike, tako da Êe sesjaj sadaπnje istine vidjeti svuda. (Ev 692—694)

26

20. sijeËnja

Vjerni neÊe pasti“Na tome se temelji postojanost svetih koji Ëuvaju Boæjezapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12)

Nama je sada potrebno neπto viπe od ljudske mudrosti u Ëitanjui istraæivanju Pisma. Ako doemo Boæjoj rijeËi poniznih srca, OnÊe uzdignuti zastavu za nas nasuprot bezakonju.

Teπko je odræati trajnim i Ëvrstim naπe povjerenje od poËet-ka do kraja, a teπkoÊe se poveÊavaju kada su stalno na djelu skri-veni utjecaji da unesu drugaËiji duh, element protivljenja, kadaje Sotona u pitanju. U odsutnosti progonstva u naπe Êe se redoveuvuÊi neki naizgled zdravi krπÊani Ëije se krπÊanstvo neÊe dovo-diti u pitanje, ali koji bi, kad bi se pojavilo progonstvo, otiπli odnas. Za vrijeme krize oni Êe vidjeti silu u laænom prosuivanjukoje je izvrπilo utjecaj na njihov um. Sotona je pripremio razli-Ëite zamke za kolebljive umove. Kada se ukine Boæji zakon, CrkvaÊe biti reπetana oπtrim kuπnjama i veÊi broj onih za koje se sadabrinemo, okrenut Êe se zavodljivim duhovima i avolskoj nauci.Umjesto da budu ojaËani kada dou na pravo mjesto, mnogi do-kazuju da nisu æive grane Pravog Trsa. ...

Ali kada svijet ukine Boæji zakon, kakav Êe to utjecaj izvr-πiti na istinski posluπne i pravedne? HoÊe li njih odnijeti snaænabujica zla? BuduÊi da se mnogi svrstavaju u redove pod zasta-vom kneza tame, hoÊe li i Boæji narod koji dræi zapovijedi odstu-piti od svoje vjernosti? Nikada! Nijedan koji se oslanja na KristaneÊe pogrijeπiti niti pasti. Njegovi sljedbenici poklonit Êe se u po-sluπnosti autoritetu koji je viπi od bilo kojeg zemaljskog vladara.Dok se neposluπni uzdiæu iznad boæanskih zapovijedi i mnogenavode da potisnu istinu i pokaæu manje poπtovanja prema njoj,vjerni Êe s joπ veÊom ozbiljnoπÊu uzdizati svoje istine po kojimase razlikuju od njih. Mi nismo ostavljeni da idemo svojim vlasti-tim putem ... Trebali bismo traæiti odgovor u Njegovoj RijeËi po-niznih srca, pitati Njega za savjet i predati svoju volju Njemu.Mi ne moæemo niπta uËiniti bez Boga. (2 SM 368,369)

27

21. sijeËnja

Raditi da se dobije makar jedna duπa“Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu, ne ostaviu pustinji devedeset i devet i ne ide za izgubljenom dok jene nae?” (Luka 15,4)

Za obraÊenje jedne duπe trebali bismo iscrpiti naπe izvore upotpunosti. Oko jedne duπe koja je zadobivena za Krista zabli-stat Êe nebesko svjetlo prodiruÊi u moralnu tamu i spaπavajuÊidruge duπe.

Ako bi Krist ostavio devedeset devet ovaca da bi mogao traæitii spasiti jednu izgubljenu ovcu, imamo li mi opravdanje uËinitimanje? Nije li odbijanje da se radi kao πto je Isus radio, ærtvovatise kao πto se On ærtvovao izdaja svetih istina, uvreda upuÊenaBogu?

Oglasite uzbunu po cijeloj Zemlji, uzduæ i poprijeko. Kaæiteljudima da je dan Gospodnji blizu i da dolazi velikom brzinom.Neka nitko ne ostane neupozoren. Mogli bismo se staviti u polo-æaj jadnih duπa koje su u zabludi. Mogli bismo se naÊi meu bar-barima. Prema rijeËima istine, mi smo primili viπe od drugih izato smo je duæni dijeliti s njima.

Nemamo vremena za gubljenje. Kraj je blizu. Putovanja odmjesta do mjesta da bi se πirila istina uskoro Êe biti okruæenaopasnostima i s desne i s lijeve strane. Poduzet Êe se sve da sesprijeËi put Gospodnjih vjesnika tako da oni neÊe biti u moguÊnostiraditi ono πto mogu sada. Mi se moramo suoËiti s naπim poslomi napredovati πto je bræe moguÊe u æestokoj borbi. Zbog svjetlakoje mi je Bog dao znam da sile tame rade izrazitom snagom iz-nutra i neËujnim hodom; Sotona napreduje ne bi li ugrabio onekoji su sada uspavani kao πto vuk vreba svoj plijen. Mi imamoupozorenja koja moæemo uputiti i posao koji moæemo obavljati.Ali uskoro Êe biti mnogo teæe nego πto moæemo i zamisliti. Bognam pomaæe da ostanemo u svjetlu; radimo s pogledom Ëvrstouperenim u Isusa, naπeg Vou, i strpljivo, ustrajno radimo na tomeda pobijedimo. (6T 22)

U naπem zemaljskom æivotu ovdje, premda smo ograniËenigrijehom, najveÊa radost i najviπe obrazovanje nalaze se u sluæbi.U buduÊnosti Êe naπa najveÊa radost i najveÊe obrazovanje u sluæbibiti nesputani ograniËenjima greπnog ËovjeËanstva. (FLB 370)

28

22. sijeËnja

ProuËavajte Daniela i Otkrivenje“Blago ËitaËu i sluπaËima rijeËi ovoga proroËanstva akovrπe πto je u njemu napisano, jer je (odreeno) vrijeme bli-zu.” (Otkrivenje 1,3)

Poruka koja Êe podignuti crkve treba biti objavljena. TrebauËiniti svaki napor da se donese svjetlo ne samo naπem narodu,veÊ Ëitavom svijetu. Pokazano mi je da bi Danielovo proroËan-stvo i Otkrivenje trebalo biti tiskano u obliku malih knjiga s objaπ-njenjima i poslano cijelom svijetu. Sam naπ narod treba imati svjetlokoje Êe mu biti potpuno jasno. (TM 117)

Oni koji jedu tijelo i piju krv Boæjeg Sina, donijet Êe iz Da-nielove knjige i Otkrivenja istinu koja je nadahnuta Svetim Du-hom. Oni Êe krenuti u akciju sa snagama koje ne mogu biti zaus-tavljene. Bit Êe otvorena usta djece da objave tajne koje su bileskrivene od ljudskih umova. ...

Mnoga proroËanstva trebaju se ispuniti jedno za drugim vrlobrzo. Svaki djeliÊ snage treba biti uporabljen za rad. Ponovit Êese iskustvo iz proπlosti; stari sukobi ponovno Êe oæivjeti i opas-nosti Êe vrebati Boæji narod na svakom koraku. Æestoko Êe se ob-ruπiti na ËovjeËanstvo i proπirit Êe se svuda po Zemlji. ...

ProuËavajte Otkrivenje zajedno s knjigom proroka Danielajer Êe se povijest ponoviti. ... Mi, sa svim prednostima koje posje-dujemo u vezi s vjerom, trebamo znati mnogo viπe nego πto danasznamo.

Aneli æele zaviriti u istine koje su otkrivene ljudima kojiskruπenih srca traæe Boæju rijeË i mole se za πto dulju, πiru, dub-lju i viπu spoznaju koju samo On moæe dati.

Kako se pribliæavamo kraju povijesti ovoga svijeta, proro-Ëanstva vezana za posljednje dane zahtijevaju da ih ozbiljno pro-uËavamo. Posljednja knjiga Novog zavjeta puna je istina koje tre-bamo razumjeti. Sotona je zamraËio umove mnogih ljudi tako datraæe bilo koji izgovor da ne bi prouËavali Otkrivenje. Ali Kristje preko svojeg sluge Ivana ovdje objavio πto Êe se zbivati uposljednje dane, i On kaæe: “Blago ËitaËu i sluπaËima rijeËi ovogaproroËanstva ako vrπe πto je u njemu napisano, jer je (odreeno)vrijeme blizu.” (TM 116,117)

29

23. sijeËnja

Nesnoπljivost i progonstvo“Ako su mene progonili, i vas Êe progoniti. Ako su moju rijeËdræali, i vaπu Êe dræati.” (Ivan 15,20)

Progonstvo u razliËitim oblicima jest razvitak naËela koje Êepostojati dokle postoji Sotona i dokle krπÊanstvo ima æivotnu snagu.Nijedan Ëovjek ne moæe sluæiti Bogu a da ne pokrene protiv sebeotpor sila tame. Zli aneli oborit Êe se na njega, bojeÊi se da imon svojim utjecajem ne otme plijen iz ruku. Zli ljudi, pokaraninjegovim primjerom, udruæit Êe se s njima, nastojeÊi ga primam-ljivim kuπnjama odvojiti od Boga. Ako u tome ne uspiju, primije-nit Êe prisilu da utjeËu na njegovu savjest.

Dokle god Isus ostaje Ëovjekov posrednik u gornjem sveti-πtu, vlastodrπci i narod Êe osjetiti obuzdavajuÊi utjecaj SvetogaDuha. On joπ uvijek u stanovitoj mjeri nadzire zakone zemlje.Da nije njih, prilike u svijetu bi bile gore no πto su danas. Premdasu mnogi naπi vlastodrπci Sotonini aktivni poslanici, Bog meuvodeÊim ljudima nacije ima i svoje poslanike. Neprijatelj potiËesvoje sluge da predlaæu mjere koje bi itekako omele Boæje djelo,ali dræavnike koji se boje Gospodina sveti aneli potiËu da se ne-oborivim argumentima usprotive takvim prijedlozima. Na ovaj ÊenaËin nekolicina zadræati moÊnu struju zla. Protivljenje neprijateljaistine bit Êe obuzdano kako bi poruka treÊeg anela mogla obavitisvoju zadaÊu. Kad bude objavljeno posljednje upozorenje, ono ÊeprivuÊi pozornost ovih vodeÊih ljudi preko kojih Gospodin danasradi i neki Êe ga od njih prihvatiti te ostati uz Boæji narod uvrijeme nevolje. ...

“Sinovi sionski, radujte se, u Jahvi se veselite, svojem Bogu;jer vam daje kiπu jesensku u pravoj mjeri, izli na vas kiπu kaonekoÊ.” (Joel 2,23) “U posljednje Êu vrijeme — veli Gospodin —izliti od svoga Duha na svako ljudsko biÊe.” “Tko god tada zazo-ve ime Gospodnje, bit Êe spaπen.” (Djela 2,17.21)

Veliko se djelo evanelja neÊe zavrπiti manjim otkrivenjemBoæje sile od one koja je pratila njegov poËetak. (GC 610,611)

30

24. sijeËnja

Crkva neÊe pasti“Na toj stijeni sagradit Êu Crkvu svoju, i Vrata paklenaneÊe je nadvladati.” (Matej 16,18)

Oni koji dræe zapovijedi Boæje i vjeru Isusovu osjetit Êe gnjevzmaja i njegovih vojski. Sotona smatra svijet svojim podanicima;on je zadobio vlast nad otpalim crkvama, ali postoji veÊa sku-pina onih koji se opiru njegovoj vlasti. Kad bi ih mogao zbrisatisa zemlje, njegova pobjeda bila bi potpuna. Kao πto je utjecao napoganske narode da uniπte Izrael, tako Êe i u bliskoj buduÊnostipokrenuti zle zemaljske sile da uniπte Boæji narod ... Njegova je-dina nada je u Boæjoj milosti. Njegova jedina obrana je u moli-tvi.

Kuπnje koje su doπle na Boæji narod u vrijeme Estere nisubile svojstvene samo tom vremenu. Pisac Otkrivenja, gledajuÊi krozstoljeÊa do kraja vremena, izjavio je: “Tada obuzet gnjevom pro-tiv Æene, Zmaj ode da vodi rat protiv ostalih iz njezina potom-stva, protiv onih koji vrπe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svje-doËanstvo.” (Otkrivenje 12,17) Neki koji danas æive na Zemlji vi-djet Êe ispunjenje ovih rijeËi.

Sotonin gnjev raste kako se vrijeme skraÊuje, i njegovo dje-lo prijevare i uniπtavanja doseÊi Êe svoj vrhunac u vrijeme nevo-lje. (FLB 289)

Sotona Êe Ëiniti Ëuda kako bi varao; nametnut Êe svoju silukao vrhovnu. Izgledat Êe kao da Êe Crkva pasti, ali neÊe. Onaostaje dok Êe greπnici u Sionu biti izreπetani — pljeva Êe biti od-vojena od dragocjene pπenice. Ovo je teπki Boæji sud, ali se onipak mora dogoditi. Nitko osim onih koji su nadvladali krvlju Ja-njetovom i rijeËju svojeg svjedoËanstva neÊe se naÊi s onima kojisu ostali odani i vjerni bez mrlje ili ljage grijeha, bez prijevarena svojim usnama. (7BC 911)

Bog izjavljuje da Ëak i majka moæe zaboraviti svoje dijete,ali “ja neÊu zaboraviti tebe.” ... Bog misli na svoju djecu s najnjeæ-nijom brigom i pred sobom Ëuva knjigu za spomen da nikada nezaboravi djecu o kojoj se brinuo. (FLB 280)

31

25. sijeËnja

Laæno buenje“Ali ovo znaj: u posljednje Êe doba nastati teπka vremena,jer Êe ljudi biti samoæivi, lakomi, umiπljeni, oholi, psovaËi,nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici. ... Oni Êe sa-Ëuvati vanjski oblik poboænosti iako su se odrekli njezinesile. I njih se kloni!” (2. Timoteju 3,1.2.5)

Prije no πto Boæji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem Êenarodu doÊi do takvog buenja prvotne poboænosti kakve nije bilood doba apostola. Na Boæju Êe se djecu izliti Njegov Duh i sila.U to Êe se vrijeme mnogi odvojiti od Crkava u kojima je ljubavprema ovome svijetu zamijenila ljubav spram Boga i Njegove RijeËi.Mnogi Êe propovjednici i ljudi radosno prihvatiti velike istine πtoih je Bog odluËio objaviti u to vrijeme kako bi se narod pripre-mio za drugi Gospodnji dolazak. Neprijatelj duπa nastoji omestiovo djelo, i prije no πto doe vrijeme za takav pokret nastojat Êega sprijeËiti uvoenjem krivotvorine. U Crkvama koje moæe pokoritipod svoju prevarljivu silu uËinit Êe kao da je izliven Boæji poseb-ni blagoslov, pa Êe se Ëiniti kao da se pojavilo veliko zanimanjeza religiju. Mnoπtvo Êe klicati od radosti zbog Ëudesnog Boæjegdjelovanja, a zapravo Êe to biti djelo drugog duha. Pod plaπtemvjere Sotona Êe nastojati proπiriti svoj utjecaj na cijeli krπÊanskisvijet.

U mnogim su vjerskim buenjima do kojih je doπlo u posljed-njih pedeset godina, manje-viπe na djelu bili isti utjecaji koji Êese u buduÊnosti pokazati u mnogo proπirenijim pokretima. PunoosjeÊajnog uzbuenja, mijeπanja istinitog s laænim, sve je to smiπ-ljeno da zavede. Ali nitko ne mora biti prevaren. Nije teπko usvjetlosti Boæje RijeËi utvrditi narav tih vjerskih pokreta. Kad godljudi zanemare svjedoËanstvo Biblije, odvraÊajuÊi se od njenih jasnihistina πto ispituju duπu i zahtijevaju samoodricanje i odricanjeod svijeta, budimo sigurni da Boæji blagoslov nije izliven. A naosnovi pravila πto ga je sam Krist dao: “Prepoznat Êete ih po nji-hovim rodovima!” (Matej 7,16), oËito je da ovi pokreti nisu djeloBoæjega Duha. (GC 464,465)

32

26. sijeËnja

Drsko, nemarno odgaanje“Pazite! Dolazim kao lopov. Blago onomu koji bdije i Ëuvasvoje haljine da ne bi iπao gol i da se ne bi vidjela njego-va sramota!” (Otkrivenje 16,15)

Zli sluga govori u svom srcu: “Moj Gospodar neÊe doÊi zadu-go.” On ne kaæe da Krist neÊe doÊi. On se ne ruga misli o Njegovomdrugom dolasku. Meutim, u svom srcu, svojim postupcima i rije-Ëima objavljuje da Gospodnji dolazak kasni. On iz umova drugihpotiskuje osvjedoËenje da Gospodin dolazi brzo. Njegov utjecajvodi ljude k laænom, bezbriænom odlaganju. ... Mijeπa se sa svije-tom. ... To je straπno izjednaËavanje. Sa svijetom on je uhvaÊenu zamku.

“Ne budeπ li bdio, doÊi Êu kao lopov, i sigurno neÊeπ znati ukoji Êu te Ëas iznenaditi.” (Otkrivenje 3,3) Kristov dolazak izne-nadit Êe laæne uËitelje. Oni govore: “Mir i sigurnost.” Kao i sveÊenicii uËitelji prije pada Jeruzalema, brinu se da crkva uæiva zemalj-sko blagostanje i slavu. Znake vremena tumaËe proizvoljno. Aliπto kaæe rijeË NadahnuÊa: “Baπ tada Êe se iznenada na njih obo-riti propast.” (1. Solunjanima 5,3) Dan Gospodnji doÊi Êe kao zamkana sve koji æive na Zemlji, na sve koji od ovog svijeta Ëine svojdom. On Êe doÊi za njih kao lupeæ koji se prikrada.

Svijet, pun pobuna, pun bezboænog zadovoljstva, spava, spavau tjelesnoj sigurnosti. Ljudi odlaæu Gospodnji dolazak. Smiju seopomenama. Gordo se hvaliπu: “I dalje sve ostaje kako je bilo odpoËetka stvorenja.” “I sutra Êe biti kao danas, izobilje veliko, pre-veliko!” (2. Petrova 3,4; Izaija 56,12) Joπ viπe Êemo uroniti u lju-bav prema zadovoljstvu. Ali, Krist kaæe: “Pazite! Dolazim kao lo-pov.” (Otkrivenje 16,15) Upravo u vrijeme kad se svijet s podsmi-jehom pita: “Gdje je njegov obeÊavani dolazak?” znaci se ispunja-vaju. Dok viËu: “Mir i sigurnost”, dolazi iznenadno uniπtenje. Kadse rugaË i onaj koji odbacuje istinu uzohole; kad se naËin poslovanjau raznim djelatnostima za stjecanje novca sprovodi bez poπtova-nja naËela; kad uËenik æudno teæi za znanjem svega drugog sa-mo ne Biblije, Krist dolazi kao lupeæ. (DA 635)

33

27. sijeËnja

Osvojiti Nebo“Bdijte i molite svaki Ëas.” (Luka 21,36)

Dani u kojima æivimo sveËani su i znaËajni. Duh Boæji sepostupno ali sigurno povlaËi sa Zemlje ...

Stanje u svijetu pokazuje da je vrijeme nevolje upravo isprednas. Dnevne novine pune su upozorenja na straπan sukob u blis-koj buduÊnosti. Drske pljaËke dogaaju se Ëesto. »esti su i πtraj-kovi. Krae i ubojstva dogaaju se na svakom koraku. Ljudi op-sjednuti demonima uzimaju æivote muπkaraca, æena i male dje-ce. Oni su zalueni porokom i navedeni na svaku vrstu zla. (9T11)

Na ovom svijetu sve je u pokretu. Znaci vremena su zloslut-ni. Dogaaji koji dolaze veÊ bacaju svoje sjenke. Boæji Duh se povlaËisa Zemlje i nesreÊa slijedi nesreÊu na moru i kopnu. Podiæu sevihori, potresi, poæari, poplave i ubojstva na svakom koraku. ...Ljudi se brzo svrstavaju pod zastavu koju su izabrali. UzbuenoËekaju i promatraju pokrete svojih voa. Ima i takvih koji Ëeka-ju, straæe i rade za dolazak naπeg Gospodina. Druga skupina stupau redove kojima upravlja veliki otpadnik. Malo njih srcem i du-πom vjeruje da moramo izbjeÊi grob i zadobiti Nebo.

Kriza nam se postupno prikrada. Sunce sija na nebu, putu-juÊi svojom uobiËajenom putanjom, a nebesa joπ uvijek kazuju slavuBoæju. Ljudi joπ uvijek jedu i piju, sade i zidaju, æene se i udaju.Trgovci joπ uvijek kupuju i prodaju. Ljudi se meusobno sukob-ljavaju u borbi za najviπa mjesta. Poklonici zadovoljstva joπ uvi-jek se tiskaju po kazaliπtima, na konjskim trkama i u kockarni-cama. Posvuda prevladava najveÊe ushiÊenje, a Ëas kuπnje brzose zavrπava i svaki sluËaj ubrzo Êe biti odluËen za vjeËnost. ...

RijeËi opomene naπega Gospodina s Maslinske gore sveËanodopiru kroz sve vjekove do nas danas: “Pazite sami na se da vamsrca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga zaæivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka.” (DA 636)

34

28. sijeËnja

Blagoslovi nad onima koji straæe“Blago slugama koje gospodar, kada doe, nae gdje bdi-ju! Zaista, kaæem vam, sam Êe se pripasati, a njih posaditiza stol te ih dvoriti.” (Luka 12,37)

Bog je uvijek opominjao ljude o sudovima koji Êe doÊi. Onikoji su vjerovali Njegovoj vijesti za svoje vrijeme i koji su se vla-dali po svojoj vjeri, posluπni Njegovim zapovijedima, izbjegli suosude koje su stigle neposluπne i nevjerne. RijeË je doπla Noi: “Uiti i sva tvoja obitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini predamnom pravedan u ovom vremenu.” Noa je posluπao i bio spaπen.Vijest je doπla Lotu: “Na noge! Odlazite iz ovog mjesta, jer Êe Jahveuniπtiti grad!” (Postanak 7,1; 19,14) Lot se stavio pod zaπtitu ne-beskih vjesnika i bio spaπen. Tako su i Kristovi uËenici dobili opo-menu o razorenju Jeruzalema. Oni koji su pazili na znak o nastu-panju uniπtenja i sklonili se iz grada, izbjegli su uniπtenje. Takoje i nama sada dana opomena o Kristovom drugom dolasku i ouniπtenju koje Êe doÊi na svijet. Oni koji posluπaju upozorenje bitÊe spaπeni.

Zato πto ne znamo toËno vrijeme Njegova dolaska, dobili smonalog da straæimo. “Blago slugama koje gospodar, kada doe, naegdje bdiju!” (Luka 12,37) Oni koji paze na Gospodnji dolazak neËekaju uzalud. OËekivanje Kristova dolaska treba pokrenuti lju-de da se boje Gospodina i Njegove osude nad prijestupom. Onoih treba probuditi da znaju koliko je veliki grijeh odbiti Njegovuponudu milosti. Oni koji oËekuju Gospodina Ëiste svoje duπe po-sluπnoπÊu istini. Oni ujedinjuju budno straæenje s ozbiljnim ra-dom. Zato πto znaju da je Gospodin na vratima, njihova revnostpostaje djelotvorna u suradnji s boæanskim silama u radu na spa-πavanju duπa. To su vjerne i mudre sluge koje Gospodnjem domu“u pravo vrijeme daju hranu”. (Luka 12,42) Oni objavljuju istinukoju je posebno moguÊe primijeniti na sadaπnje vrijeme. Kao πtosu Henok, Noa, Abraham i Mojsije objavljivali istinu za svoje vri-jeme, tako Êe sada Kristove sluge uputiti posebnu opomenu svomnaraπtaju. (DA 634)

35

29. sijeËnja

Nevolje sa svih strana“Traæite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvrπavateodredbe njegove! Traæite pravdu, traæite poniznost: vi Êetemoæda biti zaπtiÊeni u dan gnjeva Jahvina.” (Sefanija 2,3)

Nema tuænijeg prizora od onog kada se oni koji su otkuplje-ni Kristovom krvlju ... poËnu rugati poruci koja im je milostivoposlana u Evanelju poriËuÊi Kristovu boæansku narav, a osla-njajuÊi se na svoj ograniËeni razum i argumente koji nemaju os-nove. Kada se suoËe s nedaÊama, kada se nau licem k licu sasmrÊu, sve ove laæi u kojima su uæivali istopit Êe se kao mraz nasuncu.

Kako je straπno stajati pokraj lijesa onoga tko je odbacio poziveboæanske milosti! Kako je muËno reÊi: Ovdje poËiva jedan izgub-ljeni æivot! Ovdje se nalazi onaj koji je mogao dostiÊi najviπe mjestoi dobiti vjeËni æivot, ali je predao svoj æivot Sotoni upavπi u zam-ku uzaludne ljudske filozofije i postao igraËka u rukama zlog! Krπ-Êanska nada je sidro duπe, sigurno i Ëvrsto; ona ulazi u ono πtoje pokriveno velom i kamo je Krist uπao kao naπ preteËa. Svatkood nas treba obaviti posebni posao da bi se pripremio za velikedogaaje koji su pred nama.

Mladi bi trebali traæiti Boga s veÊom ozbiljnoπÊu. Oluja dolazi,a mi moramo biti spremni za njezin bijes time πto Êemo se poka-jati pred Bogom i imati vjeru u naπega Gospodina Isusa Krista.Gospodin Êe ustati da straπno uzdrma Zemlju. Vidjet Êemo nevo-lje sa svih strana. Na tisuÊe laa potonut Êe u morske dubine.Potonut Êe ratni brodovi, a ljudski æivoti bit Êe ærtvovani na mi-lijune. Poæari Êe se neoËekivano rasplamsati i nikakav ljudski naporneÊe ih moÊi zaustaviti. Zemaljske palaËe bit Êe zbrisane u pla-menu vatre. NesreÊe na æeljeznicama bit Êe sve ËeπÊe; zbunjenost,sudari i smrt bez trenutka upozorenja dogaat Êe se na velikimprometnicama. Kraj je blizu, kuπnja prestaje. O, traæimo Bogadok se moæe naÊi, zovimo Ga dok je joπ blizu! Prorok kaæe: “TraæiteJahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvrπavate odredbe njego-ve! Traæite pravdu, traæite poniznost: vi Êete moæda biti zaπtiÊeniu dan gnjeva Jahvina.” (MYP 88,90)

36

30. sijeËnja

PosredniËke molitve za duπe“Nadalje vam kaæem: ako dvojica od vas na zemlji jedno-duπno zamole πto mu drago, dat Êe im Otac moj nebeski.”(Matej 18,19)

SjeÊam se da je u Battle Creeku bilo onih koji su osjeÊaliteret za neobraÊene kao i one koji su bili u tami i nisu vidjelisvjetlo; oni su organizirali molitvene sastanke za te ljude da dobijuBoæju snagu. U svakom od tih sluËajeva djelovala su nebeska ra-zumna biÊa, udruæena s ovim naporima, i duπe su bile spaπene.(MS 32, 1893.)

Ukoliko postoji veliki broj vjernika u crkvi, neka se Ëlanoviorganiziraju u male skupine da rade ne samo za vjernike, veÊ iza nevjernike. Ako u jednom mjestu postoji samo dvoje ili trojeonih koji znaju istinu, neka osnuju skupinu radnika. »uvajte dase ne pokidaju njihove veze zajedniπtva spajajuÊi ih zajedno uljubavi i jedinstvu, ohrabrujuÊi jedan drugoga da idu naprijed,gdje Êe svaki dobivati hrabrost i snagu od pomoÊi ostalih. Nekaotkriju blagost i strpljenje poput Krista ne izgovarajuÊi nagle ri-jeËi, a koristeÊi se darom govora da izgrauju jedan drugoga unajsvetijoj vjeri. Neka rade u ljubavi nalik na Kristovu za oneizvan Crkve. ... Dok oni rade i mole se u Kristovo ime, njihovbroj Êe se poveÊavati. (7T 22)

Misionarsko djelo treba biti obavljeno po domovima i mi Ëu-jemo prigovor: BuduÊi da postoji toliko mnogo grijeha i potrebaza rad u naπoj vlastitoj zemlji, zaπto pokazivati toliku æelju zarad u stranim zemljama? Ja odgovaram: Svijet je naπe polje. ...Spasitelj je uputio svoje uËenike da zapoËnu rad u Jeruzalemu,zatim da krenu u Judeju i Samariju, a onda do najudaljenijihdijelova Zemlje. Samo je mali broj ljudi prihvatio nauk, ali suvjesnici nosili vijest velikom brzinom od mjesta do mjesta prola-zeÊi iz jedne zemlje u drugu, navjeπÊujuÊi Evanelje po svim bli-skim i udaljenim mjestima na Zemlji. Ali prije toga su se pripre-mali. Spasitelj je obeÊao: “Nego Êete primiti silu kad sie Duhsveti na vas; i bit Êete mi svjedoci.” Oni koji ne æele slijediti svo-ju vlastitu volju i æelje, veÊ traæe savjet od Gospodina, neÊe bitiloπi uËenici jer Êe ih sam Gospodin uËiti. (Letter 42a, 1893.)

37

31. sijeËnja

Plakati ili se radovati?“Æetva proe, minu ljeto, a mi nismo spaπeni!” (Jeremija8,20)

Pozivam Ëlanove naπih crkava da ne zanemaruju ispunjava-nje znakova vremena koji tako jasno ukazuju na blizinu kraja.O, koliko Êe onih koji se ne brinu za spasenje svojih duπa uskorogorko plakati: “Æetva proe, minu ljeto, a mi nismo spaπeni!”

O, kada bismo se sjetili da se nad nama odvija sud i da serjeπavaju naπi sluËajevi! Sada je vrijeme da budemo budni i mo-limo se, da uklonimo svako ugaanje vlastitim sklonostima, po-nos i sebiËnost. Dragocjene trenutke, koje mnogi olako trate, tre-balo bi provoditi u razmiπljanju i molitvi. Mnogi od onih koji iz-javljuju da dræe Boæji zakon slijede svoje sklonosti umjesto duænosti.Onakvi kakvi su sada, oni ne zasluæuju vjeËni æivot. Ovim bez-briænim, ravnoduπnim vjernicima poruËila bih: Vaπe taπte misli,neljubazne rijeËi i sebiËna djela zabiljeæena su u nebeskoj knjizi.Aneli koji su bili prisutni na Baltazarovom idolopokloniËkom piru,promatraju kako vi obeπËaπÊujete svojeg Otkupitelja. Tuæno se okre-Êu æaleÊi πto ste Ga na ovaj naËin ponovno razapeli i ostavili dabude izloæen sramoti. ...

Na dan svojeg krunjenja Krist neÊe priznati nijednog koji nosimrlju, ljagu ili neπto sliËno ovome. Ali onima koji su Mu ostalivjerni dat Êe krunu besmrtne slave. Oni koji ne æele da On vladanjima, vidjet Êe Ga okruæenog mnoπtvom otkupljenih, od kojih svakinosi znak GOSPODIN NA©A PRAVDA. Oni Êe vidjeti glavu kojaje jednom bila okrunjena trnovim vijencem, a sada simbolom slave.

Toga dana otkupljeni Êe sjati u slavi Oca i Njegovog Sina.Nebeski aneli, svirajuÊi na svojim zlatnim harfama, doËekat ÊeKralja i trofeje Njegove pobjede — one koji su oprani i ubijeljeniu krvi Janjetovoj. Odjekivat Êe pjesma pobjede ispunjavajuÊi ci-jelo Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvorove u prat-nji svojih otkupljenih, svjedoka da Njegovo poslanje, patnja i samo-poærtvovnost nije bila uzaludna. (RH 24. listopada 1904.)

38

1. veljaËe

Trenutak koji se nezaustavljivopribliæava

“Ali tko Êe podnijeti dan njegova dolaska i tko Êe opstatikad se on pojavi? Jer on je kao oganj ljevaËev i kao luæi-na bjelioËeva.” (Malahija 3,2)

Izraelskom je narodu, zbog njegovih grijeha, bilo zabranjenopristupiti planini prije no πto se Bog spustio da objavi svoj Za-kon, da ih ne saæeæe goruÊa slava njegove prisutnosti. Ako su ovakviprikazi njegove sile obiljeæavali mjesto objavljivanja njegovog Za-kona, kako Êe straπan biti njegov sud kad doe da ispuni svojesvete uredbe! Kako Êe oni koji su gazili njegov autoritet izdræatinjegovu slavu na veliki dan suda?

Kad se boæanska prisutnost prikazala na Sinaju, slava Gos-podnja je u Izraelovim oËima bila poput vatre koja saæiæe. Ali kadKrist doe u slavi sa svetim anelima, cijela Êe zemlja bljeπtatiod straπne svjetlosti njegove prisutnosti. ...

»ovjek nikada, od svog stvaranja, nije bio svjedok takvog pri-kaza boæanske slave kao kad je na Sinaju objavljen Zakon. ... Usrednajstraπnijih potresa prirode iz oblaka se, poput trube, zaËuo Boæjiglas. Brdo se zatreslo od podnoæja do vrha, a mnoπtvo Izraelacase, blijedo i drπÊuÊi od straha, poklonilo licem do zemlje. OnajËiji je glas potresao zemlju objavljuje: “Ja Êu joπ jednom ne samopotresti zemlju nego i nebo.” (Hebrejima 12,26)

Kad se Mojsije vratio iz boæanske prisutnosti s planine nakojoj je primio ploËe svjedoËanstva, grjeπni Izrael nije mogao podni-jeti svjetlost koja je obasjavala njegovo lice. Kako Êe samo prije-stupnici gledati Sina Boæjeg kad se pojavi u slavi svog Oca okru-æen nebeskim vojskama, da sudi prijestupnicima njegova Zakonai onima koji su odbacili njegovo pomirenje.

Ali usred bure boæanskog suda Boæja djeca neÊe imati razlo-ga za strah. “Ali je Jahve utoËiπte svome narodu i zaπtita sinovimaIzraela.” (Joel 4,16) Dan koji Êe prijestupnicima Boæjeg Zakonadonijeti strah i uniπtenje, posluπnima Êe donijeti “klicanje od ve-selja neizrecivom i proslavljenom radosti”. (1. Petrova 1,8) (PP339—341)

39

2. veljaËe

Visoka mjerila“Budite mi dakle sveti, jer sam ja, Jahve, svet; ja sam vasodvojio od tih naroda da budete moji.” (Levitski zakonik20,26)

Takoer sam vidjela da mnogi ne shvaÊaju kakvi moraju bitida bi æivjeli u Gospodnjoj prisutnosti bez Velikog sveÊenika uSvetiπtu dok prolaze kroz vrijeme nevolje. Oni koji dobiju peËatæivoga Boga i budu zaπtiÊeni u vrijeme nevolje, moraju u potpu-nosti odraæavati Isusov lik.

Vidjela sam i da su mnogi odbijali tako potrebnu pripremu,a Ëekali su vrijeme “osvjeæenja” i “kasnog daæda” da ih pripremida opstanu u dan Gospodnji i æive u Njegovoj prisutnosti. O, ko-liko mnogo njih sam vidjela u vrijeme nevolje bez zaklona! Onisu odbacili pripremu koja im je bila toliko potrebna i zato nisumogli primiti osvjeæenje koje ih sve mora pripremiti da æive predsvetim Bogom. Oni koji ... nisu oËistili svoje duπe posluπnoπÊu ci-jeloj istini ... pojavit Êe se u vrijeme nevolje i vidjeti da su trebalibiti oblikovani i skladni za gradnju. Ali tada neÊe biti ... Posred-nika da se moli za njihov sluËaj pred Ocem. Prije ovog vremenaizreËena je izuzetno uzviπena vijest: “Tko Ëini nepravdu, neka jejoπ Ëini, tko je neËist, neka joπ bude neËist; tko Ëini pravdu, nekajoπ Ëini pravdu, tko je svet, neka se joπ sveti.”

Vidjela sam da nitko nije mogao imati udjela u “osvjeæenju”sve dok nije pobijedio svaki ukorijenjeni grijeh, ponos, sebiËnost,ljubav prema svijetu i svladao svaku ruænu rijeË i djelo. Prematome, trebali bismo se sve viπe i viπe pribliæavati Gospodinu i bitiozbiljni u pripremi, πto Êe nam omoguÊiti da opstanemo u bici udan Gospodnji. Neka svi pamte da je Bog svet i da nitko osimsvetih biÊa ne moæe prebivati u Njegovoj prisutnosti. (EW 71)

Danas trebamo bdjeti da se ne uprljamo u rijeËi ili djelu. ...Danas moramo traæiti Boga i biti odluËni da se neÊemo zausta-viti sve dok ne budemo u Njegovoj prisutnosti. Trebali bismo bdjeti,raditi i moliti se kao da je ovo posljednji dan koji nam je dan.Kako bi onda bio ozbiljan naπ æivot. Kako bismo do tanËina pra-tili Isusa u svim naπim rijeËima i djelima. (5T 200)

40

3. veljaËe

Vrijeme ispitivanja“Jer Jahve je sveznajuÊi Bog, pravo on prosuuje djela.”(1. Samuelova 2,3)

Vidjela sam anela kako stoji s vagom u rukama vaæuÊi mi-sli i pobude Boæjeg naroda, posebno mladih. Na jednoj strani bilesu misli i stremljenja okrenuta k Nebu, a na drugoj misli i pobudeusmjerene k zemlji. Na ovoj strani vage nalazilo se Ëitanje romana,misli o odijevanju i pokazivanju, taπtina, ponos itd. O, kakvog lisveËanog trenutka! Boæji aneli stoje s vagama mjereÊi misli Nje-gove toboænje djece — onih koji tvrde da su mrtvi za svijet, aæivi za Boga. Strana vage koja je bila natovarena zemaljskim mi-slima, taπtinom i ponosom brzo se spustila. Strana s mislima ipobudama usmjerenim k Nebu podigla se istom brzinom kojomse druga spustila. O, kako je ta bila lagana! Ja mogu reÊi onoπto sam vidjela, ali nikada ne mogu prikazati uzviπen i slikovitprizor koji je ostao u mojem umu kad sam vidjela anela s vagomkako mjeri misli i teænje Boæjeg naroda. Aneo je rekao: “Moguli ovakvi uÊi u Nebo? Ne, ne, nikada! Reci im da je nada kojusada gaje uzaludna i ako se brzo ne pokaju i ne dobiju spasenje,moraju poginuti.” ...

Pokazano mi je da se mnogi mjere izmeu sebe i usporeu-ju svoj æivot sa æivotima drugih. Tako ne bi trebalo biti. Namanitko nije dan kao primjer osim Krista. On je naπ istinski Uzori svatko bi se trebao boriti i isticati u oponaπanju Njega. ...

Vidjela sam da neki joπ uvijek ne znaju πto je to samoodri-canje ili ærtvovanje, niti πto znaËi patiti zbog istine. Ali nitko ne-Êe doÊi na Nebo a da se nije ærtvovao. Trebao bi se njegovati Duhsamoodricanja i poærtvovnosti. Neki nisu ærtvovali sebe, svoje vla-stito tijelo na oltar Bogu. Oni popuπtaju æustrom, hirovitom tem-peramentu, udovoljavaju svojem apetitu i ugaaju svojim vlasti-tim, osobnim probicima ne obaziruÊi se na Boga. Oni koji se æeleærtvovati za vjeËni æivot, imat Êete ga. On je vrijedan patnje, raza-pinjanja svojeg ‘ja’ i ærtvovanja svakog idola. VjeËna slava nad-maπuje sve zemaljske radosti. (1T 124—126)

41

4. veljaËe

HoÊeπ li izdræati kuπnju?“SjeÊaj se svega puta kojim te Jahve, Bog tvoj, vodio popustinji ovih Ëetrdeset godina da te ponizi, iskuπa i doznaπto ti je u srcu: hoÊeπ li dræati zapovijedi njegove ili ne-Êeπ.” (Ponovljeni zakon 8,2)

Bog Êe iskuπati svoj narod. ... Da je poruka (objavljena 1844.godine) kratko trajala, kao πto su mnogi pretpostavljali, ne bi bilovremena da razviju svoj karakter. Mnogi su bili pokrenuti osje-Êajima, a ne zbog naËela i vjere, i ova sveËana poruka, puna straho-poπtovanja, uzdrmala ih je. Ona je djelovala na njihove osjeÊajei pobuivala njihove strahove, ali nije ispunila djelo koje je Bogodredio. ...

Bog nastavlja voditi svoj narod korak po korak. On ih dovodido razliËitih mjesta s namjerom da pokaæu πto im je u srcu. Ne-ki izdræe do prvog stupnja, ali padnu na sljedeÊem. ©to se daljeide, srca se viπe ispituju i kuπaju. Kad bi narod koji se izdajekao Boæji vidio da se njihova srca protive ispravnom djelovanju,to bi ih uvjerilo da imaju posao koji trebaju obaviti da bi pobije-dili. ... Neki su voljni biti iskuπani na jednoj toËki, ali kada ihBog dovede do druge probne toËke, oni ustuknu i povuku se jervide da to izravno pogaa njihove omiljene idole. Ovdje oni ima-ju priliku vidjeti πto se nalazi u njihovim srcima koja iskljuËujuIsusa. Oni veliËaju neπto viπe od istine i njihova srca nisu spremnaprimiti Isusa. Pojedinci se ispituju i dobivaju dulje vrijeme da bise vidjelo jesu li ærtvovali svoje idole. ... Oni koji se pojavljujuna svakom ispitu i poloæe ga bez obzira na cijenu, oni koji suobraÊali pozornost na savjet Istinitog Svjedoka, primit Êe kasnukiπu i tako biti spremni za odlazak na Nebo.

Bog iskuπava svoj narod u ovom svijetu. ... Ovdje, u ovomsvijetu, u ovim posljednjim danima, ljudi Êe pokazati koja silautjeËe na njihova srca i upravlja njihovim djelima. Ako je to silaboæanske istine, ona Êe voditi k dobrim djelima. Ona Êe uzdiÊiprimatelja, oplemeniti njegovo srce i uËiniti ga velikoduπnim, baπkao πto je njegov Gospodin Bog. ...

Mladi i stari, Bog vas sad ispituje. Vi odluËujete o svojoj vjeËnojsudbini. (1T 186—189)

42

5. veljaËe

Pouzdan vodiË“Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci koji zavara-vaju sami sebe!” (Jakov 1,22)

Bog poziva one koji poznaju Njegovu volju da budu izvrπi-telji Njegove rijeËi. Slabost, poloviËnost srca i neodluËnost izazi-vaju sotonske napade, a one koji dopuπtaju ovim karakternim crta-ma da se razvijaju, uzburkani valovi kuπnji beznadno Êe povuÊiu dubinu. Od svakoga tko priziva Kristovo ime zahtijeva se daraste do punog rasta visine Kristove, æivog voe krπÊana.

Svima nama potreban je vodiË kroz mnoge tjesnace u æivotu,kao πto je mornarima potreban kormilar za plovidbu izmeu pod-vodnih grebena ili niz rijeku punu sprudova; a gdje se ovakavvodiË moæe naÊi? Mi vam ukazujemo ... na Bibliju. Nadahnutaod Boga i pisana od strane svetih ljudi, ona ukazuje, s velikomjasnoÊom i preciznoπÊu, duænosti i starih i mladih. Ona uzdiæeum, omekπava srce i daje blagost i svetu radost duhu. Biblija pri-kazuje savrπen uzor karaktera. Ona je nepogreπivi vodiË u svimokolnostima, do kraja æivotnog puta. Uzmite je kao svojeg savjet-nika, pravilo vaπeg svakidaπnjeg æivota. ...

U Svetom pismu, skriveno od povrπnog tragaËa, leæi na tisu-Êe dragulja istine. Rudnik istine nikada se ne moæe iscrpsti. ©toviπe istraæujete Pismo poniznog srca, to Êe veÊe biti vaπe zanimanjei osjeÊat Êete veÊu æelju da uskliknete s Pavlom: “O dubino bogat-stva i premudrosti i razuma Boæjega! Kako su neispitljivi njego-vi sudovi i neistraæivi njegovi putovi!”

Svakoga dana trebali biste nauËiti neπto novo iz Svetog pi-sma. Istraæujte ga kao zakopano blago jer ono sadræi rijeËi vjeË-nog æivota. Molite se za mudrost i razumijevanje da biste razumjeliove svete spise. Kad biste to joπ danas uËinili, naπli biste novuslavu u Boæjoj rijeËi. OsjeÊali biste da ste primili novo i dragocjenosvjetlo o predmetima u vezi s istinom, a Sveto pismo bi stalnodobivalo novu vrijednost u vaπim oËima. ...

Marljivo koristite sva sredstva milosti da se preobrazi vaπkarakter i da biste mogli uzrasti do pune visine muπkaraca i æe-na u Kristu Isusu. (5T 263—267)

43

6. veljaËe

Spremni na odgovor“©tujte u svojim srcima Krista kao Gospodina, uvijek spre-mni na odgovor svakomu tko vam zatraæi razlog nade ko-ja je u vama.” (1. Petrova 3,15)

Pokazano mi je da mnogi koji govore da poznaju sadaπnjuistinu, zapravo ne znaju πto vjeruju. Oni ne razumiju svjedoËan-stva svoje vjere. Ne cijene rad za ovo posljednje vrijeme. Kadadoe vrijeme kuπnje, neki ljudi koji sada propovijedaju drugimashvatit Êe, zahvaljujuÊi poloæaju koji zauzimaju, da ima mnogostvari na koje ne mogu dati nijedan zadovoljavajuÊi odgovor. Svedok na ovakav naËin ne budu ispitani, oni neÊe biti svjesni svo-jeg velikog neznanja. U crkvi ima mnogo onih koji misle da razu-miju ono πto govore. Ali sve dok ne doe do borbe, oni neÊe znatisvoju vlastitu slabost. Kada budu odvojeni od onih koji su vjer-ni, prisiljeni da stoje sami i objasne svoje vjerovanje, bit Êe izne-naeni kad vide koliko su zbrkane njihove misli o onome πto suprihvatili kao istinu. ...

Bog Êe podiÊi svoj narod. Ako druga sredstva propadnu, me-u njih Êe se uvuÊi krivovjerja koja Êe ih reπetati odvajajuÊi ku-kolj od pπenice. Gospodin poziva sve koji vjeruju Njegovoj rijeËida se probude iz sna. Dragocjeno svjetlo je doπlo, upravo ono ko-je odgovara ovom vremenu. ... Vjernici se ne smiju oslanjati napretpostavke i pogreπne predodæbe o istini. Njihova vjera morabiti Ëvrsto utemeljena na rijeËi Boæjoj da, kad doe vrijeme kuπ-nje i budu izvedeni pred vijeÊa da odgovaraju za svoju vjeru, mogudati razlog svoje nade koja je u njima, s krotkoπÊu i poniznoπÊu.(5T 707,708)

Kristovi sluge ne trebaju pripremiti unaprijed smiπljen go-vor koji Êe iznijeti kada budu izvedeni na sasluπanje zbog svojevjere. Njihova priprema treba se odvijati iz dana u dan tako daskupljaju dragocjene istine Boæje rijeËi u svoja srca. Oni se trebajuhraniti Kristovim naukom i molitvom ojaËati svoju vjeru. A on-da, kada budu izvedeni na sud, Sveti Duh Êe ih podsjetiti na is-tine koje Êe doprijeti do srca onih koji Êe doÊi sluπati.

Bog Êe uËiniti da znanje, steËeno marljivim istraæivanjem Sve-tog pisma, zablista u njihovom umu u pravo vrijeme kada to bu-de potrebno. (CSW 40,41)

44

7. veljaËe

Jelo koje zadovoljava“Blago æednima i gladnima pravednosti, jer Êe se nasititi!”(Matej 5,6)

Kad bi oni muπkarci i æene koji su zadovoljni svojim zakræ-ljalim, obogaljenim stanjem u pogledu boæanskih stvari bili izne-nada odvedeni na Nebo i za trenutak promatrali uzviπeno, svetostanje savrπenosti kakvo je tamo oduvijek — gdje je svaka duπaispunjena ljubavlju a svako lice zraËi radoπÊu, postavljam pita-nje: Mogu li se takve duπe pomijeπati s nebeskim mnoπtvom, pjevatizajedno s njima i podnijeti Ëistu, uzviπenu slavu koja zraËi iz Bogai Janjeta? O, ne! ...

Samo oni koji su uvjeæbali svoj um da uæiva u duhovnim stva-rima mogu biti preneseni na Nebo i ne mogu biti uniπteni Ëisto-Êom i uzviπenom nebeskom slavom. Vi moæete dobro poznavatiumjetnost, moæete biti upuÊeni u znanost, briljirati u glazbi i pi-sanju, vaπe ophoenje moæe biti ugodno vaπim suradnicima, alikako ovo moæe doprinijeti vaπoj pripremi za izlazak pred Boæjisud?

Nemojte se zavaravati. Bog nije laæljivac. Niπta osim svetostine moæe vas pripremiti za Nebo. Samo iskrena, praktiËna poboæ-nost moæe vam dati Ëist, uzviπen karakter i omoguÊiti vam dadoete u prisutnost Boga koji prebiva u nepristupaËnom svjetlu.Nebeski karakter morate steÊi na Zemlji ili ga nikada neÊete steÊi.(2T 266,267)

Æelja za dobrim djelima i istinskom svetoπÊu ispravna je dokgod postoji; ali ako se tu zaustavite, neÊe vrijediti niπta. Dobrenamjere su ispravne, ali pokazat Êe se beskorisnima ako ih odluËnone provedete. Mnogi Êe biti izgubljeni æeleÊi biti krπÊani, ali nisupoduzeli ozbiljne napore; zbog toga Êe biti izmjereni na tezulji inaÊi Êe se laki. Volja se mora vjeæbati u pravom smjeru. Ja æelimbiti krπÊanin cijelim srcem. Æelim spoznati duljinu i πirinu, visi-nu i dubinu savrπene ljubavi.

Sluπajte Isusove rijeËi: “Blago æednima i gladnima pravednosti,jer Êe se nasititi.” Krist je dao mnogo toga πto siti duπu koja jegladna i æedna pravednosti. (2T 265,266)

45

8. veljaËe

Moralna nezavisnost“Zato iziite izmeu njih i odvojite se — veli Gospodin! NedotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti! Ja Êu vambiti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri, veli Gospodin Sve-moguÊi.” (2. KorinÊanima 6,17.18)

Mnogi danas imaju koprenu na svojim licima. Ova koprenaje sklonost k obiËajima i djelima svijeta, koja skriva od njih Go-spodnju slavu. Bog æeli da upiremo svoj pogled na Njega kakobismo izgubili zanimanje za stvari ovoga svijeta.

Kad istina ue u praktiËan æivot, mjerilo treba podizati sveviπe i viπe da bi odgovorio na zahtjeve Biblije. Za ovo Êe biti po-trebno odbijanje svjetovne mode, obiËaja, djela i naËela. Svjetov-ni utjecaji poput morskih valova udaraju na Kristove sljedbenikeda ih odvoje od pravih naËela Njegove krotkosti i milosti. Ali mimoramo stajati Ëvrsto uz naËela kao stijena. To Êe zahtijevati mo-ralnu snagu, a one, Ëije duπe nisu priËvrπÊene za vjeËnu Stijenu,zbrisat Êe bujica svjetovnosti. Moæemo ostati stajati Ëvrsto jedinoako je naπ æivot skriven s Kristom u Bogu. Moralna nezavisnostje u potpunosti na mjestu kada se protivi svijetu. Ako se potpunopokorimo Boæjoj volji, bit Êemo postavljeni na mjesto koje pruæaprednost i uvidjet Êemo potrebu da se odvojimo od obiËaja ipostupaka svijeta. Ne smijemo podiÊi svoja mjerila samo malo viπeod svjetovnih, veÊ trebamo uËiniti odluËnu i vidljivu razliku. ...

Nije lako dobiti neprocjenjivo blago vjeËnog æivota. Nitko nemoæe postiÊi ovo i biti povuËen bujicom svijeta. On mora iziÊi izsvijeta, odvojiti se i ne doticati se neËistoÊe; ne moæe se ponaπatisvjetovno a da ga ne odvuËe koloteËina svijeta. Nitko ne moæeostvariti bilo kakav napredak bez stalnog napora. Onaj tko æelipobijediti, mora se Ëvrsto dræati Krista. On se ne smije osvrtatiunatrag, veÊ dræati pogled uvijek gore, dobivajuÊi milost za miloπÊu.Oprez je cijena sigurnosti. ...

Kraj svemu je tu. Sada su potrebni naoruæani i opremljeniljudi da se bore za Boga. (6T 146—148)

46

9. veljaËe

Ima li ovdje idola?“DjeËice, Ëuvajte se idola!” (1. Ivanova 5,21)

Svako istinsko Boæje dijete bit Êe reπetano kao pπenica i utom procesu svako zadovoljstvo koje odvraÊa misli od Boga morabiti ærtvovano. U mnogim obiteljima police iznad kamina, ormarii stolovi ispunjeni su ukrasima i slikama. ... Zbog toga misli kojebi trebale biti usmjerene k Bogu i nebeskim stvarima, okrenutesu prema obiËnim stvarima. Zar ovo nisu primjeri idolopoklonstva?Zar ne bi trebalo da novac, potroπen na ovaj naËin, bude iskori-πten na blagoslov ËovjeËanstvu da olakπa patnju, odjene gole i na-hrani gladne? Ne bi li to trebalo staviti u Gospodnju riznicu kakobi napredovalo Njegovo djelo i izgradilo se Njegovo nebesko kra-ljevstvo na Zemlji?

Ovo pitanje je od velikog znaËenja i namijenjeno je vama dase spasite od grijeha idolopoklonstva. Blagoslov Êe doÊi na vaπeduπe ako posluπate rijeË koju je izgovorio Svetac Izraelov: “Ne-moj imati drugih bogova uza me.” Mnogi se nepotrebno brinu iuzrujavaju posveÊujuÊi vrijeme i misli nepotrebnim ukrasima kojimapune svoje kuÊe. Potrebna je Boæja sila da ih izvuËe iz ovoga jersu sve te namjere i svrhe idolopoklonstvo.

Onaj koji ispituje srca æeli odvojiti svoj narod od svake vr-ste idolopoklonstva. Neka se rijeË Boæja, blagoslovljena knjiga æi-vota, nae na stolovima na kojima se sada nalaze beskorisni ukrasi.Troπite svoj novac na knjige koje Êe biti sredstvo prosvjetljenjauma kad je u pitanju istina za sadaπnje vrijeme. ... »vrsto dræiteGospodnju rijeË kao blago beskonaËne mudrosti i ljubavi. Ova jeknjiga vodiË koji ukazuje na stazu prema Nebu. ...

O, kada biste istraæivali Sveto pismo srcem koje se moli iduhom koji je predan Bogu! O, kada biste razgledali svoja srcakao s upaljenom svjetiljkom i prekinuli i najtanju nit koja vasvezuje za svjetovne navike koje okreÊu um od Boga! Molite Bogada vam pokaæe sve ono πto odvlaËi vaπe misli i osjeÊaje od Nje-ga. Bog je dao Ëovjeku svoj sveti Zakon kao Njegovo mjerilokaraktera. Ovaj Zakon pomoÊi Êe vam da uvidite i pobijedite svakinedostatak svojeg karaktera. Moæete se odvojiti od svakog idolai povezati se s Boæjim prijestoljem zlatnim lancem milosti i isti-ne. (2SM 317,318)

47

10. veljaËe

Ispitujte svoje srce“Sami sebe istraæite! Ili ne poznajete sebe — ta Krist je uvama. Ako ne, pokazujete se nevaljanima.” (2. KorinÊani-ma 13,5)

Niπta nije podmuklije od lukavπtine grijeha. On je bog ovogasvijeta koji vara, zasljepljuje i vodi k uniπtenju. Sotona ne dolaziodjednom sa svojom strijelom kuπnje. On maskira ove kuπnje sliË-noπÊu s dobrim. ... Kad zavedene duπe naËine prvi korak, spremnesu i za sljedeÊi. ... O, kako Sotona bdije da vidi kako Êe spremnozagristi njegov mamac kreÊuÊi se upravo onom stazom koju imje on pripremio! ...

Mi se moramo temeljito preispitati i istraæivati u svjetlu BoæjerijeËi. Jesam li zdrav ili sam truo u srcu? Jesam li obnovljen uKristu ili sam joπ uvijek tjelesan u srcu, a izvana obuËen u novuhaljinu? Stanite pred Boæji sud i pogledajte u Njegovom svjetlupostoji li neki skriveni grijeh, neko bezakonje ili idol kojeg se ni-ste odrekli. Molite se ... kao nikada dosad da vas ne prevare soton-ska orua i da se ne predate nepromiπljenosti, bezbriænosti i taπ-tini duha. ...

Jedan od grijeha koji je ujedno i jedan od znakova posljed-njeg vremena jest da oni koji se izdaju za krπÊane viπe vole zado-voljstva nego Boga. Ispitujte iskreno svoje duπe. Pozorno istra-æujte. Koliko malo njih nakon iskrenog ispitivanja moæe pogle-dati u Nebo i reÊi: “Ja volim viπe Boga nego zadovoljstva.” Tako-er malo njih moæe reÊi: “Mrtav sam svijetu i kada se pojavi Onajkoji je moj æivot, pojavit Êu se i ja s Njim u slavi.”

Kakve li Boæje ljubavi i milosti! Dragocjene li blagodati! Onaje vrednija od najËistijeg zlata. Ona uzdiæe i oplemenjuje duh iz-nad svih drugih naËela. Upravlja srce i osjeÊaje k Nebu. Dok drugioko nas mogu biti zaokupljeni taπtinom svijeta, traæenjem zado-voljstava i ludostima, naπ æivot je na nebesima odakle oËekuje-mo Spasitelja. Duπa se uzdiæe Bogu i traæi mir i oprost, pravednosti istinsku svetost. Razgovor s Bogom i razmiπljanje o nebeskimstvarima preobraæava duπu u Kristovo obliËje. (MYP 83,84)

48

11. veljaËe

Potraga za pitanjima“Tko Êe uziÊi na goru Jahvinu, tko Êe stajati na svetommjestu njegovu? Onaj u koga su ruke Ëiste i srce neduæno:duπa mu se ne predaje ispraznosti i ne kune se varavo.”(Psalam 24,3.4)

Duπa koja je sjedinjena s Kristom ... borit Êe se protiv svihprijestupa i prilaza grijehu. Ona svakoga dana postaje sve viπenalik jarkoj i blistavoj svjetlosti i pobjeuje. Ona napreduje izsnage u snagu, a ne iz slabosti u slabost.

Neka nitko ne prevari svoju duπu u ovom pitanju. Ako gaji-te ponos, samopoπtovanje, ljubav za visokim poloæajem, taπtinu,nesvete teænje, gunanje, nezadovoljstvo, gorËinu, zle rijeËi, laæ,prijevaru i klevetanje, Krist ne prebiva u vaπem srcu. ... Morateimati krπÊanski karakter koji Êe biti Ëvrst. ...

Mora doÊi do potpunog preokreta meu onima koji govore davjeruju u istinu ili Êe propasti na dan suda. Boæji narod moradostignuti visoka mjerila. On mora biti sveti narod, poseban narod,izabrani rod — gorljiv za Ëinjenjem dobrih djela. Krist nije umroza vas da biste gajili strasti, ukus i navike ljudi iz svijeta. ...

Nitko ne ulazi na vrata slave osim onoga tko svoje srce us-mjerava tamo. Stoga pitam: Smetaju li vam ovozemaljske stvari?Jesu li vaπe misli Ëiste? Udiπete li ozraËje Neba? Imate li na sebikakvu prljavπtinu? ... Jeste li ozbiljni i posveÊeni sluæeÊi Bogu uËistoÊi i ljepoti svetosti? Iskreno postavite sebi pitanje: Jesam liBoæje dijete ili nisam? ...

Svim naπim crkvama potrebna je temeljita promjena. Preob-raæavajuÊa sila Boæja mora doÊi u crkvu. ... Ne odgaajte dan pri-preme. Ne spavajte nepripremljeni, bez ulja u svojim uljanicama.... Ne ostavljajte pitanje u pogubnoj neizvjesnosti. Iskreno se pi-tajte: Jesam li meu spaπenima? HoÊu li izdræati? Samo onaj tkoje ubijelio svoje ruke i oËistio svoje srce, odræat Êe se toga dana.(TM 441—443)

Prednost je svakog Boæjeg djeteta da bude pravi krπÊanin iztrenutka u trenutak; tada Êe cijelo Nebo stati na njegovu stra-nu. (TM 440,441)

49

12. veljaËe

Usuujeπ li se biti drugaËiji?“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, svetipuk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavnadjela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.”(1. Petrova 2,9)

Upozorenje da Sin »ovjeËji treba uskoro doÊi obavijen nebeskimoblacima, postalo je mnogima obiËna bajka. Oni su prestali Ëe-kati i bdjeti. SebiËni, svjetovni duh koji se pokazuje u æivotu, otkrivaosjeÊaje srca: “NeÊe moj gospodar joπ za dugo doÊi.” ...

Isti duh sebiËnosti i prilagoavanja svjetovnim obiËajima po-stoji u naπe vrijeme kao i u Noino. Mnogi koji govore da su Boæ-ja djeca u velikoj mjeri slijede svoje svjetovne teænje i na taj naËingovore laæ o onome za πto se izdaju. Oni Êe saditi i graditi, kupovatii prodavati, jesti i piti, æeniti se i udavati sve do posljednjeg tre-nutka svoje kuπnje. Ovo je stanje velikog broja naπih vjernika. ...

Moja duπa je æalosna kad vidim veliki nedostatak duhovno-sti meu nama. Moda i obiËaji svijeta, oholost, ljubav prema za-bavama, æelja za pokazivanjem, ekstravagancija u odijevanju, stje-canje kuÊa i imanja — ovim se potkradaju Boæje riznice gomila-juÊi za sebe sredstva koja bi se trebala uporabiti za slanje svjetlaistine svijetu. ...

Djeca svjetla i dana ne trebaju oko sebe skupljati sjene noÊii tame koje obavijaju nepravedne radnike. Naprotiv, oni trebajuvjerno obavljati svoje duænosti kao nositelji svjetla primajuÊi svjetlood Boga da svijetli onima koji su u tami. Gospodin zahtijeva odsvojeg naroda da se dræi svoje besprijekornosti ne dohvaÊajuÊi sei ne oponaπajuÊi ono πto Ëine neznaboπci.

KrπÊani Êe u ovom svijetu biti “izabrani rod, sveti puk” slaveÊiOnoga koji ih je pozvao “iz tame u svoje Ëudno svjetlo”. Ovo svjetlone smije potamnjeti, veÊ sjati sve sjajnije i sjajnije sve do savr-πenog dana. ... Uzbudljiva istina koja odzvanja u naπim uπimaveÊ mnogo godina “Gospod je blizu; budite spremni”, nije niπtamanje istinita danas nego kada smo po prvi put Ëuli tu poruku.(5T 9—14)

50

13. veljaËe

IπËupajte svako sjeme sumnje“Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripadavelika nagrada. Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vr-πenjem volje Boæje postignete obeÊanje. ... A mi ne pripadamoonima koji otpadaju da propadnu, nego onima koji vjeru-ju da spase duπu.” (Hebrejima 10,35-39)

Vidjela sam da se sada nalazimo u nemirnom vremenu. Sotonaradi svim svojim silama da istrgne duπe iz Kristove ruke i navedeih da pogaze Boæjeg Sina. ...

Karakter se razvija. Boæji aneli odmjeravaju moralnu vri-jednost. Bog ispituje i iskuπava svoj narod. Aneo mi je rekaoove rijeËi: “Pazite, braÊo, da ni u jednome od vas ne bude zlo srcenevjerovanja, da se ne odvajate od æivog Boga. Savjetujte jedandrugoga svaki dan, dok joπ ima vremena, kako ne bi nijedan odvas bio neosjetljiv za prijevarnost grijeha. Mi smo sudionici s Kri-stom ukoliko povjerenje kakvo je bilo u poËetku zadræimo Ëvrstosve do kraja.”

Bogu nije drago da bilo tko od Njegovog naroda koji je pozna-vao silu Njegove milosti govori o svojim sumnjama i na taj naËinuËini sebe sotonskim kanalom za prenoπenje sumnji drugima. Sjemenevjerovanja i zla koje je posijano ne Ëupa se spremno. Sotonaga hrani svakog Ëasa i ono buja i uËvrπÊuje se. Dobro sjeme kojeje posijano treba njegovati, zalijevati i njeæno se brinuti oko njegazato πto svaki otrovan utjecaj spreËava rast i Ëini da ono vene.Sotonski napori su sada snaæniji nego ikada prije jer on zna daje njegovo vrijeme da vara kratko. ...

Boæji narod bit Êe reπetan, kao πto se pπenica reπeta na situsve dok se sav korov ne odvoji od Ëistog zrna. Mi trebamo traæitiKrista kao primjer i oponaπati Ga kao ponizan uzor. ...

Pokazana mi je nagrada svetaca, besmrtna baπtina. Zatimmi je pokazao koliko je mnogo Boæji narod podnio za istinu i daÊe smatrati kako su Nebo dobili vrlo jeftino. Oni smatraju da patnjeovog sadaπnjeg vremena nisu vrijedne usporedbe sa slavom kojaÊe im biti otkrivena. Narod Boæji u ovom posljednjem vremenubit Êe iskuπavan. Ali Ëim proe njihova posljednja kuπnja, oni Êeprimiti dar vjeËnog æivota. (1T 429—432)

51

14. veljaËe

Duhovni div ili patuljak?“BuduÊi da imamo ova obeÊanja, oËistimo se, ljubljeni, odsvake tjelesne i duπevne ljage, i privedimo k savrπenstvusvoju svetost u strahu Boæjemu!” (2. KorinÊanima 7,1)

Gospodin preispituje i popravlja ljude koji govore da dræe Nje-gov Zakon. On ukazuje na njihove grijehe i otkriva njihovu pokva-renost zato πto ih æeli odvojiti od svih grijeha i greπnosti da bimogli usavrπiti svetost u Njegovom strahu i biti spremni umri-jeti u Gospodinu ili biti preneseni na Nebo. ...

Bog ne prihvaÊa niπta osim ËistoÊe i svetosti. Jedna mrlja,bora, mana u karakteru, zauvijek Êe ih odvojiti od Neba zajednosa svom njegovom slavom i bogatstvom. (2T 453)

VeÊina toboænjih krπÊana nemaju osjeÊaj duhovne snage kojusu mogli dobiti da su bili ambiciozni, gorljivi i ustrajni u nastojanjuda dobiju znanje o boæanskim stvarima kao πto su æeljeli dobitijadne, prolazne stvari ovoga svijeta. Mnoπtvo onih koji se izdajuza krπÊane zadovoljni su da budu duhovni patuljci. Oni nemajusklonosti traæiti najprije kraljevstvo Boæje i Njegovu pravednost;otuda je poboænost tajna koju oni ne mogu razumjeti. Oni ne po-znaju Krista iz vlastita iskustva. (2T 453,454)

Mnogo toga je pripremljeno za one koji iskreno, ozbiljno irazumno pristupaju usavrπavanju svetosti u strahu Gospodnjem.Snaga, milost i slava omoguÊene su po Kristu i sluæbeni aneliih donose baπtinicima spasenja. Nitko nije tako nizak, tako po-kvaren i zao da ne moæe u Isusu koji je za njega umro naÊi snagu,ËistoÊu i pravednost ukoliko se odrekne svojih grijeha, prestanes pokvarenoπÊu i okrene se svim svojim srcem æivome Bogu. OnËeka da mu skine njegove haljine, umrljane i uprljane grijehomi obuËe bijelu, svijetlu haljinu pravednosti i poziva ga da æivi, ane da umre. U Njemu on moæe procvjetati. Njegove grane neÊeuvenuti niti biti bez plodova. Ako poËiva u Njemu, moæe izvlaËitiæivotnu snagu i hranu od Njega, biti proæet Njegovim Duhom, hoditikao πto je On hodio, nadvladati kao πto je On nadvladao i bitiuzviπen do Njegove desnice. (2T 453,454)

52

15. veljaËe

Mudri ili ludi?“Tada Êe biti s kraljevstvom nebeskim kao sa deset djevicakoje uzeπe svoje svjetiljke te izioπe u susret zaruËniku. Petih bijaπe ludih, a pet mudrih.” (Matej 25,1.2)

Ne smijemo se zadovoljavati miπlju da smo spaπeni zato πtosmo vjernici Crkve, dok, zapravo, ne dajemo nikakvo svjedoËan-stvo da smo primili Kristovo obliËje, veÊ se vraÊamo starim navi-kama i pletemo svoje haljine nitima svjetovnih ideja i obiËaja. ...

Deset djevica bdiju u noÊi ovozemaljske povijesti. Sve govo-re da su krπÊanke. Sve su pozvane, imaju ime, svjetiljku i svetvrde da obavljaju Boæju sluæbu. Naizgled svaka od njih Ëeka Nje-govo pojavljivanje. Ali pet to i æele. Drugih pet naÊi Êe se zbu-njene, potiπtene, izvan dvorane za gozbu. (RH 31. listopada 1899.)

Mi smo prikazani ili kao mudre ili kao lude djevice. Ima mnogoonih koji neÊe ostati kraj Isusovih nogu niti uËiti od Njega. Onine poznaju Njegove putove, a nisu spremni ni za Njegov dolazak.Oni se pretvaraju da Ëekaju svojega Gospodina. Nisu bdjeli i molilise s takvom vjerom koja radi s ljubavlju i Ëisti duπu. Bezbriænosu æivjeli. »uli su i pristali uz istinu, ali je nikada nisu primije-nili u svojem praktiËnom æivotu. Njihove svjetiljke nisu napunje-ne uljem milosti i oni nisu spremni uÊi na svadbenu veËeru Janjeta.(RH 31. listopada 1899.)

Nemojte biti poput ludih djevica koje su uzele kao gotovuËinjenicu da su Boæja obeÊanja njihova, a nisu slijedile ozbiljneKristove opomene. Krist nas uËi da samo ime ne znaËi niπta. “Akonetko æeli iÊi za mnom,” kaæe On, “neka se odreËe sebe, uzmesvoj kriæ i poe za mnom.” ...

Kada proemo Boæji ispit u procesu ËiπÊenja i oplemenjivanja;kada vatra iz peÊi saæeæe trosku i pojavi se pravo zlato Ëistogkaraktera, joπ uvijek moæemo reÊi s apostolom Pavlom: “Ja joπne mislim da sam to dohvatio. Ali kaæem samo jedno: zaboravljajuÊiπto je nazad, ispruæajuÊi se prema onome πto je naprijed, trËimprema cilju da postignem nagradu — nebesko stanje u koje nasje Bog pozvao po Kristu Isusu.” (RH 31. listopada 1899.)

53

16. veljaËe

Sada — uvijek sada“Dakle: bdijte, jer ne znate ni dana ni Ëasa.” (Matej 25,13)

Kristov dolazak bit Êe kao da je ponoÊ kad svi spavaju. Do-bro Êe biti da svatko ima sreene raËune prije zalaska sunca. Svadjela jedne osobe trebala bi biti ispravna, a svi njezini odnosi sdrugim ljudima sreeni. Svako nepoπtenje, sva greπna djela mo-raju biti uklonjena. Ulje milosti trebalo bi biti u naπim svjetilj-kama. ... Uistinu Êe biti æalosno stanje duπe koja je imala obliËjepoboænosti, ali se odrekla njezine sile; koja je govorila “Kriste,Gospodine, Gospodine”, a ipak nije imala Njegovo obliËje i na Ëe-lu napisano Njegovo ime. ...

Bog je milostivo odredio dan kuπnje, vrijeme ispita. On poziva:“Traæite Gospoda dok se moæe naÊi, prizivajte ga dokle je bli-zu.” ...

Danas poziva milostivi glas i Isus vuËe ljude uzicama svojeljubavi. Ali doÊi Êe dan kada Êe Isus obuÊi osvetniËku odoru. ...Greπnost ËovjeËanstva raste svakoga dana i kada dostigne odre-enu crtu, knjige Êe se zatvoriti i poloæit Êe se raËun. NeÊe viπebiti ærtava okajnica. Gospodin dolazi. Dugo je milost pruæala ru-ku ljubavi, strpljenja i podnoπenja prema greπnom svijetu. Pozivje bio upuÊen: “Neka se uhvate za moju snagu.” ... Ali ljudi suprezreli Njegovu milost i odbacili Njegovu blagodat.

Zaπto Gospodin tako dugo odgaa svoj dolazak? Cijela nebe-ska vojska Ëeka da ispuni posljednji zadatak za ovaj izgubljenisvijet, a ipak posao Ëeka. To je zato πto mnogo onih koji govoreda imaju ulja milosti u svojim svjetiljkama nisu postali svjetlokoje gori i sja u svijetu. To je zato πto ima malo misionara. ...

Svaki novi tjedan je tjedan manje, svaki novi dan pribliæavanas odreenom vremenu suda. Æalosno je πto ima mnogo onih kojiimaju vjeru “na mahove” — vjeru koja zavisi od osjeÊaja i kojaje rukovoena emocijama. “Onaj koji izdræi do kraja, bit Êe spa-πen.” Zato pogledajte imate li ulja milosti u svojim srcima. Nje-govo posjedovanje izvrπit Êe presudnu razliku na sudu. (RH 27.travnja 1894.)

54

17. veljaËe

Posljednje bdjenje“Dakle: bdijte, jer ne znate kad Êe doÊi gospodar kuÊe, uveËer,u ponoÊi, kad se oglase pijetli ili ujutro, da ne bi doπaoiznenada i naπao vas gdje spavate.” (Marko 13,35.36)

Bila mi je prikazana skupina ljudi. ... Njihove oËi bile su usmje-rene prema Nebu, a na njihovim usnama rijeËi njihovog Gospo-dara: “Ono πto kaæem vama, kaæem svima: Bdijte.” ... Gospodinnajavljuje odgodu prije nego πto jutro konaËno osvane. Ali im OnneÊe dati da se umore niti da se opuste u svojem ozbiljnom bdje-nju zato πto zora nije svanula kako su oni oËekivali. ...

Vidjela sam da je nemoguÊe biti zaokupljen svjetovnim bri-gama i uveÊavanjem zemaljskih posjeda a ipak Ëekati i bdjeti kaoπto je naπ Spasitelj zapovjedio. Aneo je rekao: “Oni su se zatvo-rili u svijet. Da bi dobili nebesko blago, moraju ærtvovati zemalj-sko. Ne mogu posjedovati oba svijeta.” ...

Vidjela sam da se u proπlosti smjenjivala straæa za straæom.Bismo li zbog toga trebali biti manje oprezni? O, ne! Sada po-stoji veÊa potreba za neprekidnim bdjenjem jer je vrijeme kraÊenego za vrijeme prve straæe ... Ako smo tada bdjeli s postojanombudnoπÊu, koliko je onda veÊa potreba za posebnim bdjenjem zavrijeme te druge straæe! Druga straæa koja prolazi vodi nas k treÊoji sada nema opravdanja da popustimo u bdjenju. TreÊa straæa po-ziva na utrostruËenu ozbiljnost. Postati sada nestrpljiv znaËilo bigubitak sve naπe ozbiljnosti ustrajnog bdjenja dosad. Duga tam-na noÊ iskuπava, ali jutro se poznaje po milosti, jer kad bi Gospodardoπao, mnogi bi se naπli nespremnima. Razlog za toliko odgaa-nje jest πto Bog ne æeli da Njegov narod propadne. ...

Razlika izmeu onih koji vole svijet i onih koji ljube Kristatako je jasna da ne moæe doÊi do pogreπke. Dok svjetovni ljudiozbiljno i gorljivo nastoje saËuvati zemaljska blaga, Boæji narodse ne slaæe sa svijetom, veÊ svojim ozbiljnim poloæajem straæarana bdjenju pokazuje da je preobraæen, da njegov dom nije na ovomsvijetu i da Ëeka bolju zemlju, nebesku domovinu. (2T 192—194)

55

18. veljaËe

Jedini siguran put“Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman,ali je tijelo slabo.” (Matej 26,41)

©to bih mogla reÊi da podignem ostatak Boæjeg naroda? ...Upozoravam sve one koji ispovijedaju Kristovo ime da temeljitoispitaju sebe i u potpunosti priznaju sve svoje grijehe da bi mogliopstati u dan suda i da bi aneo, koji vodi izvjeπtaj, mogao napi-sati pokraj njihovog imena — oproπteno. Moj brate, moja sestro,ako ovi dragocjeni trenuci milosti ne budu iskoriπteni, neÊete imatiizgovora. Ako ne uËinite poseban napor da se uzdignete, ako nepokaæete æelju da se pokajete, ovi zlatni trenuci uskoro Êe proÊii vi Êete biti izmjereni na tezulji i naÊi se lakim. (1T 263)

U upozorenju “bdijte i molite” Isus je ukazao na jedini sigu-ran put. Mi moramo bdjeti. Naπa srca su prijevarna. Zaodjenutismo slaboπÊu i krhkoπÊu ljudskog roda koji Sotona namjerava uni-πtiti. Mi moæemo prestati bdjeti, ali naπ neprijatelj nikada nijebesposlen. PoznavajuÊi njegovu neumornu budnost, nemojmo spa-vati kao πto to Ëine drugi, veÊ “bdijmo i budimo trijezni”. Mi semoramo sresti s duhom i utjecajem svijeta, ali ne smijemo dopustitida oni zaposjednu naπ um i srce. (5T 409)

Temeljito ispitajte svoje srce u svjetlu vjeËnosti. Ne skrivaj-te niπta dok ga ispitujete. Traæite, o, traæite kao za svoj æivot iprekorite sebe, sudite samome sebi i onda vjerom traæite da Kri-stova krv koja Ëisti otkloni mrlje s vaπeg krπÊanskog karaktera.Ne laskajte sebi i ne opravdavajte se. Budite potpuno iskreni predsobom. A onda, kada vidite sebe kao greπnika, palog, slomljenogu podnoæju kriæa, Isus Êe vas primiti, prljave kakvi jeste, opratÊe vas u svojoj krvi i oËistiti od sve vaπe prljavπtine i uËiniti vasspremnima za druπtvo anela na Ëistom, skladnom Nebu. Tamonema nesklada i nesuglasica. Svugdje vlada zdravlje, sreÊa i ra-dost. (2T 81)

Ovaj svijet je πkola koja poduËava za viπu πkolu, ovaj æivotpriprema za æivot koji Êe doÊi. Ovdje se trebamo pripremati zaulazak u nebeske dvorove. Ovdje trebamo dobiti, vjerovati i pro-voditi istinu sve dok ne budemo spremni za dom sa svetima uslavi. (8T 200)

56

19. veljaËe

Djelotvorna vjera“Blizu je svrπetak svega; prema tome budite umjereni i tri-jezni da se moæete posvetiti molitvi!” (1. Petrova 4,7)

Vjerujete li da je kraj svih stvari blizu i da se prizori zemaljskepovijesti pribliæavaju svojem kraju? Ako vjerujete, pokaæite svojuvjeru u djelima. Tko ima vjeru, pokazat Êe je. Neki misle da imajudovoljno vjere, ali, ako je uopÊe i imaju, ona je mrtva jer nijeupotpunjena djelima. “Vjera, ako nema djela, mrtva je.” Malo njihima istinsku vjeru koja ljubavlju djeluje i Ëisti duπu. Ali svi onikoji smatraju da su vrijedni vjeËnog æivota moraju posjedovatimoralnu spremnost za njega. “Ljubljeni, sada smo djeca Boæja, aπto Êemo biti, joπ se nije oËitovalo. Ali znamo: kad se to oËituje,bit Êemo mu sliËni, jer Êemo ga vidjeti onakva kakav jest. Tkogod je poloæio ovu nadu u njega, Ëisti se od grijeha kao πto je onËist.” Pred vas je postavljena ova zadaÊa. ...

Vi morate iskusiti umiranje sebi i morate æivjeti za Boga.“Ako ustaste s Kristom, traæite ono πto je gore gdje Krist sjedi sdesne strane Bogu.” Nama ne smije upravljati naπe “ja”. Ponos,samoljublje, sebiËnost, pohlepa, poæuda, ljubav prema svijetu, mræ-nja, sumnjiËavost, ljubomora i zle misli moraju biti uklonjene iærtvovane zauvijek. Kada se Krist pojavi, viπe nitko neÊe moÊiispraviti ova zla da bi bio moralno spreman za Njegov dolazak.Ova se priprema mora dogoditi prije Njegovog dolaska. To trebabiti predmet naπih misli, prouËavanja i ozbiljnog ispitivanja. ©toÊemo raditi da bismo se spasili? Kakvo Êe biti naπe ponaπanje dabismo se mogli pokazati dostojnima Boga?

Kada ste u kuπnji da gunate, kritizirate i udovoljavate svojimæeljama srdeÊi se, ranjavajuÊi one koji su oko vas, a tako ËineÊiranjavate i svoju vlastitu duπu, o! duboko i ozbiljno ispitujte svojuduπu i postavite si pitanje: HoÊu li bez grijeha stati pred prije-stolje Boæje? Tamo Êe biti samo bezgreπni. Nitko neÊe biti pove-den na Nebo sve dok je njegovo srce puno zemaljske prljavπtine.Najprije se mora ispraviti svaka mana u karakteru, ukloniti svakamrlja krvlju Kristovom koja Ëisti i nadvladati sve grube, ruænecrte karaktera. (1T 704,705)

57

20. veljaËe

»uvajte se sotonskih orua“Duh izriËito veli da Êe u posljednja vremena neki otpastiod vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke.”(1. Timoteju 4,1)

Nakon πto je proπla 1844. godina, mogli smo se susresti sfanatizmom svake vrste. ... Ponovit Êe se iskustvo iz proπlosti. UbuduÊnosti Êe sotonsko praznovjerje dobiti novi oblik. Grijesi Êebiti prikazani na privlaËan i laskav naËin. Boæjem narodu bit Êeprikazane laæne teorije, zaodjenute odjeÊom svjetla. Tako Êe Sotonapokuπati prevariti, ako bude moguÊe, i izabrane. Posluæit Êe semnogim zavodljivim utjecajima; umovi Êe biti hipnotizirani.

Pokvarenost svake vrste, sliËna onoj u pretpotopnom svije-tu, bit Êe nametnuta da bi zarobila umove. Uzvisivanje prirodekao Boga, neograniËena sloboda ljudske volje, savjeti bezboænika— ovo Sotona koristi kao svoja sredstva koja dovode do sigurnoguniπtenja. On Êe zaposliti moÊ umova da izvrπi svoje zamisli. Naj-tuænije od svega jest da Êe ljudi pod njegovim laænim utjecajemimati obliËje poboænosti, ali bez istinske veze s Bogom. Poput Adamai Eve, mnogi od onih koji su okusili plod s drveta spoznaje dobrai zla Ëak se i sada hrane prijevarnim zalogajima grijeha.

Sotonska orua oblaËe svoje laæne teorije u privlaËnu odje-Êu, kao πto je Sotona u Edenskom vrtu prikrio svoj identitet odnaπih praroditelja govoreÊi preko zmije. Ova se orua usauju uljudske umove πto je krajnje opasno. Sotona Êe svojim hipnotiË-kim utjecajem zavladati onima koji se okreÊu od jednostavne BoæjerijeËi da bi se zadovoljili bajkama.

To su oni koji su imali najveÊe svjetlo a koje Sotona najus-trajnije traæi ne bi li ih uhvatio u zamku. On zna da Êe oni, akoih uspije prevariti, pod njegovom vlaπÊu zaodjenuti grijeh u odje-Êu pravednosti i mnoge povesti stranputicom.

Ja kaæem svima: Bdijte jer Sotona u obliku anela svjetladolazi u svaku skupinu krπÊanskih radnika i u svaku crkvu poku-πavajuÊi zadobiti ljude za sebe. Pozvana sam da Boæjem narodudam upozorenje: “Ne varajte se: Bog se ne da ismjehivati” (Gala-Êanima 6,7). (8T 292—294)

58

21. veljaËe

Preruπene kuπnje“Znam da Êe poslije moga odlaska provaliti meu vas ok-rutni vuci koji neÊe πtedjeti stada; i izmeu vas samih diÊiÊe se neki koji Êe nauËavati opaku nauku da odvuku uËe-nike za sobom.” (Djela 20,29.30)

Bog nije mimoiπao svoj narod i izabrao jednog pojedinca ovdje,a drugog ondje kao jedino dostojne da im povjeri svoju istinu.On ne daje jednom Ëovjeku novo svjetlo suprotno postojeÊoj vjeriCrkve. Pri svakoj reformi ustajali su ljudi koji su tvrdili da su jeoni primili. ...

»ovjek prihvaÊa neke nove i neobiËne ideje za koje se Ëinida se ne sukobljavaju s istinom. On ... govori o njima sve dokmu se ne uËine privlaËnima i vaænima jer ih Sotona ima sposobnostprikazati u laænom svjetlu. Napokon one postanu srediπnja temakoja istiskuje sve ostale, najvaænija toËka oko koje se sve okreÊe,a istina se iskorjenjuje iz srca. ...

Ja vas upozoravam da se Ëuvate ovih sporednih pitanja Ëijije cilj da odvrate um od istine. Zabluda nikada nije bezopasna.Ona nikada ne posveÊuje, veÊ donosi zbunjenost i podvajanje. ...

Postoji na tisuÊe zamaskiranih kuπnji koje su pripremljeneza one koji imaju svjetlo istine i jedina sigurnost za svakog odnas jest da ne prihvatimo nijedno novo uËenje niti novo tumaËe-nje Svetog pisma a da ga prvo nismo iznijeli na ocjenu braÊi ko-ja imaju iskustva. Iznesite ga pred njih u poniznom duhu, duhukoji je spreman uËiti s ozbiljnom molitvom. Ako ona ne vide unjemu svjetla, podËinite se njihovom sudu. ...

Sotona je stalno na djelu. Ali malo njih ima bilo kakvu pre-dodæbu o njegovoj aktivnosti i prepredenosti. Boæji narod morabiti pripremljen da se odupre ovom lukavom neprijatelju. Sotonase boji ovog otpora. On zna bolje od nas granicu svoje moÊi i kakolako moæe biti svladan ako mu se odupremo i suoËimo s njim.Uz boæansku snagu i najslabije Boæje dijete jaËe je od njega i svihnjegovih anela, i kad bi bilo izloæeno kuπnji, moglo bi dokazatisvoju nadmoÊ. Zbog toga je Sotonin korak neËujan, njegovo kretanjepotajno i njegovo oruæje maskirano. On se ne usuuje pokazatijavno kako ne bi probudio uspavane snage krπÊana i tako ih, za-pravo, uputio da se obrate Bogu u molitvi. (5T 291—294)

59

22. veljaËe

Zaπto Krist odgaa svoj dolazak“BraÊo, ovo vam kaæem: vrijeme je kratko.” (1. KorinÊanima7,29)

Boæji aneli u svojoj poruci upuÊenoj ljudima govore da jevrijeme kratko. Meni je to oduvijek bilo pokazivano. ToËno je daje vrijeme duæe nego πto smo oËekivali u ranim danima objavljivanjaove poruke. Naπ Spasitelj nije se pojavio tako brzo kako smo semi nadali. No je li rijeË Gospodnja pogrijeπila? Nipoπto! Valja imatina umu da su Boæja upozorenja i obeÊanja uvjetovana.

Bog je svojem narodu povjerio posao koji treba obaviti naZemlji. Trebala je biti upuÊena treÊa aneoska vijest, a umovi vjer-nika trebali su biti usmjereni na nebesko Svetiπte kamo je Kristuπao da pomiri svoj narod s Bogom. Trebalo je nastaviti obnovusubote. Pukotina u Boæjem zakonu mora se popraviti. Vijest semora objaviti snaænim glasom da bi svi stanovnici Zemlje mogliprimiti upozorenje. Boæji narod mora oËistiti svoje duπe posluπ-noπÊu istini i biti spreman da bez grijeha stane pred Njim kadadoe.

Da su se adventisti nakon velikog razoËaranja 1844. godinedræali Ëvrsto svoje vjere i ujedinjeni slijedili boæansku promisaoprimivπi treÊu aneosku vijest i u sili Svetoga Duha objavili jesvijetu ... Gospodin bi silno djelovao zajedno s njihovim naporima,posao bi bio zavrπen i Krist bi veÊ doπao da svojem narodu dadenjegovu nagradu.

Ali u razdoblju sumnje i neizvjesnosti koja je pratila razo-Ëaranje, mnogi od vjernika adventista napustili su svoju vjeru.... Tako je posao bio zaustavljen a svijet je ostao u tami. ...

»etrdeset godina nevjerovanja, gunanja i buntovniËkog du-ha izbacilo je stari Izrael iz kanaanske zemlje. Isti grijesi odgo-dili su ulazak suvremenog Izraela u nebeski Kanaan. Ni u jed-nom sluËaju Boæja obeÊanja nisu pogrijeπila. Tolike godine u ovomesvijetu grijeha i tuge dræi nas nevjera, svjetovnost i neposveÊe-nost toboænjeg Gospodnjeg naroda. (1SM 67—69)

60

23. veljaËe

Cilj koji treba dostiÊi“I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuvabesprijekorno za dolazak Gospodina naπega Isusa Krista.”(1. Solunjanima 5,23)

Kada je Pavao pisao: “I neka se cijelo vaπe biÊe saËuva bes-prijekorno”, nije savjetovao svojoj braÊi da postave sebi takav ciljkoji je za njih nedostiæan. On se nije molio da budu obdareniblagoslovima koji nisu po Boæjoj volji. Znao je da svi oni koji æe-le biti spremni za susret s Kristom u miru moraju posjedovatiËist i svet karakter. (CTBH 54)

Kada bi adventisti sedmoga dana vrπili ono πto tvrde da vje-ruju, kada bi bili iskreni zdravstveni reformatori, oni bi doistabili Ëudo svijetu, anelima i ljudima. Pokazali bi mnogo veÊu æe-lju za spasenjem onih koji ne poznaju istinu.

Velika reforma trebala bi se vidjeti meu ljudima koji tvrdeda Ëekaju skori Kristov dolazak. Meu naπim vjernicima joπ uvi-jek nije provedena zdravstvena reforma. Ima onih koji se trebajuprobuditi zbog opasnosti mesne prehrane, koji joπ uvijek jedu æi-votinjsko meso i tako ugroæavaju tjelesno, umno i duhovno zdravlje.Mnogi koji su se sada poloviËno odrekli pitanja mesne prehraneotiÊi Êe od Boæjeg naroda i nikada mu se viπe neÊe pridruæiti.

MoÊ koja upravlja apetitom odvest Êe u propast tisuÊe, jerda su pobijedili u ovome imali bi moralne snage da pobijede sva-ku drugu Sotoninu kuπnju. Ali oni koji su robovi apetitu neÊe do-prinijeti usavrπavanju krπÊanskog karaktera. Neprestani grijesiËovjeËanstva tijekom πest tisuÊa godina donijeli su bolest, bol ismrt kao svoj rod. Kako se pribliæavamo kraju vremena, Soto-nine kuπnje usmjerene na popuπtanje apetitu bit Êe sve snaænijei sve teæe Êe ih se moÊi pobijediti.

Iznova i iznova pokazivano mi je da nas Bog pokuπava vra-titi, korak po korak, svojoj prvobitnoj zamisli da Ëovjek æivi odprirodnih proizvoda iz zemlje. Meu onima koji Ëekaju Gospodnjidolazak mesna hrana konaËno Êe biti izbaËena. Meso Êe prestatibiti dio njihove prehrane. Uvijek bismo trebali imati u vidu svr-πetak i nastojati postojano raditi dok ne doe. (CH 450)

61

24. veljaËe

Nema vremena za avolji posao“BuduÊi da Êe se ovo sve tako raspasti, kakvi sve ondamorate biti svetim æivljenjem i poboænoπÊu dok oËekujetedolazak dana Boæjega, dolazak kojim Êe se nebesa u pla-menu raspasti, a poËela u ognju rastopiti!” (2. Petrova3,11.12)

Bitno je da svi znaju kakvo ozraËje okruæuje njihove duπe;surauju li s neprijateljem pravde i nesvjesno rade njegov posaoili su zdruæeni s Kristom radeÊi Njegov posao. ...

Sotona bi bio zadovoljan da osvoji nekoga ili sve da budunjegovi saveznici u slabljenju povjerenja izmeu braÊe i sijanjunesklada meu onima koji tvrde da vjeruju u istinu. Sotona mo-æe ostvariti svoju namjeru najuspjeπnije preko navodnih Kristo-vih prijatelja koji ne hodaju i ne rade u Kristovim redovima. ...

Ovo je dan Gospodnje pripreme. Mi sada nemamo vremenagovoriti ono πto i sami ne vjerujemo ili ... raditi avolji posao.Neka svatko bude svjestan kolebljive vjere drugih sijuÊi sjemezavisti, ljubomore i nejedinstva jer Bog Ëuje rijeËi i sudi ne pre-ma izjavama za i protiv, veÊ po rodovima neËijih djela. ...

Ipak se Ëetiri vjetra zadræavaju sve dok Boæji sluge ne do-biju peËat na svojim Ëelima. Onda Êe zemaljske sile postrojiti svojesnage za posljednju veliku bitku. S kakvom bismo ozbiljnoπÊutrebali iskoristiti ovo malo vremena kuπnje πto nam je ostalo! Kakobismo ozbiljno trebali ispitivati sebe! ...

Nama je potrebna disciplina duha, ËiπÊenje srca i misli. Toima veÊu vrijednost nego briljantni talenti, sposobnosti ili zna-nje. Jedan obiËan um koji je nauËio sluπati “Tako kaæe Gospo-din”, bolje je pripremljen za Boæje djelo od onih koji imaju spo-sobnosti, ali ih ne rabe ispravno. ... Ljudi se mogu ponositi svo-jim znanjem svjetovnih stvari, ali ako ne poznaju pravog Boga,Krista, Put, Istinu i Æivot, oni su naæalost neznalice, a njihovoÊe znanje propasti zajedno s njima. Svjetovno znanje donosi moÊ,ali poznavanje RijeËi koje ima preobraæavajuÊi utjecaj na ljudskium, neprolazno je. (RH 27. studenoga 1900.)

62

25. veljaËe

Sotonina posljednja bitka“DjeËice, posljednji je Ëas! I, kako ste Ëuli, Antikrist dola-zi. I veÊ sad su se pojavili mnogi antikristi; po tome zna-mo da je posljednji Ëas.” (1. Ivanova 2,18)

Neprijatelj se priprema za svoju posljednju bitku protiv Cr-kve. On se tako prikriva od pogleda da mnogi jedva mogu povje-rovati da on doista postoji, a joπ manje mogu biti uvjereni u nje-govu zapanjujuÊu aktivnost i silu. ...

»ovjek je Sotonin zatoËenik i ima prirodnu sklonost da sli-jedi njegove upute i odaziva se na njegove pozive. On nema usebi sile kojom bi se mogao uspjeπno oduprijeti zlu. Samo kadaKrist stanuje u njemu æivom vjerom ... Ëovjek se moæe usuditisuoËiti s tako straπnim neprijateljem. Sva druga sredstva obranepotpuno su uzaludna; jedino s Kristom sotonska moÊ je ograni-Ëena. To je ozbiljna istina koju bi svi trebali shvatiti. Sotona jezaposlen svakog trenutka iduÊi tamo-amo, prohodeÊi i obilazeÊiZemlju, traæeÊi koga bi mogao proædrijeti. Ali iskrena molitva vjereosujetit Êe njegove najjaËe napore. ...

Sotona nastoji uvuÊi ostatak Boæjeg naroda u opÊu propastkoja dolazi na Zemlju. ©to se viπe pribliæava Kristov dolazak, onÊe biti sve odluËniji i lukaviji u svojim naporima da ga upropa-sti. Muπkarci i æene ustajat Êe tvrdeÊi da imaju neko novo svjet-lo ili neko novo otkrivenje Ëija je namjera da pokolebaju vjeru uznaËajan dogaaj. Njihova nauËavanja neÊe izdræati ispit BoæjerijeËi, ali Êe ipak neke duπe biti prevarene. Kruæit Êe laæne gla-sine i neki Êe biti uhvaÊeni u ovu zamku. ... Mi nikada ne moæe-mo biti dovoljno budni protiv svih oblika zabluda jer Sotona upornonastoji odvuÊi ljude od istine. ...

Neki ljudi ne posjeduju Ëvrstinu karaktera. Oni su kao napu-hani balon i mogu poprimiti bilo koji oblik. ... Ova slabost, neod-luËnost i neuËinkovitost moraju biti prevladani. Istinski krπÊan-ski karakter je nepopustljiv, on se ne moæe mijenjati ili podËinja-vati u nepovoljnim okolnostima. Ljudi moraju imati moralnu snaguvolje, osobnost koja neÊe podleÊi laskanju, podmiÊivanju ili zastra-πivanju. ... Bog je postavio ograniËenja preko kojih Sotona ne moæeprijeÊi. Ta prepreka je naπa najsvetija vjera i ako se izgraujemou vjeri, bit Êemo sigurni jer Êe nas Ëuvati Silni. (5T 294—297)

63

26. veljaËe

Kroz nebeska vrata“Vjerom je Henok prenesen tako da nije vidio smrti ... Prije,naime, nego bijaπe prenesen, primi svjedoËanstvo da jeugodio Bogu.” (Hebrejima 11,5)

Mi æivimo u pokvarenom svijetu. ... Zbog pokvarenosti kojeima sve viπe, ljubav mnogih je ohladnjela. Henok je hodio s Bo-gom tri stotine godina. Sada nas kratkoÊa vremena, izgleda, poæu-ruje da traæimo pravednost. Moraju li se pred nama pojaviti stra-hote dana Gospodnjeg da bi nas natjerale na ispravne postupke?Moæemo se ugledati na Henoka. Stotinama godina hodio je s Bo-gom. On je æivio u pokvareno doba kada se moralna pokvarenostπirila svuda oko njega; pa ipak on je vjeæbao svoj um u posveÊenostii ljubavi prema ËistoÊi. Vodio je razgovore samo o nebeskim stva-rima. Izvjeæbao je svoj um da ide ovim putem i nosio je boæan-sko obiljeæje. ...

I Henok se susretao s kuπnjama kao i mi. Bio je okruæendruπtvom koje prema pravednosti nije bilo niπta viπe prijateljskinastrojeno od ovoga kojim smo mi okruæeni. Zrak koji je udisaobio je zagaen grijehom i pokvarenoπÊu baπ kao i danas, pa ipak,on je æivio svetim æivotom. Bio je neokaljan grijesima koji su vladaliu vrijeme u koje je æivio. Prema tome, i mi moæemo ostati Ëisti ineiskvareni. On je bio jedan od predstavnika svetih ljudi koji æi-ve usred opasnosti i pokvarenosti posljednjeg vremena. Zbog svojevjerne posluπnosti Bogu, bio je prenesen na Nebo. Tako Êe i vjerni,koji su æivi i koji Êe ostati, biti preneseni na Nebo. (2T 121,122)

“Blago onima koji su Ëistoga srca, jer Êe Boga vidjeti.” Tristotine godina, Henok je tragao za ËistoÊom srca da bi mogao bitiu suglasju s Nebom. Tri stoljeÊa hodio je s Bogom. Iz dana u danËeznuo je za bliskijom zajednicom s Njim. Zajednica je sve viπe iviπe rasla dok ga Bog nije uzeo k sebi. Stajao je na pragu vjeË-nog æivota, samo na korak do zemlje blagoslova. I sada su se vrataotvorila; hod s Bogom, tako dugo odræavan na Zemlji, nastavljenje i on je proπao kroz vrata Svetog Grada, prvi izmeu ljudi kojisu tamo uπli. ...

Bog nas poziva na takvu zajednicu. Karakter onih koji Êebiti otkupljeni prilikom Gospodnjeg drugog dolaska mora biti svetkao πto je bio i Henokov. (8T 331)

64

27. veljaËe

Vienje je pouzdano“Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme; ispunjenju teæi,ne vara; ako stiæe polako, Ëekaj, jer odista Êe doÊi i neÊezakasniti!” (Habakuk 2,3)

Vjera koja je jaËala Habakuka i sve svete i pravedne koji suæivjeli u to teπko vrijeme bila je ona ista vjera koja danas odræavaBoæji narod. U najmraËnijim trenucima, u najteæim okolnostima,krπÊanin se moæe osloniti na izvor svekolike svjetlosti i snage. Izdana u dan, vjerom u Boga, on moæe obnavljati svoju nadu i hra-brost. “A pravednik æivi od svoje vjere.” U sluæbi Bogu ne smijebiti maloduπnosti, kolebanja ni straha. Gospodin Êe viπe nego ispu-niti najsmjelija oËekivanja onih koji se uzdaju u Njega. On Êe imdati mudrosti u skladu s razliËitim okolnostima u kojima Êe senaÊi. ...

Apostol Pavao rjeËito svjedoËi o tome kako se Bog obilno po-starao za svaku duπu koja je izloæena kuπnji. Njemu je bilo upu-Êeno boæansko obeÊanje: “Dosta ti je moja milost, jer se moja snagasavrπeno oËituje u slabosti.” Ispunjen zahvalnoπÊu i povjerenjem,Boæji prokuπani sluga je odgovorio: “Zato uæivam u slabostima, uuvredama, u nevoljama, u progonstvima, u tjeskobama koje pod-nosim za Krista. Jer kada god sam slab, onda sam jak.” (2. Korin-Êanima 12,9.10) ...

Mi moramo gajiti i njegovati vjeru o kojoj su svjedoËili pro-roci i apostoli — vjeru koja se oslanja na Boæja obeÊanja i kojaËeka na izbavljenje u vrijeme koje je Bog odredio i onako kako jeto On zamislio. Pouzdana proroËka rijeË konaËno Êe se ispunitislavnim dolaskom naπega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista kaoKralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima. Vrijeme Ëe-kanja moæda izgleda dugaËko, moæda duπu pritiskuju obeshrab-rujuÊe okolnosti, mnogi u koje smo se uzdali Êe moæda pasti naputu; meutim, zajedno s prorokom koji je hrabrio Judu u vrijemenezapamÊenog otpada, uzviknimo puni povjerenja: “Ali je Jahveu svojem svetom Hramu: nek sva zemlja zaπuti pred njime!”(Habakuk 2,20) Neka nam uvijek bude u sjeÊanju radosna poru-ka: “Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ispunjenju teæi, nevara; ako stiæe polako, Ëekaj, jer odista Êe doÊi i neÊe zakasniti... a pravednik æivi od svoje vjere” (Habakuk 2,3.4) (PK 386—388)

65

28. veljaËe

Siguran zaklon“Jer, gle, iziÊi Êe Jahve iz svog prebivaliπta da stanovnikezemljine kazni πto se o njeg ogrijeπiπe. Izbacit Êe zemlja svojukrv πto je na njoj prolivena i neÊe viπe kriti onih koji suna njoj poklani.” (Izaija 26,21)

Stanovnici gradova vrlo brzo i sigurno preuzimaju na svojalea teret skoro sveopÊe krivnje zbog sve snaænijeg i drskijeg be-zakonja. SveopÊu pokvarenost ljudsko pero jednostavno nije spo-sobno opisati. Svakog dana suoËavamo se s novim sluËajevimasukoba, podmiÊivanja, prijevare; svaki dan Ëitamo potresne izvje-πtaje o nasilju i bezakonju, o ravnoduπnosti prema ljudskim stra-danjima, o okrutnom, neljudskom uniπtavanju ljudskih æivota. ...

Naπ Bog je milostiv. Prema prijestupnicima svoga Zakona po-stupa s velikim strpljenjem i njeænom suÊuti. ... Gospodin dugopodnosi ljude i gradove, upuÊujuÊi im u svojoj milosti opomenene bi li ih spasio od boæanskog gnjeva, ali doÊi Êe vrijeme kad semolbe za milost viπe neÊe usliπavati. ...

Stanje u druπtvu, posebice u velikim gradovima mnogih na-roda, objavljuje gromkim glasom da je doπao Ëas Boæjeg suda ida je kraj svega zemaljskoga vrlo blizu. Mi stojimo na pragu najveÊekrize svih vjekova. Boæje kazne izlijevat Êe se brzo jedna za dru-gom — poæari, poplave, potresi, ratovi i krvoproliÊa. ...

Priprema se oluja Boæje srdæbe; opstat Êe samo oni koji od-govore na pozive milosti, kao πto su to uËinili stanovnici Niniveposlije Joninog propovijedanja, i prime posveÊenje putem posluπ-nosti zakonima boæanskog Vladara. Samo Êe se pravednici sakritis Kristom u Bogu dok ne proe pustoπenje. Neka molitva naπeduπe bude:

“Ja drugog utoËiπta nemam,moja se bespomoÊna duπa samo tebe hvata,Nemoj me, o nemoj me ostaviti,Podupri me i utjeπi ti!Sakrij me, o Spasitelju, sakrij me,Dok ne prou oluje æivota.Povedi me sigurnim putom u Nebo,O, primi me, primi, u zagrljaj svoj!”

(PK 275—278)

66

1. oæujka

Kriza je na pomolu“Jao dana! Jer Jahvin dan je blizu i dolazi ko pohara odSveviπnjeg.” (Joel 1,15)

ProroËanstva koja je veliki JA JESAM dao u svojoj RijeËi, ikoja se kao karika za karikom uklapaju u lanac dogaaja, od vjeË-nosti u proπlosti do vjeËnosti u buduÊnosti, govore nam gdje senalazimo danas i πto se moæe oËekivati u vremenu koje dolazi.Sve ono πto je proroËanstvo najavilo da Êe se zbiti do danaπnjegadana, zapisano je na stranicama povijesti, a mi moæemo biti sigurnida Êe i ono πto se tek treba zbiti biti ispunjeno po svome redosli-jedu.

Danas znaci vremena objavljuju da se nalazimo na pragu ve-likih i sveËanih dogaaja. U naπem svijetu sve je u pokretu. Prednaπim oËima ispunjavaju se Spasiteljeva proroËanstva o dogaajimakoji trebaju prethoditi Njegovu dolasku: “»ut Êete za ratove i glasineo ratovima. ... DiÊi Êe se narod protiv naroda i kraljevstvo protivkraljevstva. Bit Êe gladi i potresa zemlje u raznim mjestima.” (Matej24,6.7)

Sadaπnje vrijeme pobuuje najveÊe zanimanje svih ljudi. Up-ravljaËi i dræavnici, ljudi koji zauzimaju povjerljive i odgovornepoloæaje, umni pripadnici svih druπtvenih slojeva, usmjerili su svojupozornost na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni prate odnosemeu narodima. Oni promatraju napetost koja je zahvatila svakielement na Zemlji i shvaÊaju da se uskoro treba dogoditi neπtoveliko i sudbonosno — da se svijet nalazi na pragu goleme krize.

Biblija, i samo Biblija, daje pravilno tumaËenje svih tih zbi-vanja. U njoj su otkriveni veliki zavrπni prizori povijesti naπegasvijeta, dogaaji koji veÊ bacaju svoju sjenu na ono πto se sadazbiva, dok zvuci onoga πto se pribliæava Ëine da Zemlja podrhtavai ljudska srca zastaju od straha. ...

I danas se ljudi i narodi kuπaju viskom u ruci Onoga kojinikada ne grijeπi. Svi oni svojom odlukom odreuju svoju sudbi-nu, a Bog ih sve nadglasava radi ispunjenja svojih namjera. ...

KrπÊani se moraju pripremati za ono πto Êe uskoro zadesitisvijet kao najveÊe iznenaenje i tu pripremu trebaju obaviti mar-ljivim prouËavanjem Boæje RijeËi i nastojanjem da svoj æivot usu-glase s njezinim propisima. (PK 536,537,626)

67

2. oæujka

Lijek za duπe oboljele od grijeha“Sva je glava bolna, srce iznemoglo; od pete do glave nig-dje zdrava mjesta, veÊ ozljede, modrice, otvorene rane, nioËiπÊene, ni povijene, ni uljem ublaæene.” (Izaija 1,5.6)

Postoji lijek za duπe oboljele od grijeha. Lijek se nalazi uIsusu. Kakvog li dragocjenog Spasitelja! Njegova milost dovoljnaje i za najslabije, ali i najjaËi moraju imati Njegovu milost ili Êepropasti.

Vidjela sam kako bi bilo moguÊe dobiti ovu milost. Idite usvoju klijet i tamo, nasamo, molite Boga: “UËini mi Ëisto srce,Boæe, i duh prav ponovi u meni.” Budite ozbiljni i iskreni ... Po-put Jakova borite se u molitvi. Borite se. ... Morate dati sve odsebe. ...

Traæite Gospodina cijelim svojim srcem. Doite k Njemu sgorljivoπÊu, i kad iskreno osjeÊate da Êete bez Boæje pomoÊi pro-pasti, kad Ëeznete za Njim kao πto koπuta Ëezne za potokom, Go-spodin Êe vam dati snagu. Iskusit Êete mir koji nadilazi svakirazum. Ako oËekujete spasenje, morate se moliti. Odvojite potrebnovrijeme. Ne budite uæurbani i bezbriæni u svojim molitvama. Traæiteustrajno od Boga da u vama izvrπi potpunu promjenu da bisterodili duhovne rodove i svijetlili kao svjetlo svijetu. Ne budite smet-nja ili prokletstvo za Boæje djelo, veÊ pomoÊ i blagoslov. Govori livam Sotona da ne moæete uæivati potpuno spasenje i slobodu? Nevjerujte mu.

Vidjela sam da je prednost svakog krπÊanina da na njega snaæ-no utjeËe Boæji Duh. Slatki, nebeski mir ispunjavat Êe vaπ um, avi Êete æeljeti razmiπljati o Bogu i Nebu. Radovat Êete se slav-nim obeÊanjima Njegove rijeËi. ...

Ako oni koji se izdaju kao krπÊani vole Isusa viπe nego ovajsvijet, s radoπÊu Êe govoriti o Njemu, svojem najboljem prijateljuna kojeg je usredotoËena sva njihova ljubav. On im je pritekao upomoÊ u Ëasu kad su se osjeÊali izgubljeni i jadni. Okrenuli suse Njemu kada su bili umorni i optereÊeni grijehom. On je uklo-nio njihov teret krivnje i grijeha ... i dao novi smjer njihove ljubavi.Ono πto su nekad voljeli, sada mrze, a ono πto su mrzili, sadavole.

Je li se ova velika promjena dogodila i u tebi? (1T 158—160)

68

3. oæujka

Novi æivot“Zaista, zaista kaæem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Sve-toga, taj ne moæe uÊi u kraljevstvo nebesko. ... Treba da seodozgo rodite.” (Ivan 3,5-7)

Onaj koji pokuπava dosegnuti Nebo svojim vlastitim djelima,dræanjem Zakona, pokuπava nemoguÊe. Nema sigurnosti za ono-ga koji posjeduje samo legalistiËku religiju, obliËje poboænosti.KrπÊanski æivot nije preinaËavanje ili poboljπavanje staroga, veÊpreobraæaj naravi. To znaËi umiranje svome “ja” i grijehu i potpunonovi æivot. Ova se promjena moæe provesti samo uspjeπnim djelo-vanjem Svetoga Duha. ...

Netko moæda ne moæe toËno odrediti vrijeme i mjesto ili utvr-diti sve okolnosti svog obraÊenja, ali to nije dokaz da je on neob-raÊen. Silom koja je isto tako nevidljiva kao i vjetar, Krist nepre-kidno radi na srcu. Malo-pomalo, moæda nesvjesno za onoga kojiih prima, nastaju dojmovi koji privlaËe duπu Kristu. ... A ondaodjednom, kada Duh uputi neposredniji poziv, duπa se radosnopredaje Isusu. Mnogi ovo nazivaju iznenadnim obraÊenjem, ali toje rezultat poziva Boæjeg Duha — strpljivog, dugotrajnog proce-sa.

Premda nevidljivo, djelovanje vjetra vidi se i osjeÊa. Tako Êese rad Duha na duπi pokazati u svakom djelu onoga koji je osjetionjegovu spasonosnu silu. Kad Boæji Duh osvoji srce, On preobra-æava i æivot. Grjeπne misli se odbacuju, zla djela se napuπtaju;ljubav, poniznost i mir zauzimaju mjesto srdæbe, zavisti i svae.Radost zauzima mjesto æalosti i lice odsjajuje nebeskom svjetlo-πÊu. Nitko ne vidi ruku koja podiæe teret ili zamjeÊuje svjetlostkoja silazi iz nebeskih dvorova. Blagoslov dolazi onda kad se duπavjerom pokorava Bogu. Tada sila nevidljiva za ljudsko oko stva-ra novo stvorenje po Boæjem obliËju.

OgraniËenim umovima nemoguÊe je shvatiti djelo otkuplje-nja. Njegova tajna nadmaπuje ljudsku spoznaju; ipak onaj kojiprelazi iz smrti u æivot razumije da je to boæanska stvarnost. Po-Ëetak otkupljenja ovdje moæemo spoznati osobnim iskustvom. Nje-gov rezultat doseæe do vjeËnih vremena. (DA 172,173)

69

4. oæujka

NajveÊa æivotna potreba“Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu praved-nost, a to Êe vam se nadodati! (Matej 6,33)

Ovo je prvi i najvaæniji cilj — kraljevstvo Boæje i Kristovapravednost. Ostali ciljevi koje æelimo dostiÊi trebali bi biti u dru-gom planu u odnosu na ovaj.

Sotona Êe prikazati put svetosti kao teæak, a stazu svijetaposutu ruæama. U laænim i laskavim bojama odapinjat Êe na vasstrijele kuπnji svijeta s njegovim zadovoljstvima. Taπtina je jed-na od najjaËih crta naπe izopaËene naravi i on zna da to moæeuspjeπno iskoristiti. On Êe vam laskati preko svojih orua. Moæevam uputiti hvalu koja Êe laskati vaπoj taπtini, hraniti vaπ po-nos i samopoπtovanje. Na osnovi toga moæete pomisliti da je stakvim prednostima i svim onim πto je privlaËno doista velikaπteta da iziete iz svijeta, odvojite se i postanete krπÊanin. ... Aliimajte na umu da Êe zemaljskim uæicima doÊi kraj i da Êete æetiono πto sijete. Jesu li tjelesna privlaËnost, sposobnosti ili talentiodviπe vrijedni da budu posveÊeni Bogu, vaπem Stvoritelju, Ono-mu koji vas promatra svakog trenutka? Jesu li vaπe vrline odviπedragocjene da budu posveÊene Bogu?

Mladima je hitno potrebno neπto da razvesele i zabave svojum. Vidjela sam da je zadovoljstvo u marljivosti i zadovoljstvo uteænji za korisnim æivotom. Neki smatraju da moraju imati ne-πto ... Ëemu se um moæe okrenuti za olakπanjem i osvjeæenjemod briga i umora koji vam zadaje posao. Ono πto im je upravopotrebno jest krπÊanska nada. Religija Êe dati vjerniku utjehu ibit Êe siguran vodiË k Izvoru istinske radosti. Mladi bi trebaliprouËavati rijeË Boæju, moliti se i razmiπljati i tako Êe otkriti danjihovo slobodno vrijeme ne moæe biti bolje uporabljeno.

Mladi prijatelji, odvojite vrijeme da sami sebe ispitate lju-bite li Boga. Budite odluËni u namjeri da izvrπite pravi izbor idonesete ispravne odluke. (1T 502—503)

Traæite najprije kraljevstvo Boæje i Njegovu pravednost. Nekavam ovo bude prvo i posljednje. Nastojte πto ozbiljnije upoznatiOnoga koga poznavati na pravi naËin znaËi vjeËni æivot. Krist iNjegova pravednost donosi spasenje duπi. (FE 484)

70

5. oæujka

Nebeski bespreijekoran biser“S kraljevstvom je nebeskim kao s trgovcem koji traæi sku-pocjeno biserje i kad se namjeri na dragocjen biser, ode daproda sve πto ima i kupi ga.” (Matej 13,45.46)

Sam Krist je dragocjeni biser. ... Kristova pravednost kao Ëist,bijeli biser nema mane ni mrlje. Nema ljudske ruke koja bi mo-gla poboljπati tako veliki i dragocjeni Boæji dar kao πto je biser.On je besprijekoran. U Kristu “se nalazi sakriveno sve blago mu-drosti i znanja” (Koloπanima 2,3). On “nam postade mudrost odBoga, pravednost, posveÊenje i otkupljenje” (1. KorinÊanima 1,30).Sve πto moæe zadovoljiti potrebe i teænje ljudske duπe, i na ovomsvijetu i na onom koji Êe doÊi, nalazi se u Kristu. Naπ Otkupiteljje tako dragocjen biser da u usporedbi s Njim sve gubi vrijed-nost. ...

U usporedbi biser se ne prikazuje kao dar. Trgovac ga je kupio,s tim πto je prethodno morao rasprodati sve πto je imao. Mnogise zato pitaju πto bi ovo trebalo znaËiti buduÊi da je Krist u Sve-tim spisima prikazan kao dar. On doista jest dar, ali samo onimakoji Njemu daju sebe, svoju duπu, tijelo i duh bez rezerve. Mitrebamo dati sebe Kristu i æivjeti æivotom dobrovoljne posluπnostiNjegovim zahtjevima. Sve πto jesmo, svi talenti i sposobnosti ko-je imamo — sve to pripada Gospodinu i treba biti posveÊeno Nje-govoj sluæbi. Kad Mu se na taj naËin potpuno predamo, Krist namdaje sebe zajedno sa svim blagom koje samo Nebo moæe dati. Nataj naËin mi doista stjeËemo dragocjeni biser. ...

Na træiπtu kojim upravlja Boæja milost, dragocjeni biser pri-kazan je kao neπto πto se moæe kupiti bez novca i bez cijene. Natom træiπtu nebeska dobra moæe dobiti svatko. Riznica draguljaistine otvorena je za sve. ... Spasiteljev glas poziva nas ozbiljnoi s puno ljubavi: “Savjetujem ti da od mene kupiπ u vatri æeæe-nog zlata, da se obogatiπ. ...” Najsiromaπniji mogu kupiti spase-nje isto tako kao i najbogatiji; ali ono se ne moæe kupiti nikak-vim ovozemaljskim bogatstvom, veÊ samo dobrovoljnom posluπnoπÊui predajom Kristu kao Njegova otkupljena svojina. ...

Mi ne moæemo kupiti spasenje, ali ga trebamo traæiti s takvimzanimanjem i ustrajnoπÊu kao da smo spremni za njega dati svena svijetu. (COL 115—117)

71

6. oæujka

Krist — jedini Spasitelj“On nas istrgnu iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo svo-ga ljubljenog Sina, u kome imamo otkupljenje, oproπtenjegrijeha.” (Koloπanima 1,13.14)

Nije vaæno tko ste ili kakav ste æivot vodili; moæete biti spa-πeni jedino na naËin koji je Bog odredio. Morate se pokajati; mo-rate bespomoÊni pasti na Stijenu, Isusa Krista. Morate osjetitipotrebu za lijeËnikom i jedinim lijekom za grijeh — Kristovomkrvlju. Ovaj lijek moæe biti djelotvoran samo ako se pokajete predBogom i vjerujete u naπega Gospodina Isusa Krista. ... Kristovakrv koristit Êe samo onima koji osjeÊaju potrebu za njezinom si-lom koja Ëisti.

Nedostiæne li ljubavi i poniæenja! I kada se ne oslanjamo naboæansku milost, Krist nas æeli otkupiti! Ali naπ Veliki LijeËniktraæi od svake duπe bespogovorno pokoravanje. Mi nikada ne smi-jemo odreivati lijek sami sebi. Krist mora imati potpunu upra-vu nad naπom voljom i djelima. ...

Moæemo laskati sebi ... da je naπ karakter ispravan i da sene trebamo poniæavati pred Bogom poput kakvog obiËnog greπ-nika. Ali moramo imati na umu da Êemo u æivot uÊi na potpunoisti naËin kao i najveÊi greπnik. Moramo odbaciti svoju vlastitupravednost i moliti Krista da u nas bude usaena Njegova pra-vednost. Moramo zavisiti iskljuËivo od Krista kad je u pitanjunaπa snaga. Naπe “ja” mora umrijeti. Moramo shvatiti da sve πtoimamo potjeËe od prevelikog bogatstva boæanske milosti. Neka slje-deÊe rijeËi budu jezik naπeg srca: “Ne nama, o Gospodine, ne nama,nego Tvojem imenu dajemo slavu za Tvoju milost i istinu.”

Prava vjera praÊena je ljubavlju, a ljubav posluπnoπÊu. Svesnage i strasti obraÊenog Ëovjeka stavljaju se pod Kristovu vlast.Njegov Duh je sila koja obnavlja pretvarajuÊi u boæansko obliËjesve koji je prime. ...

“Nijedan koji je roen od Boga ne grijeπi.” On osjeÊa da jekupljen Kristovom krvlju i vezan najuzviπenijim zavjetom da slaviBoga u svojem tijelu i duhu koji pripada Bogu. U njemu je uguπenaljubav prema grijehu i samom sebi. Svakoga dana on se pita: “©toda uzvratim Jahvi za sve πto mi je uËinio?” “Gospodine, πto æeliπda Ëinim?” (5T 218—220)

72

7. oæujka

Provjerite sami“Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve: blago Ëovjeku kojise njemu utjeËe!” (Psalam 34,9)

Kako Êemo prepoznati Boæju dobrotu i Njegovu ljubav u svojemæivotu? Psalmist nam ne kaæe: Sluπajte i saznat Êete, Ëitajte i znatÊete ili vjerujte i spoznat Êete, veÊ: “Kuπajte i vidite kako dobarje Jahve.” Umjesto da se oslanjate na rijeË drugih, provjerite sa-mi.

Iskustvo je znanje koje proistjeËe iz istraæivanja. Religija is-traæivanja je ono πto je sada potrebno. ... ToËno je da veliki brojljudi ima teoretsko znanje vjerske istine, ali oni nikada nisu osjetilisilu boæanske milosti u svojim srcima koja obnavlja. ... Oni vjerujuu Boæji gnjev, ali ne ulaæu ozbiljne napore da ga izbjegnu. Vjeru-ju u Nebo, ali se ne ærtvuju da ga dobiju. ... Znaju lijek za grijeh,ali ga ne koriste. Znaju πto je ispravno, ali to ne cijene. Sve njihovoznanje poveÊat Êe njihovu osudu. Oni nikada nisu doæivjeli i nauËiliiz iskustva da je Gospodin dobar.

Postati Kristov uËenik znaËi odbaciti svoje “ja” i slijediti Isusau zlu i dobru. Svako popuπtanje u onome πto nam je drago a kojekoËi naπ vjerski æivot mora se ukloniti. ... HoÊemo li uloæiti odgo-varajuÊi napor i podnijeti ærtvu koja je vrijedna cilja koji treba-mo dostiÊi?

Svaka zajednica koju stvaramo, kolikogod ograniËena, vrπiizvjestan utjecaj na nas. Mjera do koje taj utjecaj djeluje na nasbit Êe odreena stupnjem bliskog i trajnog prijateljstva, kao i naπomljubavlju i poπtovanjem prema onima s kojima se druæimo. Nataj naËin, poznanstvom i druæenjem s Kristom moæemo postatikao On, bezgreπni Primjer.

Zajednica s Kristom — kako je neizrecivo dragocjena! Naπaje prednost da uæivamo u takvoj zajednici ako za njom Ëeznemo,ako se ærtvujemo da je saËuvamo. (5T 221—223)

Tako svatko u svojem vlastitom iskustvu “potvruje da je Bogistinit” (Ivan 3,33). On moæe posvjedoËiti: “Bila mi je potrebnapomoÊ i naπao sam je u Isusu. Svaki nedostatak je nadoknaen,glad moje duπe je utaæena. ... Vjerujem u Isusa jer je On za meneboæanski Spasitelj. Vjerujem u Bibliju zato πto sam uvidio da jeona Boæji glas mojoj duπi.” (8T 321)

73

8. oæujka

Graani Neba“Prema tome, niste viπe tuinci i gosti, nego ste sugraanisvetih i ukuÊani Boæji.” (Efeæanima 2,19)

Isus kaæe: “Pogledajte, dolazim brzo.” Ove rijeËi trebali bi-smo uvijek imati na umu i raditi s uvjerenjem da je Gospodnjidolazak doista blizu a mi da smo putnici i stranci na Zemlji. (5T266)

Svako sredstvo milosti treba marljivo usavrπavati da bi seduπa sve viπe ispunjavala Boæjom ljubavlju, “da mognete prosu-diti ono πto je bolje: da budete Ëisti i besprijekorni za Kristovdan, puni roda — pravednosti” (Filipljanima 1,10.11). Vaπ krπ-Êanski æivot mora biti æiv i nepokolebljiv. Vi moæete postiÊi vi-soki ideal koji je izloæen u Pismu i morate ga postiÊi ako æelitebiti Boæja djeca. Ne moæete stajati u mjestu; ili Êete napredovatiili nazadovati. ...

HoÊete li se zadovoljiti ograniËenim krπÊanskim rastenjem iliÊete snaæno napredovati u duhovnom æivotu? Tamo gdje postojiduhovno zdravlje, postoji i rast. Boæje dijete raste dok ne doseg-ne punu visinu rasta u Kristu. Nema granice njegovom napredo-vanju. ...

Oni koji bi trebali biti jaki i utemeljeni u Kristu, novoro-enËad su u pogledu razumijevanja i poznavanja rada Boæjeg Duha.Nakon godina i godina iskustva oni razumiju samo osnovna na-Ëela tog velikog sustava vjere i nauka koji tvori krπÊansku vjeru.Oni ne razumiju to savrπenstvo karaktera koji Êe dobiti pohvalu:“Dobro je.” ...

Mi moramo izvojevati velike pobjede ili Êemo izgubiti Nebo.Tjelesno srce mora biti razapeto jer je sklono moralnoj izopaËe-nosti koja vodi u smrt. ... Molite se da moÊna sila Svetoga Duha,sa svom svojom oæivljavajuÊom, okrepljujuÊom i preobraæavaju-Êom snagom, kao elektriËni πok, potrese umrtvljenu duπu, da uËinida svaki æivac zatreperi novim æivotom prenoseÊi cijelog Ëovjekaiz njegovog mrtvila, tjelesnosti i putenosti u stanje duhovnogzdravlja. Tako Êete postati dioniËari boæanske naravi ... i u va-πim Êe duπama odsjajivati obliËje Onoga Ëijom ste se ranom izli-jeËili. (5T 264—267)

74

9. oæujka

Potpunije znanje o Bogu“A ovo je vjeËni æivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, ionoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Ivan 17,3)

Jedino poznavanjem Boga ovdje, moæemo se pripremiti za su-sret s Njim prilikom Njegovog dolaska. ... Ali mnogi od onih kojitvrde da vjeruju u Krista zapravo ne poznaju Boga. Oni su samopovrπno poboæni. Oni ne vole Boga, ne prouËavaju Njegov karak-ter i zbog toga ne znaju kako da vjeruju, gledaju i æive. Ne poznajuneumornu ljubav niti πto znaËi hoditi u vjeri. ... Ne shvaÊaju daje njihova duænost da primaju kako bi mogli obogatiti druge.

Svijet svojom mudroπÊu ne poznaje Boga. Mnogi vrlo rjeËitogovore o Njemu, ali njihovo uvjeravanje ne dovodi ljude bliæeNjemu jer oni sami nisu u æivoj zajednici s Njim. GovoreÊi o sebida su mudri, postaju ludi. Njihovo je poznavanje Boga nesavrπe-no. (RH 3. veljaËe 1903.)

Mi ne moæemo Boga otkriti pukim traæenjem, ali On se ot-krio u svojem Sinu koji je svjetlo OËeve slave i otisak Njegovebiti. Ako æelimo upoznati Boga, moramo biti nalik na Krista. ...Æivjeti Ëistim æivotom po vjeri u Krista kao osobnog Spasiteljadonijet Êe vjerniku jasniju, dublju spoznaju o Bogu. (KH 9)

Krist je savrπena objava Boga. “Nitko ne moæe vidjeti Bo-ga,” kaæe On, “jedinoroeni Sin koji je u naruËju OËevom, On gajavi.” Samo poznavajuÊi Krista, moæemo poznavati Boga. I dokGa budemo gledali, preobraæavat Êemo se u Njegovo obliËje, spre-mni da se s Njim susretnemo prilikom Njegovog dolaska. ...

Sada je vrijeme da se pripremimo za dolazak naπega Gospo-dina. Spremnost da se susretnemo s Njim ne moæe se postiÊi zajedan trenutak. Priprema za taj veliËanstveni prizor sastoji se umarljivom iπËekivanju i bdjenju zajedno s ozbiljnim radom. TakoBoæja djeca veliËaju Njega. Usred uæurbanih prizora iz æivota ËutÊe se njihov glas kako upuÊuje rijeËi ohrabrenja, nade i vjere. Sveono πto imaju i jesu posveÊeno je sluæbi Gospodinu. Na taj se na-Ëin oni pripremaju da sretnu svojega Gospodina i kada On doe,reÊi Êe s radoπÊu: “Evo Boga naπega; njega Ëekasmo i on Êe nasspasiti. ... Bit Êemo radosni i uæivati u Njegovom spasenju.” (RH3. veljaËe 1903.)

75

10. oæujka

Najuzviπenija razmiπljanja“Gledajte koliku nam je ljubav otac iskazao, da se zovemodjeca Boæja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet nas jernjega nije upoznao.” (1. Ivanova 3,1)

O, kakva je to ljubav, kakva nenadmaπna ljubav, da se mi,greπnici i tuinci, moæemo vratiti natrag Bogu i biti posvojeni uNjegovu obitelj! Moæemo Mu se obratiti dragim imenom “OËe naπ”....

Sva roditeljska ljubav koja je kanalima ljudskih srca teklaiz generacije u generaciju, svi izvori njeænosti koji su se otvaraliu ljudskim duπama, samo su majuπni potoËiÊ u odnosu na beskrajanocean kada se usporede s beskonaËnom, neiscrpnom Boæjom lju-bavlju. Jezik to ne moæe iskazati; pero ne moæe opisati. O njojmoæete razmiπljati svaki dan u svojem æivotu; moæete marljivoistraæivati Sveto pismo da biste je razumjeli; moæete se posluæitisvim silama i sposobnostima koje vam je Bog dao nastojeÊi shva-titi ljubav i suosjeÊanje nebeskog Oca, a opet se pred vama pruæabeskraj. Tu ljubav moæete prouËavati vjekovima, pa ipak nikadaneÊete u potpunosti shvatiti duljinu, πirinu, dubinu i visinu Boæ-je ljubavi koju je pokazao time πto je dao svojeg Sina da umreza svijet. Ni sama vjeËnost neÊe je moÊi u potpunosti otkriti. Ipak,kad prouËavamo Bibliju i razmiπljamo o Kristovom æivotu i pla-nu spasenja, tim velikim temama, naπ um se otvara sve viπe iviπe. (5T 739,740)

Krist je doπao na ovaj svijet da otkrije Boga kao Boga ljuba-vi, punog milosti, njeænosti i suÊuti. (5T 738,739)

Bilo bi dobro da provedemo jedan sat svakoga dana razmiπ-ljajuÊi i promatrajuÊi Kristov æivot od kolijevke pa sve do Golgote.Trebali bismo prouËavati svaku pojedinost iz Njegovog æivota i umaπti æivo predoËiti svaki prizor, osobito one posljednje iz Njego-vog zemaljskog æivota. Tako razmiπljajuÊi o Njegovom nauku i pat-njama kao i o beskonaËnoj ærtvi koju je podnio za otkupljenje ljud-skog roda, jaËamo svoju vjeru, oæivljujemo ljubav i postajemo dubljeproæeti duhom koji je ispunjavao i naπeg Spasitelja. Ako æelimobiti spaπeni, svi moramo uËiti u podnoæju kriæa pouku o pokajanjui vjeri. ... Razmiπljanje o Kristu na kriæu probudit Êe u nama zah-valnost i sve πto je plemenito i uzviπeno. (4T 374)

76

11. oæujka

Potrebna je bijela odjeÊa“Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednog Ëo-vjeka koji ne bijaπe obuËen u svadbeno ruho te mu reËe:‘Prijatelju, kako si uπao ovamo bez svadbenog ruha?’ Onostade nijem.” (Matej 22,11.12)

Svadbenim ruhom u usporedbi je prikazan Ëist i neokaljankarakter koji moraju imati pravi Kristovi sljedbenici. Crkvi je dano“da se obuËe u blistav, Ëist lan”, da bude “bez ljage, bez bore,bez iËega tomu sliËna” (Efeæanima 5,27). »ist lan oznaËuje, kaæeBiblija, “pravedna djela svetih” (Otkrivenje 19,8). To je Kristovapravednost, Njegov besprijekorni karakter koji se po vjeri dajesvima koji Ga prime kao svojeg osobnog Spasitelja.

Kada je Bog u svetom Edenu nastanio naπe praroditelje, nosilisu bijelo ruho nevinosti. ... Ali kada se pojavio grijeh, oni su pre-kinuli svoju vezu s Bogom, a svjetlo koje ih je dotad okruæivalo,nestalo je. ... »ovjek ne moæe izmisliti niπta πto bi zamijenilo iz-gubljeno ruho nevinosti. ... Samo je haljina pravde koju nam jeosigurao sam Krist prikladna odjeÊa u kojoj se moæemo pojavitiu Boæjoj prisutnosti. Ovaj plaπt, haljinu svoje pravednosti, KristÊe dati svakome tko se kaje i vjeruje. ... Ovo ruho, izatkano nanebeskom razboju, ne sadræi nijednu nit izraenu ljudskom ru-kom. Krist je u svojoj ljudskoj naravi razvio savrπeni karakter, itaj karakter On preporuËuje i nudi nama. “Sva naπa pravda jekao neËista haljina.” (Izaija 64,6 — DK) Sve ono πto Ëinimo misami, zaprljano je grijehom. Ali Sin Boæji se “pojavio da uzmegrijehe, i grijeha u njemu nema”. (1. Ivanova 3,5) ...

Svojom savrπenom posluπnoπÊu On je svakom ljudskom biÊuomoguÊio posluπnost Boæjim zapovijedima. Kad se predamo Kri-stu, naπe srce sjedinjuje se s Njegovim, naπa volja stapa se u Nje-govu volju, naπ um postaje jedno s Njegovim, naπe misli su zarob-ljene u pokornosti Njemu; mi æivimo Njegovim æivotom. To znaËibiti obuËen u haljine Njegove pravednosti. Onda, kad Gospodinpogleda na nas, On ne vidi odjeÊu od smokvinog liπÊa, golotinjui izopaËenost uzrokovanu grijehom, veÊ svoju vlastitu haljinupravednosti koja prikazuje savrπenu posluπnost Jahvinom zako-nu. (COL 310—312)

77

12. oæujka

Radost u posluπnosti“Jahve, za tvojim spasenjem Ëeznem, uæivam u tvom Zako-nu.” (Psalam 119,174)

Pravi se krπÊanin nikada neÊe æaliti da je Kristov jaram bolanza njegova ramena. On doæivljava sluæbu za Isusa kao istinskuslobodu. Boæji zakon njegova je radost. Umjesto da pokuπava uma-njiti boæanske zapovijedi i prilagoditi ih svojim nedostacima, onse neprestano bori da se uzdigne do razine njihovog savrπenstva.

Takvo iskustvo moramo doæivjeti i mi ako æelimo biti spremnida se odræimo u Boæji dan. Sada, dok traje kuπnja, dok se glasmilosti joπ uvijek Ëuje, za nas je vrijeme da odbacimo svoje grije-he. ... Bog je osigurao mnoga sredstva da moæemo ostati savr-πeni u Njegovoj milosti ne oskudijevajuÊi ni u Ëemu, ËekajuÊi nadolazak naπega Gospodina. Jeste li spremni? Jeste li obukli svad-benu odjeÊu? Ta odjeÊa neÊe pokriti prijevaru, neËistoÊu, pokvar-enost ni licemjerje. Nad vama je Boæje oko. ... Mi moæemo sa-kriti svoje grijehe od ljudskih oËiju, ali niπta ne moæemo sakritiod naπeg Stvoritelja.

Bog nije poπtedio svojeg Sina, veÊ Ga je predao smrti zbognaπih grijeha i podignuo Ga ponovno radi naπeg opravdanja. PoKristu, bezvrijedni kakvi jesmo, moæemo dobiti sve duhovne bla-goslove. Dolazimo li k Njemu da bismo mogli imati æivot? (5T220,221)

Boæja volja je izraæena u propisima Njegovog svetog Zakona,a naËela ovog Zakona naËela su Neba. Nebeski aneli ne posjedujunikakvo uzviπenije znanje od poznavanja Boæje volje, a ispunjavanjeNjegove volje najuzviπenija je sluæba kojoj mogu posvetiti svojesposobnosti.

Meutim, na Nebu se ne obavlja sluæba da bi se udovoljiloZakonu. Kada se Sotona pobunio protiv Jahvina zakona, misao otome da postoji Zakon bila je za anele iznenadno suoËavanje sËinjenicom o kojoj dotle nisu razmiπljali. U svojoj sluæbi anelinisu sluge, veÊ sinovi. ... Njima posluπnost nije nikakav teret. Lju-bav prema Bogu Ëini njihovu sluæbu radosnom. Tako i u svakojduπi u kojoj boravi Krist, Nada slave, ponovno odjekuju NjegoverijeËi: “HoÊu Ëiniti volju tvoju, Boæe moj, i zakon je tvoj meni usrcu.” (Psalam 40,8 — DK) (MB 109)

78

13. oæujka

Oblikovani u Boæjoj radionici“Ili zar ne znate da je vaπe tijelo hram Duha Svetoga, kojistanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li dane pripadate sami sebi jer ste kupljeni? Proslavite, dakle,Boga svojim tijelom!” (1. KorinÊanima 6,19.20)

Mi ne pripadamo sami sebi. Skupo smo kupljeni stradanjemi smrÊu Sina Boæjeg. Kad bismo ovo mogli razumjeti i u potpunostiprovesti, osjeÊali bismo veliku odgovornost koja poËiva na namada se odræimo u najboljem zdravstvenom stanju i uzvratimo Bogusavrπenu sluæbu. ...

Mi vjerujemo da Krist uskoro dolazi. ... Ne sumnjamo nitismo sumnjali prijaπnjih godina da je doktrina koju dræimo danasistina za sadaπnje vrijeme i da se pribliæavamo sudu. Spremamose da sretnemo Onoga koji se treba pojaviti na nebeskim obla-cima u pratnji svetih anela da dade vjernima i pravednima za-vrπni dodir besmrtnosti. Kad On doe, neÊe nas Ëistiti od naπihgrijeha, uklanjati nedostatke naπeg karaktera niti nas lijeËiti odslabosti naπeg temperamenta i naπih sklonosti. Mi Êemo biti sprem-ni i prije tog vremena.

Kada Gospodin doe, oni koji budu sveti, bit Êe i dalje sveti.Oni koji su saËuvali svoja tijela i duh u svetosti, posveÊenju iËasti, na kraju Êe primiti zavrπni dodir besmrtnosti. Ali oni kojibudu nepravedni, neposveÊeni i prljavi, ostat Êe takvi zauvijek.Tada njihovi nedostaci neÊe moÊi biti uklonjeni niti Êe oni moÊidobiti sveti karakter. ... Sve ovo treba biti uËinjeno u vrijeme kuπnje.Sada je vrijeme da se obavi ovaj posao. ...

Mi se sada nalazimo u Boæjoj radionici. Mnogi od nas su grubokamenje iz kamenoloma. Ali kada se dræimo Boæje istine, ona utjeËena nas. Ona nas uzdiæe i uklanja od nas svaku nesavrπenost igrijeh, kakav god on bio. Na taj naËin mi se pripremamo da sret-nemo Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i konaËno se ujedinimo sasvetim nebeskim anelima u kraljevstvu slave. Ovdje taj posaotreba biti obavljen za nas, ovdje naπe tijelo i duh trebaju biti sprem-ni za vjeËnost. (2T 354—356)

79

14. oæujka

Tjelesno zdravlje i plemenite misli“Ljubljeni, opominjem vas: buduÊi da ste tuinci i stranci,klonite se tjelesnih poæuda, jer one vojuju protiv duπe.” (1.Petrova 2,11)

Mnogi doæivljavaju ovaj tekst kao upozorenje samo protiv ra-zuzdanosti, ali on ima πire znaËenje. On zabranjuje svako πtetnopopuπtanje apetitu i strastima. Svaki izopaËeni apetit postaje po-æuda. Apetit nam je dan zbog dobrih pobuda, a ne da postanegospodar smrti time πto Êemo postati izopaËeni, i tako degeneri-rani predati se “tjelesnim poæudama” koje “vojuju protiv duπe”.Petrov savjet je izravno i snaæno upozorenje protiv uporabe svihsredstava za stimulaciju i narkotika. Ova popuπtanja mogu se sa-svim prikladno svrstati u æelje koje vrπe πtetan utjecaj na karakter.(CTBH 54)

Neka nitko tko tvrdi da je poboæan ne bude ravnoduπan premazdravlju tijela i zavarava se da neumjerenost nije grijeh i da neÊeutjecati na njegovu duhovnost. Tjelesna i moralna narav bliskosu povezane. Mjerilo vrline ili se uzdiæe ili degradira tjelesnimnavikama. Ako se pretjeruje u hrani, ona Êe izazvati nezdravostanje moralnih osjeÊaja. Posljedica Êe biti ista i ako se jede ne-zdrava hrana. Bilo koja navika koja ne unapreuje zdravlje u ljud-skom sustavu umanjuje viπe i plemenitije sposobnosti. ... Popuπ-tanje apetitu pojaËava æivotinjske nagone dajuÊi im prednost nadduπevnim i duhovnim snagama. (CH 67)

Snaga kuπnje ugaanja apetitu moæe se mjeriti jedino s neiz-recivom agonijom naπeg Otkupitelja u dugom postu u pustinji.On je znao da Êe popuπtanje izopaËenom apetitu tako umrtvitiljudsko opaæanje da neÊe moÊi vidjeti svete stvari. ... BuduÊi daje sila nezajaæljivog apetita bila u ljudskom rodu tako jaka, SinBoæji, da bi slomio njegovu silu, u ljudskom obliËju morao je izdræatipost od skoro πest tjedana, a to je i zadaÊa jednog krπÊanina! Paipak, kolikogod bila velika borba, on moæe nadvladati. Uz pomoÊte boæanske sile koja se protivi najæeπÊim kuπnjama koje Sotonamoæe smisliti, on takoer moæe biti uspjeπan u borbi sa zlom ina kraju ponijeti krunu u kraljevstvu Boæjem. (CD 167)

80

15. oæujka

Sjetva i æetva æivota“Od mladenaËkih strasti bjeæi! Teæi za pravednoπÊu, vjerom,ljubavlju i onim πto donosi spasenje, zajedno s onima kojiËista srca zazivaju Gospodina!” (2. Timoteju 2,22)

Malo vremena provedenog u sijanju vaπe divlje zobi, dragimoji mladi prijatelji, proizvest Êe usjev koji Êe vam zagorËati cioæivot. Trenutak nepromiπljenosti, popuπtanje kuπnji, moæe okre-nuti cjelokupni tijek vaπeg æivota u pogreπnom smjeru. Vi moæe-te biti samo jednom mladi u æivotu. Iskoristite to. Kada jedanputproete zemljom, nikada se viπe neÊete moÊi vratiti da ispravitesvoje pogreπke. ...

Sotona se ... preruπava u anela svjetla, dolazi mladima sasvojim posebnim kuπnjama i uspijeva ih zavesti, korak po korak,sa staze duænosti. On je opisan kao onaj koji optuæuje, vara, laæe,muËi i ubija. ... Sotonin je posao da vas kuπa, ali je samo na vamahoÊete li to prihvatiti. Ni sve Sotonine vojske ne mogu primoratikuπanoga da sagrijeπi. Za grijeh nema opravdanja. (4T 622,623)

Kuπnja nije grijeh. Isus je bio svet i Ëist, a ipak bio je kuπanu svemu kao i mi sa snagom i silom koju Ëovjek nikada neÊe moratiizdræati. Uspjeπno odoljevπi, ostavio nam je svijetli primjer kakoi mi trebamo slijediti Njegove stope. Ukoliko smo samouvjereniili mislimo da posjedujemo svoju vlastitu pravednost, bit Êemoostavljeni da padnemo pod silom kuπnji. Ali ako gledamo u Isusai vjerujemo u Njega, mi pozivamo silu koja je pobijedila neprija-telja na bojnom polju i On Êe naÊi izlaz. Kada Sotona navali kaorijeka, moramo se oduprijeti njegovim kuπnjama maËem Duha, aIsus Êe biti naπ pomoÊnik i podiÊi Êe zbog nas πtit protiv njega.(5T 426)

Jedna loπa crta karaktera, jedna greπna æelja koja se gajina kraju Êe poniπtiti svu snagu Evanelja. ... Svjetovne brige iuæitci u grijehu veze su kojima Sotona hvata ljude u svoju zam-ku. Vjernima Êe se naÊi samo oni koji bi radije umrli nego uËinilineπto greπno. (5T 53)

Mladi mogu imati tako Ëvrsta naËela da ih ni najjaËe Sotoninekuπnje neÊe moÊi odvuÊi od njihove odanosti. (3T 472)

81

16. oæujka

Karakter koji Nebo priznaje“Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! ©toviπe, bu-di uzorom vjernicima u rijeËi, u vladanju, u ljubavi, u vje-ri, u ËistoÊi!” (1. Timoteju 4,12)

Isus, VeliËanstvo Neba, ostavio je primjer mladima. On je na-porno radio u radionici u Nazaretu za svoj dnevni obrok. Bio jeposluπan svojim roditeljima i nije zahtijevao da upravlja svojimslobodnim vremenom niti da slijedi svoju vlastitu volju. Nemar-nim æivotom mladi nikada ne mogu postiÊi pravo savrπenstvo kaoljudi ni kao krπÊani. Bog nam ne obeÊava udobnost, Ëast ili bogat-stvo u Njegovoj sluæbi, ali nas uvjerava da Êemo biti obdarenisvim potrebnim blagoslovima prilikom progonstva i u svijetu ko-ji Êe doÊi vjeËnim æivotom. Krist neÊe prihvatiti niπta manje odpotpunog posveÊenja Njegovoj sluæbi. Ovo je pouka koju svatkood nas mora nauËiti. ...

Mi smo vidjeli primjere snage koja podupire Ëvrsta vjerskanaËela. ... Lavovi s razjapljenim Ëeljustima nisu mogli odvojitiDaniela od njegovih svakidaπnjih molitvi niti je uæarena peÊ mo-gla natjerati ©adraka i njegove prijatelje da se poklone pred ki-pom koji je postavio Nabukodonozor. MladiÊi koji se Ëvrsto dræenaËela izbjegavat Êe zadovoljstva, radije Êe prkositi boli i bitihrabri Ëak i kada se nau u lavskoj jami i uæarenoj peÊi negobiti nevjerni Bogu. Pogledajte Josipov karakter. Vrlina je bila naoπtroj kuπnji, ali je njezin trijumf bio potpun. U svakoj priliciplemeniti mladi izdræali su kuπnju. Ista uzviπena, nesalomljivanaËela javljala su se u svakoj kuπnji. Gospodin je bio s njima iNjegova rijeË bila im je zakon. ...

Oni koji prouËavaju Bibliju, savjetuju se s Bogom i oslanja-ju na Krista, moÊi Êe mudro postupati u svako vrijeme i u svimokolnostima. Ispravna naËela pokazat Êe se u stvarnom æivotu.Samo od srca primite istinu za ovo vrijeme i neka ona postanetemelj vaπeg karaktera; ona Êe proizvesti Ëvrstinu cilja i uËinitÊe nemoÊnima mamce zadovoljstva, kolebljivost obiËaja, ljubav pre-ma svijetu i popuπtanje sebi. Savjest mora biti prosvijetljena, vo-lja se mora pokoriti. Ljubav prema istini i pravednosti mora vla-dati u duπi i tada Êe se oblikovati karakter koji Nebo moæe pri-hvatiti. (5T 42,43)

82

17. oæujka

Penjati se Petrovim ljestvama“Zbog toga uloæite svu revnost da sa svojom vjerom spojitepoπtenje, s poπtenjem znanje, sa znanjem uzdræljivost, s uz-dræljivoπÊu postojanost, s postojanoπÊu poboænost, s poboæ-noπÊu bratsku ljubav, s bratskom ljubavi ljubav uopÊe!” (2.Petrova 1,5-7)

Ukaæite mladima na Petrove ljestve od osam preËki i postavitenjihova stopala ne na najviπu preËku, veÊ na najniæu, i ozbiljnoih potaknite da se popnu do samog vrha.

Krist ... predstavlja ljestve. Osnova je Ëvrsto priljubljena zaZemlju preko Njegove ljudske naravi. Najviπa preËka dopire doBoæjeg prijestolja zbog Njegove boæanske naravi. Kristova ljud-ska narav grli palo ËovjeËanstvo dok Njegova boæanska narav poËivana Boæjem prijestolju. Mi smo spaπeni penjuÊi se ljestvama preË-ku po preËku gledajuÊi u Krista, dræeÊi se Njega, penjuÊi se korakpo korak do visine Kristovog rasta tako da nas On Ëini mudrima,pravednima, posveÊenima i spaπenima. Vjera, vrlina, znanje, uzdræ-ljivost, postojanost, poboænost, bratska ljubav i ljubav uopÊe preËkesu na ovim ljestvama. Sve ove osobine trebaju se pokazati u ka-rakteru jednog krπÊanina i “ako posjedujete ove kreposti te akonapredujete u njima, one ne dopuπtaju da ostanete ni besposlenini besplodni u pravoj spoznaji naπega Gospodina Isusa Krista.”(6T 147)

Nemojte misliti da ne moæete poËeti s razvojem neke drugevrline sve dok niste usavrπili prethodnu. Ne, one se trebaju ra-zvijati zajedno. ... Svakog dana u svojem æivotu moæete usavrπa-vati ove blagoslovljene osobine, u potpunosti otkrivene u Kristo-vom karakteru. ... (7BC 943)

Nemojte dopustiti da vas svladaju mnogobrojni poslovi kojemorate napraviti u svojem æivotu jer se od vas ne traæi da to sveodjednom uËinite. Primijenite u svakidaπnjem poslu sve svoje spo-sobnosti, iskoristite sve prilike. Cijenite pomoÊ koju vam Bog pruæai penjite se uz ljestve preËku po preËku. Zapamtite da se vaπ æivotsastoji iz dana koje vam Bog daje jedan za drugim i da Êe nebeskiizvjeπtaji pokazati kako ste koristili te prednosti i prilike. Dobroiskoristite svaki poklonjeni dan od Boga da biste na kraju mogliËuti Gospodarove rijeËi: “Dobro, slugo, dobri i vjerni.” (MYP 46)

83

18. oæujka

Dah duπe“Molite se Bogu bez prestanka.” (1. Solunjanima 5,18 — DK)

Molitva je disanje duπe, kanal svih blagoslova. Kada duπakoja se kaje uputi molitvu, Bog promatra njezinu borbu, gledanjezine sukobe i vidi njezinu iskrenost. On stavlja svoj prst nanjezino bilo i zapisuje svaki otkucaj. Nema osjeÊaja koji zatre-peri, nema emocije koja se pokrene, tuge koja baca sjenku, gri-jeha koji prlja duπu niti misli ili namjere koja se stvara a da Onnije upoznat s njom. Ta duπa kupljena je po bezgraniËnoj cijeni ivoljena je posveÊujuÊom ljubavlju koja se ne mijenja.

Molitva upuÊena Velikom LijeËniku za iscjeljenje duπe dono-si Boæje blagoslove. Molitva nas ujedinjuje jedne s drugima i sBogom. Molitva dovodi Isusa na naπu stranu i daje novu snagui svjeæu milost slaboj, zbunjenoj duπi. ...

Naπ Spasitelj, Isus Krist, bio je kuπan u svemu kao i mi, aipak je bio bez grijeha. Uzeo je ljudsku narav, obukao odjeÊu kaoËovjek; imao je ljudske potrebe. Kao Ëovjek, imao je potrebu dazadovolji ono πto mu je nedostajalo, da se oslobodi tjelesnog umora.Molitva koju je upuÊivao svojem Ocu krijepila Ga je za rad ikuπnju. Iz dana u dan On je izvrπavao svoju duænost teæeÊi spasitiduπe. ... Provodio je Ëitave noÊi u molitvi za one koji su bili iskuπa-vani. ...

NoÊi u molitvi koje je Spasitelj proveo na planini ili u pusti-nji bile su od bitnog znaËenja u Njegovoj pripremi za kuπnju skojom se morao suoËiti u danima koji su slijedili. OsjeÊao je po-trebu za okrepljenjem i osvjeæenjem duπe i tijela da bi mogaoodoljeti Sotoninim kuπnjama. Oni koji se bore da æive Njegovimæivotom osjetit Êe istu potrebu. ...

On nam kaæe: “Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËesamog sebe, neka svaki dan uzme kriæ svoj i neka me slijedi.”Sam Krist moæe nas uËiniti sposobnima da se odazovemo Njego-vom pozivu: “Uzmite jaram moj na se i uËite od mene; jer ja samkrotka i ponizna srca.” Ovo znaËi da naπe “ja” svakoga dana moraumrijeti. Krist nam moæe dati plemenit odgovor, æelju da se ær-tvujemo i bijemo Gospodnje bitke postojanom energijom. Najsla-biji, potpomognuti boæanskom miloπÊu, mogu imati takvu snaguda Êe biti i viπe od pobjednika. (RH 30. listopada 1900.)

84

19. oæujka

Tajna uspjeπnosti“U nj se, narode, uzdaj u svako doba; pred njim srca izlije-vajte: Bog je naπe utoËiπte.” (Psalam 62,9; 8 u DK)

Moramo biti viπe na molitvi ako æelimo napredovati u posveÊe-nom æivotu. Kada je vijest istine po prvi put bila objavljena, kolikosmo se molili! Kako Ëesto se Ëuo glas posredniËke molitve u sobi,sjeniku, voÊnjaku ili πumi. »esto smo provodili sate u ozbiljnojmolitvi, po dvoje ili troje zajedno pozivajuÊi se na obeÊanje. »e-sto se Ëuo plaËni jecaj, a onda glas zahvaljivanja i pjesma hvale.Sada je dan Boæjeg dolaska bliæi nego πto smo isprva vjerovali izato bismo trebali biti mnogo ozbiljniji, vatreniji i gorljiviji negou tim ranim danima. Opasnosti koje su pred nama veÊe su sadanego onda. (5T 161,162)

Isus je za vrijeme svojeg zemaljskog æivota upravo u satimamolitve nasamo primao mudrost i silu. Neka mladi slijede Nje-gov primjer i neka u zoru i sumrak odvoje tihe trenutke za raz-govor sa svojim Ocem na nebesima. Neka i tijekom dana uzdiæusvoja srca Bogu. Na svakom koraku naπeg puta On govori: “Jerja, Jahve, Bog tvoj krijepim desnicu tvoju i kaæem ti: ‘Ne boj se,ja ti pomaæem.”’ (Izaija 41,13) Kad bi naπa djeca nauËila ove poukeu jutro svoje mladosti, kakvu bi svjeæinu i silu, kakvu radost izadovoljstvo to unijelo u njihov æivot! (Ed 259)

Neka vam srce puca od Ëeænje za Bogom; za æivim Bogom!Kristov æivot je pokazao πto Ëovjek moæe postiÊi kada stekne su-dioniπtvo u boæanskoj naravi. Sve πto je Krist primio od Boga imi moæemo primiti. Prema tomu, traæite i primit Êete! Ispunjeniustrajnom Jakovljevom vjerom, s Ilijinom nepokolebljivoπÊu, tra-æite da dobijete sve πto je Bog obeÊao!

Neka se u vaπem umu oblikuju slavne zamisli o Bogu! Nekavaπ æivot bude povezan skrivenim vezama s Isusovim æivotom.Onaj koji je zapovjedio svjetlu da zasja u tami, æeli zasjati i uvaπem srcu, udijeliti vam svjetlo spoznaje Boæje slave u osobi IsusaKrista. Sveti Duh Êe uzeti ono πto pripada Bogu i pokazati va-ma, prenijeti kao æivotnu snagu posluπnom srcu. Krist Êe vas po-vesti sve do granice beskraja. MoÊi Êete promatrati slavu iza za-vjese i objaviti ljudima savrπenost Onoga koji uvijek æivi da naszastupa. (COL 149)

85

20. oæujka

Nepokolebljiva vjera“Ali neka iπte s vjerom, bez ikakva sumnjanja, jer je onajkoji sumnja sliËan morskom valovlju koje vjetar podiæe iamo-tamo goni.” (Jakov 1,6)

Molitva i vjera usko su povezane i treba ih zajedno prouËa-vati. U molitvi vjere nalazi se boæansko znanje. To je znanje kojesvatko tko æeli da njegov æivot bude uspjeπan mora razumjeti.Krist kaæe: “Zato vam kaæem: πto god moleÊi pitate, vjerujte daste to veÊ primili, i bit Êe vam.” (Marko 11,24) On jasno daje doznanja da naπe traæenje mora biti u skladu s Boæjom voljom. Mimoramo traæiti ono πto je On obeÊao, i sve πto primimo mora bitiuporabljeno u ispunjavanju Njegove volje. Ako se ispune uvjeti,ispunit Êe se i obeÊanje.

Moæemo traæiti oprost grijeha, Svetoga Duha, narav sliËnuKristovoj, mudrost i snagu da obavljamo Njegovo djelo, kao i svakidar koji je On obeÊao; zatim moramo vjerovati da Êemo primitidar i zahvaliti Bogu πto smo ga primili. Nije potrebno da traæi-mo bilo kakav vanjski dokaz blagoslova. Dar se nalazi u obeÊa-nju i mi se moæemo baviti svojim poslom, sigurni da Bog ono πtoje obeÊao moæe i ispuniti i da Êe dar, koji veÊ imamo, postati stvar-nost kad nam bude najpotrebniji.

Æivjeti tako od svake Boæje rijeËi znaËi predati Mu cijeli svojæivot. Tada Êemo neprekidno osjeÊati svoje siromaπtvo i zavisnost,Ëeænju srca za Bogom. Molitva je prijeko potrebna jer je to æivotduπe. Obiteljska molitva i javna molitva imaju svoje mjesto, alitajni razgovor s Bogom odræava æivot duπe. ...

Uæurbanost, kakva se nikada prije nije mogla vidjeti, zahvaÊasvijet. Zadovoljstva, stjecanje novca, borba za vlast kao i samaborba za opstanak, strahovitom silom zaokupljaju tijelo, um i duπu.Bog progovara usred ove sulude jurnjave. On nas poziva da sepovuËemo u samoÊu i razgovaramo s Njim. “Prestanite i znajteda sam ja Bog.” ...

Ne kratko zaustavljanje u Njegovoj blizini, veÊ osobna vezas Kristom, druæenje s Njim — to je naπa potreba. (Ed 257—261)

86

21. oæujka

»isti u srcu i æivotu“Blago onima koji su Ëista srca, jer Êe Boga gledati.” (Matej5,8)

U Boæji grad neÊe uÊi niπta πto oskvrnjuje. Oni koji Êe jednomstanovati u njemu, moraju joπ ovdje biti Ëistog srca. U onome kojiuËi od Isusa sve Êe viπe jaËati odvratnost prema nepromiπljenomponaπanju, nedoliËnim rijeËima i nepristojnim mislima. Kada Kriststanuje u srcu, misli i ponaπanje bit Êe Ëisti i oplemenjeni.

Ali Isusove rijeËi ... imaju i dublje znaËenje — trebamo bitiËisti ne samo u smislu u kojem svijet razumije neporoËnost, slo-bodni od onoga πto je tjelesno, neokaljani poæudom, nego Ëestitiu skrivenim namjerama i pobudama srca, slobodni od oholosti isamoljublja, skromni, nesebiËni, sliËni djetetu.

Samo se sliËni meusobno cijene. Sve dok u svojem æivotune prihvatite naËelo poærtvovne ljubavi, koja je naËelo Njegovogkaraktera, ne moæete upoznati Boga. ...

Kada Krist doe u svojoj slavi, zli neÊe biti u stanju gledatiGa. Svjetlo Njegove prisutnosti koja je æivot onima koji Ga ljube,zlima je smrt. ... Kada se pojavi, oni Êe traæiti da se sakriju odlica Onoga koji je umro da ih otkupi.

Ali ljudi Ëija su srca oËiπÊena djelovanjem Svetog Duha kojiu njima boravi, potpuno su se promijenili. Oni mogu upoznati Boga.Mojsije je bio sakriven u “pukotini peÊine” kada mu se otkrilaslava Gospodnja; tako Êemo i mi, kada smo sakriveni u Kristu,moÊi gledati Boæju ljubav. ...

Mi Ga veÊ sada, joπ ovdje, gledamo u vjeri. U svojem svaki-daπnjem iskustvu u djelima Njegove providnosti opaæamo Njego-vu dobrotu i samilost. Prepoznajemo Ga u karakteru NjegovogSina. ... Oni koji su Ëista srca vide Boga na novi i privlaËniji na-Ëin kao svojeg Otkupitelja, i dok promatraju neokaljanost i ljup-kost Njegovog karaktera, æele odsjajivati Njegov lik. U Njemugledaju Oca koji Ëezne da zagrli sina pokajnika i srca im se ispu-njavaju neizrecivom radoπÊu i slavom. ...

Oni koji su Ëista srca æive kao da se nalaze u vidljivoj Boæ-joj prisutnosti. I oni Êe Ga gledati licem k licu i u buduÊem bes-mrtnom stanju kao πto Ga je Adam gledao dok je hodio i razgovaraos Bogom u Edenu. (MB 24—27)

87

22. oæujka

Biblijsko posveÊenje odabranih“Posveti ih istinom; tvoja je rijeË istina.” (Ivan 17,17)

Oni koji su posveÊeni istinom æiva su preporuka njezine moÊii predstavnici svojega uskrslog Gospodina. Kristova vjera promi-jenit Êe ukus, posvetiti misli, uzdignuti, oËistiti i oplemeniti du-πu pripremajuÊi krπÊanina sve viπe i viπe za druπtvo nebeskih an-ela. (KH 250)

“Ja sebe samog posveÊujem za njih da i oni budu posveÊeniistinom.” (Ivan 17,19) “Poπto ste pokoravanjem istini oËistili svo-je duπe da postignete bratsku ljubav, Ëistim srcem ljubite æarkojedan drugoga.” (1. Petrova 1,22) “BuduÊi da imamo ova obeÊanja,oËistimo se, ljubljeni, od svake tjelesne i duπevne ljage, i privedi-mo k savrπenstvu svoju svetost u strahu Boæjemu.” (2. KorinÊa-nima 7,1) ...

To je biblijsko posveÊenje. Ono se ne sastoji samo u vanj-skom izgledu ili djelu. To posveÊenje primamo preko istine. To jeistina koju smo primili u srce i koju provodimo u æivot.

Nema biblijskog posveÊenja za one koji odbacuju dio biblij-ske istine. Istina koja svijetli u Boæjoj rijeËi dovoljna je tako danitko ne mora lutati. ... Isus kao Ëovjek bio je savrπen, a ipak jerastao u milosti. “A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milostipred Bogom i ljudima.” (Luka 2,52) »ak i najsavrπeniji krπÊaninmoæe stalno rasti u spoznaji i Boæjoj ljubavi. ...

PosveÊenje nije djelo jednog trenutka, jednog sata ili jednogdana. To je neprestani rast u milosti. ... Sotona æivi, aktivan je ipotrebno je da svakog dana ozbiljno vapimo k Bogu za pomoÊ isnagu da bismo mu se oduprli. Sve dok Sotona vlada, morat Êemose boriti da pobijedimo svoje “ja” i svladamo svoje greπne sklono-sti. Nikada neÊemo moÊi stati i reÊi da smo u potpunosti postiglicilj. ...

KrπÊanski æivot je stalno napredovanje. Isus sjedi kao Onajkoji mijenja i Ëisti svoj narod. Kada se Njegovo obliËje bude odra-æavalo u njima, oni Êe biti savrπeni i sveti, spremni za odlazakna Nebo. (1T 338—340)

88

23. oæujka

Oprez kad su u pitanju sotonska orua“Budite trijezni i bdijte; vaπ protivnik, avao, obilazi kaoriËuÊi lav, traæeÊi koga da proædere. Oduprite mu se Ëvrstiu vjeri, znajuÊi da vaπa braÊa po svijetu podnose iste pat-nje!” (1. Petrova 5,8.9)

Neka svaka duπa bude na oprezu. Suparnik je na vaπem putu.Budite budni, marljivo bdijuÊi da ne biste upali u neku paæljivoskrivenu i dobro pripremljenu zamku a da toga niste ni svjesni.Neka bezbriæni i ravnoduπni budu na oprezu da ne bi dan Gospodnjidoπao na njih kao lopov u noÊi. Mnogi Êe skrenuti sa staze po-niznosti i odbacivπi Kristov jaram, krenut Êe pogreπnim putem.Zaslijepljeni i zbunjeni napustit Êe usku stazu koja vodi do Boæ-jega grada. ...

Onaj koji nadvlada, mora bdjeti jer Sotona pokuπava odvo-jiti Kristove sljedbenike svjetovnim zamkama, grijesima i praz-novjerjem. Nije dovoljno da izbjegavamo uoËljive opasnosti kao inedosljedne pokrete. Mi se trebamo dræati πto bliæe Kristove stranekoraËajuÊi stazom samoodricanja i ærtve. Nalazimo se na neprija-teljskom teritoriju. Onaj koji je izbaËen s Neba, doπao je na Zemljus velikom moÊi. Sa svim raspoloæivim vjeπtinama i sredstvima onnastoji zarobiti duπe. Ukoliko neprestano ne budemo budni, pastÊemo kao lak plijen njegovih bezbrojnih prijevara. (8T 99,100)

Sve je sada zaodjenuto sveËanoπÊu kako bi svi koji vjeruju uistinu za ovo vrijeme to shvatili. Trebali bi raditi po uputama zadan Boæji. Boæji sudovi trebaju se sruËiti na svijet i mi se mora-mo pripremiti za taj veliki dan.

Naπe vrijeme je dragocjeno. Imamo samo nekoliko, samo neko-liko dana kuπnje u kojima se moramo pripremiti za buduÊnost,vjeËni æivot. Ne smijemo si dopustiti da ih provodimo beskorisno.Sa strahom moramo paziti da Boæju rijeË ne Ëitamo samo na brzinui povrπno. (6T 407)

Ako je sve vaπe zanimanje vezano za istinu i pripremu zaovo vrijeme, vi Êete biti posveÊeni istinom i pripremit Êete se zavjeËnost. ... Svi koji propovijedaju istinu moraju nastaviti djelopripreme, sve dok ne stanemo pred Boæje prijestolje bez mane,mrlje, nedostatka ili bilo Ëega sliËnog. Bog Êe vas oËistiti ako Muse predate u procesu ËiπÊenja. (2T 111)

89

24. oæujka

Postojanost u svakoj kuπnji“Prinesite Bogu sami sebe ... a svoje udove kao oruæje pra-vednosti u sluæbu Bogu! Grijeh, naime, neÊe gospodariti nadvama.” (Rimljanima 6,13.14)

Postoji samo jedna sila koja moæe slomiti moÊ zla u ljudskimsrcima, a to je Boæja sila u Kristu Isusu. ... Samo Njegova milostmoæe nas osposobiti da se odupremo i obuzdamo sklonosti svojegreπne naravi. (MH 428)

BezgraniËna vrijednost ærtve koja je bila potrebna za naπeotkupljenje otkriva Ëinjenicu koliko je grijeh straπan. Po grijehusav ljudski organizam je poremeÊen, um izopaËen, maπta iskva-rena. Grijeh je degradirao sposobnosti duπe. Kuπnje koje dolazeizvana nalaze plodno tlo u srceu, a stopala se neprimjetno okre-Êu zlu. Kao πto je ærtva u naπu korist bila potpuna, tako i naπeobnavljanje od uprljanosti grijehom treba biti potpuno. Ne posto-ji greπno djelo koje Êe Zakon opravdati, ne postoji nepravednostkoja Êe izbjeÊi osudu. Kristov æivot bio je savrπeno ispunjenje svihzahtjeva Zakona. On je rekao: “Ostat Êete u mojoj ljubavi akobudete vrπili moje zapovijedi, kao πto sam i ja vrπio zapovijediOca svog te ostajem u njegovoj ljubavi.” (Ivan 15,10) Njegov æivotnama je uzor posluπnosti i sluæbe. (8T 312)

I danas Sotona podmeÊe iste kuπnje koje je postavljao Kri-stu nudeÊi nam sva kraljevstva ovoga svijeta u zamjenu za naπuodanost. Ali nad onim koji gleda na Isusa kao na poËetak i svrπetaksvoje vjere, Sotonine kuπnje nemaju moÊ. On ne moæe navesti nagrijeh onoga koji vjerom prihvaÊa vrline Onoga koji je bio kuπanu svemu kao i mi, a ipak nije sagrijeπio. (1SM 224)

Istjerivanje grijeha je djelo same duπe. Istina, mi nemamosile da se sami oslobodimo Sotonine vlasti, ali kad se æelimo oslo-boditi grijeha, i u svojoj velikoj potrebi zavapimo za silom kojaje izvan i iznad nas, snage duπe povezuju se s boæanskom silomSvetog Duha, te se sad pokoravaju nalozima volje u ispunjavanjuBoæje volje. (DA 466)

Bog Êe imati narod koji Ëezne za dobrim djelima stojeÊi Ëvr-sto usred zagaenja ovog pokvarenog doba. Bit Êe to narod kojiÊe se Ëvrsto dræati boæanske snage i ostati postojan u svakoj kuπnji.(3T 472)

90

25. oæujka

Zaπto se kuπnja oteæe?“Ne odustaje Gospodin od izvrπenja obeÊanja, kako to nekimisle, nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgu-bi, nego da svi pristupe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9)

Bila mi je pokazana opasnost koja nam prijeti kao narodu,da postajemo sve sliËniji svijetu nego Kristu. Sada smo na gra-nici vjeËnog svijeta, ali nas neprijatelj nastoji uvjeriti da je krajvremena daleko. Sotona Êe uporabiti sva moguÊa sredstva kakobi zaveo one koji dræe Boæje zapovijedi i Ëekaju Spasiteljev dola-zak na oblacima s velikom silom i slavom. Pokuπavat Êe zavestiπto veÊi broj njih da misle kako je daleko straπni dan i da budusliËni svijetu povodeÊi se za njegovim obiËajima. Bila sam uzne-mirena kad sam vidjela da duh svijeta vlada mnogima koji tvrdeda visoko cijene istinu. ...

S obzirom na kratkoÊu vremena, mi kao narod trebamo bdjetimoliti se i ni u kom sluËaju ne smijemo sebi dopustiti da zane-marimo sveËano djelo pripreme za veliki dogaaj koji je pred nama.BuduÊi da se vrijeme kraja oËigledno produæilo, mnogi su postalibezbriæni i ravnoduπni u pogledu svojih rijeËi i djela. Oni ne uvi-aju opasnost koja im prijeti i ne shvaÊaju Boæju milost koja jeproduæila njihovu kuπnju da bi mogli imati vremena oblikovatikarakter za buduÊi vjeËni æivot. Svaki trenutak ima golemu vri-jednost. Ovo vrijeme nije im dano da ga uporabe u nastojanju daosiguraju sebi udoban æivot na Zemlji, veÊ da pobijede svakinedostatak u svojem karakteru i pomognu drugima primjerom iosobnim trudom da vide ljepotu svjetla. Bog ima na Zemlji na-rod koji u vjeri i svetoj nadi utire put brzom ispunjavanju prore-Ëenih dogaaja i nastoji oËistiti svoje duπe posluπnoπÊu istini dase ne bi naπao bez svadbenog ruha kad se Krist pojavi. ...

Znaci, proreËeni u proroËanstvu, brzo se ispunjavaju oko nas.Ovo bi trebalo potaknuti svakog pravog Kristovog sljedbenika dagorljivo radi. (4T 306,307)

91

26. oæujka

Tvoj sluËaj je na redu!“Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Su-da!” (Otkrivenje 14,7)

Godine 1844. naπ Veliki sveÊenik uπao je u najsvetije mjestou nebeskom Svetiπtu da bi otpoËeo rad istraænog suda. (1SM 125)

Kad se na sudu otvore knjige s izvjeπtajima, pred Boga do-laze æivoti svih koji su uzvjerovali u Isusa. PoËinjuÊi s onima kojisu prvi æivjeli na zemlji, naπ Zastupnik iznosi sluËajeve naraπta-ja za naraπtajem i zavrπava sa æivima. Svako se ime spominje,svaki sluËaj temeljito ispituje. Neka se imena prihvaÊaju, a nekaodbijaju. Ako su Ëiji grijesi ostali zapisani u knjigama, nepoka-jani i neoproπteni, ta Êe imena biti izbrisana iz knjige æivota. ...

Mi sad æivimo u vrijeme velikog dana pomirenja. Dok je ve-liki sveÊenik u zemaljskoj sluæbi vrπio pomirenje za Izraelce, odsvih se zahtijevalo da poste, kaju se zbog grijeha i ponize predGospodinom, jer bi u protivnom bili uklonjeni iz naroda. Na istinaËin svi koji bi htjeli da im imena ostanu u knjizi æivota tre-baju sada, u ovih nekoliko preostalih dana svoje probe, postitipred Bogom, æalosni zbog grijeha i iskreno se kajuÊi. Oni morajuduboko, temeljito ispitati srce. ... Sve koji æele pokoriti zle naklonostikoje njima nastoje zagospodariti oËekuje ozbiljna borba. Pripre-ma je osobna stvar. Mi se ne spaπavamo u skupinama. »istoÊa ipoboænost jednoga neÊe nadoknaditi nedostatke ovih osobina koddrugoga. ... Svatko mora biti ispitan i naen bez ljage i bez bore,bez iËega tomu sliËna. (GC 483,489.490)

Svima koji su se istinski pokajali za grijeh i vjerom se pozvalina Isusovu krv kao na svoju ærtvu pomirnicu, bit Êe pored imenau nebeskim knjigama napisano: oproπteno. BuduÊi da su postalidionicima Kristove pravednosti, a ustanovljeno je da im je karaktersukladan s Boæjim Zakonom, njihovi Êe grijesi biti izbrisani a onisami proglaπeni dostojnima vjeËnog æivota. Gospodin izjavljuje prekoproroka Izaije: “A ja, ja radi sebe opaËine tvoje briπem, i grijehase tvojih ne spominjem.” (Izaija 43,25) (GC 483)

92

27. oæujka

Uzor kojem moæete vjerovati“Obucite se u bojnu opremu Boæju da se mognete suprot-staviti avolskim napadima!” (Efeæanima 6,11)

Svako oæivljavanje Boæjeg djela potiËe kneza zla na joπ veÊuaktivnost. Sada ulaæe krajnje napore za zavrπnu bitku protiv Kristai Njegovih sljedbenika. Ubrzo Êe se pred nama otkriti posljednjavelika obmana. Antkrist Êe pred naπim oËima izvesti svoja Ëudo-tvorna djela. Njegova Êe imitacija biti toliko sliËna izvorniku daÊe ih biti nemoguÊe razlikovati, osim putem Svetoga pisma. Nje-govim se svjedoËanstvom mora ispitati svaka tvrdnja i svako Ëu-do. ...

Samo Êe oni koji su svoj um utvrdili istinama Biblije moÊiopstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. Svaka Êe se duπa naÊipred ozbiljnim ispitom: Trebam li Boga sluπati viπe nego ljude?OdluËujuÊi trenutak je pred vratima. Stoje li naπe noge Ëvrstona stijeni Boæje nepromjenjive RijeËi? Jesmo li spremni odluËnostati u obranu Boæjih zapovijedi i vjere u Isusa? ...

Prva je i najveÊa duænost svakog razumnog biÊa da nauËi izSvetog pisma πto je istina, i da onda hodi u svjetlosti i hrabridruge da slijede njegov primjer. Svakog dana trebamo marljivoprouËavati Bibliju, odvagujuÊi svaku misao i usporeujuÊi redaks retkom. Svoje miπljenje trebamo oblikovati uz boæansku pomoÊ,buduÊi da pred Bogom odgovaramo sami za sebe. ...

Isus je obeÊao svojim uËenicima: “A Branitelj, Duh Sveti, kojegaÊe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svegaπto vam rekoh.” (Ivan 14,26) Ali se Kristovo uËenje mora prethodnopohraniti u naπem umu kako bi nas Boæji Duh mogao u trenut-ku opasnosti na njega podsjetiti. ...

Kad doe vrijeme kuπnje, otkrit Êe se oni koji su Boæju RijeËuËinili pravilom svog æivota. ... Neka se podigne protivljenje, nekazavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspaliprogonstvo, i poloviËni Êe se i licemjerni krπÊani pokolebati i od-reÊi vjere; ali Êe pravi krπÊanin stajati Ëvrsto kao stijena, s ja-Ëom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. (GC 593—602)

93

28. oæujka

Sveto pismo je naπa zaπtita“Zar nisu svi (aneli) sluæbujuÊi duhovi πto se obiËavajuslati da sluæe onima koji imaju baπtiniti spasenje?” (Heb-rejima 1,14)

Sve dok Boæji narod Ëuva svoju vjernost prema Njemu, svedok se dræi æivom vjerom za Isusa, pod zaπtitom je nebeskih anelai Sotoni neÊe biti dopuπteno da ostvari svoje paklene planove nadnjim da bi ga uniπtio. Ali oni koji se odvoje od Krista zbog grije-ha, u velikoj su opasnosti. ...

Sotona je sada mnogo ozbiljnije zaposlen u igri za æivot duπanego πto je to Ëinio prije; i dok ne budemo neprestano budni, onÊe stavljati u naπa srca ponos, ljubav prema sebi i prema svijetui mnoge druge zle stvari. On Êe se takoer posluæiti svim mogu-Êim sredstvima da pokoleba naπu vjeru u Boga i u istine Nje-gove rijeËi. Ako nismo stekli duboko iskustvo s Bogom i ako te-meljito ne poznajemo Njegovu rijeË, neprijatelj Êe nas zavesti nanaπu propast svojim zabludama i izvrtanjem istine. Laæna nau-Ëavanja potkopat Êe temelje mnogih zato πto nisu nauËili razli-kovati laæ od istine. Naπa jedina zaπtita od Sotoninih lukavstavajest marljivo prouËavanje Svetog pisma, razboritost u razumije-vanju razloga naπe vjere i vjerno obavljanje svih duænosti. Popuπ-tanje jednom grijehu prouzroËit Êe slabost i tamu, a nas podvrg-nuti æestokim kuπnjama. ...

Da li mi otvaramo vrata naπeg srca Isusu, a zatvaramo sva-ku moguÊnost ulaska Sotoni? Dobivamo li svakog dana sve jas-nije svjetlo i veÊu snagu da bismo mogli ostati u Kristovoj pra-vednosti? Praznimo li svoja srca od sebiËnosti ËisteÊi ih i pri-premajuÊi se da primimo kasnu kiπu s Neba? ...

Posao pobjeivanja veliki je posao. HoÊemo li ga se prihva-titi svom snagom i ustrajnoπÊu? Sve dok to ne uËinimo, naπa “pr-ljava haljina” neÊe biti uzeta od nas. Nemojmo oËekivati da Êeona s nas biti strgnuta na silu; mi najprije moramo pokazati æe-lju da je se rijeπimo. Moramo nastojati ukloniti grijeh iz sebeoslanjajuÊi se na zasluge Kristove krvi; pa kada dou nevolje ineprijatelj bude vrπio pritisak na nas, hodit Êemo meu aneli-ma. (RH 19. studenoga 1908.)

94

29. oæujka

Boæje obeÊanje o zaπtiti“Gospodin moæe izbaviti prave πtovatelje iz kuπnje, a bez-boænike saËuvati za dan Suda da ih kazni.” (2. Petrova 2,9)

U vrijeme nevolje koje je pred nama, Bog obeÊava da Êezaπtititi one koji su saËuvali rijeË Njegovog strpljenja. ... Stup odoblaka, koji objavljuje gnjev i uæas prijestupnicima Boæjeg zako-na, bit Êe svjetlo, milost i osloboenje onima koji su dræali Boæjezapovijedi. MoÊna ruka koja je tako jaka da moæe smrviti bun-tovnike, oslobodit Êe vjerne. Svaki vjernik sigurno Êe biti dove-den u tor izbavljenih ... Kakvu Êeπ ulogu ti odigrati u zavrπnimprizorima povijesti ovoga svijeta? ... Jesi li svjestan velike pri-preme koja se odvija i na Nebu i na Zemlji? ... Neka se nitko neigra s grijehom koji je izvor svake nevolje u naπem svijetu. ...Neka sudbina vaπe duπe ne bude u neizvjesnosti. Budite naËistos time jeste li u svemu na Gospodnjoj strani. Neka vam iz iskre-nog srca i s drhtavih usana silazi pitanje: “Tko Êe opstati kad seon pojavi?” (Malahija 3,2) Jeste li u ovim posljednjim dragocje-nim satima vremena milosti uËinili sve da u zgradu svojeg ka-raktera ugradite najbolji materijal? Jeste li oËistili svoju duπu odsvake mrlje? Idete li za svjetlom? Odgovaraju li vaπa djela ispovi-jedanju vaπe vjere?

UtjeËe li na vas Boæja milost koja omekπava i popravlja? ...Dopuπtate li svojem svjetlu da svijetli kako bi obasjalo narodekoji ginu u svojim grijesima? Jeste li svjesni da ste pozvani uobranu Boæjih zapovijedi od onih koji ih gaze?

MoguÊe je biti poloviËan, formalan vjernik i tako se naÊi laki izgubiti vjeËni æivot. MoguÊe je da netko ispunjava neke biblij-ske propise pa se zato smatra krπÊaninom, a da ipak propadnejer mu nedostaju osobine koje su prijeko potrebne krπÊanskomkarakteru. ... Dok joπ ima milosti i Spasitelj joπ posreduje, spre-mimo se temeljito za vjeËnost. ...

Velika kriza je upravo pred nama. Da bismo se suoËili s ispitomi kuπnjama i obavili pripreme, potrebna nam je ustrajna vjera.Meutim, mi moæemo slavno trijumfirati. Nijedna duπa koja bdi-je, moli se i vjeruje, neÊe biti uhvaÊena u neprijateljevu zamku.(6T 404,405)

95

30. oæujka

Duboko i æivo iskustvo“Kako Êemo pobjeÊi ne marivπi za toliko spasenje? koje po-Ëe Gospodin propovijedati, i oni koji su Ëuli potvrdiπe me-u nama.” (Hebrejima 2,3 — DK)

Pokazano mi je da ne bismo trebali odgaati Gospodnji dola-zak. Aneo je rekao: “Pripremite se, pripremite se za ono πto trebadoÊi na zemlju. Neka vaπa djela odgovaraju vaπoj vjeri.” Vidjelasam da naπ um mora biti usmjeren k Bogu, a naπ utjecaj bi tre-bao svjedoËiti za Boga i Njegovu istinu. Mi ne moæemo dati ËastBogu ako smo nemarni i ravnoduπni. ... Moramo ozbiljno nasto-jati osigurati spasenje svojih duπa kao i drugih. Sve πto je vaænotreba biti vezano za ovo, a sve ostalo trebalo bi biti u drugomplanu.

Promatrala sam ljepotu Neba. Sluπala sam anele kako ushi-Êeno pjevaju odajuÊi hvalu, Ëast i slavu Isusu. Tada sam moglarazumjeti poneπto od divne ljubavi Boæjeg Sina. On je napustiosvu svoju slavu i Ëast na Nebu u æelji da nas spasi i sa strplje-njem i poniznoπÊu prihvatio pogrde i prijezir kojim su Ga ljudiobasipali. Bio je izbijen, ranjen i slomljen, a zatim razapet nakriæ Golgote gdje je podnio najstraπniju smrt da bismo mi bilioprani Njegovom krvlju, uskrsnuli i æivjeli s Njime u stanovimakoje nam je otiπao pripremiti. Tamo Êemo uæivati u svjetlu i sla-vi Neba sjedinjujuÊi svoje glasove s pjesmama anela.

Vidjela sam da je Ëitavo Nebo zainteresirano za naπe spase-nje. Zar Êemo biti ravnoduπni kao da je svejedno hoÊemo li bitispaπeni ili izgubljeni? Zar Êemo prezreti ærtvu koja je bila prine-sena za nas? ...

Nama je dana Knjiga da nas vodi kroz opasnosti mraËnogsvijeta k Nebu. Ona nas uËi kako moæemo izbjeÊi boæanski gnjev,govori nam o stradanju koje je Krist podnio za nas, o velikoj ær-tvi koju je pristao podnijeti da bismo mi bili spaπeni i radovalise zauvijek u Boæjoj prisutnosti. ...

ObliËje poboænosti nikoga neÊe spasiti. Svatko mora doæiv-jeti duboko i æivo iskustvo. Samo Êe ga to spasiti u vrijeme nevolje.Tada Êe svaËija djela biti okuπana, i ako smo zidali zlato, srebroi drago kamenje, naÊi Êemo zaklon pod πatorom Gospodnjim. (1T123—125)

96

31. oæujka

“Pripremite se, pripremite se,pripremite se”

“Pripravi se, Izraele, da susretneπ Boga svoga!” (Amos 4,12)

Kad bi se danas Krist pojavio na nebeskim oblacima, tko ...bi bio spreman da Ga susretne? Pretpostavimo da budemo pre-neseni u kraljevstvo nebesko upravo onakvi kakvi jesmo. Bismoli bili spremni ujediniti se sa svecima Boæjim, æivjeti u skladu skraljevskom obitelji, djecom nebeskog Kralja? Na koji naËin stese pripremili za sud? Jeste li se pomirili s Bogom? Æelite li po-moÊi onima oko sebe u svojoj kuÊi, svojim susjedima, onima s ko-jima dolazite u kontakt a koji ne dræe Boæje zapovijedi? ... Spre-mamo li se da susretnemo Kralja? ...

Kad bismo mogli biti primljeni na Nebo onakvi kakvi smo,koliko nas bi moglo gledati Boga? Koliko nas ima svadbeno ru-ho? Koliko je onih koji su bez mane i nedostatka ili takvoga Ëe-ga? Koliko je nas vrijedno da dobije krunu æivota? ... Poloæaj neËini Ëovjeka. Krist je taj koji Ëini Ëovjeka vrijednim da dobije krunuæivota koja neÊe nestati. (GCB 6. travnja 1903.)

Moj je pogled bio upravljen na ostatak Boæjeg naroda na Zem-lji. Aneo im je govorio: “Æelite li izbjeÊi sedam posljednjih zala?... Ako æelite, morate umrijeti da biste mogli æivjeti. Budite spre-mni, budite spremni, budite spremni! Morate biti spremniji negoπto ste sada. ... Ærtvujte sve za Boga. Stavite na Njegov oltar sebe,svoje imanje i sve kao æivu ærtvu. Sve se mora dati da bi se uπlou slavu.” (EW 66,67)

Krist dolazi u velikoj sili i slavi. On dolazi u svoj svojoj slavii u slavi svojega Oca. ... Dok nepokajani budu bjeæali od Njegoveprisutnosti, Njegovi sljedbenici Êe se radovati. ... Svojim vjernimsljedbenicima Krist je bio svakodnevni pratilac i najbliskiji pri-jatelj. Oni su æivjeli u tijesnoj povezanosti i stalnoj zajednici sBogom. Nad njima se pokazala slava Gospodnja. ... Sada se oniraduju nepomuÊenim zrakama sjaja i slave Kralja kraljeva u Nje-govom veliËanstvu i krasoti. Oni su spremni za zajednicu Nebajer im je Nebo joπ ovdje bilo stalno u srcu. (COL 420,421)

Ako ste danas pravi pred Bogom, bili biste spremni kad biKrist danas doπao. (IHP 227)

97

1. travnja

NajveÊi posao na svijetu“Tada im reËe: ‘Idite po svem svijetu i propovijedajte Ra-dosnu vijest svakom stvorenju!’’ (Marko 16,15)

“Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakomstvorenju’’ Kristova je zapovijed Njegovim sljedbenicima. To neznaËi da su svi pozvani da budu propovjednici ili misionari u pra-vom smislu rijeËi, ali svi mogu biti Njegovi suradnici u objavlji-vanju Radosne vijesti svojim bliænjima. Zapovijed je upuÊena svima,velikima i malima, obrazovanima i neobrazovanima, starima i mla-dima. (Ed 264)

Na svakome tko zna istinu za ovo vrijeme poËiva odgovornostda i druge obavijesti o tome. Kristovi sluge u velikoj su mjeriodgovorni za dobrobit i spasenje svijeta. Oni trebaju biti Boæjisuradnici u radu za zadobivanje duπa. (RH 10. oæujka 1904.)

Tema koja privlaËi srce greπnika jest Krist i Njegovo raspe-Êe. Na kriæu, na Golgoti, Isus je otkriven svijetu u neusporedivojljubavi. Predstavljajte Ga tako gladnom mnoπtvu i svjetlo Njego-ve ljubavi privuÊi Êe ljude iz tame k svjetlu, iz grijeha k posluπ-nosti i pravom svjetlu. Promatranje Krista na Golgoti uzdiæe kaoniπta drugo svijest o tome koliko je grijeh gnusan. (RH 22. stude-noga 1892.)

HoÊe li Ëlanovi naπe crkve dræati svoj pogled stalno upravljenna raspetog i uskrslog Spasitelja u kojem su usredotoËene svenaπe nade u vjeËni æivot? Ovo je naπa poruka, naπ argument, naπadoktrina, opomena nepokajanima, ohrabrenje za one koji tuguju— nada za svakog vjernika. Ako u srcu ljudi uspijemo probuditizanimanje i navedemo ih da svoj pogled usmjere na Krista, mo-æemo uËiniti i sljedeÊi korak upuÊujuÊi ih da svoj pogled ne ski-daju s Janjeta Boæjeg. ... Onaj Ëiji je pogled stalno usmjeren naKrista, bit Êe spreman da se odrekne svega. Umrijet Êe sebiËno-sti. Vjerovat Êe u potpunosti u RijeË Boæju koja je tako veliËan-stvena i Ëudesno uzviπena u Kristu. (6BC 1113)

Prednost svakog krπÊanina nije samo u tome da Ëeka na Gos-podnji dolazak, nego i da ga ubrza. Kako bi se brzo u ovome svijetuposijalo sjeme Evanelja kad bi donosili rodove svi oni koji kaæuda Ga ljube! Tada bi posljednja æetva brzo sazrela i Krist bi do-πao skupiti dragocjeno æito. (8T 22,23)

98

2. travnja

Poruka s kriæa“A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osim kriæemGospodina naπega Isusa Krista, po kome je meni razapetsvijet i ja svijetu!’’ (GalaÊanima 6,14)

Bog mi je dao poruku za svoj narod. ... Kupljeni ste skupo izato sve ono πto jeste i imate treba biti uporabljeno na slavu Bo-gu i za dobro vaπih bliænjih. Krist je umro na kriæu da spasi svi-jet od smrti zbog grijeha. On traæi vaπu suradnju u ovom poslu.Vi trebate biti Njegova desna ruka. S ozbiljnim naporom, neu-morni u poslu trebate nastojati spasiti izgubljene. ...

PreobraæavajuÊa sila Kristove milosti oblikuje onoga koji dajesebe u Boæju sluæbu. ... On viπe neÊe biti ravnoduπan prema du-πama koje oko njega propadaju. ... On shvaÊa da svaki dio NjegovogbiÊa pripada Kristu koji ga je otkupio od ropstva grijeha; svakitrenutak njegove buduÊnosti otkupljen je dragocjenom æivotodav-nom krvlju Boæjeg jedinoroenog Sina.

Cijenite li ærtvu prinesenu na Golgoti toliko duboko da stevoljni svaki drugi interes podrediti djelu spaπavanja duπa? Istasnaga æelje da spasi greπnike koji je obiljeæio æivot Spasitelja,obiljeæava i æivote Njegovih istinskih sljedbenika. KrπÊanin ne æeliæivjeti samo za sebe. On Êe s oduπevljenjem posvetiti sve πto imai jest sluæbi za Gospodara. Pokretat Êe ga neopisiva æelja da zado-biva duπe za Krista. ...

Kako mogu na najbolji moguÊi naËin veliËati Onoga koji meje stvorio i otkupio? Ovo je pitanje koje si trebamo postavljati.Onaj koji je doista obraÊen, s ozbiljnom zabrinutoπÊu nastoji izbavitione koji su joπ uvijek pod Sotoninom vlaπÊu. ...

Ostalo nam je joπ jako malo vremena da se pripremimo zavjeËnost. ... Ljudima je potrebna istina i s ozbiljnim naporima punimvjere trebamo s njima uspostaviti komunikaciju. Za duπe se trebamoliti, raditi i traæiti ih. ...

Na nama leæi ozbiljna odgovornost da upozorimo svijet odolazeÊem sudu. ... Bog poziva svoju Crkvu da ustane i obuËe seu silu. Treba osvojiti krune besmrtnosti i zadobiti nebesko kra-ljevstvo, a svijet koji gine u neznanju treba biti prosvijetljen. (7T9—12,16)

99

3. travnja

Pokrenuti ljubavlju“Ovu zapovijed imamo od njega: tko ljubi Boga, neka ljubii svoga brata!’’ (1. Ivanova 4,21)

Ljubav je temelj poboænosti. ©to god tko govorio, nema Ëisteljubavi prema Bogu ukoliko nema nesebiËne ljubavi prema svo-jem bratu. ... Kad se naπe ja stopi s Kristom, ljubav Êe se spon-tano pojaviti. Savrπenost krπÊanskog karaktera dostiÊi Êemo kadse u naπem srcu bude neprestano javljala æelja da pomognemobliænjima i da im donesemo blagoslov — kad nebesko sunËevo svje-tlo ispuni naπe srce i pokaæe se na naπem licu. ...

Povezani s Kristom, bit Êemo povezani i sa svojim bliænjimazlatnim karikama lanca ljubavi. Tada Êe se i suÊut i saæaljenjekoje je Krist pokazivao pokazati i u naπem æivotu. Mi neÊemoËekati da siromaπni i unesreÊeni dou k nama. NeÊe biti potreb-no da nas netko preklinje da bismo poËeli suosjeÊati s patnjamadrugih. Bit Êe nam isto tako prirodno da priskoËimo u pomoÊ si-romaπnima i napaÊenima kao πto je Kristu bilo prirodno da ide iËini dobro. ... Slava Neba podiæe pale i tjeπi oæaloπÊene. ...

Bog ne priznaje nikakve razlike po nacionalnosti, rasi ili dru-πtvenom sloju. ... Svi su ljudi stvaranjem pripadnici iste obitelji,svi su sjedinjeni otkupljenjem. Krist je doπao sruπiti svaki zidrazdvajanja, otvoriti svaki odjel Hrama, kako bi svaka duπa dobi-la slobodan pristup Bogu. Njegova je ljubav tako πiroka, dubokai sveobuhvatna da svugdje prodire. Ona izvlaËi iz kruga Sotoni-nog utjecaja jadne duπe koje su bile zavedene... Ona ih stavljau blizinu Boæjeg prijestolja koje je okruæeno dugom obeÊanja. ...

Krist æeli uzdiÊi svakoga komu je stalo do zajedniπtva s Njim,kako bismo i mi bili jedno s Njim kao πto je On jedno sa svojimOcem. On nam dopuπta da doemo u dodir s napaÊenima i na-stradalima da bi nas izvukao iz naπe sebiËnosti; On se trudi dau nama razvije osobine svojeg karaktera — saæaljenje, njeænost iljubav. ... Gospodin objavljuje: “Ako budeπ mojim putovima hodioi mojih se pridræavao naredaba, ti Êeπ biti upravitelj u Domu mo-jemu... i dat Êu ti pristup meu one koji ondje stoje” — meuanele koji okruæuju Njegovo prijestolje (Zaharija 3,7). Surau-juÊi s nebeskim biÊima u njihovom djelu na Zemlji, mi se priprav-ljamo za druæenje s njima na nebesima. (COL 384—389)

100

4. travnja

Mjesto gdje se poËinje sasvjedoËenjem

“Daj da nam sinovi budu kao biljke πto rastu od mladostisvoje; a kÊeri naπe kao stupovi ugaoni, krasne poput hram-skog stupovlja.’’ (Psalam 144,12)

Naπ rad za Krista treba poËeti u obitelji. ... Nema vaænijegmisionarskog polja od ovoga. (6T 429)

Sretni su roditelji Ëiji je æivot stvarni odsjaj boæanskog æi-vota, tako da Boæja obeÊanja i zapovijedi pobuuju u djeci za-hvalnost i πtovanje; roditelji Ëija njeænost, praviËno postupanje istrpljenje tumaËe djetetu Boæju ljubav, pravdu i trpljenje, i kojitime πto uËe svoje dijete da ih voli, ima u njih povjerenja i budeim posluπno, uËe ga istodobno da voli, ima povjerenja i bude po-sluπno svom nebeskom Ocu. Roditelji koji u dijete usade jedantakav dar, poklonili su mu blago dragocjenije od bogatstva svihvjekova — blago koje Êe ostati za vjeËnost. (MH 375,376)

Bog æeli da svako dijete joπ u ranoj dobi bude Njegovo, dabude posvojeno u Njegovu obitelj. Koliko god bila mlada, ona mogubiti Ëlanovi vjernoga doma i steÊi najdragocjenija iskustva. Moguimati njeæna srca spremna da prime dojmove koji Êe trajati vjeË-no. Ona mogu imati srca koja su puna povjerenja i ljubavi pre-ma Isusu i æive za Isusa. Krist Êe ih uËiniti malim misionarima.»itav smjer njihovih misli moæe biti promijenjen tako da neÊe uæi-vati u grijehu, veÊ Êe ga se kloniti i mrziti ga. (CT 169)

Odgojem i primjerom roditelji trebaju uËiti svoju djecu da radeza neobraÊene. Djeca bi trebala biti tako odgojena da mogu su-osjeÊati sa starijima i oæaloπÊenima i pokuπati olakπati patnje jad-nima i napaÊenima. ... Od njihovih najranijih godina u njih tre-ba biti usaeno samoodricanje i poærtvovnost za dobro drugih inapredak Kristova djela kako bi mogla biti radnici za Krista. ...

Bog je tako uredio da obitelji na Zemlji budu simbol nebe-ske obitelji. KrπÊanski domovi, utemeljeni i rukovoeni u suglas-nosti s Boæjim planom, spadaju u Njegova djelotvorna sredstvaza oblikovanje krπÊanskog karaktera i napredak Njegovog djela.(6T 429,430)

101

5. travnja

Svijet se nalazi u potrebi“Stog se pravo od nas udaljilo, zato pravda ne dopire donas. Nadasmo se svjetlosti, a ono tama; i vidjelu, a ono utmini hodimo.’’ (Izaija 59,9)

Ima mnogo onih koji Ëitaju Sveto pismo a ne mogu razumjetinjegovo pravo znaËenje. Po svemu svijetu muπkarci i æene s Ëeæ-njom gledaju prema Nebu. Molitve, suze i molbe uzdiæu se iz duπakoje Ëeznu za svjetlom, miloπÊu i Svetim Duhom. Mnogi su narubu kraljevstva; samo Ëekaju da budu prigrljeni. (AA 109)

Posvuda sreÊemo srca koja vape za neËim πto nemaju. OnaËeznu za silom koja Êe im dati pobjedu nad grijehom, za silomkoja Êe ih izbaviti iz okova zla, za silom koja Êe im dati zdravlje,æivot i mir. Mnogi od onih koji su nekada poznavali silu BoæjeRijeËi, i æivjeli tamo gdje nitko ne priznaje Boga, sada Ëeznu zaboæanskom prisutnosti.

Svijetu danas treba ono πto mu je trebalo i prije devetnaeststoljeÊa — Kristovo otkrivenje. Treba izvrπiti veliko djelo reforme,a samo se Kristovom miloπÊu moæe dovrπiti djelo tjelesne, umnei duhovne obnove.

Kristov Êe naËin rada sam omoguÊiti pravi uspjeh u doticajus ljudima. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao onaj kome jena srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju suÊut, sluæioim u njihovim potrebama i zadobio njihovo povjerenje. Zatim ihje pozvao: “Hajdete za mnom.”

Pribliæimo se ljudima osobnim naporima. ... Trebamo plakatis onima koji plaËu, radovati se s onima koji se raduju. PraÊensilom uvjeravanja, silom molitve, silom Boæje ljubavi, ovaj rad neÊei ne moæe biti besplodan. (MH 143,144)

Nebeski umovi Ëekaju na suradnju ljudskih pomoÊnika, daotkriju svijetu πto ljudska biÊa mogu postati i πto se moæe postiÊiu zajednici s Boæanskim, za spasenje duπa koje su pred propasti.Ne postoji granica upotrebljivosti onoga koji, ostavljajuÊi svoje “ja”,omoguÊuje Svetome Duhu da djeluje na njegovo srce i koji æiviæivotom u cijelosti posveÊenom Bogu. (MH 159)

102

6. travnja

PouËavanje od kuÊe do kuÊe“(Vi znate) kako nisam niπta od onoga πto je korisno pro-pustio da vam saopÊim i da vas pouËim javno i po kuÊa-ma.’’ (Djela 20,20)

Meu Ëlanovima naπih crkava trebalo bi biti mnogo viπe radaod kuÊe do kuÊe u davanju biblijskih satova i πirenju literature.... Dok sijemo pokraj svake vode, shvatit Êemo da Êe onaj kojimnogo sije obilato æeti.

Kristov primjer moraju slijediti oni koji govore da su Nje-gova djeca. Ublaæite tjelesne potrebe svojih bliænjih, a njihovazahvalnost poruπit Êe prepreke i omoguÊiti vam da doprete do nji-hovih srca. ... Æene se mogu ukljuËiti u taj posao kao i muπkarci.... One mogu po kuÊama raditi ono πto ne mogu muπkarci, a toje rad koji dopire do unutarnjeg æivota. One se mogu pribliæitisrcima onih do kojih muπkarci ne mogu doprijeti. Njihov rad jepotreban. Razborite i ponizne æene mogu napraviti dobar posaou objaπnjavanju istine ljudima u njihovim domovima. Tako ob-jaπnjena Boæja rijeË djelovat Êe kao kvasac i ... obratit Êe se Ëita-ve obitelji. ... U obiteljskom krugu, pokraj kamina svojih susje-da, kraj bolesniËke postelje, moæete tiho Ëitati Sveto pismo i go-voriti o Isusu i istini. Tako moæe biti posijano dragocjeno sjemekoje Êe proklijati i donijeti rod. ...

Misionarski posao treba biti obavljen u mnogim mjestima kojane obeÊavaju mnogo. Naπe duπe treba obuzeti misionarski duhnadahnjujuÊi nas da dopiremo do slojeva na koje nismo raËunali,na naËin i u mjestima u kojima nismo planirali raditi. Gospodinima svoj plan za sijanje sjemena Evanelja. U sijanju u skladu sNjegovom voljom toliko Êemo umnoæiti sjeme da Êe Njegova rijeËdoprijeti do tisuÊa ljudi. ... (9T 127—130)

TisuÊe tisuÊa i deset tisuÊa puta deset tisuÊa anela Ëekajuna suradnju s Ëlanovima naπih crkava u svjetlu koje je Bog veliko-duπno dao kako bi ljudi mogli biti spremni za Kristov dolazak.(9T 129)

Naπe sestre, mlade, srednjih godina i one u poodmaklim godi-nama, mogu sudjelovati u zavrπnom djelu za ovo vrijeme; radeÊitako dok imaju priliku, steÊi Êe iskustvo od najveÊeg znaËenja zanjih same. ZaboravljajuÊi na sebe, one Êe rasti u milosti. (Ev 468)

103

7. travnja

SvjedoËenje jedan drugome“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroe-nog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ daima æivot vjeËni.’’ (Ivan 3,16)

Zaπto svi oni koji izjavljuju da vole Boga ne nastoje prosvijetlitisvoje susjede i prijatelje da viπe ne odbijaju ovo veliko spasenje?Krist je predao sebe sramnoj, muËeniËkoj smrti pretrpjevπi ve-like duπevne patnje da spasi one koji ginu. O, Krist moæe, æeli,Ëezne za tim da spasi sve koji hoÊe doÊi k Njemu!

Govorite duπama koje se nalaze u opasnosti neka gledaju uIsusa na kriæu kako umire da bi im mogao oprostiti. Govoritegreπniku srcem koje je preplavljeno njeænoπÊu, milostivom Kri-stovom ljubavlju. Budite revni, ali ne i grubi; s usana onoga tkopokuπava pridobiti duπu da gleda i æivi ne bi se trebala Ëuti oπ-tra rijeË.

Svoju duπu najprije posvetite Bogu. Dok gledate na naπegPosrednika na Nebu, neka se vaπa srca otvore. Tada, smekπanogsrca i u poniznosti, moæete uputiti greπnike koji se kaju kao onikoji shvaÊaju silu otkupiteljske ljubavi. Molite se s ovim duπamavjerom koja Êe ih dovesti do podnoæja kriæa. Uzdignite njihov umi usmjerite pogled vjere tamo kamo i vi gledate, na Krista, Ono-ga koji je ponio naπe grijehe. UËinite da odvrate svoj pogled sasebe, jadnih i greπnih, i da ga uprave k Spasitelju; tako Êe pobije-diti. Oni sami vide Janje Boæje koje je ponijelo grijehe svijeta.Oni vide Put, Istinu i Æivot. Sunce Pravednosti πalje svoje zrakeu srce. Velika plima otkupiteljske ljubavi izlijeva se na suhu iæednu duπu i greπnik dobiva spasenje u Isusu Kristu.

Govorite, molite se, pjevajte o razapetom Kristu i to Êe slo-miti i osvojiti srca. Boæja sila i mudrost dovodi ljude Kristu. Malouspjeha imaju formalne, ustaljene fraze, iznoπenje golih dokaza.Ljudi za koje radnici rade prepoznat Êe Boæju ljubav koja smek-πava srca. Duπe su æedne vode æivota. Nemojte biti prazne cis-terne. Ako im otkrijete Kristovu ljubav, vi moæete voditi gladne iæedne ljude Isusu i On Êe im dati kruh æivota i vodu spasenja.(6T 66,67)

104

8. travnja

Oglasite uzbunu!“Trubite u trubu na Sionu! Diæite uzbunu na svetoj mi gori!Neka svi stanovnici drπÊu, jer dolazi Jahvin dan. Da, onje blizu.’’ (Joel 2,1)

Naπu pozornost sada trebaju privuÊi stvari koje se tiËu na-πeg vjeËnog blagostanja. Ne moæemo dopustiti da ono πto je vezanoza Nebo bude u drugom planu. ... Boæji sudovi su na Zemlji. OnisveËano upozoravaju: “Budite spremni, jer u koji Ëas ne mislite,doÊi Êe Sin »ovjeËji.’’

U naπim crkvama postoji veliki broj onih koji znaju vrlo maloo pravom znaËenju istine za ovo vrijeme. Ja ih pozivam da nepodcjenjuju ispunjavanje znakova svrπetka vremena koji tako ja-sno govore da je kraj blizu. O, koliko Êe mnogi koji se nisu zani-mali za spasenje svojih duπa uskoro gorko plakati: “Ljeto je pro-πlo, æetva minula, a mi se ne izbavismo!’’

Mi æivimo u zavrπnim prizorima zemaljske povijesti. Proro-Ëanstva se ispunjavaju velikom brzinom. Sati vremena milosti ta-koer brzo prolaze. Mi nemamo ni trenutka vremena za gublje-nje. Nemojmo biti zateËeni kako spavamo na straæi. Neka nitkone kaæe u svojem srcu ili pokazuje svojim djelima: “NeÊe moj go-spodar joπ za dugo doÊi.’’ Neka poruka o Kristovom skorom dola-sku odjekuje ozbiljnim rijeËima upozorenja. OsvjedoËimo svudamuπkarce i æene da se pokaju i sklone se pred gnjevom koji dolazi.Podignimo ih na æurnu pripremu jer malo znamo o onome πto jepred nama. Neka propovjednici i vjernici laici krenu naprijed uzrela polja. ...

Gospodin treba uskoro doÊi i mi moramo biti spremni da GadoËekamo u miru. OdluËimo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi dapodijelimo svjetlo s onima koji su oko nas. Ne budimo tuæni, veÊradosni i neka nam Gospodin Isus bude uvijek pred oËima. ... Mo-ramo biti spremni i Ëekati Njegov dolazak. O, kako Êe biti veli-Ëanstveno vidjeti Ga i biti doËekan dobrodoπlicom kao Njegoviotkupljeni! Dugo smo Ëekali, ali naπa vjera ne smije oslabjeti. Kadaugledamo Kralja u Njegovoj ljepoti, bit Êemo zauvijek blagoslov-ljeni. Moram glasno povikati: “Mi smo na putu kuÊi.’’ Blizu smovremena kada Êe Krist doÊi s velikom silom i slavom da odvedesvoje spaπene njihovom vjeËnom domu. (RH 14. srpnja 1903.)

105

9. travnja

Boæja posebna poruka za danaπnjevrijeme

“NoÊ je poodmakla. Dan je blizu. Svucimo dakle sa sebedjela tame, a obucimo se u oruæje svjetla!’’ (Rimljanima13,12)

U vremenu kakvo je ovo trebali bismo imati samo jedan ciljpred sobom — uporabiti svako orue koje je Bog osigurao kakobi se istina mogla usaditi u srca ljudi. ... Duænost je svakog krπ-Êanina da se trudi dostiÊi vrhunac svojih sposobnosti kako bi πi-rio znanje istine. (FE 201)

Bog je dugo Ëekao i joπ uvijek Ëeka na ljude koji su Njegovipo stvaranju i po otkupljenju, koji Êe sluπati Njegov glas, sluπatiGa kao draga, krotka djeca Ëija je æelja da budu blizu Njega iprimaju svjetlo Njegovog lica koje ih obasjava. Mi trebamo odni-jeti treÊu aneosku vijest svijetu upozoravajuÊi ljude da se ne kla-njaju Zvijeri i njezinom kipu i upuÊivati ih da zauzmu svoja mjestau redovima onih koji “Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru u Isusa’’.Bog nam nije otkrio vrijeme kada Êe Njegova vijest biti okonËa-na ili kada Êe se vrijeme milosti zavrπiti. ... Naπa je duænost dabdijemo, radimo i Ëekamo, da iskoristimo svaki trenutak za spa-πavanje ljudi koji su spremni za pogibao. ...

Sada, upravo sada je vrijeme da bdijemo, radimo i Ëekamo.... Kraj svemu je blizu. ... Duh Gospodnji radi na tome da istinuiz nadahnute RijeËi stavi kao peËat na duπu tako da Êe Kristovisljedbenici imati svetu, posveÊenu radost koju Êe moÊi dijeliti sdrugima. ...

Postoji potreba za dubljim, snaænijim, jaËim svjedoËanstvomo sili istine koja se moæe vidjeti u praktiËnoj poboænosti onih ko-ji tvrde da vjeruju u nju. (RH 9. listopada 1884.)

Istina treba biti usaena u naπa srca i mi je trebamo poduËa-vati onakvu kakva je u Isusu. Svijet se nalazi u vrlo ozbiljnomvremenu jer se sada odluËuje o vjeËnoj sudbini duπa. Sotona injegovi demoni neprestano smiπljaju zavjeru protiv Boæjeg zako-na i na taj naËin nastoje zarobiti ljudske duπe u mreæe grijeha.Tama koja pokriva Zemlju sve je veÊa, ali oni koji ponizno hodes Bogom nemaju razloga za strah. (RH 9. listopada 1884.)

106

10. travnja

Vrijeme je za odluku!“Danas izaberite kome Êete sluæiti.’’ (Joπua 24,15)

Svijet se danas nalazi u ludilu: kod muπkaraca i æena pri-sutno je bezumlje koje ih ubrzano vodi k vjeËnoj propasti. Pre-vladava svaka vrsta popuπtanja i ljudi su postali toliko zaslijep-ljeni grijehom da ne æele sluπati ni upozorenja ni molbe.

Gospodin poruËuje zemaljskim stanovnicima: “Danas izabe-rite kome Êete sluæiti.’’ Sada svatko odluËuje o svojoj vjeËnoj sud-bini. Ljudi se moraju probuditi i shvatiti ozbiljnost vremena iblizinu dana kada Êe vrijeme milosti za ljude doÊi svojem kraju.Bog ne daje ljudima informaciju hoÊe li to biti pet, deset ili dvadesetgodina prije nego πto zavrπi povijest ove zemlje. On neÊe opravdatiniËije odgaanje pripreme. Ne bi æelio da itko kaæe, kao πto jeuËinio nevjerni sluga: “NeÊe moj gospodar joπ za dugo doÊi’’, jerovo vodi nepromiπljenom odbacivanju prilika i prednosti koje sunam dane da se pripremimo za taj veliki dan. Svatko tko tvrdida je Boæji sluga, pozvan je da obavlja Njegovu sluæbu kao da jesvaki dan posljednji. ...

NavjeπÊujte brzi dolazak Sina »ovjeËjeg na nebeskim oblaci-ma sa silom i velikom slavom. Ne ostavljajte taj dan za poslije. ...

Ovdje se nalazi veliki teret koji svatko treba ponijeti. Jesuli moji grijesi oproπteni? Je li Krist, nositelj tereta, skinuo mojukrivnju? Imam li Ëisto srce, oËiπÊeno pravednoπÊu Isusa Krista?Teπko onoj duπi koja ne traæi utoËiπte u Kristu. Jadni su oni kojiÊe na bilo koji naËin odvratiti svoj um od posla i potaknuti bilokoju duπu da bude manje oprezna. ...

Veliki posao od kojeg se um ne bi smio odvratiti jest raz-miπljanje o naπem osobnom poloæaju pred Bogom. Jesu li naπastopala na Æivoj Stijeni? Krijemo li se u svojem jedinom UtoËi-πtu? Oluja dolazi, nemilosrdna u svojem bijesu. Jesmo li se spremnisuoËiti s njom? Jesmo li jedno s Kristom kao πto je On s Ocem?Jesmo li Boæji baπtinici i zajedniËari s Kristom? ...

Kristov karakter treba biti i naπ. Mi trebamo biti preobra-æeni obnovom svojih srca. U tome se nalazi naπa jedina sigur-nost. Niπta ne moæe odvojiti æivog krπÊanina od Boga. (RH 27.studenoga 1900.)

107

11. travnja

Æivi da spasiπ druge“Zatim reËe svima: ‘Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËesamog sebe, neka svaki dan uzme kriæ svoj i neka me slije-di!’’’ (Luka 9,23)

Grijeh kojem se u najveÊoj mjeri popuπta, a koji nas odvajaod Boga i izaziva toliko duhovnih poremeÊaja, jest sebiËnost. Go-spodinu se ne moæemo vratiti bez samoodricanja. Mi sami ne mo-æemo uËiniti niπta, ali uz pomoÊ Boga koji nas snaæi, moæemo Ëinitidobro drugima. Na ovaj naËin saËuvat Êemo se od zla sebiËnosti.Ne moramo iÊi u neznaboæaËke zemlje da bismo se potpuno posvetiliBogu i æivjeli korisnim, nesebiËnim æivotom. To bismo trebali Ëi-niti u svojoj obitelji, crkvi, meu onima koji nas okruæuju i s kojimaradimo. Upravo u svojim svakidaπnjim duænostima trebamo senaviknuti na samoodricanje.

Pavao je mogao reÊi: “Ja umirem svaki dan.’’ Svakidaπnje umi-ranje sebi u malim æivotnim stvarima Ëini nas pobjednicima. Trebalibismo zaboraviti svoje “ja” u æelji da Ëinimo dobro drugima. Kodmnogih postoji nedostatak ljubavi za druge. Umjesto da vjernoobavljaju svoju duænost, oni radije traæe vlastita zadovoljstva.

Bog jasno zapovijeda svojim uËenicima da budu na blagoslovdrugima svojim utjecajem i sredstvima i da traæe mudrost odoz-go koja Êe ih osposobiti da uËine sve πto je u njihovoj moÊi daoplemene misli i osjeÊaje onih s kojima dolaze u dodir. Kad smona ovaj naËin izvor blagoslova za druge, osjeÊat Êemo radosno za-dovoljstvo i unutarnji mir, πto Êe biti naπa najveÊa nagrada. Go-njeni ovom velikom i plemenitom æeljom da budemo na korist svo-jim bliænjima, naÊi Êemo pravu sreÊu u vjernom izvrπavanju duæ-nosti. Imat Êemo viπe nego samo zemaljsku nagradu jer aneobiljeæi u nebesku knjigu svaku duænost koju smo obavili vjerno inesebiËno.

Na Nebu nitko neÊe misliti na sebe i na svoje uæivanje. SviÊe iz nesebiËne i Ëiste ljubavi nastojati usreÊiti one koji ih okru-æuju. Ako se æelimo radovati u druπtvu nebeskih biÊa na novojZemlji, ovdje trebamo æivjeti po nebeskim naËelima. (2T 132,133)

NajveÊe djelo koje moæemo uËiniti na naπem svijetu jest daveliËamo Boga æiveÊi Kristov karakter. (6T 439)

108

12. travnja

Staza u æivot“Uite na uska vrata, jer πiroka vrata i πirok put vode upropast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako su uska vrata itijesan put koji vodi u æivot, i malo ih je koji ga nalaze!’’(Matej 7,13.14)

Krist nas poziva da idemo uskom stazom na kojoj svaki ko-rak znaËi odricanje sebe. Zove nas da stanemo na stranu vjeËneistine i da se borimo, da, da se ozbiljno borimo za vjeru koja jejednom dana svetima. ...

Kako se pribliæavamo vremenu kada Êe vlasti, sile i duhovnabezboænost na najviπim mjestima biti u potpunosti ukljuËene uborbu protiv istine, kada Sotonina prijevarna sila bude tako ve-lika da Êe pokuπati, ako bude moguÊe, prevariti baπ izabrane, naπeprosuivanje mora biti izoπtreno boæanskim prosvjetljenjem da nebudemo neznalice kad su u pitanju sotonska orua. ... Davπi nampomoÊ svetih anela, Bog je uËinio moguÊim da naπ posao doæivi... veliËanstveni uspjeh. Ali uspjeha nema tamo gdje nema jedin-stva. Potrebno je da se svi Ëlanovi crkve ujedine u zajedniËkomdjelovanju.

Crkvi su danas potrebni ljudi koji, kao i Henok, hode s Bo-gom otkrivajuÊi Krista svijetu. »lanovi crkve trebaju dostiÊi viπistupanj. Nebeski glasnici æele komunicirati s onima Ëije “ja” nijeu prvom planu, koji su u svojem æivotu ispunili rijeËi: “Æivim —ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni: æivot koji sada provodim utijelu, provodim u vjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubavi samoga sebe za mene predao.’’ Crkva mora imati takve muπkarcei æene prije nego πto Êe njezino svjetlo moÊi zasjati svijetu Ëistim,jasnim zrakama. Naπ pogled na Sunce Pravednosti zaklonjen jeoblacima zbog toga πto smo okrenuti sebi. Mnogi iznova razapi-nju Krista kad ugaanjem sebi dopuπtaju Sotoni da nad njimapreuzme vlast. ...

Boæja je namjera da svi budu ispitani i provjereni kako bimogao vidjeti jesu li ili nisu odani zakonima koji upravljaju ne-beskim kraljevstvom. Bog do posljednjeg trenutka dopuπta Soto-ni da se otkrije kao laæljivac, klevetnik i ubojica. Zbog toga ÊekonaËna pobjeda Njegovog naroda biti tim znaËajniji, slavniji ipotpuniji. (RH 4. prosinca 1900.)

109

13. travnja

U zajednici s Kristom“Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u nje-mu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæete niπta uËini-ti.’’ (Ivan 15,5)

Kraj je blizu! Bog poziva Crkvu da uredi ono πto je ostalo.Vama koji radite zajedno s Bogom, Gospodin je dao silu da pove-dete i ostale u kraljevstvo. Trebate biti Boæji æivi zastupnici, ka-nali svjetla svijetu; okruæeni ste nebeskim anelima s ovlaπÊu kojuim je Krist dao da vas potkrijepe, osnaæe i podupru u radu zaspaπavanje duπa. ...

Ostanite odvojeni i drugaËiji od svijeta — u svijetu, ali neod svijeta, odsjajujuÊi svijetle zrake Sunca Pravednosti, Ëisti, svijetli,neumrljani i u vjeri noseÊi svjetlo u sve krajeve Zemlje.

Neka se crkve probude prije nego πto zauvijek bude kasno.Neka svaki vjernik preuzme svoj dio posla i obrani Gospodnje imeonako kako je pozvan. Neka zdrava vjera i ozbiljna poboænostzauzmu mjesto lijenosti i nevjerovanja. Kada je vjera utemeljenana Kristu, istina Êe donijeti radost duπi, a vjerska sluæba neÊebiti dosadna i nezanimljiva. ... Svakog dana imat Êete bogato isku-stvo ako budete æivjeli kao krπÊani kao πto tvrdite. Greπnici Êebiti obraÊeni. ...

O, kad bi svi ustali i pokazali svijetu da je njihova vjera æiva,da se radi o pitanju æivota, da Êe Isus uskoro doÊi. Neka ljudivide da vjerujemo da se nalazimo na granici vjeËnosti.

Uspostavljanje Boæjeg kraljevstva usporava se ili ubrzava za-visno od nevjere ili vjere ljudskih orua. Posao koËi nevoljkostljudi da surauju s Bogom. Ljudi se mogu moliti: “Doi kraljev-stvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji’’; aliako ne uspiju provesti molitvu u svojem æivotu, njihove molbebit Êe bez roda. Ali iako moæete biti slabi, lutati i biti greπni, Go-spodin vam nudi zajednicu sa sobom. On vas poziva da prihva-tite boæanske upute. Ujedinjeni s Kristom moæete obavljati Boæjedjelo. “Bez mene’’, kaæe Krist, “ne moæete uËiniti niπta.’’ (6T 436—438)

110

14. travnja

Spasiteljevi predstavnici“A vladajte se lijepo meu poganima da bi u onome u Ëe-mu vas sada kleveÊu kao zloËince, zbog vaπih dobrih djela,kad ih promatraju, pomno hvalili Boga na dan pohoe-nja!’’ (1. Petrova 2,12)

Bog oËekuje od onih koji nose Kristovo ime da budu Njegovipredstavnici ... Oni trebaju biti posveÊen, oplemenjen i svet na-rod prenoseÊi svjetlo svima s kojima dolaze u dodir. ...

Kristovi sljedbenici trebaju biti odvojeni od svijeta kad su upitanju naËela i probici, ali ne smiju se izolirati od svijeta. I samSpasitelj se stalno druæio s ljudima, ali ih nikada nije ohrabri-vao ni na πto πto ne bi bilo u skladu s Boæjom voljom, veÊ samona ono πto ih je uzdizalo i Ëinilo boljima. “Ja sebe samog posve-Êujem za njih’’, izjavio je, “da i oni budu posveÊeni istinom’’ (Ivan17,19). Tako i krπÊani trebaju boraviti meu ljudima da njihovutjecaj, poput ugodnog okusa boæanske ljubavi, bude kao sol kojaËuva svijet od izopaËenosti. ...

Sila uzviπenijeg, Ëistijeg i plemenitijeg æivota naπa je najve-Êa potreba. Ljudi ovoga svijeta budno paze da vide kakve plodoveu svojem æivotu donose oni koji tvrde da su krπÊani. ... U misli-ma svih onih s kojima moramo suraivati neprestano se stvara-ju povoljni ili nepovoljni dojmovi prema biblijskoj vjeri.

Nas promatraju i Bog i aneli. Bog æeli da Njegov narod svojimæivotom pokaæe prednost krπÊanstva nad svjetovnoπÊu, da se ru-kovodi uzviπenijim i svetijim naËelima. On æeli da pokaæu da jeistina koju su dobili uËinila od njih djecu nebeskog Kralja. »ez-ne da ih uËini kanalima preko kojih Êe obilje svoje ljubavi i milostimoÊi izlijevati na svijet.

Krist Ëeka s dubokom Ëeænjom da se Njegov Duh oËituje uCrkvi. Kad se Kristov karakter bude savrπeno ogledao u pripad-nicima Njegovog naroda, On Êe doÊi po svoje. Prednost je svakogkrπÊanina ne samo da oËekuje dolazak naπega Gospodina, nego ida ga ubrza. Kad bi svi koji ispovijedaju Njegovo ime donosiliplodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijansjemenom Evanelja! Posljednja velika æetva brzo bi bila poænje-vena i Krist bi veÊ doπao. (CT 322—324)

111

15. travnja

Karakter koji Êe svijet prepoznati“Da budete besprijekorni i Ëisti, neporoËna djeca Boæja usrednastranog i pokvarenog naraπtaja u kojem svijetlite kaozvijezde u svemiru.’’ (Filipljanima 2,15)

Boæja je namjera da preko pripadnika svojeg naroda otkrijesvijetu naËela svojega kraljevstva. Da bi u æivotu i karakteru mogliotkriti ova naËela, On ih æeli odvojiti od obiËaja, navika i prakseovoga svijeta. ... PromatrajuÊi dobrotu, milost, pravdu i ljubav Boæjuotkrivenu u Njegovoj Crkvi, svijet treba steÊi sliku o Njegovomkarakteru. I kada se Boæji zakon potvrdi primjerom i æivotom,Ëak Êe i svijet priznati da su oni koji iz ljubavi i strahopoπtova-nja sluæe Bogu nadmoÊniji od svakog drugog naroda na Zemlji.

Adventisti sedmog dana viπe od svih drugih ljudi trebali bibiti primjer poboænosti, obraÊenosti i svetosti srca. Njima su po-vjerene najsveËanije istine koje su ikada dane smrtnicima. Svidarovi milosti i sile potrebni za uspjeh u duhovnom æivotu, danisu im u najveÊem izobilju. Oni oËekuju da se Krist uskoro pojavina nebeskim oblacima. Ako pred svijetom ostavljaju dojam da vjeranije sila koja upravlja njihovim æivotom, oni sramote Boga.

BuduÊi da se sila Sotoninih kuπnji stalno poveÊava, vrijemeu kojem æivimo prepuno je opasnosti za Boæju djecu i mi treba-mo stalno uËiti od Velikog UËitelja kako bismo svaki korak podu-zimali u pravdi i sigurnosti. Pred nama se otkrivaju Ëudesni pri-zori. U ovo vrijeme æivot Boæjeg naroda treba biti æivo svjedo-Ëanstvo kako bi svijet mogao vidjeti da i u ovom vijeku, kad zloprevladava na sve strane, joπ postoji narod koji se odriËe vlastitevolje i æelja u teænji da vrπi Boæju volju — narod u Ëijem je srcui æivotu zapisan Boæji zakon. ...

Njihove misli trebaju biti Ëiste i svete, a svojim rijeËima trebajuoplemenjivati druge. Kristova vjera treba biti utkana u sve πtogovore i Ëine. Oni trebaju biti posveÊen, oplemenjen i svet narodprenoseÊi svjetlo svima s kojima dolaze u dodir. Njegova je namjerada oni, primjenjujuÊi istinu u svojem svakidaπnjem æivotu, buduna slavu na Zemlji. Kristova milost dovoljna je da se to postig-ne. (CT 321,322)

112

16. travnja

SvjedoËanstvo koje je svijetupotrebno

“Vi ste naπa preporuka upisana u naπim srcima koju po-znaju i Ëitaju svi ljudi.’’ (2. KorinÊanima 3,2)

Preobraæaj karaktera treba svjedoËiti svijetu da u nama stanujeKristova ljubav. Gospodin æeli da Njegov narod pokaæe kako spa-sonosna sila milosti moæe djelovati na nesavrπen karakter i po-taknuti u njemu skladan razvitak i donoπenje bogatih plodova.

Meutim, da bismo mogli ispuniti Boæju namjeru, mi se mo-ramo pripremiti. Gospodin nam nalaæe da oËistimo svoja srca odsebiËnosti koja je korijen otuenosti. On Ëezne za tim da izlijena nas svojeg Svetog Duha u obilnoj mjeri i poziva nas da Musvojim samoodricanjem oËistimo put. Kada se pokorimo Bogu, naπeÊe se oËi otvoriti da vidimo kamenje spoticanja koje smo svojimnekrπÊanskim ponaπanjem stavili na put drugih. Bog nas pozivada sve ovo uklonimo. On kaæe: “Prema tome, ispovijedajte gri-jehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite.’’ (Ja-kov 5,16) Tada moæemo imati sigurnost koju je imao David kadse nakon priznanja svojega grijeha molio: “Vrati mi radost svogaspasenja i uËvrsti me duhom spremnim! UËit Êu bezakonike tvo-jim stazama, i greπnici tebi Êe se obraÊati.’’ (Psalam 51,14.15)

Kada Boæja milost vlada u duπi, ona Êe biti okruæena ozraË-jem vjere, hrabrosti i krπÊanske ljubavi, ozraËjem koje osvjeæavaduhovni æivot svih koji ga udiπu. ... Svaki onaj koji je dioniËarKristove ljubavi koja praπta, svaki onaj koji je prosvijetljen Boæ-jim Duhom i obraÊen istini, osjetit Êe se zbog tih dragocjenihblagoslova duænikom prema svakoj duπi s kojom dolazi u dodir.Gospodin Êe uporabiti one koji su ponizni u srcu da dopre do du-πa kojima se rukopoloæeni propovjednici ne mogu pribliæiti. OniÊe biti pokrenuti da govore rijeËi koje Êe otkrivati Kristovu spaso-nosnu milost.

SluæeÊi na blagoslov drugima, i sami Êe biti blagoslovljeni.Bog nam daje priliku da dijelimo milost kako bi nas mogao ispu-niti joπ veÊom miloπÊu. Nada i vjera jaËat Êe kad kao Boæji slugebudemo radili s talentima i sposobnostima koje nam je Bog darovao.U svojem radu imat Êemo boæansku potporu. (6T 43,44)

113

17. travnja

Kad Bog nadoknauje nedostatke“Kao njegovi suradnici mi vas opominjemo da ne primateuzalud milosti Boæje.’’ (2. KorinÊanima 6,1)

Mi trebamo biti Boæji suradnici u poslu πirom svijeta. Gdjegod se nalaze duπe koje treba spasiti, mi im trebamo ponuditisvoju pomoÊ da bi mnogi sinovi i kÊeri mogli biti dovedeni Bogu.Kraj je blizu i zato trebamo umnoæiti svaku od povjerenih spo-sobnosti i svako orue koje pomaæe da se posao obavi. ...

Kako se aneli osjeÊaju kad vide da se kraj pribliæava, a takoje mnogo onih kojima je povjerena posljednja poruka milosti pre-ma kojoj se nemarno odnose posjeÊujuÊi sastanke zbog vlastitekoristi i osjeÊajuÊi se nezadovoljnima ako se puno ne propovije-da, dok sami nose mali teret i malo rade za spasenje drugih? Svikoji su istinski ujedinjeni s Kristom æivom vjerom, bit Êe dioni-Ëari boæanske naravi. Oni Êe neprestano od Njega primati duhovniæivot i neÊe moÊi πutjeti.

Æivot se uvijek pokazuje u akciji. Ako je srce æivo, ono Êeslati krv koja æivot znaËi svakom dijelu tijela. One Ëija su srcaispunjena duhovnim æivotom neÊe trebati poæurivati da to otkri-ju. Boæanski æivot poteÊi Êe od njih u velikoj bujici milosti. Kadase mole, govore i rade, slavi se Bog ...

Ljudi Ëiji rad daje najveÊe i dugotrajne rezultate nisu naj-briljantniji ni najtalentiraniji. Tko su najefikasniji radnici? Onikoji Êe se odazvati na poziv: “Uzmite jaram moj na se i uËite odmene, jer sam krotka i ponizna srca.’’

Ako ljudi kojima je Bog povjerio umne talente odbiju upora-biti ove darove Njemu na slavu, On Êe ih nakon provjere i kuπ-nje prepustiti njihovim vlastitim zamislima i uzet Êe ljude kojina prvi pogled nisu tako bogato obdareni, koji nisu jako samo-uvjereni i od slabih naËinit Êe jake jer oni vjeruju da Bog za njihËini ono πto oni sami ne mogu uËiniti. Bog Êe prihvatiti sluæbu izcijelog srca i sam Êe nadoknaditi nedostatke. (6T 440,443,444)

Aneli sluπaju kakav Êete izvjeπtaj odnijeti svijetu o svojemnebeskom Gospodaru. (SC 119)

114

18. travnja

Propovijedanje sa silom“U ono vrijeme pojavi se Ivan Krstitelj, propovijedajuÊi upustinji judejskoj: ‘Obratite se — govorio je — jer je blizukraljevstvo nebesko!’’’ (Matej 3,1.2)

Dok je æivio u pustinji, Ivana Krstitelja je poduËavao Bog.On je u prirodi prouËavao Boæja otkrivenja. Pod vodstvom Boæ-jeg Duha prouËavao je proroËke spise. I danju i noÊu Krist je biopredmet njegovog prouËavanja i razmiπljanja, sve dok mu vienjeslave nije ispunilo i srce i duπu.

Gledao je Kralja u Njegovoj krasoti, dok je sebe gubio iz vida.PromatrajuÊi veliËanstvenost svetosti, uvidio je svoju slabost inedostojnost. Njegova duænost je bila da objavi ljudima Boæjuporuku. On se odræao zahvaljujuÊi Boæjoj sili i Njegovoj pravdi.Bio je spreman postati glasnik Neba ne plaπeÊi se ljudskog, jerje imao pred oËima boæansko. Mogao je bez straha stajati predzemaljskim vladarima jer se drhteÊi klanjao pred Kraljem nadkraljevima.

Ivan je objavio svoju vijest bez ikakvih razraenih argume-nata i suptilnih teorija. Snaæan i strog, ali ipak pun nade, Ëuose njegov glas iz pustinje: “Obratite se … jer je blizu kraljevstvonebesko!’’ (Matej 3,2) To je s novom, neobiËnom snagom utjecalona ljude. Sav narod se uzbudio. Mnoπtvo je hrlilo u pustinju. ...

U ovo doba, neposredno prije nego πto se na oblacima nebe-skim pojavi Krist po drugi put, treba izvrπiti djelo sliËno Ivano-vom. Bog poziva ljude koji Êe pripremiti narod da se odræi u velikidan Gospodnji. ... Kao narod koji vjeruje u skori Kristov dola-zak, mi moramo objaviti poruku: “Pripravi se, Izraele, da susret-neπ Boga svoga!’’ (Amos 4,12) Naπa poruka mora biti isto onakoneposredna kao πto je bila i Ivanova. On je ukoravao kralja ikraljicu zbog njihovog bezakonja. Iako mu je æivot zbog toga biou opasnosti, nije se ustruËavao objaviti Boæju rijeË. I naπe djelou ovo vrijeme mora biti isto tako vjerno izvrπeno.

Da bismo vjerno objavili vijest kakvu je Ivan objavio, mora-mo imati duhovno iskustvo kakvo je on imao. U nama se moraizvrπiti isto djelo. Moramo vidjeti Boga i gledajuÊi Njega izgubitiiz vida sebe. (8T 331—333)

115

19. travnja

“Evo Jaganjca Boæjeg’’“Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!’’ (Ivan 1,29)

Ivan je po naravi imao ljudskih nedostataka i slabosti, alidodir boæanske ljubavi ga je preobrazio. Kad su njegovi uËenici,poπto je otpoËela Kristova sluæba, doπli k njemu i poæalili mu seda svi idu za novim UËiteljem, Ivan je jasno pokazao da on pot-puno razumije svoj odnos prema Mesiji i koliko je radostan πtomoæe pozdraviti Onoga komu je pripremio put.

“Nitko ne moæe niπta prisvojiti’’, rekao je, “πto mu nije danos neba. I sami ste mi svjedoci da sam rekao: ‘Ja nisam Mesija,veÊ sam poslan pred njim.’ ... Ovo je moje veselje sad doseglo vr-hunac. On mora rasti, a ja se umanjivati!” (Ivan 3,27-30)

GledajuÊi u vjeri na Otkupitelja, Ivan se uzdigao do samo-odricanja. On nije nastojao ljude privuÊi k sebi, nego je njihovemisli sve viπe uzdizao i usmjeravao na Janje Boæje. On sam bioje samo glas, glas u pustinji. Sad je s radoπÊu prihvatio tiπinu usjeni kako bi sve oËi bile usmjerene na Svjetlo æivota.

Oni koji vjerno vrπe svoj poziv Boæjih glasnika, ne traæe zasebe nikakve poËasti. Ljubav prema Kristu baca u zasjenak lju-bav prema samome sebi. Oni Êe uvidjeti da je njihova duænostda kao i Ivan Krstitelj objavljuju: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzi-ma grijeh svijeta!’’ (Ivan 1,29) Oni Êe uzdizati Isusa, a s Njim Êese uzdiÊi i ËovjeËanstvo. ...

Prorokova duπa, iz koje je on istisnuo svoje “ja”, bila je is-punjena boæanskim svjetlom. ... On je bio svjedok Spasiteljeveslave. ... Svi Kristovi sljedbenici trebaju biti dioniËari u ovoj Kri-stovoj slavi. ... Nebesko svjetlo moæemo dobiti samo ako smo voljniodbaciti sebiËnost i vlastito “ja”. Upoznati Boæji karakter i pri-miti Krista moæemo samo putem vjere, ako pristanemo svaku misaopodËiniti posluπnosti Kristu. Svima koji tako Ëine, Sveti Duh sedaje bez mjere. BuduÊi da u Kristu “æivi svaka punina boæan-stva, po njemu ste i vi ispunjeni’’ (Koloπanima 2,9.10). (8T 333,334)

116

20. travnja

Boæji poziv na obnovu“On Êe iÊi pred njim s Ilijinim duhom i snagom, da vratisrca otaca prema djeci, a nepokorne nazoru pravednika,te pripremi Gospodinu sklon narod.’’ (Luka 1,17)

Ivan Krstitelj je iπao naprijed u duhu i sili Ilijinoj da pripremiput Gospodinu i obrati ljude k mudrosti pravednika. On je biopredstavnik onih koji æive u ove posljednje dane i kojima je Bogpovjerio da svetu istinu predstave svijetu kako bi pripremili putza drugi Kristov dolazak. ...

Oni koji trebaju pripremiti put za drugi Kristov dolazak pri-kazani su kao vjerni Ilija, kao πto je Ivan doπao u Ilijinom duhupripremiti stazu za Kristov prvi dolazak. Treba pokrenuti i uka-zati na znaËaj obnove i potaknuti javno miπljenje. Umjerenost usvemu treba biti povezana s porukom da se Boæji narod trebaodvojiti od idolopoklonstva, pohlepe i pretjerivanja u odijevanju idrugim stvarima.

Samoodricanje, poniznost i umjerenost koja se zahtijeva odpravednika koje Bog posebno vodi i blagoslivlja pred svijetom, trebabiti suprotnost razuzdanosti i navikama koje uniπtavaju zdravljeljudi koji æive u ovo izopaËeno doba. Bog je pokazao da je zdrav-stvena reforma usko povezana s treÊom aneoskom vijeπÊu kaoπto je ruka povezana s tijelom. Nigdje se ne moæe naÊi tako ve-liki razlog za tjelesno i moralno propadanje kao u odbijanju ovevaæne vijesti. Oni koji popuπtaju apetitu i strastima i zatvarajusvoje oËi pred svjetlom zbog straha da Êe uvidjeti greπne uæitkekojih se ne æele odreÊi, krivi su pred Bogom. ...

Providnost izvodi Boæji narod iz neuravnoteæenih navika ovogasvijeta, daleko od ugaanja apetitu i strastima, da zauzme stavsamoodricanja i umjerenosti u svemu. Narod koji Bog vodi bit Êeposeban narod. On neÊe biti sliËan svijetu. Ako bude slijedio Boæjevodstvo, ispunit Êe Njegove namjere i pokorit Êe svoju volju Nje-govoj. Krist Êe prebivati u srcu. ...Vaπe tijelo, kaæe apostol, hramje Svetoga Duha. (3T 61—63)

117

21. travnja

Unaprijedite zdrav naËin æivota“Zaklinjem vas, braÊo, milosrem Boæjim da prinesete se-be kao ærtvu æivu, svetu i ugodnu Bogu — kao svoje duhovnobogoπtovlje.’’ (Rimljanima 12,1)

»ovjek ne moæe prinijeti svoje tijelo kao æivu ærtvu, svetu iugodnu Bogu ako uporno popuπta navikama koje ga liπavaju tje-lesne, umne i moralne snage. Apostol ponovno kaæe: “Nemojte seprilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliËavajte se obnovomsvoga uma da mognete uoËavati πto je volja Boæja: πto je dobro,ugodno i savrπeno!’’ (Rimljanima 12,2) (CH 23)

Mi se nalazimo u svijetu koji je u suprotnosti pravednosti iËistoÊi karaktera, a posebno rastu u milosti. Kamo god pogleda-mo, vidimo oskvrnuÊe i prljavπtinu, pokvarenost i grijeh. Kolikoje sve ovo suprotno djelu koje mora biti obavljeno u nama upravoprije nego πto primimo dar besmrtnosti! Oni koje je Bog izabraomoraju ostati Ëisti usred prljavπtine koja ih okruæuje u ovim po-sljednjim danima. Njihova tijela moraju biti sveta, njihov duh Ëist.Ako ovaj posao treba biti obavljen, odmah ga se moramo latitiozbiljno i s razumijevanjem. Boæji Duh treba imati savrπenu kon-trolu utjeËuÊi na svako djelo.

Zdravstvena reforma jedan je ogranak velikog djela koje trebapripremiti ljude za Gospodnji dolazak. ... Muπkarci i æene ne mogunaruπavati prirodne zakone ugaajuÊi izopaËenim apetitima i stra-stima punim poæude a da pritom ne krπe Boæji zakon. Zbog togaje On dopustio da nas obasja svjetlo zdravstvene reforme, da bi-smo mogli shvatiti greπnost u krπenju zakona koje je On usadiou naπe biÊe. ...

Jasno izloæiti prirodne zakone i pozvati na njihovu proved-bu zadaÊa je koja prati treÊu aneosku vijest. ... Bog je odredioda temu o zdravlju treba pokrenuti, a javnost duboko zainteresi-rati za istraæivanje; jer je nemoguÊe da muπkarci i æene cijenesvetu istinu dok god su pod vlaπÊu greπnih navika koje uniπta-vaju zdravlje i um. ...

Onaj tko cijeni svjetlo koje mu je Bog dao preko zdravstvenereforme, dobiva vaænu pomoÊ u posveÊenju istinom i spreman jeza besmrtnost. (CH 20,22)

118

22. travnja

Vrlina zaboravljanja na sebe“Æivim — ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni; æivot kojisada provodim u tijelu, provodim u vjeri Sina Boæjega, kojimi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.’’ (Ga-laÊanima 2,20)

Vjerom je apostol Pavao baπtinio Kristovu milost i ova je milostzadovoljila potrebe njegove duπe. Vjerom je primio nebeski dar ipodijelio ga s duπama koje su Ëeznule za svjetlom. To je iskustvokoje je i nama potrebno. ... Molite se za ovakvu vjeru. Borite seza nju. Vjerujte da Êe vam je Bog dati.

U naπem svijetu treba biti obavljen veliki posao. Ovo nijezemlja snova. Pred nama je æiva realnost. Svugdje se vide oËito-vanja Sotonine sile. Suraujmo s Onim koji obnavlja i uzdiæe. Nezaboravimo da onaj koji radi s Kristom mora crpsti svoju snaguna izvoru svih snaga. ... KrπÊanima je potrebna snaga misli, Ëvr-sta volja i znanje koje dolazi od prouËavanja Boæje rijeËi. Oni nemogu dopustiti sebi da svoj um pune ispraznoπÊu. Svakoga danamoraju biti obnovljeni duhovnom silom.

NauËite od Onoga koji je rekao: “Ja sam blag i poniznog srca.’’UËeÊi od Njega, pronaÊi Êete mir. Iz dana u dan doæivljavat Êeteiskustva s Bogom, shvaÊati veliËinu Njegovog spasenja i slavu je-dinstva s Njim. Neprestano Êete uËiti kako da bolje æivite kaoKrist i neprestano Êete rasti sve viπe nalik Spasitelju.

Ako umremo sebi, ako proπirimo svoje razumijevanje o tomeπto Krist moæe biti nama i πto mi moæemo biti Njemu, ako seujedinimo jedan s drugim vezama Kristovog prijateljstva, Bog Êeraditi preko nas moÊnom silom. Tada Êemo biti posveÊeni isti-nom. Bog Êe nas doista odabrati a Sveti Duh upravljati nama.Svaki dan bit Êe nam dragocjen zato πto Êemo u njemu vidjetipriliku da iskoristimo darove koji su nam povjereni za blagoslovdrugima. (RH 30. svibnja 1907.)

Mi moramo zaboraviti na sebe dok u ljubavi obavljamo sluæ-bu za druge. ... Moæda se ne sjeÊamo nekih djela ljubaznosti ko-ja smo uËinili ... ali vjeËnost Êe iznijeti na svjetlo svako djelo uËi-njeno za spasenje duπa, svaku rijeË izgovorenu za utjehu Boæjojdjeci; ova djela, uËinjena u Kristovo ime, bit Êe dio naπe radostikroz svu vjeËnost. (IHP 230)

119

23. travnja

Mladi, Boæja orua“Dobro je Ëovjeku da nosi jaram za svoje mladosti.’’ (Tu-æaljke 3,27)

Bog poziva mladiÊe u snazi i jaËini njihove mladosti da podijeles Njim samoodricanje, ærtvu i patnju. Ako prihvate poziv, postatÊe Njegova orua za spaπavanje duπa za koje je On umro. Ali OnhoÊe da oni budu svjesni cijene i u potpunosti se upoznaju s uvje-tima u kojima Êe raditi dok sluæe raspetom Otkupitelju ...

Naπ prvi posao trebao bi biti da uskladimo svoja srca s Bo-gom i tada Êemo biti spremni raditi za druge. Nekada su naπiozbiljni radnici duboko ispitivali svoja srca. Oni su se zajedno sa-vjetovali i bili ujedinjeni u poniznoj, usrdnoj molitvi za boæanskovodstvo. ... Kristov dolazak je bliæi nego πto mislimo. Sa svakimnovim danom imamo jedan dan manje za objavljivanje porukeupozorenja svijetu. Kad bi danas postojala ozbiljnija veza s Bo-gom, bilo bi viπe poniznosti, ËistoÊe i vjere. (5T 87,88)

Velik je posao koji trebamo obaviti za Gospodara, otvoriti ri-jeË Boæju onima koji su u tami grijeha. Mladi prijatelji, ponaπaj-te se kao da vrπite svetu sluæbu. Vi biste trebali prouËavati Bib-liju i uvijek biti spremni na odgovor svakom Ëovjeku kad vas pitaza razlog vaπe nade. Ali svojim istinskim krπÊanskim dostojan-stvom vi dajete svjedoËanstvo da imate istinu koju bi svi trebaliËuti. Ako je ova istina usaena u duπu, ona Êe se pokazati naizgledu lica i u ponaπanju, u mirnom, plemenitom stavu i mirukoji krπÊanin posjeduje. Oni koji gaje iskrenu poniznost i Ëiji suse umovi razvili zahvaljujuÊi istinama Evanelja, posjedovat Êeutjecaj koji Êe se osjeÊati. Oni Êe izvrπiti utjecaj na um i srce.(5T 401)

Ja ne æelim niπta viπe od toga nego da vidim naπe mladenadahnute duhom Ëiste vjere koja Êe ih povesti da uzmu kriæ islijede Isusa. Idite naprijed, mladi Kristovi uËenici, usmjeravaninaËelima, odjeveni u odjeÊu ËistoÊe i pravednosti. Vaπ Spasiteljdovest Êe vas u najbolju priliku u kojoj Êete moÊi iskazati svojetalente i u kojoj Êete moÊi biti najkorisniji. Moæete biti sigurnida Êete na stazi duænosti primiti milost dovoljnu za taj dan. (5T87)

120

24. travnja

Posao za svako æivotno doba“Oci, piπem vama jer ste upoznali onoga koji je od poËet-ka. MladiÊi, piπem vama jer ste pobijedili Zloga.’’ (1. Iva-nova 2,14)

Ima mnogo podruËja gdje se mladima moæe pruæiti prilikaza korisne napore. ... Pri svrπetku evaneoskog rada treba osvo-jiti joπ veliko podruËje, i viπe nego ikada prije na posao trebajubiti pozvani pomoÊnici iz redova obiËnih ljudi. I mladi i starijibit Êe pozvani s polja, iz vinograda i trgovina da objave porukusvojega Gospodara. Mnogi od njih moæda su imali malo prilikaza obrazovanje, ali Krist vidi u njima osobine koje Êe ih osposo-biti da ispune Njegovu namjeru. Ako svoja srca stave u sluæbu ibudu i dalje uËenici, On Êe ih pripremiti da rade za Njega. ...

Koliko god vaπi talenti bili veliki ili mali, znajte da vam jeono πto imate dano na povjerenje. Tako vas Bog provjerava da-juÊi vam priliku da se dokaæete. Njemu dugujete sve svoje sposob-nosti. Njemu pripadaju vaπe snage tijela, uma, duπe i one trebajubiti uporabljene za Njega. Vaπe vrijeme, utjecaj, moguÊnosti, spo-sobnosti — sve morate dati na raspolaganje Onome koji daje sve.(YI 3. oæujka 1908.)

Mladi koji nalaze radost i sreÊu u Ëitanju Boæje rijeËi, u Ëa-su molitve neprestano se osvjeæavaju vodom iz Izvora æivota. OniÊe postiÊi visinu moralne savrπenosti i dubinu misli koju drugineÊe moÊi razumjeti. ... Bog Êe one koji na takav naËin povezujusvoju duπu Njim priznati kao svoje sinove i kÊeri. Oni se stalnopenju sve viπe i viπe dobivajuÊi jasniju sliku o Bogu i vjeËnostisve dok ih Gospodin ne uËini kanalima svjetla i mudrosti ovomesvijetu. (4T 624)

S takvom vojskom pravilno izvjeæbanih radnika, kakva bi mo-gla biti naπa mladeæ, kako bi se vijest o razapetom i uskrslomSpasitelju koji Êe uskoro doÊi brzo odnijela cijelome svijetu! Ka-ko bi brzo doπao svrπetak — kraj patnjama, æalosti i grijehu! (Ed271)

121

25. travnja

Zaπto ima toliko mnogo besposliËara?“Bit Êete mi svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Sama-riji i sve do kraja zemlje.’’ (Djela 1,8)

U zadaÊi povjerenoj prvim uËenicima sudjelovali su vjerniciu svakom razdoblju. Svakomu tko je primio Evanelje bila je po-vjerena sveta istina koju je trebao prenijeti svijetu. Boæji vjerniljudi uvijek su bili marljivi misionari koji su svoje snage posve-tili proslavljanju Njegovog imena i mudrom koriπtenju talenatau sluæbi Njemu. ...

»lanovi Boæje crkve bili su gorljivi u djelima ljubavi, odvoje-ni od svjetovnih teænji i hodili su stopama Onoga koji je prolazioËineÊi dobro. Srcima ispunjenim ljubavlju i saæaljenjem, oni tre-baju sluæiti onima kojima je potrebna pomoÊ upoznavajuÊi ih saSpasiteljevom ljubavlju. Takav rad zahtijeva poseban napor, alidonosi bogatu nagradu. Oni koji se u njega ukljuËe s iskrenomnamjerom, vidjet Êe duπe zadobivene za Spasitelja. ...

“Duh i zaruËnica vele: ‘Doi!’ Tko Ëuje, neka rekne: ‘Doi!’”(Otkrivenje 22,17) Nalog za upuÊivanje ovog poziva odnosi se nacijelu Crkvu. Tko god Ëuje ovaj poziv, treba ga objaviti tako daodjekuje preko bregova i dolina: “Doi!” ...

Stotine, da, tisuÊe onih koji su Ëuli vijest spasenja joπ uvi-jek stoje besposleni na trgu, a mogli bi raditi u nekoj grani dje-la. Njima Krist govori: “©to stojite ovdje vazdan besposleni?” idodaje: “Idite i vi u moj vinograd.” (Matej 20,6.7) Zaπto veÊi brojnjih ne odgovara na poziv? Je li to zato πto misle da imaju izgovorjer ne stoje za propovjedaonicom? Neka shvate da izvan propo-vjedaonice postoji veliko djelo koje trebaju obaviti tisuÊe posve-Êenih vjernika.

Dugo je Bog Ëekao da duh sluæbe obuzme cijelu Crkvu i dasvatko prema svojim sposobnostima radi za Njega. Ako vjerniciBoæje crkve obave posao koji im je u tuzemstvu i inozemstvu po-vjeren u ispunjavanju evaneoskog naloga, cijeli svijet Êe uskorobiti opomenut i Gospodin Isus Êe se sa silom i velikom slavomvratiti na Zemlju. “Ova Radosna vijest o kraljevstvu propovije-dat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, itada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) (AA 109—111)

122

26. travnja

Sve naπe bogatstvo pripada Bogu“Badava ste primili, badava i dajte!’’ (Matej 10,8)

Sve πto Ëovjek prima od Boæjeg obilja, joπ uvijek pripada Bo-gu. On nas je obdario divnim i dragocjenim zemaljskim darovi-ma da bi nas okuπao i ispitao dubinu naπe ljubavi prema Njemui koliko cijenimo Njegovu ljubav. Bez obzira na to jesu li naπablaga materijalne ili duhovne naravi, trebamo ih poloæiti pred Isu-sove noge kao dragovoljni prilog. (5T 736)

DajuÊi svojim uËenicima nalog: “Idite po svem svijetu i pro-povijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju’’, Krist je ljudima po-vjerio zadaÊu da upoznaju svijet s Njegovom miloπÊu. Meutim,dok jedni odlaze propovijedati, On poziva ostale da priloæe daro-ve kojima Êe se podupirati Njegovo djelo na Zemlji. (9T 255)

Ne mogu svi prinositi velike darove, ne mogu svi Ëiniti ve-lika i hvale dostojna djela, ali svi mogu njegovati samoodricanje,svi se mogu ugledati na nesebiËnost naπeg Spasitelja. Neki mo-gu donositi velike priloge u Gospodnju riznicu, a neki samo pokojuleptu, ali Gospodin prima svaku ærtvu koja je iskreno prinesena.(9T 54,55)

Mnogi Êe se iznenaditi kad vide koliko se moæe uπtedjeti zaBoæje djelo zahvaljujuÊi samoodricanju. Male svote, uπteene pocijenu ærtve, uËinit Êe viπe za napredak Boæjeg djela nego velikidarovi za koje nije bilo potrebno nikakvo samoodricanje. (9T 157,158)

Duh dareæljivosti je duh Neba. Na kriæu je pokazano kolikoje Krist bio samopoærtvovan u svojoj ljubavi. Da bi spasio Ëovje-ka, On je dao sve πto je imao, a na kraju i samoga sebe. Kristovkriæ poziva svakog Njegovog sljedbenika da Ëini dobra djela. Na-Ëelo otkriveno na kriæu glasi: Dajte, dajte. ... NaËelo svijeta je: πtoviπe uzimati, uzimati. ... Svjetlo Evanelja koje sja s Kristovog kriæaukorava sebiËnost. ... Mnogi u Boæjem narodu nalaze se u opasno-sti da upadnu u zamke pohlepe i svjetovnih æelja. Oni bi trebalishvatiti da Njegova milost upuÊuje sve ËeπÊe pozive na prilaganjesredstava. ... Na taj naËin je On uËinio Ëovjeka posrednikom prekokojeg se Boæji blagoslovi izlijevaju na Zemlju. Bog je osmislio su-stav dobroËinstava da bi Ëovjek mogao postati sliËan svojem Stvo-ritelju, milosrdan i nesebiËan po karakteru, da bi s Kristom biosudionik u vjeËnoj, slavnoj nagradi. (9T 254,255)

123

27. travnja

Dvostruki æivot“Naπe je zajedniπtvo s Ocem i Sinom njegovim Isusom Kri-stom.’’ (1. Ivanova 1,3)

Niπta nije tako potrebno u naπem radu kao vidljivi rezultatizajednice s Bogom. Mi bismo trebali pokazati u svojem svakidaπ-njem æivotu da imamo mir i odmor u Spasitelju. Njegov mir usrcu sjat Êe na licu. ... Zajednica s Bogom oplemenit Êe naπ karakteri æivot. Ljudi Êe vidjeti, kao πto je bio sluËaj s prvim uËenicima,da smo bili s Isusom. Ovo Êe Boæjem suradniku dati silu kakvumu niπta drugo ne moæe dati. On si ne smije dopustiti da budeliπen ove sile. Mi moramo æivjeti dvostrukim æivotom — æivotommisli i djela, tihe molitve i usrdnog rada. (MH 512)

Svima koji uËe od Boga potrebni su trenuci potpune tiπine ismirenosti za razgovor sa svojim vlastitim srcem, s prirodom iBogom. ... Mi osobno moramo Ëuti Njegov glas kako govori na-πem srcu. Kad svi ostali glasovi utihnu, i kad u tiπini Ëekamopred Njim, tada πutnja doprinosi da Boæji glas naπoj duπi postajejoπ jasniji. On nas poziva: “Prestanite i znajte da sam ja Bog.’’(Psalam 46,10) Ovo je djelotvorna priprema za sve koji rade zaBoga. Tko je na ovaj naËin okrijepljen, taj Êe usred uæurbanogmnoπtva i sve veÊe napetosti u napornoj æivotnoj aktivnosti bitiokruæen ozraËjem svjetla i mira. On Êe primiti novi dar tjelesnei duhovne snage, njegov æivot Êe odisati ugodnim mirisom i otkrivatiboæansku moÊ koja privlaËi ljudska srca. (MH 58)

Mnogi Ëak ni u trenucima molitve ne primaju blagoslov stvarnezajednice s Bogom. Oni se previπe æure. Brzim koracima prolazekroz krug Kristove drage prisutnosti, zaustavljajuÊi se moæda samoza trenutak u njegovim svetim granicama, ali ne Ëekaju na savjet.Oni nemaju vremena da ostanu s boæanskim UËiteljem. Sa svo-jim teretima vraÊaju se na posao.

Ovakvi radnici ne mogu nikada postiÊi uspjeh sve dok ne nauËeu Ëemu je tajna sile. Oni moraju odvojiti vrijeme za razmiπljanjei molitvu i Ëekati da Bog obnovi njihove tjelesne, umne i duhovnesnage. Njima je potreban okrepljujuÊi utjecaj Boæjeg Duha. KadGa prime, bit Êe proæeti novim æivotom. (Ed 260,261)

124

28. travnja

Pogreπna gorljivost“Uistinu, svjedoËim za njih da revnuju za Boga, ali ne sispravnim razumijevanjem.’’ (Rimljanima 10,2)

Postoji buËna gorljivost, bez cilja i svrhe, koja nije u skladus naukom, slijepa u svojim postupcima i razorna po svojim poslje-dicama. Ovo nije krπÊanska gorljivost. Pravom gorljivoπÊu uprav-ljaju naËela i ona nije povremena. Ona je iskrena, duboka i snaænate proæima cijelu duπu.

Spaπavanje duπa i interesi Boæjeg kraljevstva od najveÊeg suznaËenja. Je li igdje potrebna tolika usrdnost kao u spaπavanjuduπa na slavu Boæju? To su predmeti preko kojih se ne moæe olakoprelaziti. Oni se mogu mjeriti s vjeËnoπÊu. U pitanju je vjeËnasudbina. Muπkarci i æene odluËuju se za blaæenstvo ili jad. Krπ-Êanska gorljivost ne ogleda se samo u rijeËima, nego u snaænimi djelotvornim osjeÊajima i postupcima. Ipak, ona se ne oËituje sciljem da bi je drugi primijetili. Poniznost Êe karakterizirati sva-ki napor i vidjet Êe se u svakom postupku. KrπÊanska gorljivostnavodi na iskrene molitve i skruπenost, na vjerno ispunjavanjekuÊnih duænosti. U obiteljskom okruæenju tada Êe se odraæavatiblagonaklonost i ljubav, dobrota i suosjeÊanje, a sve je to plodkrπÊanske gorljivosti. ...

O, kako je malo onih koji osjeÊaju koliko vrijedi jedna duπa!Kako je malo onih koji su voljni podnositi ærtve kako bi drugeupoznali s Kristom! Mnogi samo priËaju, samo tvrde da osjeÊaju.RijeËi niπta ne znaËe. Potrebna je iskrena krπÊanska gorljivostkoja Êe se ogledati u djelima. Svatko mora najprije sam sebe iz-graditi, a kad bude imao Isusa u svojem srcu, upoznat Êe Ga i sdrugima. Duπa u kojoj stanuje Krist, ne moæe a da ne govori oNjemu, baπ kao πto se vode Niagare ne mogu zaustaviti da tekupreko vodopada. (2T 232,233)

VjeËni æivot trebao bi izazvati najdublje zanimanje svakogkrπÊanina. Kako je divno biti suradnik s Kristom i nebeskim ane-lima u velikom planu spasenja! Koji se posao moæe usporediti sovim! Od svake spaπene duπe dolazi Bogu slavna nagrada kojaobasjava spaπenu duπu i orue njezinog spasenja. (2T 232)

125

29. travnja

Siguran temelj“Ali Ëvrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovajpeËat: ‘Gospodin poznaje svoje’ i: ‘Neka se odijeli od zloÊesvaki koji zaziva ime Gospodnje!’’’ (2. Timoteju 2,19)

Gospodin Êe imati narod koji Êe biti pouzdan kao Ëelik, svjerom Ëvrstom kao stijena. Boæja djeca trebaju biti Njegovi svje-doci u svijetu, orua koja trebaju izvrπiti posebno, slavno djelo udan Njegove pripreme. ...

Propovjednici koji su propovijedali istinu sa svom gorljivoπ-Êu i ozbiljnoπÊu, mogu otpasti i prikljuËiti se redovima neprija-telja, ali hoÊe li to preokrenuti istinu u laæ? “Ali’’, kaæe apostol,“tvrdo stoji temelj koji je Bog postavio.’’ (2. Timoteju 2,19) Vjerai osjeÊaji ljudi mogu se promijeniti, ali istina Boæja nikada. ...

Sigurno je da mi imamo istinu kao πto je sigurno da Bogpostoji. Sotona sa svim svojim prijevarama i paklenim silama nemoæe promijeniti boæansku istinu u laæ. Dok Êe se veliki neprija-telj svim silama truditi da uniπti utjecaj Boæje rijeËi, istina moraiÊi naprijed poput svjetiljke koja gori.

Gospodin nas je izabrao i uËinio predmetom svoje divne mi-losti. HoÊemo li se zanositi praznim priËama otpadnika? HoÊemoli stati na stranu Sotone i njegove vojske? HoÊemo li se pridru-æiti prijestupnicima Boæjeg zakona? Radije u molitvi recimo: “Go-spodine, stavi neprijateljstvo izmeu mene i zmije.’’ Ako mi nismou neprijateljstvu s njegovim djelima tame, on Êe nas privuÊi usvoj zagrljaj i njegov æalac bit Êe spreman da nas svaki Ëas ubo-de u srce. Trebali bismo ga smatrati smrtnim neprijateljem iusprotiviti mu se u Kristovo ime. Naπe djelo joπ uvijek ide naprijed.... Neka se svi koji se zovu Kristovim imenom obuku u oruæjepravde. ...

Doπlo je vrijeme kada sami moramo znati zaπto vjerujemona ovakav naËin. ... Pripremimo dobar temelj za vrijeme koje trebadoÊi da bismo mogli vjeËno æivjeti. Moramo raditi, ne u svojoj vla-stitoj sili, veÊ u sili naπeg uskrslog Gospodina. ©to Êemo uËinitiza Isusa? (4T 594—597)

126

30. travnja

Nebo Ëeka na tebe“Kao πto je mene poslao Otac, tako ja πaljem vas.’’ (Ivan20,21)

O apostolima je pisano: “A oni odoπe i poËeπe propovijedatisvuda. Gospodin je s njima djelovao i potvrivao RijeË Ëudesimaπto su je pratila.” (Marko 16,20) Kao πto je slao uËenike, takoKrist danas πalje vjernike svoje Crkve. Njima stoji na raspolaga-nju ista sila koju su imali i apostoli. Ako Boga uËine svojom sna-gom, On Êe djelovati s njima i njihov rad neÊe biti uzaludan. Nekashvate da je na djelo u koje su ukljuËeni Gospodin stavio svojpeËat. Bog je Jeremiji rekao: “Ne govori: ‘Dijete sam!’ VeÊ idi konima kojima te πaljem i reci sve ono πto Êu ti narediti. Ne bojih se: jer ja sam s tobom da te izbavim.” Zatim je pruæio ruku idotaknuo usta svojeg sluge govoreÊi: “Evo, u usta tvoja stavljamrijeËi svoje.” (Jeremija 1,7-9) On nas πalje da idemo i govorimorijeËi koje nam daje, osjeÊajuÊi na svojim usnama Njegov svetidodir.

Krist je Crkvi dao sveti nalog. Svaki vjernik treba biti sred-stvo preko kojeg Êe Bog svijetu slati blago svoje milosti, neiska-zano Kristovo bogatstvo. Nema niËega πto bi Spasitelj toliko æeliokao imati predstavnike koji Êe svijetu predstaviti Njegovog Du-ha i Njegov karakter. Niπta svijetu nije toliko potrebno kao ljudipreko kojih Êe se oËitovati Spasiteljeva ljubav. Cijelo Nebo Ëekana muπkarce i æene preko kojih Bog moæe otkriti snagu krπÊan-stva.

Crkva je Boæje sredstvo za navijeπtanje istine; On ju je opu-nomoÊio za vrπenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu, po-sluπna svim Njegovim zapovijedima, u njoj Êe nastavati bogat-stvo boæanske milosti. Ako bude odana, ako bude poπtovala Gos-podina Boga Izraelova, nema sile koja joj se moæe oduprijeti.

Revnost za Boga i Njegovo djelo poticala je uËenike da sasilnom snagom svjedoËe za Radosnu vijest. Ne bi li sliËna gorlji-vost trebala zapaliti naπa srca odluËnoπÊu da iznosimo vijest ootkupiteljskoj ljubavi, o Kristu i to razapetom? Prednost je sva-kog krπÊanina ne samo da oËekuje, veÊ da ubrza Spasiteljev dolazak.(AA 599,600)

127

1. svibnja

Bog Êe voditi svoj narod“Kad preko vode prelaziπ, s tobom sam; ili preko rijeke, neÊete preplaviti. Poeπ li kroz vatru, neÊeπ izgorjeti, plamente opaliti neÊe.’’ (Izaija 43,2)

Bog ima Crkvu na Zemlji, svoj izabrani narod koji dræi Nje-gove zapovijedi. On ne vodi neki sluËajni izdanak, jednog ovdje,jednog ondje, veÊ narod.

Nema potrebe za sumnjom, strahom da djelo neÊe uspjeti.Bog je na Ëelu tog djela i On Êe dovesti sve u red. Ako u tomdjelu bude potrebno dovesti stvari u red na njegovom Ëelu, BogÊe se pobrinuti za to i uËiniti da se ispravi sve πto je pogreπno.Imajmo vjeru da Êe Bog upravljati brodom koji sigurno nosi Nje-gov narod u luku.

Kada sam putovala iz Portlanda u dræavi Maine, u Boston,prije mnogo godina, zatekla nas je oluja i veliki valovi bacali sunas tamo-amo. SvijeÊnjaci su pali, a trupci su se kotrljali s jednestrane na drugu, poput lopti. Putnici su bili prestravljeni i mno-gi su vriπtali ËekajuÊi smrt.

Nakon izvjesnog vremena na palubu je doπao kormilar. Ka-da je ovaj uzeo kormilo, pokraj njega je stao kapetan i izraziobojazan o kursu broda. “HoÊete li vi uzeti kormilo?’’ upitao je kor-milar. Kapetan nije bio spreman na to jer je znao da mu nedo-staje iskustva. Onda su bojaæljivo ustali neki od putnika govo-reÊi da se boje da Êe ih kormilar navesti na hridi. “HoÊete li vi,moæda, preuzeti kormilo?’’ upitao je kormilar, ali su oni znali dane mogu upravljati kormilom.

Kada mislite da je djelo u opasnosti, molite se: “Gospodine,stani za kormilo. Vodi nas kroz nevolje. Dovedi nas sigurno u lu-ku.’’ Nemamo li razloga vjerovati da Êe nas Gospodin pobjedono-sno provesti kroz njih? ...

Vi ne moæete svojim ograniËenim umom shvatiti sva djelaBoæje providnosti. Dopustimo Gospodinu da se On brine za svojposao. (FLB 282)

128

2. svibnja

Sotona udvostruËava svoje napore“Aneo Jahvin tabor podiæe oko njegovih πtovalaca da ihspasi.’’ (Psalam 34,8)

MoÊ i zloba Sotone i njegovih vojski mogli bi nas opravdanozastraπiti kad ne bismo mogli naÊi zaklon i spas u nadmoÊnijojsili naπeg Otkupitelja. Mi briæljivo osiguravamo svoje kuÊe zasu-nima i bravama kako bismo zaπtitili imutak i æivot od zlih ljudi,ali rijetko kad pomislimo na zle anele koji nam se uporno na-stoje pribliæiti, a od Ëijih se napada ne moæemo obraniti svojomsnagom. Ako im dopustimo, oni mogu pomutiti naπ um, poreme-titi i muËiti naπe tijelo, uniπtiti naπu imovinu i æivot. Njihovo jejedino uæivanje u izazivanju bijede i uniπtavanju. ZastraπujuÊe jestanje onih koji se opiru boæanskim zahtjevima, a popuπtaju So-toninim kuπnjama dok ih Bog ne prepusti vlasti zlih duhova. Oni,pak, koji slijede Krista uvijek su sigurni pod Njegovom zaπtitom.Aneli, jaki u sili, poslani su s Neba da ih zaπtite. Zli ne moæeprobiti straæu koju je Bog postavio oko svog naroda. ...

Veliki sukob izmeu Krista i Sotone, koji traje veÊ gotovoπest tisuÊa godina, uskoro Êe zavrπiti. Stoga Zli udvostruËuje svojenapore da sprijeËi Kristovo djelo u prilog Ëovjeka i uhvati duπe usvoje zamke. Njegov je cilj zadræati ljude u tami i nepokajanostidok se ne svrπi Spasiteljevo posredovanje i viπe ne bude ærtve zagrijeh.

Sotona nije zabrinut dokle god nema posebnih napora uopiranju ovoj sili, dokle god u Crkvi i svijetu prevladava ravno-duπnost, jer nema opasnosti da Êe izgubiti one koje vodi zarob-ljene po svojoj volji. Ali kad je pozornost usmjerena na vjeËnepredmete pa duπe pitaju: “©to mi treba Ëiniti da se spasim?”, onje tu, nastojeÊi svojom snagom biti ravan Kristovoj i sprijeËiti utjecajSvetoga Duha. ...

S istim ciljem [Sotona] dolazi kad se ljudi okupe na bogosluæje.Premda skriven od ljudskih oËiju, on marljivo nastoji zavladatiumovima πtovatelja. (GC 517,518)

129

3. svibnja

Pred nama je odluËujuÊa bitka“Treba se viπe pokoravati Bogu nego ljudima.’’ (Djela 5,29)

Boæji narod oËekuje velika kriza. Kriza oËekuje i svijet. Naj-vaænija bitka svih vremena upravo je pred nama ... Nametanjesvetkovanja nedjelje postalo je pitanje od nacionalnog interesa iznaËenja. Mi dobro znamo kakav Êe biti rezultat ovog pokreta.No jesmo li spremni za to? Jesmo li vjerno ispunili duænost kojunam je Bog povjerio da upozorimo ljude na opasnost koja je prednjima? ...

Ima mnogo onih koji nikada nisu razumjeli svetkovanje bib-lijske subote ni laæni temelj na kojem poËiva ustanova nedjelje.Svaki pokret u prilog ozakonjenju religije doista znaËi Ëin povla-stice papinstvu koje se toliko mnogo stoljeÊa borilo protiv slobo-de savjesti. Svetkovanje nedjelje duguje svoje postojanje takozvanojkrπÊanskoj instituciji “tajna bezakonja’’, a njezino nametanje bitÊe priznavanje naËela koja su sam kamen temeljac rimokatoliËkedoktrine. Kada naπa nacija pod prisilom uvede naËela njezine vla-davine kao πto je ozakonjenje zakona o nedjelji, protestantizamÊe u ovom Ëinu pruæiti ruku papinstvu. To neÊe biti niπta drugodo oæivljavanje tiranije koja dugo i gorljivo Ëeka svoju priliku daponovno krene u aktivno samovlaπÊe ...

Ako papinstvo ili njegova naËela ponovno zakonski stupe nasnagu, rasplamsat Êe se vatre progonstava protiv onih koji ne buduhtjeli ærtvovati svoju savjest i istinu te usvojiti opÊeprihvaÊenezablude. Ovo zlo samo πto se nije ostvarilo.

Kad nam je Bog dao svjetlo pokazujuÊi nam opasnosti, kakomoæemo stajati Ëisti pred Njim ako ne poduzimamo nikakav na-por koji je u naπoj moÊi da ga donesemo svijetu? Moæemo li bitizadovoljni i sretni ako ljude prepustimo da se suoËe s ovom zna-Ëajnom Ëinjenicom a da ih nismo ni upozorili? ...

Kada zakoni zemaljskih vladara budu doneseni nasuprot za-konima Vrhovnog Vladara svemira, Boæji odani podanici ostat ÊeNjemu vjerni. (5T 711—713)

130

4. svibnja

Iskrivljavanje Svetog pisma“On to Ëini i u svim poslanicama u kojima govori o ovome.U tim poslanicama ima teπko razumljivih mjesta, koja ne-uki i nepostojani ljudi izvrÊu — kao i ostala Pisma — nasvoju vlastitu propast.’’ (2. Petrova 3,16)

Miπljenje da nije vaæno πto ljudi vjeruju jedna je od najus-pjeπnijih Sotonininih obmana. On zna da istina, prihvaÊena s lju-bavlju, posveÊuje duπu onoga koji je prima; stoga je stalno pokuπa-va zamijeniti laænim teorijama, priËama, drugim evaneljem. ...

Neodreena i Ëudna tumaËenja Svetog pisma i mnoge protu-rjeËne teorije o vjeri πto ih nalazimo u krπÊanskom svijetu, djelosu naπeg velikog protivnika da zbuni umove kako ne bi mogli pre-poznati istinu. Nesloga i podvajanje meu Crkvama u krπÊanskomsvijetu u velikoj se mjeri moæe pripisati prevlaujuÊem obiËajuiskrivljavanja Svetog pisma kako bi se podræala neka omiljenateorija. Namjesto podrobnog prouËavanja Boæje RijeËi s poniznimsrcem, kako bi stekli spoznaju o Njegovoj volji, mnogi samo na-stoje otkriti neπto neobiËno ili novo.

U nakani da potkrijepe laæna uËenja ili nekrπÊanske obiËaje,neki poseæu za stanovitim stavcima Svetoga pisma izdvojenimaiz konteksta, katkad navodeÊi samo polovicu jednog retka da bidokazali svoje miπljenje, dok bi preostali dio pokazao sasvim su-protni smisao. LukavoπÊu zmije ukopavaju se iza nepovezanih iz-raza, sloæenih tako da odgovaraju njihovim tjelesnim æeljama. Naovaj naËin mnogi namjerno izvrÊu Boæju RijeË. Drugi, bujne ma-πte, poseæu za slikama i simbolima Svetog pisma, tumaËe ih kakoto odgovara njihovoj predodæbi, ne obaziruÊi se na svjedoËanstvoSvetog pisma da je ono vlastiti tumaË, i nakon toga svoje izmiπ-ljotine predoËuju kao uËenja Biblije.

Kad god se prouËavanju Svetog pisma pristupa bez molitve-nog, krotkog i pouËljivog duha, i najjasnijim i najjednostavnijimkao i najteæim dijelovima bit Êe iskrivljeno pravo znaËenje. ...

Boæja RijeË jasna je svima koji je prouËavaju iskrenim sr-cem uz molitvu. Svaka istinski iskrena duπa doÊi Êe k svjetlu is-tine. “Svjetlost sviÊe pravedniku.” (Psalam 97,11) Nijedna Crkvane moæe napredovati u svetosti ako njezini pripadnici istinu netraæe ozbiljno kao skriveno blago. (GC 520—522)

131

5. svibnja

Laæne teorije o Bogu“Jer iako su upoznali Boga, nisu mu iskazali ni slavu nizahvalnost kao Bogu. Naprotiv, postali su isprazni u mi-slima svojim i njihovo je nerazumno srce potamnjelo.’’ (Rim-ljanima 1,21)

Teorija da je Bog bitak koji proæima svu prirodu, jedna jeod najlukavijih Sotoninih prijevara. Ona laæno prikazuje Boga isramota je za Njegovu moÊ i veliËanstvo.

Boæja rijeË ne podupire panteistiËke teorije. Svjetlo Njegoveistine otkriva da su one pogubne za ljudsku duπu. Tama je nji-hov sastavni element, a razvrat njihov djelokrug. One ugaajutjelesnom srcu i odobravaju njegove sklonosti. Rezultat prihva-Êanja ovih teorija je odvajanje od Boga. ...

Postoji samo jedna sila koja moæe slomiti utjecaj zla u ljud-skim srcima, a to je Boæja sila u Isusu Kristu. OËiπÊenje od gri-jeha postiæe se samo krvlju raspetog Krista. Jedino nas Njegovamilost moæe osposobiti da se odupremo sklonostima svoje greπnenaravi i da ih svladamo. Kristova moÊ jedina moæe slomiti moÊspiritistiËke teorije o Bogu. Ako je Bog bitak koji proæima cijeluprirodu, onda On stanuje u svim ljudima. Da bi postigao svetost,Ëovjek treba samo razvijati silu koja je u njemu samome.

Ako se ove teorije slijede do njihovog logiËnog zakljuËka, oneËine besmislenom svu krπÊansku logiku. One iskljuËuju potrebuza pokajanjem, a Ëovjek vjeruje da je sam sebi spasitelj. SudeÊipo onome πto se u tim teorijama govori o Bogu, Njegova rijeË gubisvaku silu. Oni koji ih prihvaÊaju nalaze se u velikoj opasnostida cijelo Sveto pismo proglase izmiπljotinom. Moæda Êe oni vjero-vati da je vrlina bolja od zla, ali kad uzmu Bogu mjesto koje Mupripada kao Vladaru, oni poklanjaju povjerenje ljudskoj moÊi ko-ja bez Boga nema vrijednosti. Liπena potpore, ljudska volja neÊeimati snage da se suprotstavi zlu i da ga nadvlada. Obrana duπeje slomljena. »ovjek nema viπe niËega πto bi ga zaπtitilo od grijeha.Kad Ëovjek jednom odbaci i prezre ograniËenja koja postavlja BoæjarijeË i Njegov Duh, nismo ni svjesni do koje dubine moæe potonuti.

Oni koji se i dalje budu dræali ovih spiritistiËkih teorija, si-gurno Êe upropastiti svoje krπÊansko iskustvo, prekinuti vezu sBogom i izgubiti vjeËni æivot. (Ev 601,602)

132

6. svibnja

Opasnost od laænog nauka“O Timoteju, Ëuvaj povjereno blago! Kloni se svjetovnih iispraznih govora i prigovora laæno nazvane spoznaje!” (1.Timoteju 6,20)

U New Hampshireu neki su bili aktivni u πirenju laænih pre-dodæbi o Bogu. Dobila sam svjetlo da su ti ljudi, koristeÊi se svo-jim idejama, od kojih su neke vodile k zastupanju teorije o “slo-bodnoj ljubavi’’, uËinili da istina izgubi svaku silu. Bilo mi je po-kazano da ti ljudi zavode duπe iznoπenjem spekulativnih teorijao Bogu. ...

Izmeu ostalih svojih shvaÊanja, tvrdili su da oni koji su jed-nom posveÊeni viπe ne mogu grijeπiti; to su iznosili kao evaneo-sku hranu. Njihove laæne teorije, sa svom teæinom svojeg pri-jevarnog utjecaja, nanosile su veliku πtetu njima samima, a i dru-gima. Oni su dobivali spiritistiËku moÊ nad onima koji nisu mo-gli uoËiti zlokobnu narav tih lijepo odjevenih teorija. Zbog togasu nastala straπna zla. NauËavanje da su svi ljudi sveti doveloje do vjerovanja da osjeÊaji posveÊenih nikada nisu u opasnostida krenu pogreπnim putem. Rezultat ovog vjerovanja bio je ispu-njavanje zlih æelja srca koja su, iako, navodno, posveÊena, biladaleko od ËistoÊe misli i æivota.

Ovo je samo jedan od primjera gdje sam bila pozvana daukoravam one koji su iznosili nauk o bezliËnom bogu koji se na-lazi u prirodi, kao i nauk o svetom tijelu.

U buduÊnosti Êe ljudska pravila i nauËavanja oponaπati is-tinu. Laæne teorije bit Êe prikazivane kao pouzdane doktrine. Laæninauk jedan je od sredstava kojima se Sotona koristio u nebes-kim dvorovima, a kojim se i danas sluæi. ...

Preklinjem one koji rade za Boga da ne prihvaÊaju laæ kaoistinu. Cijela Biblija je puna najdragocjenije istine. Nama nisupotrebne nikakve pretpostavke niti laæno uzbuenje. U zlatnomkadioniku istine koja nam je prikazana u Kristovom nauku ima-mo ono πto Êe duπe osvjedoËiti i obratiti. U Kristovoj jednostav-nosti iznosite istine koje je On doπao objaviti ovome svijetu; silavaπe vijesti sama Êe naÊi put do srca. Ne propovijedajte teorijeili mjerila koja nemaju uporiπte u Bibliji. (Ev 600,601)

133

7. svibnja

Remek-djelo Sotoninih prijevara“©to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objavanama i sinovima naπim zauvijek, da vrπimo sve rijeËi ovo-ga Zakona.’’ (Ponovljeni zakon 29,28)

»ovjekova spoznaja, kako u materijalnom tako i u duhovnompogledu, djelomiËna je i nepotpuna; stoga mnogi ne mogu svojaglediπta o znanosti uskladiti s biblijskim izjavama. Mnogi kaoznanstvene Ëinjenice prihvaÊaju teorije i spekulacije, i misle dase Boæja RijeË treba ispitati uËenjem “laæno nazvane spoznaje”.(1 Timoteju 6,20) Stvoritelj i Njegova djela nadmaπuju njihovoshvaÊanje; buduÊi da ih ne mogu objasniti prirodnim zakonima,biblijski izvjeπtaj smatraju nepouzdanim. Oni koji sumnjaju u iz-vjeπtaje Staroga i Novoga zavjeta Ëesto idu korak dalje i sumnjajuu postojanje Boga, a beskrajnu silu pripisuju prirodi. BuduÊi dasu napustili sidriπte, prepuπteni su da se razbiju o stijene nevjer-stva.

Na ovaj naËin mnogi odlutaju od vjere pa ih avao zavede.... Ljudska je filozofija pokuπavala istraæiti i objasniti tajne kojeni u vjeËnosti neÊe biti otkrivene. Kad bi ljudi htjeli prouËavati irazumjeti ono πto je Bog objavio o sebi i svojim nakanama, steklibi takvo glediπte o Jahvinoj slavi, veliËanstvu i moÊi, shvatili bikoliko su maleni i bili bi zadovoljni onim πto je otkriveno njimai njihovoj djeci. ...

Remek-djelo Sotoninih obmana jest zadræati umove ljudi daistraæuju i nagaaju o onome πto Bog nije objavio i πto nije na-mijenio naπem razumijevanju. Zbog toga je i Lucifer izgubio svo-je mjesto na Nebu. Bio je nezadovoljan jer mu nisu bile povjere-ne sve tajne Boæjih nauma, potpuno prezrevπi ono πto mu je bilootkriveno o njegovoj vlastitoj zadaÊi na uzviπenu poloæaju koji muje bio dodijeljen. Izazivanjem istog nezadovoljstva u anelima podsvojim zapovjedniπtvom prouzroËio je njihov pad. Sad nastojiucijepiti u ljude isti duh i tako ih navesti da prezru izravne Boæjezapovijedi. (GC 522,523)

134

8. svibnja

Vrijeme i prilike“Ne spada na vas — odgovori im — da znate vrijeme i prilikukoje je Otac odredio svojoj vlasti.’’ (Djela 1,7)

Bog dræi u svojoj vlasti vrijeme i prilike. Zaπto nam nije daoznanje o tome? Zato πto to ne bismo na pravi naËin iskoristili.Kad bismo znali kad Êe to biti, meu naπim ljudima bi zavladalostanje koje bi znatno usporilo Boæje djelo u pripremanju narodada opstane u veliki dan koji Êe doÊi. ... Isus je rekao svojim uËe-nicima da “bdiju’’, ali ne za neko odreeno vrijeme. Njegovi sljed-benici trebaju se postaviti kao oni koji sluπaju naredbe svojeg Po-glavara. Oni trebaju bdjeti, Ëekati, moliti se i raditi kako se pri-bliæavaju vremenu Gospodnjeg dolaska. Ali nitko neÊe moÊi pred-vidjeti kada Êe se to toËno dogoditi, jer “o danu tome i Ëasu nitkone zna.’’ NeÊete moÊi reÊi da Êe On doÊi za jednu, dvije ili petgodina, niti smijete odgaati Njegov dolazak tvrdeÊi da On neÊedoÊi za deset ili dvadeset godina. ... Nije naπe da znamo toËnovrijeme izlijevanja Svetog Duha ni Kristovog dolaska. (Ev 221)

Ukazano mi je na pojedince koji se nalaze u velikoj zabludivjerujuÊi da im je duænost otiÊi u stari Jeruzalem*, misleÊi datamo imaju zadaÊu koju moraju obaviti prije nego πto Gospodindoe. Takvo shvaÊanje svodi se na to da se misli i zanimanje od-vrate od sadaπnjeg Boæjeg djela i objavljivanja treÊe aneoske vi-jesti. Oni koji smatraju da treba iÊi u Jeruzalem stalno Êe mi-sliti samo o tome pa Êe i svoja sredstva uskratiti za propovijeda-nje sadaπnje istine da bi omoguÊili sebi ili drugima takvo puto-vanje. Vidjela sam da takva misija neÊe iziÊi na dobro jer bi tre-balo mnogo vremena da samo neki Æidovi povjeruju Ëak i u prviKristov dolazak, a daleko viπe da povjeruju u Njegov drugi dola-zak. (EW 75)

* Ovo je napisano ranih pedesetih godina devetnaestog stoljeÊa ka-da su zagovornici tzv. “vremena koje dolazi’’ nauËavali da Êe stari Jeruzalembiti izgraen kao srediπnji krπÊanski spomenik Ëime Êe se ispuniti nekaproroËanstva iz Starog zavjeta.

135

9. svibnja

“Kao πto je bilo u Noino doba”“U vrijeme kada doe Sin »ovjeËji bit Êe kao πto je bilo uNoino doba.’’ (Luka 17,26)

Pokazani su mi straπni uvjeti koji postoje na naπem svijetu.Aneo milosti sklapa svoja krila spreman da ode. ... Boæji zakonza mnoge viπe nema vrijednosti. Gledamo i sluπamo o pometnji izabuni, oskudici i gladi, potresima i poplavama. Ljudi Ëine stra-πne zloËine; njima viπe ne vlada razum, nego strast. Gnjev Boæjisamo πto se nije izlio na stanovnike svijeta koji Êe ubrzo postatitako iskvaren kao πto su bili stanovnici Sodome i Gomore. Vatrai voda veÊ uniπtavaju tisuÊe æivota i bogatstvo koje je bilo sebiË-no nagomilano tlaËenjem siromaha. Gospodin treba uskoro zavr-πiti svoj posao i uËiniti kraj grijehu. O, kada bi prizori bezakonjaovih posljednjih dana koji su mi bili prikazani mogli ostaviti du-bok dojam na srca naroda koji tvrdi da je Boæji!

Kao πto je bilo u Noino doba, tako Êe biti i kad se pojavi Sin»ovjeËji. Gospodin se povlaËi sa Zemlje i uskoro Êe smrt i uniπte-nje, sve veÊi zloËini i okrutna osveta stiÊi bogataπe koji su se uz-digli nad siromaπnima. Oni koji ne budu imali Boæju zaπtitu, ne-Êe biti sigurni ni na jednom mjestu i ni na kakvom poloæaju. Ljudise obrazuju i koriste se svojim pronalazaËkim sposobnostima dabi izmislili πto ubitaËnije sprave i orua za uniπtavanje. ...

Moja braÊo i sestre ... ja vas pozivam. ... Mnogi æive odviπeugodnim i bezbriænim æivotom. ... Oni smatraju sebe krπÊanima,ali ne znaju πto znaËi praktiËni krπÊanski æivot. ... ©to znaËi bitikrπÊanin? To znaËi biti nalik na Krista. ... Suraujte s Bogom radeÊiu skladu s Njim. Izbacite iz hrama duπe sve πto je sliËno nekomidolu. Sad je Boæje vrijeme, a Njegovo vrijeme je i vaπe vrijeme.Borite se u dobroj borbi vjere odbijajuÊi svaku pomisao ili razgo-vor o nevjerovanju. Svijet treba Ëuti posljednju vijest opomene.(8T 49—53)

136

10. svibnja

Velika nevolja Êe uskoro doÊi“Postali smo prizorom svijetu, anelima i ljudima.’’ (1.KorinÊanima 4,9)

Svijet je pozornica; njegovi stanovnici su glumci koji sepripremaju za svoju ulogu u posljednjoj velikoj drami. Kod ve-Êine ljudi nema jedinstva, osim kada se udruæe radi ispunjenjasvojih sebiËnih ciljeva. Bog to promatra. Njegove namjere vezaneza pobunjene podanike bit Êe ostvarene. Svijet nije u potpunostiprepuπten ljudskim rukama, mada Bog dopuπta da s vremena navrijeme zavladaju elementi pomutnje i nereda. Sile podzemlja radena tome da ubrzaju posljednje velike prizore u toj drami — dola-zak Sotone kao Krista i rad sa svakom prijevarom u onima kojise povezuju u tajnim druπtvima. Oni koji se predaju strasti stu-panja u saveze, ostvaruju planove neprijatelja. Nakon uzroka doÊiÊe i posljedice.

Grijeh je skoro dostigao svoju granicu. Svijet je ispunjen po-mutnjom i veliki strah i uæas doÊi Êe na ËovjeËanstvo. Kraj je vrloblizu. Mi koji znamo istinu, trebamo se pripremiti za ono πto Êeuskoro naiÊi na svijet kao zaprepaπÊujuÊe iznenaenje. ...

Jesmo mi kao narod zaspali? O, kad bi mladi muπkarci i æeneu naπim ustanovama koji su danas nespremni da doËekaju Go-spodina i neprikladni da postanu Ëlanovi Gospodnje obitelji mo-gli prepoznati znakove vremena, kakva bi se promjena vidjela nanjima! Gospodin Isus poziva samopoærtvovne radnike da slijedeNjegove stope, hode i rade za Njega, uzmu svoj kriæ i pou kudaih On vodi.

Mnogi se zadovoljavaju time da Gospodinu posvete bezna-Ëajnu sluæbu. Njihovo krπÊanstvo je slabo. Krist je dao sebe radigreπnika. S kakvom bismo zabrinutoπÊu za spasenje duπa trebalibiti ispunjeni dok gledamo ljude koji propadaju u grijehu! Oveduπe su otkupljene beskrajnom cijenom. Smrt Boæjeg Sina na Gol-goti mjera je njihove vrijednosti. Iz dana u dan oni odluËuju hoÊeli dobiti vjeËni æivot ili vjeËnu smrt. (T8 27—29)

137

11. svibnja

Mladost i sindrom ovisnosti“Zato se raduj, mladiÊu, za svoje mladosti, i veseli se u da-nima svoga mladenaπtva; idi putovima svoga srca i slijediæelje svojih oËiju; ali znaj da Êe ti za sve to suditi Bog.’’(Propovjednik 11,9)

Sotona je bio prvi pobunjenik na Nebu i otkad je izbaËen sNeba, on nastoji svakog pripadnika ljudske obitelji uËiniti otpad-nikom od Boga baπ kao πto je i on sam. On izlaæe svoje planoveuniπtenom Ëovjeku i preko popuπtanja apetitu koje je protivnoBoæjem zakonu navodi ga na krπenje boæanske zapovijedi. On jenaveo Adama i Evu da uberu zabranjeni plod i tako je uspio izazvatinjihov pad i dovesti do istjerivanja iz Edena. Koliko mnogo njihkaæe: “Da sam ja bio na Adamovom mjestu, nikada ne bih sagri-jeπio u tako jednostavnoj kuπnji.’’ Ali vi, koji se ovako hvaliπete,imate priliku pokazati snagu svoje volje i svoju odanost naËeli-ma kada budete provjeravani. ... Da li Bog doista ne vidi grijehu vaπem æivotu? ...

Na sve strane Sotona pokuπava navesti mlade na stazu gdjeÊe se izgubiti. Ako ih jednom uspije navesti na nju, on ih poæu-ruje da se strmoglave vodeÊi ih od jednog do drugog raskalaπe-nog naËina æivota sve dok njegove ærtve ne izgube osjetljivost sa-vjesti i izgube strahopoπtovanje prema Bogu. Sve manje i manjese suzdræavaju. Postaju ovisnici o uporabi vina, alkohola, duhanai droga i tako padaju sve dublje i dublje. Oni su robovi apetitu.Savjete koje su nekada poπtovali, poËeli su prezirati. Zaogrnulisu se oholoπÊu i hvalisanjem kad su postali robovi pokvarenosti.Oni podrazumijevaju pod slobodom to πto su robovi sebiËnosti,iskvarenog apetita i razuzdanosti. ...

Sotona je nakanio ljudski rod podËiniti kao svoje podanike,ali Krist je platio beskonaËnu cijenu da bi Ëovjek mogao biti spa-πen od neprijatelja i da se moralni Boæji lik moæe ponovo obno-viti u palom ljudskom rodu. ... Ljudi koji su pali mogu po KristunaÊi pristup Ocu i dobiti milost koja Êe ih osposobiti da pobijedezaslugama raspetog i uskrslog Spasitelja. (Te 273,274)

138

12. svibnja

Vanjski sjaj poganske sile“Jer doÊi Êe vrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave na-uke, nego Êe prema svojim strastima sebi nagomilati uËi-telje da im πkaklju uπi.’’ (2. Timoteju 4,3)

Ljudi se brzo postrojavaju pod zastavu koju su izabrali, ne-umorno ËekajuÊi i prateÊi kretanje svojih voa. Ima i onih kojibdiju, Ëekaju i rade za dolazak naπega Gospodina, dok druga stranavelikom brzinom upada u redove pod zapovjedniπtvom prvog velikogotpadnika. Oni traæe Boga u ljudskoj naravi, a Sotona oponaπaonoga koga oni traæe. Mnoπtvo Êe biti toliko zavedeno zbog svo-jeg odbijanja istine da Êe prihvatiti prijevaru. Ljudska narav smatrase Bogom. (FLB 322)

Kako se pribliæavamo svrπetku vremena, vanjski sjaj pogan-ske sile bit Êe sve veÊi. Poganska boæanstva oËitovat Êe svoju moÊi pokazati se pred gradovima ovoga svijeta, a ovo se veÊ poËeloispunjavati. RazliËitim prizorima Gospodin Isus predstavio je Ivanugreπni karakter i privlaËan utjecaj onih koji su se razlikovali potome πto su progonili Boæji narod. Svima je potrebna mudrost dapomno istraæuju tajnu pokvarenosti koja toliko dugo prebiva uvrtlogu zemaljske povijesti. ... Upravo u ovo vrijeme u kojem æivimoGospodin je pozvao svoj narod i dao mu poruku koju treba no-siti. On ga je pozvao da ukaæe na bezboænost Ëovjeka bezakonjakoji nedjeljnom zakonu daje posebnu silu i pomiπlja promijenitiblagdane i Zakon te se usprotiviti Boæjem narodu koji stoji Ëvr-sto, slaveÊi Boga dræanjem jedine istinske subote, subote stvara-nja. ...

Opasnosti posljednjih dana nadvijaju se nad nama i naπa jezadaÊa da upozorimo ljude na opasnost u kojoj se nalaze. Ne do-pustimo da sveËani prizori koje su otkrila proroËanstva ostanunetaknuti. Kad bi naπ narod bio poloviËno budan, kad bi shvatioblizinu dogaaja koji su opisani u Otkrivenju, doπlo bi do obnoveu naπim crkvama i mnogo viπe njih povjerovalo bi u poruku. Minemamo vremena za gubljenje. Bog nas poziva da bdijemo nadsvojim duπama jer Êemo morati poloæiti raËun. (TM 117,118)

139

13. svibnja

Meteæ u gradovima“Dok Êe zli ljudi i varalice, ujedno zavodnici i zavedeni,napredovati iz zla u gore.’’ (2. Timoteju 3,13)

Boæja namjera nije bila da Njegov narod bude koncentriranu gradovima i skuplja se na terasama i stambenim zgradama.On je u poËetku postavio naπe praroditelje u vrt meu prelijepeprizore i privlaËne zvukove prirode, a æeli da ljudi u ovome i danasuæivaju. (7T 87)

Dano mi je svjetlo da Êe gradovi biti ispunjeni zbrkom, na-siljem, zloËinom i da Êe ovakvih pojava biti sve viπe prema krajupovijesti ove zemlje. (7T 84)

Vrijeme je da naπe obitelji krenu iz gradova u zabaËenijamjesta buduÊi da Êe mnogi mladi kao i mnogi stariji biti uhvaÊe-ni u zamku i neprijatelj Êe ih odvesti. (8T 101)

“Iziite iz gradova, iziite iz gradova!’’ — ovo je Gospodnjaporuka koju mi je dao. (LS 409)

Uzbuna i zbrka koja ispunjava ove gradove, zahtjevi koje po-stavljaju radniËki sindikati i πtrajkovi u mnogome Êe usporiti naπrad. One koji se bave razliËitim djelatnostima pokuπava se podprisilom povezati s odreenim sindikatima. Ovo nije Boæji plan,veÊ plan sile koju mi ni po koju cijenu ne bismo smjeli prihva-titi. Boæja rijeË se ispunjava; greπnici se povezuju u snopove spremnida izgore.

Mi sada trebamo uporabiti sve svoje sposobnosti koje su nampovjerene dajuÊi posljednju poruku upozorenja svijetu. U ovomposlu trebamo saËuvati svoju individualnost. Ne trebamo se ujedi-njavati s tajnim druπtvima ili sindikatima. Trebamo stajati slo-bodno u Bogu gledajuÊi neprestano na Krista. (7T 84)

Bezboæni gradovi naπeg svijeta trebaju biti zbrisani s lica Zem-lje uniπtenjem. U nesreÊama koje se sada dogaaju pojedinimzgradama i dijelovima gradova Bog nam pokazuje πto Êe doÊi nacijelu Zemlju. Rekao nam je: “Razumijte ovu usporedbu na primjerusmokve! »im joj granje postane njeæno i potjera liπÊe, znajte daje ljeto blizu. Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu —na samim vratima!’’ (Matej 24,32.33) (7T 83)

140

14. svibnja

Predrasude u porastu“Nemojte se Ëuditi, braÊo, ako vas svijet mrzi. Mi znamoda smo preπli iz smrti u æivot, jer ljubimo braÊu. Tko neljubi, ostaje u smrti.’’ (1. Ivanova 3, 13.14)

Onaj koji je prisno povezan s Kristom, uzdiæe se iznad ra-snih i klasnih predrasuda. Njegova vjera se Ëvrsto dræi vjeËne stvar-nosti. Trebamo uzdizati boæanskog ZaËetnika istine. Naπa srcatrebaju biti ispunjena vjerom koja djeluje kroz ljubav i Ëisti du-πu. Djelo milostivog Samarijanca primjer je na koji se treba ugle-dati. (9T 209)

Bit Êe nemoguÊe dovesti u sklad sva pitanja koja se odnosena boju koæe u skladu s Gospodnjom naredbom, sve dok oni kojivjeruju u istinu ne budu tako blisko povezani s Kristom da sujedno s Njim. I bijelci i crnci, Ëlanovi naπih crkava, trebaju seobratiti. Ima u objema skupinama onih koji su nerazumni i ka-da se raspravlja o pitanju boje koæe, oni pokazuju neposveÊene,neobraÊene crte karaktera. Do svae lako dolazi kod onih koji sutvrdoglavi i nepopustljivi zato πto nikada nisu nauËili nositi Kri-stov jaram. Takvi bukom i neposveÊenom odluËnoπÊu traæe prven-stvo. (Letter 105, 1904.)

Kako vrijeme odmiËe i kako se rasne predrasude umnoæav-aju, u mnogim mjestima radnicima-bijelcima bit Êe onemoguÊenoda rade za crnce. Ponekad Êe se bijelci, koji nisu naklonjeni na-πem radu, pridruæiti crncima u protivljenju tvrdeÊi da je cilj na-πeg nauËavanja razbijanje drugih crkava i stvaranje teπkoÊa zbogsubote. Propovjednici, i bijelci i crnci, iznosit Êe laæne tvrdnje,πto Êe kod ljudi izazvati takve osjeÊaje protivljenja da Êe biti sprem-ni uniπtavati i ubijati.

Sile pakla uporabljuju svu svoju oπtroumnost da onemoguÊeobjavljivanje posljednje poruke milosti crncima. Sotona se na svemoguÊe naËine trudi da propovjednicima Evanelja i uËiteljimaoteæa prevladavanje predrasuda koje postoje izmeu bijelaca i cr-naca.

Slijedimo put mudrosti. Ne Ëinimo niπta πto bi bez potrebestvaralo protivljenje — niπta πto bi moglo ometati objavljivanjeRadosne vijesti. (9T 207,208)

141

15. svibnja

Pohota za golotinjom“A ja vam kaæem da je svaki koji s poæudom pogleda æenuveÊ — u svom srcu — s njom uËinio preljub.’’ (Matej 5,28)

Veliki dio mladih luduje za knjigama. »itaju sve πto im padnepod ruku. Uzbudljive ljubavne priËe i neËiste slike vrπe loπ utje-caj na mlade. Mnogi Ëitaju romane koji stvaraju neËistu maπtu.Po vlakovima se Ëesto nude fotografije nagih æena. Ove odvratneslike ... objeπene su o zidove radionica koje se bave bakrorezima.Ovo je doba kad svuda prevladava pokvarenost. Slikama i πti-vom budi se æelja oËiju i zle strasti. Maπta izopaËuje srce. Ljudivole promatrati prizore koji bude niske, æivotinjske strasti. Te po-roËne slike, koje djeluju na izopaËenu maπtu, kvare dobre obi-Ëaje i potiËu prevarene, zaslijepljene ljude da se prepuπtaju svojojpohotljivosti. Zatim slijedi grijeh i zloËin koji poniæavaju biÊastvorena po Boæjem obliËju na razinu æivotinja i najzad ih odvla-Ëe u propast. Izbjegavajte Ëitanje i gledanje onoga πto Êe izazvatineËiste misli. Razvijajte moralne i umne snage. Nemojte dopu-stiti da te plemenite snage oslabe i izopaËe se Ëitanjem Ëak ipriËa ...

Mladeæ ne moæe imati zdrav razum i ispravna vjerska naËelaako ne Ëita rijeË Boæju. Ova knjiga sadræi najzanimljivije priËe,ukazuje na put spasenja po Kristu, i ona je njihov vodiË k uzvi-πenijem i boljem æivotu. Svi bi je oni proglasili najzanimljivijomknjigom koju su ikad Ëitali da njihova maπta nije izopaËena Ëi-tanjem uzbudljivih, izmiπljenih priËa. Vi koji oËekujete da vaπ Go-spodin doe po drugi put kako bi vaπa smrtna tijela uobliËioprema svojem slavnom tijelu, morate se pozabaviti uzviπenijimplanom djelovanja. Morate raditi s uzviπenijeg stajaliπta nego dosad,inaËe vas neÊe biti meu onima koji Êe dobiti besmrtnost. (2T410,411)

142

16. svibnja

Oni koji oglaπavaju mir“Doite, donijet Êu vina; napit Êemo se piÊa æestoka, i su-tra Êe biti kao danas, izobilje veliko, preveliko!” (Izaija56,12)

Zli sluga kaæe u svojem srcu: “NeÊe moj gospodar joπ zadugodoÊi.’’ On ne kaæe da Krist neÊe doÊi. On se ne ruga ideji oNjegovom drugom dolasku. Ali u svojem srcu, djelima i rijeËima,on objavljuje da Gospodnji dolazak kasni. On izbacuje iz umovadrugih njihovo uvjerenje da Gospodin brzo dolazi. Svojim utjeca-jem navodi ljude na drsko, bezbriæno odgaanje. Oni se utvrujuu svojoj svjetovnosti i mrtvilu. Njihov um zaposjedaju zemaljskestrasti, pokvarene misli. Zli sluga jede i pije s pijanicama, udru-æuje se sa svijetom u traæenju zadovoljstava. On tuËe svoje slugeoptuæujuÊi i osuujuÊi one koji su vjerni svojem Gospodaru. ...

Kristov dolazak Êe iznenaditi laæne uËitelje. Oni govore: “Mirje i sigurnost.’’ Poput sveÊenika i uËitelja prije pada Jeruzalema,i oni u crkvi traæe zemaljski napredak i slavu. Znakove vremenatumaËe kao nagovjeπtaj ovoga. Ali πto kaæe nadahnuta RijeË? “Iz-nenadna pogibao dolazi na njih.’’ ...

Ljudi smatraju da je Gospodnji dolazak daleko i da je odgo-en. Oni se smiju upozorenjima. Hvale se: “I dalje sve ostaje kakoje bilo od poËetka stvorenja.’’ “I sutra Êe biti kao danas, izobiljeveliko, preveliko’’ (2. Petrova 3,4; Izaija 56,12). Mi Êemo iÊi svedublje u ljubavi prema zadovoljstvima. Ali Krist kaæe: “Pazite!Dolazim kao lopov.’’ (Otkrivenje 16,15) Baπ kada svijet s prijezi-rom postavlja pitanje: “Gdje je njegov obeÊavani dolazak?’’, znacise ispunjavaju. Kada rugaËi, oni koji odbacuju istinu, postanu drski,kada se na razliËitim mjestima novËani poslovi budu obavljali bezobzira na naËela, kada student bude æeljno traæio znanje iz svihpodruËja osim iz Biblije, Krist Êe doÊi kao lopov. (FLB 342)

143

17. svibnja

Prizori, zvukovi i kriminal“NeÊu stavljati pred oËi svoje niπta opako. Mrzim Ëovjekakoji Ëini zlo: on neÊe biti uza me. Opako Êe srce biti dalekood mene; o zlu neÊu da znadem.’’ (Psalam 101,3.4)

Ima razloga da budete duboko zabrinuti zbog vaπe djece kojanailaze na kuπnje na svakom koraku. Ona ne mogu izbjeÊi kontakts loπim druπtvom. ... Ona vide prizore, Ëuju zvukove i izloæenasu utjecajima koji ih obeshrabruju i koji Êe, ako nisu pod potpu-nim nadzorom, neprimjetno ali sigurno pokvariti njihova srca iizopaËiti karakter. ...

Neki oËevi i majke toliko su ravnoduπni i tako bezbriæni damisle da je svejedno pohaaju li njihova djeca πkolu pri crkvi ilidræavnu πkolu. “Mi smo u svijetu’’, kaæu oni, “i ne moæemo iziÊiiz njega.’’ Ali, roditelji, mi moæemo dobrim dijelom iziÊi iz svijetaako tako odluËimo. Moæemo izbjeÊi mnoga zla koja se mnoæe tak-vom brzinom u ovim posljednjim danima. ...

Aktivnom umu djece i mladih prizori oslikani u zamiπljenomotkrivenju buduÊnosti Ëine se kao stvarnost. Pretkazivanje suko-ba i opis postupaka koji ruπe ograde Zakona i samosvladavanjautjeËu na njihov duh. Oni su navedeni da Ëine Ëak i gore zloËineod onih koje pisci opisuju. Preko ovakvih utjecaja druπtvo postajeizopaËeno. Sjeme bezakonja je nadaleko posijano. Stoga nije nikakvoËudo da je rezultat æetve kriminal. ...

Recite odluËno: “Ja neÊu protratiti dragocjene trenutke uËitanju od kojeg neÊu imati koristi i koje me jedino Ëini nespremnimda budem na usluzi drugima. Posvetit Êu svoje vrijeme i svojemisli u pripremanju za Boæju sluæbu. Zatvorit Êu svoje oËi predbezvrijednim i greπnim stvarima. Moje uπi pripadaju Gospodinui ja neÊu sluπati lukava doπaptavanja neprijatelja. Moj glas ni ukojem sluËaju neÊe biti podreen volji koja nije pod utjecajemGospodnjeg Duha. Moje tijelo je hram Duha Svetoga i sve snagesvojeg biÊa posvetit Êu vaænim poslovima.’’ (AH 406—409)

144

18. svibnja

Spiritizam i revolucija“Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim … a svo-ga bliænjega kao samoga sebe!” (Luka 10,27)

Kad mladi stupaju u svijet da se suoËe s njegovim mamlje-njem na grijeh — sa straπÊu za stjecanjem novca, sa zabavama ipopustljivoπÊu, razmetljivoπÊu, obiljem i nastranostima, nadmu-drivanjem, podvalama, s iskoriπtavanjem i upropaπtavanjem — skakvim Êe se uËenjima tamo susresti?

Spiritizam tvrdi da su ljudi bezgreπni polubogovi; da “Êe svakaduπa suditi sama sebi’’; da “prava spoznaja uzdiæe Ëovjeka iznadsvih zakona’’; da su “svi grijesi bezazleni’’; da je “dobro sve πtose Ëini’’ i da “Bog ne osuuje’’. Najpodlije ljudsko biÊe on prika-zuje kao da je na Nebu i da tamo uæiva visoku Ëast. Tako onobjavljuje svim ljudima: “Nije bitno πto Ëinite; æivite kako hoÊete,Nebo je vaπ dom.’’ Mnogi su tako navedeni da vjeruju da je æeljanajviπi zakon, razuzdanost sloboda, a da je Ëovjek odgovoran je-dino sebi.

Kad se s takvim uËenjem susretne pri samom stupanju u æivot,kad su nagoni najjaËi, a potreba za obuzdavanjem i neporoËnoπ-Êu najveÊa, kako onda zaπtititi vrlinu? ©to Êe sprijeËiti svijet dane postane druga Sodoma?

U isto vrijeme anarhija pokuπava odbaciti sve zakone, ne samoboæanske, veÊ i ljudske. Centralizacija bogatstva i moÊi, velikeudruge za bogaÊenje manjine na raËun veÊine, udruge siromaπ-nijih klasa za obranu vlastitih interesa i zahtjeva, duh nemira,bune i krvoproliÊa, πirenje po cijelom svetu istih uËenja koja sudovela do francuske revolucije — sve to teæi da cijeli svijet umi-jeπa u borbu sliËnu onoj koja je potresla Francusku.

S ovakvim utjecajima suoËava se danaπnja mladeæ. Da bi seodræala usred takvih preokreta, ona treba sada uËvrstiti temeljekaraktera.

U svakom naraπtaju i svakoj zemlji pravi temelj i uzor iz-gradnje karaktera uvijek je isti. Boæanski zakon: “Ljubi Gospodi-na Boga svoga svim srcem svojim … a svoga bliænjega kao sa-moga sebe!” (Luka 10,27), veliko naËelo koje se izrazilo u karak-teru i æivotu naπeg Spasitelja, jedini je siguran temelj i jedinisiguran vodiË. (Ed 227—229)

145

19. svibnja

Budite oprezni“»uvajte se zlih radnika ... Jer (pravo) obrezani smo mikoji uz poticaj Duha Boæjega vrπimo bogosluæje i koji seponosimo Kristom Isusom, a ne stavljamo svoga pouzda-nja u tijelo.’’ (Filipljanima 3,2.3)

Ima onih Ëija srca trebaju biti dodirnuta utjecajem boæan-skog Duha. Tada Êe poruku za ovo vrijeme smatrati svojom od-govornoπÊu. Oni neÊe tragati za ljudskim mjerilima niti za neËimπto je novo i neobiËno. Subota, dan odmora iz Ëetvrte zapovijedije mjerilo, kamen kuπnje za ovo vrijeme. (Ev 213)

Boæja zapovijed koja je gotovo svugdje bila odbaËena, ispitje odanosti za ovo vrijeme. ... Dolazi vrijeme kada Êe se svi kojisluæe Bogu prepoznavati po tom znaku. Po ovom obiljeæju odano-sti Nebu prepoznat Êe se Boæji sluge. Meutim, sva ljudska mje-rila odvraÊat Êe misli ljudi od velikih i vaænih Ëinjenica koje tvo-re sadaπnju istinu.

Sotonina æelja i plan jesu da meu nas uvede ljude koji uvelikoj mjeri idu u krajnost — ljude uskih shvaÊanja, sklone kriti-cizmu i oπtrim rijeËima, vrlo uporne u zastupanju vlastitih zami-sli o tome πto je istina. Oni Êe biti neumoljivi u svojim zahtjevimai nastojat Êe silom provesti neke svoje grube zamisli. Oni se zadr-æavaju na manje vaænim Ëinjenicama, a u isto vrijeme zanemarujuznaËajnije elemente Boæjeg zakona — Boæji sud, milost i ljubav.ZahvaljujuÊi djelovanju nekolicine iz redova ovakvih, svetkovate-lji subote bit Êe kao cjelina obiljeæeni kao licemjeri ... i fanatici.

Bog ima poseban posao za ljude s iskustvom. Oni trebaju Ëu-vati Boæje djelo. Trebaju uvidjeti da Boæje djelo nije povjerenoljudima koji smatraju prednoπÊu rad po svojem nezavisnom su-du, propovijedanje onoga πto im godi i slobodom da nikome nebudu odgovorni za svoje nauËavanje i rad. Dopustimo li da samou jednom meu nama zavlada ovaj duh samozadovoljstva, nestatÊe skladnog djelovanja, jedinstva u duhu, sigurnosti u radu izdravog napretka djela. ... Krist se molio da Njegovi sljedbenicibudu jedno kao πto su On i Otac jedno. Oni koji æele vidjeti odgovorna tu molitvu, trebaju se suprotstaviti i najmanjoj teænji krazjedinjavanju i nastojati da meu braÊom odræe duh jedinstvai ljubavi. (Ev 212,213)

146

20. svibnja

I Sotona moæe lijeËiti“Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kaoriËuÊi lav, traæeÊi koga da proædere.’’ (1. Petrova 5,8)

Sotonske prijevare se sada umnoæavaju tako da Êe oni kojiskrenu sa staze istine izgubiti smjer. Ne imajuÊi u vidu za πto bise uhvatili, oni Êe biti noπeni od jedne zablude k drugoj, dok Êeih vjetar nepoznatih i Ëudnih nauka bacati tamo-amo. Sotona jesiπao s velikom silom. Mnoge Êe zavesti njegova Ëuda. (Ev 362)

Naloæeno mi je da kaæem da Êe u buduÊnosti trebati punobdjeti. Meu Boæjim narodom ne smije doÊi do duhovnog nezna-nja. Zli duhovi aktivno su ukljuËeni u pokuπaj da zavladaju ljud-skim umom. Ljudi se povezuju u snopove spremni da ih progutavatra posljednjih dana. Oni koji odbacuju Krista i Njegovu pra-vednost prihvatit Êe mudrovanje koje preplavljuje svijet. KrπÊanitrebaju biti razboriti i oprezni, uporno odbijajuÊi svojeg neprija-telja avla koji ide unaokolo kao riËuÊi lav traæeÊi koga da pro-ædre. Pod utjecajem zlih duhova ljudi Êe Ëiniti Ëuda. ...

Nema potrebe da budemo prevareni. Uskoro Êe se odigratizadivljujuÊi prizori iza kojih Êe stajati Sotona. Boæja rijeË govorida Êe Sotona Ëiniti Ëuda. On Êe uËiniti da se ljudi razbole, a ondaÊe iznenada iz njih povuÊi svoju sotonsku moÊ. Tada Êe se sma-trati da su izlijeËeni. Ovi sluËajevi oËiglednog izljeËenja stavit Êeadventiste sedmoga dana na kuπnju. ...

Ako oni preko kojih se dogaaju izljeËenja na raËun ovihoËitovanja opravdavaju svoje odbacivanje Boæjeg zakona i nastav-ljaju s neposluπnoπÊu, ne znaËi da posjeduju Boæju silu premdaimaju neograniËenu silu. Naprotiv, to je Ëudesna sila velikogvaralice. On je prekrπio moralni Zakon i rabi svako orue kojemoæe ne bi li bi zaslijepio ljude da ne vide njegov pravi karakter.Mi smo upozoreni da Êe on u posljednjim danima Ëiniti znakovei laæna Ëuda. I Ëinit Êe ta Ëuda sve do kraja vremena kuπnje kaodokaz da je aneo svjetla, a ne tame. (RB 48,49)

147

21. svibnja

Zemlja pred uniπtenjem“Kad Janje otvori πesti peËat, nastade velik potres zemlje.’’(Otkrivenje 6,12)

Proroπtvo ne samo πto proriËe naËin i cilj Kristova dolaskaveÊ iznosi i znake po kojima ljudi mogu znati kada se pribliæio.... Pisac Otkrivenja opisuje prve znakove koji prethode drugomdolasku: “Nastade velik potres zemlje, sunce postade crno kao tka-nina od kostrijeti, a cijeli mjesec postade kao krv.” (Otkrivenje6,12)

Ovi su se znaci pokazali prije poËetka devetnaestog stoljeÊa.Kao ispunjenje ovog proroËanstva, 1755. godine dogodio se naj-straπniji potres koji je ikada zabiljeæen. Premda viπe poznat kaolisabonski potres, on se osjetio u veÊem dijelu Europe, Afrike iAmerike. Osjetio se na Grenlandu, u Zapadnoj Indiji, na otokuMadeiri, u Norveπkoj i ©vedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Obu-hvatio je povrπinu ne manju od deset milijuna kvadratnih kilo-metara. U Africi je potres bio gotovo iste jaËine kao i u Europi.Veliki dio Alæira bio je razoren, a nedaleko od Maroka nestao jegradiÊ koji je brojao osam ili deset tisuÊa stanovnika. Golemi valpreplavio je obalu ©panjolske i Afrike, plaveÊi gradove i uzroku-juÊi veliku pustoπ.

Potres se s izuzetnom snagom osjetio u ©panjolskoj i Portu-galu. Kaæu da je u Cadizu udarni val dosegnuo visinu veÊu odosamnaest metara. “Neke od najviπih planina u Portugalu bilesu æestoko potresene takoreÊi iz temelja...” “Potres se zbio na blag-dan kada su crkve i samostani bili puni naroda i vrlo se maloljudi spasilo.” RaËuna se da je tog kobnog dana poginulo oko de-vedeset tisuÊa ljudi. (GC 304,305)

Kako Ëesto sluπamo o potresima i uraganima, o uniπtenjimavatrom i vodom, uz veliki gubitak ljudskih æivota i imovine! Pri-vidno su ove nevolje samo provale hirovitih, neorganiziranih i ne-sreenih prirodnih sila koje su potpuno izvan Ëovjekove kontro-le, ali u svemu tome moæe se Ëitati Boæja namjera. To su sredstvakojima Bog pokuπava natjerati ljude da postanu svjesni opasno-sti koja im prijeti. (PK 277)

148

22. svibnja

Znaci na nebu“Sunce Êe se prometnut u tminu, a mjesec u krv, prije negosvane Jahvin dan, velik i straπan.’’ (Joel 2,31)

U razgovoru sa svojim uËenicima na Maslinskoj gori, nakonπto je opisao dugo razdoblje nevolja za Crkvu — tisuÊu dvjesta iπezdeset godina papinskog progonstva, za koje je rekao da Êe seskratiti, — Spasitelj je spomenuo neke dogaaje koji Êe pretho-diti Njegovom dolasku i odredio vrijeme kada Êe se prvi od njihpojaviti: “U ono vrijeme, poslije te nevolje, sunce Êe pomrËati, mjesecneÊe sjati.” (Marko 13,24) TisuÊu dvjesta i πezdeset dana, odnosnogodina, zavrπilo je 1798. godine. »etvrt stoljeÊa ranije progonstvoje gotovo posve prestalo. Nakon njega, prema Kristovim rijeËima,trebalo je sunce pomrËati. Ovo se proroËanstvo ispunilo 19. svibnja1780. godine.

“Gotovo, ako ne i posvema usamljen meu pojavama ove vr-ste... stoji tajanstveni i do danas nerazjaπnjeni MraËni dan, 19.svibnja 1780. godine — neobjaπnjivo pomraËenje cijelog vidljivogneba i atmosfere u Novoj Engleskoj.”

“Sunce je ujutro izaπlo u punom sjaju, ali je uskoro poËelotamniti. Pojavili su se niski oblaci i iz njih, mraËnih i prijeteÊih,ubrzo su bljesnule munje, zaËula se grmljavina i palo je neπtokiπe. Oko devet sati oblaci su se raziπli i poprimili bakrenu boju,a zemlja, stijene, drveÊe, zgrade, voda i ljudi Ëinili su se drukËijimau tom Ëudnovatom, nezemaljskom osvjetljenju. Nekoliko minutakasnije cijelim se nebom proπirio teπki crni oblak, osim uskomcrtom na obzorju, pa je nastao mrak kakav je obiËno ljeti okodevet sati uveËer. ...”

Opis ovog dogaaja, kako nam ga prikazuju oËevici, samo jeodjek Gospodnjih rijeËi πto ih je zapisao prorok Joel dvije tisuÊei pet stotina godina prije njihova ispunjenja: “Sunce Êe se prometnutu tminu, a mjesec u krv, prije nego svane Jahvin dan, velik istraπan.” (Joel 3,4)

Krist je naloæio svom narodu da pazi na znakove Njegovadolaska i da se raduje kad bude primijetio znamenja dolaska svogKralja. (GC 306—308)

149

23. svibnja

S neba padaju zvijezde“S neba Êe zvijezde padati i nebeska zvijeæa Êe se uzdr-mati.’’ (Matej 24,29)

1833. godine ... zbio se posljednji znak πto ga je Spasitelj pro-rekao kao znamenje svog drugog dolaska. Isus je rekao: “S nebaÊe zvijezde padati.” (Mt 24,29) PromatrajuÊi u vienju prizore kojiÊe najaviti Gospodnji dan, Ivan je u Otkrivenju objavio: “Zvijez-de s neba padoπe na zemlju, kao πto svoje nezrele plodove stresesmokva kad je zatrese silan vjetar.” (Otk 6,13) Ovo je proroËanstvoupadljivo i dojmljivo ispunjeno velikim meteorskim pljuskom 13.studenoga 1833. godine. Po prostranstvu bio je to najveliËanstve-niji prizor padanja zvijezda koji je ikada zabiljeæen. “Cijeli nebe-ski svod iznad Sjedinjenih Dræava satima je plamtio ognjem. Ot-kad je osnovano prvo naselje doseljenika u toj zemlji nije bilo pri-rodne pojave koju bi jedni promatrali s tolikim divljenjem, a drugis tolikim strahom i uzbuenjem.” “Mnogi se joπ æivo sjeÊaju nje-ne uzviπenosti i zastraπujuÊe ljepote. ... Nikada joπ nije bilo ja-Ëeg pljuska kiπe od ovog padanja meteora; na istoku, zapadu, sje-veru i jugu — posvuda ista slika. Jednom rijeËi, kao da je cijelonebo bilo u pokretu. ... Prizor, kako ga je opisao profesor Silli-man u Journalu, bio je vidljiv nad cijelom Sjevernom Amerikom.... Od dva sata ujutro pa do svijetlog dana, na vedrom nebu bezoblaka trajala je neprekidna igra bljeπtavih nebeskih tijela.”

Tako je prikazan posljednji od onih znakova Njegova dola-ska za koje je Isus rekao svojim uËenicima: “Tako i vi, kad viditesve to, znajte da je blizu — na samim vratima!” (Matej 24,33)Nakon ovih znakova Ivan je kao sljedeÊi veliki dogaaj vidio kakoje nebo iπËeznulo kao knjiga koja se smota, dok se zemlja tresla,gore i svi otoci se pokrenuli sa svojih mjesta, a grjeπnici u stra-hu pokuπavali pobjeÊi pred Sinom »ovjeËjim. (Otkrivenje 6,12-17)(GC 333,334)

Ali dan i sat svojeg dolaska Krist nije otkrio. ... ToËno vrijemedrugog dolaska Sina »ovjeËjeg Boæja je tajna. (FLB 344)

150

24. svibnja

Otomansko Carstvo u proroËanstvima“Odveæi Ëetiri anela koji su svezani na velikoj rijeci Eu-fratu! I biπe odvezana Ëetiri anela — spremna za sat, zadan, za mjesec i za godinu — da pobiju treÊinu ljudi.’’ (Ot-krivenje 9,14.15)

Povijest naroda koji su se jedan za drugim pojavljivali uodreeno vrijeme i na odreenom prostoru, nesvjesno svjedoËeÊiu prilog istini Ëiji smisao sami nisu shvaÊali, govori i nama. Svakomnarodu i svakom pojedincu danas Bog je odredio mjesto u svo-jem velikom planu. Danas ljude i narode mjeri s viskom u ruciOnaj koji ne grijeπi. Svi oni svojim vlastitim izborom odreujusvoju sudbinu, a Bog sve vodi tako da se ispunjavaju Njegovenamjere. ...

Sve πto je proroπtvo objavilo da Êe se zbiti do naπih dana,zabiljeæeno je na stranicama povijesti i mi moæemo biti sigurnida Êe se po odreenom redu ispuniti i sve ono πto je joπ prednama. (Ed 178)

Joπ jedno vaæno ispunjenje proroπtva pobudilo je 1840. godi-ne veliku pozornost. Dvije godine ranije Josiah Litch, jedan odvodeÊih propovjednika koji su navjeπÊivali drugi dolazak, objavioje tumaËenje devetog poglavlja knjige Otkrivenje, najavljujuÊi padOtomanskog Imperija. Prema njegovom raËunanju, ova sila tre-bala je pasti “1840. godine, negdje u kolovozu”, a samo nekolikodana prije ispunjenja pisao je: “Ako dopustimo da se prvo razdobljeod 150 godina ispunilo toËno prije no πto je Deacozes s dopuπte-njem Turaka stupio na prijestolje, i da 391 godina i petnaest danapoËinju krajem tog prvog razdoblja, ono Êe zavrπiti 11. kolovoza1840. godine, kad moæemo oËekivati pad otomanske sile u Cari-gradu. I to Êe, vjerujem, tako i biti.”

U najavljeno vrijeme Turska je preko svojih veleposlanikaprihvatila zaπtitu europskih savezniËkih sila i tako se stavila podnadzor krπÊanskih naroda. Ovim se dogaajem proroπtvo toËnoispunilo. ... Kad je to objavljeno, mnogi su se osvjedoËili u ispravnostnaËela tumaËenja proroËanstava πto su ih prihvatili Miller i nje-govi suradnici, i to je bio Ëudesan poticaj adventnom pokretu. (GC334,335)

151

25. svibnja

Niska razina morala“A bludnost i svaka vrsta neËistoÊe ili poæude neka se i nespominje meu vama, kao πto se pristoji svetima!’’ (Efeæanima5,3)

Ono πto danas zabrinjava jest vulgarnost u razgovorima, ato pokazuje nisku razinu razmiπljanja i morala. Vrlo se rijetkomoæe naÊi istinsko dostojanstvo karaktera kao i prava skromnosti suzdræljivost. Malo je onih koji su Ëisti i neokaljani. ...

Prljave misli koje se gaje postaju navika tako da duπa bivaosramoÊena i uprljana. Kada se jednom uËini grijeh, tu mrlju ni-πta ne moæe izbrisati osim Kristove krvi. Ukoliko se navika nenadvlada Ëvrstom odlukom, duπa ostaje iskvarena i iz ovog prljavogizvora teku potoci koji kvare i druge.

Ima muπkaraca i æena koji prizivaju kuπnje; oni se izlaæu mje-stima gdje Êe biti kuπani, gdje ne mogu a da ne budu kuπani,kada se nalaze u nevaljalom druπtvu. Najbolji naËin da se dræepodalje od grijeha jest da se kreÊu oprezno u pravom smjeru usvako doba i u svim okolnostima i da nikad ne reagiraju prematrenutaËnim osjeÊajima. Hodite u strahu Boæjem i bit Êete sigur-ni da postupate ispravno. (IHP 197)

Svaki dan poveÊavaju se opasnosti u pogledu morala kojimasu izloæeni i stari i mladi. Moralna poremeÊenost, koju nazivamoporoËnoπÊu, nalazi dosta prostora za svoje djelovanje, a utjecajkoji vrπe muπkarci, æene i mladi koji se izdaju za krπÊane nizakje, tjelesan i avolski. ...

Oni koji su nauËili istinu a ne Ëine djela koja su u skladu snjihovim ispovijedanjem vjere, podloæni su Sotoninim kuπnjama.SusreÊu se s opasnostima na svakom koraku. U kontaktu su sazlom, vide prizore i Ëuju zvukove koji Êe probuditi njihove nesa-vladane strasti. Oni su podloæni utjecajima koji ih vode da izaberuradije zlo nego dobro zato πto nisu ispravni u srcu. ...

Nama nije niπta toliko potrebno kao pripremanje mladiÊa idjevojaka da budu moralno Ëasni i oËiste svoje duπe od svake mrlje,ljage i moralne prljavπtine. (IHP 196)

152

26. svibnja

Fanatizam i govorenje jezika“Duhovi proroka podloæni su prorocima, jer Bog nije Bognereda, nego reda.’’ (1. KorinÊanima 14,32.33)

Duh fanatizma zavladao je izvjesnom skupinom ljudi kojisvetkuju subotu. ... Oni su malo pili s izvora istine i ne poznajuduh poruke treÊeg anela. Niπta se ne moæe uËiniti za takve lju-de dok ne isprave svoja fanatiËna glediπta. ...

Neki od ovih imaju neπto πto nazivaju darovima i kaæu daih je Bog postavio u Crkvi. Oni izgovaraju nerazumljive rijeËi kojenazivaju stranim jezicima, koji su u stvarnosti nerazumljivi nesamo ljudima, veÊ i Bogu i cijelom Nebu. Takvi darovi proizvodsu muπkaraca i æena, a u tome im pomaæe veliki varalica. Fana-tizam, laæni zanos, laæno govorenje jezicima i buka smatraju sedarovima koje je Bog dao Crkvi. Neki su prevareni. Plod svegatoga nije dobar. ...

Ima mnogo ljudi nemirnog duha koji se ne æele podvrgnutistezi i redu. Oni misle da bi bila uskraÊena njihova sloboda kadbi napustili svoje glediπte i prihvatili miπljenje onih koji su is-kusniji od njih. Boæje djelo neÊe napredovati dok se ljudi ne pod-vrgnu redu i dok ne izagnaju sa svojih sastanaka duh fanatizma,bezobzirnosti i nereda. Dojmovi i osjeÊaji nisu dokaz da neku osobuvodi Bog. I Sotona moæe izazvati u nama takve osjeÊaje i doj-move ako nismo na oprezu. Ovo nisu pouzdani voe. Svi bi setrebali upoznati s dokazima naπe vjere, gledati kako da ukrasesvoje zvanje kao krπÊani i donijeti plod u slavu Bogu. ... Trebalibismo odbaciti neozbiljnost, podrugivanje i nemarnost. Nije ni-kakav dokaz da je milost Boæja u srcu onih koji na sastanku li-jepo govore i rjeËito se mole, a kad iziu van, grubi su i lakomi-sleni u govoru i ponaπanju. ...

Boæja istina nikad ne poniæava i ne izopaËuje primatelja, veÊoplemenjuje njegov ukus, posveÊuje njegovo prosuivanje i usa-vrπava ga za druπtvo Ëistih i svetih anela u kraljevstvu Boæjem.(1T 411—415)

153

27. svibnja

Sve provjeravajte“»uvajte se laænih proroka πto vam dolaze u ovËjem runu,a unutra su grabeæljivi vuci!’’ (Matej 7,15)

U poslu na koji je mojeg supruga i mene pozvala Boæja pro-vidnost i to od samog poËetka 1843. i 1844. godine, Gospodin jemislio i planirao za nas, i On je izvrπavao svoje namjere prekosvojih æivih orua. »esto nam je ukazivano na laæne staze, a istinitei sigurne staze bile su jasno definirane u svakom pothvatu veza-nom za posao koji nam je dan te mogu sa sigurnoπÊu reÊi da ni-sam neznalica kad su u pitanju Sotonina orua kao ni kad seradi o Boæjim putovima i poslovima. Morali smo napregnuti svesnage svojeg uma oslanjajuÊi se na Boæju mudrost da nas vodi unaπim istraæivanjima, buduÊi da smo morali razmatrati razliËiteteorije koje su privlaËile naπu pozornost odmjeravajuÊi njihovepozitivne i negativne strane kroz prizmu svjetla koje sja iz BoæjerijeËi i svjedoËanstava, da ne bismo bili prevareni ili da mi neprevarimo druge. Svoju volju i æivotni put predali smo Bogu i naj-iskrenije se molimo za Njegovu pomoÊ da nikada ne traæimo uzalud.Mnoge godine bolnog iskustva u radu za Boga uËinile su da seupoznam sa svim vrstama laænih pokreta. Mnogo puta bila samposlana u razliËita mjesta s porukom: “Imam jedan posao za tebeu tom mjestu; ja Êu biti s tobom.’’ Kada bi doπlo vrijeme, Gospo-din bi mi davao poruku za one koji su imali laæne snove i vienja,a ja sam u Kristovoj snazi donosila svoje svjedoËanstvo na Go-spodnji poziv. ...

U proteklih Ëetrdeset pet godina morala sam se susretati sljudima koji su tvrdili da su dobili od Boga poruke opomene zadruge. Ova faza vjerskog fanatizma πirila se joπ od 1844. godine.Sotona je radio na mnogo naËina da utvrdi pogreπna nauËavanja.Neke stvari u ovim vienjima bile su prihvaÊene, ali mnogo togavezanog za vrijeme Kristovog dolaska, kraja vremena kuπnje i do-gaaja koji se imaju dogoditi, dokazano je kao potpuno laæno. ...

“Dakle: pazite kako sluπate!” (Luka 8,18) Kristovo je upozo-renje. ... Pomno ispitujte, “sve provjeravajte’’ (1. Solunjanima 5,20).... Ovo je Boæji savjet; hoÊe li nam biti potreban? (2SM 75—79)

154

28. svibnja

Falsifikati!“Uza Zakon! Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoruneÊe doËekati.’’ (Izaija 8,20)

Boæji narod upuÊen je na Pismo kao na zaπtitu protiv utje-caja laænih uËitelja i prijevarnih sila duhova tame. Sotona rabisvako moguÊe orue ne bi li sprijeËio ljude da dobiju znanje izBiblije jer ove jednostavne izjave otkrivaju njegove prijevare. Svakiput kad oæivljava Boæje djelo knez zla ustaje na joπ snaænijuaktivnost. On sad ulaæe krajnje napore za posljednju bitku pro-tiv Krista i Njegovih sljedbenika. Posljednja velika prijevara us-koro Êe se pokazati pred nama. Antikrist treba izvesti svojazadivljujuÊa djela pred naπim oËima. Falsifikat Êe toliko liËiti naoriginal da Êe ga biti nemoguÊe razlikovati osim uz pomoÊ Sve-tog pisma. Ono mora potvrditi istinitost svake izjave i svakogËuda. ...

Osoba koja preko Ëinjenja Ëuda ispituje svoju vjeru, otkritÊe da Sotona moæe prijevarom Ëiniti Ëuda koja izgledaju kao dasu prava.

Sotona je lukavi radnik i on Êe se posluæiti podmuklim za-bludama da pomraËi i zbuni um i iπËupa iz njega doktrinu spa-senja. Oni koji ne prihvaÊaju Boæju rijeË i ono πto u njoj piπe, bitÊe uhvaÊeni u njegovu zamku.

Zli demoni su svakog trenutka na naπem putu. ... Oni pri-premaju novi teren i Ëine Ëuda pred naπim oËima. ...

Neki Êe biti kuπani da prihvate ova Ëuda kao da su od Boga.Bolesni Êe biti izlijeËeni pred nama. »uda Êe se dogaati prednaπim oËima. Jesmo li pripremljeni za kuπnje koje nas oËekujukada laænih Sotoninih Ëuda bude joπ viπe? NeÊe li mnoge duπebiti uhvaÊene u klopku i zavedene? OkreÊuÊi se od jednostavnihuredbi i Boæjih zapovijedi i poklanjajuÊi pozornost bajkama, umovimnogih pripremaju se da povjeruju u ova laæna Ëuda. Svi mi sa-da se moramo naoruæati za bitku u kojoj Êemo uskoro sudjelo-vati. Vjera u Boæju rijeË koja se s molitvom prouËava i praktiËnoprimjenjuje bit Êe naπ πtit od Sotonine sile i uËinit Êe nas po-bjednicima po Kristovoj krvi. (RB 47,48)

155

29. svibnja

Pazite se onih koji gaje duh podjele!“Nije moguÊe da ne dou sablazni, ali jao onomu po komudolaze!’’ (Luka 17,1)

Bog dovodi ljude i priprema ih da budu kao jedno, ujedinjeni,da govore iste stvari i mole se za svoje uËenike kao Krist. ... “Dasvi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi, tako nekai oni u nama budu jedno. …’’

Stalno se pojavljuju skupine onih koji vjeruju da je Bog samos nekolicinom, s rijetkima, a njihov utjecaj treba sruπiti i pomr-siti ono πto Boæji sluge grade ... Ljude koji ulaæu svaki napor dau skladu s Boæjom rijeËju budu jedno, koji su utvreni u treÊojaneoskoj vijesti, oni gledaju sa sumnjom zato πto vrπe svoju zadaÊui okupljaju duπe k istini. Promatraju ih kao svjetovne jer oni imajuutjecaj u svijetu. ...

Jedan Ëovjek ustaje izjavljujuÊi da ga Bog vodi, a zastupakrivovjerje da nema uskrsnuÊa za greπne. ... Drugi iznose pogre-πne poglede koji se tiËu buduÊnosti. ... Svi oni æele potpunu vjer-sku slobodu, svaki je nezavisan u odnosu na drugoga, a ipakizjavljuju da Bog posebno radi u njihovim redovima. ... Ovi ljudinisu razboriti. Oni æive u laænom uzbuenju, a mi znamo da ne-maju istinu. ... Kad bi traæili Boga, On bi ih ili reformirao ili bioni napustili svetkovanje subote. Onda ne bi stajali u redovimanevjernika. ...

Bog se ljuti na one koji ustrajavaju u nastojanju da ih svijetzamrzi. Ako krπÊanina mrze zbog njegovih dobrih djela i zato πtoslijedi Krista, on Êe dobiti nagradu. Ali ako ga mrze zato πto onne æeli biti voljen, nekulturan je i svaa se sa svojim susjedimaoko pitanja istine i zato πto im subotu nastoji uËiniti πto je mo-guÊe nepodnoπljivijom, on je kamen spoticanja greπnicima, ukorsvetoj istini i sve dok se ne pokaje, za njega bi bolje bilo da veæevodeniËki kamen oko vrata i baci se u more. (4SG 158—160)

156

30. svibnja

Posljedice laænih vienja“Svako stablo, ako ne raa dobrim rodom, sijeËe se i bacau oganj. Dakle: prepoznat Êete ih po njihovim rodovima.’’(Matej 7,19.20)

Nekoliko onih koji sada æive (1890.) skeptici su, ne vjerujuu darove Crkve, nemaju vjeru u istinu, uopÊe nisu religiozni. Po-kazano mi je da su postali takvi kao posljedica laænih vienja. ...

Sotona ... neprestano laæe da bi ih odveo od istine.Posljednja Sotonina prijevara bit Êe da svjedoËanstvo Boæjeg

Duha ne utjeËe ni na koga. “Kad objave nema, narod se razuzda.”(Izreke 29,18) Sotona Êe vjeπto raditi na razliËite naËine i prekorazliËitih orua da pokoleba povjerenje Boæjeg ostatka u pitanjupravog svjedoËanstva. On Êe dati laæna vienja da zavede, pomi-jeπat Êe laæ s istinom i omraziti ljudima sve πto nosi naziv vienjekao primjer fanatizma, ali iskrene duπe, usporeujuÊi laæno i isti-nito, moÊi Êe uoËiti razliku. ...

Nema niËega πtetnijeg za duπu, njezinu ËistoÊu, istinitost isveto razumijevanje Boga, svetih i vjeËnih pitanja, nego πto je veli-Ëanje i uporno poklanjanje pozornosti onome πto nije od Boga. Totruje srce i kvari razumijevanje. »ista istina dolazi iz boæanskogIzvora i svojim utjecajem uzdiæe, oplemenjuje i posveÊuje karak-ter onoga koji je prima. Tvorac istine ovako se molio svojem Ocu:“Ne molim samo za njih, nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËivjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, ija u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjerujeda si me ti poslao!’’ (Ivan 17,20.21)

Stalno Êe se dogaati neπto da izazove razjedinjenost i daljude udalji od istine. Ovo sumnjiËenje, kritiziranje, optuæivanjei osuivanje drugih nije dokaz Kristove milosti u srcu. To ne do-nosi jedinstvo. Takvo πto dogaalo se u proπlosti kada su ljudiizjavljivali da imaju divno svjetlo, a duboko su ogrezli u grijehu.(2SM 78,79)

157

31. svibnja

Svrstavanje u redove“Gledajte, ubogi, i radujte se, nek vam oæivi srce, svima kojiBoga traæite.’’ (Psalam 69,33)

Vaπa je prednost da se radujete u Gospodinu i uæivate u spo-znaji Njegove milosti koja vas odræava u æivotu. Neka Njegovaljubav obuzme um i srce. Bdijte da ne postanete preumorni, izje-deni brigom, depresivni. Nosite svjedoËanstvo koje uzdiæe. Skre-nite svoj pogled s onog πto je mraËno i obeshrabrujuÊe i gledajtena Isusa, naπeg velikog Vou, pod Ëijim je budnim nadzorom sa-daπnja istina, kome dajemo svoj æivot i sve ostalo πto je predod-reeno da slavno trijumfira. ...

O, neka se vidi ... da Isus prebiva u srcu, podupire vas, snaæi,tjeπi. Vaπa je prednost da iz dana u dan dobivate bogatu mjeruNjegovog Svetog Duha i da imate πirok pogled na znaËenje i op-seg poruke koju objavljujemo svijetu. Gospodin vam æeli otkritiËudesne stvari iz svojeg Zakona. »ekajte Ga s poniznim srcem.Molite se najiskrenije za razumijevanje vremena u kojem æivi-mo, za potpuniju spoznaju Njegove namjere i veÊu uËinkovitostu spaπavanju duπa. ...

Za nas bi bilo dobro da shvatimo πto Êe uskoro doÊi na Zem-lju. Ovo nije vrijeme za beznaËajne stvari i sebiËnost. Ako vrije-me u kojem æivimo ne moæe ozbiljno utjecati na naπ um, πto ondamoæe? ...

Sada su potrebni ljudi zdravog prosuivanja. Bog poziva napotpunu reformaciju one koji æele da ih vodi Sveti Duh. Vidimkrizu koja je pred nama, a Gospodin poziva svoje radnike da sesvrstaju u redove. Svaka bi duπa trebala izgraivati dublju, isti-nitiju posveÊenost Bogu nego πto je to Ëinila dosad. ...

Duboko su me dojmili prizori koji su mi nedavno bili poka-zani u noÊnom vienju. Izgledalo je da je u pitanju veliki pokret— djelo oæivljavanja koje je napredovalo u mnogim mjestima. Naπnarod svrstavao se u redove odazivajuÊi se na Boæji poziv. ... NeÊemoli obratiti pozornost na Njegov glas? NeÊemo li pripremiti svojesvjetiljke i djelovati kao ljudi koji æele da njihov Gospodin doe?Vrijeme je takvo da poziva na noπenje svjetla, na akciju. (2SM399—402)

158

1. lipnja

Jasno otkriveni dogaaji koji dolaze“Niπta ne Ëini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrijeslugama svojim prorocima.’’ (Amos 3,7)

Dogaaji povezani sa zavrπetkom vremena milosti i s djelompripreme u vrijeme nevolje jasno su predoËeni. Ali mnogi ne ra-zumiju niπta bolje ove vaæne istine nego da im nikada nisu bileotkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svaki utjecaj koji bi ihmogao uËiniti mudrim za spasenje, pa Êe ih vrijeme nevolje naÊinespremne. (GC 594)

Kako se pribliæavamo kraju povijesti svijeta, proroËanstvavezana za posljednje dane zahtijevaju naπu posebnu pozornost.Posljednja knjiga Novog zavjeta puna je istina koje trebamo ra-zumjeti. (COL 133)

SveËane poruke koje su iznesene u Otkrivenju trebaju zau-zeti prvo mjesto u mislima Boæjeg naroda. ...

Dragocjeno vrijeme brzo prolazi i mnogi su u opasnosti dazakidaju od vremena koje bi trebali posvetiti objavljivanju vije-sti koju Bog πalje palom svijetu. Sotona je zadovoljan kad vidida se pozornost, koju bi trebalo posvetiti prouËavanju istina o vjeË-noj stvarnosti, skreÊe na neki drugi predmet.

Svijetu se mora objaviti Isusovo svjedoËanstvo, svjedoËanstvokoje ima najsveËanije obiljeæje. U Ëitavoj knjizi Otkrivenja nala-ze se najdragocjenija, najuzviπenija obeÊanja, a takoer i opome-ne koje imaju strahovito ozbiljno znaËenje. Zar oni koji tvrde dapoznaju istinu neÊe proËitati svjedoËanstvo koje je sam Krist daoIvanu? Ovdje nema nagaanja, nema znanstvene obmane. Tu senalaze istine koje se odnose na naπu sadaπnju i buduÊu dobrobit.©to Êe pljeva sa pπenicom? (8T 302)

Samo Êe oni koji su marljivo prouËavali Sveto pismo i prihvatililjubav prema istini biti zaπtiÊeni od moÊne prijevare koja Êe osvojitisvijet. Uz pomoÊ svjedoËanstva Svetoga pisma otkrit Êe preruπe-nog varalicu. Vrijeme kuπnje Êe doÊi na sve. Istinski Êe krπÊanibiti otkriveni sitom kuπnje. Je li Boæji narod danas tako utvrenu Njegovoj RijeËi da neÊe popustiti pred dokazima πto ih pruæajunjihova osjetila? HoÊe li se u takvoj krizi uhvatiti Biblije i samoBiblije? (GC 625)

159

2. lipnja

Priprema za ono πto slijedi“Traæite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvrπavateodredbe njegove! Traæite pravdu, traæite poniznost: vi Êetemoæda biti zaπtiÊeni u dan gnjeva Jahvina.’’ (Sefanija 2,3)

Pometnja je ispunila svijet, a veliki strah Êe uskoro doÊi naljudski rod. Kraj je vrlo blizu. Boæji narod se treba priprematiza ono πto Êe se kao silno iznenaenje obruπiti na ovaj svijet. (CG555)

Uskoro Êe nastupiti “vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otkakoje ljudi” i bit Êe nam potrebno iskustvo koje sad nemamo, a kojemnogi zanemaruju steÊi. »esto se dogodi da nam se nevolja kojuoËekujemo Ëini veÊom no πto je ustvari, ali to nije sluËaj s kri-zom koja je pred nama. Ni najæivlji prikaz ne moæe predoËitiveliËinu ove kuπnje. U to vrijeme nevolje svaka duπa mora sta-jati pred Bogom za sebe. Ako bi u zemlji preostali samo “Noa,Daniel i Job, æivota mi moga — rijeË je Jahve Gospoda — onineÊe spasiti ni sinova ni kÊeri, nego samo sebe svojom praved-noπÊu”. (Ezekiel 14,20) (GC 622,623)

Posljednji veliki sukob izmeu istine i zablude samo je za-vrπna bitka dugotrajnog sukoba po pitanju Boæjeg Zakona. Mi sadulazimo u ovu bitku — u bitku izmeu ljudskih zakona i Jahvi-nih propisa, izmeu biblijske religije i religije izmiπljenih priËa itradicije. (GC 582)

Trebali bismo prouËavati velike meaπe koji ukazuju na vri-jeme u kojem æivimo. ... Sada bismo se trebali najusrdnije molitida budemo spremni za bitke velikog dana Boæjeg. (HC 340)

Oni koji su se pokorili Boæjoj vlasti, koje On vodi, uhvatitÊe se za Ëvrstu nit dogaaja koje je On unaprijed odredio. Na-dahnuti Duhom Onoga koji je dao svoj æivot za æivot svijeta, onineÊe viπe biti nemoÊni upiruÊi prstom u ono πto ne mogu. Kadobuku nebesko oruæje, iÊi Êe naprijed, u bitku, sa æeljom da radei prihvate se posla za Boga znajuÊi da Êe Njegova svemoÊnostzadovoljiti sve njihove potrebe. (7T 14)

160

3. lipnja

Sotonina priprema za posljednjisukob

“On Êe huliti na Sveviπnjega, zatirati Svece Sveviπnjega; po-miπljat Êe da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci Êe bitipredani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena ipolovinu vremena.’’ (Daniel 7,25)

Tijekom krπÊanske vladavine svijetom, veliki neprijatelj ljudskesreÊe posebno je napadao dan odmora iz Ëetvrte zapovijedi. So-tona kaæe: “Usprotivit Êu se svim Boæjim namjerama. Ovlastit Êusvoje sljedbenike da uklone uspomenu na Boga, sedmi dan, subotu.Tako Êu pokazati svijetu da je dan, koji je Bog posvetio i blago-slovio, zamijenjen. Taj dan ne smije æivjeti u mislima ljudi. JaÊu izbrisati i uspomenu na njega. Umjesto njega postavit Êu dankoji neÊe imati boæansku potvrdu, dan koji neÊe moÊi biti znakizmeu Boga i Njegova naroda. One koji prihvate taj dan navestÊu da njemu pripiπu svetost koju je Bog dao sedmom danu.

Preko svoga zamjenika uzvisit Êu sebe. Prvi dan Êe biti uz-dignut, i protestantski Êe svijet prihvatiti tu laænu subotu kaopravu. Nepoπtovanjem subote koju je utemeljio Bog, izloæit Êu pri-jeziru i sav Njegov Zakon. RijeËi: ‘Neka bude znak izmeu menei vas od naraπtaja do naraπtaja’, upotrijebit Êu tako da potvrujumoj dan odmora.

I tako Êe svijet postati moj. Bit Êu vladar Zemlje, knez ovogasvijeta. Tako Êu zavladati umom onih koji su pod mojom upra-vom da Êe Boæja subota postati predmet posebnog prijezira. Znak?Pretvorit Êu svetkovanje sedmoga dana u znak nevjerstva zemalj-skim vlastima. Ljudski Êe zakoni postati tako strogi da se ljudineÊe usuivati poπtovati sedmi dan subotu. Zbog straha da Êe ostatibez hrane i odjeÊe, oni Êe se pridruæiti svijetu u krπenju BoæjegZakona. Zemlja Êe biti potpuno u mojoj vlasti.” (PK 183,184)

Subota Êe biti veliki ispit vjernosti, jer je toËka istine poseb-no izloæena napadima. Kad za ljude doe posljednji ispit, ondaÊe biti povuËena graniËna crta izmeu onih koji sluæe Bogu i onihkoji Mu ne sluæe. (GC 605)

161

4. lipnja

–avolska strategija protiv onih kojisvetkuju subotu

“Zar je bezboæno sudiπte u savezu s tobom kad nevolje stva-ra pod izlikom zakona? Nek samo pritiπÊu duπu pravednog,nek osuuju krv neduænu.’’ (Psalam 94,20.21)

Kako se Boæji narod pribliæava opasnostima posljednjih dana,Sotona se ozbiljno savjetuje sa svojim anelima kako bi stvorilinajuspjeπniji plan da uniπte njegovu vjeru. ...

Veliki varalica kaæe: “... Subota je veliko pitanje oko kojegÊe se odluËivati o sudbini duπa. Mi moramo uzdiÊi subotu kojusmo mi stvorili. UËinili smo da je prihvate i svjetovni ljudi i Ëla-novi crkve. Sada crkvu treba navesti da se ujedini sa svijetom idobije njegovu potporu. Moramo se koristiti znakovima i Ëude-sima da zaslijepimo njihove oËi pred istinom i navedemo ih daostave po strani ono πto je pravo i strahopoπtovanje prema Bogute slijede obiËaje i predaju.

Utjecat Êu na ugledne propovjednike da skrenu pozornostsvojih sluπatelja s Boæjih zapovijedi. ... Ali naπa je najpreËa bri-ga da uπutkamo ovu sektu koja poπtuje subotu. Moramo pobuditignjev ljudi protiv njih. Pridobit Êemo na svoju stranu velike i mudreljude i potaknuti one koji su na vlasti da izvrπe naπe namjere.Onda Êe subota koju sam ja uspostavio biti nametnuta najstro-æim i najzahtjevnijim zakonima. Oni koji ih odbace, bit Êe istje-rani iz gradova i sela da gladuju i æive u oskudici. »im dobijemovlast, pokazat Êemo πto moæemo raditi s onima koji ne budu htjeliodstupiti od svojeg zajedniπtva s Bogom. ... Sada dok dovodimoprotestantske crkve i svijet u sklad s ovom naπom snaænom des-nicom, konaËno Êemo imati zakon kojim Êemo uniπtiti sve one kojise ne budu htjeli pokoriti naπem autoritetu. Kad se donese smr-tna kazna za krπenje naπe subote, mnogi koji su sada u redovimaonih koji dræe zapovijedi, prijeÊi Êe na naπu stranu.

Ali prije nego πto prijeemo na ove krajnje mjere, moramo... uhvatiti u zamku one koji svetkuju pravu subotu. Mnoge mo-æemo odvojiti od Krista svjetovnoπÊu, poæudom i ponosom. Oni mogumisliti za sebe da su sigurni jer vjeruju u istinu, ali popuπtanjeapetitu ili niskim strastima koje Êe pomutiti njihovo prosuiva-nje, izazvat Êe njihov pad.’’ (TM 472,473)

162

5. lipnja

Uspostavljen kip Zvijeri“[Ona] zavodi stanovnike zemlje Ëudesima koja su joj da-na da ih Ëini u sluæbi Zvijeri, svjetujuÊi stanovnicima zemljeda naprave kip Zvijeri koja bi ranjena maËem, ali ostadena æivotu.’’ (Otkrivenje 13,14)

Kip Zvijeri pojavit Êe se prije svrπetka vremena kuπnje; toÊe biti najveÊi ispit za Boæji narod na kojem Êe biti odluËena nje-gova vjeËna sudbina. ...

U Otkrivenju 13 ovaj predmet je jasno prikazan: “Potom opazihdrugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala je dva roga kao u janjeta,a govorila je kao zmaj. Svu vlast prve Zvijeri ona vrπi u njezinojsluæbi i Ëini da se zemlja i njezini stanovnici klanjaju prvoj Zvi-jeri kojoj bi izlijeËena smrtonosna rana.’’ Tada se otkriva sila kojaËini Ëuda: “I zavodi stanovnike zemlje Ëudesima koja su joj danada ih Ëini u sluæbi Zvijeri, svjetujuÊi stanovnicima zemlje danaprave kip Zvijeri koja bi ranjena maËem, ali ostade na æivotu.»ak joj je bilo dopuπteno da udahne æivot kipu Zvijeri, tako dakip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se nehtjedoπe pokloniti kipu Zvijeri. Ona Ëini da svi — mali i veliki,bogati i siromaπni, slobodni i robovi — udare sebi æig na desnicuili na Ëelo i da nitko ne moæe ni kupiti ni prodati ako nema uda-ren æig: ime Zvijeri ili broj njezina imena.’’

Ovo je ispit kojem se Boæji narod mora podvrgnuti prije ne-go πto bude zapeËaÊen. Svi koji dokaæu svoju odanost Bogu poπtu-juÊi Njegov zakon i odbijajuÊi prihvatiti laænu subotu, stat Êe podbarjak Gospodina Boga Jahve i dobit Êe peËat æivoga Boga. Onikoji odbacuju istinu nebeskog podrijetla i prihvaÊaju nedjelju kaosubotu, dobit Êe æig Zvijeri. ... (Letter 11, 1890.)

Dok je Ivanu bila prikazivana posljednja velika borba Crkvesa zemaljskim vlastima, bilo mu je dopuπteno da vidi i konaËnupobjedu i izbavljenje vjernih. ... GledajuÊi iza dima i praπine kojuje prouzrokovala bitka, vidio je jednu skupinu na gori Sion s Ja-njetom imajuÊi umjesto æiga Zvijeri “ime oca njihova napisano naËelima svojima.’’ (5T 572)

163

6. lipnja

Otpadniπtvo priprema put“Neka vas nitko i nikako ne obmane! Jer ako prije ne doeonaj otpad i ne pojavi se »ovjek grijeha — Sin propasti.’’(2. Solunjanima 2,3)

Kad se prva Crkva pokvarila napuπtanjem jednostavnostievanelja i prihvaÊanjem neznaboæaËkih obreda i obiËaja, izgu-bila je Duh i Boæju silu. Da bi mogla nadzirati savjest ljudi, tra-æila je potporu svjetovne vlasti. Rezultat je bilo papinstvo, Crkvakoja je nadzirala dræavnu vlast i upotrebljavala je za postizanjesvojih ciljeva, a posebno za kaænjavanje “krivovjerstva”. ...

Kad god je Crkva pribavila dræavnu vlast, ona se njome slu-æila da kaænjava neslaganje s njenim uËenjem. Protestantske Cr-kve koje su stvaranjem saveza sa svjetovnim silama slijedile sto-pe Rima, pokazale su sliËnu æelju za ograniËavanjem slobode sa-vjesti. Primjer je Anglikanska crkva, koja je dugo vremena pro-gonila one koji se nisu slagali s njenim uËenjem. U πesnaestom isedamnaestom stoljeÊu tisuÊe nekonformistiËkih propovjednika biloje prisiljeno pobjeÊi iz svojih crkava, a mnogi su pastori i vjer-nici bili izloæeni novËanim kaznama, zatvoru, muËenju i muËeniËkojsmrti.

Otpad je naveo prvu Crkvu da potraæi pomoÊ graanske vlasti,a to je pripravilo put razvitku papinstva, Zvijeri. Pavao je rekaoda Êe doÊi otpad i da Êe se pojaviti “»ovjek grijeha”. (2. Solunja-nima 2,3) Tako Êe otpad u Crkvi pripraviti put kipu Zvijeri. (GC443,444)

Biblija, govoreÊi o tom vremenu, izjavljuje da Êe Sotona raditisvom snagom i “svakovrsnim pokvarenim zavoenjem” (2. Solu-njanima 2,9.10). Njegovo djelovanje jasno Êe se oËitovati sve ve-Êom tamom, mnogobrojnim zabludama, herezama i prijevaramatih posljednjih dana. Ne samo da Êe Sotona nastojati zarobiti svijet,veÊ Êe se svojim prijevarama pokuπavati uvuÊi i u crkve koje tvrdeda pripadaju naπemu Gospodinu Isusu Kristu. Veliki otpad pretvoritÊe se u tamu kao u ponoÊ. Za Boæji narod bit Êe to noÊ nevolje,noÊ plakanja, noÊ progonstva radi istine. Ali iz te tamne noÊi za-sjat Êe Boæje svjetlo. (PK 717)

164

7. lipnja

Uloga spiritizma u prijevari“Ljubljeni, nemojte vjerovati svakom duhu, veÊ duhove pod-vrgnite kuπnji da vidite jesu li od Boga, jer su se pojavilimnogi laæni proroci u svijetu.’’ (1. Ivanova 4,1)

Mnogi Êe se uhvatiti u zamku vjerovanjem da je spiritizamsamo ljudska prijevara. Takvi Êe, kad se suËele s pojavama kojemogu smatrati samo nadnaravnima, biti prevareni i navedeni daih prihvate kao veliku Boæju moÊ. (GC 553)

BuduÊi da su Crkve prihvatile uËenje spiritizma, te su takouklonjene ograde nametnute tjelesnom srcu, ispovijedanje religijepostat Êe plaπtem za prikrivanje najpodlijeg bezakonja. Vjera uspiritistiËke pojave otvara vrata zavodniËkim duhovima i avol-skim uËenjima, pa Êe se u Crkvama osjetiti utjecaj zlih anela.(GC 603,604)

Propovjednici popularnih religija ne mogu se uspjeπno odu-prijeti spiritizmu. Oni nemaju niπta Ëime bi zaπtitili svoje stadood njegovog razornog utjecaja. Ovi propovjednici bit Êe odgovorniza mnoge kobne posljedice spiritizma jer gaze istinu i viπe volebajke. (1T 344)

Sotona se dugo pripremao za konaËni pokuπaj da prevari svijet.Temelje svom djelovanju poloæio je obeÊanjem danom Evi u Ede-nu: “Ne, neÊete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete snjega jeli otvorit Êe vam se oËi, i vi Êete biti kao bogovi, koji raz-luËuju dobro i zlo.” (Post 3,4.5) Sotona je razvojem spiritizma malo--pomalo pripravljao put za svoje remek-djelo prijevare. Joπ nijeu cijelosti uspio ostvariti svoje nakane, ali Êe u tome uspjeti uposljednjem ostatku vremena. Prorok kaæe: “Uto opazih... tri neËistaduha kao æabe. To su, uistinu, proroËki duhovi avolski koji pro-izvode znakove i koji dolaze kraljevima cijeloga svijeta da ih skupeza rat velikoga Dana Boga, SvemoguÊega.” (Otkrivenje 16,13.14)Osim onih koji Êe se odræati Boæjom silom, vjerom u Njegovu Ri-jeË, cijeli Êe svijet biti uvuËen u ovu obmanu. Ljudi se brzo pre-daju kobnoj sigurnosti, a probudit Êe ih tek izlijevanje Boæje srdæbe.(GC 561,562)

165

8. lipnja

Duhovi i pitanje zakona o nedjelji“Uza Zakon! Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoruneÊe doËekati.’’ (Izaija 8,20)

Sila koja Ëini Ëuda otkrivena preko spiritizma upotrijebit Êesvoj utjecaj protiv onih koji su odluËili radije sluπati Boga negoljude. Poruke πto Êe ih slati duhovi objavit Êe da ih je Bog po-slao kako bi one koji odbijaju prihvatiti nedjelju osvjedoËile dasu u zabludi, uz potvrdu da zemaljske zakone valja poπtovati kaoBoæji Zakon. Oni Êe jadikovati zbog velike zloÊe u svijetu i podr-æati svjedoËanstvo vjerskih uËitelja da je opadanje morala prouz-roËeno oskvrnuÊem nedjelje. Veliko Êe se ogorËenje podignuti protivsvih koji ne budu prihvatili njihovo svjedoËanstvo. (GC 590,591)

One koji se protive uËenju spiritizma napadaju ne samo lju-di nego i Sotona i njegovi aneli. Takvi su ustali protiv Poglavar-stava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovog mraËnog svijeta i protivzlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. Sotona neÊe ustu-piti ni stope svog tla, osim ako ne bude prisiljen da se povuËesilom nebeskih glasnika. Boæji mu se narod treba znati oprijetikao naπ Spasitelj rijeËima “Pisano je”. Sotona moæe i danas, kaou Isusovo vrijeme, navoditi iz Svetoga pisma, i on Êe izvrtati njegovouËenje kako bi podræao svoje obmane. Oni koji Êe opstati u ovopogibeljno vrijeme moraju osobno razumjeti svjedoËanstvo Sveto-ga pisma.

Mnogi Êe se suoËiti s avolskim duhovima koji Êe se predstavitiu liku njihovih voljenih roaka ili prijatelja i objavljivati najopasnijakrivovjerja. Ovi Êe posjetitelji raËunati s naπim najnjeænijimosjeÊajima i Ëiniti Ëuda da bi potkrijepili svoje tvrdnje. Moramobiti spremni oprijeti im se biblijskom istinom da mrtvi ne znajuniπta i da su oni koji se pojavljuju avolski duhovi. (GC 559,560)

Sotonini podanici u ljudskom obliku uzet Êe udjela u ovomposljednjem velikom sukobu da bi se suprotstavili uspostavi Boæjegkraljevstva. Ali i nebeski aneli preruπeni u ljudsko obliËje bitÊe na bojnom polju. Dvije suprotne strane postojat Êe sve dok sene zatvori i posljednje veliko poglavlje povijesti svijeta. (RH 5.kolovoza 1909.)

166

9. lipnja

Laæno buenje“I tada Êe se pojaviti Bezboænik koga Êe Gospodin Isus ubitidahom svojih usta i uniπtiti sjajem svoga dolaska.’’ (2. Solu-njanima 2,8.9)

Pavao u svojoj Drugoj poslanici Solunjanima upuÊuje na po-sebno Sotonino djelovanje kroz spiritizam kao o dogaaju koji Êese odigrati prije samog drugog Kristovog dolaska. GovoreÊi o dru-gom Kristovom dolasku on kaæe: “Dolazak Bezboænika bit Êe, da-kako, uz suradnju sotone, popraÊen svakovrsnim silnim djelima,varavim Ëudesnim znakovima.” (2. Solunjanima 2,9) (PP 686)

Prije no πto Boæji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem Êenarodu doÊi do takvog buenja prvotne poboænosti kakve nije bilood doba apostola. Na Boæju Êe se djecu izliti Njegov Duh i sila.U to Êe se vrijeme mnogi odvojiti od Crkava u kojima je ljubavprema ovome svijetu zamijenila ljubav spram Boga i Njegove RijeËi.Mnogi Êe propovjednici i ljudi radosno prihvatiti velike istine πtoih je Bog odluËio objaviti u to vrijeme kako bi se narod pripre-mio za drugi Gospodnji dolazak. Neprijatelj duπa nastoji omestiovo djelo, i prije no πto doe vrijeme za takav pokret nastojat Êega sprijeËiti uvoenjem krivotvorine. U Crkvama koje moæe pokoritipod svoju prevarljivu silu uËinit Êe kao da je izliven Boæji poseb-ni blagoslov, pa Êe se Ëiniti kao da se pojavilo veliko zanimanjeza religiju. Mnoπtvo Êe klicati od radosti zbog Ëudesnog Boæjegdjelovanja, a zapravo Êe to biti djelo drugog duha. Pod plaπtemvjere Sotona Êe nastojati proπiriti svoj utjecaj na cijeli krπÊanskisvijet. (GC 464)

Pojavit Êe se mladiÊi i djevojke koji Êe za sebe tvrditi da imajuposebnu blagonaklonost i da su pozvani da uËine neke velike stvari.Mnogi Êe se preobratiti nakon Ëudne naredbe, ali oni neÊe nositiboæanski potpis. DoÊi Êe do nemorala i pretjerivanja i mnogi Êedoæivjeti brodolom svoje vjere. (2SM 59)

167

10. lipnja

Kako Êe nastati kip Zvijeri“Svu vlast prve Zvijeri ona vrπi u njezinoj sluæbi i Ëini dase zemlja i njezini stanovnici klanjaju prvoj Zvijeri kojojbi izlijeËena smrtonosna rana.’’ (Otkrivenje 13,12)

Da bi Sjedinjene Dræave mogle naËiniti kip Zvijeri, vjerskasila mora tako nadzirati graansku vlast da se Crkva za posti-zanje svojih vlastitih ciljeva moæe sluæiti autoritetom dræave. ...

“Kip Zvijeri” predstavlja oblik otpaloga protestantizma kojiÊe se razviti kada protestantske Crkve budu traæile pomoÊ graan-ske vlasti za provoenje svog uËenja. ...

Ali kad svetkovanje nedjelje bude nametnuto zakonom i svi-jetu bude jasna obveza prema pravoj suboti, onda Êe svi koji bu-du prestupali Boæju zapovijed, da bi posluπali propis iza kojeganema veÊeg autoriteta no πto je Rim, time πtovati papinstvo viπenego Boga. Takvi Êe se pokloniti Rimu i sili koja silom nameÊeinstituciju koju je uveo Rim. Oni se klanjaju Zvijeri i njenom kipu.Kad budu odbacili instituciju koju je Bog proglasio znakom svogautoriteta i namjesto nje iskazivali poπtovanje onoj koju je Rimizabrao kao znak svoje vrhovne vlasti, ljudi Êe time primiti znakodanosti Rimu — “æig Zvijeri”. I tek kad ovaj predmet bude jasnoiznesen ljudima i oni dou u poloæaj da biraju izmeu Boæjih iljudskih zapovijedi, tada Êe oni koji nastave s prestupanjem pri-miti “æig Zvijeri”. ...

Po ovom Êe se pitanju cijeli krπÊanski svijet podijeliti na dvijevelike skupine — na one koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru uIsusa i one koji se klanjaju Zvijeri i njenom kipu i primaju njenæig. Premda Êe Crkva i dræava ujediniti svoju moÊ da “mali i ve-liki, bogati i siromaπni, slobodni i robovi” silom prime “æig Zvi-jeri” (Otk 13,16), Boæji ga narod neÊe primiti. Prorok s Patmosaje vidio “pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,gdje stoje na staklenom moru s citrama Boæjim. Oni pjevaju pje-smu Mojsija, sluge Boæjega i pjesmu Janjeta”. (Otkrivenje 15,2.3)(GC 443,445,449,450)

168

11. lipnja

Subota se objavljuje u joπ veÊoj mjeri“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem di-jelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju muje trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodui plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte seBoga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova suda! Poklo-nite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’’’ (Otkri-venje 14,6.7)

Na poËetku vremena nevolje mi Êemo biti ispunjeni SvetimDuhom da bismo mogli joπ potpunije objaviti subotu. (EW 33)

“PoËetak vremena nevolje’’, koji se ovdje spominje, ne odnosise na vrijeme kad Êe se poËeti izlijevati zla, nego na kratko razdo-blje neposredno prije toga, dok se Krist joπ nalazi u Svetinji. Uto vrijeme, dok se djelo spaπavanja pribliæava kraju, nevolje Êezadesiti Zemlju i narodi Êe se razgnjeviti, ali Êe biti zadræani dane bi sprijeËili djelo treÊeg anela. U to Êe vrijeme doÊi “kasnakiπa’’ ili osvjeæenje od lica Gospodnjeg, da bi dala silu glasnoj vicitreÊeg anela i pripremila svete da se odræe u vrijeme izlijevanjasedam posljednjih zala. (EW 85,86)

Aneo iz Otkrivenja 14 iznosi poruku koja treba biti objav-ljena svijetu prije nego πto Krist doe na nebeskim oblacima. ...Baπ prije ovog vremena pozornost ljudi treba biti usmjerena kpogaæenom Boæjem zakonu koji je saËuvan u KovËegu saveza. ...

Oni vide da umjesto svetkovanja sedmog dana, dana koji jeBog posvetio i zapovjedio da se poπtuje, dræe prvi dan tjedna. Aliiskreno izvrπavaju Boæju volju i poËinju istraæivati Sveto pismone bi li naπli razlog za promjenu. Ne uspjevπi pronaÊi nijedandokaz iz Svetog pisma za taj obiËaj, naviru pitanja: HoÊemo liprihvatiti istinu koja je postala nepopularna i posluπati Boæje za-povijedi ili Êemo ostati u svijetu i sluπati ljudske zapovijedi? Sotvorenim Biblijama oni plaËu, mole se i usporeuju Pismo s Pis-mom sve dok, uvjereni u istinu, svjesno ne zauzmu svoje mjestokao πtovatelji Boæjih zapovijedi. (ST 5. svibnja 1887.)

169

12. lipnja

Druga aneoska vijest treba bitiponovljena

“Drugi aneo nastupi za njim viËuÊi: ‘Pade, pade veliki Ba-bilon koji vinom srdæbe i vinom svoga bluda napoji sve na-rode!’’’ (Otkrivenje 14,8)

Vijest drugog anela iz Otkrivenja 14. poglavlja prvi je putobjavljena u ljeto 1844. godine i tada je izravnije primijenjenana Crkve u Sjedinjenim Dræavama u kojima je upozorenje o suduπiroko objavljeno i opÊenito odbaËeno, i u kojima je doπlo do naj-bræeg opadanja u Crkvama. Ali poruka drugoga anela nije se ucijelosti ispunila 1844. godine. Crkve su u ono vrijeme doæivjelemoralni pad kao posljedicu odbijanja svjetlosti adventne vijesti,ali taj pad nije bio potpun. Kad su nastavile odbacivati posebneistine za to vrijeme, padale su sve dublje i dublje. Meutim joπuvijek se ne moæe reÊi: “Pade Veliki Babilon... koji vinom srdæbei vinom svoga bluda napoji sve narode.” Babilon to joπ nije uËi-nio. (GC 389)

Ali Bog joπ uvijek ima jedan narod u Babilonu i prije no πtoBabilon stignu Boæje kazne, ove vjerne valja pozvati da iziu iznjega, da ne postanu sudionicima u njegovim grijesima i da nedijele njegovih zala. (GC 604)

Ova je poruka istovjetna s porukom koju je objavio drugianeo: “Pade, pade veliki Babilon koji vinom srdæbe i vinom svo-ga bluda napoji sve narode.’’ ©ta je zapravo to vino? Njegov laæninauk. Babilon je svijetu dao laænu subotu umjesto subote iz Ëe-tvrte zapovijedi i ponovio laæ koju je Sotona prvi put izgovorioEvi u Edenu o uroenoj besmrtnosti duπe. On je proπirio nadale-ko i naπiroko mnoge sliËne zablude “uËeÊi naukama i zapovijedi-ma ljudskim’’. ...

U posljednjoj opomeni svijetu upuÊuju se dva razliËita po-ziva crkvama. Poruka drugog anela glasi: “Pade, pade veliki Babi-lon koji vinom srdæbe i vinom svoga bluda napoji sve narode.’’ Au glasnoj vici treÊeg anela s Neba Ëuje se glas: “Iziite iz nje,moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da nedijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bogse sjetio njezinih opaËina.’’ (7BC 985)

170

13. lipnja

Subota nasuprot nedjelji“TreÊi aneo nastupi za njima viËuÊi jakim glasom: ‘Tkose god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi æig na svojeËelo ili na svoju ruku, pit Êe vino Boæje srdæbe koje stojinatoËeno, Ëisto, u Ëaπi njegova gnjeva.’’ (Otkrivenje 14,9.10)

Dosad su navjestitelje istina poruke treÊeg anela Ëesto sma-trali paniËarima. Njihova su proroËanstva da Êe u SjedinjenimDræavama zavladati vjerska netrpeljivost, da Êe se Crkva i dræavaudruæiti u progonstvu onih koji vrπe Boæje zapovijedi, proglaπenaza neutemeljena i apsurdna. ... Ali dok se naπiroko raspravlja opitanju prisilnog svetkovanja nedjelje, zamjetno je primicanje do-gaaja u Ëije se ostvarenje dugo nije vjerovalo i sumnjalo, pa Êeporuka treÊeg anela imati uËinak koji ranije nije mogla imati. ...

Ljudi vjere i molitve bit Êe pokrenuti da pou u svetoj revnosti,objavljujuÊi rijeËi koje im Bog daje. Grijesi Babilona bit Êe razot-kriveni. ZastraπujuÊe posljedice nametanja crkvenih svetkovinaπto su ih provodile graanske vlasti, prodor spiritizma, potajnoali naglo jaËanje papinske moÊi — sve Êe to biti raskrinkano. OvaÊe sveËana upozorenja probuditi narod. ... Kad se narod bude ob-ratio svojim bivπim sveÊenicima ozbiljnim pitanjem: Je li to ta-ko?, sveÊenici Êe iznositi priËe, proricati ono πto im je ugodno,kako bi ublaæili njihov strah i utiπali njihovu probuenu savjest.BuduÊi da se mnogi neÊe zadovoljiti samo autoritetom ljudi i zah-tijevati jasno “Tako veli Gospodin”, popularne Êe sveÊenike i pastore,kad se njihov autoritet bude doveo u pitanje, poput drevnih fari-zeja u staro doba, obuzeti srdæba, pa Êe poruku proglasiti Sotoninomi potaknuti mnoπtvo koje voli grijeh na mrænju i progonstvo onihkoji je objavljuju.

Kako se sukob bude proπirio na nova podruËja i misli ljudibudu usmjerene na Boæji pogaæeni Zakon, Sotona Êe se uznemiriti.Sila koja prati poruku samo Êe razbjesniti one koji joj se protive.Kler Êe uloæiti gotovo nadljudske napore da zakloni svjetlost ka-ko ne bi obasjala njihovo stado. Svim raspoloæivim sredstvima na-stojat Êe sprijeËiti raspravu o ovim pitanjima od æivotne vaæno-sti. Crkva Êe pozvati u pomoÊ jaku ruku graanske vlasti i u tomuÊe se papisti i protestanti ujediniti. (GC 605—607)

171

14. lipnja

Simbolizam triju aneoskih vijesti“Evo, poslat Êu vam proroka Iliju prije nego doe DanJahvin, dan velik i straπan.’’ (Malahija 4,5)

Da bi se pripravio narod koji Êe se odræati u Boæji dan, tre-balo je izvrπiti veliku reformu. Bog je vidio da mnogi koji se na-zivaju Njegovim narodom ne grade za vjeËnost, pa im je u svojojmilosti bio gotov poslati vijest opomene da ih probudi iz njiho-vog mrtvila i povede u pripremu za Gospodnji dolazak.

Ovo upozorenje nalazimo u Otkrivenju 14. poglavlju. Tu jeprikazano kako nebeska biÊa objavljuju trostruku vijest, kojoj od-mah zatim slijedi dolazak Sina »ovjeËjeg, “æetva na zemlji”. (GC311)

Aneli su prikazani kako lete posred neba objavljujuÊi svi-jetu vijest upozorenja. Oni imaju izravnu objavu za ljude koji æiveu posljednjim danima povijesti ovog planeta. Nitko ne Ëuje glasovih anela jer oni simboliziraju Boæji narod koji radi u skladu sNebom i svemirom. (LS 429)

Poruke trojice anela trebaju se ispreplitati dajuÊi svoje tro-struko svjetlo svijetu. U Otkrivenju Ivan kaæe: “Poslije toga opa-zih nekoga drugog anela gdje silazi s neba. Imao je veliku moÊ,i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja.’’ ... Ovo znaËi objavljivanjetrostruke i posljednje opomene svijetu. (7BC 985)

Otkrivenje 18. poglavlje upuÊuje na vrijeme u koje Êe Crkva,kao posljedicu odbacivanja trostrukog upozorenja iz Otkrivenja14,6-12, u cijelosti dosegnuti stanje proreËeno pojavom drugoganela i Boæji Êe narod, koji je joπ uvijek u Babilonu, biti pozvanda se odvoji od njegove zajednice. Ovo Êe biti posljednja vijestupuÊena svijetu i ona Êe izvrπiti svoju zadaÊu. Kad oni “koji nisuvjerovali u istinu, veÊ pristali uz nepravdu” (2. Solunjanima 2,12)budu prepuπteni djelotvornoj zabludi da vjeruju laæi, tada Êesvjetlost istine obasjati one Ëija su srca otvorena da je prime, isva Êe Gospodnja djeca koja su joπ u Babilonu posluπati poziv:“Iziite iz nje, moj narode!” (Otkrivenje 18,4) (GC 390)

172

15. lipnja

Oruæani sukob posljednjih dana“Ovako veli Jahve nad vojskama: Evo, nesreÊa veÊ zahva-Êa narod za narodom; nevrijeme straπno veÊ se prolama skrajeva zemlje.’’ (Jeremija 25,32)

Uskoro Êe se meu narodima podiÊi straπne nevolje, nevoljekoje neÊe prestati sve dok Isus ne doe. Trebamo se moliti kaonikada prije sluæeÊi Onome koji je pripremio svoje prijestolje nanebesima i Ëije Êe kraljevstvo vladati nad svim. Bog nije zabora-vio svoj narod, a i naπa snaga leæi u tome da ni mi Njega nezaboravimo.

Boæji sudovi su na Zemlji. Ratovi i glasovi o ratovima, uniπte-nja vatrom i vodom jasno govore da je vrijeme nevolje, koje Êebiti sve veÊe prema kraju, jako blizu, nadohvat ruke. Mi nema-mo vremena za gubljenje. Svijet je uznemiren ratnim duhom. Pro-roËanstva iz 11. poglavlja Daniela gotovo da su se u potpunostiispunila. (WM 136)

Uskoro Êe buknuti borba meu narodima s takvom æestinomkakvu sada ne moæemo ni zamisliti. Æivimo u vrijeme silnog zani-manja za sve πto je æivo. Pozornost vladara i dræavnika, ljudi ko-ji zauzimaju poloæaje od povjerenja i autoriteta, mislim i na æenei na muπkarce, usmjerena je na dogaaje koji se odvijaju oko nas.Oni promatraju zategnute odnose meu narodima koji izazivajuuznemirenost. Promatraju napetost koja uzima maha u svakomzemaljskom elementu i shvaÊaju da se treba odigrati neπto veli-ko i odluËujuÊe, da je svijet na rubu velike krize.

Bog nam je u svojoj milosti dao vrijeme odgode. Svaka snagakoju nam je Nebo pozajmilo sada se koristi u radu za one kojiginu u neznanju. Ne smije biti odgaanja. Istina se mora objavitiu onim mjestima na Zemlji koja pokriva mrak. ... Treba biti obavljenveliki posao, a povjeren je onima koji poznaju istinu za ovo vri-jeme. (RH 17. studenoga 1910.)

U posljednjim prizorima ovozemaljske povijesti bjesnjet Êe rat.Bit Êe epidemija, pomora i gladi. Vode iz dubina preplavljivat Êepreko svojih granica. Imovina i æivoti bit Êe uniπteni vatrom ivodom. Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Kristotiπao pripremiti onima koji Ga ljube. Tu je odmor od zemaljskihsukoba. (RH 19. listopada 1897.)

173

16. lipnja

Vrijeme nevolje je upravo pred nama“Potom opazih Ëetiri anela gdje stoje na Ëetiri ugla zem-lje, dræeÊi Ëetiri zemaljska vjetra, da ne bi nikakav vjetarpuhao na zemlju ni na more, ni na ijedno stablo.’’ (Otkri-venje 7,1)

»etiri silna anela joπ uvijek dræe Ëetiri zemaljska vjetra.SpreËavaju da se straπno uniπtenje obavi u potpunosti. VjetroviÊe uzburkati narode da krenu u smrtonosnu bitku, dok anelizadræavaju Ëetiri vjetra ne dopuπtajuÊi straπnoj sotonskoj sili dase obori u svoj æestini sve dok Boæji sluge ne dobiju peËat na svojimËelima. (RH 7. lipnja 1887.)

Znakovi vremena svjedoËe da se nebeski sud izlijeva i da jedan Gospodnji blizu. Dnevni listovi puni su slutnji æestokih su-koba u buduÊnosti. Drske pljaËke dogaaju se Ëesto. ©trajkovi suuobiËajena pojava. Krae i ubojstva dogaaju se na svakom koraku.Ljudi opsjednuti demonima uzimaju æivote muπkaraca, æena i maledjece. Sve ovo svjedoËi da je Gospodnji dolazak blizu.

Blagi Boæji Duh veÊ se povlaËi s ovoga svijeta. Uragani, oluje,bure, nesreÊe na moru i zemlji slijede jedni za drugima velikombrzinom. Znakovi koji se gomilaju oko nas govoreÊi o pribliæava-nju Sina Boæjeg, pripisuju se svemu drugom do istinskom razlo-gu. ...

Upravo pred nama je vrijeme kada Êe svijetom zavladati æa-lost koju nijedan ljudski balzam neÊe moÊi iscijeliti. »ak i prijevelikog uniπtenja koje dolazi na svijet, ponosni spomenici ljud-ske veliËine bit Êe zdrobljeni u prah i pepeo. Boæji osvetniËki su-dovi izlit Êe se na one koji su, iako suoËeni s velikim svjetlom,nastavili æivjeti u grijehu. Podiæu se skupe graevine za koje sepretpostavlja da su otporne na poæar. Ali kao πto je Sodoma uni-πtena u plamenu Boæje osvete, tako Êe i ove ponosne graevinepostati pepeo. Vidjela sam brodove goleme vrijednosti kako se bores moÊnim oceanom pokuπavajuÊi se suprotstaviti razbjeπnjelim va-lovima. Meutim, sa svim svojim riznicama punim zlata i srebrai sa svim svojim teretom potonuli su u vodeni grob. ... Ali u svojtoj uzrujanosti, uzbuenju i zbunjenosti na svakom mjestu, Boæ-je djelo treba biti obavljeno na svijetu. (ST 9. listopada 1901.)

174

17. lipnja

Boæji narod optuæen za nesreÊe“Jao vama, zemljo i more, jer je avao siπao k vama s velikimgnjevom, svjestan da ima samo joπ malo vremena!’’ (Otkri-venje 12,12)

Dok se Ëovjek sve viπe udaljava od Boga, Sotoni je dopuπte-no da ima vlast nad neposluπnom djecom. On potiËe ljude da semeusobno uniπtavaju. Dogaaju se nesreÊe na moru i na kopnu.Imovinu i æivote uniπtavaju poæari i poplave. Sotona Êe ovo ponovitinad onima koji se odbiju pokloniti idolima koje je on postavio.Njegovi sluge pokazuju na adventiste sedmog dana kao na uzroknesreÊe. “Ovi ljudi stoje nasuprot zakonu’’, kaæu oni. “Oni oskvr-njuju nedjelju. Ako ih se prisili da poπtuju zakon o nedjelji, pre-stat Êe ovi straπni sudovi.’’ (RH 16. srpnja 1901.)

DoÊi Êe najstraπnije i najmanje oËekivane nesreÊe; ova pusto-πenja nizat Êe se jedno za drugim. Ako ljudi posluπaju opomenekoje je Bog dao, a crkve se pokaju i vrate svojoj vjernosti, drugigradovi bit Êe poπteeni joπ izvjesno vrijeme. Ali ako oni koji subili zavedeni nastave iÊi putem kojim su iπli ne obaziruÊi se naBoæji zakon i iznoseÊi zablude drugima, Bog Êe dopustiti da nanjih dou nevolje ne bi li se njihova osjetila probudila. (Ev 27)

Sudovi Êe biti primjereni grjeπnosti naroda i spoznaji istinekoju su imali. Ako su imali istinu, u skladu s tom spoznajom bitÊe i kazna

Sotona iznosi svoje tumaËenje dogaaja i oni [vodeÊi ljudi]misle, buduÊi da su njegovi, da su nesreÊe koje haraju Zemljomposljedica krπenja nedjelje. MisleÊi da Êe utiπati Boæji gnjev, oviutjecajni ljudi stvaraju zakone koji primoravaju na svetkovanjenedjelje. Oni misle da uzdizanjem ovog laænog dana odmora, laæ-ne subote, sluæe Bogu. Na one koji slave Boga svetkujuÊi pravusubotu gleda se kao na one koji nisu vjerni Bogu, a takvi su upravooni koji ih tako ocjenjuju i sami su nevjerni jer gaze svojim nogamasubotu koja potjeËe joπ iz Edena. (MS 85, 1899.)

175

18. lipnja

Svetkovateljima subote potrebna jemudrost

“Evo, πaljem vas kao ovce meu vukove. Zato budite mudrikao zmije, a bezazleni kao golubovi!’’ (Matej 10,16)

Kada praktiËni æivot ljudi ne dolazi u sukob s Boæjim zako-nom, moæete se uskladiti s njima. Ako radnici tako ne postupe,ne samo da Êe usporiti svoj vlastiti rad, veÊ Êe i postaviti kame-nje spoticanja na putu onih za koje rade, a i ometat Êe ih u pri-hvaÊanju istine. Nedjelja je dobra prilika kada misionari mogudræati nedjeljnu πkolu, posjeÊivati ljude i na najnenametljiviji mo-guÊi naËin govoriti im o Isusovoj ljubavi za greπnike i poduËava-ti ih iz Svetog pisma. ...

Danas dræanje nedjelje nije ispit. DoÊi Êe vrijeme kada Êeljudi ne samo zabraniti rad nedjeljom, nego Êe pokuπati prisilitidruge da rade subotom i potpiπu se da Êe svetkovati nedjelju iliÊe izgubiti slobodu i svoj æivot. Ali vrijeme kad Êe se ovo doga-ati joπ uvijek nije doπlo zato πto istina mora biti iznesena pot-punije ljudima kao dokaz ...

Dobila sam svjetlo da bi Boæji sluge trebali iÊi tiho na posaopropovijedajuÊi velike, dragocjene biblijske istine — Krista, i torazapetog, Njegovu ljubav i neizmjernu ærtvu — pokazujuÊi daje Krist umro zbog toga πto je Boæji zakon nepromjenjiv, vjeËan.Subotu moramo poduËavati na jasan naËin, ali budite oprezni kakose odnosite prema neznaboæaËkoj nedjelji. Mudrima je i jedna rijeËdovoljna. ...

Suzdræavanje od rada u nedjelju ne znaËi primanje æiga Zvi-jeri. Kada se to poËne dogaati, posao bi trebao biti zavrπen. Mine bismo trebali izlaziti i raditi nedjeljom. ...

Kada oni koji Ëuju i vide svjetlo subote stanu u obranu svet-kovanja Boæjeg svetog dana, pojavit Êe se teπkoÊe. Protiv njih Êebiti uloæeni napori te Êe muπkarci i æene biti primorani krπiti Boæjizakon. Oni tada moraju ostati Ëvrsti da ne bi povrijedili Boæjizakon. Ukoliko se protivljenje i progonstvo odluËno nastavi, nekaobrate pozornost na Kristove rijeËi: “Ako vas progone u ovom gradu,bjeæite u drugi.’’ (RH 6. travnja 1911.)

176

19. lipnja

Misionarski rad nedjeljom“Propovijedaj rijeË — pristupi (k vjernicima) — bilo da imje zgodno, bilo nezgodno — kori, prijeti, opominji u svoj str-pljivosti i svakoj vrsti pouke.’’ (2. Timoteju 4,2)

Prkositi zakonu o svetkovanju nedjelje znaËilo bi samo joπviπe ohrabriti vjerske fanatike u njihovom nastojanju da namet-nu svoj zakon. Nemojte im pruæiti priliku da vas nazivaju prije-stupnicima. ... Vi samo nastavite svoj misionarski rad s Biblijomu rukama i neprijatelj Êe uvidjeti da je pretrpio neuspjeh u vla-stitom dvoriπtu. Nitko neÊe primiti æig Zvijeri zbog toga πto uviada je mudro saËuvati mir time πto se suzdræava od rada koji moæeizazvati negodovanje te ako istodobno vrπi djelo koje je od najve-Êeg znaËenja. ... Kad nedjelju posvetimo misionarskom radu, uzetÊemo biË iz ruku samovoljnih fanatika koji bi se radovali da adven-tiste sedmog dana ponize. ...

Nedjelja se moæe iskoristiti za raznovrstan rad koji Êe mnogopridonijeti Gospodnjem djelu. Toga dana mogu se odræavati sas-tanci pod vedrim nebom i u selima. Moæete raditi od kuÊe do kuÊe.Oni koji piπu, mogu taj dan posvetiti pisanju Ëlanaka. Kad godje to moguÊe, vjerske sluæbe treba odræavati i nedjeljom. Nekaovi sastanci budu πto zanimljiviji. Pjevajte od srca himne koje uz-diæu i govorite snaæno i s uvjerenjem o Spasiteljevoj ljubavi. Govo-rite o umjerenosti i o istinskom vjerskom iskustvu. Na taj naËinnauËit Êete mnogo o tome kako treba raditi i privuÊi Êete mnogeduπe. ...

Zakon o svetkovanju prvog dana tjedna proizvod je otpalogkrπÊanstva. Nedjelju, dijete papinstva, uzdiæe krπÊanski svijet iz-nad posveÊenog dana Boæjeg odmora. Boæji narod ni u kojem slu-Ëaju ne smije odavati poËast i priznanje tom danu. Ipak, ja bihæeljela da Boæji narod shvati kako ne Ëini Boæju volju ako protiv-nicima prkosi; Bog æeli da se to izbjegne. (9T 232,233,235)

Pred nama se otvaraju prekrasni prizori. U ovo vrijeme trebase roditi æivo svjedoËanstvo u æivotu naroda koji se izdaje kaoBoæji da svijet moæe vidjeti kako u ovo doba, kada zlo vlada nasve strane, joπ uvijek ima ljudi koji stavljaju na stranu svoju voljui æele Ëiniti Boæju volju — narod u Ëijim je srcima i æivotima zapisanBoæji zakon. (CT 322)

177

20. lipnja

Boæji zakon ukinut u Americi“»as je, o Jahve, da se javiπ: oskvrnuπe Zakon tvoj.’’ (Psalam119,126)

Dolazi vrijeme kada Boæji zakon treba, u posebnom smislu,biti ukinut u naπoj zemlji [Sjedinjene Dræave]. Voe naπe nacijenametnut Êe, zakonskim odredbama, zakon o nedjelji i tako ÊeBoæji narod biti doveden u veliku opasnost. Kada naπa nacija usvojim zakonodavnim vijeÊima propiπe zakone da primora savjestljudi u vezi s njihovim vjerskim pravima nameÊuÊi svetkovanjenedjelje i uspostavljajuÊi tlaËiteljsku silu protiv onih koji svetkujusubotu, Boæji zakon bit Êe potpuno ukinut u naπoj zemlji. (RH18. prosinca 1888.)

Kada zemlja koju je Gospodin pripremio kao utoËiπte za svojnarod da bi Ga mogao slaviti prema svojoj vlastitoj savjesti, zemljanad kojom je mnogo godina bio πtit SvemoguÊeg, zemlja koja jeBogu omiljela time πto ju je naËinio mjestom Ëiste Kristove reli-gije — kada se ta zemlja preko svojih zakonodavaca odrekne na-Ëela protestantizma i dade potporu rimskom otpadniπtvu u izvr-πavanju neovlaπtenih promjena u Boæjem zakonu, tada Êe konaË-no djelo Ëovjeka grijeha biti otkriveno. Protestanti Êe u potpunostiizvrπiti svoj utjecaj i uporabiti snagu u prilog papinstvu. Nacio-nalnim zakonom koji nameÊe laænu subotu oni Êe dati æivot i snaguiskvarenoj vjeri Rima prihvaÊajuÊi njegovu tiraniju i ugnjetava-nje savjesti. To Êe biti vrijeme kada Êe Bog raditi s moÊnom silomda bi obranio svoju istinu.

Prorok kaæe: “Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdjesilazi s neba. Imao je veliku moÊ, i zemlja se rasvijetli od njego-va sjaja. On povika jakim glasom: ‘Pade, pade veliki Babilon’. ...Uto Ëuh drugi glas s neba gdje govori: ‘Iziite iz nje, moj narode,da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite nje-zinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog se sjetionjezinih opaËina.’’’ Kada Êe njezini grijesi doprijeti do Neba? KadBoæji zakon bude konaËno ukinut od zakonodavaca, oËajno sta-nje Boæjeg naroda bit Êe prilika da Bog pokaæe tko je vladar Nebai Zemlje. Kad sotonska sila pokrene elemente iz podzemlja, BogÊe poslati svjetlo i silu svojem narodu da bi vijest istine moglabiti objavljena cijelom svijetu. (ST 12. lipnja 1893.)

178

21. lipnja

Znak za napuπtanje velikih gradova“Dakle, kad vidite grozu pustoπi o kojoj govori prorok Daniel,gdje stoji na svetom mjestu — tko Ëita, neka shvati! — tadaneka bjeæe u gore koji budu u Judeji.’’ (Matej 24,15.16)

Nije tako daleko vrijeme kad Êemo, poput uËenika iz raneCrkve, biti primorani traæiti utoËiπte u napuπtenim i samotnimmjestima. Kao πto je opsada Jeruzalema od strane rimske vojskebila znak æidovskim krπÊanima da bjeæe, tako Êe prisvajanje sileod strane naπeg naroda [Sjedinjene Dræave] u dekretu koji na-meÊe papinsku subotu biti upozorenje za nas. Tada Êe biti vrijemeda napustimo velike gradove i pripremimo se za odlazak iz ma-njih mjesta u osamljene domove u zabitim planinskim mjestima.(5T 454,465)

Godinama sam dobivala posebno svjetlo da mi ne trebamousredotoËivati svoj posao na gradove. Nemir i zbrka koji ispu-njavaju ove gradove i uvjeti koje nameÊu radniËki sindikati i πtraj-kovi bit Êe velika prepreka naπem radu. Ljudi nastoje pod prisilomdovesti zaposlenike u razliËitim trgovaËkim zadrugama u odre-ene radniËke sindikate. Ovo nije Boæji plan, veÊ plan sile koju nina koji naËin ne bismo trebali priznati. Boæja rijeË se ispunjava.Greπnici se povezuju u snopove spremni da budu spaljeni. (7T 84)

RadniËki sindikati i svjetovni savezi predstavljaju zamku.BraÊo, klonite se i bjeæite od njih. Nemojte niπta imati s njima.Upravo zbog ovih sindikata i saveza, naπim Êe ustanovama uskorobiti jako teπko obavljati posao u gradovima. ... PouËite naπ narodda ode iz gradova u sela gdje mogu dobiti mali komadiÊ zemlje inapraviti dom za sebe i svoju djecu. ...

Zatim Êe doÊi do takve borbe i zbrke u gradovima da oni ko-ji ih budu æeljeli napustiti, to viπe neÊe moÊi uËiniti. (2SM 142)

Mi se ne trebamo nastanjivati tamo gdje Êemo biti primora-vani na blisku zajednicu s onima koji ne slave Boga. ... Kriza,vezana za svetkovanje nedjelje, uskoro dolazi. ...

Stranka koja zastupa nedjelju jaËa u svojim laænim tvrdnja-ma, a to Êe znaËiti protivljenje onima koji su odluËni u svetkova-nju Gospodnje subote. ... Ako u Boæjoj providnosti moæemo osigu-rati mjesta daleko od gradova, Gospodin Êe se pobrinuti za to.Pred nama su burna vremena. (Country Living 20,21)

179

22. lipnja

Hrana i imovina u posljednjim danima“Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutraπnji dan, jer Êe sesutraπnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegovemuke.” (Matej 6,34)

Gospodin mi je ponovo pokazao u vienju da je suprotno Bi-bliji praviti zalihe za naπe privremene potrebe u vrijeme nevolje.Vidjela sam da ako sveti budu imali hranu pokraj sebe ili na po-ljima u vrijeme nevolje kada maË, glad i epidemija budu haraliZemljom, nasilniËke ruke Êe im to oteti, a tuinci Êe poæeti nji-hova polja. To Êe biti vrijeme da se u potpunosti uzdamo u Bogai On Êe nas hraniti. Vidjela sam da Êemo u to vrijeme imati osi-guran kruh i vodu tako da neÊemo oskudijevati niti gladovati.Gospodin mi je pokazao da Êe neki od Njegove djece strahovatikad vide kako rastu cijene hrane i da Êe kupovati hranu i skla-diπtiti je za vrijeme nevolje. Tada, u vrijeme nevolje, vidjela samih kako odlaze po svoju hranu koja se uscrvala i puna je æivihstvorenja te stoga nije za uporabu. (To Those Who Are Receivingthe Seal of the Living God (Broadside), 31. sijeËnja 1849.)

KuÊe i zemlja neÊe biti svetima ni od kakve koristi u vrije-me nevolje buduÊi da Êe morati bjeæati od razbjeπnjele rulje, i uto vrijeme njihova imovina neÊe se moÊi uporabiti za unapree-nje istine za sadaπnje vrijeme. ...

Vidjela sam da Gospodin neÊe ukazati na duænost onima kojise Ëvrsto dræe svoje imovine i ne pitaju πto trebaju Ëiniti. NjimaÊe biti dopuπteno da zadræe ono πto imaju, ali Êe se u vrijemenevolje to preprijeËiti na njihovom putu i kao planina zaprijetitida ih satre. Oni Êe tada pokuπati rasprodati svoja imanja, ali toviπe neÊe biti u stanju uËiniti. ... Meutim, ako æele biti pouËeni,On Êe ih kad ustreba pouËiti kada i koliko da prodaju. (EW 56,57)

U posljednjem velikom sukobu borbe sa Sotonom, oni koji Êebiti odani Bogu vidjet Êe da im je uskraÊena svaka zemaljska pot-pora. Zato πto odbijaju krπiti Njegov Zakon da bi bili posluπnizemaljskim silama, njima Êe biti zabranjeno kupovati i prodava-ti. Na kraju Êe biti izdana naredba za njihovo uniπtenje. ... Meu-tim, posluπnima je dano obeÊanje: “On Êe prebivati u visinama,tvre na stijenama bit Êe mu utoËiπte, imat Êe dosta kruha i vodeÊe mu svagda dotjecati.” (Izaija 33,16) (DA 121.122)

180

23. lipnja

RadniËki sindikati i udruge“Prema tome, strpite se, braÊo, do dolaska Gospodnjega! Pa-zite! Poljodjelac iπËekuje skupocjen rod od zemlje, strplji-vo ËekajuÊi na nj, dok ne primi ranu i kasnu kiπu.’’ (Ja-kov 5,7)

RadniËki sindikati bit Êe jedno od orua koje Êe na ovu zemljudonijeti takvo vrijeme nevolje kakvog nije bilo od postanka svijeta.(Country Living 10)

U svim naπim velikim gradovima oformljeni savezi i sindi-kati povezivat Êe se meusobno. Ljudi Êe vladati nad drugim lju-dima i stavljati pred njih velike zahtjeve. Æivoti onih koji odbijupristupiti ovim sindikatima bit Êe u opasnosti. (MS 145, 1902.)

ZadaÊa Boæjeg naroda jest da se pripremi za buduÊe doga-aje koji Êe uskoro doÊi sa zasljepljujuÊom snagom. U svijetu Êebiti oformljeni gigantski monopoli. Ljudi Êe se ujediniti u sindi-kate πto Êe ih uhvatiti u neprijateljev tabor. Jedan broj ljudi Êese povezati da bi prigrabili sva sredstva kako bi se naπli u odree-nim poslovnim krugovima. Oformit Êe se radniËki sindikati, a onikoji se odbiju pridruæiti, bit Êe æigosani. ... Ova udruæenja jedansu od znakova posljednjih dana. Ljudi se povezuju u snopove sprem-ni da budu spaljeni. Oni mogu biti Ëlanovi Crkve, ali sve dok pripa-daju ovim udrugama, vjerojatno neÊe moÊi dræati Boæje zapovijedijer pripadnost ovim sindikatima znaËi zanemarivanje Dekaloga.

“Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom du-πom svojom, svom snagom svojom i svom pameÊu svojom a svogabliænjega kao samoga sebe.’’ ... Kako ljudi mogu poπtovati ove rijeËii stvarati saveze koji potkradaju siromaπne zbog koristi koja pri-pada upravo njima onemoguÊujuÊi im da kupuju ili prodaju, osimpod posebnim uvjetima? (Country Living 10—12)

Oni koji tvrde da su Boæja djeca, neka se ni u kom sluËajune ukljuËuju u radniËke sindikate koji se osnivaju ili koji Êe seosnovati. Ovo Gospodin zabranjuje. Zar oni koji prouËavaju proro-Ëanstva ne vide ni razumiju πto nas oËekuje? (Country Living 12)

Uskoro Êemo se morati suoËiti s vaænim pitanjima, a mi æelimobiti skriveni u pukotini stijene da bismo mogli vidjeti Isusa i bitiohrabreni Njegovim Svetim Duhom. Nemamo vremena za gubljenje,nijedan trenutak. (CW 113)

181

24. lipnja

Zabrana kupnje i prodaje“I da nitko ne moæe ni kupiti ni prodati ako nema udarenæig: ime Zvijeri ili broj njezina imena.’’ (Otkrivenje 13,17)

Dolazi vrijeme kad neÊemo moÊi prodavati ni po kojoj cijeni.Uskoro Êe iziÊi proglas koji Êe zabraniti ljudima da ne smijukupovati ni prodavati nikome tko nema æig Zvijeri. (5T 152)

U posljednjem velikom sukobu borbe sa Sotonom, oni koji Êebiti odani Bogu vidjet Êe da im je uskraÊena svaka zemaljska pot-pora. Zato πto odbijaju krπiti njegov Zakon da bi bili posluπnizemaljskim silama, njima Êe biti zabranjeno kupovati i prodavati.(DA 121,122)

Vjerske vlasti koje izjavljuju da su povezane s Nebom i tvr-de da imaju osobine janjeta, pokazat Êe svojim postupcima da imje srce kao u zmaja, da ih potiËe i vodi Sotona. Dolazi vrijemekada Êe Boæji narod osjetiti ruku progonstva samo zato πto svet-kuje sedmi dan. (9T 229)

Dolazi vrijeme kada oni koji svetkuju Boæje zapovijedi neÊemoÊi ni kupiti ni prodati. Poæurite se da otkopate svoje zakopa-ne talente. Ako vam je Bog povjerio novac, pokaæite da ste do-stojni povjerenja. Skinite svoj ubrus i odnesite svoje talente mje-njaËima novca da Krist, kada doe, moæe primiti svoje s kamatom.Na kraju, prije nego πto se ovaj posao okonËa, tisuÊe Êe radosnostajati pod oltarom. Muπkarci i æene osjeÊat Êe blagoslovljenu pred-nost πto sudjeluju u pripremi duπa da opstanu u veliki dan Boæji.Oni Êe davati na stotine dolara tako spremno kao πto sada dajujedan dolar. Kad bi Kristova ljubav gorjela u srcima naroda kojigovori da je Njegov, mi bismo i danas vidjeli oËitovanje istog du-ha. Kada bi on shvaÊao koliko je blizu kraj rada na spaπavanjuduπa, dragovoljno bi ærtvovao svoju imovinu baπ kao πto su toËinili Ëlanovi rane Crkve. Radio bi za napredak Boæjeg djela takoozbiljno kao πto rade i ljudi u svijetu da bi se obogatili. Vjeæbaobi svoju taktiËnost i razvijao sposobnosti, a ozbiljan i nesebiËanrad proπirio bi na pribavljanje sredstava, ne da bi zgrtao za se-be, veÊ da bi to davao u Gospodnju riznicu. (Historical Sketches292)

182

25. lipnja

U gradovima treba djelovatiiz vanjskih centara

“Zato iziite izmeu njih i odvojite se — veli Gospodin! NedotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas primiti.’’ (2. KorinÊa-nima 6,17)

Kao Boæji narod koji dræi zapovijedi, mi moramo napustitigradove. Kao πto je Ëinio Henok, moramo raditi u gradovima, aline i æivjeti u njima. (Country Living 31)

Koliko god je to moguÊe, naπe ustanove trebale bi biti smje-πtene daleko od gradova. ... Boæja volja nije da se Njegov narodnaseli u gradove gdje vladaju stalni nemiri i zbrka. Njegova dje-ca trebala bi biti poπteena ovoga jer je Ëitav sustav izopaËen æur-bom, trkom i bukom. Gospodin æeli da se Njegov narod preseli usela gdje Êe moÊi obraivati zemlju, uzgajati vlastito voÊe i povr-Êe i gdje Êe njihova djeca moÊi doÊi u izravan dodir s Boæjim dje-lima u prirodi. Moja je poruka da odvedete svoje obitelji dalekood gradova. ... Istina se mora govoriti bez obzira na to hoÊe li jeljudi sluπati ili Êe je ostaviti. Gradovi su puni kuπnji. Mi bismotrebali planirati svoje poslove na takav naËin da dræimo svojumladeæ πto je moguÊe dalje od ovog zagaenja.

Gradove treba obraivati iz vanjskih centara. Boæji glasnikje rekao: “Zar gradovi neÊe biti upozoreni? HoÊe, ali to neÊe uËinitiljudi koji æive u njima, veÊ oni koji Êe u njih dolaziti i upozoravatina ono πto dolazi na Zemlju.’’ (Country Living 30)

Kad narod ogrezne u grijehu, treba se Ëuti glas, netko tkoÊe opominjati i savjetovati, kao πto je to Ëinio Lot u Sodomi. Lotje mogao saËuvati svoju obitelj od mnogih zala da svoj dom nijesagradio u ovom pokvarenom gradu. Sve πto su Lot i njegova obiteljradili u Sodomi, mogli su uËiniti æiveÊi u nekom mjestu podaljeod grada. Henok je hodio s Bogom, ali nije æivio u gradu ukalja-nom svim oblicima nasilja i zloÊe kao Lot u Sodomi. (Ev 78)

Henok nije izabrao boraviπte meu neznaboπcima. ... Smjestiose sa svojom obitelji tamo gdje je ozraËje bilo πto je moguÊe Ëistije.Zatim bi odatle povremeno odlazio meu stanovnike svijetaprenoseÊi im Bogom danu poruku ... Objavivπi svijetu svoju poruku,svaki put je sa sobom u svoje samotno i povuËeno boraviπte po-veo i ponekog od onih koji su primili opomenu. (1BC 1087,1088)

183

26. lipnja

Osloboenje od tjelesnih patnji“Na svom putu navjeπÊujte: Blizu je kraljevstvo nebesko! Li-jeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëistite gubavce, izgonitezle duhove! Badava ste primili, badava i dajte!’’ (Matej 10,7.8)

Vrijeme nevolja je pred nama. »itav svijet bit Êe zahvaÊenpometnjom i tjeskobom. Bolesti svake vrste doÊi Êe na ljudski rod,a neznanje koje sada vlada u vezi sa zakonima o zdravlju, pokazatÊe svoje posljedice u velikoj patnji i gubitku mnogih æivota kojisu mogli biti saËuvani. ...

Dok vjerska agresija ruπi slobodu naπe nacije, oni koji se zalaæuza slobodu savjesti naÊi Êe se u nepovoljnom poloæaju. Za njihovovlastito dobro trebali bi, dok imaju priliku, postati razboriti u po-gledu bolesti, njezinih uzroka, prevencije i lijeËenja. Oni koji ovoËine naÊi Êe polje rada svugdje. Bit Êe bolesnih, mnogo onih kojimaje potrebna pomoÊ ne samo meu naπim vjernicima, veÊ, uglavnom,meu onima koji ne znaju istinu. (CH 504—506)

Zdravstveno djelo koje se obavlja a povezano je s navjeπÊi-vanjem treÊe aneoske vijesti, treba dati divne rezultate. To trebabiti posveÊen, organiziran rad, kao πto dolikuje djelu koje je veli-ki Poglavar Crkve predao prvim uËenicima. ... Okupivπi sve svojeuËenike, Krist im je dao nalog: “Na svom putu navjeπÊujte: Blizuje kraljevstvo nebesko! LijeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëi-stite gubavce, izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava idajte!’’ “Evo, πaljem vas kao ovce meu vukove. Zato budite mu-dri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!’’ (Matej 10,7.8.16)

Za nas je dobro da Ëitamo ovo poglavlje i dopustimo da nasnjegove upute pripreme za naπu zadaÊu. Prvi uËenici iπli su poKristovom nalogu, pod Njegovim vodstvom. Njegov duh trebao jepred njima pripremiti put. Trebali su osjeÊati da Êe s takvomporukom koju nose, s takvim blagoslovima koje dijele, biti prim-ljeni s dobrodoπlicom u kuÊama ljudi. (CH 540,541)

Bog dopire do srca preko osloboenja od tjelesnih patnji. Sjemeistine posijano je u umu i Bog ga je zalio. Potrebno je mnogostrpljenja prije nego πto Êe sjeme poËeti pokazivati znakove æivo-ta, ali Êe ono na kraju isklijati i donijeti plodove za vjeËni æivot.

Kako sporo ljudi shvaÊaju Boæju pripremu za dan kada Êepokazati svoju silu! (MM 246)

184

27. lipnja

Nametnut zakon o nedjelji“Sav svijet zamrzit Êe vas zbog mene.’’ (Matej 24,9)

Kad pokret za nametanje svetkovanja nedjelje postane smjelijii odluËniji, bit Êe izglasan zakon protiv onih koji vrπe Boæje zapo-vijedi. Zaprijetit Êe im novËanim kaznama i zatvorom, a nekimaÊe ponuditi utjecajne poloæaje, uz druge nagrade i prednosti, ka-ko bi ih privoljeli da se odreknu svoje vjere. Ali njihov Êe odluË-ni odgovor glasiti: “Pokaæite nam iz Boæje RijeËi da smo u zablu-di”. ... Oni koji budu dovedeni pred sudove, odluËno Êe branitiistinu i neki koji ih budu sluπali bit Êe potaknuti na odluku davrπe sve Boæje zapovijedi. Na ovaj Êe naËin svjetlost doÊi do tisu-Êa drugih koji inaËe o ovim istinama niπta ne bi znali.

Savjesna Êe se posluπnost Boæjoj RijeËi smatrati pobunom.Zaslijepljen od Sotone, roditelj Êe grubo i okrutno postupati spramdjeteta koje vjeruje; gospodar ili gospodarica Êe vrπiti nasilje nadslugom koji vrπi Boæje zapovijedi. Ljubavi Êe nestati; djeca Êe bitirazbaπtinjena i otjerana od kuÊe. Doslovno Êe se ispuniti PavloverijeËi: “A i svi koji hoÊe poboæno æivjeti u Kristu Isusu bit Êe pro-gonjeni.” (2. Timoteju 3,12) BuduÊi da Êe branitelji istine odbitida poπtuju nedjelju, neki Êe od njih dopasti zatvora, neki Êe bitiprognani, a s nekima Êe se postupati kao s robovima. ...

U to Êe se vrijeme progonstva ispitati vjera Gospodnjih slu-gu. Oni su vjerno objavili upozorenje, gledajuÊi samo na Boga iNjegovu RijeË. Boæji Duh, djelujuÊi na njihovo srce, nagnao ih jeda govore. ... Ali kad se na njih bude sruËila oluja protivljenja iruganja, neki Êe, ispunjeni zabrinutoπÊu, biti gotovi da uzviknu:“Da smo mogli predvidjeti posljedice naπih rijeËi, mi bismo πu-tjeli.” Bit Êe okruæeni nevoljama. Sotona Êe ih napadati æestokimkuπnjama. UËinit Êe im se da djelo πto su ga preuzeli na sebenadmaπuje njihove sposobnosti. Zaprijetit Êe im uniπtenje. Nestaloje oduπevljenja koje ih je pokretalo, ali povratka nema. Tada Êe,svjesni potpune bespomoÊnosti, potraæiti snagu kod SvemoguÊe-ga. (GC 607—609)

185

28. lipnja

Protestantizam se ujedinjujes papinstvom

“Deset rogova koje si vidio, to je deset kraljeva koji joπ ni-su vladali, ali Êe primiti kraljevsku vlast, samo za jedansat, skupa sa Zvijeri. Ovi su svi sloæni da predadnu Zvi-jeri i svoju silu i svoju vlast.’’ (Otkrivenje 17,12.13)

Kako se pribliæavamo zavrπnoj krizi, od æivotnog je znaËenjada meu Gospodnjim oruima vladaju sklad i jedinstvo. Svijet jepreplavljen olujama, ratovima i neslogom. Ipak, ljudi Êe se ujedinitipod jednim poglavarom — papinskom vlasti — da bi se usprotiviliBogu u liku Njegovih svjedoka. (7T 182)

Tko je taj koji Êe svoju vlast predati ovoj sili? Protestantiz-am, sila, koja, dok tvrdi da ima karakter i duh janjeta i da jesaveznik Neba, progovara glasom zmaja. Njega na to pokreÊe ipotiËe sila iz bezdana. (7BC 983)

“Ovi su svi sloæni. …’’ To Êe biti sveopÊe ujedinjenje, savezSotoninih snaga. “… da predadnu Zvijeri svoju silu i svoju vlast.’’Na taj se naËin oËituje ista ona tiranija i tlaËiteljska sila protivvjerske slobode, protiv slobode da se Bogu sluæi prema svojoj sa-vjesti kakvu je oËitovalo papinstvo kad je u proπlosti proganjalosve one koji se nisu htjeli prilagoditi ritualu i vjerskim ceremo-nijama rimokatoliËanstva.

U borbi koja Êe se u posljednje dane povesti protiv Boæjegnaroda, ujedinit Êe se snage svih onih koji su se odvojili od Boganepriznavanjem Njegovog zakona. Veliki razlog spora u tom su-kobu bit Êe subota iz Ëetvrte zapovijedi jer se upravo u toj zapovijediveliki Zakonodavac dokazuje kao Stvoritelj neba i zemlje. (7BC983)

Dvjema velikim zabludama, zabludom o besmrtnosti duπe izabludom o svetosti nedjelje, Sotona Êe uspjeti obmanuti ljude.Dok prva polaæe temelj spiritizmu, druga stvara vezu prijatelj-stva s Rimom. Protestanti Sjedinjenih Dræava prvi Êe preko bez-dana pruæiti ruku da prihvate ruku spiritizma; posegnut Êe prekoponora da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog tro-strukog saveza ova Êe zemlja poÊi stopama Rima u gaæenju pra-va savjesti. (GC 588)

186

29. lipnja

Dvije velike skupine krπÊana“I vidio sam jednu od njezinih glava kao smrtonosno ra-njenu. Ali njezina je smrtonosna rana bila izlijeËena.’’ (Ot-krivenje 13,3)

Sjedinjene Dræave neÊe biti jedine koje Êe se pokloniti papin-stvu. Daleko od toga da je skrπen utjecaj Rima u zemljama kojesu jednom priznale njegovu vlast. (ST 15. veljaËe 1910.)

U posljednjem sukobu subota Êe biti posebni predmet borbeπirom krπÊanskog svijeta. Svjetovni vladari i vjerski voe ujedinitÊe se da nametnu svetkovanje nedjelje. Ono u Ëemu ne uspijublaæim mjerama, uspjet Êe s najokrutnijim zakonima koje Êe do-nijeti. Zahtijevat Êe da se ne popuπta nekolicini onih koji se protivecrkvenoj ustanovi i zemaljskim zakonima. ... RimokatoliËka vje-ra u Starom svijetu i otpali protestantizam u Novom, ponaπat Êese na sliËan naËin prema onima koji poπtuju boæanske odredbe.(4SP 444,445)

Takozvani krπÊanski svijet bit Êe popriπte velikih obmanji-vaËkih pothvata. Ljudi od autoriteta koji imaju zakonodavnu vlast,donijet Êe zakone kojima Êe se omoguÊiti vladanje nad savjeπÊuljudi kao πto je to Ëinilo i papinstvo. Otrovnim vinom svojega bluda,Babilon Êe opiti sve narode. U to Êe biti uvuËeni svi narodi svi-jeta. [citirano Otkrivenje 18,3-7.]

Upozorenje treÊeg anela [iz Otkrivenja 14] ... prikazano jeu proroËanstvu anelom koji leti posred neba objavljujuÊi jakimglasom, i to Êe privuÊi pozornost svijeta. (7BC 949)

Po ovom Êe se pitanju cijeli krπÊanski svijet podijeliti na dvijevelike skupine — na one koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru uIsusa i one koji se klanjaju Zvijeri i njenom kipu i primaju njenæig. Premda Êe Crkva i dræava ujediniti svoju moÊ da “mali i ve-liki, bogati i siromaπni, slobodni i robovi” silom prime “æig Zvi-jeri” (Otk 13,16), Boæji ga narod neÊe primiti. Prorok s Patmosaje vidio “pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,gdje stoje na staklenom moru s citrama Boæjim. Oni pjevaju pjesmuMojsija, sluge Boæjega i pjesmu Janjeta”. (Otkrivenje 15,2.3) (GC450)

187

30. lipnja

Zbrka mnogih glasova“Uto Ëuh drugi glas s neba gdje govori: ‘Iziite iz nje, mojnarode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i dane dijelite njezinih zala!’’’ (Otkrivenje 18,4)

U posljednjoj opomeni svijetu, crkvama se upuÊuju dva raz-liËita poziva. Poruka drugog anela glasi: “Pade, pade veliki Babilonkoji vinom srdæbe i vinom svoga bluda napoji sve narode!’’ U glasnojvici treÊeg anela Ëuje se s neba jedan glas: “Iziite iz nje, mojnarode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne di-jelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog sesjetio njezinih opaËina.’’ (RH 6. prosinca 1892.)

Kao πto je Bog pozvao djecu Izraelovu da iziu iz Egipta dabi mogla svetkovati Njegovu subotu, tako On zove i svoj narodda izie iz Babilona da ne bi oboæavao Zvijer i njezin kip. ...

Nakon πto se istina objavi kao svjedoËanstvo svim narodi-ma, sve sile zla bit Êe na djelu, a umovi ljudi bit Êe zbunjenimnogim glasovima koji Êe govoriti: “Pogledajte, Krist je ovdje, gle-dajte, Krist je tamo. To je istina, ja imam poruku od Boga. Onme je poslao s velikim svjetlom.’’ Tada Êe doÊi do uklanjanja me-aπa i pokuπaja da se sruπe stupovi naπe vjere. Joπ Êe odluËnijibiti napor da se uzdigne laæna subota i da se prezre sam Boguklanjanjem dana koji je On blagoslovio i posvetio. Ova laæna su-bota treba biti nametnuta tiranskim zakonom. ... Ali dok Sotonabude Ëinio svoja laæna Ëuda, ispunit Êe se vrijeme koje je prore-Ëeno u Otkrivenju i moÊni aneo koji je obasjavao zemlju svojomsvjetloπÊu, objavit Êe pad Babilona i pozvati Boæji narod da izieiz njega. (RH 13. prosinca 1892.)

Kada Êe njezini grijesi doprijeti do Neba? Kada Boæji zakonbude konaËno ukinut od zakonodavaca. Tada Êe oËajno stanjeBoæjeg naroda biti prilika da Bog pokaæe tko je vladar Neba iZemlje. Kad sotonska sila pokrene elemente iz podzemlja, BogÊe poslati svjetlo i silu svojem narodu da bi vijest istine moglabiti objavljena cijelom svijetu. (ST 12. lipnja 1893.)

188

1. srpnja

Trostruki vjerski savez“Uto opazih gdje iz usta Zmaja, iz usta Zvijeri i iz ustalaænog Proroka izlaze tri neËista duha kao æabe. To su, uis-tinu, proroËki duhovi koji proizvode znakove i koji odlazekraljevima cijeloga svijeta da ih skupe za rat velikoga DanaBoga, SvemoguÊega.” (Otkrivenje 16,13.14)

Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova ukrπenju Boæjeg zakona, naπa nacija [Sjedinjene Dræave] potpunoÊe se odreÊi pravde. Kad protestantizam pruæi preko ponora ru-ku rimskoj sili, kada preko bezdana pruæi ruku spiritizmu, kadpod utjecajem ovog trostrukog saveza naπa zemlja odbaci sva us-tavna naËela svoje protestantske i republikanske vlasti, kad omo-guÊi πirenje papinskih zabluda i obmana, tada znamo da je doπlovrijeme za Ëudotvorno djelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T451)

Dvjema velikim zabludama, zabludom o besmrtnosti duπe izabludom o svetosti nedjelje, Sotona Êe uspjeti obmanuti ljude.Dok prva polaæe temelj spiritizmu, druga stvara vezu prijatelj-stva s Rimom. Protestanti Sjedinjenih Dræava prvi Êe preko bez-dana pruæiti ruku da prihvate ruku spiritizma; posegnut Êe pre-ko ponora da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog tro-strukog saveza ova Êe zemlja poÊi stopama Rima u gaæenju pravasavjesti. ...

Papisti, protestanti i svjetovni ljudi prihvatit Êe vanjski ob-lik poboænosti, ali bez njezine sile, i u ovom ujedinjenju vidjet ÊeveliËanstveni pokret za obraÊenje svijeta i poËetak dugo oËekiva-nog milenija. (GC 588)

Kada se naπa nacija [Sjedinjene Dræave] u tolikoj mjeri od-rekne naËela svoje vladavine da donese zakon o nedjelji, protes-tantizam Êe ovim Ëinom pruæiti ruku papinstvu. To neÊe znaËitiniπta drugo nego ponovno oæivljavanje nasilja koje je tako dugo iæeljno Ëekalo priliku da ponovno dobije despotsku vlast. (5T 712)

189

2. srpnja

Sotona i trostruki savez“Ljudi se pokloniπe Zmaju πto je Zvijeri predao vlast.” (Ot-krivenje 13,4)

“Imala je dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj.”Iako se izjaπnjavaju kao sljedbenici Janjeta Boæjeg, ljude sve viπenadahnjuje duh Zmaja. Govore o sebi da su blagi i ponizni, aligovore i donose zakone u sotonskom duhu pokazujuÊi svojim dje-lima suprotno od onoga πto tvrde. Ova sila nalik na janje sjedi-njuje se sa Zmajem u ratovanju protiv onih koji vrπe zapovijediBoæje i Ëuvaju svjedoËanstvo Isusa Krista. Sotona se ujedinjuje sprotestantima i katolicima djelujuÊi u suradnji s njima kao bogovoga svijeta, upravljajuÊi ljudima kao da su podanici njegovogkraljevstva, vladajuÊi i nadziruÊi ih kako mu se prohtije. Ako ljudine pristanu pogaziti Boæje zapovijedi, pokazat Êe se duh Zmaja.Bit Êe zatvarani, izvoeni pred vijeÊa i osuivani na novËane ka-zne. “Ona Ëini da svi — mali i veliki, bogati i siromaπni, slobod-ni i robovi — udare sebi æig na desnicu ili na Ëelo.” “»ak joj jebilo dopuπteno da udahne æivot kipu Zvijeri, tako da kip Zvijeriprogovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne htjedoπe poklonitikipu Zvijeri.” Tako Sotona prisvaja Jahvina prava. »ovjek grijehasjedi na mjestu Boæjem proglasivπi sebe da je Bog i uzdiæe se iz-nad Boga.

UoËljiva je suprotnost izmeu onih koji nose Boæji peËat ionih koji oboæavaju Zvijer i njezin kip. Boæji vjerni sluge doæivjetÊe najgora progonstva od laænih uËitelja koji ne æele Ëuti rijeË Boæjui koji se pripremaju da postave kamenje spoticanja na put onihkoji bi je æeljeli Ëuti. Ali Boæji narod se ne treba bojati. Sotonane moæe iÊi dalje od odreene granice. Gospodin Êe biti braniteljsvojeg naroda. On doæivljava uvrede koje su nanesene Njegovimslugama zbog istine kao da su nanesene Njemu. Kada bude done-sena posljednja odluka, kada svatko bude na odreenoj strani,bilo na strani Krista i Zapovijedi ili na strani velikog otpadnika,Bog Êe ustati u svojoj sili i usta onih koji su hulili na Njega bitÊe zauvijek zatvorena. Svaka sila koja se protivi, dobit Êe svojukaznu. (Letter 28, 1900.)

190

3. srpnja

Iskvarena istina“Ako vam tko tada rekne: ‘Sluπaj! Mesija je ovdje’ ili ‘on-dje’ — ne vjerujte.” (Matej 24,23)

Prije posljednje pojave otpada, doÊi Êe do zbrke u pitanju vjere.Predodæbe o postojanju Boga bit Êe nejasne i neodreene. Jednaistina za drugom bit Êe iskvarene. (ST 28. svibnja 1894.)

Kad istina bude objavljena za svjedoËanstvo svim narodima,sve moguÊe sile zla bit Êe aktivirane i umovi ljudi bit Êe zbunji-vani mnogim glasnim povicima: “Evo, ovdje je Krist”, ili: “Ondjeje. Ovdje je istina, ja imam poruku od Boga. On me je poslao svelikim svjetlom.” Zatim Êe se uklanjati “stare mee” i Ëiniti smiπ-ljeni napori da se sruπe stupovi naπe vjere. Poduzimat Êe se joπodluËniji napori da se uspostavi laæna subota i izloæi prijeziru samBog potiskivanjem dana koji je On sam posvetio i blagoslovio. Ovalaæna subota bit Êe prisilno nametnuta silom zakona. (7BC 985)

U buduÊnosti Êe se pojaviti svakojake prijevare. Zato moramoimati Ëvrsto tlo pod nogama i jake stupove graevine. Nijednasitnica ne smije se oduzeti od onoga πto je Gospodin uspostavio.Neprijatelj Êe πiriti laæne utjecaje kao πto je tvrdnja da Svetiπtene postoji. Ovo je jedna od toËaka zbog koje Êe neki odstupiti odvjere. (Ev 224)

Bit Êe laænih snova i laænih vienja koja Êe sadræavati neπtoistine, ali Êe udaljavati od prave vjere. Gospodin je dao ljudimapravilo po kojem Êe ih prepoznati: “Uza Zakon! Uza svjedoËanstvo!Tko ne rekne tako, zoru neÊe doËekati.” (Izaija 8,20) (2SM 98)

©to se viπe pribliæavamo kraju, laæ Êe se toliko mijeπati s isti-nom da Êe samo oni koji se nalaze pod stalnim vodstvom SvetogaDuha biti sposobni uoËiti razliku izmeu istine i zablude. Mi mo-ramo uloæiti sve napore da se Ëvrsto dræimo Gospodnjeg puta. Niu kojem sluËaju ne smijemo napustiti Njegovo vodstvo oslanjaju-Êi se na Ëovjeka. Boæji aneli dobili su zadatak da budno bdijunad onima koji svoje povjerenje stavljaju u Gospodina, i ti anelitrebaju biti naπa posebna pomoÊ u svakoj naπoj potrebi. Svakogdana trebamo dolaziti Gospodinu u Ëvrstoj vjeri i od Njega tra-æiti mudrost. ... Oni koji se rukovode rijeËju Gospodnjom jasnoÊe i sa sigurnoπÊu uoËavati razliku izmeu istine i laæi, izmeugrijeha i pravde. (7BC 907)

191

4. srpnja

Sjedinjene Dræave u proroËanstvu“Potom opazih drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala jedva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj.” (Otkrivenje13,11)

Samo jedna jedina nacija odgovara pojedinostima ovog proro-Ëanstva; ono neizbjeæno upuÊuje na Sjedinjene AmeriËke Dræave.(GC 440)

Ovo je upadljiv opis naπe nacije koja se uzdiæe i raste. Janjes rogovima, simbol nevinosti i njeænosti, dobro prikazuje karak-ter naπe vlade koji se oËituje u dva temeljna naËela, republikani-zmu i protestantizmu. (4SP 277)

Gospodin je uËinio za Sjedinjene Dræave viπe nego za bilo kojudrugu dræavu pod suncem. Ovdje je On osigurao utoËiπte za svojnarod, gdje ga je mogao oboæavati prema svojoj savjesti. Ovdje jekrπÊanstvo napredovalo u svojoj ËistoÊi. Æivotodavna doktrina ojednom Posredniku izmeu Boga i Ëovjeka slobodno se nauËavala.Bog je uredio da ova zemlja zauvijek ostane slobodna kako bi Gasvi ljudi mogli slaviti prema vlastitoj savjesti. Njezine graan-ske institucije u razvitku trebale su zastupati slobodu Evanelja.

Meutim, neprijatelj svake pravde ima svoje planove za ovudræavu. On Êe pokuπati navesti ljude da zaborave da Bog postoji.Svjetovnost i pohlepa, a to je idolopoklonstvo, zavladat Êe podutjecajem starog varalice, sve dok Boæji zakon u svakom pogledune bude proglaπen nevaæeÊim. (MS 17, 1906.)

Pokazano mi je da nam se Sotona stalno prikrada. On ÊeBoæji zakon proglasiti niπtavnim. Upravo Êe u naπoj zemlji kojase hvali slobodom, doÊi kraj vjerskoj slobodi. (Ev 236)

Kada naπa nacija svojim zakonodavnim aktima nametne za-kone kojima Êe se ograniËavati savjest ljudi u pogledu njihovihvjerskih prava, kad svetkovanje nedjelje bude prisilno nametanoi kad oni koji svetkuju subotu kao sedmi dan budu nemilosrdnotlaËeni, Boæji zakon Êe biti proglaπen nevaæeÊim u naπoj zemlji ikao posljedica takvog nacionalnog otpada uslijedit Êe nacionalnapropast. (7BC 977)

192

5. srpnja

Progonstvo od strane protestanata ikatolika

“A vas Êe mrziti svi zbog mene, ali tko ustraje do konca,taj Êe se spasiti.” (Matej 10,22)

Nema potrebe da razmiπljamo o tome hoÊemo li moÊi izdr-æati progonstvo. Mi Êemo morati proÊi kroz straπna vremena. (RH29. travnja 1890.)

Progonstva protestanata od strane rimokatolika koji su vje-ru Isusa Krista gotovo uniπtili, pretvorit Êe se u nadmetanje kadse protestantizam i papinstvo ujedine. (MS 30, 1890.)

Boæji narod koji vrπi zapovijedi uskoro Êe biti stavljen u naj-veÊe kuπnje, ali oni koji su hodali u svjetlu i πirili ga, shvatit Êeda Bog posreduje u njihovu korist. Kada sve bude izgledalo kaovelika opasnost, Gospodin Êe otkriti svoju silu vjernima. Kada nacijaza koju je Bog radio na tako Ëudesan naËin i nad kojom je raπi-rio πtit SvemoguÊega, napusti protestantska naËela i preko svojezakonodavne vlasti dade pomoÊ i potporu katoliËanstvu u ogra-niËavanju vjerske slobode, Bog Êe silno raditi za svoj narod kojiMu je ostao vjeran. Rim Êe provoditi svoju tiraniju, ali Krist jenaπe utoËiπte. (TM 206)

Kad vodeÊe Crkve u Sjedinjenim Dræavama, ujedinjene u toË-kama uËenja koje smatraju zajedniËkima, budu utjecale na dræa-vu da nametne njihove propise i podupre njihove ustanove, tadaÊe protestantska Amerika podiÊi kip rimokatoliËke hijerarhije, aneizbjeæna posljedica bit Êe odreivanje graanskih kazni onimakoji misle drukËije. (GC 445)

Sveto pismo nauËava da papinstvo treba povratiti svoju iz-gubljenu prevlast i da Êe se vatre progonstva ponovno rasplam-sati kada takozvani protestantski svijet uËini ustupke. U ovo opasnovrijeme moæemo opstati samo ako imamo vjeru i Boæju silu. ...MoguÊnost da se netko nae u opasnosti i nevolji ne treba izazvatimaloduπnost, veÊ bi to trebalo oæivjeti snagu i nadu u Boæjemnarodu jer je vrijeme njegove nevolje prilika za Boga da mu dadejasnije oËitovanje svoje snage. (2SM 367—370)

193

6. srpnja

Progonjeni zbog Krista“A i svi koji hoÊe poboæno æivjeti u Kristu Isusu bit Êe pro-gonjeni.” (2. Timoteju 3,12)

Kao πto su Krista mrzili iako za to nije bilo razloga, tako Êei pripadnike Njegovog naroda mrziti zato πto se pokoravaju Boæ-jim zapovijedima. Ako je Onaj koji je bio Ëist, svet i neopoganjen,koji je svijetu Ëinio dobro i samo dobro, bio izjednaËen s najgo-rim zloËincem i osuen na smrt, i Njegovi sljedbenici mogu oËe-kivati samo sliËan odnos, bez obzira na to πto njihov æivot moæebiti potpuno besprijekoran.

Ljudske odredbe i zakoni koje su stvorili Sotonini podanicipod izgovorom da se zaπtiti dobro a ograniËi i sprijeËi zlo, bit Êeuzdizani, dok Êe Boæje svete zapovijedi biti prezirane i baËene podnoge. I svi koji svoju odanost Bogu dokazuju pokoravanjem Jah-vinom zakonu, moraju biti spremni na liπavanje slobode i izvoenjepred vijeÊa i sudove onih koji za svoje mjerilo ne uzimaju uzvi-πeni i sveti Boæji zakon. (7BC 977)

Oni koji æive u posljednjim danima zemaljske povijesti sa-znat Êe πto znaËi biti gonjen zbog istine. Na sudovima Êe vladatinepravda. Suci neÊe htjeti sasluπati razloge onih koji su vjerniBoæjim zapovijedima jer znaju da Ëinjenice idu u prilog Ëetvrtojzapovijedi na πto nemaju odgovor. ReÊi Êe: “Mi imamo zakon i ponaπem zakonu on ili ona treba umrijeti.” Boæji zakon za njih neznaËi niπta. “Naπ zakon” za njih je najviπe mjerilo. Na one kojipoπtuju ove ljudske zakone gledat Êe se blagonaklono, a za onekoji se ne budu htjeli pokloniti idolskoj suboti neÊe biti milosti.(ST 26. svibnja 1898.)

Ljeti nema vidljive razlike izmeu zimzelenog i ostalog dr-veÊa; ali kad dou zimske oluje, zimzeleno drveÊe ostaje nepro-mijenjeno, dok ostalo drveÊe ostaje bez liπÊa. Tako se sada ni laænivjernik ne moæe razlikovati od pravog krπÊanina, ali pred namaje upravo vrijeme kada Êe razlika postati oËitom. Neka se podig-ne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpelji-vost, neka se raspali progonstvo, i poloviËni Êe se i licemjerni krπ-Êani pokolebati i odreÊi vjere; ali Êe pravi krπÊanin stajati Ëvrstokao stijena, s jaËom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane bla-gostanja. (GC 602)

194

7. srpnja

Najgori progonitelji — bivπa braÊa“I mnogi Êe tada posrnuti u vjeri; izdavat Êe jedni druge imrzit Êe se meusobno.” (Matej 24,10)

Kad se oluja pribliæi, veliki broj onih koji su tvrdili da vje-ruju u poruku treÊeg anela, ali nisu bili posveÊeni posluπnoπÊuprema istini, napustit Êe svoje poloæaje i pridruæiti se redovimaprotivnika. BuduÊi da Êe se ujediniti sa svijetom i postati dioni-cima njegova duha, oni Êe promatrati stvari u gotovo istom svjetlu,a kad kuπnja doe, bit Êe spremni izabrati lakπu, popularniju stra-nu. Daroviti ljudi, ugodna govora, koji su se nekada radovali uistini, upotrijebit Êe svoje snage da prevare i zavedu duπe. OniÊe postati najogorËeniji neprijatelji svojoj negdaπnjoj braÊi. Kadsvetkovatelji subote budu izvedeni pred sudove da odgovaraju zasvoju vjeru, ovi Êe otpadnici biti najdjelotvorniji Sotonini izasla-nici da ih krivo predstave i optuæe, te da laænim izvjeπÊima i sum-njiËenjima potaknu vlastodrπce protiv njih. (GC 608)

Vrijeme nevolje koje oËekuje Boæji narod zahtijevat Êe nepo-kolebljivu vjeru. Njegova djeca morat Êe pokazati da je jedino Ondostojan slavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa Ëak ni smrtnaopasnost, ne mogu navesti da daju i najmanji ustupak laænombogoπtovlju. (PK 512)

U to vrijeme zlato Êe se odvojiti od troske. Vidjet Êe se jasnarazlika izmeu prave poboænosti i one prividne i ukrasne. Mnogazvijezda Ëijem smo se sjaju divili zaÊi Êe tada u tamu. Oni kojisu se kitili ukrasima svetiπta, ali se nisu odjenuli Kristovom pra-vednoπÊu, pojavit Êe se tada u sramoti svoje golotinje.

Meu stanovnicima Zemlje koji su rasijani po svim krajevi-ma ima i onih koji nisu savili koljena pred Baalom. Kao zvijezdena nebu koje se pojavljuju jedino noÊu, ovi Êe vjernici zasjati kadmrak pokrije zemlju i tama narode. ... U Ëasu najveÊeg otpada,kad Êe Sotona uloæiti najveÊi napor da navede “sve — male i velike,bogate i siromaπne, slobodne i robove” da prime, pod prijetnjomsmrtne kazne, znak prihvaÊanja laænog dana odmora — ti vjer-nici, “besprijekorni i Ëisti, neporoËna djeca Boæja”, zasvijetlit Êekao “zvijezde u svemiru” (Otkrivenje 13,16; Filipljanima 2,15). ©totama bude guπÊa, to Êe sjajnija biti njihova svjetlost. (PK 188,189)

195

8. srpnja

Izdani od prijatelja i roaka“»ovjeku Êe biti neprijatelji njegovi ukuÊani.” (Matej 10,36)

Kada Boæji zakon bude proglaπen nevaæeÊim a Crkva izreπe-tana vatrenim kuπnjama kojima Êe biti podvrgnuti svi koji æivena Zemlji, veliki broj onih za koje se smatra da su iskreni, okre-nut Êe se zavodljivim duhovima, postat Êe izdajice koje Êe izdatisvete istine. Dokazat Êe se kao naπi najgori progonitelji. “I izme-u vas samih postat Êe ljudi koji Êe govoriti izvrnutu nauku daodvraÊaju uËenike za sobom”; i mnogi Êe se okrenuti zavodljivimduhovima. (RH 8. lipnja 1897.)

Oni koji su otpali u vrijeme nevolje nosit Êe laæno svjedo-Ëanstvo i izdat Êe svoju braÊu da bi osigurali vlastitu sigurnost.Oni Êe dojavljivati gdje se njihova braÊa kriju dovodeÊi vukovena njihov trag. Krist nas je na ovo upozorio da ne bismo bili izne-naeni zbog okrutnog, neprirodnog ponaπanja naπih prijatelja iroaka. (RH 20. prosinca 1898.)

Trebamo shvatiti da se moramo osloboditi svih ruku osim rukeIsusa Krista. Pokazat Êe se da smo imali laæne prijatelje koji Êenas izdati. Roaci koje je neprijatelj prevario mislit Êe da sluæeBogu time πto nam se protive i ulaæu najveÊe napore da nas do-vedu na teπka mjesta nadajuÊi se da Êemo se odreÊi svoje vjere.Ali mi moæemo vjerovati Kristovoj ruci koja nas dræi u mraku iopasnosti. (MS 21, 1889.)

Kristovi sljedbenici moraju oËekivati da Êe se susresti sazamkama. Bit Êe izrugivani. Njihove rijeËi i vjera bit Êe pogreπnoprikazivani. HladnoÊa i prijezir mogu pasti teæe od samog muËe-niπtva. ...

Roditelji Êe se grubo okrenuti protiv svoje djece koja Êe pri-hvatiti nepopularnu istinu. Oni koji savjesno sluæe Bogu bit Êeoptuæeni za pobunu. Imanje koje je bilo oporuËeno djeci ili dru-gim roacima koji vjeruju u sadaπnju istinu, bit Êe predano u drugeruke. Straæari Êe opljaËkati ono πto pripada siroËadi i udovica-ma. Oni koji se odvoje od zla, postat Êe plijen zbog zakona kojisu doneseni da silom utjeËu na savjest. Ljudi Êe prisvojiti za se-be imanja na koja nemaju prava. RijeËi apostola ostvarit Êe se ubliskoj buduÊnosti: “A i svi koji hoÊe poboæno æivjeti u Kristu Isusubit Êe progonjeni.” (Letter 30a, 1892.)

196

9. srpnja

Pod prijetnjom smrti“Jer budeπ li u ovoj prilici πutjela, doÊi Êe Æidovima po-moÊ i spas s druge strane, a ti Êeπ s kuÊom svoga oca pro-pasti. Tko zna nisi li se baπ i popela do kraljevske Ëastizbog Ëasa kao πto je ovaj?” (Estera 4,14)

Uskoro Êe se pred svijetom odigrati veliËanstveni dogaaji.Blizu je kraj svih stvari. Na Boæji narod dolazi vrijeme nevolje.U to Êe vrijeme biti donesen proglas kojim Êe se zabraniti svetko-vateljima Gospodnje subote da kupuju ili prodaju uz prijetnju kazneËak i smrÊu ako ne budu poπtovali prvi dan tjedna kao subotu.(RH 19. listopada 1908.)

Naredba koja Êe biti izdana protiv Boæjeg naroda bit Êe vrlosliËna onoj koju je u doba Estere Ahasver izdao protiv Æidova. ...Sotona je poticao ovu zavjeru u namjeri da s lica zemlje zbriπeone koji su saËuvali spoznaju o pravom Bogu. Ali njegove zle na-mjere osujeÊene su zahvaljujuÊi drugoj sili koja vlada meu sino-vima ljudskim. ...

Danaπnji protestantski svijet gleda u maloj skupini onih kojiËuvaju subotu Mordokaja na vratima. Njihov karakter i poπtovanjeBoæjeg zakona stalni je ukor za one koji su odbacili strah Gos-podnji i bacili pod noge Njegovu subotu; ovaj nepoæeljni uljez morasvim sredstvima biti uklonjen s puta.

Isti majstorski um koji je kovao zavjeru protiv vjernih u pro-πlim vjekovima, joπ uvijek pokuπava ukloniti sa Zemlje one kojise boje Boga i dræe Njegov Zakon. Sotona Êe izazvati ogorËenjeprotiv malog ostatka koji po svojoj savjesti odbija prihvatiti omi-ljene obiËaje i predaje. Ljudi od utjecaja i ugleda pridruæit Êe sebezakonicima i zlima u dogovaranju protiv Boæjeg naroda. ... Bu-duÊi da se ne budu mogli sluæiti dokazom “Tako kaæe Biblija”,niti njezine rijeËi uporabiti protiv branitelja biblijske subote, oniÊe se posluæiti mjerama pritiska da nadoknade taj nedostatak. ...Na ovom bojnom polju odigrat Êe se posljednji veliki sukob izme-u istine i zablude. Mi nismo ostavljeni u nedoumici o ovome.Gospodin Êe obraniti svoju istinu i svoj narod danas kao i u daneMordokaja. (5T 450,451)

197

10. srpnja

MuËenici posljednjih dana“IzopÊavat Êe vas iz sinagoga. Joπ viπe! DoÊi Êe Ëas kadaÊe svaki koji vas ubije misliti da Bogu sluæi.” (Ivan 16,2)

Svaki pojedinac u naπem svijetu svrstat Êe se pod jednu oddvije zastave. (IHP 48)

Dvije razliËite vojske bit Êe odvojene, a ova Êe razlika bititako uoËljiva da Êe mnogi koji su uvjereni u istinu prijeÊi na stranuπtovatelja Boæjeg zakona. BuduÊi da se ovaj veliki posao trebaodigrati za vrijeme bitke, uoËi posljednjeg i zavrπnog sukoba, mnogiÊe biti uhiÊeni, mnogi Êe pobjeÊi iz velikih i manjih gradova dabi saËuvali svoje æivote, a mnogi Êe biti muËenici zbog Krista stojeÊiu obrani istine. (MS 6, 1889.)

Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova ukrπenju Boæjeg zakona, naπa nacija [Sjedinjene Dræave] potpunoÊe se odreÊi pravde. ...

Kao πto je pribliæavanje rimske vojske uËenicima bilo znako neposrednom razorenju Jeruzalema, tako Êe i ovaj otpad bitiza nas znak koji Êe pokazati da je dostignuta granica Boæjeg strp-ljenja, da je mjera bezakonja naπe nacije puna i da se aneo milostisprema da odleti i da se viπe nikad ne vrati. Boæji narod Êe tadazapasti u nevolju i muku koju su proroci opisali kao vrijeme Jakov-ljeve nevolje. Vapaji progonjenih vjernika dizat Êe se do neba. Kaoπto je Abelova krv vikala sa Zemlje, tako Êe i glasovi muËenikavikati k Bogu iz svojih grobova, iz morskih grobnica, iz planinskihπpilja i samostanskih samica: “Dokle Êeπ, sveti i pravedni Vrhov-niËe, odgaati sud i osvetu naπe krvi nad stanovnicima zemlje?”(5T 451)

Kada je bio otvoren peti peËat, Ivan je u Otkrivenju ispodærtvenika vidio skupinu koja je bila zaklana za rijeË Boæju i svje-doËanstvo Isusa Krista. Nakon ovoga, pokazani su mu prizori u18. poglavlju kada Êe oni koji su vjerni i istiniti biti pozvani daiziu iz Babilona. (7BC 968)

Krist Êe obnoviti æivote onih koji su poginuli jer je On Æivo-todavac. On Êe nagraditi pravednike besmrtnim æivotom. (RH 7.prosinca 1897.)

198

11. srpnja

Vrijeme reπetanja“Razmahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohlad-njeti.” (Matej 24,12)

»im Boæji narod bude zapeËaÊen na svojim Ëelima — to nijenikakav vidljivi peËat ili znak, veÊ utvrenost u istini, umno iduhovno, tako da ih niπta viπe neÊe moÊi pokolebati — Ëim Boæjinarod bude zapeËaÊen i spreman za reπetanje, ono Êe doÊi. Onoje, zapravo, veÊ poËelo; Boæje kazne veÊ snalaze Zemlju i opomi-nju nas da znamo πto nailazi. (4BC 1161)

Brzo se pribliæavaju dani kada Êe doÊi do velike pomutnje izbrke. Sotona, zaodjenut u aneosku odjeÊu, prevarit Êe ako bu-de moguÊe i izabrane. Bit Êe mnogo bogova i gospodara. PuhatÊe vjetrovi svakojakih nauka. ...

Æig Zvijeri bit Êe nam ubrzo nametnut. Oni koji su korak pokorak popustili svjetovnim zahtjevima i prilagodili se njegovimobiËajima, radije Êe se pokoriti tim silama nego da budu izvrgnutiruglu, uvredama i prijetnjama zatvorom i smrÊu. Borba se vodiizmeu zapovijedi Boæjih i zapovijedi ljudskih. U to vrijeme u CrkviÊe se odvojiti zlato od troske. Istinska poboænost jasno Êe se raz-likovati od izvanjskog i laænog sjaja. Mnoge zvijezde kojima smose divili zbog njihovog sjaja, tada Êe potonuti u mrak. Vjetar Êeotpuhati pljevu poput oblaka Ëak i s mjesta gdje vidimo samogusto klasje pπenice. Svi koji prisvajaju ukrase Svetiπta a nisuobuËeni u Kristovu pravednost, pojavit Êe se u sramoti svoje golo-tinje. (5T 80,81)

Meutim, ima ljudi koji Êe primiti istinu i oni Êe zauzeti mjestaonih koji su otiπli zato πto su bili uvrijeeni i ostavili istinu. ...

Ljudi Ëvrstih krπÊanskih naËela zauzet Êe njihovo mjesto ipostati vjerni, odani domaÊini dostojni povjerenja. Zastupat Êe rijeËBoæju onakvom kakva jest, u njezinoj jednostavnosti. GospodinÊe uËiniti da nezadovoljnici budu odvojeni od iskrenih i odanih.... Redovi se neÊe prorijediti. Oni koji su Ëvrsti i vjerni, zauzetÊe ispraænjena mjesta koja su oslobodili oni koji su se uvrijedilii otpali. (MS 97, 1898.)

199

12. srpnja

Reπetanje“U ljubomori svojoj i u ognju jarosti svoje odluËih: U onajdan bit Êe silan potres u zemlji Izraelovoj.” (Ezekiel 38,19)

Vidjela sam neke kako s jakom vjerom i bolnim ridanjem vapeBogu. Njihovo lice bilo je blijedo i na njemu se vidjela dubokazabrinutost koja je odavala njihovu unutarnju borbu. OdluËnosti velika ozbiljnost vidjele su se na njihovim licima; krupne kapiznoja padale su s njihovih Ëela. ...

Zli aneli gomilali su se oko njih obavijajuÊi ih tamom i po-kuπavajuÊi njihov pogled odvratiti od Isusa, a usmjeriti na mrakkoji ih je okruæivao; tako bi bili navedeni da posumnjaju u Bogai gunaju protiv Njega. Njihova jedina sigurnost bila je samo utome da svoj pogled upravljaju gore. Boæji aneli bili su zaduæeniza Njegov narod i kako je zatrovano ozraËje zlih anela okruæi-valo te uznemirene duπe, nebeski aneli su neprestano mahalisvojim krilima iznad njih da bi odagnali gusti mrak.

Dok su ovi molitelji nastavljali upuÊivati svoje usrdne va-paje, do njih su s vremena na vrijeme dopirale zrake Kristovogsvjetla da ohrabri njihova srca i osvijetli im lica. Vidjela sam daneki ne sudjeluju u tom bolnom ridanju i molitvi. Izgledali suravnoduπno i bezbriæno. ... Boæji aneli ... doπli su u pomoÊ onimakoji su se usrdno molili. ... Ali Njegovi aneli napustili su onekoji nisu Ëinili nikakav napor da pomognu sebi i ja ih viπe ni-sam vidjela.

Zapitala sam kakvo je znaËenje reπetanja koje sam vidjela ipokazano mi je da Êe ono biti prouzrokovano nedvosmislenim svje-doËanstvom koje se zasniva na savjetu Vjernog Svjedoka upuÊe-nom Laodiceji. ...

Moja pozornost je onda bila usmjerena na skupinu koja jebila æestoko reπetana. ... Skupina anela Ëuvara koja ih je okruæi-vala udvostruËila se, a oni su bili naoruæani od glave do pete. ...

»ula sam one koji su bili obuËeni u sve oruæje Boæje kakoobjavljuju istinu s velikom silom. To je imalo snaæan utjecaj ...Upitala sam πto je dovelo do tako velike promjene. Jedan aneoje odgovorio: “Kasna kiπa, odmaranje od lica Gospodnjeg, glasnavika treÊeg anela.” (EW 269—271)

200

13. srpnja

Jedinstvo i odvajanje tijekom glasnevike

“Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blistaSlava Jahvina, a zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina na-rode! A tebe obasjava Jahve, i Slava se njegova javlja nadtobom.” (Izaija 60,1.2)

Kako se oko nas gomilaju kuπnje, u naπim Êe redovima bitii odvajanja i ujedinjenja. Neki koji su sada spremni da se naoruæajuza bitku, u vrijeme stvarne opasnosti pokazat Êe se da nisu gra-dili na Ëvrstoj stijeni. Oni Êe podleÊi kuπnji. Oni koji su imaliveliko svjetlo i dragocjene prednosti ali ih nisu umnoæili, pod ovimili onim izgovorom otiÊi Êe od nas. BuduÊi da nisu zavoljeli isti-nu, bit Êe zavedeni neprijateljevim laæima. Svoju pozornost poklo-nit Êe zavodljivim duhovima i avolskim naukama te Êe napus-titi vjeru. Ali, s druge strane, kada se oluja progonstva doistaobruπi na nas, vjerno stado Ëut Êe glas pravog Pastira. Uloæit Êenapor samoodricanja da spase izgubljene i mnogi koji su otiπli iztora vratit Êe se i slijediti velikog Pastira. Boæji narod Êe se uje-diniti i postaviti prema neprijatelju jedinstvenu frontu. Kad sepojavi opÊa opasnost, prestat Êe borba za prvenstvo. NeÊe biti ras-prava o tome tko je najveÊi. Nitko od pravih vjernika neÊe reÊi:“Ja sam Pavlov, ja sam Apolonov, a ja Kefin.” SvjedoËanstvo poje-dinaca i svih bit Êe: “Pristajem uz Krista. Radujem se u Njemukao svojem osobnom Spasitelju.” (6T 400,401)

Kada poruka treÊeg anela preraste u glasnu viku, velikasila i slava pratit Êe njegovu objavu. Lica Boæjeg naroda zasjatÊe nebeskom svjetloπÊu. (7T 17)

Mnogim vladarima upravlja Sotona, ali ... Bog ima svoja oruaËak i meu vladarima. Neki od njih ipak Êe se okrenuti istini. ...Nekoliko Boæjih orua imat Êe vlast da zaustave veliku najezduzla. I tako Êe se djelo odvijati sve dok vijest treÊeg anela neizvrπi svoju zadaÊu. Na glasnu viku treÊeg anela ovi ljudi imatÊe priliku primiti istinu i neki od njih Êe se obratiti i zajedno sasvetima prolaziti kroz vrijeme nevolje. (1T 203,204)

201

14. srpnja

Izgleda kao da Êe Crkva pasti“Sion reËe: ‘Jahve me ostavi, Gospod me zaboravi.’ Moæe liæena zaboravit svoje dojenËe, ne imati suÊuti za Ëedo utro-be svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboravitineÊu.” (Izaija 49,14.15)

Sotona Êe Ëiniti Ëudesa da bi zaveo ljude; svoju Êe silu isticatikao nadmoÊniju. Ponekad Êe izgledati da je Crkva toliko oslab-jela da samo πto nije pala, ali ona neÊe pasti, ona ostaje, dok Êegreπnici u Sionu biti izreπetani — pljeva Êe se odvojiti od drago-cjenog zrna. Ovo je straπna kuπnja, ali bilo kako bilo, ona se mo-ra odigrati. Nitko osim onih koji su pobijedili krvlju Janjetovomi rijeËju Njegovog svjedoËanstva neÊe ostati odan i vjeran, beznedostatka ili neËistoÊe grijeha i bez prijevare u ustima. ... Ostatakkoji Ëisti svoje duπe posluπnoπÊu istini, skuplja snagu u muËnomprocesu kuπnje i provjeravanja pokazujuÊi ljepotu svetosti iakookruæen otpadniπtvom sa svih strana. (7BC 911)

Znam da Gospodin voli svoju Crkvu. Ne smijemo biti neor-ganizirani ili se raspasti u nezavisne djeliÊe. U ovome ne postojini najmanja naznaka kao ni najmanji dokaz da Êe se takvo πtodogoditi. Oni koji pozornost poklone laænoj poruci i pokuπaju pro-mijeniti druge, bit Êe prevareni i spremni da prime buduÊe prije-vare tako da Êe propasti. (2SM 68,69)

Ja sam ohrabrena i blagoslovljena jer znam da Bog Izraelovjoπ uvijek vodi svoj narod i da Êe biti s njim do kraja. (GCB 27.svibnja 1913., 165)

Mi sada ne moæemo odstupiti od temelja koje je Bog posta-vio. Ne moæemo uÊi u neku novu organizaciju jer bi to znaËilootpadniπtvo od istine. (2SM 390)

Crkva, koja Êe uskoro uÊi u svoj najoπtriji sukob, bit Êe ne-πto najdraæe Bogu na Zemlji. Sile podzemlja pokrenut Êe savezzla i Sotona Êe baciti sve moguÊe kritike na izabrane koje ne bu-de mogao prevariti i zavesti svojim avolskim izmiπljotinama ilaæima. Ali, hoÊe li uzviπeni “Knez i Spasitelj koji daje pokajanjeIzraelu i otpuπtenje grijeha”, Krist, naπ predstavnik i poglavar,zatvoriti svoje srce, povuÊi svoju ruku ili prekrπiti svoja obeÊa-nja? Ne, nikada, nikada. (TM 20)

202

15. srpnja

»iπÊenje Crkve“I zasjest Êe kao onaj πto topi srebro i proËiπÊava. OËistitÊe sinove Levijeve i proËistit Êe ih kao zlato i srebro, daprinose Jahvi ærtvu u pravednosti.” (Malahija 3,3)

Pred nama je vrijeme kad Êe sila starog varalice kojom ËiniËuda biti zasigurno otkrivena. Njegovih zavodljivih prijevara bitÊe sve viπe tako da Êe one zbunjivati i, ako bude moguÊe, preva-riti i izabrane. Knez tame sa svojim zlim anelima radi u krπÊan-skom svijetu navodeÊi one koji priznaju Kristovo ime da stanupod zastavu mraka i zarate se s onima koji vrπe zapovijedi Boæjei imaju vjeru Isusovu.

Otpala crkva ujedinit Êe se s vlastima zemlje i pakla da bidobila na Ëelo i ruku æig Zvijeri i nagovorila Boæji narod da obo-æava Zvijer i njezin kip. Oni Êe ih pokuπavati natjerati da se odrek-nu svoje vjernosti Boæjem zakonu i poklone se papinstvu. TadaÊe doÊi vrijeme kad Êe se okuπati duπe ljudi. Savez otpadniπtvazahtijevat Êe da se odani Boæji podanici odreknu Jahvinog zako-na i odbace istinu Njegove rijeËi. Tada Êe zlato biti odvojeno odtroske; bit Êe oËigledno tko je poboæan, tko vjeran i istinit, a tkonije, tko je troska i tko je povrπan. Kolike Êe oblake pljeve tadaotpuhati Boæja vjetrenjaËa! Tamo gdje sada naπe oËi vide samobogate klasove pπenice, Boæja vjetrenjaËa otpuhat Êe pljevu. Ni-jedan koji nije uËvrπÊen u Kristu neÊe izdræati ispit ni Boæji sudtoga dana. Dok Êe oni koji su obuËeni u Kristovu pravednost sta-jati Ëvrsto uz istinu i duænost, oni koji su se uzdali u svoju vla-stitu pravednost bit Êe svrstani pod crni barjak kneza tame. Ta-da Êe se vidjeti tko je izabrao Krista, a tko Belzebuba.

Oni pak koji su bili nesigurni u sebe, tako pasivni da se nisuusuivali suoËiti sa sramotom i prijekorima, na kraju Êe se javnoizjasniti za Krista i Njegov zakon, dok Êe se mnogi koji su izgle-dali kao rascvjetano drveÊe, ali koji nisu donijeli rod, pridruæitimnoπtvu ËineÊi zlo te Êe dobiti æig otpadniπtva na Ëelo ili na ru-ku. (RH 8. studenoga 1892.)

203

16. srpnja

Sotona oponaπa Krista — prvi dio“Pazite — odgovori im — da ne budete zavedeni, jer Êe mnogidoÊi pod mojim imenom i reÊi: ‘Ja sam?’ i: ‘Doπlo je vrije-me’. Ne idite za njima!” (Luka 21,8)

U ovo vrijeme antikrist Êe se pojaviti kao pravi Krist, a tadaÊe Boæji zakon u potpunosti biti proglaπen nevaæeÊim meu svimnarodima svijeta. Pobuna protiv Boæjeg svetog Zakona potpunoÊe sazrijeti. Ali pravi voa svih ovih pobuna je Sotona odjeven uanela svjetla. Ljudi Êe biti prevareni i uzdizat Êe ga kao Boga ioboæavati ga. Meutim, umijeπat Êe se SvemoÊni, a otpale crkvekoje se ujedinjuju u uzviπavanju Sotone stiÊi Êe kazna: “Zato Êeu jedan dan doÊi zla njezina: smrt, plaË i glad, i saæeÊi Êe se og-njem; jer je jak Gospodin Bog koji joj sudi.” (TM 62)

Preruπen u anela svjetla, Sotona Êe hodati Zemljom kao Ëu-dotvorac. Prelijepim jezikom iznosit Êe uzviπene osjeÊaje. Izgova-rat Êe mile rijeËi i odglumiti djela dobroËinstva. On Êe oponaπatiKrista, a razlika Êe se vidjeti samo u jednoj toËki. Sotona Êe od-vraÊati ljude od Boæjeg zakona. (FE 471,472)

Izjavit Êe da je subota promijenjena od sedmog na prvi dantjedna. Kao gospodar prvog dana tjedna, on Êe prikazati ovu laæ-nu subotu kao ispit odanosti njemu. (MS 153, 1902.)

NemoguÊe je zamisliti doæivljaje Boæjeg naroda koji Êe se zateÊina Zemlji kad se u isto vrijeme pojavi nebeska slava i ponoveprogonstva iz proπlosti. Boæji narod hodit Êe u svjetlu koje dolaziod Boæjeg prijestolja. Posredovanjem anela odræavat Êe se ne-prekidna veza izmeu Neba i Zemlje. Sotona Êe, okruæen zlim an-elima, tvrdeÊi da je on Bog, Ëiniti Ëuda svake vrste da bi, akobude moguÊe, prevario Ëak i izabrane. Boæji narod neÊe naÊi si-gurnost u Ëinjenju Ëuda jer Êe Sotona oponaπati Ëuda koja Êe bitiuËinjena. Boæji iskuπani i provjereni narod naÊi Êe svoju silu uznaku o kojem se govori u Izlasku 31,12-18. On se treba oslonitina æivu rijeË: “Pisano je”. Ovo je jedini temelj na kojem Êe moÊistajati bez opasnosti. (9T 16)

204

17. srpnja

Sotona oponaπa Krista — drugi dio“Nije ni Ëudo, jer se sam sotona pretvara u anela svje-tla.” (2. KorinÊanima 11,14)

Sotona priprema svoje prijevare tako da u svojem posljed-njem pohodu protiv Boæjeg naroda ovaj ne moæe prepoznati dase radi zapravo o njemu. “Nije ni Ëudo, jer se sam sotona pretvarau anela svjetla.” ... Sotona Êe uporabiti svu svoju moÊ da muËi,kuπa i zavodi Boæji narod.

Onaj koji se usudio kuπati i ismijavati naπega Gospodina, onajkoji je imao silu uzeti Ga u svoje ruke i odvesti na vrh hrama,na vrlo visoku planinu, pokazat Êe svoju moÊ u najveÊoj mjerisadaπnjem naraπtaju koji je daleko slabiji od Gospodina u pita-nju mudrosti i koji gotovo niπta ne zna o njegovoj prepredenostii snazi.

Na zadivljujuÊi naËin utjecat Êe na tijela onih koji su po na-ravi skloni izvrπavanju njegovih zapovijedi. (MYP 51,52)

On Êe se prikazivati kao Isus Krist ËineÊi silna Ëuda, takoda Êe ljudi padati pred njim klanjajuÊi mu se kao Kristu.

I od nas Êe se zahtijevati da se poklonimo tom biÊu koje Êesvijet slaviti kao Krista. ©to Êemo mi raditi tada? — Kazati danas je Krist upozorio da se Ëuvamo upravo takvog protivnika ko-ji je Ëovjekov najgori neprijatelj iako tvrdi za sebe da je Bog. KadaKrist doe, to Êe biti u velikoj slavi i sili, praÊen tisuÊama tisuÊai deset tisuÊa puta deset tisuÊa anela. Kada doe, prepoznat ÊemoNjegov glas. (6BC 1105,1106)

Dolazi vrijeme kad Êe Sotona Ëiniti Ëuda upravo pred vaπimoËima tvrdeÊi da je on Krist, i ako niste Ëvrsto utemeljeni naBoæjoj istini, pokolebat Êete se i napustiti svoje stajaliπte. (7ABC 911)

Sotona je odluËio ratovati do kraja. PojavljujuÊi se kao an-eo svjetla i tvrdeÊi za sebe da je Krist, on Êe zavesti svijet. Alinjegova pobjeda bit Êe kratkog vijeka. Nikakve oluje kuπnji neÊepomaknuti one Ëija su stopala uËvrπÊena na naËelima vjeËne isti-ne. Oni Êe se odræati u to vrijeme gotovo sveopÊeg otpada. (6BC1106)

205

18. srpnja

Sotonina Ëuda — prvi dio“Jer Êe se pojaviti laæne mesije i laæni proroci te Êe Ëinititolike Ëudesne znakove da bi zaveli, kad bi bilo moguÊe, isame izabranike.” (Matej 24,24)

Neprijatelj se priprema prevariti Ëitav svijet svojom moÊi Ëi-njenja Ëudesa. On Êe se drznuti da oponaπa anele svjetla i IsusaKrista. (2SM 96)

Sve dok se njegova sila πiri, on Êe Ëiniti prava Ëuda. Pismokaæe: “On ... varaπe one koji æive na zemlji Ëudesima za koja mubjeπe dana vlast da ih Ëini”, i to ne samo ona koja namjeravauËiniti. Ovim se rijeËima Svetog pisma ukazuje na neπto viπe odpukih prijevara. Meutim, postoji granica preko koje Sotona nemoæe pa on ovdje poziva u pomoÊ prijevaru i krivotvori ono zaπto zapravo nema moÊi da izvede. U posljednjim danima pojavitÊe se na takav naËin i navesti ljude da povjeruju kako je Kristpo drugi put doπao na ovaj svijet. On Êe se doista pretvoriti uanela svjetla. (5T 698)

DoÊi Êe oponaπajuÊi Isusa Krista i ËineÊi silna Ëuda. LjudiÊe se klanjati i oboæavati ga kao da je Isus Krist. I nama Êe bitinareeno da oboæavamo ovo biÊe koje Êe svijet veliËati kao Kri-sta. (RH 18. prosinca 1888.)

Upravo je pred nama “Ëas kuπnje koji Êe doÊi na sav svijetda podvrgne kuπnji stanovnike zemlje”. (Otk 3,10) Svi kojima vjeranije Ëvrsto utemeljena na Boæjoj RijeËi bit Êe zavedeni i nadvla-dani. Sotona radi sa “svakovrsnim pokvarenim zavoenjem” nebi li stekao kontrolu nad sinovima ËovjeËjim i njegove Êe se ob-mane stalno poveÊavati. Ali on moæe postiÊi svoj cilj samo akoljudi dragovoljno popuste njegovim kuπnjama. Oni koji iskrenotraæe poznanje istine i teæe da pokoravanjem istini oËiste svojeduπe, ËineÊi ono πto mogu u pripremi za sukob, naÊi Êe u Boguistine sigurnu obranu. “BuduÊi da si saËuvao moju poruku opostojanosti, i ja Êu tebe saËuvati” (Otk 3,10), obeÊao je Spasi-telj. On bi prije poslao sve anele s Neba da zaπtiti svoj narodnego ostavio i jednu duπu koja se uzda u Njega da je Sotona nad-vlada. (GC 560)

206

19. srpnja

Sotonina Ëuda — drugi dio“Ona Ëini velika Ëudesa, tako da i vatru s neba spuπta nazemlju naoËigled ljudi.” (Otkrivenje 13,13)

Kako se Boæji narod pribliæava opasnostima posljednjih da-na, Sotona se ozbiljno savjetuje sa svojim anelima usavrπavajuÊiplan da uniπti njihovu vjeru. On vidi da su se mnoge crkve veÊuspavale njegovom laænom silom. PrivlaËnim mudrovanjem i laæ-nim Ëudesima on ih odræava pod svojom vlaπÊu. Zbog toga poseb-no nareuje svojim anelima da postave zamke onima koji Ëeka-ju na drugi Kristov dolazak i nastoje vrπiti sve Boæje zapovijedi.(TM 472)

Mi smo upozoreni da Êe on u posljednje dane Ëiniti znakovei laæna Ëuda. Sotona Êe nastaviti s ovim Ëudima sve do svrπetkavremena kuπnje ne bi li nas uvjerio da je on aneo svjetla, a netame. (RH 17. studenoga 1885.)

Sotona Êe pokuπati prevariti ako je moguÊe i izabrane. Tvr-dit Êe da je Krist pretvarajuÊi se da je veliki misionar-lijeËnik.UËinit Êe da i oganj sie s neba naoËigled ljudi ne bi li dokazaoda je Bog. (MM 87,88)

Svijet Êe zarobiti laæna avolska Ëuda i on Êe uËiniti da vatrasie s neba pred ljudima. On Êe Ëiniti Ëuda, a ova zadivljujuÊasila koja Ëini Ëuda proπirit Êe se po svijetu. (2SM 51)

Neki Êe doÊi u kuπnju da prihvate ova Ëuda kao da dolazeod Boga. Bolesni Êe biti iscijeljeni u naπoj prisutnosti, pred na-ma Êe se dogaati Ëuda. Jesmo li spremni oduprijeti se kuπnjikoja nas Ëeka kad Sotonina laæna Ëuda budu potpunije otkrive-na? Zar neÊe mnoge duπe biti prevarene? BuduÊi da su se uda-ljili od jasnih uredaba i zapovijedi Boæjih i povjerovali bajkama,mnogi Êe biti skloni prihvatiti ova laæna Ëuda. Mi se trebamo sadasvi naoruæati za borbu u koju Êemo uskoro biti uvuËeni. Vjera uBoæju rijeË, koju trebamo s molitvom prouËavati i provoditi u æi-vot, bit Êe naπ πtit protiv Sotonine moÊi i pomoÊi Êe nam da pobi-jedimo Kristovom krvlju. (1T 302)

207

20. srpnja

Boæji narod na kuπnji“Mnogi Êe mi u onaj dan reÊi: ‘Gospodine, Gospodine, zarnismo pomoÊu tvoga imena prorokovali, pomoÊu tvoga imenaizgonili zle duhove, pomoÊu tvoga imena Ëudesa Ëinili?’ TadaÊu im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od me-ne, zlotvori!”’ (Matej 7,22.23)

Nema potrebe da budemo prevareni. Uskoro Êe se odigratiËudesni prizori s kojima Êe Sotona biti usko povezan. Boæja rijeËobjavljuje da Êe Sotona Ëiniti Ëuda. On Êe Ëiniti da se ljudi raz-bole, a onda Êe iznenada ukloniti od njih svoju avolsku silu. TadaÊe oni biti proglaπeni zdravima. Ova toboænja iscjeljenja stavit Êeadventiste sedmog dana na kuπnju. Mnogi koji su imali velikosvjetlo neÊe uspjeti hoditi u njemu jer nisu postali jedno s Kri-stom. (2SM 53)

Vidjela sam naπ narod u velikoj tjeskobi, plaËu i molitvi zasigurna Boæja obeÊanja, dok su bezboænici bili svuda oko nas ru-gajuÊi nam se i prijeteÊi nam da Êe nas uniπtiti. Ismijavali sunaπu nemoÊ, πto nas je u malom broju, podrugivali nam se smiπ-ljenim rijeËima koje su duboko vrijeale. Optuæivali su nas πtosmo zauzeli nezavisan poloæaj u odnosu na cio ostali svijet. Obu-stavili su nam opskrbu tako da nismo mogli ni kupovati ni pro-davati i ukazivali na naπe siromaπtvo i jadne uvjete. Nisu vidjelikako bismo mi mogli æivjeti bez svijeta; zavisni smo od svijetapa se moramo pokoriti obiËajima, praksi i svjetovnim zakonimaili iziÊi iz njega. Sva zbivanja grubo opovrgavaju da smo mi je-dini narod na svijetu kojima je Gospodin ukazao Ëast. Oni izjav-ljuju da imaju istinu, Ëine Ëuda, aneli s Neba razgovaraju i ho-daju s njima, da oni posjeduju veliku silu, a znaci i Ëuda doga-aju se u njihovoj sredini. To je Milenij koji su oni tako dugooËekivali. Cijeli svijet se preobratio i uskladio sa zakonom o nedjelji.Ove sitne i slabe ljudske duπe ustale su u obranu zemaljskih iBoæjih zakona tvrdeÊi da su jedino oni na Zemlji u pravu. (Letter6, 1884.)

Boæji narod neÊe naÊi sigurnost u Ëinjenju Ëuda jer Êe So-tona oponaπati bilo koje Ëudo koje Êe biti uËinjeno ... On trebazauzeti Ëvrst stav zasnovan na æivoj RijeËi — “Pisano je”. (2SM55)

208

21. srpnja

Nadnaravni prizori“Bit Êe velikih potresa zemlje, a u raznim mjestima bit Êekuge i gladi. Bit Êe strahovitih pojava i na nebu velikihznakova.” (Luka 21,11)

Kako se budemo pribliæavali svrπetku vremena, bit Êe sveviπe izvanjskog oËitovanja neznaboæaËke moÊi. Poganska boæan-stva pokazivat Êe svoju neobiËnu silu i pojavljivat Êe se pred grado-vima svijeta. Neπto od toga veÊ se poËelo ispunjavati. (TM 117,118)

Spasiteljevo proroËanstvo o sudovima koji Êe zadesiti Jeruzalemima i drugo ispunjenje, prema kome je ovo pustoπenje samo blijedaslika. U sudbini izabranog grada moæemo vidjeti sudbinu Ëitavogsvijeta koji je odbacio Boæju milost i pogazio Njegov Zakon. (GC36)

NajavljujuÊi nesreÊu i propast, pojavili su se znakovi i Ëudesa.Nad Hramom i ærtvenikom usred noÊi pojavila se nadnaravna svjet-lost. Pri zalasku sunca, na oblacima su bila prikazana bojna kolai vojnici koji se pripremaju za bitku. (GC 29)

Proπlog petka ujutro (24. kolovoza 1906.), baπ prije nego πtosam se probudila, bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. Izgle-dalo je da se budim iz sna, ali ne u svojem domu. S prozora sammogla vidjeti straπan poæar. Velike vatrene lopte padale su nakuÊe, a vatrene strijele letjele su u svim smjerovima. NemoguÊeje bilo ustanoviti je li vatra ugaπena, a mnoga su mjesta bila uni-πtena. Strah ljudi bio je neopisiv. (Ev 29)

Uskoro Êe se na nebu pojaviti straπni nadnaravni prizori, znakmoÊi demona da Ëine Ëuda. –avolski Êe duhovi otiÊi kraljevimacijeloga svijeta da ih utvrde u obmani i potaknu kako bi se udruæilisa Sotonom u njegovoj posljednjoj borbi protiv nebeske vladavi-ne. Ovim Êe putem vladari i podanici biti podjednako prevareni.Pojavit Êe se osobe, pretvarajuÊi se da su Krist, i zahtijevati ti-tule i πtovanje koje pripada Otkupitelju svijeta. One Êe izvestineobiËna Ëuda lijeËenja i tvrditi da s Neba imaju otkrivenja kojase suprote svjedoËanstvu Svetoga pisma. (GC 624)

209

22. srpnja

Boæji peËat i æig Zvijeri“Pohrani ovo svjedoËanstvo, zapeËati ovu objavu meuuËenicima svojim.” (Izaija 8,16)

Prije svrπetka vremena kuπnje æivi pravednici dobit Êe BoæjipeËat. (1SM 66)

Boæji znak ili peËat otkriva se u poπtovanju sedmog dana —subote, Gospodnjeg spomenika stvaranja. ... Suprotnost njemu jeæig Zvijeri — poπtovanje prvog dana tjedna. (8T 117)

Svetkovanje nedjelje joπ nije æig Zvijeri i neÊe biti dok nestupi na snagu proglas kojim Êe ljudi biti primoravani da slavetu idolsku subotu. DoÊi Êe vrijeme kad Êe taj dan biti kamen ku-πnje, ali to vrijeme joπ nije doπlo. (7BC 977)

Nitko joπ nije primio æig Zvijeri. Vrijeme kuπnje joπ nijenastupilo. Iskrenih krπÊana ima u svakoj crkvi, ne izuzimajuÊini RimokatoliËku. Nitko neÊe biti osuen dok ne primi svjetlo ine uvidi obveze iz Ëetvrte zapovijedi. Ali kad izie naredba kojaÊe nametati laæni dan odmora i kad glasna vika treÊeg anelaupozori ljude da se ne poklone Zvijeri i njezinom kipu, tada Êebiti povuËena jasna crta izmeu laæi i istine. Tada Êe oni koji idalje budu grijeπili primiti æig Zvijeri. (Ev 234,235)

Ako ste primili svjetlo koje istiËe dan odmora iz Ëetvrtezapovijedi i pokazuje da u Boæjoj rijeËi nema osnove za svetko-vanje nedjelje, a ipak se dræite laænog dana odmora odbijajuÊisvetkovati subotu koju Bog naziva “moj sveti dan”, primit Êeteæig Zvijeri. Kada Êe se to zbiti? Kad posluπate naredbu koja za-povijeda da u nedjelju ne radite i da se tada molite Bogu, iakoznate da Biblija nijednom rijeËju ne spominje nedjelju drugaËijenego kao obiËan radni dan, vi primate æig Zvijeri, a odbacujeteBoæji peËat. (Ev 235)

Uskoro Êe svako Boæje dijete dobiti Njegov peËat. O, kad bimogao biti stavljen na naπa Ëela! Tko moæe podnijeti pomisao daÊe ga aneo zaobiÊi kad bude iπao i zapeËaÊivao Boæje sluge nanjihovim Ëelima? (RH 28. svibnja 1889.)

210

23. srpnja

ZapeËaÊenje i kasna kiπa“Ali Ëvrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovajpeËat: ‘Gospodin pozna svoje’ i: ‘Neka se odijeli od zloÊe svakikoji zaziva ime Gospodnje!”’ (2. Timoteju 2,19)

Prije nego πto se zavrπi djelo i dovrπi zapeËaÊivanje Boæjegnaroda, na nas Êe biti izliven Boæji Duh. Meu nama Êe biti nebeskianeli. (1SM 111)

Naπ nebeski Otac ne postavlja pred nas zahtjeve koje nemoæemo izvrπiti. On æeli da Njegov narod ozbiljno radi na tomeda ostvari Njegovu namjeru. Oni trebaju moliti za silu, oËekivatije i primiti da bi mogli rasti kao muπkarci i æene do pune visinerasta Isusa Krista.

Ne njeguju svi Ëlanovi Crkve osobnu poboænost. Stoga oni nerazumiju koja je njihova odgovornost. Ne shvaÊaju da je njihovaprednost i duænost da dostignu visoko mjerilo krπÊanskog savr-πenstva. ... Radujemo li se mi kasnoj kiπi oËekujuÊi s povjerenjembolje dane, kada Êe Crkva biti darivana silom odozgo i priprem-ljena za rad? Kasna kiπa nikada neÊe osvjeæiti niti okrijepiti rav-noduπne koji ne koriste silu koju im je Bog dao.

Nama je doista potrebno Ëisto, æivotodavno ozraËje koje nje-guje i krijepi duhovni æivot. Potrebna nam je veÊa revnost. Uzviπenaporuka koja nam je dana, svijetu trebamo objaviti s veÊim æarom,Ëak sa snagom koja Êe utjecati na nevjernike da vide da s namaradi Najuzviπeniji, da je On izvor naπeg djelovanja i snage. ...

Koristite li sve svoje snage u naporu da dovedete izgubljeneovce natrag u tor? Postoje milijuni onih koji su u neznanju i kojibi trebali biti upozoreni. Molite se kao πto se nikada prije nistemolili za snagu koju daje Krist. Molite se da vas Njegov Duh na-dahne i ispuni æeljom da spasite one koji ginu. Neka se Nebuuzdiæe molitva: “Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas, obasjaonas licem svojim, da bi sva zemlja upoznala putove tvoje, svi pu-ci tvoje spasenje!” (Psalam 67,1.2) (IHP 338)

211

24. srpnja

Ostatak i zapeËaÊenje“Aneo Jahvin reËe Satanu: ‘Suzbio te Jahve, Satane! Suz-bio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja izognja izvuËena?”’ (Zaharija 3,2)

Crkva ostatka naÊi Êe se pred velikom kuπnjom i agonijom.Oni koji vrπe Boæje zapovijedi i imaju vjeru Isusovu, osjetit Êegnjev Zmaja i njegovih vojski. Sotona smatra da su ljudi koji æi-ve na svijetu njegovi podanici. On je zadobio vlast nad otpalimcrkvama. Ali tu je mala skupina onih koji odolijevaju njegovojnadmoÊi. Kad bi ih mogao zbrisati s lica Zemlje, njegova bi radostbila potpuna. Kao πto je utjecao na neznaboæaËke narode da uni-πte Izrael, tako Êe i u bliskoj buduÊnosti pokrenuti zemaljske sileda uniπte Boæji narod. Od svih Êe se zahtijevati posluπnost ljud-skim zapovijedima kako bi se prekrπio boæanski Zakon. Oni kojiostanu vjerni Bogu i duænosti, bit Êe izloæeni prijetnjama, optuæivanii proganjani. Izdavat Êe ih “roditelji, braÊa, roaci i prijatelji”.

Njihova jedina nada je u Boæjoj milosti, a jedina obrana bitÊe molitva. Kao πto se Joπua molio pred Anelom, tako Êe i Cr-kva ostatka, slomljenog srca i s iskrenom vjerom, moliti za oprosti osloboenje Isusa, svojeg Branitelja. ... Sotona iznosi pred Bogaoptuæbe protiv njih izjavljujuÊi da su oni zbog svojih grijeha pro-igrali boæansku zaπtitu i tvrdeÊi da ih on ima pravo uniπtiti bu-duÊi da su greπnici. ... Meutim, Kristovi sljedbenici, iako su gri-jeπili, nisu dopustili da zlo njima zavlada. Ostavili su svoje grije-he i traæili Gospodina u poniznosti i skruπenosti, a boæanski Bra-nitelj moli se u njihovu korist. ...

Boæji narod uzdiπe i plaËe zbog gadosti koje se Ëine na Zem-lji. Sa suzama u oËima on upozorava greπnike na opasnost od ga-æenja boæanskog Zakona i s neizrecivom tugom u poniznosti stojipred Gospodinom zbog svojih grijeha. Greπnici se rugaju njego-voj tuzi, ismijavaju njegove ozbiljne molbe i s prijezirom gledajuna ono πto smatraju njegovom slaboπÊu. Ali muËenje i poniæava-nje Boæjeg naroda nepogreπivo je svjedoËanstvo da on iznova dobivasnagu i plemenitost karaktera koji je izgubio kao posljedica grijeha.... Dok je Sotona iznosio svoje optuæbe, nevidljivi sveti aneli pro-lazili su gore-dolje, tamo-amo, stavljajuÊi na njega peËat æivogaBoga. (RH 9. sijeËnja 1908.)

212

25. srpnja

Svi narodi slijede ameriËko vodstvo“Zato, Ëim zaËuπe zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira,gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciπe se na tlo svinarodi, plemena i jezici klanjajuÊi se zlatnome kipu πto gapodiæe kralj Nabukodonozor.” (Daniel 3,7)

Povijest Êe se ponoviti. Laæna religija bit Êe uzviπena. Prvidan tjedna, obiËan radni dan koji nikada nije bio posveÊen, bitÊe uzdignut kao nekada babilonski kip. Svim narodima, jezicimai plemenima bit Êe zapovjeeno da oboæavaju ovu laænu subotu.Ovo je Sotonin plan da bi omalovaæio dan koji je sam Bog proglasiosvetim i ostavio ga svijetu kao spomenik stvaranja.

Proglas o prisilnom svetkovanju ovog dana proπirit Êe se posvem svijetu. (7BC 976)

Kada se Amerika, zemlja vjerske slobode, ujedini s papin-stvom da prisiljava i vrπi pritisak na ljude da odaju Ëast laænojsuboti, stanovnici svih dræava na zemaljskoj kugli bit Êe prisilja-vani da slijede njezin primjer. (6T 18)

Drugi narodi slijedit Êe primjer Sjedinjenih Dræava. Iako oneu svemu tome prednjaËe, ista kriza doÊi Êe na naπe vjernike usvim dijelovima svijeta. (6T 395)

Narodi Êe se kretati k svojem srediπtu. Pristanak neÊe datisamo oni koji istiËu jedino Boæji kriterij pravednosti, jedini sigu-ran ispit karaktera. Svi koji se ne budu htjeli pokoriti uredbi dr-æavnih parlamenata i zakonima koji uzvisuju subotu koju je uspo-stavio Ëovjek grijeha da bi obezvrijedio Boæji sveti dan, osjetit Êene samo tiransku silu samog pape, veÊ i protestantskog svijeta,ikone Zvijeri. (2SM 380)

Vrijeme nevolje koje oËekuje Boæji narod zahtijevat Êe nepo-kolebljivu vjeru. Njegova djeca morat Êe pokazati da je jedino Ondostojan slavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa Ëak ni smrtnaopasnost, ne mogu navesti da daju i najmanji ustupak laænombogoπtovlju. Za vjerna Êe srca naredbe greπnih, smrtnih ljudi bitipotpuno nevaæne ukoliko se one suprote RijeËi vjeËnoga Boga. IstinaÊe biti uzdignuta i po cijenu tamnice, progonstva ili smrti. (PK512,513)

213

26. srpnja

PoËetak kraja“Ovako govori Jahve: Jedna nesreÊa, evo, dolazi! Kraj do-lazi, dolazi ti kraj, evo, dolazi!” (Ezekiel 7,5.6)

ZastraπujuÊe je stanje u kome Êe se svijet naÊi. Zemaljskesnage, udruæene u ratu protiv Boæjih zapovijedi, objavit Êe da se“svi — mali i veliki, bogati i siromaπni, slobodni i robovi” (Otk13,16) moraju pokoriti crkvenim obiËajima svetkujuÊi laænu su-botu. Tko se ne bude htio pokoriti, bit Êe izloæen graanskim kaz-nama, a na kraju Êe biti objavljeno da zasluæuje smrt. S drugestrane, Boæji Zakon koji nalaæe poπtovanje Stvoriteljeva dana od-mora, zahtijeva posluπnost i prijeti srdæbom protiv svih koji krπenjegove propise.

Kad se ovo bude jasno iznijelo ljudima, tko god bude gazioBoæji Zakon da bi posluπao ljudske naredbe, primit Êe æig Zvi-jeri; on prima znak odanosti sili koju je odluËio sluπati namjestoBoga. ...

Subota Êe biti veliki ispit vjernosti, jer je toËka istine poseb-no izloæena napadima. Kad za ljude doe posljednji ispit, ondaÊe biti povuËena graniËna crta izmeu onih koji sluæe Bogu i onihkoji Mu ne sluæe. Dok Êe svetkovanje laæne subote sukladno dr-æavnim zakonima, suprotno Ëetvrtoj zapovijedi, biti priznanje vjer-nosti sili koja se protivi Bogu, svetkovanje prave subote je, u po-sluπnosti Boæjem Zakonu, dokaz vjernosti Stvoritelju. Dok Êe jedniprimanjem znaka pokornosti zemaljskim vlastima primiti æigZvijeri, drugi Êe izborom znaka vjernosti boæanskom autoritetuprimiti Boæji peËat.

Dosad su navjestitelje istina poruke treÊeg anela Ëesto sma-trali paniËarima. ... Ali dok se naπiroko raspravlja o pitanju pri-silnog svetkovanja nedjelje, zamjetno je primicanje dogaaja u Ëijese ostvarenje dugo nije vjerovalo i sumnjalo, pa Êe poruka treÊeganela imati uËinak koji ranije nije mogla imati. (GC 604—606)

214

27. srpnja

Propast naroda prati njegovootpadniπtvo

“Oskvrnjena je zemlja pod æiteljima svojim, jer prestupiπeZakon, pogaziπe odredbu, Savez vjeËni razvrgoπe.” (Izaija24,5)

Narod Sjedinjenih Dræava je privilegiran narod, ali kada ogra-niËi vjersku slobodu, odrekne se protestantizma i dade potporupapinstvu, mjera njegove krivnje bit Êe puna, a “otpadniπtvo naroda”bit Êe zabiljeæeno u nebeskim knjigama. Posljedica ovog otpadabit Êe propast nacije. (RH 2. svibnja 1893.)

Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova ukrπenju Boæjeg zakona naπa nacija potpuno Êe se odreÊi pravde.Kad protestantizam pruæi preko ponora ruku rimskoj sili, kadapreko bezdana pruæi ruku spiritizmu, kad pod utjecajem ovog tro-strukog saveza naπa zemlja odbaci sva ustavna naËela svoje pro-testantske i republikanske vlasti, kad omoguÊi πirenje papinskihzabluda i obmana, tada znamo da je doπlo vrijeme za Ëudotvornodjelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T 451)

Sotona se s pomoÊu spiritizma pojavljuje kao dobroËiniteljljudskog roda; lijeËi bolesti ljudi i tvrdi da donosi novi i uzviπe-niji sustav religije; a istodobno radi na ruπenju. ...

PredstavljajuÊi se sinovima ljudskim kao veliki lijeËnik kojimoæe izlijeËiti sve njihove bolesti, on Êe donijeti bolest i nesreÊu,dok gusto napuËeni gradovi ne budu pretvoreni u ruπevine i pu-stoπ. ...

I tada Êe veliki varalica uvjeriti ljude da su uzroËnici ovihzala oni koji sluæe Bogu. (GC 589,590)

©to se ljudi viπe udaljavaju od Boga, Sotoni je dopuπtena veÊavlast nad neposluπnom djecom. On dovodi do uniπtenja meu lju-dima. NesreÊe se dogaaju i na kopnu i na moru. Poæari i poplaveuniπtavaju imovinu i æivote. Sotona se odluËuje obraËunati s oni-ma koji se odbijaju klanjati kipu koji je uspostavio. Njegovi podanicipokazuju na adventiste sedmoga dana kao na uzrok njihovih ne-volja. “Ovi ljudi ne poπtuju zakon”, kaæu oni. “Oni oskvrnjuju su-botu. Kada bi bili natjerani da poπtuju zakon o nedjelji, prestalibi ovi straπni sudovi.” (RH 6. srpnja 1901.)

215

28. srpnja

Svijet protiv Boæjeg naroda“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode da vodi ratprotiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vrπeBoæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.” (Otkrive-nje 12,17)

Naπe se vjerniπtvo smatra odviπe beznaËajnim da bi bilo vri-jedno spomena, ali sve Êe se promijeniti. Danas krπÊanski svijetstvara pokrete koji Êe neizbjeæno istaknuti ljude koji dræe Zakon.(5T 546)

Cijeli svijet Êe postati neprijateljski raspoloæen prema adven-tistima sedmog dana zato πto ne budu htjeli odati poπtovanje pa-pinstvu svetkujuÊi nedjelju, tu ustanovu sile antikrista. Sotoni-na je namjera da ih zbriπe s lica zemlje kako se njegova nadmoÊnad svijetom ne bi mogla osporiti. (TM 37)

Svaki stav istine koji zastupaju naπi ljudi moÊi Êe se obra-niti od kritike najjaËih umova. NajveÊi svjetski ljudi doÊi Êe udodir s istinom i zato svako svoje stajaliπte kritiËki ispitajmo iprovjerimo na temelju Svetog pisma. Zasad se Ëini da nas nitkone primjeÊuje, ali neÊe uvijek biti tako. Odreena zbivanja izba-cit Êe nas u prvi plan, i kada bi povjesniËarima i velikim ljudi-ma svijeta poπlo za rukom da razbiju naπu istinu, oni bi to i uËinili.

Mi moramo, svatko za sebe, znati πto je istina i biti spremnida damo razlog svoje nade, krotko, ponizno, u Kristovom duhu ane u oholoj, ponositoj samouvjerenosti. Pribliæavamo se vremenukada Êe svatko stajati za sebe i davati razlog svoje vjere. (Ev 69)

Bit Êemo napadani u svakoj toËki, iskuπavani do krajnjihgranica. Mi se ne æelimo dræati naπe vjere samo zato πto smo jeprimili od naπih otaca. Takva vjera neÊe izdræati straπan ispit kojije pred nama. Mi æelimo znati zaπto smo adventisti sedmoga da-na i koji je pravi razlog da smo se odvojili od svijeta kao drugaËijinarod ...

Sile tame otvorit Êe svoju paljbu na nas i svi koji su ravnoduπnii bezbriæni, koji temelje svoje sklonosti na zemaljskom blagu ikoji ne æele razumjeti Boæje djelovanje, bit Êe njihove ærtve. NemoÊ, veÊ poznavanje istine koja je u Isusu, uËinit Êe nas Ëvrstima;i s tom istinom jedan Êe moÊi otjerati njih tisuÊu, a dvoje natjeratideset tisuÊa da uzmaknu. (RH 29. travnja 1884.)

216

29. srpnja

Aneo iz Otkrivenja 18“Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s neba.Imao je veliku moÊ, i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja.”(Otkrivenje 18,1)

Uskoro Êe se ispuniti proroËanstva iz 18. poglavlja Otkrive-nja. Tijekom objavljivanja treÊe aneoske vijesti, “drugi aneo”treba siÊi s Neba; “imao je veliku moÊ, i zemlja se rasvijetli odnjegova sjaja”. Duh Gospodnji Êe tako milostivo blagosloviti po-sveÊena ljudska orua da Êe muπkarci, æene i djeca otvoriti svojausta u slavu i hvalu puneÊi Zemlju spoznajom o Bogu i Njego-vom nenadmaπnom slavom kao πto vode pokrivaju more.

Oni koji su odræali svoje povjerenje od poËetka do kraja bitÊe probueni u vrijeme kad Êe se s velikom silom objavljivati treÊaaneoska vijest. Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta Pro-vidnoπÊu i posredovanjem njezinog uzviπenog Gospodina, πirit Êespoznaju spasenja tako obilato da Êe svjetlo obasjati svaki grad imjesto. Zemlja Êe biti ispunjena poznavanjem nauka o spasenju.Duh Boæji koji obnavlja tako Êe bogato okruniti uspjehom aktiv-ne podanike da Êe svjetlo istine za sadaπnje vrijeme svuda svijetliti.(RH 13. listopada 1904.)

U ovo vrijeme treba se dogoditi Ëitav niz dogaaja koji Êeotkriti da je Bog Gospodar situacije. Istina Êe biti objavljivanajasnim jezikom s nepogreπivom toËnoπÊu. Kao narod, mi moramopripremiti put Gospodnji pod vodstvom Svetoga Duha. Evaneljetreba objavljivati u njegovoj ËistoÊi. Potok æive vode treba produ-biti i proπiriti svoj tok. U svim poljima, blizu i daleko, ljudi Êebiti pozvani od pluga i zanimanja koja zaokupljaju njihov um ipoduËavat Êe ih iskusni ljudi. Kad nauËe aktivno raditi, objavlji-vat Êe istinu sa silom. Najdivnijim djelima boæanske Providnosti,planine teπkoÊa bit Êe premjeπtene i baËene u more. »ut Êe se irazumjeti poruka koja toliko znaËi stanovnicima Zemlje. Ljudi Êeznati πto je istina. Djelo Êe napredovati sve viπe dok cijela Zem-lja ne bude upozorena, a onda Êe doÊi kraj. (RH 5. srpnja 1906.)

217

30. srpnja

Rana i kasna kiπa“Sinovi sionski, radujte se, u Jahvi se veselite, svojem Bogu;jer vam daje kiπu jesensku u pravoj mjeri, izli na vas ki-πu, jesensku i proljetnu kiπu kao nekoÊ.” (Joel 2,23)

U crkvama treba doÊi do veliËanstvenog oËitovanja Boæje sile,ali to neÊe pokrenuti one koji se nisu ponizili pred Gospodinom iotvorili vrata svojih srca priznanjem i pokajanjem. U oËitovanjute sile koja osvjetljava Zemlju Boæjom slavom oni Êe vidjeti samoneπto πto Êe u njihovom sljepilu izgledati opasno, neπto πto Êe ihuplaπiti te Êe se povezati jedni s drugima da bi se obranili. OniÊe se protiviti radu zato πto Gospodin ne djeluje u skladu s njihovimzamislima i oËekivanjima. “Pa”, reÊi Êe, “zar mi ne bismo trebaliprepoznati Boæji Duh kad smo toliko mnogo godina proveli u ra-du?” Razlog je πto nisu odgovorili na upozorenja, preklinjanja iBoæje poruke, veÊ su uporno govorili: “Bogat sam, nagomilao sambogatstvo; niπta mi ne treba.”

Talenti ni dugogodiπnje iskustvo neÊe ljude uËiniti kanalimasvjetla sve dok se ne izloæe svijetlim zrakama Sunca Pravde i nebudu pozvani, izabrani i pripremljeni darom Svetoga Duha. Ka-da se ljudi koji upravljaju svetim stvarima pokore moÊnoj ruciBoga, Gospodin Êe ih podiÊi. On Êe ih uËiniti oπtroumnima, ljudi-ma bogatim miloπÊu Njegovog Duha. Njihove jake, sebiËne crtekaraktera i njihova nepopustljivost vidjet Êe se u svjetlu koja sjaiz Svjetla svijeta. “Ako se ne obratiπ, doÊi Êu k tebi i uklonititvoj svijeÊnjak s njegova poloæaja.” Ako traæite Gospodina svimsvojim srcem, pronaÊi Êete Ga. (RH Extra 23. prosinca 1890.)

Ne smije se odbijati milost koja je prikazana kasnom kiπom.Samo oni koji æive u svjetlu, primit Êe joπ veÊe svjetlo. Sve doksvakodnevno ne budemo napredovali u pokazivanju djelotvornihkrπÊanskih vrlina svojim primjerom, mi neÊemo prepoznati obja-vu Svetoga Duha u kasnoj kiπi. On se moæe izlijevati na srca svudaoko nas, ali mi ga neÊemo prepoznati niti Êemo ga primiti. (TM507)

218

31. srpnja

Krajnje je vrijeme da se probudimo!“Ovo Ëinite jer znate vrijeme (u kojemu æivimo). VeÊ je naimeËas da se probudite od sna, jer je sada naπe spasenje bliæenego kad smo prigrlili vjeru. NoÊ je poodmakla. Dan je blizu.Svucimo dakle sa sebe djela tame, a obucimo se u oruæjesvjetla!” (Rimljanima 13,11.12)

Velika borba bliæi se kraju. Svi izvjeπtaji o nesreÊama na moruili kopnu svjedoËe o Ëinjenici da je kraj svega blizu. Ratovi i gla-sovi o ratovima to objavljuju. Postoji li ijedan krπÊanin Ëije bilone kuca bræe dok oËekuje velike dogaaje koji se zbivaju pred nama?Gospodin dolazi. VeÊ Ëujemo Boæje korake koji se pribliæavaju. (HC346)

Ne bismo smjeli dopustiti da ova svijest o blizini Kristovogdolaska izgubi svoju snagu a mi postanemo nehajni, nepaæljivi ipadnemo u drijemeæ — u neosjetljivost i ravnoduπnost prema stvar-nosti. Dok drijemamo, nalazimo se u nestvarnom svijetu i neo-sjetljivi smo za stvari koje se dogaaju oko nas. ...

Ima onih koji imaju æarko svjetlo istine πto sjaji svuda okonjih, pa ipak su neosjetljivi na njega. Neprijatelj ih je zaËaraodræeÊi ih pod ljuπturom svoje Ëarobne moÊi. Oni nisu spremni zaveliki dan koji Êe uskoro doÊi na naπ svijet. »ini se da su potpu-no neosjetljivi za vjersku istinu.

Zar nema bar mladih koji su budni? Oni koji vide da se pri-bliæava noÊ, a nakon nje jutro, trebali bi raditi neumorno i ener-giËno da probude svoje prijatelje koji spavaju. Ako oni ne osje-Êaju opasnost koja im prijeti, molite se za njih i pokaæite im svo-jim vlastitim æivotom i karakterom da vjerujete da Êe Krist uskorodoÊi. ... Brzo smanjivanje vremenskog razmaka izmeu nas i vjeË-nosti trebalo bi nas uozbiljiti. Sa svakim danom koji proe ostajenam jedan dan manje da zavrπimo svoj rad na usavrπavanju karak-tera. ...

Velik broj ljudi je uspavan; mnogi troπe dragocjene trenutkeu bezbriænoj ravnoduπnosti kao da se ne nalaze na samom rubuvjeËnosti. Oni koji doista vjeruju moraju biti trijezni, budni, ozbiljni,marljivi i moraju bdjeti s molitvom. ...

Dragi mladi, da li vaπe svjetiljke sjaje i gore? (HC 346)

219

1. kolovoza

“U ovo vrijeme kuπnje”“Uistinu veli: ‘Usliπah te u pravo vrijeme, pomogoh ti u danspasenja.’ Pazite! Sad je pravo vrijeme, sad je dan spase-nja!” (2. KorinÊanima 6,2)

Mi vjerujemo ne sumnjajuÊi da Krist uskoro dolazi. To zanas nije bajka niti smo ikada sumnjali da su doktrine koje danasdræimo sadaπnja istina i da smo blizu suda. Spremamo se za su-sret s Onim koji se treba pojaviti na nebeskim oblacima praÊensvetim anelima da konaËno vjernima i pravednima udijeli bes-mrtnost. Kada On doe, neÊe nas Ëistiti od naπih grijeha, otklanjatimane iz naπeg karaktera ili nas lijeËiti od slabosti naπeg tempe-ramenta i sklonosti. Ovaj posao bit Êe izvrπen u potpunosti prijetog vremena. Kada Gospodin doe, oni koji su sveti bit Êe i daljesveti. Oni koji su saËuvali svoje tijelo i duh u svetosti, posveÊe-nju i slavi, tada Êe prijeÊi u besmrtnost. Ali oni koji su nevjerni,neposveÊeni i neËisti, takvi Êe i ostati zauvijek. Nikakvo djelo tadaneÊe biti uËinjeno za njih da otkloni njihove mane i dade im svetikarakter. Onaj koji Ëisti, viπe ne sjedi i ne vrπi svoje djelo oËiπÊe-nja, otklanjanja njihovih grijeha i njihove pokvarenosti. Sve totreba biti uËinjeno u ovo vrijeme kuπnje. Ovaj posao treba bitiizvrπen za nas sada.

Mi prihvaÊamo Boæju istinu razliËitim sposobnostima i kadadoemo pod utjecaj te istine, u nama Êe se izvrπiti djelo koje jepotrebno da nam dade moralnu spremnost za kraljevstvo slave izajednicu s nebeskim anelima. Sada smo u Boæjoj radionici. Mnogiod nas su grubo kamenje iz kamenoloma. Ali kada se oslonimona Boæju istinu, njezin utjecaj Êe djelovati na nas. Ona nas podi-æe i otklanja od nas svako nesavrπenstvo i grijeh bilo koje vrste.Tako se pripremamo da ugledamo Kralja u Njegovoj ljepoti i ko-naËno se ujedinimo s Ëistim, nebeskim anelima u kraljevstvu slave.To djelo treba biti obavljeno za nas ovdje, ovdje se naπe tijelo iduh treba pripremiti za besmrtnost. (2T 355,356)

220

2. kolovoza

Sræ karaktera“Mi se ne hvalimo preko mjere — plodovima tueg truda.Ali se nadamo da Êemo s napretkom vaπe vjere sve viπe iviπe rasti meu vama, veÊ prema veliËini naπega podruË-ja.” (2. KorinÊanima 10,15)

Trebali biste se dræati podalje od Sotoninog zaËaranog pod-ruËja i ne dopustiti svojem umu da zastrani od privræenosti Bo-gu. U Kristu Êete biti sretni i u Njemu moæete steÊi naviku sa-mokontrole. »ak se i vaπe misli moraju podËiniti Boæjoj volji, avaπi osjeÊaji trebaju biti pod kontrolom razuma i vjere. Maπta vamnije dana da joj dopustite da ide svojim putem bez ikakvog po-kuπaja obuzdavanja ili stege. Ako su misli pogreπne, i osjeÊaji Êebiti pogreπni, a misli i osjeÊaji zajedno Ëine karakter. ... Ukolikose prepuπtate svojim dojmovima i dopuπtate mislima da lutaju ulabirintu sumnje i kolebanja, bit Êete meu najnesretnijim smrt-nicima. ...

Draga sestro F., ti imaπ bolesnu maπtu i sramotiπ Boga dopu-πtajuÊi svojim osjeÊajima da imaju potpunu kontrolu nad tvojimrazumom i prosuivanjem. Imaπ Ëvrstu volju, πto uzrokuje da seum opire tijelu izazivajuÊi poremeÊaj cirkulacije i navalu krvi uodreene organe. Ti ærtvujeπ svoje zdravlje svojim osjeÊajima.

Grijeπiπ i ako ne ispraviπ tu pogreπku, neÊeπ zavrπiti samosa svojom uniπtenom sreÊom. Ti Ëiniπ πtetu ne samo sebi, veÊ idrugim Ëlanovima svoje obitelji. ... Dopustila si svojoj maπti daupravlja razumom. Kad ne bi imala moÊ nad svojim osjeÊajima,ovo ne bi bio grijeh, a ovako neÊeπ imati opravdanja πto si sepredala neprijatelju. Tvoja volja treba biti posveÊena i podËinje-na Bogu, umjesto da Mu se protiviπ. ...

»ovjek se nalazi u svijetu tuge, brige i zbunjenosti. Ovdje jepostavljen da bude kuπan i provjeravan kao πto su bili Adam iEva, kako bi mogao razviti ispravan karakter i donijeti harmo-niju umjesto nesklada i zbunjenosti. Ima mnogo toga πto treba-mo uËiniti a od presudnog je znaËenja. ... Ali ima i mnogo toga uËemu moæemo uæivati. Po Kristu smo dovedeni u vezu s Bogom.Njegova milost trajno nas obvezuje; osjeÊajuÊi se nedostojnima Nje-govih darova, trebamo cijeniti i one najmanje. (5T 310,311)

221

3. kolovoza

Karakter i vrijednost duπe“»emu spominjat prozirac, koralje, bolje je steÊi Mudrostno biserje.” (Job 28,18)

Jedino blago koje Êemo ponijeti s ovog svijeta na onaj drugijest karakter oblikovan prema boæanskom obliËju. Oni koji slu-πaju Kristove upute u ovom svijetu, ponijet Êe sa sobom sve bo-æansko obrazovanje u nebeske stanove. A na Nebu Êemo ga na-staviti joπ viπe usavrπavati. ...

Umna sposobnost i nadarenost ne Ëine karakter jer ove oso-bine obiËno posjeduju oni koji su u potpunoj suprotnosti premadobrom karakteru. Karakter ne Ëini ni ugled. Istinski karakterje svojstvo duπe koje se otkriva u ponaπanju.

Dobar karakter je kapital mnogo veÊe vrijednosti od zlataili srebra. Na njega ne utjeËu panika na burzi i padovi. Onogdana kad zemaljska dobra budu zbrisana, on Êe donijeti bogatdobitak. NeporoËnost, Ëvrstina i postojanost kvalitete su koje bisvatko trebao ozbiljno traæiti i njegovati. One daju onome tko ihposjeduje neodoljivu silu — silu koji ga Ëini snaænim da Ëini do-bro, odluËnim da se odupre zlu i jakim da podnese nevolje.

Snaga karaktera sastoji se od dvojega: moÊi volje i moÊi samo-kontrole. Mnogi mladi brkaju snaæne, neukroÊene strasti s Ëvr-stinom karaktera, a istina je da je onaj kime gospodare njegovestrasti slabiÊ. Prava veliËina i plemenitost mjeri se njegovom moÊida svlada svoje osjeÊaje, a ne da moÊ njegovih osjeÊaja svlada ipodËini njega. NajjaËi Ëovjek je onaj koji, iako osjetljiv na nepravdu,obuzdava strasti i opraπta svojim neprijateljima.

Kad bi se kod mladih posjedovanje dobrog karaktera i prija-teljske naravi smatralo jednako vaænim kao i oponaπanje svjetovnemode u oblaËenju i ponaπanju, tamo gdje je danas jedan, vidjelibismo na stotine mladih koji se penju stepenicama aktivnog æivotaspremni da vrπe plemenit utjecaj na druπtvo. (CG 161,162)

222

4. kolovoza

Krist — naπ PomoÊnik i Otkupitelj“Jer kao πto su nepokornoπÊu jednoga Ëovjeka svi postaligreπnici, tako Êe i pokornoπÊu jednoga svi postati praved-nici.” (Rimljanima 5,19)

Nakon πto je Ëovjek pao i nije mogao nadvladati Sotonu svo-jom ljudskom snagom, Krist je doπao iz kraljevskih dvorova naNebu da bi mu pomogao svojom ljudskom i boæanskom snagom.Krist je znao da se Adam u Edenu, sa svim prednostima koje jeuæivao, mogao oduprijeti Sotoninim kuπnjama i pobijediti ga. Onje takoer znao da se izvan Edena, odvojen od Boæje svjetlosti iljubavi nakon pada, Ëovjek neÊe moÊi oduprijeti Sotoninim kuπ-njama svojom vlastitom snagom. Da bi mu donio nadu i spasioga od potpunog uniπtenja, ponizio je sam sebe i uzeo ljudsku narav.Svojom boæanskom i ljudskom silom mogao je doprijeti do Ëovje-ka tamo gdje se nalazio. Priskrbio je Adamovim palim sinovimai kÊerima snagu koju sami nisu imali. Tom snagom u Njegovoime oni mogu nadvladati Sotonine kuπnje. ...

Adam i Eva æivjeli su u Edenu u najpovoljnijim okolnosti-ma. ... Nisu bili pod osudom grijeha. ... Tvorac njihovog postoja-nja bio je njihov uËitelj. Ali oni su podlegli kuπnjama preprede-nog neprijatelja i pali pod njegovu vlast. »etiri tisuÊe godina So-tona je radio protiv Boæje vladavine i dobio snagu i iskustvo izprakse. Pali ljudi nisu imali prednosti kakve je imao Adam uEdenu. Oni su bili odvojeni od Boga Ëetiri tisuÊe godina. Mudro-sti da prepoznaju Sotonine kuπnje i snage da im se odupru bivaloje sve manje dok se nije uËinilo da Sotona pobjedonosno vladaZemljom. Apetit i strasti, ljubav prema svijetu i drski grijesi bilisu veliki korijeni zla od kojih se umnoæila svaka vrsta pokvare-nosti. (1SM 279,280)

Naπi æivoti mogu izgledati zamrπeni, ali ako se povjerimo mu-drom, Velikom Graditelju, On Êe izgraditi uzorak æivota i karak-tera koji Êe biti na njegovu slavu. Taj karakter koji izraæava sla-vu — karakter Kristov — bit Êe primljen u Boæji raj. (DA 331)

Svaki onaj koji vjerom sluπa Boæje zapovijedi, dostiÊi Êe sta-nje bezgreπnosti u kojem je Adam æivio prije svojeg sagreπenja.(ST 23. srpnja 1902.)

223

5. kolovoza

Visoko duhovno stanje je dostiæno“Onomu koji vas moæe oËuvati od pada i postaviti neporoËnei razdragane pred njegovom slavom.” (Juda 24)

Krist je bio posluπan svim zahtjevima Zakona. ... Svojom savr-πenom posluπnoπÊu On je omoguÊio svakom ljudskom biÊu da po-πtuje Boæe zapovijedi. Kada se pokorimo Kristu, srce se ujedinjujes Njegovim srcem, volja se sjedinjuje s Njegovom, um postaje jednos Njegovim, misli se stapaju s Njegovim mislima i mi æivimo Nje-govim æivotom. To znaËi biti odjeven u haljinu Njegove praved-nosti. Pa kad Gospodin pogleda na nas, On ne vidi odjeÊu od smo-kvinog liπÊa, golotinju i izobliËenost izazvanu grijehom, veÊ svojuvlastitu haljinu pravednosti, savrπenu posluπnost Jahvinom za-konu. (FLB 113)

Preko plana otkupljenja Bog je osigurao sredstva za svlada-vanje svake greπne crte i pobjedu nad svakom kuπnjom kolikogod bila snaæna. (1SM 82)

I najjaËa kuπnja nije izgovor za grijeh. Koliko god se velikipritisak obruπio na naπu duπu, prijestup je naπe vlastito djelo.Nije ni u zemaljskoj vlasti ni u vlasti pakla da natjera nekogada sagrijeπi. Volja mora biti pokorena i srce to mora dopustiti,inaËe strast ne moæe nadvladati razum niti pokvarenost pobije-diti pravednost. (ST 15. travnja 1913.)

Ako stanete pod krvlju umrljanu zastavu Kneza Emanuelavjerno obavljajuÊi Njegovu sluæbu, nikada se neÊete morati pre-dati kuπnji jer na vaπoj strani stoji Onaj koji vas moæe saËuvatiod pada. (HC 19)

NeÊemo osjeÊati potrebu da zadræavamo ijednu sklonost pre-ma grijehu. (Efeæanima 2,1-6) ...

Kao sudionici boæanske naravi, odbacit Êemo sve uroene isteËene sklonosti prema zlu i postati æiva sila na dobro. UËeÊistalno od boæanskog uËitelja, uzimajuÊi svakodnevno udjela u Nje-govoj naravi, mi suraujemo s Bogom u svladavanju kuπnji kojenam Sotona stalno podmeÊe. Bog radi, i Ëovjek radi, i na taj na-Ëin Ëovjek postaje jedno s Kristom kao πto je Krist jedno s Ocem.Tako mi sjedimo zajedno s Kristom na nebesima. Um se odmarau miru i sigurnosti u Isusu. (7BC 943)

224

6. kolovoza

Kako dostiÊi visinu krπÊanskesavrπenosti

“Onomu koji, prema snazi πto silu svoju oËituje u nama,moæe uËiniti neograniËeno viπe od onoga πto moæemo mo-liti ili misliti.” (Efeæanima 3,20)

Ako dopustite da Bog bude vaπa snaga, moÊi Êete i u najnepo-voljnijim okolnostima dostiÊi visinu i πirinu krπÊanske savrπeno-sti za koju ste jedva i mislili da ju je moguÊe dostiÊi. Vaπe Êemisli biti uzdignute, imat Êete plemenite æelje, jasno razumijeva-nje istine i ciljeve koji Êe vas uzdignuti iznad svega neËistog.

Vaπe misli i djela moraju biti savrπeni ukoliko æelite dostiÊisavrπenstvo karaktera. Dok ste u kontaktu sa svijetom, trebalibiste paziti da ne oËekujete odobravanje ljudi i ne æivite za nji-hovo miπljenje. ... Razvijajte milosrdnu poniznost i predajte svojebespomoÊne duπe Kristu. ... Usred zbrke i kuπnji svjetovnog mno-πtva, vi moæete savrπenom prijaznoπÊu odræati nezavisnost svojeduπe.

Ako ste u svakodnevnoj zajednici s Bogom, nauËit Êete ljudegledati Boæjim oËima, a osjeÊaj obveze da donesete blagoslov na-paÊenom ËovjeËanstvu naiÊi Êe na dragovoljan odaziv. Vi niste svoji.Vaπ Gospodin polaæe pravo na vaπe najdublje osjeÊaje i na najuz-viπeniju sluæbu u vaπem æivotu. On vas ima pravo uporabiti — ivaπe tijelo i vaπ duh — do najpotpunije mjere vaπih sposobnostisebi na Ëast i slavu. Koji god kriæ se od vas zatraæi da ga pone-sete … to trebate prihvatiti bez gunanja. ...

Mnogi ljudi na svijetu æive bez Boga i nade. Oni su optere-Êeni krivnjom, pokvareni i poniæeni, zarobljeni Sotoninim prije-varama. Ali Krist je i za njih siπao s Neba da ih otkupi. Oni supredmet najnjeænijeg saæaljenja, ljubavi i neumornih napora jersu na rubu propasti. Oni pate od nezadovoljenih æelja, razuzdanihstrasti i osude svoje vlastite savjesti. Oni su jadni u svakom smislute rijeËi zato πto gube oslonac u ovom æivotu i nemaju nade zaæivot koji Êe doÊi.

Vi imate vaæno polje rada i trebali biste biti aktivni i marljiviodazivajuÊi se na Gospodarove pozive s radoπÊu i bezuvjetnom po-sluπnoπÊu. (4T 567,568)

225

7. kolovoza

Savrπenost u domeni ljudske naravi“Dakle: budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebe-ski.” (Matej 5,48)

Naπ Spasitelj je savrπeno poznavao ljudsku narav i On kaæesvakom ljudskom biÊu: “Budite savrπeni kao πto je savrπen Otacvaπ nebeski.” Kao πto je Bog savrπen u svojoj naravi, tako i Ëo-vjek treba biti savrπen u domeni svoje naravi. Oni koji prime Krista,nalaze se meu onima kojima su upuÊene rijeËi pune nade: “Akoji ga primiπe, dade im vlast da budu sinovi Boæji, koji vjerujuu ime njegovo.” Ove nam rijeËi kazuju da trebamo teæiti za sa-vrπenim i najuzviπenijim karakterom, karakterom koji je sliËanboæanskom. Kada netko posjeduje takav karakter, æivot, preda-nost i ËistoÊa vjere pouËan je primjer drugima. (MM 112,113)

Ali oni koji misle da Êe doæivjeti Ëarobnu promjenu karak-tera bez uloæenog napora da nadvladaju grijeh, bit Êe razoËara-ni. Mi nemamo razloga za strah sve dok gledamo na Isusa, nemamorazloga sumnjati da On moæe spasiti sve koji dou Njemu. Me-utim, uvijek postoji opasnost da naπa stara narav iznova prevladai tako neprijatelj pripremi neku zamku Ëime bismo ponovno po-stali njegovi zarobljenici. Svoje spasenje trebamo postiÊi sa stra-hom i drhtanjem jer je Bog taj koji Ëini u nama da æelimo i uËi-nimo kako je Njemu ugodno. Svojim ograniËenim snagama tre-bamo biti sveti u svojoj sferi kao πto je Bog u svojoj. U granicamasvojih sposobnosti trebamo pokazati istinu, ljubav i savrπenstvoboæanskog karaktera. Kao πto vosak prianja za peËat, tako i duπatreba prionuti za Boæji Duh i odraæavati Kristov lik.

Svakodnevno trebamo rasti u duhovnoj krasoti. »esto neÊemouspjeti u svojim naporima da oponaπamo boæanski uzor. »esto Êemose morati pokloniti do Kristovih nogu i plakati zbog svojih nedo-stataka i pogreπaka, ali nemojmo se obeshrabriti. Moramo se molitijoπ usrdnije, vjerovati potpunije i iznova pokuπati s veÊom snagomuzrasti u Gospodnje obliËje. BuduÊi da ne vjerujemo svojim vlastitimsnagama, vjerovat Êemo sili naπeg Otkupitelja i dati slavu Bogukoji je izvor zdravlja naπeg biÊa i naπ Bog. (1SM 336,337)

226

8. kolovoza

»asni u pobudama i djelima“Mjesto toga budite jedan prema drugom prijazni, punimilosra!” (Efeæanima 4,32)

NaËela, pravednost i Ëestitost trebalo bi uvijek njegovati. »e-stitost se neÊe zadræati tamo gdje se ugnijezdilo laskanje. Onese nikad neÊe sloæiti; jedna potjeËe od Baala, a druga je od Boga.Gospodar traæi od svojih slugu da budu Ëasni u pobudama i dje-lima. ... Oni koji izaberu Ëestitost kao svojeg prijatelja, ona Êe seoËitovati u svim njihovim djelima. Mnogima takvi ljudi nisu dra-gi, ali Bogu jesu.

Sotona tako radi da se svugdje nametne. On æeli razdvojitiprave prijatelje. Ima ljudi koji uvijek priËaju, ogovaraju i πire laænosvjedoËanstvo Ëime siju sjeme nejedinstva i izazivaju sukobe. Nebogleda na ovu skupinu kao na Sotonine najefikasnije sluge. AliËovjek koji je povrijeen nalazi se u mnogo manjoj opasnosti odonoga kojemu se laska i veliËa ga se za par naizgled uspjeπnihpokuπaja. Pohvala toboænjih prijatelja opasnija je od ukora.

Svatko tko hvali sebe briπe ugled koji je stekao svojim is-krenim naporima. Istinski plemenit karakter neÊe sagnuti glavui uzeti za zlo laæne optuæbe neprijatelja; svaka tako izgovorenarijeË ne vrijea, buduÊi da osnaæuje ono πto nije mogla sruπiti.Gospodin bi æelio da se Njegov narod Ëvrsto ujedini s Njim, Bogomljubavi i strpljivosti. Svi bi trebali pokazati Kristovu ljubav u svojemæivotu. Neka se nitko ne usudi omalovaæiti ugled ili poloæaj dru-gog. To je samoljublje. ...

Nikada ne govorite s prijezirom o bilo kojem Ëovjeku jer onmoæe biti velik u Gospodnjim oËima, dok oni koji se osjeÊaju veli-kima, pred Bogom mogu biti neznatni zbog pokvarenosti svojegsrca. Naπa jedina sigurnost nalazi se u tome da se spustimo upodnoæje kriæa, ponizimo se i vjerujemo u Boga jer samo On imamoÊ da nas uËini velikima. ...

Sada nam je svima potrebna oπtroumnost i sposobnost. Po-sao svakog Ëovjeka dovoljno je vaæan da bude izveden briæljivo ivjerno. Jedan Ëovjek ne moæe uËiniti posao svih. Svatko ima svo-je odreeno mjesto i posebnu zadaÊu. Svatko bi trebao shvatitida naËin na koji obavlja svoj posao mora izdræati ispit suda. (4T607,608)

227

9. kolovoza

Svladati loπe navike“Sam sebe Ëuvaj Ëista!” (1. Timoteju 5,22)

ZnaËajan dio odgoja tvori znanje o tome πto Ëini ËistoÊu uma,duπe i tijela.

Kada karakteru nedostaje ËistoÊa, kada grijeh postane diokaraktera, to je Ëarobna sila koja je jednaka Ëaπi neke otrovnetekuÊine. Snagu samokontrole i razumno ponaπanje potiskuje prak-sa koja prlja cijelo biÊe. Ukoliko se ove greπne aktivnosti nasta-ve, mozak slabi, postaje bolestan i gubi svoju ravnoteæu. Takviljudi donose nesreÊu sebi i svima onima koji imaju bilo kakvuvezu s njima. ...

Mnogo je lakπe izgraditi loπe navike nego dobre. Loπe navikepobjeuju se s mnogo viπe napora. Pokvarenost srca pripisuje sedobro poznatoj Ëinjenici da je potrebno mnogo manje truda da seobeshrabri mladeæ, pokvare njihovi ideali i poboæan karakter ne-go da se u njihov karakter usadi ustrajnost, ËistoÊa i Ëiste vrlinepravednosti i istine. Popuπtanje sebi, ljubav prema uæicima, mr-ænja, ponositost, oholost, zavist i ljubomora spontano Êe rasti bezopomene i pouke. U naπem sadaπnjem palom stanju dovoljno jeda um i karakter prepustimo njihovim prirodnim sklonostima. Usvijetu prirode ostavite polje neobraeno i uskoro Êe zarasti u korovi trnje; ali ako æelite da rodi dragocjeno æito i raste prekrasnocvijeÊe, morate prionuti na obraivanje i stalan rad.

Sada stavljamo pred vas potrebu stalnog opiranja zlu. »itavoNebo je zainteresirano za muπkarce i æene koje je Bog toliko ci-jenio da je dao svojeg voljenog Sina da umre da ih spasi. Nijed-no drugo biÊe koje je Bog stvorio nije sposobno za takav napredak,takvu plemenitost, takvu Ëast kao Ëovjek. A kad ljudi otupe u svojimpokvarenim strastima i potonu u grijeh, kako ih Bog takve moæegledati! »ovjek ne moæe zamisliti πto moæe biti i πto moæe postati.ZahvaljujuÊi Kristovom milosru, on moæe stalno umno napredo-vati. Ako dopusti da svjetlo istine zasja u njegovom umu i ljubavBoæja se izlije u srce, miloπÊu Krista koji je umro da mu pruæiæivot moæe biti silan Ëovjek — zemaljsko dijete, ali i baπtinik bes-mrtnosti. (IHP 195)

228

10. kolovoza

PosveÊenje cijelog Ëovjeka“Te da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislitei da se obuËete u novoga Ëovjeka, stvorena na sliku Boæjuu istinskoj pravednosti i svetosti.” Efeæanima 4,23.24)

Istina mora posvetiti cijelo biÊe — um, misli, srce i sve snage.Æivotne sile se viπe ne troπe na osjetilna i nedopuπtena zadovolj-stva. »ovjek mora pobijediti sve to ili Êe to pobijediti njega. ...Misli trebaju biti Ëiste. Koliko muπkaraca i æena ne shvaÊa dasve πto Ëine sa svojim tijelom utjeËe na snagu i ËistoÊu uma isrca.

Pravi krπÊanin stjeËe iskustvo koje donosi svetost. On je bezijedne mrlje i osjeÊaja krivnje na svojoj savjesti ili bilo kakvogtraga izopaËenosti duπe. Duh Boæjeg zakona s naËelima koja ogra-niËavaju, utkan je u sam njegov æivot. Svetost istine prosvjetljujenjegovo razumijevanje i svijest. Æar savrπene ljubavi prema Otku-pitelju razgoni otrovno ozraËje koje je odvajalo njegovu duπu odBoga. Boæja volja koja je sada postala i njegova uzdiæe ga, Ëisti,oplemenjuje i posveÊuje. Njegovo lice odraæava nebesko svjetlo.Tijelo mu postaje prikladan hram Svetog Duha. Svetost krasi njegovkarakter. Bog moæe s njim odræavati tijesnu vezu jer je i duπomi tijelom u potpunom skladu s Bogom. ...

Bog æeli da shvatimo da On ima pravo na um, duπu, tijelo iduh — nad svim πto posjedujemo. Mi smo Njegovi po stvaranju iotkupljenju. Kao naπ Stvoritelj, On æeli da Mu sluæimo u potpu-noj odanosti. Kao Spasitelj, On ima pravo na naπu ljubav, takvuljubav koja se ni s Ëim ne moæe usporeivati. Ovog Njegovog pravatrebamo biti svjesni u svakom trenutku svojeg æivota. ... Naπetijelo, duπa i æivot pripada Njemu ne samo zato πto je to Njegovbesplatni dar, veÊ zato πto nas obasipa svojim blagoslovima i dajenam snage da iskoristimo pruæene prednosti. ... On kaæe: “A kojiga primiπe dade im vlast da budu sinovi Boæji, koji vjeruju u imenjegovo.” ...

Oni koji su doista djeca Boæja predstavljat Êe Krista svojimkarakterom. Njihova Êe djela odisati njeænoπÊu, suosjeÊanjem, lju-bavlju i ËistoÊom Sina Boæjeg. I πto se duh, duπa i tijelo potpu-nije pokore Duhu Svetom, to Êe miomiris naπeg prinosa biti ugodnijiGospodinu. (7BC 909)

229

11. kolovoza

U skladu sa Zakonom“PouËi me da se tvoga dræim Zakona, i Ëuvat Êu ga svimsrcem.” (Psalam 119,34)

Novoroeno srce dovedeno je u sklad s Bogom kao i s Njegovimzakonom. Kada se u greπniku dogodi snaæna promjena, on pre-lazi iz smrti u æivot, iz grijeha u svetost, iz prijestupa i pobuneu posluπnost i vjernost. ...

Pogreπne teorije o posveÊenju ... koje se javljaju zbog nemaraili odbacivanja boæanskog Zakona, imaju istaknuto mjesto u vjer-skim pokretima danaπnjice. Ove teorije su i laæne u pitanju dok-trine i opasne u praksi; zbog Ëinjenice da se na njih, uopÊeno go-voreÊi, gleda blagonaklono, dvostruko je vaæno da svi imaju jasnorazumijevanje o tome πto Sveto pismo govori o ovom pitanju.

Pravo posveÊenje je biblijska doktrina. Apostol Pavao, u svojempismu solunskoj crkvi, izjavljuje: “Ovo je, naime, volja Boæja: vaπeposveÊenje”, i moli: “A sam Bog, izvor mira, neka vas potpunoposveti!” (1. Solunjanima 4,3; 5,22). Biblija jasno nauËava πto znaËiposveÊenje i kako se ono postiæe. Spasitelj se molio za svoje uËenike:“Posveti ih istinom; tvoja je rijeË istina. Ja sebe samog posveÊu-jem za njih da i oni budu posveÊeni istinom.” (Ivan 17,17.19) IPavao nauËava da vjernici trebaju biti “posveÊeni Duhom Svetim”(Rimljanima 15,16). Koja je zadaÊa Svetog Duha? Isus je rekaosvojim uËenicima: “A kada doe on, Duh Istine, uvest Êe vas usvu Istinu.” (Ivan 16,13) Psalmist kaæe: “Zakon je tvoj istina.”Ljudima su preko Boæje rijeËi i Njegova Duha objavljena velikanaËela pravednosti utkana u Njegov Zakon. BuduÊi da je Boæjizakon “svet, pravedan i dobar”, prijepis boæanskog savrπenstva,slijedi da Êe karakter, oblikovan posluπnoπÊu tom Zakonu, biti svet.Krist je savrπen primjer takvog karaktera. On kaæe: “Ja sam vrπiozapovijedi svojega Oca.” “Ja uvijek Ëinim πto je njemu ugodno.”(Ivan 15,10; 8,29) Kristovi sljedbenici trebaju biti nalik na Njega— Boæjom miloπÊu oblikovati karakter u skladu s naËelima Njegovogsvetog Zakona. To je biblijsko posveÊenje.

Ovo djelo moæe biti dovrπeno jedino vjerom u Krista i silomDuha koji prebiva u Bogu. (RB 13,14)

230

12. kolovoza

Laæno posveÊenje“Tko god tvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπi njegovih zapovije-di, laæac je, i u njemu nema istine. Ali tko god vrπi nje-govu rijeË, uistinu, u tome je do savrπenstva doπla ljubavBoæja. Po tome znamo da smo u njemu.” (1. Ivanova 2,4.5)

PosveÊenje koje danas zauzima istaknuto mjesto u vjerskomsvijetu nosi sa sobom duh samouzdizanja i preziranja Boæjeg za-kona, πto je strano biblijskoj vjeri. Njegovi zagovornici nauËavajuda je posveÊenje trenutaËno djelo pri Ëemu se samo vjerom po-stiæe savrπena svetost. “Samo vjeruj,” kaæu oni, “i bit Êeπ blago-slovljen.” Nikakav daljnji napor od strane primatelja nije potre-ban. Istodobno oni poriËu autoritet Boæjeg zakona, naglaπavajuÊida su osloboeni obveze dræanja zapovijedi. No mogu li ljudi bitisveti i u skladu s Boæjom voljom i karakterom ako se ne usklades naËelima koja su izraz Njegove naravi i volje? ...

Æelja za lakom religijom koja ne zahtijeva borbu, samoodri-canje i odbacivanje besmislica ovoga svijeta, uËinila je doktrinuo vjeri i samo vjeri popularnom, ali πto kaæe Boæja rijeË? ApostolJakov govori: “©to koristi, braÊo moja, ako tko rekne da ima vjeru,a djela nema? Zar ga vjera moæe spasiti? … Æeliπ vidjeti, o lu-aËe, da je vjera bez djela beskorisna?”

Boæja rijeË svjedoËi protiv ove doktrine o vjeri bez djela kaovelikoj zamki. Nije vjera ta koja tvrdi da se zasluge Neba mogupostiÊi bez ispunjavanja uvjeta na temelju kojih se milost daje;to je pretpostavka. Prava vjera utemeljena je na obeÊanjima i od-redbama Svetog pisma.

Neka se nitko ne zavarava misleÊi da moæe postati svet doknamjerno krπi neke od Boæjih zahtjeva. UËinjeni grijeh uπutkavaglas Svetoga Duha i odvaja duπu od Boga ... “Tko god tvrdi: ‘Po-znajem ga’, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i u njemu nemaistine. Ali tko god vrπi njegovu rijeË, uistinu, u tome je do savr-πenstva doπla ljubav Boæja. Po tome znamo da smo u njemu.” (1.Ivanova 2,4.5) (RB 15—17)

231

13. kolovoza

Dojmovi, osjeÊaji i narkotici“Po tvojim naredbama postajem razuman, stoga mrzim sveputove laæne.” (Psalam 119,104)

Ima mnogo nemirnih duhova koji se ne æele pokoriti stezi,organizaciji i redu. Oni misle da Êe njihova sloboda biti uskraÊe-na ako stave na stranu svoje prosuivanje i pokore se prosuivanjuljudi s iskustvom. Boæje djelo neÊe napredovati sve dok se takvine odluËe pokoriti redu i odbace lakomislen, neuredan duh fana-tizma sa svojih sastanaka.

Dojmovi i osjeÊaji nisu pouzdan dokaz da nekoga vodi Go-spodin. Sotona Êe, ako se na njega ne sumnja, davati osjeÊaje idojmove. To nisu sigurni vodiËi. Svi bi se trebali u potpunosti upo-znati s dokazima svoje vjere i prouËavati o tome kako mogu uljep-πati svoj poziv i donijeti plodove na slavu Bogu. ...

Neko vrijeme, on [pacijent u sanatoriju u Battle Creeku] jemislio da dobiva novo svjetlo. Bio je jako bolestan i trebao je us-koro umrijeti. ... Oni kojima je iznio svoje vienje sluπali su ganestrpljivo, a neki su misli da je nadahnut. ... Mnogima je izgle-dalo da je njegovo razmiπljanje bez ikakve mane. Govorili su osilnim poticajima koje su Ëuli u njegovoj bolesniËkoj sobi. Najljepπiprizori proπli su pred njim. Meutim, koji je bio izvor njegovognadahnuÊa? Bio je to morfij koji je dobivao da bi mu bili olakπa-ni bolovi.

U mnogim toboænjim lijekovima nalaze se otrovi koji stva-raju navike i apetite koji uniπtavaju i duπu i tijelo. Mnogi od nad-rilijekova koji se zovu patentirani lijekovi, pa Ëak i neki lijekovikoje prepisuju lijeËnici, djeluju tako da stvaraju podlogu za ovis-nost o piÊu, opiju i morfiju, tim straπnim prokletstvima za Ëovje-Ëanstvo. (MH 127)

Ako blagoslov one koji tvrde da su posveÊeni i da su ga do-bili navede da se oslanjaju na neki posebni osjeÊaj, a oni izjaveda nema potrebe za istraæivanjem svetog pisma jer im je objavljenaBoæja volja, tada je navodni blagoslov zapravo prijevara jer onnavodi one koji ga posjeduju da prosuuju na temelju svojih ne-posveÊenih emocija i maπte i da zatvore svoje uπi pred Boæjimglasom u Njegovoj rijeËi. (RB 55)

232

14. kolovoza

Bubnjevi, ples i buka“Ali sve neka bude pristojno i uredno!” (1. KorinÊanima14,40)

Ono πto ste mi opisali ... Gospodin mi je pokazao da Êe sedogaati i neposredno prije kraja vremena milosti. Svakovrsnapretjerivanja doÊi Êe do izraæaja. Bit Êe galame, udaranja u bub-njeve, bit Êe glazbe i plesa. OsjeÊaji razumnih ljudi bit Êe tolikoporemeÊeni da neÊe biti u stanju donositi pravilne odluke. Ovose naziva pokretom koji vodi Sveti Duh.

Sveti Duh se nikada ne objavljuje takvim metodama — lu-dom bukom. Ovo je Sotonin izum da prikrije svoje dobro smiπ-ljene metode kojima æeli uËiniti da Ëista, iskrena istina za ovovrijeme koja uzdiæe, oplemenjuje i posveÊuje nema efekta. ... Lu-da buka potresa osjetila i izopaËuje ono πto bi moglo biti nablagoslov kada bi se pravilno uporabilo. Utjecaji sotonskih silamijeπaju se s galamom i bukom i pretvaraju u karneval, i sve seto naziva djelovanjem Svetoga Duha. ... Sudjelovanje u takvomnavodnom buenju navodi ljude da se prepuste vjetru i valovima.Oni ne mogu reÊi πto su prije znali vezano za biblijska naËela.

Ovakvu vrstu bogosluæja ne bi trebalo odobravati. Ista vrstautjecaja uvukla se nakon 1844. godine. Vidjeli su se isti prizori.Ljudi su bili ushiÊeni i radili sa silom za koju su mislili da je odBoga. ...

Muπkarci i æene koji su mislili da ih vodi Sveti Duh odræa-vali su sastanke goli. Govorili su o svetom tijelu. PriËali su dasu izvan domaπaja sile kuπnje. Pjevali su, vikali i buËili na svemoguÊe naËine. ... Sotona je bio njihov pokretaË, a rezultat je bioblud. Ono πto je vezano za Boga osramoÊeno je. Ljudi su istinu,svetu istinu oborili u prah. ...

Nosila sam svoje svjedoËanstvo objavljujuÊi da su ovi fana-tiËni pokreti, ova buka i galama nadahnuti sotonskim duhom kojije Ëinio Ëuda ne bi li prevario ako je moguÊe i izabrane.

Mi trebamo bdjeti i odræavati blisku zajednicu s Kristom dane bismo bili prevareni. Gospodin æeli da u Njegovoj sluæbi vla-daju red i disciplina, a ne uzbuenje i zbrka. (RB 50—52)

233

15. kolovoza

Nema mjesta hvalisanju“Rekoh: ‘Jao meni, propadoh, jer Ëovjek sam neËistih usa-na, u narodu neËistih usana prebivam, a oËi mi vidjeπeKralja, Jahvu nad Vojskama!’” (Izaija 6,5)

Oni koji su doæivjeli biblijsko posveÊenje pokazat Êe duhponiznosti. Poput Mojsija, oni vide svu veliËinu svetosti kao i svojuvlastitu nedostojnost u usporedbi s ËistoÊom i uzviπenom savrπe-noπÊu BeskonaËnog.

Prorok Daniel bio je primjer istinskog posveÊenja. Njegov dugiæivot bio je ispunjen uzviπenom sluæbom za svojega Gospodara.On je bio “miljenik” (Daniel 10,11) Neba. Ipak, umjesto da sebenaziva Ëistim i svetim, ovaj poπtovanja vrijedan prorok poistovjetiose s doista greπnim Izraelom dok je molio Boga u ime svojeg na-roda: “Prikloni uho svoje i sluπaj … jer mi te ne molimo zbogsvoje pravednosti, veÊ zbog velikih smilovanja tvojih. … Mi sagri-jeπismo, mi zlo uËinismo.” On izjavljuje: “Ja sam joπ govorio, mo-leÊi se i priznavajuÊi grijehe svoje i grijehe svog naroda Izraela.…” (Daniel 9,18.15.20)

Kada je Job Ëuo Gospodnji glas iz vihora, uzviknuo je: “SverijeËi svoje zato ja poriËem i kajem se u prahu i pepelu.” (Job42,6) Kada je Izaija vidio Gospodnju slavu i Ëuo kerubine kakokliËu: “Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama”, uzviknuo je: “Jaomeni, propadoh, jer Ëovjek sam neËistih usana!” (Izaija 6,3.5) Pavao,nakon πto je bio odnesen na treÊe nebo i Ëuo stvari koje Ëovjekne moæe izgovoriti, govori o sebi kao “najmanjemu od najmanje-ga” (2. KorinÊanima 12,2-4; Efeæanima 3,8). Voljeni Ivan koji senaslanjao na Kristove grudi i gledao Njegovu slavu, pao je prednoge anela kao mrtav (Otkrivenje 1,17).

Nema samouzviπenja niti hvalisavih izjava o slobodi od gri-jeha kod onih koji hodaju u sjenci kriæa s Golgote. Oni osjeÊajuda je njihov grijeh prouzrokovao agoniju Boæjeg Sina slamajuÊiNjegovo srce i ova misao Êe ih voditi do samoponiæenja. Oni kojiæive sasvim blizu Krista vide u najjasnijem svjetlu slabosti i gre-πnost ËovjeËanstva i njihova je jedina nada samo u raspetom iuskrslom Spasitelju. (RB 14,15)

234

16. kolovoza

Spasenje iz dana u dan“Dakle, tko misli da stoji neka se Ëuva da ne padne!” (1.KorinÊanima 10,12)

Petrov pad nije bio trenutaËan, veÊ postupan. Samopuzda-nje ga je dovelo do uvjerenja da je spaπen i korak po korak sila-zio je sve niæe sve dok se nije odrekao svojega Gospodina. S ovestrane neba nikada ne moæemo biti sigurni u sebe ili svoje osje-Êaje niti da smo sigurni od kuπnji. One koji prihvate Spasitelja,koliko god njihovo obraÊenje bilo iskreno, nikada ne bi trebalouËiti da govore ili osjeÊaju da su spaπeni. To je pogreπno. Svakogbi trebalo uËiti da njeguje nadu i vjeru, ali Ëak i kad se predamoKristu i znamo da nas On prihvaÊa, mi nismo izvan dometa kuπnji.... Samo onaj tko izdræi kuπnju dobit Êe krunu æivota (Jakov 1,12).

Oni koji prihvaÊaju Krista i u svojoj prvoj ljubavi kaæu: “Jasam spaπen”, nalaze se u opasnosti da vjeruju u sebe. ... RijeËiiz 1. KorinÊanima 10,12 savjetuju nas: “Tko misli da stoji, nekase Ëuva da ne padne!” Naπa jedina sigurnost je u stalnom nepo-vjerenju u sebe i u ovisnosti o Kristu.

Ima mnogo onih koji propovijedaju Krista, ali koji nikada nisupostali zreli krπÊani. Oni priznaju da je Ëovjek pao, da su nje-gove sposobnosti oslabljene i da nije spreman za moralna dosti-gnuÊa, meutim, kaæu da je Krist ponio sav teret, svu patnju isamoodricanje i da Mu æele prepustiti da ga i dalje nosi. Govoreda oni ne trebaju Ëiniti niπta osim da vjeruju; ali Krist je rekao:“Ako, dakle, tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËe samog sebe,neka uzme svoj kriæ i neka me slijedi!” (Matej 16,24) ...

Nikada si ne smijemo dopustiti stanje samozadovoljstva iopuπtenosti ili da prestanemo napredovati govoreÊi: “Spaπen sam.”Kada se bavimo ovom miπlju, prestaju postojati razlozi za bdje-nje, molitvu i ozbiljno nastojanje da se doe do viπih dostignuÊa.Nijedan posveÊeni jezik neÊe izgovoriti ove rijeËi sve dok Kristne doe i mi uemo kroz vrata u Boæji grad. Tada Êemo, uz najveÊepoËasti, moÊi odati slavu Bogu i Janjetu za vjeËno spasenje. (RB42,43)

235

17. kolovoza

ZnaËenje obraÊenja“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor, staro je nesta-lo, novo je, evo, nastalo.” (2. KorinÊanima 5,17)

Stara narav, roena od krvi i volje tijela, ne moæe baπtinitikraljevstvo Boæje. Stari putovi, naslijeene sklonosti i prijaπnjenavike moraju se odbaciti jer se milost Boæja ne stjeËe naslije-em. Novoroenje se odraæava u novim pobudama, novom ukusui novim sklonostima. Oni koji su preporoeni Svetim Duhom unov æivot, postaju dionici boæanske naravi, i u svim svojim navi-kama i praksi pruæaju oËevidne dokaze o svojoj æivoj povezanostis Kristom. Ako oni koji tvrde da su krπÊani zadræe sve svoje ma-ne i sklonosti, po Ëemu se onda razlikuju od svijeta? Oni istinunisu prihvatili kao neπto πto posveÊuje i oplemenjuje duπu. Oninisu nanovo roeni. ...

Pravo obraÊenje mijenja uroene i steËene sklonosti k zlu.Boæja vjera je kao Ëvrsta tkanina koja se sastoji od bezbroj vje-πto isprepletenih niti. Samo mudrost koja dolazi od Boga Ëini ovutvorevinu tako kompletnom. Ima mnogo vrsta tkanina koje na prvipogled izgledaju jako fine, ali ne mogu izdræati ispit. Prilikompranja pokaæe se da su njihove boje nepostojane. Na ljetnoj tem-peraturi one blijede i gube svoj izgled. Takve tkanine ne moguizdræati grubo rukovanje.

Tako je i s vjerom mnogih. Kad osnova i potka karaktera nemogu izdræati ispit kuπnje, materijal od kojeg su naËinjeni poka-æe se bezvrijednim. Napori da se na staru tkaninu stave novezakrpe bit Êe neuspjeπni, jer se stara izlizana tkanina kida odnove ËineÊi rupu joπ veÊom nego πto je bila. Krpanje neÊe pomo-Êi. Jedini naËin je da se staro sve zajedno odbaci i zamijeni pot-puno novim.

Kristov plan je jedini siguran. On izjavljuje: “Evo sve Ëinimnovo.” “Ako je tko u Kristu, on je novi stvor.” ... Krpana vjeranema pred Bogom ni najmanje vrijednosti. On traæi cijelo srce.(6BC 1101)

Isus je dao svoj æivot ... za nas. Pa zar mi neÊemo dati Nje-mu svoje najbolje osjeÊaje, najsvetije æelje, najpotpuniju sluæbu?(IHP 350)

236

18. kolovoza

PosveÊenje predvieno za one kojisvetkuju subotu

“Sjeti se da svetkujeπ dan subotni. ... A sedmoga je danasubota, poËinak posveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nika-kva posla nemoj raditi.” (Izlazak 20,8-10)

Bog je objavio u svojoj RijeËi da je sedmi dan znak izmeuNjega i Njegovog izabranog naroda — znak njegove odanosti. ...

Sedmi dan je Boæji izabrani dan. Bog nije ostavio da ovopitanje preinaËe sveÊenici ili vladari. Ono je odviπe znaËajno dabi bilo prepuπteno ljudskom sudu. Bog je vidio da Êe ljudi traæitisvoju vlastitu korist i udobnost i izabrati dan koji Êe najviπeodgovarati njihovim æeljama, dan koji neÊe nositi boæanski auto-ritet te je jasno izjavio da je sedmi dan subota Gospodnja.

Svaki Ëovjek na svijetu koji je Bog stvorio nalazi se pod za-konima Njegove vladavine. Bog je stavio subotu u srediπte Deka-loga i uËinio je mjerilom posluπnosti. Preko nje moæemo uËiti oNjegovoj moÊi koja se oËituje u Njegovim djelima i objavljena jeu Njegovoj rijeËi. ...

Ljudi se nisu mogli postaviti u oËitiju oporbu u odnosu naBoæje djelo i Njegov Zakon nego time πto su poduprli dan za kojinema nijednog dokaza da je svet i objavili da Boga treba slavitiu taj dan. Oni koji su promijenili Zakon zamjenjivanjem sveteBoæje subote laænom subotom i koji su nametnuli svetkovanje ovelaæne subote, uzdigli su sebe iznad Boga i veliËaju laæno umjestopravoga.

Oni koji odbacuju Boæji sveti dan odmora zbog laæne subote,ti navodni krπÊani govore o posveÊenju. Ali Bog izjavljuje da OnposveÊuje samo one koji odaju Ëast jedino Njemu time πto poπtu-ju Njegove zapovijedi. PosveÊenje o kojem govore oni koji i daljeuporno grijeπe laæno je posveÊenje. Tako je svijet, kad je u pita-nju vjera, prevaren od strane Boæjeg i ljudskog neprijatelja. ...

Ljudi tragaju za novim otkriÊima. Uzeli su obiËan dan kojiBog nije posvetio niti ga blagoslovio. Proglasili su ga svetim danom,ali to nije nikakav dokaz posveÊenja. Oni vrijeaju Boga prihva-ÊajuÊi ljudske ustanove i pokazujuÊi svijetu kao krπÊansku subo-tu dan za koji ne postoji “Tako reËe Gospodin”. (ST 31. oæujka1898.)

237

19. kolovoza

»ujte vijest uzbune“Misli na nj na svim svojim putovima, i on Êe ispraviti tvojestaze.” (Izreke 3,6)

Na svim svojim putovima trebali bismo priznati Boga i OnÊe upravljati naπim stazama. Trebali bismo se pozivati na Njego-vu rijeË poniznih srca, traæiti Njegov savjet i odreÊi se svoje vo-lje da bismo Ëinili Njegovu. Mi ne moæemo niπta uËiniti bez Bo-ga.

Imamo najveÊi razlog da slavimo pravu subotu i stanemo unjezinu obranu jer je to znak koji odvaja Boæji narod od svijeta.Zapovijedi koju je svijet uËinio nevaæeÊom Boæji narod Êe upravozbog ovog razloga dati najveÊu Ëast. To Êe biti onda kad nevjer-nici odbace s prijezirom Boæju rijeË, a budu pozvani vjerni Ka-lebi. Tada Êe oni stajati Ëvrsto na mjestu svoje duænosti bez pa-rade i bez odstupanja zbog prijekora. Nevjerni uhode stajali suspremni da uniπte Kaleba. On je vidio kamenje u rukama onihkoji su donijeli laæni izvjeπtaj, ali ga to nije zaplaπilo; on je imaoporuku i æelio ju je prenijeti. Isti duh Êe pokazati i oni koji suvjerni Bogu.

Psalmist kaæe: “Oskvrnuπe Zakon tvoj. Stoga ljubim zapovi-jedi tvoje viπe no zlato, zlato æeæeno.” (Psalam 119,126.127) Kadase ljudi pribliæe Isusu, kada Krist prebiva vjerom u njihovim sr-cima, njihova ljubav prema Boæjim zapovijedima sve snaænije rasteu odnosu na prijezir koji svijet gomila prema Njegovim svetimpropisima. U ovo vrijeme prava subota mora biti objavljena svi-jetu perom i glasom. BuduÊi da se Ëetvrta zapovijed i oni koji jesvetkuju odbacuje i prezire, vjerni osjeÊaju da je vrijeme da nekriju svoju vjeru, veÊ da uzdignu Jahvin zakon, razviju zastavuna kojoj je ispisana poruka treÊeg anela, Boæje zapovijedi i Isu-sovo svjedoËanstvo.

Neka oni koji imaju istinu kakva je u Isusu ne odobravaju,Ëak ni svojom πutnjom, djelovanje tajne bezakonja. Neka nikadne prestanu objavljivati uzbunu. ... Istina ne smije biti skrivana,odbacivana ili zamaskirana, veÊ je treba potpuno priznati i hra-bro objavljivati. (2SM 369,370)

238

20. kolovoza

Pravi znak istine“ReËe mu: ‘Proi gradom Jeruzalemom i znakom tau obi-ljeæi Ëela sviju koji tuguju i plaËu zbog gnusoba πto se unjemu Ëine!’” (Ezekiel 9,4)

Obratite pozornost da oni koji primaju peËat istine silomSvetoga Duha, a ovo djelo zapeËaÊivanja ovdje je prikazano sli-kom Ëovjeka odjevenog u lan, jesu oni “koji tuguju i plaËu zboggnusoba πto se Ëine” u Crkvi. (3T 267)

Oni koji ne osjeÊaju æalost zbog svojega duhovnog pada nitituæe nad grijesima drugih, ostat Êe bez Boæjeg peËata. ...

NeÊe svi koji tvrde da svetkuju subotu biti zapeËaÊeni. »aki meu onima koji uËe druge istinu ima mnogo onih koji neÊeprimiti Boæji peËat na svoje Ëelo. Oni su imali svjetlo istine, zna-li su volju svojega Gospodara, razumjeli su svaku toËku naπe vjere,ali nisu imali odgovarajuÊa djela. ...

Nitko od nas neÊe primiti Boæji peËat dok god se u njego-vom karakteru nalazi jedna mrlja ili nedostatak. Na nama je daotklonimo nedostatke svojeg karaktera, da oËistimo hram duπeod svake neËistoÊe. Tek tada Êe se izliti na nas kasna kiπa kaoπto se rana kiπa izlila na uËenike. ...

©to vi Ëinite, braÊo, u ovo vrijeme pripreme? Oni koji sesjedinjuju sa svijetom postaju sliËni njemu i spremaju se da pri-me æig Zvijeri. Oni koji se ne uzdaju u sebe, koji su ponizni predBogom i Ëiste svoju duπu pokoravajuÊi se istini, postaju sliËni Nebui spremaju se da prime Boæji peËat na svoje Ëelo. Kad izie za-povijed i peËat bude utisnut, njihov karakter ostat Êe Ëist i neo-kaljan za svu vjeËnost.

Sada je vrijeme za pripremu. Boæji peËat neÊe nikad bitistavljen na Ëelo greπnih muπkaraca i æena. On neÊe nikad bitistavljen na Ëelo Ëastoljubivih muπkaraca i æena koji vole svijet.On neÊe nikad biti stavljen na Ëela muπkaraca i æena laænog je-zika i dvoliËnog srca. Svi koji prime peËat moraju biti bez manepred Bogom — kandidati za Nebo. (5T 211,213—216)

239

21. kolovoza

Tko prima peËat?“U njihovim se ustima ne nae laæ; oni su bez mane.” (Ot-krivenje 14,5)

Samo oni koji prime peËat æivoga Boga imat Êe ulaznicu skojom Êe moÊi proÊi kroz vrata Svetoga Grada. ...

PeËat æivoga Boga bit Êe stavljen samo na Ëela onih koji supo karakteru sliËni Kristu.

Kao πto na peËatnom vosku ostaje otisak peËata, tako se i uduπu utiskuje Boæji Duh i zadræava na sebi Kristov lik.

Mnogi neÊe primiti peËat Boæji zato πto ne dræe Zapovijedi ine donose rod pravde.

Velik broj takozvanih krπÊana doæivjet Êe gorko razoËaranjena dan Boæjeg suda jer neÊe imati peËat Boga æivoga na svojimËelima. Svojom mlakoπÊu i poloviËnoπÊu u vjeri oni obeπËaπÊujuBoga daleko viπe nego otvoreni nevjernici. Oni pipaju po mraku,dok bi mogli hodati kao u podne po blistavom svjetlu Boæje rijeËipod vodstvom Onoga koji nikada ne grijeπi. ...

Oni koje Êe Janje voditi na izvore æive vode i s Ëijih Êe oËijusam Bog otrti svaku suzu, bit Êe samo oni koji sada crpe spozna-ju i znanje iz objave zapisane u Bibliji, Boæjoj rijeËi. ...

Nijedno ljudsko biÊe ne treba nam biti uzor. Nema ljudskogbiÊa dovoljno mudrog da bi bilo naπe mjerilo. Mi trebamo gledatina Krista koji je, uzevπi na sebe ljudsku narav, ostao savrπen upravdi i svetosti. On je zaËetnik i zavrπitelj naπe vjere. On namje ostavio savrπeni primjer. Njegov æivot je mjerilo koje trebamodostiÊi. Njegov karakter je naπ uzor. Odvratimo stoga svoje misliod zbunjenosti i teπkoÊa svakidaπnjeg æivota i usmjerimo ih naNjega da bismo se, promatrajuÊi Ga, mogli preobraziti u NjegovoobliËje. S tim se ciljem trebamo na Njega ugledati. Sa sigurnoπ-Êu se moæemo u svemu ugledati na Krista, jer je On izvor svakemudrosti. I dok tako promatramo Krista i mislimo o Njemu, Onse nastanjuje u nama kao nada slave.

Borimo se i trudimo svim silama koje nam je Bog podarioda se naemo meu sto Ëetrdeset Ëetiri tisuÊe. (7BC 970)

240

22. kolovoza

Vrijeme zapeËaÊenja se pribliæava“Dok je dan, meni treba Ëiniti djela onoga koji me posla.Dolazi noÊ, kad nitko ne moæe raditi.” (Ivan 9,4)

Vrijeme zapeËaÊenja je vrlo kratko i uskoro Êe se zavrπiti.Sada je vrijeme, dok Ëetiri anela joπ dræe vjetrove, da svoj po-ziv i izbor utvrdimo. (EW 58)

U duhu sam bila prenesena u vrijeme kad Êe se objavljiva-nje vijesti treÊeg anela privoditi kraju. Na vjernima je poËivalaBoæja sila. Oni su zavrπili svoje djelo i bili spremni za Ëas kuπ-nje.

Oni su primili kasnu kiπu ili osvjeæenje od lica Gospodnjeg iæivo svjedoËanstvo ponovno oæivljava. Posljednja velika opomenasvugdje je odjeknula i to je raspalilo bijes stanovnika Zemlje kojinisu bili voljni tu vijest prihvatiti.

Vidjela sam anele kako æurno odlaze i ponovno se vraÊajuna Nebo. Jedan aneo “sa spravom pisarskom uz bedro” vraÊase sa Zemlje i obavjeπtava Isusa da je njegovo djelo dovrπeno ida su sveti izbrojeni i zapeËaÊeni. Zatim sam vidjela Isusa ... kakospuπta kadionicu. Podigao je svoje ruke i snaænim glasom uzvik-nuo: “Svrπi se!” (EW 279)

Vidjela sam takoer da mnogi ne shvaÊaju kakvi moraju bitida bi u vrijeme nevolje, kad Veliki sveÊenik viπe ne bude u Sve-tiπtu, mogli opstati pred Bogom. U onima koji Êe primiti peËatBoga æivoga i u vrijeme nevolje biti zaπtiÊeni, mora se potpunoogledati Isusov lik.

Vidjela sam da mnogi zanemaruju toliko potrebnu pripremumisleÊi da Êe ih “osvjeæenje” ili “kasna kiπa” osposobiti da opsta-nu u dan Gospodnji i da æive u Njegovoj prisutnosti. O, kolikonjih sam vidjela u vrijeme nevolje bez Boæje zaπtite! (EW 71)

Kada Isus napusti Svetiπte, tada Êe oni koji se zateknu svetii pravedni i dalje ostati sveti i pravedni. Svi njihovi grijesi bitÊe izbrisani, a oni zapeËaÊeni peËatom æivoga Boga. Meutim, ne-pravedni i pogani zauvijek Êe ostati takvi jer viπe neÊe biti Sve-Êenika koji bi njihove ærtve, priznanja i molitve prinio OËevomprijestolju. Stoga ono πto treba uËiniti da bi duπe bile spaπene odbure srdæbe koja nailazi, mora biti uËinjeno prije nego πto Isusnapusti Svetinju nad svetinjama nebeskog Svetiπta. (EW 48)

241

23. kolovoza

Aneli mogu Ëitati Boæji znak“Zatim opazih jednoga drugog anela gdje uzlazi od isto-ka, noseÊi peËat æivoga Boga, i poËe vikati jakim glasomËetirma anelima kojima je bilo dopuπteno da opustoπezemlju i more: ‘Ne pustoπite ni zemlje, ni mora, ni stabala,dok ne zabiljeæimo peËat sluge naπega Boga na njihovimËelima!” (Otkrivenje 7,2.3)

»itav svijet se nalazi u stanju uznemirenosti. Narodi su raz-jareni i vrπe se velike pripreme za rat. Stvaraju se meunarodnezavjere i ustaje narod na narod i kraljevstvo na kraljevstvo. Velikidan Boæjeg suda naglo se pribliæava. Ali iako narodi svijeta okup-ljaju svoje snage za rat i krvoproliÊe, zapovijed dana anelimada zadræavaju Ëetiri vjetra dok sluge Boæje ne budu zapeËaÊenina svojim Ëelima, joπ je na snazi. (7BC 968)

»etiri vjetra se zadræavaju sve dok Boæji sluge ne budu za-peËaÊeni na svojim Ëelima. Tada Êe sile ovoga svijeta svrstati svojevojske za posljednju veliku bitku. Kako bismo briæljivo trebali ko-ristiti ovo malo preostalog vremena kuπnje! (7BC 968)

Um koji popuπta svojim mislima treba se promijeniti. … Mislimoraju biti usredotoËene na Boga. Sada je vrijeme da se uloæenajozbiljniji napori da bi se svladale prirodne sklonosti tjelesnogsrca. (FLB 336)

Neposredno prije nego πto Êemo uÊi u vrijeme nevolje, sviprimamo peËat æivoga Boga. Tada sam vidjela Ëetiri anela kakoprestaju zadræavati Ëetiri vjetra. Vidjela sam glad, epidemije i maË;narodi su ustali na narode i cijeli svijet je bio u pomutnji. (7BC968)

©to je peËat æivoga Boga koji se stavlja na Ëela Njegovog na-roda? To je znak, nevidljiv za ljudske oËi, obiljeæje koje mogu pro-Ëitati samo aneli jer aneo krvnik mora zapaziti taj znak ot-kupljenja. Njegov um vidi znak golgotskog kriæa na Gospodnjimposvojenim sinovima i kÊerima. Grijeh prestupanja Boæjeg zakonauklonjen je. Oni imaju na sebi svadbeno ruho i vjerno se pokora-vaju svim Boæjim zapovijedima. (7BC 968)

Gospodin neÊe opravdati one koji znaju istinu ukoliko ne budupoπtovali Njegove zapovijedi rijeËju i djelima. (FLB 33)

242

24. kolovoza

Znak po kojem se razlikuje Boæjinarod

“Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe i njih, ne-ka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem.” (Ezekiel 20,12)

Kao πto je subota bila znak po kojem su se Izraelci razlikovalikada su iziπli iz Egipta da bi uπli u zemaljski Kanaan, tako je idanas znak koji odvaja Boæji narod koji je iziπao iz svijeta da biuπao u nebeski odmor.

Svetkovanje subote je sredstvo koje je Bog uspostavio da bise saËuvalo znanje o Njemu i vidjela razlika izmeu Njegovihvjernih podanika i onih koji krπe Njegov zakon.

Subota pripada Kristu. ... BuduÊi da je On stvorio sve, stvo-rio je i subotu. On ju je odvojio kao spomen na djela stvaranja.Ona ukazuje na Njega kao Stvoritelja i Onoga koji posveÊuje. Onaobjavljuje da je On, koji je stvorio sve na Nebu i na Zemlji i kojisve odræava, Glava Crkve i da smo Njegovom silom pomireni sBogom. Jer, govoreÊi o Izraelu, On kaæe: “Dadoh im i svoje su-bote, kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahvekoji ih posveÊujem.” Stoga je subota znak Kristove moÊi da nasuËini svetima. Ona je dana svima onima koje Krist posveÊuje. Kaoznak Njegove posveÊujuÊe sile, subota je dana svima koji po Kri-stu postaju dio Boæjeg Izraela. ...

Svima koji prime subotu kao znak Kristove stvaralaËke iotkupiteljske sile, ona Êe biti radost. BuduÊi da u njoj vide Kri-sta, oni se raduju u Njemu. Subota im ukazuje na djela stvara-nja kao dokaz Njegove moÊne sile u otkupljenju. Dok doziva usjeÊanje izgubljeni mir Edena, ona govori i o miru koji ponovnonalazimo u Spasitelju. Sve u prirodi ponavlja Njegov poziv: “Do-ite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.”(Matej 11,28)

Subota je zlatna spona koja ujedinjuje Boga i Njegov narod.(FLB 33)

243

25. kolovoza

Vaænost i slava subote“Tad Êeπ u Jahvi svoju milinu naÊi, i ja Êu te provesti pozemaljskim visovima, dat Êu ti da uæivaπ u baπtini oca tvogJakova, jer Jahvina su usta govorila.” (Izaija 58,14)

U subotu smo proveli ugodno, slavno vrijeme. ... Mi smo stvo-reni da se radujemo i slavimo Boga za Njegovu neizmjernu do-brotu prema nama. ... Bila sam uznesena u vienju. ...

Vidjela sam da osjeÊamo i shvaÊamo vrlo malo od vaænostisubote Ëiju bismo vaænost i slavu trebali razumjeti i poznavati.Vidjela sam da joπ uvijek ne znamo πto znaËi biti izveden nazemaljske visove i πto znaËi biti hranjen Jakovljevom baπtinom.Ali kada osvjeæavajuÊa kasna kiπa doe od Gospodnje prisutno-sti i slave Njegove moÊi, znat Êemo πto znaËi biti izveden nazemaljske visove i πto znaËi biti hranjen Jakovljevom baπtinom.Tada Êemo vidjeti pravu vaænost i slavu subote. Meutim, neÊe-mo je vidjeti u punoj slavi i znaËenju sve dok Boæji glas s namane naËini savez mira i dok se ne otvore biserna vrata NovogJeruzalema i zanjiπu na svojim zlatnim πarkama, a divan i rado-stan glas dragog Isusa, ljepπi od bilo kakve glazbe koju je smrt-no uho ikad Ëulo, pozove nas da uemo unutra. Pokazano mi jeda Êemo imati savrπeno pravo u gradu jer smo dræali zapovijediBoæje, a Nebo, slatko Nebo, naπ je dom. (Letter 3, 1851.)

Vidjela sam na njima [kamenim ploËama] Deset zapovijedinapisanih prstom Boæjim. Na jednoj ploËi bilo je Ëetiri zapovijedi,a na drugoj πest. Ali Ëetvrta, zapovijed o suboti, sjala je viπe odsvih drugih. Subota je bila odvojena da saËuva Ëast Boæjeg sve-tog imena. Sveta subota izgledala je veliËanstveno — vijenac slavecijelu ju je okruæivao. Primijetila sam da zapovijed o suboti nijebila prikovana za kriæ. Da je bila ona, bilo bi i drugih devet ismjeli bismo ih sve slobodno krπiti kao i Ëetvrtu. ...

Pokazano mi je da sveta subota jest i da Êe biti zid razdva-janja izmeu pravog Boæjeg Izraela i nevjernika kao i da je su-bota veliko pitanje oko kojeg Êe se ujediniti srca Boæjih dragihsvetaca koji Ga Ëekaju. (EW 32,33)

244

26. kolovoza

Subota je Boæji znak“I svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeu menei vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog vaπ!” (Ezekiel20,20)

Izraelci su, da bi pokazali da pripadaju Gospodinu, na svojedovratke stavljali znak krvi. Tako Êe i Boæja djeca u ovom vije-ku, usklaujuÊi svoj æivot sa svetim Boæjim zakonom, nositi znakkoji je sam Bog odredio. Znak koji se stavlja na svakog pojedin-ca iz Boæjeg naroda, baπ kao i znak koji je bio stavljan na dovrat-nike hebrejskih kuÊa, treba zaπtititi ljude od opÊe pogibije. Bogobjavljuje: “Dadoh im i svoje subote kao znak izmeu mene i njih,neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem.” (7BC 968)

Svaka duπa u naπem svijetu Boæje je vlasniπtvo po stvara-nju i po otkupljenju. Svaki pojedinac biva kuπan i ispitivan u ovomæivotu. Je li dao Bogu ono πto Mu po pravilu pripada? Je li Mupredao sve πto je Njegovo kao otkupljena svojina? Oni kojima jeGospodin sve u æivotu podËinit Êe se Njegovoj vlasti i primit ÊeBoæji znak ili peËat po Ëemu Êe se vidjeti da su Njegovo posebnovlasniπtvo. Kristova pravda iÊi Êe pred njima i slava Gospodnjabit Êe im nagrada i zadnja straæa. Gospodin πtiti svako ljudskobiÊe koje nosi Njegov peËat.

“Jahve opet reËe Mojsiju: ‘Reci sinovima Izraelovima: Subotemoje morate odræavati, jer subota je znak izmeu mene i vas odnaraπtaja do naraπtaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, po-sveÊujem. Dræite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. ... ©estdana neka se vrπe poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posve-maπnjeg odmora, Jahvi posveÊen. Tko bi u dan subotni obavljaokakav posao, neka se pogubi. Stoga neka Izraelci dræe subotu —svetkujuÊi je od naraπtaja do naraπtaja — kao vjeËni savez. Nekaje ona znak, zauvijek, izmeu mene i Izraelaca. Ta Jahve je zaπest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao ra-diti i odahnuo.”’

Ovo Boæje priznanje od najveÊe je vrijednosti svakom ljud-skom biÊu. Svi koji Ga ljube i sluæe Mu vrlo su dragocjeni u Nje-govim oËima. On ih æeli postaviti tamo gdje Êe biti dostojni pred-stavnici istine kakva je u Isusu. (7BC 969)

245

27. kolovoza

ProuËavajte predmet Svetiπta“Odgovori: ‘Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri i jutara, ta-da Êe Svetiπte biti oËiπÊeno!’” (Daniel 8,14)

Trebali bismo biti ozbiljni istraæivaËi proroËanstava. Ne smi-jemo se zaustaviti sve dok ne budemo dobro informirani o pred-metu Svetiπta koji je otkriven u vienjima prorocima Danielu iIvanu. Ovaj predmet baca veliko svjetlo na naπe sadaπnje stanjei zadaÊu i daje nam nepogreπivi dokaz da nas je Bog vodio u pro-πlosti. On objaπnjava naπe razoËaranje 1844. godine pokazujuÊinam da Svetiπte koje je trebalo biti oËiπÊeno nije bila Zemlja kaoπto smo mi pretpostavljali, nego je Krist tada uπao u najsvetijidio nebeskog Svetiπta gdje se odigrava zavrπno djelo NjegovesveÊeniËke sluæbe kao ispunjenje rijeËi anela upuÊenih prorokuDanielu.

Otkriveno je da je 2300 dana poËelo u jesen 457. godine prijenove ere, kada je na snagu stupila zapovijed kralja Artakserksada se obnovi i izgradi Jeruzalem. UzimajuÊi ovu godinu kao polaznutoËku, vidjeli smo savrπeni sklad u ispunjavanju svih dogaajaproreËenih u objaπnjenju tog razdoblja iz Daniela 9,25-27. ... Se-damdeset tjedana ili 490 godina trebalo se odnositi samo na Æidove.Po isteku ovog razdoblja, taj je narod zapeËatio svoje odbaciva-nje Krista progonstvom Njegovih uËenika te su se apostoli okre-nuli neznaboπcima 34. godine nove ere. Prvih 490 od 2300 godi-na tada se zavrπilo, a 1810 godina produæilo se do 1844. godine.“Tada Êe Svetiπte”, rekao je aneo, “biti oËiπÊeno.”

Naπa vjera koja se odnosila na prvu, drugu i treÊu aneoskuvijest bila je ispravna. Veliki putokazi pokraj kojih smo proπli nepremjeπtaju se. Iako ih vojske pakla mogu pokuπati iπËupati iznjihovog temelja, one u tome neÊe uspjeti. Ovi stupovi istine ostajuËvrsti poput vjeËnih planina koje se ne mogu premjestiti nikak-vim naporima ljudi udruæenih sa Sotonom i njegovom vojskom.Mi moæemo mnogo nauËiti i trebali bismo stalno istraæivati Sve-to pismo da vidimo je li to tako. (FLB 208)

246

28. kolovoza

»iπÊenje Svetiπta“Gledah u noÊnim vienjima i gle na oblacima nebeskimdolazi kao Sin ËovjeËji. On se pribliæi Pradavnome, i dove-du ga k njemu.” (Daniel 7,13)

Nakon uzaπaπÊa naπ Spasitelj je otpoËeo svoje djelo kao naπVeliki sveÊenik. Pavao kaæe: “Krist, naime, nije uπao u Svetinjunad svetinjama napravljenu rukom, koja je samo slika prave, negou samo nebo, da posreduje za nas pred licem Boæjim.” (Hebre-jima 9,24)

Osamnaest stoljeÊa ova je sluæba obavljana u prvom dijeluSvetiπta. Kristova krv zastupala je vjernike koji su se kajali, osi-guravala njihov oprost i prihvaÊanje kod Oca, ali su ipak njihovigrijesi ostali u knjigama. Kao πto je u zemaljskoj sluæbi na krajugodine bila vrπena sluæba pomirenja, tako Êe prije zavrπetka Kri-stovog djela otkupljenja doÊi do ËiπÊenja Svetiπta od grijeha. Ovaje sluæba poËela nakon isteka razdoblja od 2300 dana. U to vrije-me ... naπ Veliki sveÊenik je uπao u Svetinju nad svetinjama daobavi posljednji dio Svojeg uzviπenog posla — da oËisti Svetiπte....

Dolazak Krista kao naπeg Velikog sveÊenika u najsvetije mje-sto da bi se oËistilo Svetiπte, πto se moæe vidjeti u Danielu 8,14,dolazak Sina »ovjeËjeg pred Pradavnoga kako stoji u Danielu 7,13i Gospodnji dolazak u Njegov hram koji je prorekao Malahija, opisisu istog dogaaja. Ovo je takoer prikazano dolaskom zaruËnikana svadbu koju je opisao Krist u usporedbi o deset djevica u Ma-teju 25.

»iπÊenje Svetiπta ... ukljuËuje djelo istrage — suenje. Ovodjelo mora se obaviti prije dolaska Krista da otkupi svoj narod;jer kad On doe, donijet Êe i nagradu svakom Ëovjeku prema nje-govim djelima.

U dan posljednjeg obraËuna poloæaj, utjecaj ili bogatstvo ne-Êe nimalo promijeniti niËiji sluËaj. Ljudima Êe suditi sveznajuÊiBog prema njihovoj ËistoÊi, plemenitosti i ljubavi prema Kristu.(FLB 207)

247

29. kolovoza

Poruke iz nebeskog Svetiπta“Pristupajmo njemu iskrena srca sa sigurnim uvjerenjempoπto smo oËistili srca od zle savjesti i oprali tijelo Ëistomvodom.” (Hebrejima 10,22)

“I gle na oblacima nebeskim dolazi kao Sin ËovjeËji, on sepribliæi Pradavnome i dovedu ga k njemu.” (Daniel 7,13) ... Kristovdolazak koji je ovdje opisan nije Njegov drugi dolazak na Zemlju.On dolazi do Pradavnoga na Nebu da primi vlast, slavu i kra-ljevstvo koje Êe Mu biti dano po zavrπetku Njegovog posla kaoposrednika. Taj dolazak, a ne Njegov drugi dolazak na Zemlju,proreËen je u proroËanstvu o 2300 dana za 1844. godinu. PraÊennebeskim anelima, naπ Veliki sveÊenik ulazi u Svetinju nad sve-tinjama i tamo se pojavljuje pred Bogom ... da obavi djelo istraæ-nog suda i izvrπi djelo pomirenja za sve one koji imaju pravo napomilovanje. (FLB 209)

Neka nam Gospodin dade da vidimo potrebu za vodom æivo-ta sa æivog izvora. Njezini Ëisti potoci osvjeæit Êe nas i izlijeËiti,a osvjeæit Êe i one koji dolaze u dodir s nama. O, kad bi naπasrca bila podËinjena Boæjem Duhu! Kad bi naπe oËi gledale Boæjuslavu, kakva bi se bujica nebeskog svjetla izlila na duπu! Onajkoji je govorio kao πto nije govorio nijedan Ëovjek, bio je uËiteljna Zemlji. Nakon svojeg uskrsnuÊa bio je uËitelj osamljenim, ra-zoËaranim uËenicima koji su iπli za Emaus i okupljenima u gornjojsobi. Ukazao im je na Sveto pismo koje je govorilo o Njemu i ispunionjihova srca svetom i novom nadom i radoπÊu.

Iz Svetinje nad svetinjama dolaze poruke. Boæji aneli komu-niciraju s ljudima. Krist obavlja sluæbu u Svetiπtu. Mi Ga ne pra-timo onamo kao πto bismo trebali. Krist i aneli rade u srcimaljudi. Crkva na Nebu sjedinjena s onom na Zemlji bori se u do-broj borbi na Zemlji. Mora doÊi do ËiπÊenja duπa ovdje na Zemlji,πto je u skladu s Kristovim ËiπÊenjem Svetiπta na Nebu. (Letter37, 1887.)

Boæji narod sada treba upraviti svoj pogled na nebesko Sve-tiπte, gdje ... naπ Veliki sveÊenik ... posreduje za svoj narod. (FLB209)

248

30. kolovoza

Sud nad æivima“Prema tome, sjeti se kako si primio i Ëuo rijeË, vrπi je iobrati se! Ne budeπ li bdio, doÊi Êu kao lopov, i sigurnoneÊeπ znati u koji Êu te Ëas iznenaditi.” (Otkrivenje 3,3)

U vrijeme odreeno za sud — po svrπetku 2300 dana 1844.godine — poËelo je djelo istrage i brisanje grijeha. Svatko tko jeikada priznao ime Kristovo, mora proÊi istraæni postupak. I æivi-ma i mrtvima treba biti sueno “prema onom πto je napisano uknjigama, po svojim djelima” (Otkrivenje 20,12).

Sudac govori: “Svi Êe biti opravdani svojom vjerom i suenipo svojim djelima.”

Grijesi koji nisu okajani i zaboravljeni neÊe biti oproπteni nitiizbrisani iz knjiga, veÊ Êe svjedoËiti protiv greπnika u onaj dan,dan Boga. ...

Ozbiljna borba odvija se u svakome tko æeli nadvladati zlesklonosti koje se u njemu bore za prevlast. Djelo pripreme je po-sao svakog pojedinca. Mi se ne spaπavamo u skupini. NeËija Ëi-stoÊa i posveÊenost neÊe nadoknaditi pomanjkanje tih osobina udrugima. Iako se svi narodi trebaju pojaviti na sudu pred Bo-gom, On Êe prouËiti i istraæiti sluËaj svakog pojedinca tako pom-no kao da je jedino biÊe na Zemlji. Svatko mora proÊi ispit i po-javiti se bez mane ili bore ili Ëega takvog.

Suenje se sada odvija u nebeskom Svetiπtu. Ovo djelo trajegodinama. Uskoro — nitko ne zna koliko skoro — prijeÊi Êe sena sluËajeve æivih. U straπnoj prisutnosti Boga na red Êe doÊi inaπ æivot. U ovo vrijeme ljudi bi viπe od svega trebali obratitipozornost na Spasiteljevo upozorenje: “Budite oprezni! Bdijte, jerne znate kad Êe doÊi to vrijeme!” (Marko 13,33) “Ne budeπ li bdio,doÊi Êu kao lopov, i sigurno neÊeπ znati u koji Êu te Ëas iznena-diti.” (Otkrivenje 3,3) (FLB 211)

249

31. kolovoza

Istraæni sud“Nekih su ljudi grijesi svakomu oËiti i ovi idu na sud prednjima, a drugih idu za njima.” (1. Timoteju 5,24)

Istraæni sud i brisanje grijeha treba biti zavrπeno prije dru-gog Gospodnjeg dolaska. BuduÊi da mrtvi trebaju biti osueni zaono πto je zapisano u nebeskim knjigama, nemoguÊe je da grijesiljudi budu izbrisani sve dok se ne obavi suenje na kojem nji-hovi sluËajevi trebaju biti ispitani. ... Kada se istraæni sud zavr-πi, doÊi Êe Krist i s Njime Njegova nagrada da je dade svakomepo njegovim djelima.

Svima Êe biti sueno prema onome πto je zapisano u nebes-kim knjigama i svatko Êe dobiti nagradu u skladu sa svojim dje-lima. Ovo suenje se ne dogaa prilikom smrti.

U simboliËkoj sluæbi veliki sveÊenik, poπto je pomazao Izra-el, iziπao bi i blagoslovio narod. Tako Êe se Krist po svrπetku svojegposredniËkog djela pojaviti “bez grijeha na spasenje” da darujevjeËni æivot svojem narodu koji Ga Ëeka. Kao πto je sveÊenik pri-godom ËiπÊenja Svetiπta ispovijedao grijehe na glavi jarca za Aza-zela, tako Êe i Krist staviti sve ove grijehe na Sotonu, uzroËnikai poticatelja na grijeh. Jarac za Azazela, noseÊi grijehe Izraela,bio je protjeran u pustinju. Tako Êe i Sotona, noseÊi krivnju svihgrijeha na koje je poticao Boæji narod, biti tisuÊu godina vezanza Zemlju koja Êe tada biti opustoπena, bez stanovnika, a on Êenapokon ispaπtati u potpunosti kaznu za grijeh u vatri koja Êeuniπtiti sve bezboænike.

Malo njih, da, samo malo njih izmeu golemog broja ljudisa Zemlje bit Êe spaπeno za vjeËni æivot, dok Êe mnoπtvo onih kojinisu bili posluπni istini biti odreeni za drugu smrt.

Dok se grijesi pokajanih vjernika uklanjaju iz Svetiπta, naZemlji treba doÊi do posebnog djela oËiπÊenja i uklanjanja grije-ha Boæjeg naroda. (FLB 213)

250

1. rujna

Kad budemo stajali pred sudovimai vijeÊima

“Pred kraljevima o tvojim Êu propisima govorit, i zbunitse neÊu.” (Psalam 119,46)

U velikom zavrπnom djelu susrest Êemo se s ozbiljnim teπko-Êama s kojima se neÊemo moÊi boriti, ali ne zaboravimo da sutri velike nebeske sile aktivne, da je boæanska ruka na kormilui da Êe Bog izvrπiti svoje namjere. (Ev 65)

DoÊi Êe vrijeme kada Êemo biti izvedeni pred vijeÊa i predtisuÊe zbog Njegovog imena i svatko Êe morati dati razlog svojevjere. (RH 18. prosinca 1888.)

Svaki stav istine koju zastupa naπ narod moÊi Êe odgovoritina kritiku najjaËih umova. NajveÊi ljudi svijeta doÊi Êe u dodir sistinom i zato svako svoje stajaliπte kritiËki ispitajmo i provje-rimo na temelju Svetog pisma. Sada nam se Ëini da nismo zapa-æeni, ali neÊe uvijek biti tako. Odreena zbivanja izbacit Êe nasu prvi plan, ali kad bi povjesniËarima i velikim ljudima svijetapoπlo za rukom da razbiju naπu istinu, oni bi to i uËinili. (Ev 69)

Gospodin Isus dat Êe uËenicima vjeπtinu i mudrost da ih njihovineprijatelji ne mogu ni opovrgnuti ni oduprijeti im se. Oni kojinisu mogli razumom nadvladati sotonske prijevare, iznosit Êe po-tvrena svjedoËanstva koja Êe zbuniti navodno uËene ljude. RijeËiÊe dolaziti s usana neuËenih s takvom uvjerljivom silom i mudroπÊuda Êe se ljudi preobratiti na istinu. Na tisuÊe ljudi bit Êe obraÊe-no na temelju njihovog svjedoËanstva.

Zaπto Êe nepismeni ljudi imati ovu silu dok je uËeni neÊe imati?Neuk Ëovjek vjerom u Krista doπao je u ozraËje Ëiste, jasne is-tine, a onaj koji je uËen, okrenuo se od istine. Taj mali Ëovjek jeKristov svjedok. On se ne moæe pozvati na povijest ili takozvanuvisoku znanost, ali on skuplja silno svjedoËanstvo iz Boæje rijeËi.Istina koju govori nadahnut Svetim Duhom tako je Ëista, uvjer-ljiva i nosi sa sobom neospornu silu da se njegovo svjedoËanstvone moæe poreÊi. (MS 53, 1905.)

251

2. rujna

SvjedoËenje pred velikanima svijeta“Izvodit Êe vas zbog mene pred upravitelje i kraljeve da svje-doËite pred njima i poganima.” (Matej 10,18)

Nije daleko vrijeme kada Êe Boæji narod biti pozvan da dadesvoje svjedoËanstvo pred zemaljskim vladarima. Ni jedan od dva-deset vjernika ne shvaÊa koliko se brzim koracima kreÊemo pre-ma najveÊoj krizi u povijesti naπeg planeta. ... Nema vremena zataπtinu, triËarije niti da zaokupljamo um nevaænim stvarima. (RH26. travnja 1892.)

Kraljevi, upravitelji i velikani Ëut Êe o vama preko izvjeπtajavaπih neprijatelja te Êe im vaπa vjera i karakter biti pogreπnoprikazani. Ali oni koji budu laæno optuæeni, imat Êe se prilikupojaviti pred svojim tuæiteljima i sami govoriti. Oni Êe imati pred-nost da donesu svjetlo onima koji se smatraju velikim ljudimana Zemlji, a ako prouËavate Bibliju, ako ste spremni dati odgo-vor svakom Ëovjeku koji vas zapita o nadi koja je u vama poniz-no i sa strahom, vaπi neprijatelji neÊe moÊi poreÊi vaπu mudrost.

Sada imate priliku postiÊi najveÊu intelektualnu snagu pro-uËavajuÊi rijeË Boæju. Meutim, ukoliko ste ravnoduπni i ne ko-pate dublje u rudnicima istine, neÊete biti spremni za krizu kojauskoro treba doÊi na nas. O, kada biste shvatili da je svaki trenutakzlata vrijedan! Ako æivite od svake rijeËi koja izlazi iz usta Boæ-jih, neÊete se naÊi nespremni. (RH 26. travnja 1892.)

Vi ne znate kamo moæete biti pozvani da date svoje svjedo-Ëanstvo o istini. Mnogi Êe morati stati pred zakonodavne sudove,neki pred kraljeve i uËene ljude da daju svjedoËanstvo o svojojvjeri. Oni koji imaju samo povrπno razumijevanje istine neÊe moÊijasno protumaËiti Sveto pismo i dati prave razloge svoje vjere.Bit Êe zbunjeni i neÊe biti kao oni radnici koji se nemaju Ëegapostidjeti. Neka nitko ne misli da ne treba uËiti zato πto ne pro-povijeda za propovjedaonicom. Vi ne znate πto Bog moæe traæitiod vas. (FE 217)

252

3. rujna

Pripravi se da susretneπ Boga svoga“Stog Êu, Izraele, ovako s tobom postupiti, i jer Êu tako stobom postupiti, pripravi se, Izraele, da susretneπ Boga svo-ga!” (Amos 4,12)

Mnogi ne shvaÊaju kakvi moraju biti da bi u vrijeme nevolje,kad Veliki sveÊenik viπe ne bude u Svetiπtu, mogli opstati predBogom. Oni koji prime peËat æivoga Boga i budu zaπtiÊeni u vrijemenevolje, moraju u potpunosti odsjajivati Isusov lik. (EW 71)

Njihova odjeÊa mora biti neokaljana, a njihov karakter πkrop-ljenjem krvlju oËiπÊen od grijeha. Boæjom miloπÊu i vlastitim ma-rom moraju biti pobjednici u borbi sa zlom. Dok se na Nebu vrπiistraæni sud i dok se grijesi vjernih koji se kaju uklanjaju iz Sve-tiπta, u Boæjem se narodu na Zemlji mora izvrπiti posebno djeloËiπÊenja, odstranjivanja grijeha. (GC 425)

Vidjela sam da mnogi zanemaruju toliko potrebnu pripremuoËekujuÊi da Êe ih “osvjeæenje” ili “kasna kiπa” osposobiti da op-stanu u dan Gospodnji i da æive u Njegovoj prisutnosti. O, ko-liko njih sam vidjela u vrijeme nevolje bez Boæje zaπtite! Oni suzanemarili potrebnu pripremu te stoga nisu mogli primiti “osvje-æenje” koje svi moraju primiti da bi mogli æivjeti u prisutnostiSvetoga Boga. (EW 71)

Oni koji odbiju da budu tesani od strane proroka, ne Ëistesvoje duπe pokoravajuÊi se cijeloj istini i koji su skloni miπljenjuda je njihovo stanje daleko bolje nego πto zapravo jest, probuditÊe se tek u vrijeme sedam posljednjih zala i uvidjeti da je to tesanjei oblikovanje bilo potrebno za njihovu izgradnju. ...

Vidjela sam da nitko neÊe moÊi sudjelovati u “osvjeæenju” dokne pobijedi svaki ukorijenjen grijeh, ponos, sebiËnost, ljubav pre-ma svijetu, svaku ruænu rijeË i postupak. Stoga bismo se trebalijoπ viπe pribliæiti Gospodinu i usrdno nastojati izvrπiti potrebnupripremu koja Êe nam omoguÊiti da opstanemo u boju u dan Go-spodnji. Imajmo svi na umu da je Bog svet i da nitko izuzev sve-tih biÊa ne moæe boraviti u Njegovoj prisutnosti. (EW 71)

253

4. rujna

ObeÊanje boæanske pomoÊi“A kad vas predadnu, ne budite zabrinuti kako Êete ili πtoÊete govoriti, jer Êe vam se onoga Ëasa dati πto treba dagovorite.” (Matej 10,19)

Kristovi sluge ne trebaju pripremati govore kad budu dove-deni pred sudove zbog svoje vjere. Oni se trebaju pripremati izdana u dan stavljajuÊi u svoja srca dragocjene istine Boæje rijeËi.Trebaju se hraniti Kristovim naukom i u molitvi jaËati svoju vje-ru. Tada Êe ih, kad budu dovedeni na sud, Sveti Duh podsjetitina pravu istinu koja Êe doprijeti do srca onih koji Êe doÊi slu-πati. Bog Êe obasjati njihov um znanjem koje su stekli marljivimistraæivanjem Svetog pisma u pravo vrijeme, kada to bude potrebno.(CSW 40,41)

Vi sada treba biti spremni za vrijeme kuπnje. Sada trebateznati jesu li vaπe stope uËvrπÊene na VjeËnoj Stijeni. Morate imatisvoje osobno iskustvo i ne biti zavisni od drugih za svoje svjetlo.Kada budete izloæeni kuπnji, kako Êete znati da niste sami bezijednog zemaljskog prijatelja na vaπoj strani? HoÊete li tada bitiu moguÊnosti shvatiti da je Krist vaπa potpora? HoÊete li se moÊisjetiti obeÊanja: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svije-ta”? Oko vas Êe biti nevidljivih biÊa koja Êe æeljeti vaπu propast.Sotona i njegovi pomoÊnici nastojat Êe vas na svaki naËin pokolebatiu vaπoj Ëvrstini i privræenosti Bogu i Njegovoj istini. Ali ako bu-dete gledali na Njegovu slavu, ne trebate misliti kako Êete svje-doËiti o Njegovoj istini. (RH 26. travnja 1892.)

MladiÊi i djevojke, rastete li do pune visine muπkaraca i æe-na u Kristu da u vrijeme nevolje ne budete odvojeni od Izvorasvoje snage? Da bismo opstali tijekom tog vremena kuπnje, mimoramo sada, u vrijeme mira, doæivjeti æivo iskustvo s Bogom.Mi sada moramo osjetiti duboko djelovanje Svetoga Duha. Kristnam mora biti sve i u svemu, Alfa i Omega, prvi i posljednji,poËetak i svrπetak. (RH 3. svibnja 1892.)

254

5. rujna

Dolazi druga Pedesetnica!“Njih i sve oko brda svojega uËinit Êu blagoslovom, i datÊu im na vrijeme kiπu, i bit Êe to kiπa blagoslova.” (Ezekiel34,26)

Slikom rane i kasne kiπe, koja u istoËnim zemljama pada uvrijeme sjetve i æetve, hebrejski su proroci prorekli izlijevanjeduhovne milosti u posebnoj mjeri na Boæju crkvu. Izlijevanje Duhana apostole bio je poËetak te rane kiπe, a rezultati su bili slav-ni. ...

Ali pri svrπetku zemaljske æetve obeÊano je posebno izlijeva-nje duhovne milosti da pripravi Crkvu za dolazak Sina »ovjeË-jega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnom kiπom. ... (AA54,55)

Veliko se djelo evanelja neÊe zavrπiti manjim otkrivenjemBoæje sile od one koja je pratila njegov poËetak. ProroËanstva kojasu se ispunila u izlijevanju rane kiπe u samom poËetku evane-lja, opet Êe se pri njegovu zavrπetku ispuniti u kasnoj kiπi. ...

Boæje sluge, ozarena lica svetim posveÊenjem, æurit Êe iz mjestau mjesto da objave poruku s Neba. TisuÊe Êe glasova, diljem Ëi-tave Zemlje, objaviti upozorenje. »init Êe se Ëuda, bolesni Êe ozdrav-ljati, a znakovi i Ëudesa pratit Êe vjerne. I Sotona Êe djelovatilaænim Ëudesima, Ëak spuπtajuÊi vatru s neba naoËigled ljudi. (Ot-krivenje 13,13) Na ovaj Êe naËin stanovnici Zemlje biti navedenina odluku.

Vijest se neÊe toliko πiriti dokazivanjem koliko dubokim osvje-doËenjem Boæjeg Duha. Dokazi su bili predoËeni. Sjeme je biloposijano, a sada Êe niknuti i donijeti plod. ... Zrake svjetlosti sadaprodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojoj jasnoÊi, a iskrenaBoæja djeca kidaju veze koje su ih dosad dræale. Obiteljske i crkveneveze su nemoÊne da ih zadræe. Istina im je dragocjenija od svegadrugoga. UnatoË udruæenim snagama πto se protive istini, zna-tan Êe broj stati na Gospodnju stranu. (GC 611,612)

255

6. rujna

Harmagedonska bitka“Ovi Êe ratovati protiv Janjeta, ali Êe ih Janje zajedno sasvojim pozvanima, izabranima i vjernima pobijediti, jer jeono Gospodar gospodara i Kralj kraljeva.” (Otkrivenje 17,14)

Trebamo prouËavati izlijevanje sedme Ëaπe Boæje srdæbe. Silezla neÊe se u posljednjem sukobu predati bez otpora. Ali Provid-nost Êe odigrati svoju ulogu u harmagedonskoj bici. Kad Zemljabude obasjana slavom anela iz osamnaestog poglavlja IvanovogOtkrivenja, to Êe probuditi iz sna sve vjerske elemente, elementei dobra i zla, i vojske æivoga Boga iziÊi Êe na popriπte. (7BC 983)

»etiri moÊna anela zadræavaju sile ovoga svijeta dok Boæjisluge ne prime peËat na svoja Ëela. Narodi svijeta nezadræivo sepripremaju za sukob, ali ih ovi aneli joπ uvijek obuzdavaju. Kadse ta obuzdavajuÊa sila ukloni, naiÊi Êe vrijeme nevolje i straπneduπevne tjeskobe. Bit Êe izumljeno smrtonosno ratno oruæje. Bro-dovi, zajedno sa svojim æivim teretom, bit Êe pokopani u velikimdubinama. Svi oni koje ne bude vodio duh istine, ujedinit Êe sepod vodstvom Sotoninih pomoÊnika. Ali sve Êe to biti zadræavanodok ne doe vrijeme za veliku harmagedonsku bitku. (7BC 967)

Zlo u svim moguÊim oblicima spremno je na intenzivnu ak-tivnost. Zli aneli udruæuju svoje snage sa zlim ljudima, i buduÊida su u viπestoljetnom sukobu stekli iskustvo u najlukavijem ob-manjivanju i borbama, oni Êe se i u velikoj posljednjoj bici oËaj-niËki boriti. Cijeli svijet bit Êe na jednoj ili na drugoj strani. Do-Êi Êe do harmagedonske bitke, a taj dan nikoga od nas ne smijezateÊi na spavanju. Moramo biti sasvim budni i kao mudre dje-vojke imati ulja u svojim svjetiljkama. ...

Na nas se mora izliti sila Svetoga Duha i Vojskovoa Gos-podnje vojske nalazit Êe se na Ëelu nebeskih anela da bi ruko-vodio tom bitkom. Ozbiljni dogaaji odigravaju se upravo prednama. Trube se oglaπavaju jedna za drugom, Ëaπe gnjeva jednaza drugom izlijevaju se na stanovnike Zemlje. Prizori od golemogznaËenja odigravaju se pred nama. (7BC 982)

256

7. rujna

Dogaaji se odvijaju po redoslijedu“Ali vi, braÊo, niste u tami da bi vas onaj dan mogao izne-naditi kao lopov.” (1. Solunjanima 5,4)

Bilo mi je pokazano da Isus neÊe napustiti Svetinju nad sve-tinjama dok ne bude rijeπen sluËaj svake duπe na izbavljenje ilipropast, i da Boæji gnjev neÊe naiÊi prije nego πto Isus zavrπi svojedjelo u Svetinji nad svetinjama, skine svoju sveÊeniËku odoru iobuËe haljinu osvete. Tada Êe napustiti mjesto posrednika izmeusvojeg Oca i Ëovjeka i Bog se viπe neÊe ustezati da na one kojiodbacuju Njegovu istinu izlije svoj gnjev. Vidjela sam da su gnjevneznaboæaca, Boæji gnjev i vrijeme suenja mrtvima razliËite iodvojene pojave koje slijede jedna za drugom, kao i to da Mihaeljoπ nije ustao i da vrijeme nevolje, kakvoga nikad prije nije bilo,joπ nije poËelo. Narodi se veÊ gnjeve, ali kad naπ Veliki sveÊenikzavrπi svoje djelo u Svetiπtu, On Êe ustati, obuÊi osvetniËku haljinui tek tada Êe doÊi do izlijevanja sedam posljednjih zala.

Vidjela sam da Êe Ëetiri anela dræati Ëetiri vjetra sve dokIsusovo djelo u Svetiπtu ne bude zavrπeno, a zatim Êe uslijeditisedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev bezboænih ljudiprotiv pravednika jer oni smatraju da smo mi navukli Boæje ka-zne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili sa Zem-lje. Bio je izdan proglas da se sveti pobiju zbog Ëega su oni dani noÊ vapili Bogu za izbavljenje. To je bilo vrijeme Jakovljeve ne-volje. Tada su svi sveci zavapili u duπevnom strahu i Bog ih jeizbavio svojim glasom. (EW 36,37)

Prije svoga raspeÊa Spasitelj je svojim uËenicima objasnio datreba biti ubijen i da Êe nakon toga uskrsnuti iz groba. ... Ali suuËenici oËekivali osloboenje od rimskog jarma, pa nisu mogli pod-nijeti pomisao da bi Onaj u koga su polagali sve svoje nade moraoumrijeti sramotnom smrÊu. ... U proroËanstvima je buduÊnost inama otkrivena tako jasno kao πto je u Kristovim rijeËima bilaotkrivena uËenicima. Dogaaji povezani sa zavrπetkom vremenamilosti i s djelom pripreme u vrijeme nevolje jasno su predoËeni.Ali mnogi ne razumiju niπta bolje ove vaæne istine nego da imnikada nisu bile otkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svakiutjecaj koji bi ih mogao uËiniti mudrim za spasenje, pa Êe ih vri-jeme nevolje naÊi nespremne. (GC 594)

257

8. rujna

Kratko vrijeme mira“Dok ljudi budu govorili: ‘Mir i sigurnost’, baπ tada Êe sena njih iznenada oboriti propast kao poroajna bol natrudnu æenu, i nipoπto joj neÊe umaÊi.” (1. Solunjanima 5,3)

Kad se djelo spaπavanja pribliæi kraju, na Zemlju Êe naiÊinevolje i narodi Êe se razgnjeviti, ali Êe biti zadræani da ne bisprijeËili djelo treÊeg anela. U to Êe se vrijeme spustiti “kasnakiπa”, ili osvjeæenje od lica Gospodnjeg, da bi dala silu glasnojvici treÊeg anela i pripremila svete da se odræe u vrijeme izlije-vanja sedam posljednjih zala. (EW 85,86)

Vidjela sam stanovnike Zemlje u velikoj zbrci. Ratovi, krvo-proliÊa, oskudica, glad i epidemije πirili su se po Zemlji. BuduÊida je ovo okruæivalo Boæji narod, vjernici su se dræali jedni uzdruge i odbacili svoje male poteπkoÊe. Ponos koji su gajili viπenije upravljao njima; to mjesto zauzela je duboka poniznost. Pat-nja, zbunjenost i oskudica bili su razlog da razum ponovno zauz-me svoje mjesto te je strastven i nerazuman Ëovjek postao razu-man i ponaπao se promiπljeno i mudro.

Moja pozornost je tada bila odvraÊena od tog prizora. Izgle-dalo je da je ostalo malo vremena mira. Joπ jednom su mi bilipokazani stanovnici Zemlje i ponovno je sve bilo u velikoj zbrci.Borbe, ratovi, krvoproliÊe, glad i neimaπtina bjesnjeli su na svestrane. Rat je izazvao glad. Nestaπica i krvoproliÊe prouzrokovalisu epidemije, a srca ljudi ispunila su se strahom pred onim πtodolazi na Zemlju. (1T 268)

Aneli danas zadræavaju vjetrove sukoba sve dok svijet nebude opomenut da dolazi propast, ali diæe se oluja spremna dase obori na Zemlju. Kada Bog zapovijedi svojim anelima da pu-ste vjetrove, nastat Êe prizori kakve nijedno pero nije u stanjuopisati. ...

Bog nam je u svojoj milosti pruæio trenutak predaha. Upo-rabimo svaku silu koja nam je darovana s Neba u objavljivanjudjela koje nam je Gospodin povjerio za one koji propadaju u ne-znanju. (Ev 704)

258

9. rujna

Objava mira i sigurnosti“Olako lijeËe ranu naroda moga, viËuÊi: ‘Mir! Mir!’ Ali mi-ra nema.” (Jeremija 6,14)

Papisti, protestanti i svjetovni ljudi ... u ovom ujedinjenjuvidjet Êe veliËanstveni pokret za obraÊenje svijeta i poËetak dugo-oËekivanog milenija. (GC 588,589)

“Ali Êe doÊi dan Gospodnji kao lopov; u taj Êe dan nebesaiπËeznuti s velikom lomljavom, poËela Êe se u ognju rastopiti, azemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi.” (2. Petrova 3,10)Kad miπljenja filozofa odagnaju strah od Boæjeg suda, kad vjer-ski uËitelji budu stavljali naglasak na dugo razdoblje mira i na-pretka, i kad svijet bude zaokupljen poslom i zadovoljstvima, sa-enjem i graenjem, zabavama i veseljem, odbacujuÊi Boæja upo-zorenja i vrijeajuÊi njegove vjesnike, tada Êe ih iznenada sustiÊiuniπtenje i oni neÊe umaÊi (1. Solunjanima 5,3). (PP 104)

Poput stanovnika Sidimske doline ljudi sanjaju o blagosta-nju i miru. “Bjeæi, da æivot spasiπ,” upozorenje je Boæjih anela,ali Ëuju se i drugi glasovi kako govore: “Ne uzbuujte se, nemarazloga za uzbunu.” Mnoπtvo viËe: “Mir i sigurnost”, dok Neboobjavljuje da uniπtenje samo πto nije doπlo na prijestupnike. UnoÊi prije njihova uniπtenja gradovi u ravnici su uæivali u zado-voljstvima i rugali se strahu i upozorenjima Boæjih vjesnika, aliti su rugaËi nestali u plamenu, te iste noÊi vrata milosti su sezauvijek zatvorila za bezboæne, bezbriæne stanovnike Sodome. Bogase ne moæe uvijek vrijeati, s Njim se neÊe moÊi joπ dugo igrati.“Dolazi nesmiljeni Jahvin dan — gnjev i jarost — da u pustoπzemlju prometne, da istrijebi iz nje greπnike.” (Izaija 13,9) Velikdio svijeta Êe odbaciti Boæju milost i zahvatit Êe ga brzo i ne-povratno uniπtenje. Ali oni koji obrate pozornost na upozorenje“prebivat Êe pod zaπtitom SvemoguÊega” i “u sjeni SvemoguÊega”.Njegova Êe istina biti njihov πtit i obrana. (PP 167)

259

10. rujna

Boæje djelo je zavrπeno“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po sve-mu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe do-Êi svrπetak.” (Matej 24,14)

SveËana, sveta poruka upozorenja mora biti objavljena u naj-nepristupaËnijim podruËjima i u gradovima okorjelim u grijehu,na svakom mjestu gdje svjetlo znaËajne trostruke evaneoskeporuke joπ nije zasjalo. Svatko treba Ëuti posljednji poziv naJanjetovu svadbenu veËeru. Poruku sadaπnje istine treba nositiiz grada u grad, iz sela u selo i to ne izvanjskim pokazivanjem,veÊ u sili Duha. (GW 27)

Vijest o sili Boæje milosti koja obnavlja bit Êe noπena u sva-ku zemlju i svaki kraj sve dok istina ne obuhvati cijeli svijet.Meu zapeËaÊenima bit Êe ljudi iz svakog naroda, plemena i je-zika. Iz svake zemlje skupit Êe se muπkarci i æene koji Êe stajatipred Boæjim prijestoljem i Janjetom uzvikujuÊi: “Spasenje je dje-lo Boga naπega, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta!” (Otkrivenje7,10) (CT 29)

Cijela Zemlja treba biti osvijetljena slavom Boæje istine. Svjetlotreba sjati svim zemljama i svim narodima. Oni koji su dobilisvjetlo trebaju iÊi naprijed i svijetliti. Zvijezda Danica zasjala jenama, a mi trebamo odsjajivati njezino svjetlo na stazu onih kojisu u tami.

Kriza je upravo pred nama. Mi sada moramo uz pomoÊ sileSvetoga Duha objaviti velike istine za ove posljednje dane. Joπmalo i svatko Êe Ëuti upozorenje i donijeti odluku za sebe. TadaÊe doÊi kraj. (6T 24)

Istina koja se nalazi u prvoj, drugoj i treÊoj aneoskoj vijestimora doprijeti do svakog naroda, plemena i jezika. Ona mora oba-sjati tamu svakog kontinenta i proπiriti se na morske otoke. Uovom poslu ne smije biti odgaanja.

Naπa lozinka treba biti: Naprijed, uvijek naprijed! Nebeskianeli iÊi Êe ispred nas da pripreme put. Svoju odgovornost zaudaljene krajeve ne moæemo ostaviti po strani sve dok cijela Zemljane zasja Gospodnjom slavom. (GW 470)

260

11. rujna

Bog ustaje u obranu svojeg naroda“»ujte, narodi, vi svi! Sluπaj, zemljo i sve πto te ispunja!Gospod Jahve protiv vas Êe svjedoËiti — Gospod iz svetogaHrama svojega! Jer evo: Jahve izlazi iz svetoga mjesta svo-jega, silazi i hodi po visovima zemaljskim.” (Mihej 1,2.3)

Tek Êe se u doba krize otkriti karakter. ... Veliki konaËni is-pit doÊi Êe na svrπetku vremena milosti za ljudski rod i tada vi-πe neÊe biti prilike da se zadovolje nezadovoljene potrebe ljudskeduπe. (COL 412)

Bog se sprema na obraËun s narodima. U svim stoljeÊimaove zemaljske povijesti zli radnici nagomilavali su srdæbu za dangnjeva; onog trenutka kada pokvarenost prijee postavljene gra-nice Boæje milosti, Njegovom strpljenju Êe doÊi kraj. Kada senebeske knjige napune grijesima velikog broja ljudi, doÊi Êe gnjevnepomijeπan s miloπÊu i tada Êe se vidjeti kako je straπno izi-grati boæansko strpljenje. Do ove krize Êe doÊi kad se narodi uje-dine da Boæji zakon proglase nevaæeÊim.

DoÊi Êe dani kad Êe pravedni biti pokrenuti da revnuju zaBoga zbog prevelike pokvarenosti. Nitko bez boæanske sile neÊemoÊi izdræati drskost Sotone koji se ujedinio sa zlim ljudima. Aliu Ëasu najveÊe opasnosti za Crkvu, vjerni Ostatak upuÊivat Êeusrdne molitve. Bog Êe ih Ëuti i odgovoriti u pravo vrijeme, kadakrivnja greπnika dostigne svoj vrhunac. On Êe osvetiti svoje iza-brane koji dan i noÊ plaËu pred njim iako i On nosi s njima njihoveterete. (5T 524)

Zamjena laæi za istinu posljednji je Ëin u drami. Kada ovazamjena postane sveopÊa, Bog Êe se objaviti. Kada ljudski zako-ni budu uzdignuti iznad boæanskih, kada zemaljske sile pokuπajuprimorati ljude da svetkuju prvi dan tjedna, znajte da je doπlovrijeme da Bog djeluje. On Êe ustati u svom veliËanstvu i ZemljaÊe se straπno zatresti. SiÊi Êe sa svojeg mjesta da kazni stanovnikeZemlje zbog njihove pokvarenosti. Zemlja Êe pokazati svoju krv iviπe neÊe moÊi prikrivati svoj grijeh. (RH 23. travnja 1901.)

261

12. rujna

Zavrπava se vrijeme milosti“Neka nepravednik i dalje bude nepravedan; neka se neËi-sti i dalje oneËiπÊuje; neka pravednik i dalje æivi pravedno;neka se sveti i dalje posveÊuje!” (Otkrivenje 22,11)

Kada se zavrπi istraæni sud, bit Êe odluËena sudbina svih ljudi— za æivot ili smrt. Vrijeme milosti zavrπava se neposredno prijepojavljivanja Gospodina na nebeskim oblacima. (RH 9. studeno-ga 1905.)

RugaËi su upuÊivali na prirodne pojave — na nepromjenjivusmjenu godiπnjih doba, na vedro nebo s kojega joπ nije nikadapala kiπa, na zelena polja osvjeæena blagom noÊnom rosom — iuzvikivali: “Zar on ne priËa bajke?” S prijezirom su izjavili da jepropovjednik pravde neobuzdani zanesenjak i nastavili spremnijeno ikada uæivati u zadovoljstvima, joπ uporniji na svojim zlim pu-tovima. Ali njihovo nevjerstvo nije sprijeËilo proreËeni dogaaj.Bog je dugo podnosio njihovu zloÊu, dajuÊi im mnoπtvo prilika zapokajanje, ali u odreeno vrijeme Njegovi su sudovi pohodili onekoji su odbili Njegovo milosre.

Krist izjavljuje da Êe sliËno nevjerstvo postojati u vezi sNjegovim drugim dolaskom. Kao πto ljudi u Noino vrijeme “niπtanisu nasluÊivali dok ne doe potop i sve ih odnese, tako Êe”, pre-ma rijeËima naπeg Spasitelja, “biti i za dolaska Sina »ovjeËjega”.(Matej 24,39) Kad se toboænji Boæji narod bude sjedinio sa svije-tom i æivio kao πto on æivi pridruæivπi mu se u zabranjenim za-dovoljstvima; kad sjaj svijeta postane sjajem Crkve; kad budu od-zvanjala svadbena zvona i svi se budu nadali dugim godinamasvjetskog napretka — tada Êe iznenada, kao πto sjevne munja,doÊi kraj njihovim sjajnim vizijama i prevarljivim nadama. (GC338,339)

Dogaaji povezani sa zavrπetkom vremena milosti i s djelompripreme u vrijeme nevolje jasno su predoËeni. Ali mnogi nerazumiju niπta bolje ove vaæne istine nego da im nikada nisu bileotkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svaki utjecaj koji bi ihmogao uËiniti mudrim za spasenje, pa Êe ih vrijeme nevolje naÊinespremne. (GC 594)

262

13. rujna

Zavrπetak vremena milosti prolazineopaæeno

“A πto se tiËe, braÊo, vremena i Ëasa, nemate potrebe davam se o tome piπe: i sami dobro znate da Êe Dan Gospod-nji doÊi kao lopov u noÊi.” (1. Solunjanima 5,1.2)

Pravednici i greπnici joπ Êe uvijek æivjeti na Zemlji kao smrt-nici. Ljudi Êe saditi i graditi, jesti i piti potpuno nesvjesni da jeu nebeskom Svetiπtu izreËena konaËna, neopoziva odluka. Bog jeNou i njegovu obitelj prije potopa, nakon πto su uπli u korablju,zatvorio, a bezboænike je sprijeËio da uu. Meutim, ljudi su neznajuÊi da je njihova sudbina zapeËaÊena, sedam dana æivjeli bez-briænim æivotom ispunjenim uæicima i rugali se upozorenjima sudakoji se pribliæavao. Spasitelj kaæe: “Takav Êe biti dolazak Sina»ovjeËjeg.” Tiho, neprimjetno poput lopova u ponoÊ, doÊi Êe odlu-ËujuÊi Ëas kad Êe se zapeËatiti sudbina svakog Ëovjeka, a milostkoja je bila ponuena greπnim ljudima konaËno povuÊi. (RH 9.listopada 1905.)

Ljudi se brzo uljuljaju u kobnoj sigurnosti, a bude se tek kadse izlije Boæji gnjev. (ST 8. prosinca 1909.)

Gospodin koji sudi na kraju vremena proÊi Êe Zemljom i po-Ëet Êe se izlijevati straπan pomor. Tada Êe oni koji su preziraliBoæju rijeË, koji su je malo cijenili, iÊi od mora do mora i od sjeveraËak do istoka. TrËat Êe na sve strane da traæe Gospodnju rijeË,ali je neÊe naÊi. ... Boæji propovjednici zavrπit Êe svoj posljednjizadatak, posljednji put se pomoliti, proliti svoju posljednju gor-ku suzu za buntovniËku crkvu i bezboænike. (MS1, 1857.)

Kristov pogled bio je usmjeren u buduÊe vjekove kada je re-kao: “Kad bi i ti u ovaj dan priznao ono πto ti je za mir!” Joπuvijek je tvoj dan, o, Crkvo Boæja, kojoj je On povjerio svoj Zakon.Ovaj dan vjere i kuπnje ide svojem kraju. Sunce æuri k zapadu.Moæe li se dogoditi da zae, a ti neÊeπ znati “ono πto ti je zamir”? Neopoziva presuda mora biti izreËena: “Ali je sad sakrive-no tvojim oËima” (Luka 19,42). (Letter 58,1887.)

263

14. rujna

Vrijeme nevolje kakvog nije bilo“U ono Êe vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji πtiti sino-ve tvog naroda. Bit Êe to vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπeotkako je ljudi pa do toga vremena.” (Daniel 12,1)

Kad bude zavrπeno objavljivanje poruke treÊeg anela, mi-lost viπe ne moli za greπne stanovnike Zemlje. Boæji je narod za-vrπio posao. Primio je “kasnu kiπu”, utjeπen je od “Gospodnje pri-sutnosti” i pripremljen za Ëas kuπnje koji je pred njim. Aneli naNebu su u pokretu. Aneo koji se vraÊa sa Zemlje objavljuje daje zavrπio zadaÊu; svijet je bio izloæen zavrπnom ispitu i svi kojisu se pokazali vjerni boæanskim propisima primili su “peËat æi-voga Boga”. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskomSvetiπtu. Podiæe svoje ruke i jakim glasom kaæe: “Svrπeno je!” ...

Kad On napusti Svetiπte, tama prekriva stanovnike Zemlje.U to zastraπujuÊe vrijeme pravedni moraju æivjeti bez posrednikapred svetim Bogom. Uklonjene su ograde koje su sputavale zle iSotona ima posvemaπnju kontrolu nad grjeπnicima koji se nisupokajali. Boæjem je strpljenju kraj. Svijet je odbacio Njegovo mi-losre, prezreo Njegovu ljubav i pogazio Njegov Zakon. Zli su preπligranice vremena milosti; Boæji Duh, kome su se uporno protivili,napokon se povukao. NezaπtiÊeni boæanskom miloπÊu, nemaju za-πtite pred Zlim. Tada Êe Sotona zemaljske stanovnike izloæiti po-sljednjoj velikoj nevolji. Kad Boæji aneli budu prestali zadræa-vati divlje vjetrove ljudskih strasti, svi Êe elementi sukoba bitiodrijeπeni. Cijeli Êe svijet biti zahvaÊen propaπÊu straπnijom odone koja je zadesila drevni Jeruzalem. (GC 613,614)

Samo oni koji su Ëiste ruke i bezazlena srca opstat Êe u tovrijeme kuπnje. ... Sada je vrijeme, dok Ëetiri anela zadræavajuËetiri vjetra, da utvrdimo svoj poziv i izbor. (EW 58)

264

15. rujna

Puπtena Ëetiri vjetra“Ne pustoπite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok ne zabi-ljeæimo peËat sluge naπega Boga na njihovim Ëelima!” (Ot-krivenje 7,3)

Aneli kruæe oko Zemlje pobijajuÊi Sotoninu tvrdnju da imapravo na ovu Zemlju zato πto je mnoπtvo njegovih privræenika takoveliko. Mi ne Ëujemo njihove glasove niti svojim tjelesnim oËimamoæemo vidjeti postupke tih anela, ali su njihove ruke Ëvrstospojene oko Zemlje i oni budno zadræavaju Sotonine vojske dokse ne zavrπi zapeËaÊivanje Boæjeg naroda. (7BC 967)

Ivan vidi elemente u prirodi — potrese, bure i politiËke borbe— koje Ëetiri anela zadræavaju. Ovi vjetrovi se nalaze pod kon-trolom sve dok im Bog ne kaæe da zapuπu. Boæja crkva je sigurna.Aneli Boæji provode Njegove naredbe zadræavajuÊi vjetrove dane puπu na zemlju ni na more, niti na bilo koje drvo dok Boæjisluge ne prime peËat na svoja Ëela. (TM 444)

Sada je vrijeme od posebnog interesa za sve ljude. Pozornostvladara i dræavnika, ljudi koji zauzimaju poloæaje od povjerenja iautoriteta, obrazovanih æena i muπkaraca svih slojeva, usmjerenaje na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni promatraju zategnu-te, nemirne odnose meu narodima. Vide napetost koja obuzimasvaki zemaljski element i shvaÊaju da Êe se dogoditi neπto velikoi znaËajno — da je svijet na rubu neobiËne krize.

Aneli sada zadræavaju vjetrove rata dok svijet ne bude opo-menut na dan suda koji se pribliæava. Ali oluja se priprema, sprem-na da se obruπi na Zemlju, i kada Bog zapovijedi svojim aneli-ma da puste vjetrove, doÊi Êe do takvih prizora sukoba koje nijednopero ne moæe opisati. ...

Bog je milostivo produljio vrijeme. S Neba nam je dana svakasila da obavimo zadaÊu koju nam je Gospodin povjerio zbog onihkoji ginu u neznanju. Poruka upozorenja treba odjeknuti u svimdijelovima svijeta. ... Treba biti obavljen velik posao, a on je po-vjeren onima koji znaju istinu za ovo vrijeme. (RH 23. studenoga1905.)

265

16. rujna

Sedam posljednjih zala poËinju seizlijevati

“Potom Ëuh jak glas πto govori sedmorici anela: ‘Idite iizlijte sedam Ëaπa Boæjega gnjeva na zemlju!”’ (Otkrivenje16,1)

Kad Krist zavrπi s posredovanjem u Svetiπtu, izlit Êe se Ëistasrdæba na one koji πtuju Zvijer i njen kip i primaju njen æig.(Otkrivenje 14,9.10) Zla koja su snaπla Egipat kad je Bog oslo-baao Izrael sliËna su ovim straπnijim i æeπÊim kaznama koje ÊesnaÊi svijet prije konaËnog izbavljenja Boæjeg naroda. OpisujuÊiove zastraπujuÊe kazne pisac Otkrivenja veli: “Tada se pojavi opasani poguban Ëir na osobama koje su imale æig Zvijeri i koje se kla-njaju njezinu kipu.” More “postade kao krv mrtvaca te uginu svakoæivo biÊe u moru”. Rijeke i izvori voda “postadoπe krv”. Kolikogod bile straπne ove kazne, Boæja je pravda u cijelosti obranjena.Boæji aneo objavljuje: “Pravedan si, o SveËe, πto si ih udario timkaznama, buduÊi da su prolili krv svetih i proroka. Sad im dajeπda piju krv; to su zasluæili.” (Otkrivenje 16,2-6) Osuivanjem Boæjegnaroda na smrt navukli su krivnju za njihovu krv kao da su jeprolili svojim rukama. ...

U zlu koje slijedi, suncu Êe biti dana moÊ “da pali ljude vatrom.A ljudi su, goreÊi u velikoj æegi, psovali ime Boga”. (Otkrivenje16,8.9) ...

Ova zla neÊe biti sveopÊa, jer bi inaËe svi zemaljski stanov-nici bili istrijebljeni. Ipak Êe ona biti najstraπniji biË kojega susmrtni ljudi ikada upoznali. Sve su kazne koje su snalazile ljudeprije zavrπetka vremena milosti bile pomijeπane s milosrem. Kri-stova moliteljska krv πtitila je grjeπnika da ne primi punu mjerukazne za svoju krivnju. Ali na posljednjem sudu srdæba Êe se iz-liti nepomijeπana s milosrem. (GC 627—629)

Strijele Boæjeg gnjeva samo πto nisu poletjele i kad On poËnekaænjavati greπnike, neÊe biti predaha sve do kraja. Sprema seoluja Boæjeg gnjeva i samo oni koji su posveÊeni istinom u Boæjojljubavi bit Êe skriveni s Kristom u Bogu dok pustoπenje ne pro-e. (TM 182)

266

17. rujna

Izdan proglas o smrti“»ak joj je bilo dopuπteno da udahne æivot kipu Zvijeri, takoda kip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi ko-ji se ne htjedoπe pokloniti kipu Zvijeri.” (Otkrivenje 13,15)

Kada Isus napusti Svetinju nad svetinjama, Njegov Duh kojizadræava sile povuÊi Êe se od vladara i naroda. Oni Êe biti prepu-πteni vlasti demona. Tada Êe po savjetu i uputi Sotone biti done-seni takvi zakoni da nijedno tijelo ne bi moglo biti saËuvano kadse ne bi skratili oni dani. (1T 204)

Vidjela sam da Êe aneli zadræavati Ëetiri vjetra sve dok Isu-sovo djelo u Svetiπtu ne bude zavrπeno, a zatim Êe uslijediti se-dam posljednjih zala. Ova zla su raspalila gnjev bezboænih ljudiprotiv pravednika. Oni su smatrali da smo mi navukli Boæje ka-zne na njih i da Êe nevolje prestati ako nas istrijebe sa Zemlje.Stoga je izdan proglas da se sveti pobiju zbog Ëega su vjerni dani noÊ vapili Bogu za izbavljenje. Ovo je bilo vrijeme Jakovljevenevolje. (EW 36,37)

Vidjela sam vodeÊe ljude na Zemlji kako se savjetuju, a So-tona i njegovi aneli bili su zaposleni oko njih. Vidjela sam pismakoja su bila umnoæena i razaslana u razliËite dijelove svijeta ukojima se nareuje ljudima da pobiju i prije odreenog vremenasvece ako se budu dræali svoje Ëudne vjere, ako ne odustanu odsubote i ne budu poπtovali prvi dan tjedna. (EW 282,283)

Premda je opÊim dekretom odreeno vrijeme kad vrπitelje za-povijedi mogu pobiti, njihovi Êe im neprijatelji u nekim sluËaje-vima i prije tog vremena pokuπati uzeti æivot. Ali nitko ne moæeproÊi pored silnih Ëuvara postavljenih oko svake vjerne duπe. Nekenapadaju pri bijegu iz gradova i sela, ali maËevi podignuti pro-tiv njih slomit Êe se i pasti bespomoÊni poput slamke. Druge Êeπtititi aneli u obliku ratnika. (GC 631)

Kad bi mogli gledati nebeskim oËima, ljudi bi vidjeli skupi-ne anela, jakih u sili, smjeπtenih oko onih koji su saËuvali Kri-stovu poruku o postojanosti. Sa suosjeÊajnom blagoπÊu aneli subili svjedoci njihove nevolje i Ëuli njihove molitve. Oni Ëekaju narijeË svog Zapovjednika da ih istrgnu iz pogibelji. Ali moraju joπmalo Ëekati. Boæji narod mora piti iz ove Ëaπe i krstiti se ognjem.(GC 630,631)

267

18. rujna

Osueni na smrt“Po skoroteËama razaslane su svim kraljevim pokrajina-ma poslanice da se svi Æidovi, od djeËaka do staraca, dje-ca i æene uniπte, pobiju, zatru, a njihova dobra da se za-plijene u jednom jedinom danu, i to trinaestog dana dva-naestog mjeseca, mjeseca Adara.” (Estera 3,13)

Ukaz koji Êe biti proglaπen protiv Boæjeg naroda ostatka bitÊe sliËan proglasu koji je Ahasver izdao protiv Hebreja. (PK 603)

Kad onima koji poπtuju Boæji Zakon bude uskraÊena zaπtitaljudskih zakona, u razliËitim Êe se zemljama istodobno pojavitipokret za njihovo uniπtenje. Kad se pribliæi vrijeme odreenodekretom, ljudi Êe se urotiti da istrijebe omraæenu sektu. Odlu-Ëit Êe da jedne noÊi zadaju konaËni udarac kojim Êe zauvijek uπut-kati glas neslaganja i prijekora. (GC 635)

IziÊi Êe zakon koji Êe ih primoravati da prestanu dræati su-botu kao Ëetvrtu zapovijed i da svetkuju nedjelju ili Êe izgubitiæivot. Meutim, oni neÊe popustiti i pogaziti Gospodnju subotuda bi se pokorili papinskoj ustanovi. Sotonine vojske i zli ljudiokruæit Êe ih i likovati nad njima misleÊi da im Boæji narod sadane moæe uteÊi. (1T 353,354)

Kad ovo vrijeme nevolje doe, svaki Êe sluËaj veÊ biti rijeπen.Viπe neÊe biti vremena milosti ni kuπnje za one koji se nisu pokajali.PeËat æivoga Boga bit Êe na Njegovom narodu. Ovaj mali ostatak,nemoÊan da se sam obrani u borbi na æivot i smrt sa zemaljskimsilama koje predvodi vojska Zmaja, potraæit Êe u Bogu svoju obranu.Najviπe zemaljske vlasti izdat Êe zakon da svi moraju sluæiti Zvijerii primiti njezin æig pod prijetnjom progonstva i smrti. (5T 213)

Vidjela sam kako svete obuzima veliki duπevni strah. Izgledaloje da su sa svih strana okruæeni bezboænim stanovnicima Zemlje.Sve je izgledalo kao da je protiv njih. Neki su se poËeli bojati daih je Bog na kraju prepustio ovim bezboænicima da ih pobiju. ...

Ovo je za svete bio Ëas najuæasnijeg straha. Dan i noÊ vapilisu Bogu za osloboenjem. Gledano izvana, nije bilo nikakvih iz-gleda za njihovo osloboenje. Bezboænici su veÊ poËeli trijumfi-rati dovikujuÊi: “Zaπto vas vaπ Bog ne izbavi iz naπih ruku? Zaπtose ne uznesete da spasite svoje æivote?” Ali sveti nisu na njihobraÊali pozornost. (EW 283)

268

19. rujna

Aneoska zaπtita u vrijeme nevolje“Hajde, narode moj, ui u sobe i vrata za sobom zatvori.Sakrij se Ëaskom dok jarost ne proe.” (Izaija 26,20)

U dan straπnog suda Krist Êe reÊi: “Hajde, narode moj, uiu sobe i vrata za sobom zatvori. Sakrij se Ëaskom dok jarost neproe.” Kakve su to sobe u koje se oni trebaju sakriti? One pri-kazuju Kristovu zaπtitu i zaπtitu svetih anela. Boæji narod u ovovrijeme nije okupljen na jednom mjestu. On se nalazi u raznimzemljama u svim dijelovima svijeta. (HS 158)

Vidjela sam svete kako napuπtaju gradove i sela i zdruæujuse u skupine. Æive na najsamotnijim mjestima. Aneli su im donosilivodu i hranu dok su bezboænici patili od gladi i æei. (EW 282)

Tijekom noÊi bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. Izgle-dalo je kao da se radi o velikoj zbrci i sukobima vojski. Gospod-nji glasnik stao je ispred mene i rekao mi: “Pozovi svoje ukuÊane.Ja Êu te voditi; slijedi me. Vodio me je mraËnom stazom, prvokroz πumu, a zatim kroz usjeke planina i rekao: “Ovdje si sigur-na.” Tamo je bilo i drugih koji su bili dovedeni do ovog utoËiπta.Nebeski vjesnik je rekao: “Vrijeme nevolje je doπlo kao lopov unoÊi, kako vas je Gospodin upozorio.” (MS 153, 1905.)

U vrijeme nevolje, pred sam Kristov dolazak, pravednike Êespasiti sluæba nebeskih anela, ali za prijestupnike Boæjeg Zako-na neÊe biti zaπtite. Aneli ne mogu zaπtititi one koji zanema-ruju jednu od boæanskih uredbi. (PP 256)

Kao πto je uËinio u vrijeme ©adraka, Meπaka i Abed Nega,tako Êe i u zavrπnim danima povijesti ove Zemlje Gospodin silnodjelovati u korist onih koji su stali na stranu pravednosti. ... Usredvremena nevolje — nevolje kakve nije bilo od poËetka vremena— Njegovi izabranici ostat Êe nepokolebani. Sotona, sa svim svo-jim Ëetama zla, neÊe moÊi uniπtiti ni najslabijega od Boæjih sve-tih. Aneli, koji su silni krepoπÊu, zaπtitit Êe ih, i radi njih Êe seGospodin otkriti kao “Bog nad bogovima”, sposoban da zauvijekspasi one koji se u Njega uzdaju. (PK 513)

269

20. rujna

Bezboænici tijekom nevolja“Evo, dani dolaze — rijeË je Jahve Gospoda — kad Êu po-slati glad na zemlju, ne glad kruha ni æe vode, veÊ sluπa-nja rijeËi Jahvine. Tumarat Êe od mora do mora, od sjeve-ra do istoka potucati se iπtuÊi rijeË Jahvinu, ali je neÊenaÊi.” (Amos 8,11.12)

Kada blagi glas milosti nestane, strah i uæas obuzet Êe bez-boænike. Na njih su straπno djelovale rijeË: “Kasno je! Prekasnoje!” (EW 281)

Krist na kriæu osjeÊao se isto tako kao πto Êe se greπnici osje-Êati kada se Boæji gnjev izlije na njih. Crni oËaj poput mrtvaË-kog pokrova past Êe na njihove greπne duπe i tada Êe u potpuno-sti shvatiti svu veliËinu grijeha. (ST 15. veljaËe 1883.)

Oni koji nisu cijenili Boæju rijeË æurili su tamo-amo, lutajuÊiod mora do mora i od sjevera do juga traæeÊi Gospodnju rijeË.Aneo je rekao: “Oni je neÊe naÊi. Na Zemlji je glad; ne glad zakruhom ni æe za vodom, nego za sluπanjem rijeËi Gospodnjih.©to bi dali za samo jednu rijeË Boæjeg odobravanja!” ...

Mnogi greπnici bili su jako gnjevni jer su patili od poslje-dica epidemija. Bio je to prizor straπne agonije. Roditelji su ogorËenoprekoravali svoju djecu a djeca roditelje, braÊa svoje sestre a se-stre opet braÊu. ... Ljudi su se obraÊali svojim propovjednicima sgorËinom i mrænjom prigovarajuÊi im rijeËima: “Niste nas upozo-rili. Govorili ste nam da se cijeli svijet treba obratiti i vikali: ‘Mir!Mir!’ da biste utiπali svaki strah koji bi se pojavio. Niste namgovorili o ovom Ëasu, a one koji su nas upozoravali na to proglasiliste fanaticima i zlim ljudima koji nas æele uniπtiti.” Ali ja samvidjela da niti propovjednici nisu utekli od Boæjeg gnjeva. Nji-hove patnje bile su deset puta veÊe od patnji ovih ljudi. (EW281,282)

U vrijeme kad se Boæji sudovi izliju bez milosti, o, kako Êeza greπnike nedostiæan biti poloæaj onih koji prebivaju “u zaklo-nu Najviπeg” — u πatoru u koji Êe sam Bog skloniti sve one kojisu Ga ljubili i poπtovali Njegove zapovijedi! (3BC 1150)

270

21. rujna

Vrijeme Jakovljeve nevolje“Jao, jer velik je dan ovaj, sliËna mu ne bi! Vrijeme je nevoljeza Jakova, al’ Êe se izbaviti iz nje.” (Jeremija 30,7)

Vidjela sam da Êe aneli zadræavati Ëetiri vjetra sve dok Isu-sovo djelo u Svetiπtu ne bude zavrπeno, a zatim Êe uslijediti se-dam posljednjih zala. Ova su zla raspalila gnjev bezboænih ljudiprotiv pravednika. Oni su smatrali da smo mi navukli Boæje ka-zne na njih i da Êe nevolje prestati ako nas istrijebe sa Zemlje.Stoga su izdali proglas da se sveti pobiju zbog Ëega su vjerni va-pili Bogu za izbavljenje dan i noÊ. To je bilo vrijeme Jakovljevenevolje. (EW 36,37)

Kao πto je Sotona potaknuo Ezava da krene protiv Jakova,tako Êe u vrijeme nevolje poticati zle da uniπte Boæji narod. I kaoπto je optuæio Jakova, tako Êe optuæivati i Boæji narod. Ovaj svijetubraja meu svoje podanike, ali se mala skupina koja vrπi Boæjezapovijedi protivi njegovoj prevlasti. Kad bi je mogao zbrisati sazemlje, njegova bi pobjeda bila potpuna. On vidi da ih Ëuvaju svetianeli pa zakljuËuje da su im grijesi oproπteni; ali ne zna da jenjihov sluËaj odluËen u nebeskom Svetiπtu. On dobro zna grijehena koje ih je naveo pa ih iznosi pred Bogom u uveliËanom svje-tlu, tvrdeÊi da ti ljudi ne zasluæuju Boæju naklonost kao ni onsam. Tvrdi da Gospodin ne moæe biti pravedan ako njima oprostigrijehe a njega i njegove anele uniπti. On tvrdi da su njegovplijen i zahtijeva da mu budu predani u ruke kako bi ih uniπtio.

BuduÊi da Sotona optuæuje Boæji narod za njihove grijehe,Gospodin dopuπta da ih iskuπa do krajnjih granica. Njihovo po-uzdanje u Boga, njihova vjera i odluËnost bit Êe ozbiljno iskuπa-ni. Dok se sjeÊaju proπlosti, njihove nade tonu, jer u cijelom svomæivotu mogu vidjeti malo dobra. Posvema su svjesni svoje slabo-sti i nedostatnosti. Sotona ih nastoji zastraπiti miπlju da je njihovsluËaj beznadan i da se mrlje njihove okaljanosti nikada ne mo-gu oprati. Nada se da Êe uniπtiti njihovu vjeru kako bi popustilinjegovim kuπnjama i odrekli se svoje odanosti Bogu. (GC 618,619)

271

22. rujna

Zaπto postoji vrijeme nevolje“Bog nam je zaklon i utvrda, pomoÊnik spreman u nevo-lji.” (Psalam 46,1)

Premda Êe Boæji narod biti opkoljen neprijateljima koji suga odluËili uniπtiti, tjeskoba koja ih tiπti nije strah od progon-stva zbog istine; oni se boje da se nisu pokajali za svaki grijeh ida zbog neke svoje nutarnje slabosti neÊe doæivjeti ispunjenjeSpasiteljeva obeÊanja da Êe ih “saËuvati od Ëasa kuπnje koji ÊedoÊi na sav svijet”. (Otkrivenje 3,10) Kad bi pouzdano znali daim je oproπteno, ne bi ustuknuli pred muËenjem ili smrÊu, ali akobi se pokazali nedostojnima i izgubili æivot zbog vlastitih nedo-stataka u karakteru, osramotili bi Boæje sveto ime.

Sa svih strana Ëuju kovanje zavjera i vide djelovanje pobu-ne; u njima se budi snaæna æelja, iskrena teænja duπe da se uni-πti ovaj veliki otpad i uËini kraj zloÊi zlih. No dok mole Boga dazaustavi djelovanje pobune, oni osjeÊaju ozbiljnu griænju savjestiπto nemaju snage da se opru i zaustave moÊnu plimu zla. Uvje-reni su kako bi Sotonine sile imale manje snage da ih nadvla-daju da su uvijek sve svoje sposobnosti upotrebljavali u Kristo-voj sluæbi i jaËali snagom od Ëasa do Ëasa.

Oni muËe svoje duπe pred Bogom, podsjeÊajuÊi na svoje ranijepokajanje za mnoge grijehe i pozivajuÊi se na Spasiteljevo obeÊa-nje: “Ili u moje neka doe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mirneka sklopi sa mnom.” (Izaija 27,5) Ne ponestaje njihove vjerestoga πto nema odmah odgovora na njihove molitve. Premda trpenajveÊu tjeskobu, strah i nemir, oni ne prestaju upuÊivati svojemolbe. Hvataju se za Boæju snagu kao πto se Jakov uhvatio Anela,a duπa im govori: “NeÊu te pustiti dok me ne blagosloviπ.” (GC619,620)

Vrijeme nevolje je ispit na kojem se treba pokazati Kristovkarakter. To je vrijeme kad Boæji narod treba odbaciti Sotonu injegove kuπnje. (RH 12. kolovoza 1884.)

272

23. rujna

Boæje oko bdije nad Njegovimnarodom

“Pa da Bog zbilja ne obrani svoje izabranike koji dan i noÊvapiju prema njemu? I da zategne s njihovom stvari? Ka-æem vam, brzo Êe ih obraniti. — Ali, hoÊe li Sin »ovjeËji,kada doe, naÊi pouzdanja na zemlji?” (Luka 18,7.8)

Tako bi i Boæji narod u vrijeme nevolje bio nadvladan akobi imao nepriznatih grijeha koji bi se pojavili pred njihovim oËi-ma dok se muËi u strahu i tjeskobi; oËaj bi uguπio njihovu vjerui oni ne bi imali slobodu da mole Boga za spasenje. Premda ima-ju dubok osjeÊaj vlastite nevrijednosti, nemaju skrivenih greπakakoje bi trebali otkriti. Njihovi su grijesi otiπli na sud pred njimapa su izbrisani i oni ih se viπe ne mogu sjetiti. ...

Ovi krπÊani po imenu, koji Êe nespremni doËekati ovaj stra-πni posljednji sukob, u svom Êe oËaju priznati svoje grijehe rije-Ëima duboke tjeskobe, dok Êe zli uæivati u njihovoj muci. ...

Jakovljev æivotopis je i jamstvo da Bog neÊe odbaciti one kojisu bili prevareni, kuπani i navedeni na grijeh, ali su Mu se obratiliiskrenim kajanjem. Dok Sotona nastoji uniπtiti ove ljude, Bog Êeposlati svoje anele da ih utjeπe i zaπtite u vrijeme pogibelji. So-tona napada ogorËeno i odluËno, i njegove su obmane straπne; aliBoæje oko poËiva nad Njegovim narodom i Njegovo uho Ëuje nji-hov jauk. Njihova je muka velika, a plamen ognjene peÊi kao daÊe ih progutati; ali LjevaË Êe ih proËistiti kao πto se zlato proËiπÊavau vatri. U vrijeme njihovog najteæeg kuπanja Boæja ljubav premaNjegovoj djeci je isto tako snaæna i njeæna kao u dane njihovognajveÊeg procvata, ali je za njihovo dobro da dou u ognjenu peÊ.Njihova svjetovnost mora izgorjeti, kako bi se u njima mogao sa-vrπeno odraziti Kristov lik.

Vrijeme nevolje i tjeskobe πto je pred nama zahtijevat Êe vjerukoja moæe podnijeti umor, odlaganje i glad — vjeru koja neÊe osla-biti premda je na ozbiljnoj kuπnji. Razdoblje probe osigurano jesvima da se mogu pripremiti za to vrijeme. ... Svi koji se kaoJakov budu oslanjali na Boæja obeÊanja, i kao on budu ozbiljni iustrajni, uspjet Êe kao πto je on uspio. (GC 620,621)

273

24. rujna

Veliko vrijeme nevolje“Jer Êe to biti dani takve nevolje kakve nije bilo od poËet-ka stvorenja, koje Bog stvori, do sada, i sigurno je viπe ne-Êe biti.” (Marko 13,19)

Uskoro Êe nastupiti vrijeme nevolje kakvog nikada nije bilo.Nama je potrebno iskustvo koje sada nemamo, a mnogi su od-viπe nezainteresirani da ga steknu. »esto se dogaa da je nevo-lja veÊa u predvianju nego u stvarnosti. Ali nije tako kad je upitanju nevolja koja je pred nama. Ni najslikovitiji prikaz ne moæeopisati veliËinu tih muka. I sada, dok milosrdni Spasitelj vrπi po-mirenje za nas, mi bismo trebali teæiti da postanemo savrπeni uKristu. Boæja providnost je πkola u kojoj trebamo nauËiti blagosti poniznost od Isusa. Gospodin je uvijek pred nama, ne na putukoji smo mi izabrali, koji je lakπi i nama ugodniji, veÊ na putupravih æivotnih ciljeva. Nitko ne smije odbaciti ili odloæiti ovajposao ako ne æeli neπto najstraπnije svojoj duπi.

Apostol Ivan je u vienju Ëuo prodoran glas na Nebu koji jeglasno govorio: “Jao vama, zemljo i more, jer je avao siπao kvama s velikim gnjevom, svjestan da ima joπ samo malo vreme-na!” Straπni su prizori o kojima viËe ovaj glas s Neba. Sotoningnjev raste kako se vrijeme skraÊuje, a njegov posao prijevare irazaranja dostiæe svoj vrhunac u vrijeme nevolje. Zavrπilo je vri-jeme Boæjeg dugotrajnog strpljenja. Svijet je odbacio Njegovu mi-lost, prezreo Njegovu ljubav i pogazio Njegov zakon. Greπnici suprevrπili granicu svoje kuπnje i Gospodin povlaËi svoju zaπtitu iostavlja ih na milost i nemilost voe kojeg su izabrali. Sotona Êeimati vlast nad onima koji su se pokorili njegovoj vlasti i on ÊeuvuÊi stanovnike Zemlje u veliku, konaËnu nevolju. Kada Boæjianeli prestanu zadræavati straπne vjetrove ljudskih strasti, svielementi sukoba bit Êe puπteni. »itav svijet Êe biti uvuËen u pro-past straπniju od one koja je zadesila stari Jeruzalem. (4SP 440,441)

Usred vremena nevolje — nevolje kakve nije bilo od poËetkavremena — Njegovi izabranici ostat Êe nepokolebani. Sotona, sasvim svojim Ëetama zla, neÊe moÊi uniπtiti ni najslabijega od Boæjihsvetih. (PK 513)

274

25. rujna

Krunski Ëin prijevare“BuduÊi da si saËuvao moju poruku o postojanosti, i ja Êutebe saËuvati od Ëasa kuπnje koji Êe doÊi na sav svijet dapodvrgne kuπnji stanovnike zemlje.” (Otkrivenje 3,10)

Kako se drugi dolazak naπega Gospodina Isusa Krista pri-bliæava, Sotonina orua pokreÊu se iz dubine Zemlje. Sotona seneÊe pojaviti samo kao ljudsko biÊe, veÊ Êe oponaπati Isusa Krista.Svijet koji je odbacivao istinu, primit Êe njega kao Gospodara nadgospodarima i Kralja nad kraljevima. (5BC 1105,1106)

Sotonina srdæba raste kako se njegovo vrijeme skraÊuje, anjegovo Êe djelo obmane i razaranja dosegnuti vrhunac u vrije-me nevolje. ...

Kao zavrπni Ëin velike obmanjujuÊe drame, sâm Êe Sotonaglumiti Krista. Crkva je dugo tvrdila da Ëeka na Spasiteljev dol-azak kao na ostvarenje svojih nada. Sad Êe veliki varalica poka-zati kao da je Krist doπao. U razliËitim krajevima svijeta SotonaÊe se pojaviti meu ljudima kao veliËanstveno biÊe bljeπtava sja-ja, sliËno opisu Boæjeg Sina u Ivanovu Otkrivenju. (Otkrivenje 1,13-15) Slava kojom je okruæen nadmaπuje sve πto su smrtne oËi ikadavidjele. Zrakom odzvanja pokliË pobjede: “Krist je doπao! Krist jedoπao!” Ljudi padaju niËice pred njim, dok on diæe ruke i izriËeblagoslov kao πto je Krist blagoslivljao svoje uËenike dok se nalaziona Zemlji. Njegov je glas mek i priguπen, ali melodiËan. Blagim,suosjeÊajnim tonom iznosi neke od onih prekrasnih nebeskih is-tina πto ih je Spasitelj izgovorio; lijeËi bolesti ljudi i tada, glu-meÊi Krista, tvrdi da je subotu promijenio u nedjelju, i svima zapo-vijeda da svetkuju dan koji je on blagoslovio. On objavljuje daoni koji uporno svetkuju sedmi dan hule na njegovo ime, jer odbijajuposluπati njegove anele koje im je poslao sa svjetloπÊu i istinom.Ovo je silna, gotovo neodoljiva obmana. Poput Samarijanaca kojeje ©imun Mag prevario, mnoπtvo Êe, od najmanjeg do najveÊeg,povjerovati ovim prijevarama govoreÊi: “Ovaj je snaga Boæja, na-zvan Velika.” (Djela 8,10)

Boæji narod neÊe biti zaveden. UËenja ovog laænog Krista ni-su sukladna sa Svetim pismom. (GC 623—625)

275

26. rujna

Nema muËenika nakon πto se zavrπivrijeme milosti

“Zazvat Êe me, a ja Êu ga usliπiti, s njim Êu biti u nevolji,spasit Êu ga i proslaviti.” (Psalam 91,15)

Boæji narod neÊe biti poπteen stradanja; no premda progo-njen i zbunjen, premda oskudijeva i strada zbog nestaπice hrane,neÊe biti ostavljen da izgine. ...

Ipak Êe se ljudskom oku Ëiniti da Boæji narod svoje svjedo-Ëanstvo mora uskoro zapeËatiti krvlju kao muËenici prije njih. Onisami poËinju strahovati da ih je Gospodin pustio da padnu odruke svojih neprijatelja. Ovo je vrijeme strahovite agonije. Da-nju i noÊu viËu Bogu za izbavljenje. ...

GledajuÊi kroz stoljeÊa, Boæje oko je bilo upravljeno na krizukoja oËekuje Boæji narod, kad na nj ustanu zemaljske sile. PoputzatoËenih prognanika bit Êe u smrtnom strahu zbog gladi ili na-silja. Ali Sveti, koji je pred Izraelcima razdvojio Crveno more, po-kazat Êe svoju moÊnu silu i ukinuti njihovo ropstvo. “Moji Êe biti,moja steËevina — govori Jahve nad Vojskama. U dan koji spre-mam bit Êu im milostiv kao πto je milostiv otac sinu koji mu slu-æi.” (Malahija 3,17) Kad bi ovaj put bila prolivena krv vjernihKristovih svjedoka, ona ne bi, poput krvi muËenika, bila posijanosjeme koje bi donijelo æetvu na slavu Bogu. Njihova vjernost nebi bila svjedoËanstvo koje bi druge uvjerilo o istini, jer je okor-jelo srce odbijalo valove milosra dok se nisu prestali vraÊati. Kadbi pravedni sad bili prepuπteni da padnu kao ærtve svojih nepri-jatelja, bio bi to trijumf za kneza tame. Psalmist kaæe: “U sjenicisvojoj on me sklanja u dan kobni; skriva me u skroviπtu ©atorasvoga.” (Psalam 27,5) Krist je rekao: “Hajde, narode moj, ui usobe i vrata za sobom zatvori. Sakrij se Ëaskom dok jarost neproe. Jer, gle, iziÊi Êe Jahve iz svog prebivaliπta da stanovnikezemljine kazni πto se o njeg ogrijeπiπe.” (Izaija 26,20.21) SlavnoÊe biti izbavljenje onih koji su strpljivo Ëekali Njegov dolazak iËija su imena zapisana u knjizi æivota. (GC 629,630,634)

276

27. rujna

Boæji narod osloboen“Da, ovako govori Jahve: Bit Êe oduzet suæanj junaku, po-bjeÊi Êe plijen pobjedniku! S onima koji se s tobom sporeja Êu se sporiti, tvoju djecu ja Êu izbaviti.” (Izaija 49,25)

Kad onima koji poπtuju Boæji Zakon bude uskraÊena zaπtitaljudskih zakona, u razliËitim Êe se zemljama istodobno pojavitipokret za njihovo uniπtenje. Kad se pribliæi vrijeme odreeno de-kretom, ljudi Êe se urotiti da istrijebe omraæenu sektu. OdluËitÊe da jedne noÊi zadaju konaËni udarac kojim Êe zauvijek uπut-kati glas neslaganja i prijekora.

Boæji narod — neki u zatvorskim Êelijama, neki skriveni usamotnim skloniπtima u πumama i planinama — joπ uvijek vapiza boæanskom zaπtitom, dok se na sve strane skupine naoruæa-nih ljudi, poticane od vojski zlih anela, pripremaju za smrtono-sno djelo. I upravo sada, u Ëasu najveÊe opasnosti, Bog Êe se Izra-elov umijeπati da izbavi svoje izabranike. ...

S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kle-tve, gomile zlih ljudi samo πto se nisu obruπile na svoj plijen,kad, gle, na zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noÊi. Zatimdûga, sjajeÊi slavom s Boæjeg prijestolja, premoπÊuje nebesa i kaoda okruæuje svaku skupinu koja se moli. Gnjevno mnoπtvo izne-nada zastaje. Zamiru njihovi podrugljivi uzvici. Zaboravili su pred-met svog ubilaËkog bijesa. Sa straπnim slutnjama gledaju u sim-bol Boæjeg Saveza i teæe se zaπtititi od njegova nepodnoπljiva sjaja.

Boæji narod Ëuje jasan, melodiËan glas kako govori: “Podig-nite glavu!” I kad dignu pogled prema nebu, vide dugu obeÊanja.Crni, prijeteÊi oblaci koji su prekrivali nebeski svod sad se raz-dvajaju i poput Stjepana slobodno gledaju u Nebo i vide Boæjuslavu i Sina »ovjeËjega gdje sjedi na svom prijestolju. (GC 635,636)

Dok Êe cijeli svijet biti obavijen tamom, u svakom stanu svetihsjat Êe svjetlo. Oni Êe ugledati veÊ prve zrake Njegova dolaska.(PK 720)

277

28. rujna

PonoÊno osloboenje“Zaglave za tren, usred gluhe noÊi: komeπaju se narodi, pro-laze; ni od Ëije ruke moÊni padaju.” (Job 34,20)

Bog je uvijek birao krajnosti da bi oËitovao svoju silu kadaje izgledalo da nema izbavljenja od Sotoninog djelovanja. (5T 714)

U ponoÊi Bog pokazuje svoju moÊ da izbavi svoj narod. Po-javljuje se sunce u punom sjaju. Znakovi se i Ëudesa brzo niæu.Zli s uæasom i Ëuenjem gledaju prizor, dok pravedni u sveËanojradosti promatraju znakove svog izbavljenja. »ini se da se sve uprirodi poremetilo. Potoci prestaju teÊi. Pojavljuju se tamni, te-πki oblaci i buËno se sudaraju. Usred razbjeπnjelog neba svjetlije prostor neopisive slave, odakle dolazi Boæji glas kao glas mno-gih voda, govoreÊi: “Svrπeno je!” (Otkrivenje 16,17) (GC 636)

Na Boæji glas pokrenut Êe se nebeske sile. Tada Êe se Sun-ce, Mjesec i zvijezde pomaknuti sa svojih mjesta. Oni neÊe ne-stati, nego Êe se samo potresti na Boæji glas.

Tamni, gusti oblaci gomilaju se udarajuÊi jedan o drugi. At-mosfera se para i uvija. Tako kroz taj otvoreni prostor moæemovidjeti Orion odakle dolazi Boæji glas. (EW 41)

©to se tiËe dolaska Sina »ovjeËjeg, to se neÊe dogoditi prijenego πto Zemlju pogodi straπan potres, prije nego πto narod ËujeBoæji glas. Ljudi se nalaze u oËaju i nevolji kakve nije bilo ot-kako je ljudi, a Boæji narod Êe proæivljavati muku. Nebeski ob-laci Êe se sudarati i nastat Êe tama. Zatim dolazi glas s neba, aoblaci se poËinju valjati kao svitak. Pojavljuje se svijetli, jasniznak Sina »ovjeËjeg. Djeca Boæja znaju πto taj oblak znaËi. (MS81, 1886.)

Sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe trijumfiraju dok im lica odsja-juju slavom Boæjom. (EW 37)

Kada Boæji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikogotreænjenja meu onima koji su u velikom æivotnom sukobu iz-gubili sve. (GC 654)

Dan gnjeva za Boæje neprijatelje istovremeno je i dan konaËnogizbavljenja za Njegovu Crkvu. (PK 727)

278

29. rujna

Bog se obara na prirodu“A sedmi izli svoju Ëaπu u zrak. Tada iz hrama, od prije-stolja, doe jak glas koji poviËe: ‘Svrπeno je!’ Uto udaremunje, grmljavine, gromovi i velik potres zemlje, kakav ni-kad ne bi otkada se ljudi pojaviπe na zemlji — tako velikbijaπe taj potres, tako snaæan!” (Otkrivenje 16,17.18)

Trebali bismo prouËavati izlijevanje sedme Ëaπe Boæjega gnjeva.Sile zla se u posljednjem sukobu neÊe predati bez otpora. (7BC983)

Usred razbjeπnjelog neba svjetli je prostor neopisive slave,odakle dolazi Boæji glas kao glas mnogih voda, govoreÊi: “Svrπenoje!” (Otkrivenje 16,17)

Taj glas potresa nebesa i zemlju. Nastaje silan potres, “kakavnikad ne bi otkada se ljudi pojaviπe na zemlji — tako veliki bi-jaπe taj potres, tako snaæan”. (Otkrivenje 16,17.18) Kao da se ne-beski svod otvara i zatvara. Kao da na trenutak kroz njega blje-sne slava s Boæjeg prijestolja. Planine se tresu poput trske navjetru, a odlomljene stijene padaju na sve strane. »uje se tutanjkao od nadolazeÊe oluje. More je uskipjelo. »uje se urlanje orka-na poput glasa razbjeπnjelih demona. »itava se zemlja nadima ispuπta poput morskih valova. Njena povrπina puca. »ini se dapopuπtaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. NapuËeni otoci ne-staju. Razbijeπnjele vode gutaju morske luke koje su poput So-dome postale poznate po zlu. “Bog se sjeti velikog Babilona damu dadne Ëaπu vina svoga uskipjelog gnjeva.” “Golema tuËa”, svakozrno “teπko kao talenat”, dovrπava ovo razaranje. (Otkrivenje 16,19-21) Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskoπne pa-laËe, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troπili svoje bogat-stvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oËi-ma u ruπevine. Zidine zatvora se ruπe, a Boæji narod koji je unjima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (GC 636,637)

279

30. rujna

Izvanredno uskrsnuÊe“Tada Êe se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemlji-nu; jedni za vjeËni æivot, drugi za sramotu, za vjeËnu ga-dost.” (Daniel 12,2)

Upravo je u ponoÊ Bog odluËio osloboditi svoj narod. Dok sumu se bezboænici kojima je bio okruæen rugali i smijali, odjed-nom se pojavilo sunce sjajeÊi svom snagom, a i mjesec je joπ uvijeksjao. ... Tamni, teπki oblaci gomilali su se i meusobno sudarali.Meutim, na jednom mjestu pojavljuje se sjaj neopisive slave odakledopire Boæji glas sliËan hujanju mnogih voda koji potresa nebo izemlju. Nastaje straπan potres. Otvaraju se grobovi i oni koji suumrli vjerujuÊi u vijest treÊeg anela i svetkujuÊi subotu, ustajuproslavljeni iz svojih grobova i praha koji im je bio postelja danazoËe savezu mira koji Êe Bog uËiniti s onima koji su odræaliNjegov zakon. (EW 285)

Oni koji spavaju u Isusu bit Êe pozvani iz svojih tamnica ...u slavnu besmrtnost. ... On je ustao, dragi prijatelji, i u svojembeznau znajte ... da je Isus pokraj vas da vam dade mir.

Ja znam o Ëemu govorim. Proæivjela sam vrijeme kada sammislila da Êe me valovi svladati. U to vrijeme sam osjetila kolikomi je Spasitelj dragocjen. Kada je umro moj najstariji sin, osje-Êala sam veliku bol, ali k meni je doπao Isus i tada sam osjetilaNjegov mir u duπi. »aπa utjehe dotaknula je moje usne.

A onda je umro i onaj koji je bio kraj mene trideset πest go-dina. ... Zajedno smo radili u djelu, ali smo morali sklopiti rukeovog borca i poloæiti ga na poËinak u tihi grob. Ponovno je mojabol bila straπna, ali nakon svega doπla je Ëaπa utjehe. Meni jeIsus dragocjen. Bio je pokraj mene ... a bit Êe i pokraj vas. Kadnaπi prijatelji odlaze u grob, oni ostaju u naπem sjeÊanju. MoædaÊemo se oprostiti od svojeg oca ili majke: kada ponovo dou, onebore Êe nestati, ali lik Êe ostati i mi Êemo ih prepoznati. ...

Budimo spremni da se susretnemo s ovim dragim prijatelji-ma kad se pojave u jutro uskrsnuÊa. ... HoÊemo li se dræati nadekoja se nalazi u evaneljima da Êemo biti kao On jer Êemo Gavidjeti kao πto jest? (IHP 353)

280

1. listopada

Prvo uskrsnuÊe nepravednih“Evo dolazi u pratnji oblaka! I vidjet Êe ga svako oko, ioni koji su ga proboli.” (Otkrivenje 1,7)

A “i oni koji su ga proboli” (Otkrivenje 1,7), koji su se izrugivaliKristovim samrtnim mukama i najogorËeniji protivnici Njegoveistine i Njegova naroda, podignuti su da Ga gledaju u Njegovojslavi i vide Ëast koja je dana odanima i posluπnima. (GC 637)

Na kraju, podiæuÊi svoju desnicu prema nebu, Kaifa se u oblikusveËane zakletve obratio Isusu: “Zaklinjem te æivim Bogom da namrekneπ jesi li ti Mesija, Sin Boæji?” ...

Svako je uho bilo spremno sluπati i svako je oko netremicepromatralo Njegovo lice kad je odgovorio: “Ti kaza.” Kao da jenebeska svjetlost obasjala Njegovo blijedo lice kad je dodao: “Alija vam kaæem da Êete poslije ovoga vidjeti ‘Sina »ovjeËjega gdjesjedi s desnu SvemoguÊega’ i ‘gdje dolazi na oblacima nebeskim’.”

Za trenutak je Kristovo boæanstvo bljesnulo kroz Njegovuljudsku prirodu. PrvosveÊenik je drhtao pred Spasiteljevim pro-dornim pogledom. ... Za trenutak je ugledao straπan prizor kakogrobovi vraÊaju svoje mrtvace s tajnama za koje su smatrali daÊe biti vjeËno sakrivene.

Prizor je iπËezao ispred sveÊenikovih oËiju. ... Razderavπi svojehaljine ... zahtijevao je da se ... zatvorenik osudi zbog huljenjana Boga. “»emu nam trebaju viπe svjedoci?”, rekao je. “U ovajisti Ëas Ëuli ste pogrdu. ©to vam se Ëini?” I svi su Ga osudili.(DA 706—708)

Tako su æidovski starjeπine naËinili svoj izbor. Njihova odlu-ka zabiljeæena je u knjizi koju je Ivan vidio u ruci Onoga kojisjedi na prijestolju, u knjizi koju nijedan Ëovjek ne moæe otvo-riti. U svoj svojoj optuæujuÊoj snazi ova odluka pojavit Êe se prednjima onoga dana kad knjigu otvori Lav iz plemena Judina. (COL294)

Kada Krist doe po drugi put, oni Ga neÊe vidjeti kao zatvo-renika okruæenog ruljom. Ugledat Êe Ga kao nebeskog Kralja. ...Tada Êe se sveÊenici i vladari jasno sjetiti prizora u sudskoj dvo-rani. Svaka sitnica pojavit Êe se pred njima kao da je napisanavatrenim slovima. (ST 17. sijeËnja 1900.)

281

2. listopada

Rastopljena poËela i usijana vrelina“Ali Êe doÊi dan Gospodnji kao lopov; u taj Êe dan nebesaiπËeznuti s velikom lomljavom, poËela Êe se u ognju rasto-piti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi.’’ (2.Petrova 3,10)

U dan Gospodnji, baπ pred Kristov dolazak, Bog Êe u svojemgnjevu poslati munje s Neba koje Êe se sjediniti s vatrom na Zemlji.Planine Êe gorjeti kao peÊ i izbacivat Êe straπne bujice lave uniπta-vajuÊi vrtove, polja, sela i gradove; i kako budu izbacivale rastop-ljenu rudu, stijene i uæareno blato u rijeke, Ëinit Êe da one klju-Ëaju kao kotlovi, a odlomljene komade masivnih stijena razbaci-vat Êe po zemlji s neopisivom silovitoπÊu. Rijeke Êe u potpunostipresuπiti. Zemlja Êe se tresti i bit Êe straπnih erupcija i potresana sve strane. Bog Êe pogoditi epidemijama greπne stanovnike Zem-lje sve dok ne budu potpuno uniπteni. (3SG 82,83)

Zemlja Êe se ljuljati tamo-amo kao pijan Ëovjek i premjestitÊe se kao koliba. Stihije Êe se od vatre raspasti, a nebesa Êe sesaviti kao svitak. (5BC 1110)

Zemljina kora bit Êe rascijepljena provalom elemenata skri-venih u zemljinoj utrobi. Ovi elementi, jednom osloboeni, zbri-sat Êe blaga onih koji su ga godinama skupljali gomilajuÊi ime-tak na raËun svojih izgladnjelih radnika. (MS 24, 1891.)

Veliki sveopÊi poæar upravo je pred nama kada Êe sav ovajuzaludni posao u æivotu biti zbrisan za jednu noÊ i jedan dan.(4T 49)

DoÊi Êe ... do velikog uniπtavanja ljudskih æivota. Ali kao πtoje u dane velikog potopa Noa bio saËuvan u korablji koju je Bogpripremio za njega, tako Êe i u ovim danima uniπtenja i nesreÊeBog biti utoËiπte onima koji vjeruju u Njega. Preko psalmista Onobjavljuje: “Jer bi me sakrio u kolibi svojoj u zlo doba; sklonio bime pod krovom πatora svojega; na kamenu goru popeo bi me.’’Zar onda neÊemo uËiniti Gospodina svojom sigurnoπÊu i obranom?(Letter 258, 1907.)

Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Krist pri-premio za one koji Ga vole. Tamo neÊe biti sukoba meu ljudima.(RH 19. listopada 1897.)

282

3. listopada

Jedna ilustracija sedmog zla“Zar si stigao do riznica snijega i zar si tuËe spremiπta vi-dio πto ih priËuvah za dane nevolje, za vrijeme boja i kr-vava rata?’’ (Job 38,22.23)

Byron Belden, Sarah Belden i sestra May Lacey pratili sume na moj zakazani sastanak u mjestu Prospect u Australiji. »imsmo napustili kuÊu gdje je bio odræan sastanak, vidjeli smo dadolazi oluja. ... tako zloslutno da smo osedlali konje πto smo bræemogli. Kad smo veÊ bili blizu kuÊe, oluja se razbjesnjela. PoËelaje padati krupna tuËa — velika kao kokoπje jaje. ... To je prepla-πilo mladog konja jer je tuËa padala po njemu straπnom silinom.

Kazala sam: “Byrone, odmah izii van. ... Idi do konja, razgo-varaj s njim. Neka konji znaju da nisi ti taj koji ih tuËe.’’ On jeiskoËio na ovaj prijedlog. Zatim sam rekla: “May Lacey i Sarah,iziite.’’ UËinile su to ... a onda sam iziπla i ja dok su mi MayLacey i Sarah pomagale. ... Vjetar je puhao takvom snagom dasu nam πeπiri odletjeli s glava a i jastuci bili otpuhani iz koËija.Teπki jastuci, kiπobrani i odjeÊa odletjeli su u polje u svim snje-rovima. ...

Kakvog li prizora! Sestra Belden, May Lacey i ja stigle smokuÊi bez πeπira. ... Byron je bio s jadnim mladim preplaπenim ko-njem. ... Jedino πto smo mogli bilo je da se obratimo Bogu zapomoÊ. ...

Ovo je najgore iskustvo koje sam ikada doæivjela s koËijomu oluji. ... Razmiπljala sam o danu kada Êe se Boæji sud sruËitina svijet, kada Êe tama i uæasan mrak zaodjenuti nebesa kao vreÊaod kostrijeti. ... U maπti sam naslutila do Ëega Êe doÊi kad GospodnjimoÊni glas dâ naredbu svojim anelima: “Izlijte sedam Ëaπa gnjevaBoæjeg na zemlju.’’ ...

Otkrivenje 6 i 7 puno je znaËenja. Boji sudovi koji su opi-sani straπni su. Sedam anela stoje pred Bogom da prime naredbe.Njima je dano sedam truba. Gospodin je krenuo da kazni sta-novnike Zemlje. ...

Kada Boæja zla pogode Zemlju, na greπnike Êe padati tuËateæine jednog talenta*. (MS 59, 1895.)

* jedan talenat = 34 kg

283

4. listopada

Zemlja se izmiËe kao knjiga“Nebesa Êu potresti, maknut Êe se zemlja s mjesta od srdæ-be Jahve nad Vojskama, u dan kad se izlije gnjev njegov. Itada, kao gazela preplaπena, kao ovce koje nitko ne pri-kuplja, svatko Êe se vratit svom narodu, svatko Êe u zem-lju svoju pobjeÊi.’’ (Izaija 13,13.14)

Gusti oblaci joπ prekrivaju nebo, ali tu i tamo se probija suncenalik na osvetniËko Jahvino oko. Razjarene munje paraju neboovijajuÊi Zemlju plamenim plaπtem. JaËi od strahovite grmljavinegromova, tajanstveni i straπni glasovi objavljuju sudbinu zlih. Svine razumiju izgovorene rijeËi, ali ih dobro razumiju laæni uËite-lji. Oni koji su do maloËas bili toliko bezobzirni, toliko hvalisavii prkosni, toliko uæivajuÊi u svojoj okrutnosti prema narodu kojivrπi Boæje zapovijedi, sada su svladani zaprepaπtenjem i drπÊuod straha. Njihovi jauci nadmaπuju buku prirodnih sila. Demonipriznaju Kristovo boæanstvo i drπÊu pred Njegovom moÊi, dok ljudiispunjeni uæasom puzajuÊi preklinju za milost. ...

Kroz procjep u oblacima blista zvijezda Ëiji je sjaj Ëetvero-struko uveÊan tamom. Ona je vjernima znak nade i radosti, aprekrπiteljima Boæjeg Zakona znak neumoljivosti i srdæbe. Oni kojisu za Krista ærtvovali sve, sada su sigurni, skriveni kao u Gos-podnjem πatoru. Bili su iskuπani, i pred svijetom i pred onimakoji su prezreli istinu oni su pokazali svoju vjernost Onome kojije za njih umro. »udesna se promjena zbiva na onima koji suostali nepokolebljivo vjerni suoËeni sa smrÊu. Oni su iznenada oslo-boeni mraËne i straπne tiranije ljudi preobraæenih u demone. Nji-hova lica, donedavno blijeda, zabrinuta i iscrpljena, sada zraËeËuenjem, vjerom i ljubavlju. Njihovi se glasovi uzdiæu u trijum-falnoj pjesmi: “Bog nam je zaklon i utvrda, pomoÊnik spreman unevolji. Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregoviruπe u more. Nek buËe i bjesne valovi morski, nek bregovi drπÊuod æestine njihove.” (Psalam 46,2-4) (GC 637,639)

284

5. listopada

Na nebu se pojavljuje Boæji zakon“Nebesa objavljuju pravednost njegovu: on je Bog sudac!’’(Psalam 50,6)

Dok se ove rijeËi svetog povjerenja podiæu Bogu, oblaci serazilaze i vidi se zvjezdano nebo, neizrecivo sjajno nasuprot mraË-nom i uzburkanom svodu na objema stranama. Kroz pritvorenavrata bljeπti slava nebeskoga grada. (GC 639)

U hramu Êe se vidjeti KovËeg saveza s dvije kamene ploËena kojima je ispisan Boæji zakon. Te dvije kamene ploËe bit Êeiznesene iz svojeg tajnog skroviπta i na njima Êe se vidjeti Desetzapovijedi napisanih Boæjim prstom. Te kamene ploËe koje sadaleæe u KovËegu saveza bit Êe uvjerljivo svjedoËanstvo u prilog istinii obvezatnosti svih zahtjeva Boæjeg zakona. (7BC 972)

Ljudi bogohulnih misli i srca smatrali su da su dovoljno jakida promijene Jahvina vremena i zakone, ali siguran u nebeskimarhivima, u Boæjem kovËegu, nalazi se original Boæjih zapovijediispisan na dvije kamene ploËe. Nema takvog silnika na Zemljikoji bi mogao uzeti te ploËe iz njihovog svetog skroviπta, ispodprijestolja milosti. (7BC 972)

Zatim se na nebu pojavljuje ruka koja dræi sklopljene dvijekamene ploËe. Prorok kaæe: “Nebesa objavljuju pravednost nje-govu: on je Bog sudac!” (Psalam 50,6) Ovaj sveti Zakon, Boæjapravednost, koji je usred grmljavine i plamena objavljen sa Si-naja da bude æivotni vodiË, sad se ljudima otkriva kao mjerilo pokojem Êe se suditi. Ruka otvara ploËe pa se vide propisi Deka-loga, upisani kao plamenim perom. RijeËi su tako jasne da ih svimogu Ëitati. Bude se sjeÊanja, iz uma nestaje tame praznovjerjai krivovjerja, a deset kratkih, saæetih i autoritativnih Boæjih ri-jeËi izloæeno je pogledu svih stanovnika Zemlje.

NemoguÊe je opisati uæas i oËaj onih koji su gazili Boæje svetezahtjeve. ...

Neprijatelji Boæjeg Zakona, od sveÊenika pa sve do najma-njeg meu njima, stjeËu novo razumijevanje istine i duænosti. Pre-kasno uviaju da je subota Ëetvrte zapovijedi peËat æivoga Boga.(GC 639,640)

285

6. listopada

Objavljen dan i sat Kristovog dolaska“©to se tiËe onog dana i Ëasa, o tome nitko niπta ne zna;ni aneli nebeski, ni Sin, veÊ jedino Otac.’’ (Matej 24,36)

S neba se Ëuje Boæji glas koji objavljuje dan i sat Isusovadolaska i proglaπuje vjeËni savez sa svojim narodom. Poput tut-nja najjaËeg groma prolamaju se Zemljom Njegove rijeËi. (GC 640)

On je izgovarao reËenicu po reËenicu, a onda zastao dok suse rijeËi pronosile Zemljom. Boæji Izrael stajao je oËiju uperenihprema gore sluπajuÊi rijeËi koje su izlazile iz usta Jahve i prola-male se Zemljom sliËno udarcu najjaËeg groma. Bilo je izuzetnosveËano. Na kraju svake reËenice sveci su uzvikivali: “Slava! Ale-luja!’’ (EW 285,286)

Æivi sveti, njih 144.000, poznavali su i razumjeli taj glas, doksu greπnici mislili da je u pitanju grmljavina i potres. (EW 15)

Boæji Izrael stoji sluπajuÊi, pogleda uprtog prema gore. Nji-hova su lica obasjana Njegovom slavom i sjaje kao Mojsijevo licekad je siπao sa Sinaja. Zli ne mogu gledati u njih. A kad je izreËenblagoslov nad onima koji su πtovali Boga svetkujuÊi Njegovu su-botu, prolama se pobjedniËki usklik. (GC 640)

Tada zapoËinje slavlje jer se zemlja treba odmoriti. (EW 35)VeliËanstveno svjetlo obasjavalo je njihova lica. Kako su divno

sada izgledali! Nestalo je svakog traga brige i iznurenosti, a zdravljei ljepota blistali su na svakom licu. Njihovi neprijatelji nezna-boπci svuda oko njih padali su na zemlju kao mrtvi jer nisu mogliizdræati svjetlo koje je obasjavalo osloboene pravednike. Ovo svjetloi slava zadræala se na njima sve dok se Isus nije pojavio na nebe-skim oblacima. (EW 272,273)

Vidjela sam kako plameni oblak dolazi do mjesta na kojemje stajao Isus. Onda je Isus ... zauzeo svoje mjesto na tom oblakukoji Ga je nosio k Istoku, gdje se prvi put ukazao svetima naZemlji — mali, crni oblak koji je bio znak Sina »ovjeËjeg. Dok jeoblak prolazio od Svetinje nad svetinjama prema Istoku, πto jetrajalo danima, sotonska sinagoga molila je pred nogama sveta-ca. (To the Little Remnant Scattered Abroad (Broadside), 6. trav-nja 1846.)

286

7. listopada

Zrake svjetla zlatnog jutra“Jer Êe dolazak Sina »ovjeËjega biti sliËan munji πto sijevnena istoku i rasvijetli sve do zapada.’’ (Matej 24,27)

Dok Êe cijeli svijet biti obavijen tamom, u svakom stanu svetihsjat Êe svjetlo. Oni Êe ugledati veÊ prve zrake Njegova dolaska.(PK 720)

Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao poladlana ljudske ruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji izdaljine izgleda kao obavijen tamom. Boæji narod zna da je to znakSina »ovjeËjega. U sveËanoj tiπini oni ga netremice promatrajudok se pribliæava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji, dok nepreraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio sliËi na razgorjeluvatru, a nad kojim lebdi duga saveza. Isus se pribliæuje kao silnipobjednik. Ovaj put ne dolazi kao “Ëovjek boli”, da ispije gorkuËaπu sramote i muka, nego kao pobjednik na Nebu i na Zemlji,da sudi æivima i mrtvima. “Vjerni i Istiniti... sudi i vojuje pravedno.”Prate Ga “nebeske vojske”. (Otkrivenje 19,11.14) Sveti aneli, go-lemo, bezbrojno mnoπtvo, prate Ga zvucima nebeskih himni. »i-ni se da je nebeski svod prepun sjajnih biÊa — “tisuÊe tisuÊa...mirijade”. Nema ljudskog pera koje bi moglo opisati ovaj prizor;nema uma smrtnog Ëovjeka koji bi mogao zamisliti njegov sjaj.“VeliËanstvo njegovo zastire nebesa, zemlja mu je puna slave. Sjajmu je ko svjetlost.” (Habakuk 3,3.4) Kako se æivi oblak pribli-æuje, svako oko vidi Kneza æivota. Trnov vijenac sad ne nagrujeNjegovu svetu glavu, na njoj poËiva kruna slave. Njegovo lice nad-maπuje sjajem zasljepljujuÊu svjetlost podnevnog sunca. “Na svomogrtaËu — na boku — nosi napisano ime: ‘Kralj kraljeva’ i ‘Gospodargospodara’.” (Otkrivenje 19,16) (GC 640,641)

Podignutih ruku, sa svijetlim zrakama Sunca Pravednosti kojeih obasjavaju, radosni πto je njihovo osloboenje blizu, oni [æivisveti] idu u susret ZaruËniku govoreÊi: “Gle, ovo je Bog naπ, unjega se uzdasmo, on nas je spasio.’’ (HC 367)

287

8. listopada

Drugi Kristov dolazak“Bog naπ dolazi i ne πuti. Pred njim ide oganj πto proædi-re, oko njega bjesni silna oluja. On zove nebesa odozgo izemlju da sudi narodu svojemu.” (Psalam 50,3.4)

Ubrzo naπe oËi privlaËi pojava malog crnog oblaka na istokuveliËine otprilike pola ËovjeËjeg dlana i svi znamo da je to znakSina »ovjeËjeg. Svi u sveËanoj tiπini promatramo kako se oblakpribliæava i postaje sve svjetliji i veliËanstveniji da bi se konaË-no pretvorio u veliki bijeli oblak. Donja strana mu je kao u pla-menu. Iznad njega se uzdiæe duga dok se oko njega nalaze desecitisuÊa anela koji pjevaju najdivnije pjesme, a na oblaku sjediSin »ovjeËji. (EW 15,16)

Kada se prvi put pojavio u daljini, ovaj oblak je izgledao vrlomali. Aneli su rekli da je to znak Sina »ovjeËjeg. Kako se pri-bliæavao Zemlji, mogli smo vidjeti nevjerojatnu Isusovu slavu iveliËanstvo dok se kretao naprijed da osvaja. (EW 286)

Njegova kosa je bila bijela i u uvojcima se spuπtala do ra-mena, a na glavi je imao mnogo kruna. Noge su Mu bile kao raz-gorio oganj, u desnoj ruci je imao srp, a u lijevoj srebrnu trubu.OËima koje su bile kao jarki plamen prodirao je u svoju djecu dodna duπe. Problijedjela su lica svih okupljenih, a lica onih kojeje Bog odbacio i pocrnjela. Svatko se glasno pitao: “Tko Êe opsta-ti? Je li moja haljina bez mrlje?” Onda su aneli prestali pjevatii za trenutak je zavladala grobna tiπina dok je Isus progovorio:“Opstat Êe samo oni u kojih su Ëiste ruke i Ëisto srce; dosta vamje moja milost.” Na te su se rijeËi naπa lica ponovno oblila sja-jem, a radost je ispunila svako srce. Aneli su sada pjevali joπglasnije kako se oblak sve viπe pribliæavao. (EW 16)

Zemlja je podrhtavala pred Njim, nebo se izmicalo kao svi-tak i sve planine i otoci pomaknuli su se sa svojih mjesta. “Ze-maljski kraljevi, velikaπi, vojskovoe, bogataπi, moguÊnici, svi —robovi i slobodni — sakriπe se po πpiljama i gorskim peÊinama.”(EW 286,287)

288

9. listopada

U jamama i πpiljama“Uite u rupe meu peÊinama i u spilje zemaljske pred uæa-som Jahvinim, pred sjajem veliËanstva njegova, kad usta-ne da potrese zemlju.’’ (Izaija 2,19)

Oni koji su bili skriveni, raπtrkani su zbog ljudskog neprija-teljstva protiv Jahvinog zakona. Oni su bili ugnjetavani od svihzemaljskih sila. Bili su raπtrkani po jamama i πpiljama zemalj-skim dok je trajalo nasilje njihovih protivnika zato πto su bili vjernii posluπni Jahvinim zakonima. Ali osloboenje Boæjem narodu dolaziod Boga. Njegovom neprijatelju Bog Êe se pokazati kao Bog pravdei kaznen ...

Iz zemaljskih jama i πpilja, svojih tajnih i skrovitih utoËiπta,Boæji narod je pozvan da izae kao Njegov istiniti i vjerni svje-dok.

Ljudi koji su bili hrabri u svojoj pobuni, ispunit Êe opis kojise nalazi u Otkrivenju 6,15-17. U ovim πpiljama i jamama shva-Êaju istinu da pisma i zapisi svjedoËe upravo protiv njih. Pastirikoji su vodili ovce po laænim stazama Ëut Êe optuæbe usmjereneprotiv sebe: “Vi ste pravili svjetlo istine. Vi ste nam rekli da suBoæji zakoni ukinuti i da su oni ropski jaram. Vi ste nam oglaπavalilaæne doktrine kad smo bili uvjereni da ovi adventisti sedmogadana imaju istinu. Krv naπih duπa je na vaπim sveÊeniËkim odo-rama. ... Pa sada, hoÊete li vi platiti otkup za naπe duπe? ... ©toda radimo mi koji smo sluπali iskrivljeno tumaËenje Svetog pis-ma i vaπe izvrtanje istine koja bi nas, da smo je posluπali, spa-sila?’’

Kada Krist doe da se osveti onima koji su nauËavali i pri-premali ljude da pogaze Boæju subotu, da odbace sjeÊanje na Njegai zgaze svojim nogama hranu s Njegovih paπnjaka, kajanje Êe bitiuzaludno. Oni koji su vjerovali laænim pastirima, istraæivali suBoæju rijeË i pronaπli da Êe Bog suditi svakom Ëovjeku koji je znaoistinu, ali se okrenuo od svjetla zato πto je to zahtijevalo samo-odricanje i kriæ. Stijene i planine ne mogu ih zaπtititi od srdæbeOnoga koji sjedi na tronu i od gnjeva Janjeta. (Letter 86, 1900.)

289

10. listopada

Kristova pojava prilikom Njegovogdrugog dolaska

“A naπa je domovina na nebesima, odakle i Spasitelja po-stojano oËekujemo, Gospodina Isusa Krista, koji Êe, premadjelotvornosti kojom moæe sve podloæiti sebi, preobraziti naπebijedno tijelo i uËiniti ga jednakim svome slavnom tijelu.’’(Filipljanima 3,20.21)

Krist je uzaπao na Nebo u ljudskom obliku. UËenici su vidjelioblak koji Ga je prihvatio. Isti Isus koji je hodao, govorio i moliose s njima, koji je lomio kruh s njima, koji je bio s njima u njihovimËamcima na jezeru i koji se tog istog dana muËio s njima penjuÊise sve do Maslinske gore — taj isti Isus je sada otiπao dijelitiprijestolje svog Oca. Aneli su ih uvjeravali da Êe isti Onaj kogasu vidjeli kako ide na Nebo, doÊi ponovno isto tako kako je uza-πao. (DA 832)

Slava Kristove ljudske naravi nije se vidjela dok je bio naZemlji. ... Sada se pojavljuje u istoj ljudskoj naravi kada se vra-Êa s Neba, obuËen u slavu, kao pobjednik, uzviπen. (IHP 358)

Krist Êe doÊi u svojoj vlastitoj slavi, u slavi svoga Oca i slavisvetih anela. Deset tisuÊa puta deset tisuÊa i tisuÊe tisuÊa anela,prelijepih, pobjedonosnih sinova Boæjih nenadmaπne ljupkosti islave, pratit Êe Ga na Njegovom putu. Umjesto krune od trnja,On Êe nositi krunu slave — krunu u krunama. Umjesto one staregrimizne haljine bit Êe zaodjenut najbjeljim haljinama “kako ihne moæe obijeliti nijedan bjelilac na zemlji’’ (Marko 9,3). Na Nje-govoj haljini i bedrima bit Êe napisano ime: “Kralj kraljeva i Gos-podar gospodara’’ (Otkrivenje 19,16). (HC 367)

Cijelo Nebo bit Êe prazno, bez anela, dok Êe Ga sveti Ëeka-ti i gledati u nebo kao Galilejci kada se uznio s Maslinske gore.Tada Êe samo oni koji su sveti, samo oni koji su slijedili u pot-punosti krotki Primjer, kad Ga ugledaju, radosno i oduπevljenoklicati: “Gle, ovo je Bog naπ, u njega se uzdasmo, on nas je spasio.’’I “u jedan hip, u tren oka’’ oni Êe se preobraziti “na glas posljed-nje trube’’ koja budi zaspale svete i poziva ih iz njihovih praπ-njavih postelja obuËenih u slavnu besmrtnost koji kliËu: “Pobje-da! Pobjeda nad smrÊu i grobom!’’ (EW 110)

290

11. listopada

Sud prilikom Kristovog drugogdolaska

“Zaklinjem te — pred Bogom i Kristom Isusom koji Êe su-diti æive i mrtve — i njegovim dolaskom i njegovim kraljev-stvom.’’ (2. Timoteju 4,1)

Prizor suda odigrat Êe se u prisutnosti svih svjetova jer Êena ovom sudu Boæja vladavina biti obranjena a Njegov Zakon pro-glaπen kao “svet, pravedan i dobar’’. Tada Êe svaki sluËaj biti odlu-Ëen i svakom Êe biti izreËena osuda. Grijeh tada neÊe biti privla-Ëan, veÊ Êe se vidjeti u svoj svojoj uæasnoj veliËini. (SD 361)

Nijedan ljudski jezik ne moæe opisati prizore drugog dola-ska Sina »ovjeËjeg na nebeskim oblacima. On Êe doÊi u svojojslavi, slavi Oca i slavi svetih anela. DoÊi Êe obuËen u haljinusvjetla koju je nosio od vjeËnosti. Pratit Êe Ga aneli. Deset tisu-Êa puta deset tisuÊa pratit Êe Ga na Njegovom putu. »ut Êe sezvuk trube pozivajuÊi iz grobova mrtve koji spavaju. Kristov glasdoprijet Êe do grobova i prodrijeti do uπiju mrtvih “i svi koji su ugrobovima ... iziÊi Êe’’.

“Pred njim Êe biti skupljeni svi narodi.’’ Onaj koji je umroza Ëovjeka treba mu suditi u posljednji dan jer Otac je “sav suddao Sinu ... dao mu je i vlast da sudi, jer je Sin »ovjeËji.’’ KakavÊe to biti dan za one koji su odbacili Krista i Ëiji su Ga grijesiproboli! (RH 5. listopada 1899.)

Prilikom Njegovog drugog dolaska, svako srce Êe biti osvje-doËeno. Oni koji su se okrenuli od Njega beznaËajnim stvarimaovoga svijeta traæeÊi sebiËne probitke i Ëast svijeta, u dan Njego-vog dolaska priznat Êe svoju pogreπku. Ovo su oni o kojima jegovorio pisac Otkrivenja: “Zbog njega Êe proplakati svi narodi nazemlji.’’ ...

“I oni koji su ga proboli.’’ Ove se rijeËi ne odnose samo naljude koji su razapeli Krista kada je visio na golgotskom kriæu,veÊ i na one koji Ga zlim rijeËima i loπim djelima razapinju da-nas. (ST 28. sijeËnja 1903.)

291

12. listopada

Oni koji su Ga proboli“I vi Êete vidjeti Sina »ovjeËjega gdje sjedi s desnu Svemo-guÊega i gdje dolazi na oblacima nebeskim.’’ (Marko 14,62)

Dok [æidovski voe] gledaju Njegovu slavu, pred njima sepojavljuje sjeÊanje na Sina »ovjeËjeg obuËenog u haljinu ljudskenaravi. SjeÊaju se kako su postupali s Njim, kako su Ga odbacilii stali na stranu velikog otpadnika. Prizori iz Kristovog æivotapojavljuju se pred njima u svoj svojoj jasnoÊi. Sve πto je uËinio,sve πto je rekao i poniæenje kojem je bio izloæen da bi ih spasiood zaraze grijeha, izranja pred njima da ih osudi.

Gledaju Ga kako jaπe kroz Jeruzalem i vide Ga slomljenogu duπevnoj patnji i suzama nad okorjelim gradom koji odbacujeNjegovu vijest. Pred njima se pojavljuje prizor iz Getsemanskogvrta i oni Ëuju Kristovu iznenaujuÊu molitvu: “OËe moj! Ako jemoguÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ!’’

Ponovo Ëuju Pilatov glas: “Ja ne naoh na njemu niπta πtobi zasluæivalo smrt.’’ Oni vide prizor pun poniæenja u sudnici ka-da je Baraba stajao pokraj Krista, a oni su imali moguÊnost iza-brati Onoga bez krivnje. Ponovno Ëuju Pilatove rijeËi: “Koga oddvojice hoÊete da vam pustim? Barabu ili Isusa, prozvanoga Kri-sta?’’ »uju i odgovor: “Ne njega, nego Barabu!’’ Na Pilatovo pita-nje: “©to da onda uËinim Isusom?” dolazi odgovor: “Razapni ga!’’

Opet vide svoju Ærtvu koja nosi sramotu kriæa. »uju glasne,pobjedonosne glasove uz podrugljive uzvike: “ Ako si Sin Boæji,sii s kriæa!’’ “Druge je spasio, a sam sebe ne moæe spasiti.’’

Sada Ga ne vide u Getsemanskom vrtu, ni u sudnici, ni nagolgotskom kriæu. Znaci Njegovog poniæenja su proπli, a oni gle-daju u Boæje lice — lice koje su pljuvali, lice koje su sveÊenici ivoe udarali dlanovima svojih ruku. Sada im je otkrivena istinau svoj svojoj jasnoÊi. (RH 5. rujna 1899.)

292

13. listopada

Greπnici ubijaju jedni druge“I po svim svojim gorama pozvat Êu na njega maË — rijeËje Jahve Gospoda — s maËem Êe se brat na brata diÊi.’’ (Eze-kiel 38,21)

Zli æale, ali ne zbog greπnog zanemarivanja Boga i bliænjih,veÊ zato πto je Bog pobijedio. Jadikuju zbog posljedica, a ne kajuse zbog svoje zloÊe. Kad bi mogli, ne bi propustili upotrijebiti svakosredstvo da pobijede. ...

Propovjednici i narod uviaju da nisu isticali vaænost odræa-vanja pravog odnosa spram Boga. Uviaju da su se pobunili protivAutora svekolike pravde i praviËnih zakona. Odbacivanje boæan-skih propisa omoguÊilo je stvaranje tisuÊa izvora zla, nesklada,mrænje, zloÊe, dok Zemlja nije postala golemo polje sukoba, ka-ljuæom pokvarenosti. Ovaj se prizor sada pojavljuje pred onimakoji su odbacili istinu i odluËili njegovati laæ. Nema jezika kojimoæe izraziti Ëeænju πto je neposluπni i nevjerni osjeÊaju za onimπto su zauvijek izgubili — za vjeËnim æivotom. Ljudi koje je svi-jet oboæavao zbog njihove darovitosti i rjeËitosti, sada sve to videu pravome svjetlu. ShvaÊaju πto su prijestupom izgubili te pa-daju pred noge onih Ëiju su vjernost prezirali i ismijavali i pri-znaju da ih je Bog ljubio.

Ljudi uviaju da su bili obmanuti. Optuæuju jedni druge dasu ih vodili u propast, ali se svi ujedinjuju u najogorËenijem osui-vanju sveÊenika. Nevjerni su pastiri proricali samo ono πto je bilougodno; svoje su sluπatelje navodili da Boæji Zakon proglase ne-vaæeÊim i progone one koji bi ga dræali svetim. OËajni, ovi uËiteljisada pred svijetom priznaju svoje prijevarno djelo. Mnoπtvo je is-punjeno bijesom. “Mi smo izgubljeni,” viËu, “a vi ste uzrok naπojpropasti!” Zatim ustaju protiv laænih pastira. Upravo oni koji suim se nekada najviπe divili izgovorit Êe protiv njih najstraπnijekletve. Iste ruke koje su ih nekada okrunile lovorikama podig-nut Êe se da ih uniπte. MaËevi kojima su namjeravali pobiti Boæjinarod sada sluæe da uniπte njegove neprijatelje. Posvuda dolazido sukoba i krvoproliÊa. (GC 654—656)

293

14. listopada

Janjetova srdæba“Zemaljski kraljevi, velikaπi, vojskovoe, bogataπi, moguÊ-nici, svi — robovi i slobodni — sakriπe se po πpiljama i gor-skim peÊinama, govoreÊi gorama i peÊinama: ‘Padnite nanas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolju iod Janjetove srdæbe, jer doe veliki dan njegove srdæbe!Tko moæe opstati?’” (Otkrivenje 6,15.16)

Podrugljivo dobacivanje je prestalo. Laæljive su usne uπut-kane. Utihnuo je zveket oruæja i bojni meteæ, “svaki plaπt krvljunatopljen”. (Izreke 9,4) Ne Ëuje se niπta osim glasa molitve i zvukaplaËa i jadikovke. S usana onih koji su se do malo prije rugaliizbija krik: “Jer doe veliki dan njegove srdæbe i tko moæe opstati?”Zli mole da ih pokopaju gorske stijene samo da se ne sretnu slicem Onoga koga su prezreli i odbacili.

Poznat im je glas koji dopire do uπiju mrtvih. Koliko puta ihje njegov moleÊi, njeæni glas pozivao na pokajanje! Koliko puta suga Ëuli u dirljivim molbama nekog prijatelja, brata, Otkupitelja!Onima koji su odbacili Njegovu milost nijedan glas ne moæe bititoliko pun osude, tako optereÊen optuæbom kao glas koji je tolikodugo molio: “Obratite se, dakle, obratite se od zloga puta svojega!Zaπto da umrete?” (Ezekiel 33,11) Kad bi to bar bio glas tuinca!Isus kaæe: “Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste posluπali mojeopomene.” (Izreke 1,25) Ovaj glas budi sjeÊanja koja bi rado izbrisali— prezrena upozorenja, odbijene pozive, omalovaæene prednosti.

Tu su oni koji su se rugali Kristovu poniæenju. Uzbudljivomsnagom dolaze im na um rijeËi Patnika, kada je na zaklinjanjevelikog sveÊenika sveËano izjavio: “Ali ja vama kaæem da Êete poslijeovoga vidjeti Sina »ovjeËjega gdje sjedi s desnu SvemoguÊega igdje dolazi na oblacima nebeskim.” (Matej 26,64) Sada Ga videu Njegovoj slavi, a joπ Ga trebaju vidjeti kako sjedi s desne Svemo-guÊega. ... U æivotu svih koji odbacuju istinu ima trenutaka kadse savjest budi, kad iz sjeÊanja izranjaju bolne uspomene na æi-vot ispunjen licemjerstvom i kad duπu muËi uzaludno kajanje. Aliπto je to prema griænji savjesti onog dana kad “navali na vas strahkao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor”. (Izreke 1,27) Onikoji su naumili uniπtiti Krista i Njegov vjerni narod sada su svjedocislave koja poËiva na njima. (GC 642,644)

294

15. listopada

Bog intervenira u Harmagedonu“Do svih stanovnika dopire bojni klik — do nakraj svijeta— jer Jahve se parbi s narodima, izlazi na sud sa svakimtijelom, bezboænike Êe maËu izruËiti — rijeË je Jahvina.’’(Jeremija 25,31)

©est tisuÊa godina traje veliki sukob; Boæji Sin i njegovi ne-beski glasnici bili su u sukobu sa silom Zloga da bi upozorili,prosvijetlili i spasili sinove ËovjeËje. Sada su svi odluËili; zli suse u cijelosti ujedinili sa Sotonom u njegovoj borbi protiv Boga.Doπlo je vrijeme da Bog opravda autoritet svog pogaæenog Zako-na. Sada se borba ne vodi samo sa Sotonom veÊ i s ljudima. “Jahvese parbi s narodima”, “bezboænike Êe maËu izruËiti.”

Znakom izbavljenja obiljeæeni su oni “koji tuguju i plaËu zboggnusoba πto se u njemu Ëine”. Sada kreÊe aneo smrti koji je uEzekielovu vienju predoËen ljudima sa zatornim oruæjem u ru-ci, kome je zapovijeeno: “Starce, mladiÊe, djevojke, djecu i æene;istrijebite ih sve do posljednjega. Ali na kome bude znak ‘tau’,njega ne dirajte. PoËnite od mojega Svetiπta!” Prorok dodaje: “Ioni poËeπe od starjeπina koji stajahu pred Domom.” (Ezekiel 9,1-6) Djelo uniπtenja poËinje meu onima koji su tvrdili da su duhovniËuvari naroda. Prvo padaju laæni Ëuvari. Nema se koga saæaljevatiniti πtedjeti. Muπkarci, æene, djevojke i mala djeca — svi Êe za-jedno izginuti.

“Jer, gle, iziÊi Êe Jahve iz svog prebivaliπta da stanovnikezemljine kazni πto se o njeg ogrijeπiπe. Izbacit Êe zemlja svu krvπto je na njoj prolivena i neÊe viπe kriti onih koji su na njoj po-klani.” (Izaija 26,21) ... U ludilu vlastitih raspaljenih strasti i uslijeduæasnog izlijevanja Boæje nepomijeπane srdæbe, padaju zli stanovniciZemlje — sveÊenici, vladari i narod, bogati i siromaπni, veliki imali. “U onaj dan bit Êe pobijenih Jahvinih od jednoga kraja svi-jeta do drugoga. Za njima nitko neÊe naricati, niti Êe ih tko pokupitii sahraniti.” (Jeremija 25,33) (GC 656,657)

295

16. listopada

Narav konaËne bitke“Jahve otvori svoju oruænicu, izvuËe oruæje gnjeva svojega.”(Jeremija 50,25)

Bog po svojoj volji poziva sile prirode da slome moÊ njegovihneprijatelja. “Ognju i grade, snijeæe i maglo, olujni vjetre, πto rijeËnjegovu izvrπavaπ!” (Psalam 148,8) Kad su se neznaboæaËki Amorejcipodigli da se suprotstave njegovoj namjeri, Bog je posredovao i“bacio... s neba na njih tuËu kamenja” na Izraelove neprijatelje.Nama je reËeno da Êe se na kraju povijesti ove Zemlje odigrativeÊa bitka kad “Jahve otvori svoju oruænicu, izvuËe oruæje gnje-va svojega” (Jeremija 50,25). “Zar si stigao do riznica snijega izar si tuËe spremiπta vidio πto ih priËuvah za dane nevolje, zavrijeme boja krvava i rata?” (Job 38,22.23)

Prorok opisuje uniπtenje koje Êe se dogoditi kad “iz hrama...jak glas... poviËe” i objavi: “Svrπeno je!” On kaæe: “Golema tuËa— teπka kao talenat! — spusti se s neba na ljude.” (Otkrivenje16,17.21) (PP 509)

U posljednjim prizorima povijesti ove Zemlje bjesnjet Êe rat.(RH 19. listopada 1897.)

Sile zla neÊe odustati bez borbe. Ali Providnost ima svojuulogu u harmagedonskoj bici. (7BC 983)

Zapovjednik Gospodnje vojske stajat Êe na Ëelu nebeskih anelada bi upravljao bitkom. (7BC 982)

Onaj na Ëijoj je haljini napisano ime Kralj kraljeva i Gospo-dar gospodara vodi nebeske vojske na bijelim konjima. Oni suobuËeni u lanene haljine, Ëiste i bijele. (7BC 982)

Kad bude ponovno doπao na Zemlju, On Êe potresti “ne samozemlju nego i nebo”. “Zemlja Êe zateturati poput pijanca, zanji-hat se poput kolibe.” “Nebesa se sviπe kao knjiga”, “poËela Êe seu ognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπenaÊi.” “Ali je Jahve utoËiπte svome narodu i zaπtita sinovima Iz-raela.” (Hebrejima 12,26; Izaija 24,20; 34,4; 2. Petrova 3,10; Joel4,16) (DA 780)

296

17. listopada

Budite spremni“Zato i vi budite pripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëaskad se ne nadate.’’ (Matej 24,44)

Kad bi se Krist danas pojavio na nebeskim oblacima, tko ...bi bio spreman da se susretne s Njim? Pretpostavimo da Êemobiti preneseni u nebesko kraljevstvo takvi kakvi jesmo. Bismo libili spremni pridruæiti se Boæjim svecima, æivjeti u skladu s kra-ljevskom obitelji, djecom nebeskog Kralja? Kako ste se pripremiliza sud? Jeste li se pomirili s Bogom? ... Nastojite li pomoÊi onimakoji se nalaze oko vas, onima u vaπem domu, onima u vaπem su-sjedstvu, onima s kojima dolazite u dodir a ne dræe Boæje zapovijedi?... Sjetite se da je zvanje bezvrijedno bez prakse koja se stjeËesvakodnevnim radom. Bog zna dræimo li mi Njegov zakon u istini.On zna πto radimo, πto mislimo i govorimo. Jesmo li spremni zasusret s Kraljem? Kada On doe na nebeskim oblacima sa silomi velikom slavom, hoÊete li moÊi reÊi: “Gle, ovo je Bog naπ, u nje-ga se uzdasmo, on nas je spasio?’’ (Izaija 25,9) Onima koji ovomogu reÊi, Krist Êe uputiti rijeËi: “Doite. Na ovoj zemlji ste mevoljeli. Æeljeli ste Ëiniti moju volju. Sada moæete uÊi u Sveti Gradi primiti krunu vjeËnog æivota.’’

Kad bi bilo moguÊe da budemo primljeni na Nebo ovakvi kakvijesmo, koliko nas bi moglo pogledati u Boga? Koliko nas imasvadbeno ruho? Koliko nas je bez mrlje i bore ili bilo kakvog ne-dostatka? ...

Ovo je vrijeme naπeg ËiπÊenja i klesanja — vrijeme kadatrebamo oËistiti haljine svojeg karaktera u krvi Janjetovoj. Ivankaæe: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!’’ (Ivan 1,29)... Zar se neÊemo osloboditi svojih grijeha? ...

Preklinjem vas, braÊo i sestre, da ozbiljno radite kako bistedobili krunu vjeËnog æivota. Za ovu nagradu se vrijedi boriti, vrijediuloæiti napor. ... U utrci u kojoj trËimo svatko moæe dobiti nagra-du — krunu vjeËnog æivota. Ja æelim ovu krunu. Nadam se daÊu je uz Boæju pomoÊ dobiti. Namjeravam se Ëvrsto dræati istineda bih mogla vidjeti Kralja u Njegovoj ljepoti. (IHP 356)

297

18. listopada

OpÊe uskrsnuÊe pravednih“Tvoji Êe mrtvi oæivjeti, uskrsnut Êe tijela. Probudite se ikliËite, stanovnici praha! Jer rosa je tvoja — rosa svjetlo-sti i zemlja Êe sjene na svijet dati.’’ (Izaija 26,19)

Kralj kraljeva spuπta se na oblaku, obavijen razbuktalomvatrom. Nebesa se svijaju kao svitak, Zemlja drhti pred Njim, asve se gore i svi otoci pokreÊu sa svojih mjesta. ...

Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromo-va, glas Boæjeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobovepravednih i zatim, diæuÊi ruke prema Nebu, uzvikuje: “Probuditese, probudite se, probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu,i ustanite!” Uzduæ i poprijeko cijele zemlje mrtvi Êe Ëuti ovaj glasi oni Êe koji ga Ëuju oæivjeti. »itava Êe zemlja odzvanjati kora-cima izuzetno velike vojske iz svakog naroda i plemena, jezika ipuka. Oni dolaze iz tamnice smrti, obuËeni besmrtnom slavom,kliËuÊi: “Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?”(1. KorinÊanima 15,55) A æivi pravedni i uskrsnuli sveti sjedinju-ju svoje glasove u dugi, radostan pokliË pobjede.

Svi izlaze iz svojih grobova rastom kakvi su bili kad su uπliu grob. ... Ali svi ustaju u svjeæini i snazi vjeËne mladosti. ... Smr-tan, propadljiv oblik, liπen pristalosti, nekada oskvrnjen grijehom,postaje savrπen, lijep i besmrtan. Svi su nedostaci i deformitetiostali u grobu. ...

Æivi pravedni se preobraæavaju “u jedan hip, u tren oka”. NaBoæji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i sa uskrsnulim svetimaodneseni u zrak u susret Gospodinu. Aneli sakupljaju “svojeizabranike od Ëetiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba”. (Mar-ko 13,27) (GC 641,644,645)

I dok mala djeca ustaju u besmrtnost iz svojih praπnjavihpostelja, ona u trenutku pronalaze svoj put do majËinih raπire-nih ruku (2SM 260)

Prijatelji, dugo rastavljeni smrÊu, opet su sjedinjeni da senikada viπe ne rastanu i s pjesmama radosti zajedno ulaze doBoæjega grada. (GC 645)

298

19. listopada

Pobjeda svetih koji su zaspali uGospodinu

“Ne Ëudite se tomu! Dolazi, naime, Ëas kada Êe svi kojipoËivaju u grobovima Ëuti njegov glas, te iziÊi iz njih: kojisu Ëinili dobro, na uskrsnuÊe — na æivot; koji su Ëinili zlo,na uskrsnuÊe — na propast.’’ (Ivan 5,28.29)

Darovatelj æivota pozvat Êe svoje otkupljene u prvom uskrs-nuÊu, a do tog trijumfalnog trenutka, kada se posljednja trubaoglasi i velika vojska krene prema vjeËnoj pobjedi, svi sveti kojispavaju u grobu bit Êe spaπeni i Ëuvani kao dragulji od neprocje-njive vrijednosti koje Bog poznaje po imenu. Spasiteljevom silomkoja je prebivala u njima dok su bili æivi i zato πto su bili dioniciu boæanskoj naravi, oni su podignuti iz mrtvih. (SD 359)

“Dolazi Ëas’’, kazao je Krist, “kada Êe svi koji poËivaju u gro-bovima Ëuti njegov glas, te iziÊi iz njih’’. Taj glas treba ponovnoodjeknuti kroz sve grobove i svi sveti koji spavaju u Isusu probuditÊe se i iziÊi iz svojih tamnica. Tada Êe nas vrline karaktera kojesmo primili od Kristove pravednosti sjediniti s istinskom veliËi-nom najviπeg poretka. (SD 359)

U jutro uskrsnuÊa pobjeda svetih koji spavaju bit Êe veliËan-stvena. ... Darovatelj æivota okrunit Êe besmrtnoπÊu sve koji izi-u iz grobova. (SD 359)

Tamo stoji vojska uskriπenih. Njihova posljednja misao bilaje o smrti i boli koju ona donosi. Posljednje misli koje su imalibile su o grobu i sahrani, ali sada oni uzvikuju: “Gdje ti je, smrti,æalac? Gdje ti je, grobe, pobjeda?’’ ... Oni stoje i bivaju taknutiposljednjim dodirom besmrtnosti, a zatim odlaze u susret Gospo-dinu na Nebo. ... Okruæuju ih s obje strane kolone anela ... tadaaneoski zbor poËinje pjevati himnu pobjede; aneli podijeljeni udvije kolone prihvaÊaju pjesmu, a pridruæuje im se i otkupljenomnoπtvo kao da su pjevali tu pjesmu na Zemlji, kao πto i jesu.O, kakve li glazbe! Nema neskladnih tonova. Svi glasovi uzviku-ju: “Dostojno je zaklano Janje.’’ Krist vidi trud svoje duπe i zado-voljan je. (SD 359)

299

20. listopada

Tajne uskrsnuÊa“Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi i posljednji Êe on nadzemljom ustati. A kad se probudim, k sebi Êe me diÊi: izsvoje Êu puti tad vidjeti Boga. Njega ja Êu kao svojega gle-dati, i oËima mojim neÊe biti stranac: za njime mi srce Ëe-zne u grudima.’’ (Job 19,25-27)

Prilikom uskrsnuÊa bit Êe saËuvan naπ osobni identitet ma-da ne i one iste Ëestice tvari ili materijalna supstanca koja jepoloæena u grob. »udesna Boæja djela za Ëovjeka su tajna. Duh,ljudski karakter, vraÊa se Bogu da bi ga saËuvao. Prilikom uskrs-nuÊa svaki Êe pojedinac imati svoj vlastiti karakter. Bog Êe u svojevrijeme podiÊi umrle, udahnuti im ponovno dah æivota i oæivjetisuhe kosti. Uskrsli Êe ustati iz groba u istom obliku, ali bez bolestii nedostataka. Oni ponovno æive noseÊi istu individualnost u po-gledu crta lica tako da Êe prijatelj prepoznati prijatelja. U pri-rodi ne postoje Boæji zakoni koji pokazuju da Bog vraÊa iste, iden-tiËne Ëestice tvari koja je saËinjavala tijelo prije smrti. Bog Êeuskrslim pravednicima dati tijelo koje Êe Ga proslaviti.

Pavao ovo ilustrira sijanjem sjemena u zemlju. Posijano zrnoistrune, ali iz zemlje izie novo zrno. Nikad se ne pojavljuje onaista tvar zrna koje je istrunulo u prirodi, ali Bog mu daje tijelokakvo hoÊe. Ljudsko tijelo bit Êe sazdano od mnogo savrπenije ma-terije jer Êe to biti novo stvaranje, novo raanje. Sije se smrtnotijelo, a ustat Êe duhovno tijelo. (6BC 1093)

Vjernik moæe umrijeti kao πto je i Krist umro, ali u njemuje Spasiteljev æivot. Njegov æivot je sakriven s Kristom u Bogu.“Ja sam doπao da imaju æivot.’’ On vjernike provodi kroz velikiproces u kojem postaju jedno s Njim u ovom, sadaπnjem æivotu,da bi bili jedno s Njim kroz svu vjeËnost. ...

U posljednji dan On Êe ih uskrisiti kao dio sebe samoga. ...Krist je postao jedno s nama da bismo mi mogli postati jedno sNjim u boæanstvu. (RH 18. lipnja 1901.)

300

21. listopada

VjeËni æivot poËinje sada“A ovo je to svjedoËanstvo: Bog nam je dao æivot vjeËni, itaj je æivot u njegovu Sinu.’’ (1. Ivanova 5,11)

Isusovo uskrsnuÊe bilo je slika konaËnog uskrsnuÊa svih kojispavaju u Njemu. (ST 26. rujna 1878.)

KrπÊanin moæe umrijeti, ali Kristov æivot je u njemu i prili-kom uskrsnuÊa pravednih on Êe ustati u novi æivot. (RH 1. listopada1901.)

“U njoj [RijeËi] bijaπe Æivot i Æivot bijaπe svjetlo ljudima.’’Ovdje nije istaknut fiziËki æivot, veÊ besmrtnost, æivot koji jeiskljuËivo Boæje vlasniπtvo. RijeË koja je bila kod Boga i koja jebila Bog, imala je ovaj æivot. Tjelesni æivot je neπto πto svakipojedinac prima. To nije neπto vjeËno ili besmrtno jer ga Bog, Da-rovatelj æivota, ponovo uzima. »ovjek nema vlast nad svojim æivo-tom. Ali Kristov æivot nije bio pozajmljen. Nitko ne moæe uzetiæivot od Njega. “Ja ga sam polaæem’’, rekao je. U Njemu je bioæivot, pravi, nepozajmljen, proiziπao ni iz Ëega. Ovaj æivot Ëovjekne nasljeuje. On ga moæe posjedovati samo po Kristu. (ST 8.travnja 1897.)

Dok je nosio ljudsku narav, Kristov æivot je zavisio od Sve-moguÊeg. U svojoj ljudskoj naravi dræao se boæanstva, a u ovomesvaki Ëlan ljudske obitelji ima jednaku prednost. ...

Ukoliko se pokajemo za svoje grijehe i primimo Krista kaoÆivotodavca ... mi postajemo jedno s Njim i naπa volja dolazi usklad s boæanskom voljom. Postajemo dioniËari Kristovog æivotakoji je vjeËan. Besmrtnost dobivamo od Boga primajuÊi Kristovæivot jer u Kristu æivi sva punina Boæanstva. Ovaj æivot je tajno-vita zajednica i suradnja boæanskog s ljudskim. (ST 17. lipnja1897.)

Krist je postao jedno tijelo s nama, da bismo mi mogli postatijedan duh s Njim. Posredovanjem ovog jedinstva ustat Êemo izgroba — ne samo kao izraz Kristove sile, nego zato πto je Njegovæivot vjerom postao naπim æivotom. Oni koji promatraju Krista uNjegovom pravom karakteru i primaju Ga u srce, imaju vjeËniæivot. Krist prebiva u nama Duhom, a Boæji Duh, primljen vje-rom u srca, zaËetak je vjeËnog æivota. (DA 388)

301

22. listopada

Prepoznat Êemo jedni druge“A onda Êu savrπeno spoznati kao πto sam spoznat.’’ (1.KorinÊanima 13,12)

Mi Êemo znati svoje prijatelje onako kao πto su uËenici po-znavali Isusa. Oni mogu biti izobliËeni, bolesni ili unakaæeni uovozemaljskom æivotu, ali ustat Êe u savrπenu zdravlju i ljepoti;ipak Êe se u proslavljenom tijelu savrπeno saËuvati osobitost nji-hove liËnosti. ... U licu koje Êe se blistati svjetloπÊu koja zraËi sIsusova lica prepoznat Êemo crte lica onih koje volimo. (DA 804)

Otkupljeni Êe sresti i prepoznati one Ëiju su pozornost us-mjerili na uzaπlog Spasitelja. Kakav blagoslovljeni preobraæaj sedogodio u ovim duπama! “Bio sam greπnik’’, reÊi Êe, “bez Boga ibez nade u svijetu a ti si doπao k meni i usmjerio moju pozornostna dragocjenog Spasitelja kao moju jedinu nadu. ...’’ Drugi Êe reÊi:“Bio sam bezboænik u bezboænom svijetu. Ti si napustio svojeprijatelje i udoban dom i doπao k meni uputiti me kako da pro-naem Isusa i vjerujem u Njega kao jedinog i pravoga Boga. Uniπtiosam svoje idole i slavio Boga, a sada Ga vidim licem k licu. Spa-πen sam, spaπen za vjeËnost da zauvijek gledam Onoga koga volim....’’ Drugi Êe izraziti svoju zahvalnost onima koji su nahranili gladnei obukli gole. “Kada je oËaj umotao moju duπu u nevjerovanje,Gospodin te je poslao k meni’’, reÊi Êe oni, “da mi progovoriπ rijeËinade i utjehe. Donio si mi hranu za moje tjelesne potrebe i otvoriorijeË Boæju pobudivπi u meni zanimanje za moje duhovne potrebe.Ponaπao si se prema meni kao prema bratu. SuosjeÊao si sa mnomu mojim tugama i obnovio moju oslabljenu i ranjenu duπu takoda sam se mogao uhvatiti za Kristovu ruku koja je bila ispruæenada me spasi. U mojem neznanju strpljivo si me uËio da imamOca na Nebu koji se brine za mene. »itao si mi dragocjena obeÊanjaiz Boæje rijeËi. Probudio si u meni spasonosnu vjeru. ... Ja samovdje, spaπen, vjeËno spaπen da zauvijek æivim u Njegovoj pri-sutnosti i slavim Onoga koji je dao svoj æivot za mene.’’

Kakva Êe to biti radost kada se ovi otkupljeni sretnu i po-zdrave s onima koji su ponijeli teret za njihovo dobro! A oni kojisu æivjeli ne da ugode sebi, veÊ da budu blagoslov nesretnicimakoji su imali tako malo blagoslova — kako Êe njihova srca trepe-riti od zadovoljstva! (MLT 353)

302

23. listopada

Blaæena nada“Kao ljudi koji iπËekuju blaæeno ispunjenje nade, naime,pojavu sjaja velikoga Boga, naπega Spasitelja, Isusa Kri-sta.’’ (Titu 2,13)

Isus je rekao da Êe otiÊi i pripremiti stanove za nas da i mibudemo gdje je On. Zauvijek Êemo æivjeti i uæivati u svjetlu Nje-govog dragocjenog lica. Moje srce poskakuje od radosti za blaæe-nom nadom. Mi smo skoro kod kuÊe. Nebo, slatko Nebo! Ono jenaπ vjeËni dom. Sretna sam za svaki trenutak Isusovog æivota; izato πto On æivi, i mi æivimo. Moja duπa kaæe: Slavite Gospodi-na. Punina je u Isusu, potpora za svakog, za sve, i zaπto da umi-remo za kruhom ili budemo gladni u stranim zemljama?

Gladna sam i æedna za spasenjem, za potpunim skladom svoljom Boæjom. Mi imamo pravu nadu u Isusu. Ona je sigurna inepokolebljiva. Ona nas tjeπi u boli, daje nam radost u strahu,rasprπuje tamu oko nas i Ëini da kroz nju gledamo besmrtnost ivjeËni æivot. ... Zemaljska blaga za nas nisu poticaj dokle god imamotu nadu koja jasno ukazuje na prolaznost ovozemaljskog blaga idræi se besmrtne baπtine, blaga koje je trajno, Ëisto, istinito i ko-je ne prolazi. ...

Naπa smrtna tijela moraju umrijeti i biti poloæena u grob.Ipak blaæena nada i dalje æivi sve do uskrsnuÊa, kad Êe Isusovglas pozvati one koji spavaju u prahu. Tada Êemo se radovati puniniblaæene i slavne nade. Mi znamo u koga smo vjerovali. Ne trËi-mo uzalud niti radimo uzalud. Bogata, slavna nagrada je prednama. To je nagrada zbog koje trËimo i ako hrabro ustrajemo,sigurno Êemo je dobiti. ...

Nama je ponueno spasenje i zaπto da ostanemo daleko odizvora? Zaπto ne doemo i pijemo da bi naπe duπe bile osvjeæene,okrijepljene i osnaæene u Bogu? Zaπto se toliko veæemo za zemaljskestvari? Razgovarajmo i razmiπljajmo o onome πto ima veÊu vrijed-nost od zemaljske. Neka se naπe misli kreÊu u okvirima Neba.O, kad bismo se u æivotu oslanjali na Isusov ljupki karakter bezmrlje i mijenjali u Njegovo obliËje! Budite hrabri. Imajte vjeru uBoga. (IHP 352)

303

24. listopada

Uznesenje pravednih na Nebo“Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasomarkanela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba, i najprijeÊe uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim Êemo mi æivi, mi preo-stali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima ususret Gospodinu. I tako Êemo zauvijek biti s Gospodinom.’’(1. Solunjanima 4,16.17)

Uskoro se pojavio veliki bijeli oblak. Izgledao je ljepπi negoikad. Na njemu je sjedio Sin »ovjeËji. Isprva nismo na oblakuvidjeli Isusa, ali kako se pribliæavao Zemlji, mogli smo vidjeti Njegovdragi lik. ... Glas Sina Boæjeg pozvao je zaspale svete obuËene ubesmrtnu slavu. Æivi sveti su se preobrazili u tren oka i zajednos njima bili su uzeti u kola od oblaka koja su, uzdiæuÊi se k Nebu,veliËanstveno izgledala. Kola su sa svake strane imala krila aodozdo kotaËe koji su prilikom penjanja vikali: “Svet’’, a krila suu pokretu odgovarala: “Svet!’’ Sveti aneli pratioci koji su okruæivalioblak takoer su ponavljali: “Svet, svet, svet, Gospodin Bog Sve-moguÊi!’’ I sveci su na oblaku klicali: “Slava! Aleluja!’’ (EW 35)

Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do stakle-nog mora, kad je Isus donio krune i vlastitom ih desnicom stav-ljao na glavu svakog od nas. Dao nam je i zlatne harfe i palmepobjede. Tu, na staklenom moru, u savrπenom Ëetverokutu sta-jale su 144.000. Neki od njih su imali vrlo blistave krune, a drugine baπ tako sjajne. Neke krune su bile teπke od zvijezda, dok suih druge imale vrlo malo. Svi su bili savrπeno sretni sa svojimkrunama. Svi su bili obuËeni u veliËanstvene bijele haljine odramena do stopala. Aneli su bili svuda oko nas dok smo kora-Ëali preko staklenog mora do gradskih vrata. Isus je podignuosvoju moÊnu, slavnu ruku dræeÊi biserna vrata koja su se pokre-nula na svojim blistavim πarkama i rekao nam je: “Vi ste opralisvoje haljine u mojoj krvi i Ëvrsto se dræali moje istine; uite unu-tra!’’ I svi smo uπli osjeÊajuÊi da imamo puno pravo na grad. (EW16,17)

Glas, milozvuËniji od bilo kakve glazbe koju je ikad Ëulo smrtnouho, tada Êe reÊi: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite uposjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta!’’(CS 350)

304

25. listopada

Opustoπena Zemlja“Gledam zemlju: pusta je, evo, i prazna, nebesa: svjetlostim iπËezla. Gledam brda: gle, tresu se, a svi se humci uzdr-mali. Gledam: evo Ëovjeka nema, ptice nebeske sve su odle-tjele.’’ (Jeremija 4,23-25)

Pri Kristovu dolasku zli su zbrisani s lica cijele Zemlje —ubijeni duhom Njegovih usta i uniπteni sjajem Njegova dolaska.Krist vodi svoj narod u Boæji Grad i Zemlja ostaje bez svojih sta-novnika. “Gle, Jahve razvaljuje zemlju, razara je, nakazi joj lice,rasprπuje stanovnike njene.” “Opustoπena Êe biti zemlja, opljaËkanasasvim, jer je Jahve odluËio.” “Jer prestupiπe Zakon, pogaziπeodredbu, Savez vjeËni razvrgoπe. Zato prokletstvo proædrije zem-lju, okajavaju stanovnici njeni. Zato su saægani æitelji zemljini.”(Izaija 24,1.3.5.6)

Cijela Zemlja sliËi na ogoljelu pustinju. Ruπevine gradova isela razorenih potresom, iπËupano drveÊe, raskomadane stijene πtoih je more izbacilo ili su iπËupane iz same zemlje, rasute su ponjezinoj povrπini, dok goleme provalije oznaËuju mjesta na koji-ma su planine izvaljene iz svojih temelja.

Sad se zbiva dogaaj koji je bio predoËen posljednjom sveËa-nom sluæbom na Dan pomirenja. Kad je zavrπena sluæba u Sveti-nji nad svetinjama a grijesi Izraela uklonjeni iz Svetiπta putemkrvi ærtve okajnice, pred Gospodina je doveden æivi jarac i u pri-sutnosti naroda veliki je sveÊenik nad njim ispovjedio “sve kriv-nje Izraelaca, sve njihove prijestupe i sve njihove grijehe” (Levitskizakonik 16,21) i poloæio ih na glavu jarca. Na isti naËin, kadadjelo pomirenja u nebeskom Svetiπtu bude dovrπeno, u prisutno-sti Boga, svetih anela i mnoπtva otkupljenih, grijesi Boæjeg na-roda bit Êe stavljeni na Sotonu; on Êe biti proglaπen krivim zasva zla koja ih je naveo da uËine. (GC 657)

305

26. listopada

Sotona je vezan“Potom opazih anela gdje silazi s neba dræeÊi u ruci kljuËod Bezdana i velike verige. On uhvati Zmaja, staru zmiju— i sveza ga za tisuÊu godina.’’ (Otkrivenje 20,1.2)

Pisac Otkrivenja proriËe Sotonino progonstvo i stanje kaosai pustoπi na koju Êe biti svedena Zemlja te objavljuje da Êe ovostanje trajati tisuÊu godina. Nakon opisa Gospodnjeg drugog do-laska i uniπtenja zlih, proroËanstvo nastavlja: “Potom opazih an-ela gdje silazi s neba dræeÊi u ruci kljuË od Bezdana i velikeverige. On uhvati Zmaja, staru zmiju — a to je avao, sotona —i sveza ga za tisuÊu godina te ga baci u Bezdan, koji nad njimzakljuËa i zapeËati, da viπe ne zavodi narodâ, dok se ne navrπitisuÊu godina. Poslije toga ima biti odvezan kratko vrijeme.” (Ot-krivenje 20,1-3)

Da izraz “Bezdan” oznaËava Zemlju u stanju zbrke i tame,oËito je iz drugih mjesta u Svetome pismu. O stanju Zemlje “upoËetku”, Biblija izvjeπÊuje da “bijaπe pusta i prazna; tama se pro-stirala nad bezdanima”. (Postanak 1,2) Proroπtvo uËi da Êe se Zem-lja, bar djelomiËno, vratiti u takvo stanje. GledajuÊi unaprijed velikiBoæji dan, prorok Jeremija kaæe: “Gledam zemlju: pusta je, evo,i prazna, nebesa: svjetlost im iπËezla. Gledam brda: gle, tresu se,a svi se humci uzdrmali. Gledam: evo Ëovjeka nema, a gle, nemaËovjeka, ptice nebeske sve su odletjele. Gledam: plodno polje, evo,opustje, sve gradove razori Jahve.” (Jeremija 4,23-26)

Ovdje Êe tisuÊu godina biti stan Sotoni i njegovim zlim an-elima. OgraniËen samo na Zemlju, neÊe imati pristupa drugimsvjetovima da kuπa i uznemiruje one koji nisu nikada pali. U ovomje smislu svezan; nije ostao nitko nad kime bi mogao vladati. Sadaje potpuno onemoguÊen u varanju i upropaπtavanju, πto je tolikostoljeÊa bio njegov jedini uæitak. (GC 658,659)

306

27. listopada

Obitelji Êe ponovno biti zajedno“Ovako govori Jahve: Prestani kukati, otari suze u oËima!Patnje Êe tvoje biti nagraene: oni Êe se vratiti iz zemljeneprijateljske. Ima nade za tvoje potomstvo — rijeË jeJahvina — sinovi tvoji vratit Êe se u svoj kraj.’’ (Jeremija31,16.17)

Krist Êe doÊi s oblacima i velikom slavom. Mnoπtvo Êe Gasjajnih anela pratiti. On Êe doÊi uskrsnuti mrtve i preobrazitiæive svete ljude iz slave u slavu. On Êe doÊi prihvatiti one kojisu Ga voljeli i koji su dræali Njegove Zapovijedi da ih uzme ksebi. Nije zaboravio na njih ni na svoje obeÊanje. Karike obitelj-skog lanca opet Êe se spojiti. (DA 632)

Dan Boæji otkrit Êe koliko svijet duguje poboænim majka-ma. ...

Kada sud zasjedne i knjige se otvore, kada veliki Sudac izgo-vori rijeËi “Svrπi se’’ i krune besmrtne slave budu stavljene naËela pobjednika, mnogi Êe podignuti svoje krune pred okupljenimstanovnicima svemira i pokazujuÊi na svoje majke, reÊi: “Ona jeuËinila od mene ovo πto jesam miloπÊu Boæjom. Njezine smjer-nice, njezine molitve bile su blagoslov za moje vjeËno spasenje.’’(ST 11. listopada 1910.)

Roditelji s radoπÊu, bez ijedne izgovorene rijeËi gledaju kru-ne, haljine i harfe koje su darovane njihovoj djeci. Dani nade istraha su zavrπeni. Moæda je izgledalo da su uzalud sijali sjemesa suzama i molitvama, ali na kraju su s radoπÊu poæeli rod. Nji-hova djeca su otkupljena. (ST 1. srpnja 1886.)

Predivnoga li otkupljenja! Kako smo dugo o njemu govorili,dugo mu se nadali, razmiπljali o njemu s nestrpljivim iπËekiva-njem, ali ga nikada nismo posvema razumjeli! (GC 645)

Svojim vjernim sljedbenicima Krist je bio svakodnevni pra-tilac i najprisniji prijatelj. Oni su æivjeli u tijesnoj povezanosti istalnoj zajednici s Bogom. Nad njima se pokazala slava Gospod-nja. U njima se ogledalo svjetlo spoznaje slave Boæje u licu IsusaKrista. Sada se raduju nepomuÊenim zrakama sjaja i slave Kra-lja kraljeva u svom Njegovom veliËanstvu i krasoti. Oni su spremniza zajednicu Neba jer im je Nebo joπ ovdje bilo stalno u srcu.(COL 421)

307

28. listopada

Za vjerne su pripremljene krune“Plemenitu sam borbu izvojevao, trku dovrπio, vjeru saËu-vao. VeÊ mi je pripravljen vijenac pravednosti koji Êe mi uonaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meninego i svima koji budu æeljeli njegov dolazak.’’ (2. Timo-teju 4,7.8)

Kada Gospodin dotjera svoje dragulje da budu vjerni, iskre-ni i Ëasni, pogledat Êe ih sa zadovoljstvom. Aneli prave kruneza njih, i na ovim krunama optoËenim zvijezdama i dragim ka-menjem odsjajivat Êe svjetlo koje zraËi s Boæjeg prijestolja. (5T96)

Govorite o nebeskim stvarima. Govorite o Isusu, Njegovoj ljup-kosti i slavi, Njegovoj besmrtnoj ljubavi prema vama i neka sevaπe srce ispuni ljubavlju i zahvalnoπÊu prema Onomu koji je umroda vas spasi. O, budite spremni da se susretnete sa svojim Gos-podinom u miru. Oni koji su spremni, uskoro Êe primiti krunuæivota koja ne gubi svoj sjaj i zauvijek Êe æivjeti u kraljevstvuBoæjem s Kristom, s anelima i s onima koji su bili otkupljenidragocjenom Kristovom krvlju. (SD 362)

Kruna slave ... pripremljena je za nas koji Ëekamo, raduje-mo se i Ëeznemo za Spasiteljevim dolaskom.

Oni koji Ëekaju trebaju biti okrunjeni slavom, ËaπÊu i bes-mrtnoπÊu. Vi ne trebate razgovarati ... o Ëastima svijeta ili slavivelikana. Sve je to samo taπtina. Kada ih uskoro dodirne prstBoæji, ponovno Êe se vratiti u prah. Ja æelim dati Ëast onome πtoje trajno, πto je besmrtno, πto neÊe nikad propasti; krunu koja jebogatija od bilo koje druge koja je ikada krasila Ëelo nekog vla-dara. (RH 17. kolovoza 1869.)

Toga dana Êe otkupljeni sjati u slavi Oca i Njegovog Sina.Nebeski aneli prebiruÊi na svojim zlatnim harfama pozdravit Êedobrodoπlicom Kralja i trofeje Njegove pobjede — one koji su opranii obijeljeni u Janjetovoj krvi. Odzvanjat Êe pjesma trijumfa ispu-njavajuÊi Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvorovepraÊen svojim otkupljenima, svjedocima da Njegova misija pat-nje i ærtvovanja nije bila uzaludna. (SD 362)

308

29. listopada

Svako Boæje dijete dobiva krunu“Blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji, jer Êe, kad se pokaæeprokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊao onimakoji ga ljube!’’ (Jakov 1,12)

Vidjela sam veliki broj anela kako donose iz grada slavnekrune — krune za svakog svetog s njegovim imenom napisanimna njoj. Kad je Isus zatraæio krune, aneli su Mu ih pokazali iOn ih je svojom vlastitom desnom rukom stavljao na Ëela svetih.Isto tako su i aneli donijeli harfe i Isus ih je pokazao svetima.Aneli zapovjednici poËeli su prvi svirati, a onda su se podiglisvi glasovi u zahvalnoj, radosnoj hvali i svaka ruka je spretnoprebirala po æicama harfe svirajuÊi melodiËnu glazbu u bogatoj isavrπenoj melodiji. ...

U gradu je sve bilo tako da se oËi nisu mogle odvojiti od pri-zora. Svuda se vidjela bogata slava. Onda je Isus pogledao nasvoje otkupljene svete. Njihova lica su odsjajivala slavom. Kadaje svoje predivne oËi usmjerio na njih, kazao je jakim, zvonkimglasom: “Vidim trud svoje duπe i zadovoljan sam. Ova veliËan-stvena slava namijenjena je vama da vjeËno uæivate u njoj. Va-πim tugama je doπao kraj. Smrti viπe neÊe biti, neÊe viπe biti niboli.’’ ...

Tada sam vidjela Isusa kako vodi svoj narod do drveta æivo-ta. ... Na drvetu æivota je raslo najljepπe voÊe koje su sveti moglislobodno jesti. U gradu je bio postavljen najslavniji tron od ko-jeg je tekla Ëista rijeka vode æivota, bistra kao kristal. Sa svakestrane te rijeke bilo je drvo æivota, a na obalama rijeke bilo jedrugog predivnog drveÊa koje je raalo plodove. ...

Jezik je presiromaπan da opiπe Nebo. Kako prizori prolazepreda mnom, ja sam izgubljena u divljenju. Ispunjena nenadmaπnimsjajem i izvanrednom slavom, odloæila sam pero i uzviknula: “O,kakve li ljubavi! Kakve zadivljujuÊe ljubavi!’’ Ni najuzviπeniji je-zik ne moæe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasi-teljeve ljubavi. (SR 413,414)

309

30. listopada

Naπe osloboenje je blizu“Kada to poËne bivati, uspravite se i podignite glave, jerje blizu vaπe osloboenje.’’ (Luka 21,28)

Kristov dolazak je bliæi nego πto smo na poËetku vjerovali.Velika borba se bliæi svojem kraju. Kazne Boæje snalaze Zemlju.One ozbiljno opominju govoreÊi: “Zato i vi budite pripravni, jerÊe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate.’’ (Matej 24,44) ...

Æivimo u zavrπnim danima zemaljske povijesti. ProroËanstvose u potpunosti ispunjava. Vrijeme kuπnje naglo prolazi. Ni zatrenutak ne smijemo gubiti vrijeme. Ne dopustimo da budemo za-teËeni kako spavamo na straæi. Neka nitko ne govori u svojemsrcu ili svojim djelima: “NeÊe moj gospodar joπ zadugo doÊi.’’ Nekavijest o Kristovom skorom povratku odjekne ozbiljnim rijeËimaupozorenja. Uvjerimo sve muπkarce i æene da se pokaju i izbjeg-nu gnjev koji dolazi. ...

Gospodin treba uskoro doÊi, a mi se moramo pripremiti daGa susretnemo u miru. UËinimo sve πto je u naπoj moÊi da odne-semo svjetlo onima koji nas okruæuju. Ne trebamo biti tuæni, veÊradosni i uvijek imajmo pred oËima naπega Gospodina Isusa Kri-sta. On uskoro dolazi i mi moramo biti spremni doËekati Nje-govu pojavu. O, kako Êe biti divno kad Ga ugledamo i kad bu-demo pozdravljeni dobrodoπlicom kao Njegovi otkupljenici! Dugosmo Ëekali, ali se naπa nada ne smije ugasiti. Kad ugledamo Kraljau Njegovoj krasoti, bit Êemo zauvijek blagoslovljeni. OsjeÊam damoram glasno uzviknuti: “Idemo kuÊi!’’ Pribliæavamo se trenutkukad Êe Krist doÊi u sili i velikoj slavi da svoje spaπene povedenjihovom vjeËnom domu. ...

Dugo smo Ëekali na povratak naπeg Spasitelja. Ali obeÊanjeje ipak sigurno. Uskoro Êemo biti u obeÊanom domu. Tamo Êe nasIsus voditi na æivu rijeku koja teËe od Boæjeg prijestolja i obja-snit Êe nam sada neshvatljive okolnosti kroz koje nas je na ovojZemlji vodio da bi usavrπio naπ karakter. Tamo Êemo nepomuÊe-nog pogleda promatrati ljepote ponovno uspostavljenog Edena.Poloæivπi pred Otkupiteljeve noge krune koje je On stavio na naπeglave svojom rukom i dodirujuÊi æice zlatnih harfi, Ëitavo ÊemoNebo ispuniti pjesmom hvale Onomu koji sjedi na prijestolju. (8T252—254)

310

31. listopada

Sa sobom nosi plaÊu“Dolazim uskoro i sa sobom nosim plaÊu da svakome pla-tim prema njegovu djelu!’’ (Otkrivenje 22,12)

Naπa zadaÊa se ovdje uskoro zavrπava i svaki Êe Ëovjek dobitisvoju nagradu prema svojem vlastitom radu. Pokazana mi je na-grada svetih, besmrtna baπtina, i vidjela sam da oni koji su izdræalinajviπe za dobrobit istine neÊe misliti da im je bilo teπko, veÊ Êesmatrati da su Nebo dobili odviπe lako. (1T 381)

Svaki dan nosi sa sobom izvjeπtaje o neispunjenim duænosti-ma, o nemaru, sebiËnosti, prijevarama, laæima, popuπtanju sebi.Koliko se zlih djela nakupilo za konaËni sud! Kada Krist doe,donijet Êe sa sobom nagradu svakome po njegovim djelima. Ka-kve Êe se tada stvari otkriti! Kako Êe se na licima nekih ocrta-vati zbunjenost zbog djela koja su otkrivena na stranicama povi-jesti! (2T 160)

Svako dobro i svako zlo djelo kao i njihov utjecaj na drugeispitao je Istraæitelj srca pred kojim je svaka tajna otkrivena. Na-grada Êe biti dana prema motivima koji su navodili na akciju.(2T 520)

Kristov dolazak je na pragu i naglo se pribliæava. Malo namjoπ vremena preostaje za rad, a muπkarci i æene propadaju. ...

Nama je potrebna Boæja sila da djeluje na nas kako bismomogli shvatiti potrebe svijeta koji propada. Moja poruka za vasjest: Spremite se, spremite se da susretnete Gospodina. Ukrasitesvoje svjetiljke kako bi svjetlo istine sjalo na svim putovima imeu ogradama. Svijet treba opomenuti da se kraj svemu pribli-æio. ...

Teæimo za novoroenjem. Potrebna nam je prisutnost BoæjegSvetog Duha da bude s nama, da naπa srca budu omekπana i dane unosimo opor duh u rad. Ja se molim da Sveti Duh u potpunostizavlada naπim srcima. Radimo kao Boæja djeca koja traæe od Njegasavjet, spremna da izvrπe Njegove planove kakvi god oni bili. Takviljudi Êe proslaviti Boga i oni koji svjedoËe o naπoj gorljivosti, reÊiÊe: Amen, amen. (9T 105—108)

311

1. studenoga

ZatoËeniπtvo Sotone i njegovihanela

“Te kako je [Gospodin] ostavio u vjeËnim okovima, pakle-nom tamom pokrivene, za sud velikoga Dana anele.’’ (Juda6)

Zemlja je izgledala kao nenaseljena pustoπ. Gradovi i selaporuπeni potresom leæali su u ruπevinama. Planine su bile pomak-nute iz svojih leæiπta ostavivπi za sobom velike ponore. Hrapavokamenje izbaËeno iz mora ili odvaljeno od same zemlje bilo je raz-bacano po cijeloj njezinoj povrπini. Veliko drveÊe iπËupano s kori-jenjem leæalo je svuda razbacano po povrπini zemlje. Ovdje Êe tisuÊugodina biti stan Sotone i njegovih zlih anela.

Ovdje Êe on biti zarobljen, osuen da luta razorenom i izobli-Ëenom povrπinom Zemlje, da gleda posljedice svoje pobune protivBoæjeg zakona. TisuÊu godina on Êe moÊi uæivati u plodovima pro-kletstva koje je sam prouzroËio. OgraniËen samo na Zemlju, neÊemoÊi odlaziti na druge planete da kuπa i uznemiruje one koji nisupali. Za ovo vrijeme Sotona straπno pati. Otkako je pao, nije pre-stajao razvijati svoje zle osobine i bio je u neprekidnoj aktivnosti.Ali sada, liπen svoje moÊi i prepuπten da razmiπlja o ulozi kojuje igrao od samog svojeg pada, on sa strahom i drhtanjem gledana straπnu buduÊnost kad Êe morati ispaπtati za sve zlo koje jepoËinio i biti kaænjen za sve grijehe koje je prouzroËio.

»ula sam glasove sliËne akordu od deset tisuÊa glazbenihinstrumenata. To aneli i otkupljeni sveti trijumfalno kliËu πtoih Sotona viπe neÊe moÊi kuπati i muËiti i πto su i stanovnici drugihsvjetova napokon osloboeni njegove prisutnosti i njegovih kuπ-nji. (EW 290)

Boæjem Êe narodu Sotonino zatoËeniπtvo donijeti zadovoljstvoi radost. Prorok kaæe: “U dan kad ti Jahve dade da poËineπ odsvojih stradanja, nemira i teπkog robovanja, zapjevat Êeπ ovu ru-galicu kralju babilonskom ‘koji ovdje predstavlja Sotonu’: Kakonestade silnika?... Jahve slomi πtap zlikovaËki i æezlo vladarskoπto je bijesno bilo narode udarcima bez kraja i konca, πto je gnjevnovladalo narodima progoneÊ ih nemilice.” (Izaija 14,3-6) (GC 660)

312

2. studenoga

Srest Êemo se sa svojim anelomËuvarom

“Jer anelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na svim pu-tima tvojim.’’ (Psalam 91,11)

Kad Boæju providnost budemo promatrali u svjetlu vjeËno-sti, tek tada Êemo shvatiti πto dugujemo brizi i zalaganju Nje-govih anela. Nebeska biÊa aktivno su sudjelovala u æivotu lju-di. Ona su se pojavljivala u odjeÊi koja je sjala kao munja. Dola-zili su kao ljudi, u liku putnika. PrihvaÊala su gostoprimstvoljudskih domova. Sluæila su kao vodiËi putnicima koje je noÊ za-tekla na putu. Ona su osujeÊivala namjeru otimaËa i skretala uda-rac zatiraËa.

Iako vladari ovoga svijeta to ne znaju, ipak su aneli Ëestogovorili u njihovim vijeÊima. Ljudske su ih oËi gledale. Ljudskeuπi sluπale su njihove govore. U vijeÊnicama i sudnicama nebeskiglasnici su zastupali progonjene i potlaËene. Oni su obarali na-mjere i zaustavljali zla koja su mogla nanijeti πtetu i patnje Boæjojdjeci. UËenicima u nebeskoj πkoli sve Êe to biti objavljeno.

Svaka Êe otkupljena duπa saznati kakvu su sluæbu u njezi-nom æivotu obavljali aneli. Kako li Êe to biti kad bude razgova-rala s anelom koji je bio njezin Ëuvar od najranijih dana, s an-elom koji je bdio nad njezinim koracima i zaklanjao njezinu glavuu dan opasnosti, s anelom koji je bio s njome u dolini smrti,koji je obiljeæio mjesto njezinog poËinka i koji Êe je prvi pozdra-viti u jutro uskrsnuÊa — kada sazna povijest boæanskog mijeπa-nja u æivot pojedinca, suradnju Neba u spaπavanju ljudskog ro-da! (Ed 304,305)

S Boæjom rijeËju u svojoj ruci, svako ljudsko biÊe, ma u kakavga poloæaj æivot bacio, moæe izabrati druπtvo koje æeli. Uz pomoÊnjezinih stranica ono moæe razgovarati s najplemenitijim i najboljimpredstavnicima ljudskog roda, moæe sluπati glas VjeËnoga dok govoris ljudima. Dok prouËava i razmiπlja o temama u koje “aneli æelezaroniti’’ (1. Petrova 1,12), on moæe biti s njima. (Ed 127)

313

3. studenoga

Dobrodoπli u Boæji grad!“Tada mu reËe gospodar: ‘Dobro, valjani i vjerni slugo! Biosi vjeran nad malim, zato Êu te nad velikim postaviti: Uiu veselje gospodara svoga!’’’ (Matej 25,23)

Isus s neizrecivom ljubavlju doËekuje svoje vjerne dobrodo-πlicom u veselje njihova Gospodara. Spasitelj se raduje kad u kra-ljevstvu slave vidi duπe koje su spaπene Njegovim patnjama i poni-æenjem. A otkupljeni Êe dijeliti Njegovu radost kad meu blago-slovljenima ugledaju one koje su svojim molitvama, svojim radomi poærtvovnom ljubavlju zadobili za Krista. Kad se okupe oko ve-likog bijelog prijestolja, neiskazana Êe radost ispuniti njihova srcakad budu promatrali one koje su zadobili za Krista i vidjeli dasu oni zadobili druge, a ovi opet druge, svi dovedeni u luku mirada tu poloæe svoje krune pred Isusove noge i da Ga slave tijekombeskrajnih razdoblja vjeËnosti.

Dok su spaπeni pozdravljani dobrodoπlicom u Boæjem gradu,zrakom se prolama radostan usklik oboæavanja. To je susret dvo-jice Adama. Boæji Sin stoji raπirenih ruku da primi oca naπeg ro-da — biÊe koje je On stvorio, koje je sagrijeπilo protiv svog Stvo-ritelja i zbog Ëijeg grijeha Spasitelj nosi znakove raspeÊa. KadAdam opazi tragove okrutnih klinova, on ne pada na grudi svogaGospodina, veÊ se u poniznosti baca pred Njegove noge s uzvi-kom: “Dostojno je, dostojno je Janje koje je zaklano!” Spasiteljga njeæno podiæe i poziva da joπ jednom pogleda edenski dom izkojega je toliko dugo bio prognan.

Nakon izgona iz Edena Adamov je æivot na Zemlji bio ispu-njen jadom. Svaki uveli list, svaka prinesena ærtva, svako nesavr-πenstvo na licu prelijepe prirode, svaka mrlja na Ëovjekovoj Ëi-stoÊi, bila je svjeæi podsjetnik na njegov grijeh. Straπna je bilabol kajanja kada je vidio umnoæavanje bezakonja i kao odgovorna svoja upozorenja sretao prebacivanje da je on prouzroËio gri-jeh. Sa strpljivom poniznoπÊu podnosio je gotovo tisuÊu godina plaÊuza prijestup. Iskreno se pokajao zbog svog grijeha i pouzdao uzasluge obeÊanog Spasitelja; umro je nadajuÊi se uskrsnuÊu. Boæjije Sin iskupio Ëovjekov promaπaj i pad, i Adam, zahvaljujuÊi dje-lu pomirenja, sad ponovno dobiva prvu vlast. (GC 647,648)

314

4. studenoga

Neopisiva ljepota“Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa, kojinamjesto odreene mu radosti podnese kriæ ne mareÊi zasramotu te otada sjedi s desnu Boæjeg prijestolja.’’ (Hebre-jima 12,2)

“Ovo vam rekoh’’, rekao je Krist, “da radost moja bude u vamate da radost vaπa bude potpuna!’’ (Ivan 15,11)

Krist je uvijek pred sobom imao cilj svojeg poslanja. Njegovzemaljski æivot, prepun muËenja i samopoærtvovnosti, ohrabrivanje miπlju da ovaj Njegov jad neÊe biti uzaludan. Davπi svoj æivotza æivot Ëovjeka, On Êe u njemu obnoviti Boæju sliku. On Êe naspodignuti iz praπine, ponovno oblikovati karakter po uzoru na Nje-gov i uËiniti ga savrπenim, ovjenËanim Njegovom slavom.

Krist je vidio trud svoje duπe i bio je zadovoljan. Vidio jebeskraj vjeËnosti i radost onih koji Êe zahvaljujuÊi Njegovom po-niæenju dobiti oprost i vjeËni æivot. Bio je ranjen zbog njihovihgrijeha, muËen zbog njihove pokvarenosti. Kaznu radi njihovogmira On je podnio, i batinama koje je primio oni su bili izlijeËeni.»uo je povike otkupljenih. »uo je otkupljene koji su pjevali pje-smu Mojsijevu i Janjetovu. Iako je morao biti krπten krvlju, iakoje grijehe svijeta trebao ponijeti na svojoj nevinoj duπi, iako jesjenka neopisive tuge bila na Njemu, ipak, zbog radosti koju jevidio pred sobom, odluËio je podnijeti kriæ i pretrpjeti sramotu iprijezir.

Ovu radost trebaju dijeliti svi Njegovi sljedbenici. Koliko godvelika i slavna u buduÊnosti bila naπa nagrada, ona nije sve πtotreba saËuvati za vrijeme konaËnog osloboenja. »ak i ovdje mitrebamo vjerom uÊi u Spasiteljevu radost. (MH 504)

Onima koji Ga prime, On daje silu da postanu sinovi Boæjida bi ih na kraju Bog mogao primiti kao svoje, da æive s Njimkroz vjeËnost. Ukoliko u ovom æivotu budu vjerni Bogu, oni Êena kraju “gledati njegovo lice, i njegovo Êe ime biti na njihovimËelima’’ (Otkrivenje 22,4). A koja je radost Neba nego vidjeti Boga?Bi li mogla biti veÊa radost za jednog greπnika koji je spaπen Kri-stovom miloπÊu nego da gleda u lice Boæje i poznaje Ga kao Oca?(8T 267,268)

315

5. studenoga

Zahvalnost otkupljenih“Kralj Êe im odgovoriti: ‘Zaista, kaæem vam, meni ste uËinilikoliko ste uËinili jednomu od ove moje najmanje braÊe.’”(Matej 25,40)

Svako naπe djelo u pomaganju Boæjem narodu bit Êe nagraenokao da je uËinjeno Njemu. (MLT 364)

Kakvo Êe zadovoljstvo svaki æetelac imati kada se zaËujezvonak, melodiËan glas Isusa koji govori: “Doite, blagoslovljeniOca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljenood postanka svijeta!’’

“Uite u radost svoga gospodara.’’Otkupitelja veliËaju jer nije umro uzalud. Veselih, razdraga-

nih srca oni koji su bili Boæji suradnici vide trud svoje duπe zagreπnike koji su ginuli i umirali i sada su zadovoljni. Brige krozkoje su proπli, zamrπene okolnosti s kojima su se morali suoËiti,tuga u srcu zbog onih koji su odbili primiti ono πto je bilo zanjihov mir, zaboravljeni su. Samoodricanje s kojim su radili u djeluviπe ne pamte. Kad pogledaju na duπe koje su traæili da ih zado-biju za Isusa i vide da su spaπene, spaπene za vjeËnost — to suspomenici Boæje milosti i Otkupiteljeve ljubavi — tada Êe kroznebeska vrata odjeknuti povici hvale i zahvaljivanja. (RH 10. lis-topada 1907.)

Pred nama je Nebo i meu njegovim stanovnicima neÊe bitisukoba. ...

Pozdravit Êemo svetu obitelj otkupljenih i Ëuti Kristove rijeËi:“Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo kojevam je pripravljeno od postanka svijeta.’’ Dotaknut Êemo se svo-jih zlatnih harfi i Nebo Êe odzvanjati prekrasnom melodijom. PoloæitÊemo svoje sjajne krune pred Njegove noge i dati slavu Onomekoji je nadvladao zbog nas.

Moæda ima stvari koje ovdje ne razumijemo. Moæda nam nekestvari iz Biblije izgledaju nedokuËivo zato πto su izvan naπegograniËenog razumijevanja. Ali dok nas naπ Spasitelj bude vodiopokraj æive vode, razjasnit Êe naπim umovima ono πto nam nijebilo potpuno jasno. (RH 8. kolovoza 1907.)

316

6. studenoga

Nebo je prejeftino“Zbog patnja duπe svoje vidjet Êe svjetlost i nasititi se spo-znajom njezinom. Sluga moj pravedni opravdat Êe mnoge.’’(Izaija 53,10.11)

Boæja ljubav je nemjerljiva, neusporediva! Ona je beskrajna.... Kada razmiπljamo o Kristovom dostojanstvu i slavi, vidimo kolikoje velika bila ta ljubav koja Ga je navela da se ærtvuje na golgot-skom kriæu za otkupljenje izgubljenog svijeta. Ova tema Êe ispu-njavati svete Ëuenjem i divljenjem kroz beskrajne vjekove, pazaπto onda i mi ne bismo razmiπljali o tome ovdje, na ovome svi-jetu? ...

Kad je u pitanju tajna poboænosti — Bog se pokazao u tije-lu! Ova tajna sve viπe raste kako se mi trudimo razumjeti je. Onaje neshvatljiva, pa ipak ljudska biÊa dopuπtaju da svjetovne,zemaljske stvari sprijeËe ionako slabo razumijevanje smrtnih bi-Êa o Isusu i Njegovoj neusporedivoj ljubavi. ... Kako moæemo bitioduπevljeni za zemaljske, obiËne stvari, a da nas ne pokrene sli-ka kriæa na Golgoti, ljubav koja je otkrivena u smrti Boæjeg dra-gog Sina ...?

Sva ova poniæenja i patnja podneseni su da vrate natrag za-lutale, krivce i nezahvalnike OËevoj kuÊi. O, dome blagoslovlje-nih — ja ne mogu dopustiti da ga izgubim! Ja Êu, ako budemspaπena u kraljevstvu Boæjem, stalno istraæivati nove dubine uplanu spasenja. Svi otkupljeni sveti vidjet Êe i cijeniti, kao nika-da prije, OËevu i Sinovu ljubav, a besmrtni jezici izgovarat Êe pjesmehvale. On nas je volio i dao æivot za nas. U slavnim tijelima, svelikim moguÊnostima, Ëistim srcima i neokaljanim usnama pje-vat Êemo o bogatstvu otkupiteljske ljubavi. Na Nebu neÊe biti onihkoji pate, neÊe biti skeptika koje bismo morali uvjeravati u vjeË-ne stvarnosti niti ukorijenjenih predrasuda, veÊ Êemo svi biti za-hvalni ljubavi koja nam je dala znanje. PoËinak, hvala Bogu, po-Ëinak Ëeka Boæji narod kada Êe Isus voditi otkupljene po zelenimpaπnjacima, pokraj potoka æive vode koja ukraπava grad naπegBoga. Tada Êe Otac odgovoriti na molitvu svojega Sina: “SaËuvajih u ime svoje, one koje si mi dao, da budu tamo gdje sam ja.’’(KH 371)

317

7. studenoga

KonaËno kod kuÊe!“Dobro, valjani i vjerni slugo! ... Ui u veselje gospodarasvoga.’’ (Matej 25,21)

Dok vaπa osjetila uæivaju u privlaËnoj ljupkosti Zemlje, raz-miπljajte o svijetu koji Êe doÊi u kojem se viπe nikada neÊe znatiza zlokoban grijeh i smrt, gdje lice prirode neÊe viπe nositi sjen-ku prokletstva. Neka vaπa maπta naslika dom za svete i znajteda Êe biti veliËanstveniji od onoga πto moæe prikazati vaπa naj-bujnija maπta. U razliËitim Boæjim darovima u prirodi, moæemovidjeti samo nejasne obrise Njegove silne slave. Pisano je: “Onoπto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nijepomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube.’’ (1. KorinÊani-ma 2,9) (SC 86,87)

Uskoro Êe vrata Neba biti otvorena da prime Boæju djecu, au njihovim Êe uπima zazvuËati blagoslov s usana Kralja slave kaonajraskoπnija glazba: “Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primiteu posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svije-ta!’’ (Matej 25,34)

Tada Êe Isus otkupljenima poæeljeti dobrodoπlicu u dom kojije pripremio za njih. (SC 125,126)

Zatim sam vidjela kako Isus vodi druπtvo otkupljenih pre-ma gradskim vratima. Na dodir Njegove ruke biserna vrata sepokreÊu na svojim blistavim πarkama i πirom otvaraju, a narodkoji je odræao istinu ulazi unutra. Unutraπnjost grada obiluje svimmoguÊim milinama koje naslauju oko promatraËa. Raskoπna slavavidi se na sve strane. Tu Isus promatra svoje otkupljene Ëija sulica ozarena slavom, i dok On tako ne skida s njih svoj umilnipogled, do njihovih uπiju dopire Njegov milozvuËni glas: “Vidjev-πi trud svoje duπe, ja sam zadovoljan. Sve ovo bogatstvo i slavavaπa je, i to Êete uæivati zauvijek. Vaπe patnje su zavrπene. I smrtineÊe biti viπe, ni plaËa, ni vike, ni bolesti neÊe biti viπe.’’...

Jezik je odviπe slab u pokuπaju da opiπe Nebo. Kako se ispredmene pojavljuju prizori, ostajem zapanjena. Svladana iznenau-juÊom ljepotom i neopisivom slavom, spuπtam pero i uzvikujem:“O, kakve li ljubavi! Kakve Ëudesne ljubavi!” Ni najbiranijim rije-Ëima ne moæe se opisati slava Neba i Spasiteljeva ljubav koja seni s Ëim ne moæe usporediti. (EW 288,289)

318

8. studenoga

Iznenaenja na Nebu“Bog ne gleda kao πto gleda Ëovjek: Ëovjek gleda na oËi, aJahve gleda πto je u srcu.’’ (1. Samuelova 16,7)

»esto smatramo beznadnima baπ one duπe koje Krist privla-Ëi k sebi. ... Na Nebu Êe biti mnogo onih za koje su njihovi su-sjedi smatrali da tamo nikad neÊe doÊi. »ovjek sudi po vanjπtini,ali Bog vidi srce. (COL 71,72)

Neki meu otkupljenima primit Êe Krista u posljednjim satimasvojeg æivota; i takvi koji su otiπli u smrt ne shvativπi savrπenoplan spasenja, dobit Êe pouke i upute o tome na Nebu. (5BC 1124)

Isusu u Njegovoj agoniji na kriæu doπao je zraËak utjehe. Toje bila molba razbojnika koji se kajao. ... U Isusu, ranjenom, ismi-javanom i raspetom, vidio je Boæje Janje koje je uzelo grijehe svi-jeta. U Njegovu je glasu bila pomijeπana nada s boli kad se ovabespomoÊna, umiruÊa duπa predala Spasitelju koji je umirao. “Isuse,sjeti me se”, povikao je, “kada doeπ u svoje kraljevstvo!”

Odgovor je brzo stigao. Glas je bio blag i milozvuËan, a rijeËipune ljubavi, saæaljenja i sile: “Zaista, kaæem ti danas, bit Êeπ samnom u raju.” (DA 750,751)

Takva vjera moæe se prikazati usporedbom o radnicima kojisu doπli u jedanaesti sat i koji su primili istu plaÊu kao i oni πtosu radili cijeli dan. Razbojnik se na kriæu molio u vjeri, pokaja-nju i poniznosti. On se molio najusrdnije buduÊi da je u potpu-nosti shvatio da ga Isus, ako hoÊe, moæe spasiti. (5BC 1125)

Oni koje Krist pohvaljuje na sudu moæda su malo poznavaliteologiju, ali su gajili Njegova naËela. ... Meu neznaboπcima imaonih koji ne znajuÊi oboæavaju Boga, onih koje svjetlost nikadanije dosegla preko ljudskih orua. Oni neÊe propasti. Premda nepoznaju Boæji pisani Zakon, Ëuli su Njegov glas kako im govori uprirodi i Ëinili ono πto Zakon zahtijeva. Njihova djela potvrujuda je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kaosvoju djecu. ... Koliko Êe se iznenaditi i radovati najmanji meunarodima i meu neznaboπcima kad sa Spasiteljevih usana Ëuju:“Meni ste uËinili koliko ste uËinili jednomu od ove moje najmanjebraÊe.” Kako Êe radosno biti srce BeskonaËne Ljubavi kad na Nje-gove rijeËi odobravanja Njegovi sljedbenici s iznenaenjem i ra-doπÊu podignu svoj pogled. (DA 638)

319

9. studenoga

ZadovoljavajuÊi odgovori“Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaπihputova, i misli moje iznad vaπih misli.’’ (Izaija 55,9)

Naπi planovi nisu uvijek i Boæji planovi. ...U svojoj velikoj ljubavi i brizi, Onaj koji nas razumije bolje

nego πto mi sami sebe razumijemo, Ëesto nam ne dopuπta da se-biËno traæimo zadovoljstvo u svojim vlastitim ambicijama. ... »estonaπi planovi propadaju da bi Boæji planovi za nas mogli biti us-pjeπni. ...

Tajne æivota koje su nas ovdje æalostile i razoËaravale, u bu-duÊnosti Êe nam biti potpuno jasne. Vidjet Êemo da su naπe naizgledneusliπane molitve i nade koje su nam donijele razoËaranje, bilemeu najveÊim blagoslovima. (MH 473,474)

Mi nismo dovoljno napredovali u duhovnim spoznajama dabismo shvatili Boæje tajne. Ali kad postanemo sastavni dio nebeskeobitelji, ove tajne Êe nam biti otkrivene. ...

Tada Êe biti otkrivena i razjaπnjena mnoga pitanja o kojimaBog sada πuti zato πto ne sabiremo i ne cijenimo kako treba onoπto nam je otkriveno o tim vjeËnim tajnama. Putovi Providnostibit Êe razjaπnjeni, tajne Kristove milosti bit Êe otkrivene. Ono πtoum sada ne moæe shvatiti, πto je tako teπko razumjeti i prihvatiti,tada Êe postati sasvim jasno. Vidjet Êemo samo svrhu onoga πtonam sada izgleda potpuno neobjaπnjivo; mudrost u onome πto namje bilo uskraÊeno, dobrotu i neizmjernu milost u svemu πto namje darivano. Istina Êe u umu spaπenih zablistati bez ikakvihnejasnoÊa i oni Êe biti u stanju podnijeti sjajnost njezine svjetlo-sti. Srce Êe biti ispunjeno pjesmama radosti jer Êe borbi i svimteπkoÊama zauvijek doÊi kraj. (6BC 1091)

U buduÊem svijetu konaËno Êe nam postati jasno sve ono πtonas je zbunjivalo u Boæjoj providnosti. Tada Êe nam biti objaπ-njene pojave koje je danas teπko razumjeti. Pred nama Êe se otkrititajna milosti. Tamo gdje je naπ ograniËeni um vidio samo pomut-nju i neispunjena obeÊanja, zapazit Êemo najsavrπeniji i najljepπisklad. Uvidjet Êemo da je baπ beskrajna ljubav odredila da doæi-vimo ono πto nam je izgledalo teæe od svega. Kad shvatimo njeænubrigu Onoga koji Ëini da sve πto nas snae bude za naπe dobro,osjetit Êemo neizrecivu radost i zahvalnost punu slave. (8T 286)

320

10. studenoga

Neka se vaπe misli bave onim πto jenebesko

“SvraÊajte misao na ono πto je gore, ne na ono πto je nazemlji.’’ (Koloπanima 3,2)

Kada Boæji narod viπe ne bude gledao na stvari ovoga svijetai kad svoje oËi usmjeri prema Nebu i nebeskim stvarima, izgle-dat Êe Ëudan jer Êe vidjeti milost, dobrotu i suosjeÊanje koje Bogpokazuje sinovima ljudskim. Njegova ljubav od njih Êe traæiti odaziv,a oni Êe svojim æivotom pokazati onima oko sebe da njima upravljaDuh Boæji, da se njihove misli bave onim πto je nebesko, a nezemaljsko.

RazmiπljajuÊi o Nebu, moæemo uporabiti svu svoju maπtuulaæuÊi najveÊe napore i razmiπljati o najuzviπenijim mislima zakoje smo sposobni, a ipak Êe se naπi umovi umoriti u naporu darazumiju πirinu, dubinu i visinu odreenog predmeta. Naπ um nemoæe prodrijeti u velike teme vjeËnosti. Za nas je Ëak nemoguÊeda se napregnemo u razumijevanju tih stvari a da to ne utjeËena cijeli naπ karakter za dobro i uzdiæe naπe umove. Kad razmi-πljamo o tome kako je Krist doπao na naπ svijet da umre za palogËovjeka, shvaÊamo neπto od cijene koja je plaÊena za naπe otkup-ljenje i shvaÊamo da nema istinske dobrote ili veliËine bez Boga.

Jedino uz pomoÊ svjetla koje sja s kriæa na Golgoti moæemoznati do kojih je dubina ljudski rod degradirao i pao u grijeh.Samo po duljini lanca koji je spuπten s Neba da nas izvuËe mimoæemo saznati do kojih smo dubina potonuli. I samo imajuÊi naumu stvarnosti koje ne vidimo, moæemo razumjeti ono πto je ve-zano za divne teme otkupljenja. (IHP 368)

Skoro smo kod kuÊe. Uskoro Êemo Ëuti Spasiteljev glas ras-koπniji od bilo kakve glazbe kako govori: “Vaπa borba je zavrπe-na. Uite u radost Gospodara svojega.” Blagoslovljeni, blagoslov-ljeni; æelim to Ëuti s Njegovih besmrtnih usana. Æelim Ga slavi-ti, æelim odati Ëast Onome koji sjedi na prijestolju. Æelim da mojglas odjekuje i odjekuje dvorovima Neba. Æelite li i vi biti tamo?... Boæe, pomozi nam; ispuni nas svom puninom i silom da bismomogli osjetiti radost svijeta koji Êe doÊi. (IHP 368)

321

11. studenoga

Nagrada otkupljenih“Onaj kome ostane πto je nadozidao primit Êe.” (1. KorinÊa-nima 3,14)

VeliËanstvena Êe biti nagrada vjernih radnika kad se jednomokupe oko prijestolja Boæjeg i Janjetovog. Kad je Ivan, u svojemsmrtnom tijelu, sagledao slavu Boæju, pao je kao mrtav jer nijemogao podnijeti taj prizor. Meutim, kad se djeca Boæja obuku ubesmrtnost, ona Êe Ga vidjeti “kao πto jest’’ i stajati pred prije-stoljem primljena u Ljubljenome. Svi njihovi grijesi bit Êe izbri-sani, svi njihovi prijestupi oproπteni. Tada Êe moÊi gledati svuslavu Boæjeg prijestolja. Oni su bili sudionici s Kristom u Njego-vim patnjama, suraivali s Njim u planu otkupljenja i zato Êezajedno s Njim dijeliti i radost kad u Boæjem kraljevstvu ugledajuspaπene duπe koje Êe tu slaviti Boga kroz svu vjeËnost. (9T 285)

Toga dana otkupljeni Êe zasjati u slavi Oca i Sina. Aneli Êesvirati u svoje zlatne harfe pozdravljajuÊi Kralja i trofeje Njego-ve pobjede — one koji su oprali i obijelili svoje haljine u krviJanjetovoj. Zaorit Êe pjesma pobjede koja Êe ispuniti sva nebesa.Krist je pobijedio. On Êe uÊi u nebeske dvorove praÊen svojim otkup-ljenicima kao æivim svjedocima da Njegovo poslanje patnje i ær-tve nije bilo uzaludno. ...

Spremni su domovi za one koji su na Zemlji bili samo putnicii doπljaci. Spremne su haljine za pravedne sa sjajnim krunama ipalmama pobjede. U buduÊem svijetu konaËno Êe nam postati ja-sno sve ono πto nas je zbunjivalo u Boæjoj providnosti. Tada Êenam biti objaπnjene pojave koje danas teπko razumijemo. Prednama Êe se otkriti tajna milosti. Tamo gdje je naπ ograniËeni umvidio samo pomutnju i neispunjena obeÊanja, zapazit Êemo samonajsavrπeniji i najljepπi sklad. Uvidjet Êemo da je baπ beskrajnaljubav odredila da doæivimo ono πto nam je izgledalo teæe od sve-ga. Kad shvatimo njeænu brigu Onoga koji Ëini da sve πto nassnae bude za naπe dobro, osjetit Êemo neizrecivu radost i zahval-nost punu slave. (9T 285,286)

Pozivam vas da se pripremite za Kristov dolazak na nebes-kim oblacima. ... Pripremite se za sud da biste bili meu onimakoji Êe Ga u miru susresti kada doe da se proslavi u onima kojivjeruju. (9T 285)

322

12. studenoga

©to oko nije vidjelo ni uho Ëulo“Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudskosrce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga lju-be.’’ (1. KorinÊanima 2,9)

Oni koji istinski vole Boga æeljet Êe umnoæiti talente koje imje On dao da bi mogli biti na blagoslov drugima. U buduÊnostiÊe vrata Neba biti πiroko otvorena da ih prime, a blagoslov kojiÊe Ëuti njihove uπi s usana Kralja Slave bit Êe kao najljepπa glazba:“Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo kojevam je pripravljeno od postanka svijeta!’’ (Matej 25,34) Tako Êeotkupljeni biti doËekani dobrodoπlicom u stanove koje Isus pri-prema za njih. Tamo njihovi prijatelji neÊe biti zli sa Zemlje, veÊoni koji su uz boæansku pomoÊ oblikovali savrπeni karakter. Sva-ka greπna sklonost i svaka nesavrπenost otklonjene su Kristovomkrvlju. Savrπenstvo i svjetlost Njegove slave koja daleko nadma-πuje svjetlost Sunca u njegovom podnevnom sjaju, sada se dajenjima. Iz njih sjaji moralna ljepota i savrπenstvo Njegovog karak-tera, πto je vrednije od ovog izvanjskog sjaja. Oni su bez krivnjepred velikim, bijelim tronom dijeleÊi dostojanstvo i prednosti an-ela.

“Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudskosrce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube.’’ (1.KorinÊanima 2,9) Kad se uzme u obzir slavna baπtina koja nasoËekuje, “πto li moæe dati Ëovjek kao otkupninu za svoj æivot’’ (Matej16,26)? On moæe biti siromaπan, a ipak posjedovati u sebi bogat-stvo i dostojanstvo koje mu ovaj svijet nikada ne bi mogao dati.Duπa otkupljena i oËiπÊena od grijeha sa svim svojim plemenitimsnagama koje su posveÊene sluæbi za Boga, od izvanredne je vri-jednosti. (IHP 367)

Boraviti zauvijek u toj domovini blaæenstva, imati savrπenusliËnost s naπim Stvoriteljem u duπi, tijelu i duhu umjesto mraË-nih tragova grijeha i prokletstva, kroz beskrajna vremena vjeËnostinapredovati u mudrosti, znanju i svetosti otkrivajuÊi uvijek novetajne, nova Ëuda i nove ljepote kojima se treba diviti znajuÊi daje pred nama beskraj radosti, ljubavi i mudrosti — to je cilj nakoji krπÊanska nada stalno ukazuje. (CT 55)

323

13. studenoga

Plodovi s drveta æivota“Svuda izmeu gradskog trga i rijeke rastu stabla æivotakoja raaju dvanaest puta: svakog mjeseca daju svoj plod.LiπÊe od stabala sluæi za lijek poganima.’’ (Otkrivenje 22,2)

Plod drveta æivota u Edenskom vrtu imao je nadnaravnu si-lu. Jesti od njega znaËilo je æivjeti vjeËno. On je bio lijek protivsmrti. ... Nakon pojave grijeha nebeski DomaÊin je drvo æivotapresadio u nebeski raj. (8T 288)

Otkupljeni sveti koji su voljeli Boga i dræali Njegove zapovi-jedi ovdje, uÊi Êe kroz vrata u grad i imat Êe pravo na drvo æivo-ta. Jest Êe slobodno s njega kao naπi praroditelji prije pada. LiπÊes tog besmrtnog razgranatog stabla sluæit Êe za iscjeljivanje na-roda. Tada Êe nestati svi njihovi jadi. Bolest, tugu i smrt nikadaviπe neÊe osjetiti jer ih iscjeljuje liπÊe s drveta æivota. Isus Êe vidjetitrud svoje duπe i bit Êe zadovoljan kada otkupljeni, koji su grcalipod prokletstvom, budu okupljeni oko drveta æivota i jeli njegovebesmrtne plodove na koje su naπi praroditelji izgubili pravo pre-krπivπi Boæje zapovijedi. NeÊe biti opasnosti da ponovno izgubepravo na drvo æivota jer Êe onaj koji je kuπao naπe praroditeljebiti uniπten drugom smrÊu. (MLT 355)

Posluπnost svim Boæjim zapovijedima bila je uvjet da plodo-ve s drveta æivota smiju uzimati za jelo. Adam je pao zbog nepo-sluπnosti. ... Posluπnost po Isusu Kristu daje Ëovjeku savrπeni ka-rakter i pravo na drvo æivota. Uvjeti ponovnog stjecanja pravana drvo æivota jasno su naglaπeni u Kristovom svjedoËanstvu upu-Êenom Ivanu: “Blago onima koji tvore zapovijedi njegove, da imbude vlast na drvo æivota i da uu na vrata u grad.’’ (Otkrivenje22,14) (1BC 1086)

BuduÊi da imaju pristup k drvetu æivota u dugo izgubljenomEdenu, otkupljeni Êe izrasti do pune visine ljudskog roda u njegovojprvotnoj ljepoti. Bit Êe uklonjeni posljednji preostali tragovi pro-kletstva grijeha, a Kristovi Êe se vjerni pokazati u ljepoti Gospo-dina, Boga naπega, odsjajujuÊi u duhu, duπi i tijelu savrπenu sli-ku svoga Gospodina. Predivnoga li otkupljenja! Kako smo dugo onjemu govorili, dugo mu se nadali, razmiπljali o njemu s nestrp-ljivim iπËekivanjem, ali ga nikada nismo posvema razumjeli! (GC645)

324

14. studenoga

Duga nad prijestoljem“I gle, u nebu je stajalo prijestolje, i na prijestolju je sjedioNetko. Onaj koji je sjedio bijaπe na pogled kao kamen jas-pis i sard. A oko prijestolja bio sjajan krug, sliËan dugi,na pogled kao smaragd.’’ (Otkrivenje 4,2.3)

Duga iznad prijestolja stoji kao vjeËno svjedoËanstvo da je“Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da nepogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.’’ ...

BuduÊi da se duga u oblacima stvara sjedinjavanjem Sun-Ëeva svjetla i kiπe, duga koja okruæuje prijestolje simbolizira po-mijeπanu silu milosti i pravde. Ne treba ustrajavati samo na pravdijer bi ovo zasjenilo slavu duge obeÊanja nad tronom. Ljudi bi moglividjeti samo kaznu Zakona. Kad ne bi bilo pravde ni kazne, nebi bilo ni stabilnosti u Boæjoj vladavini. Spoj suda i milosti Ëinespasenje potpunim. ...

Milost nas poziva da uemo kroz vrata u Boæji grad, a pravdaje zadovoljena ako je svaka posluπna duπa usuglaπena s njom kaoËlan kraljevske obitelji, kao dijete nebeskog Kralja. Kad bismoimali mane u karakteru, ne bismo mogli proÊi kroz vrata koja jemilost otvorila posluπnima jer pravda stoji na ulazu i zahtijevasvetost u svima koji Êe vidjeti Boga.

Kad bi pravda bila ukinuta a boæanska milost mogla otvo-riti vrata cijelom ËovjeËanstvu bez obzira na karakter, doπlo bido gore neposluπnosti i pobune na Nebu nego onda kada je Sotonabio zbaËen. Mir, sreÊa i sklad Neba bili bi naruπeni. Prijelaz sZemlje u Nebo neÊe promijeniti ljudski karakter. SreÊa otkuplje-nih na Nebu proizlazi iz karaktera nalik na Kristov oblikovanogu ovom æivotu. Sveti na Nebu najprije Êe biti sveti na Zemlji.

Jedino spasenje koje je Krist postigao svojom ærtvom u ko-rist Ëovjeka ima vrijednost jer ono spaπava od grijeha. ... Prematome, Boæji zakon nije oslabljen Evaneljem, veÊ je slomljena si-la grijeha, a greπniku koji se kaje pruæeno je æezlo milosti. ... Bognikada neÊe zaboraviti svoj narod u njegovoj borbi protiv zla. NekaIsus bude predmet naπih razgovora. (RH 13. prosinca 1892.)

325

15. studenoga

Vidjet Êemo Kralja“OËi Êe ti gledati kralja u njegovoj ljepoti, promatrat Êezemlju nepreglednu.’’ (Izaija 33,17)

Ako æelimo gledati Kralja u Njegovoj ljepoti, moramo se ov-dje ponaπati dostojno. Moramo nadrasti svoju djetinjastost. Akonas netko izaziva, budimo tihi. Postoji vrijeme kada je πutnja naj-bolji govor. Mi moramo pokazati strpljenje, dobrotu i suzdræava-nje da bismo bili dostojni nazvati se sinovima i kÊerima Boæjim.Trebamo vjerovati Njemu, imati povjerenja i oslanjati se na Nje-ga. Trebamo slijediti Kristove stope. “Zatim reËe svima: ‘Ako tkohoÊe iÊi za mnom, neka se odreËe samog sebe, neka svaki danuzme kriæ svoj i neka me slijedi!’” (Luka 9,23) ... Moæda je teæakkriæ πutjeti kada je potrebno. To moæe biti bolno, ali uvjeravamvas da πutnja Ëini viπe da se nadvlada zlo nego bujica ljutitihrijeËi.

Ovdje na ovom svijetu moramo nauËiti πto trebamo biti dabismo dobili mjesto u nebeskim dvorovima. Moramo svladati lekcijekoje nas Krist æeli nauËiti da bismo mogli biti spremni za viπeπkole u nebeskim dvorovima, gdje Êe nas Spasitelj voditi pokrajrijeke æivota objaπnjavajuÊi nam mnoge stvari koje ovdje nismomogli razumjeti. ... Tamo Êemo vidjeti Boæju slavu koju ovdje ni-smo vidjeli. Sada vidimo samo odbljesak slave zato πto nismo upo-znali Gospodina. (IHP 365)

Svako naËelo istine koje upoznamo i pravilno shvatimo u ze-maljskoj πkoli znaËi takav napredak kao da smo to uËili u nebes-koj πkoli. Kao πto je Krist uz razgovor u hodu pouËavao svoje uËe-nike tijekom svojeg poslanja na Zemlji, tako Êe i nas pouËavati unebeskoj πkoli vodeÊi nas pokraj rijeke æivota i otkrivajuÊi namistine koje u ovom æivotu moraju ostati tajna zbog ograniËenostiljudskog uma, toliko osakaÊenog grijehom. U nebeskoj πkoli imatÊemo se priliku postupno, korak po korak, uzdizati do najviπihvisina znanja i uËenosti. Tamo Êemo, kao djeca nebeskog Kralja,vjeËno boraviti s Ëlanovima kraljevske obitelji i gledati Kralja uNjegovoj krasoti, u neusporedivoj privlaËnosti. (CT 208,209)

Dugo smo Ëekali, ali se naπa nada ne smije ugasiti. Kad ugle-damo Kralja u Njegovoj krasoti, bit Êemo zauvijek blagoslovljeni.(8T 253)

326

16. studenoga

Sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe“Potom sam imao ovo vienje: Janje stoji na Sionskoj gorii s njim oko sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe osoba koje su ima-le napisano na svojim Ëelima njegovo ime i ime njegova Oca.’’(Otkrivenje 14,1)

Na kristalnome moru pred prijestoljem, tome staklenome morupomijeπanom s vatrom — πto tako odsjajuje Boæjom slavom —okupljeno je mnoπtvo pobjednika “Zvijeri, njezina kipa i broja nje-zina imena”. Sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe koje su otkupljene saZemlje, stoje na gori Sionu s Janjetom, “s citrama Boæjim”; Ëujese poput πuma velikih voda i udaranje jakog groma glas sviraËa“πto sviraju na svojim citrama”. Oni pred prijestoljem pjevaju “neπtosliËno novoj pjesmi”, pjesmu koju ne moæe nauËiti nitko osim onihsto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe. To je Mojsijeva i Janjetova pjesma— pjesma spasenja.

Nitko osim onih sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe ne moæe nauËititu pjesmu, jer je to pjesma njihovog iskustva — iskustva kakvonijedna druga skupina nije nikada doæivjela. “Oni prate Janje kudgod ono ide.” BuduÊi da su preneseni sa Zemlje izmeu æivih,raËunaju se “kao prvenci Bogu i Janjetu”. (Otkrivenje 15,2.3; 14,1-5) “Ovo su oni πto dolaze iz velike nevolje”; proπli su kroz vrije-me nevolje kakve ne bijaπe otkako je ljudi; pretpjeli su strah vre-mena Jakovljeve nevolje. Tijekom konaËnog izlijevanja Boæjih kazniostali su bez posrednika. Ali su izbavljeni, jer “su oprali svojehaljine i ubijeliπe haljine svoje u krvi Janjetovoj”. “U njihovimse ustima ne nae laæ; oni su bez mane” pred Bogom. “Zato stojepred prijestoljem Boæjim i sluæe mu dan i noÊ u Njegovu hramu.A onaj koji sjedi na prijestolju spustit Êe se na njih da boravi snjima.”

Oni su vidjeli Zemlju opustoπenu glau i kugom, sunce, ko-me je dana moÊ da ljude pali vatrom, i sami su pretrpjeli patnje,glad i æe. Ali “viπe nigda neÊe ni ogladnjeti ni oæednjeti; viπe ihnigda neÊe moriti ni sunce ni ikakva æega.” (Otkrivenje 7,14-16)(GC 648,649)

327

17. studenoga

Veliko mnoπtvo iskupljenih“Poslije toga se, najedanput, pojavi pred mojim oËima velikomnoπtvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakog narodai plemena, puka i jezika. Stajali su pred prijestoljem i predJanjetom, obuËeni u bijele haljine, s palmama u rukama.”(Otkrivenje 7,9)

Sve klase, svi narodi, puci, plemena i jezici stajat Êe predprijestoljem Boæjim i Janjetovim obuËeni u Ëiste haljine i s kru-nama optoËenim draguljima. Aneo je rekao: Ovo su oni πto do-laze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih ukrvi Janjetovoj, dok su oni koji su voljeli uæivanja viπe nego Boga,ugaali vlastitim æeljama i bili neposluπni, izgubili oba svijeta.Oni nemaju ni ovaj æivot niti onaj besmrtni.

Mnoπtvo koje trijumfira s pjesmama pobjede, krunama i har-fama, proπlo je kroz ognjenu peÊ zemaljskih nedaÊa kada je bilonajteæe. Dolaze iz oskudice, gladi i muËenja, dolaze iz dubokogsamoodricanja i gorkih razoËaranja. Pogledajte ih sada kao pobjed-nike, ne viπe u tuzi i muci, omraæene od svih ljudi zbog Krista.Pogledajte njihove nebeske haljine, bijele i sjajne, raskoπnije odbilo koje kraljevske odore. Gledajte vjerom na njihove krune sdraguljima. Nikada takva kruna nije krasila Ëelo bilo kojeg ze-maljskog kralja.

Sluπajte njihove glasove kako glasno pjevaju hosana i maπupalminim granËicama pobjede. Raskoπna glazba ispunjava Nebodok njihovi glasovi pjevaju rijeËi: “Dostojno, dostojno j Janje kojeje bilo zaklano i ponovno ustalo zauvijek. Spasenje je djelo naπe-ga Boga, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta!’’ A vojske anela, arkan-eli, kerubini zaklanjaËi i slavni serafini, ponavljali su kao od-jek refren te radosne, pobjedniËke pjesme govoreÊi: “Amen! Hvala,slava, mudrost i zahvala, Ëast, moÊ i snaga naπem Bogu u vijekevjekova! Amen.’’ (Otkrivenje 7,12)

O, toga dana bit Êe otkriveno da su pravednici bili oni mu-dri, dok su greπni i neposluπni bili ludi. ... Sramota i vjeËni prijekornjihov je dio. Oni koji su suraivali s Kristom, tada Êe biti blizuBoæjeg trona opasani ËistoÊom i odjeÊom vjeËne pravednosti. (IHP371)

328

18. studenoga

Nagrada pobjednika“Umnici Êe blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mno-ge uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjeËnost.’’(Daniel 12,3)

Kada razmiπljam o ovim Danielovim rijeËima, vidim sebe kakose budim u noÊi i ponavljam ih iznova i iznova: “Umnici Êe blis-tati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uËili pravednosti,kao zvijezde navijeke, u svu vjeËnost.’’ Pogledajte na Sunce i zvijezdesvrstane na nebu svaka sa svojim imenom. Gospodin kaæe: “Kojisu mnoge uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjeËnost.’’(IHP 364)

Da bismo mogli procijeniti vaænost obraÊenja jedne duπe odzablude k istini, moramo uvidjeti koliko vrijedi besmrtnost; mo-ramo shvatiti kako su straπne muke druge smrti; moramo si pre-doËiti Ëast i slavu koja Ëeka otkupljene i razumjeti πto znaËi æiv-jeti u prisutnosti Onoga koji je umro da bi uzdignuo i oplemenioËovjeka i pobjedniku dao kraljevsku krunu.

OgraniËeni umovi ne mogu procijeniti pravu vrijednost jed-ne duπe. S kakvom Êe se zahvalnoπÊu otkupljeni i proslavljeni sjeÊationih koji su bili orue njihovog spasenja! Nitko tada neÊe æalitisvoje nesebiËne napore i ustrajno zalaganje, svoju strpljivost, svojepodnoπenje i ozbiljno, svesrdno zauzimanje za duπe koje su moglebiti izgubljene da je zanemario svoju duænost ili se umorio ËineÊidobro.

Sada su ovi u bijelo obuËeni sabrani u stado Velikog Pastira.Vjernog radnika i duπu koja je spaπena njegovim radom pozdra-vit Êe Janje koje je nasred prijestolja i vodit Êe ih k drvetu æivotai izvoru æive vode. Kakvu Êe radost osjeÊati Kristov sluga pro-matrajuÊi otkupljene koji Êe sudjelovati u proslavljanju Otkupi-telja! Koliko je Nebo dragocjenije onima koji su vjerno radili naspaπavanju duπa! “Umnici Êe blistati kao sjajni nebeski svod, ikoji su mnoge uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjeË-nost.’’ (5T 620,621)

Ono πto je postignuto suradnjom ljudi s Bogom neÊe nikadapropasti, veÊ Êe trajati svu vjeËnost. (FE 199)

329

19. studenoga

Mislite na nebeske stvari“Ovo su oni πto dolaze iz velike nevolje; oni su prali svojehaljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj.’’ (Otkrivenje 7,14)

U vienju je Ivan vidio ljude obuËene u bijele haljine. ... Onisu se nalazili u Boæjem hramu. Meu njima Êe biti oni koji sedræe Kristovih zasluga i oprali su svoje haljine u Njegovoj krvi.Sve je pripremljeno da mi moæemo sjediti s Kristom na Njego-vom prijestolju, ali uvjet je da budemo u skladu s Boæjim zako-nom. ...

Mi ne moæemo sebi dopustiti da izgubimo Nebo. Naπi razgo-vori trebaju biti vezani za nebeske stvari. Tamo nema smrti nitiboli. Zaπto se toliko opiremo razgovorima o ovim predmetima? Zaπtose zadræavamo na zemaljskim stvarima? Poslanica nas opominjeda svoje razgovore vodimo o Nebu. “A naπa je domovina na nebe-sima, odakle i Spasitelja postojano oËekujemo, Gospodina IsusaKrista.’’ (Filipljanima 3,20) ... Krist Êe se uskoro vratiti da skupione koji su spremni i povede ih na slavno mjesto. “Jednako Êe sei Krist, poπto je prinesen samo jedanput da uzme grijehe sviju,drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu, onima koji ga iπ-Ëekuju da im dadne potpuno spasenje.’’ (Hebrejima 9,28)

Volimo li razmiπljati o ovom dogaaju ili ga ostavljamo postrani? ... ©to viπe govorimo o Isusu, to Êemo viπe odsjajivati Njegovboæanski lik. GledajuÊi, mi se preobraæavamo. Krist treba biti dionaπeg vjerskog iskustva. Kada se okupite zajedno, povedite razgovoro Kristu i Njegovom spasenju. ... ©to viπe govorimo o Isusu, sveviπe Êemo opaæati Njegovu neusporedivu ljepotu. (IHP 370)

Oni koji ne nalaze zadovoljstvo u razmiπljanju i razgovoru oBogu u ovom æivotu, neÊe uæivati ni u æivotu koji Êe doÊi, gdje ÊeBog zauvijek prebivati meu Boæjim narodom. Ali oni koji volerazmiπljati o Bogu, udisat Êe nebesko ozraËje. Oni koji na Zemljivole razmiπljati o Nebu, bit Êe sretni u nebeskom druπtvu svetihi zadovoljstvima. ... “NeÊe biti viπe niπta prokleto. Prijestolje Boæjei Janjetovo bit Êe u gradu. Sluge Boæje klanjat Êe se Bogu i gledatÊe njegovo lice. A njegovo Êe ime biti na njihovim Ëelima.’’ (Otkri-venje 22,3.4) (IHP 370)

330

20. studenoga

Slava nebeskog svijeta“Odvijeka se Ëulo nije, uho nijedno nije sluπalo, oko nijed-no nije vidjelo, da bi koji bog, osim tebe, takvo πto Ëinioonima koji se uzdaju u njega.’’ (Izaija 64,3)

Mnogi æele zaviriti u slavu buduÊeg svijeta i saznati vjeËnetajne koje im nisu otkrivene, ali oni uzalud kucaju. Ono πto jeotkriveno, za nas je i naπu djecu. ... Onaj koji otkriva, otvorio jenaπim umovima mnoge spoznaje koje su potrebne da bismo mo-gli razumjeti ljepote Neba i imati poπtovanje prema naknadniciza tu nagradu. ...

Ono πto je Isus otkrio u vezi s nebeskim stvarima samo du-hovni um moæe cijeniti. Mi moæemo upregnuti svoju maπtu do kraj-njih granica da opiπemo slavu Neba, ali “ono πto oko nije vidjelo,πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo: to je Bogpripravio onima koji ga ljube’’ (1. KorinÊanima 2,9). Nebeska bi-Êa su svuda oko nas. ... Aneli svjetla stvaraju nebesko ozraËjeoko duπe uzdiæuÊi nas u ono πto se ne vidi i πto je vjeËno. Mi nemoæemo vidjeti njihov oblik ovim svojim oËima. Samo duhovnimvidom moæemo raspoznati nebeske istine. Naπe ljudske sile bilebi ugaπene neopisivom slavom anela svjetla. Jedino duhovno uhomoæe prepoznati sklad nebeskih glasova. Nije Kristov plan da po-budi emocije briljantnim opisima. ... On jasno naglaπava da jeOn, put, istina i æivot, jedini naËin da dobijemo spasenje. Ne traæise niπta viπe od ovoga.

On nas moæe dovesti na prag Neba i kroz otvorena vrata po-kazati nam unutraπnju slavu koja preplavljuje nebesko Svetiπtei svijetli kroz njegove ulaze; ali to moramo gledati vjerom, a nesmrtnim oËima. On ne zaboravlja da smo mi Njegova ljudska oruakoja obavljaju Boæje djelo u svijetu æigosanom i uniπtenom pro-kletstvom. U ovom svijetu koji je zaogrnut moralnom tamom po-put mrtvaËkog pokrova, gdje mrak pokriva Zemlju i teπka tamanarode, mi trebamo hoditi u svjetlu Neba. (IHP 366)

331

21. studenoga

Pogled na vjeËne strane“Nama koji ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo,jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeËno.’’ (2. Korin-Êanima 4,18)

Bude li se Crkva obukla u Kristovu pravednost, bude li seodrekla svake privræenosti svijetu, pred njom Êe zasjati zora svi-jetlog i slavnog dana. Ono πto joj je Bog obeÊao, ostaje zauvijek.Istina, zanemarena od onih koji je preziru i odbacuju, na krajuÊe trijumfirati. Premda katkad izgleda kao da je stala, njezinonapredovanje nije nikad zaustavljeno. Kad Boæja vijest naie naprotivljenje, Bog joj daje dodatnu snagu da bi mogla biti joπ utje-cajnija. Obdarena boæanskom energijom, ona Êe se probiti kroznajjaËe zapreke i svladati svaku prepreku.

©to je hrabrilo Boæjeg Sina tijekom Njegovog æivota ispunje-nog patnjom i ærtvom? Vidio je rezultat patnje svoje duπe i nasi-tio se njegovom spoznajom. GledajuÊi u buduÊnost, promatrao jesreÊu onih koji su zahvaljujuÊi Njegovom poniæenju primili oprosti vjeËni æivot. Njegovo je uho Ëulo povik izbavljenih. »uo je kakootkupljeni pjevaju pjesmu Mojsija i Janjeta.

Mi moæemo imati viziju buduÊnosti, blaæenstvo Neba. U Biblijisu objavljena vienja buduÊe slave, prizori πto ih je naslikala Boæjaruka i oni su veoma dragi Njegovoj Crkvi. Vjerom moæemo stajatina pragu vjeËnoga grada i Ëuti milostivu dobrodoπlicu upuÊenuonima koji u ovom æivotu surauju s Kristom smatrajuÊi ËaπÊuda stradaju radi Njega. Kad se zaËuju rijeËi: “Doite, blagoslov-ljeni Oca mog”, oni pred noge Otkupitelja stavljaju svoje kruneuz usklik: “Dostojno je Janje koje je zaklano da primi moÊ, bogat-stvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu!... Onomu koji sjedi naprijestolju, i Janjetu: hvala, Ëast, slava i vlast u vijeke vjekova!”(Matej 25,34; Otkrivenje 5,12.13)

Ovdje izbavljeni susreÊu one koji su ih doveli k Spasitelju isvi se sjedinjuju slaveÊi Onoga koji je umro da bi ljudska biÊaimala æivot koji se moæe usporediti s Boæjim æivotom. Sukob jezavrπen. Doπao je kraj nevolji i borbi. Pjesme pobjede ispunja-vaju Nebo kad otkupljeni zapjevaju radosnu melodiju Dostojnoje Janje zaklano, koje æivi, trijumfalni osvajaË. (AA 601,602)

332

22. studenoga

Blago onima koji peru svoje hljine“Blago onima koji peru svoje haljine tako da dobiju pravona stablo æivota i da mognu uÊi u grad na vrata.” (Otkri-venje 22,14)

OËekujemo li da Êemo nakon svega uÊi u Nebo i pridruæitise nebeskom zboru? Kao πto odlazimo u grob, tako Êemo i iziÊi iznjega, ukoliko nam je karakter najveÊa briga. ... Sada je vrijemeza pranje i glaËanje. ...

Vidjevπi Boæje prijestolje i oko njega skupinu, Ivan je zapi-tao: Tko su ovi? Odgovor je glasio: Oni koji “... su prali svoje ha-ljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj”. (Otkrivenje 7,14) Krist ihvodi k izvorima æive vode gdje je drvo æivota i dragocjeni Spasi-telj. Ovdje nam je prikazan æivot koji se mjeri s Boæjim æivotom:tamo nema boli, æalosti, bolesti niti smrti. Posvuda je mir, skladi ljubav. ...

Sada je vrijeme za primanje milosti, okrjepe i sile koja setreba udruæiti s naπim ljudskim naporima kako bismo mogli obli-kovati karakter za vjeËni æivot. Kad to Ëinimo, otkrit Êemo danam sluæe Boæji aneli i bit Êemo Boæji baπtinici i subaπtinici sIsusom Kristom. Kad zatrubi posljednja truba i mrtvi budu po-zvani iz svojih tamnica, te kad u trenutku oka budu promijenjeni,glave pobjednika bit Êe okrunjene krunama besmrtne slave. Zanarod koji je odræao istinu otvorit Êe se biserna vrata i on Êe uÊi.Sukob je zavrπen.

“Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljev-stvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta!” (Matej 25,34)Æelimo li taj blagoslov? Ja æelim, a vjerujem da æelite i vi. Nekanam Bog pomogne da se borimo u bitkama ovog æivota i izvoju-jemo pobjedu iz dana u dan, da konaËno moæemo biti meu oni-ma koji Êe poloæiti svoje krune do Isusovih nogu, uzeti zlatne harfei ispuniti cijelo Nebo najdivnijom glazbom. Æelim da volite moje-ga Isusa. ... Nemojte odbaciti Spasitelja, jer On je platio besko-naËnu cijenu za vas. U Isusu vidim neusporedivu privlaËnost iæelim da i vi vidite tu privlaËnost. (IHP 369)

333

23. studenoga

Milenijski sud“Ne znate li da Êemo suditi anelima! Koliko viπe onda usvagdaπnjem!’’ (1. KorinÊanima 6,3)

Tijekom tisuÊu godina izmeu prvog i drugog uskrsnuÊa odvijase sud nad zlima. Apostol Pavao upuÊuje na ovaj sud kao na do-gaaj koji slijedi nakon Kristova ponovnog dolaska. “Zato ne su-dite prerano, prije nego doe Gospodin! On Êe osvijetliti πto jesakriveno u tami i objaviti nakane srdaca.” (1. KorinÊanima 4,5)Daniel objavljuje da Êe kad Pradavni doe, dosuditi “pravduSvecima Sveviπnjega”. (Daniel 7,22) U to Êe vrijeme pravedni vladatikao kraljevi i sveÊenici Bogu. Ivan u Otkrivenju kaæe: “Zatim opazihprijestolja i onima πto sjedoπe na njih bi dana vlast da sude.”“Nego Êe biti sveÊenici Boæji i Kristovi i s njime Êe kraljevati ti-suÊu godina.” (Otkrivenje 20,4.6) U to Êe vrijeme, kako je prore-kao Pavao, “sveti suditi svijetu”. (1. KorinÊanima 6,2) Zajedno sKristom sude zle, usporeujuÊi njihova djela s knjigom zakona,Biblijom, i presuujuÊi svaki sluËaj prema djelima poËinjenim utijelu. Zatim se odmjerava kazna koju zli moraju podnijeti pre-ma svojim djelima; ona se upisuje pored njihovog imena u knjizismrti.

Krist i Njegov narod sude i Sotoni i njegovim zlim aneli-ma. Pavao kaæe: “Ne znate li da Êemo suditi anelima?” (1. Korin-Êanima 6,3) A Juda izjavljuje “kako je ostavio u vjeËnim okovi-ma, paklenom tamom pokrivene, za sud velikoga Dana anele kojinisu saËuvali svoje dostojanstvo, nego su ostavili svoje boraviπte”.(Juda 6)

Kad se navrπi tisuÊu godina, dolazi do drugog uskrsnuÊa. TadaÊe zli uskrsnuti iz mrtvih i pojaviti se pred Bogom da prime “suddavno napisan”. Tako pisac Otkrivenja, nakon πto je opisao uskrs-nuÊe pravednih, kaæe: “Ostali mrtvaci ne oæivjeπe dok se nije na-vrπilo tisuÊu godina.” (Otkrivenje 20,5) A Izaija o zlima kaæe: “BitÊe skupljeni i zasuænjeni u jami, zatvoreni u tamnicu i nakon mno-gih dana kaænjeni.” (Izaija 24,22) (GC 660,661)

334

24. studenoga

Krist se ponovno vraÊa na Zemlju“Ovima je upravio proroπtvo Henok, sedmi patrijarh poslijeAdama, kad veli: ‘Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim sve-tim DesettisuÊama da sudi svima.” (Juda 14.15)

Po zavrπetku tisuÊu godina Krist se ponovno vraÊa na Zemlju.S Njim se vraÊa mnoπtvo otkupljenih u pratnji svite anela. Dokse spuπta u nepojmljivu veliËanstvu, On poziva zle da ustanu izmrtvih i prime sud. Oni izlaze, silno mnoπtvo, bezbrojno poputmorskog pijeska. Kakva suprotnost prema onima koji su ustali uprvom uskrsnuÊu! Pravedni su bili obuËeni u besmrtnu mladosti ljepotu. Zli nose tragove bolesti i smrti.

Svako oko ovog beskrajnog mnoπtva usmjereno je na pro-matranje slave Boæjeg Sina. Mnoπtvo zlih jednoglasno uzvikuje:“Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!” Ove rijeËi nije na-dahnula ljubav prema Isusu. Sila istine otkida ove rijeËi s ne-voljkih usana. Kakvi su zli otiπli u grob, takvi i izlaze iz njega,s istim neprijateljstvom prema Kristu i s istim duhom pobune.Viπe im se neÊe dati vrijeme u kojem bi mogli ispraviti nedostat-ke svog proπlog æivota. Time se niπta ne bi postiglo. »itav æivotispunjen prijestupom nije omekπao njihova srca. Kada bi im bilodano drugo vrijeme milosti, oni bi ga, kao i prvo, proveli u izbje-gavanju Boæjih zahtjeva i pokretanju pobune protiv Njega.

Krist silazi na Maslinsku goru s koje je, nakon svog uskrs-nuÊa, uzaπao i na kojoj su aneli ponovili obeÊanje o Njegovupovratku. Prorok kaæe: “Tada Êe doÊi Jahve, Bog tvoj, i svi svecis njim.” “Noge Êe mu u dan onaj stajati na Gori maslinskoj, kojaje nasuprot Jeruzalemu, na istoku. I raskolit Êe se Gora maslin-ska po srijedi... u golemu dolinu.” “I Jahve Êe biti kralj nad svojomzemljom; u onaj dan bit Êe Gospodin jedan i ime njegovo jedno.”(Zaharija 14,5.4.9) Kad se Novi Jeruzalem u bljeπtavom sjaju spustis Neba, ostaje na oËiπÊenom i pripremljenom mjestu, a Krist sasvojim narodom i anelima ulazi u Sveti Grad. (GC 662,663)

335

25. studenoga

Sotona puπten iz zatoËeniπtva“A kad proe tisuÊu godina, sotona Êe biti puπten iz svojetamnice. IziÊi Êe da zavodi narode na Ëetiri kraja zemlje— Goga i Magoga — da ih skupi za rat tako mnogobrojnekao pijesak morski.’’ (Otkrivenje 20,7.8)

Kad se navrπi tisuÊu godina, dolazi do drugog uskrsnuÊa. TadaÊe zli uskrsnuti iz mrtvih i pojaviti se pred Bogom da prime “suddavno napisan”. Tako pisac Otkrivenja, nakon πto je opisao uskrs-nuÊe pravednih, kaæe: “Ostali mrtvaci ne oæivjeπe dok se nije na-vrπilo tisuÊu godina.” (Otkrivenje 20,5) A Izaija o zlima kaæe: “BitÊe skupljeni i zasuænjeni u jami, zatvoreni u tamnicu i nakon mno-gih dana kaænjeni.” (Izaija 24,22) (GC 661)

Sada se Sotona priprema za posljednju ogorËenu bitku zaprevlast. Dok je bio liπen sile i moguÊnosti da vara, knez zla seosjeÊao bijedno i odbaËeno, ali Ëim su zli uskrsnuli i on vidi golemomnoπtvo na svojoj strani, njegove se nade bude i on odluËuje dane odustane od velikog sukoba. On Êe pod svoju zastavu skupitisve vojske izgubljenih i s pomoÊu njih pokuπati ostvariti svoje pla-nove. Zli su Sotonini zarobljenici.

OdbijajuÊi Krista prihvatili su vlast pobunjenog voe. Spremnisu prihvatiti njegove prijedloge i izvrπiti njegove naloge. Ali vje-ran svome ranijem lukavstvu, on ne otkriva da je Sotona. Tvrdiza sebe da je Knez, zakoniti vlasnik svijeta, kome je nasljedstvonezakonito oduzeto. Svojim se zavedenim podanicima predstav-lja kao izbavitelj, uvjeravajuÊi ih da ih je svojom silom podigaoiz grobova i da ih kani osloboditi od najokrutnije tiranije. Bu-duÊi da je Krist uklonjen, Sotona Ëini Ëudesa da potvrdi svojetvrdnje. On Ëini slabe jakima i sve ih nadahnjuje svojim duhomi snagom. Predlaæe da ih povede na tabor svetih i zauzme Boæjigrad. S paklenskim likovanjem pokazuje na nebrojene milijunekoji su uskrsnuli iz mrtvih i objavljuje da kao njihov voa moæeosvojiti grad i ponovno zadobiti svoje prijestolje i svoje kraljev-stvo. (GC 663)

336

26. studenoga

Bezboænici se pripremaju za napadna Novi Jeruzalem

“Sotona ... Êe iziÊi da zavodi narode ... da ih skupi za rat.’’(Otkrivenje 20,7.8)

U tom golemom mnoπtvu veliki je broj iz dugovjeËnog nara-πtaja ljudi koji su æivjeli prije potopa, ljudi visoka stasa i divov-skog razuma, koji su, pokoravajuÊi se nadzoru palih anela, svesvoje sposobnosti i znanje posvetili uzdizanju samih sebe; ljudiËija su Ëudesna umjetniËka djela navela svijet da oboæava njiho-vu genijalnost, ali Ëiji su okrutni i zli pronalasci, koji su oskvr-nili Zemlju i unakazili Boæju sliku, potaknuli Boga da svojastvorenja izbriπe sa lica zemlje. Meu njima su kraljevi i vojsko-voe koji su pobjeivali narode, hrabri ljudi koji nikada nisu iz-gubili bitku, ponositi i slavohlepni ratnici od Ëijeg su pribliæava-nja drhtala kraljevstva. U grobu nisu doæivjeli promjenu. Kad ustajuiz groba, tijek se njihovih misli nastavlja tamo gdje je prekinut.Njih pokreÊe ista æelja za osvajanjem koja ih je proæimala kadsu pali na bojnom polju.

Sotona se dogovara sa svojim anelima, a zatim i s ovim kra-ljevima, osvajaËima i moÊnicima. Oni procjenjuju snagu i brojnostna svojoj strani i izjavljuju da je vojska u gradu, usporeena snjihovom, malena i da je mogu savladati. »ine planove kako dase dograbe bogatstva i slave Novog Jeruzalema. Svi se smjestapoËinju pripremati za bitku. Vjeπte zanatlije izrauju oruæje. Voj-skovoe, na glasu zbog svojih uspjeha, svrstavaju mnoπtvo rat-niËki raspoloæenih ljudi u satnije i bojne.

Napokon je izdana naredba za pokret i bezbrojno mnoπtvokreÊe — vojska kakvu zemaljski osvajaËi nisu nikada okupili, skojom se ne bi mogle usporediti, kad bi se ujedinile, vojske svihvremena otkako je poËeo rat na Zemlji. Sotona, najmoÊniji meuratnicima, vodi, a njegovi aneli udruæuju svoje snage za ovu ko-naËnu bitku. Prate ga kraljevi i ratnici, a mnoπtvo ih slijedi ubeskrajnim satnijama, svaka pod svojim zapovjednikom. S voj-niËkom se toËnoπÊu zbijeni redovi kreÊu preko ispucane i neravneZemljine povrπine prema Boæjem Gradu. Na Isusovu se zapovi-jed zatvaraju vrata Novog Jeruzalema, a Sotonine vojske opko-ljavaju grad i pripremaju se za juriπ. (GC 664)

337

27. studenoga

KonaËni sud“I opazih mrtvace, male i velike, gdje stoje pred prijesto-ljem. I otvoriπe se knjige. ... Tada su mrtvaci sueni premaonom πto je napisano u knjigama, po svojim djelima.’’ (Ot-krivenje 20,12)

Krist se sada ponovno pojavljuje pred svojim neprijateljima.Visoko iznad grada, na temeljima pretopljenog zlata stoji prije-stolje, visoko i uzdignuto. Na njemu sjedi Boæji Sin, a oko njegasu podanici njegova kraljevstva. Nema jezika niti pera koje biopisalo Kristovu moÊ i veliËanstvo. Slava vjeËnog Oca okruæujeNjegova Sina. Sjaj Njegove pojave ispunjava Boæji Grad i razli-jeva se izvan vrata, preplavljujuÊi cijelu Zemlju svojim bljeπta-vilom.

Najbliæi prijestolju su oni koji su nekada revnovali za Soto-ninu stvar, ali koji su, kao glavnje istrgnute iz ognja, poπli zasvojim Spasiteljem u dubokoj, iskrenoj privræenosti. Do njih suoni koji su usavrπili krπÊanski karakter usred prijevara i nevjer-stva, koji su πtovali Boæji Zakon kada ga je krπÊanski svijet pro-glasio ukinutim, i milijuni iz svih vremena koji su zbog svoje vjerepodnijeli muËeniËku smrt. A iza njih je “veliko mnoπtvo, koje nit-ko nije mogao izbrojiti, iz svakoga naroda i plemena, puka i jezi-ka... pred prijestoljem i pred Janjetom, obuËeni u bijele haljine,s palmama u rukama”. (Otkrivenje 7,9)

Otkupljeni poËinju pjesmu hvale koja odjekuje i odzvanjanebeskim prostorima: “Spasenje je djelo naπega Boga, koji sjedina prijestolju, i Janjeta!” (Otkrivenje 7,10) A aneo i seraf ujedinjujusvoje glasove u oboæavanju. ...

U nazoËnosti okupljenih stanovnika Zemlje i Neba otpoËinjezavrπna krunidba Boæjeg Sina. Zaodjenut najveÊim veliËanstvomi silom, Kralj kraljeva sada izriËe presudu nad pobunjenicima protivNjegove vladavine i izvrπava pravdu nad onima koji su prestupaliNjegov Zakon i ugnjetavali Njegov narod. ...

»im se otvore knjige izvjeπtaja i Isusovo oko pogleda zle, onisu svjesni svakoga grijeha πto su ga ikada poËinili. (GC 665,666)

338

28. studenoga

Svako djelo bit Êe izvedeno na sud“Jer sva Êe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvestina sud.’’ (Propovjednik 12,14)

U sluËaju svakog pojedinca odvija se proces koji zadivljujedaleko viπe od onog kojim se prenose crte na polirani tanjur um-jetnika. Umjetnost fotografa samo ostavlja trag slike na propad-ljivoj tvari, ali u izvjeπtaju o æivotu karakter je vjerodostojno pri-kazan i ovaj izvjeπtaj, koliko god bio taman, nikada ne moæe bitiizbrisan osim krvlju Ærtve pomirnice. (RH 4. studenoga 1884.)

Boæji aneli uzimaju otisak karaktera tako precizno kao πtoumjetnik prenosi lik ljudskih crta i ... to je ono na temelju ËegaÊe nam se suditi! (RH 2. veljaËe 1886.)

Kada Sud zasjedne i knjige se otvore, bit Êe mnogo zapa-njujuÊih otkriÊa. Ljudi tada neÊe izgledati kao πto izgledaju ljud-skim oËima i sucima koji donose punomoÊne presude. Tajni gri-jesi tada Êe biti vidljivi svima. Motivi i namjere koje su bile skriveneu mraËnim odajama srca, bit Êe otkrivene. (RH 1. sijeËnja 1884.)

Sve Êe se vidjeti upravo onako kako se dogodilo. (RH 13. si-jeËnja 1891.)

U to sveËano i straπno vrijeme bit Êe otkrivena nevjernostmuæa æeni i nevjernost æene muæu. Roditelji Êe tada vidjeti poprvi put kakav je pravi karakter njihove djece, a djeca Êe vidjetipogreπke koje su obiljeæile æivote njihovih roditelja. Netko tko jeopljaËkao svojeg susjeda laænim predstavljanjem neÊe uteÊi sa svo-jim poganim dobitkom. Bog ima toËan izvjeπtaj u svojim knjiga-ma za svaki nepravedni raËun i svako nepoπteno djelo. (RH 27.oæujka 1888.)

SjeÊanje Êe biti stvarno i æivo u osudi krivih koji Êe se togadana naÊi lakima. Um Êe se sjetiti svih misli i djela iz proπlosti;cijeli æivot odvijat Êe se kao prizori u panorami. (RH 4. studenoga1884.)

339

29. studenoga

Krist je Sudac“Jer Otac ne sudi nikomu, veÊ je sav sud dao Sinu.’’ (Ivan5,22)

U svojem nauku Krist je nastojao ostaviti dubok dojam naljude govoreÊi o izvjesnosti suda koji dolazi i o tome da Êe onbiti javan. Ovo nije sud za nekoliko pojedinaca ili Ëak jedan na-rod, veÊ sud za cijeli svijet, za sva razumna biÊa. On treba bitiodræan u prisutnosti drugih svjetova da bi ljudska ljubav, Ëesti-tost i sluæba Bogu mogle dobiti najveÊu nagradu. Slava i Ëast neÊeizostati. ... Boæji zakon bit Êe otkriven u svem svojem veliËan-stvu, a oni koji su bili uporni u drskoj pobuni protiv njegovihsvetih odredbi, shvatit Êe da je Zakon koji su odbacili, prezreli ipogazili Boæje mjerilo karaktera. ...

Prema ovoj toËkici u svemiru nebesa pokazuju najveÊe zani-manje jer je Isus platio beskrajnu cijenu za duπe njezinih sta-novnika. ...

Bog je povjerio sav sud Sinu jer se On kao Bog bez ikakvogotpora oËitovao u ljudskom tijelu.

Bog je odluËio da Knez patnji u ljudskom obliku treba su-diti cijelom svijetu. On, koji je doπao iz nebeskih dvorova da spasiËovjeka od vjeËne smrti, ... On, koji je pristao da bude izvedenpred zemaljski sud i koji je pretrpio sramnu smrt na kriæu —On sam treba izreÊi presudu kazne ili nagrade. On, koji je pod-nio patnju i poniæenje na kriæu, treba u Boæjem vijeÊu dobiti na-gradu koju zasluæuje i popeti se na tron jer Ga cijeli svemir priznajekao Kralja svetaca. On je preuzeo djelo spasenja i pokazao predsvjetovima koji nisu pali i nebeskom obitelji da moæe dovrπiti djelokoji je zapoËeo. ...

U dan konaËne kazne i nagrade, i sveti i greπnici prepoznatÊe u Onomu koji je bio razapet Suca svih æivih. ... SveËan Êe bitidan konaËne odluke. ... Vrijeme milosti daje nam priliku i prednostda utvrdimo svoj poziv i izbor. Kako bismo trebali veliËati dra-gocjeno vrijeme i umnoæiti svaki talent koji nam je Bog dao dabudemo vjerni upravitelji samih sebe! (RH 22. studenoga 1898.)

340

30. studenoga

Nagrade i kazne“Nakon toga Êe kralj reÊi onima s desne strane: ‘Doite,blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo kojevam je pripravljeno od postanka svijeta!’” (Matej 25,34)

Spasitelj nam iznosi prizore konaËnog suda kada Êe oni kojisu s Njegove desne strane dobiti nagradu, a oni koji su s lijevestrane kaznu. Pravednici su prikazani kako se Ëude ne znajuÊiπto su uËinili da su tako velikoduπno nagraeni. U njihovim srci-ma Krist je stalno boravio; oni su bili proæeti Njegovim Duhom ibez svjesnog napora sa svoje strane; sluæili su Kristu kao Njegovisveti i tako su dobili sigurnu nagradu. Ali oni nisu oËekivalinikakvu nagradu pa to nije bio motiv koji bi ih pokretao na sluæbu.Sve πto su uËinili bilo je iz ljubavi prema Kristu i njihovim pri-jateljima, a Krist se poistovjeÊuje s napaÊenim ËovjeËanstvom iraËuna da su sva djela uËinjena iz suosjeÊanja, saæaljenja i lju-bavi prema ljudima, uËinjena Njemu. ...

Mi bismo trebali cijeniti nagradu koja stoji u drugom planuu odnosu na ljubav prema Bogu i bliænjima. Ali ako cijenimo obe-Êanje o blagoslovima, trebali bismo imati savrπeno povjerenje uIsusa Krista vjerujuÊi da Êe On postupiti ispravno i dati nam na-gradu prema naπim djelima. Boæji dar je vjeËni æivot, ali Isus nebi æelio da se mi odviπe brinemo o nagradama jer trebamo Ëinitivolju Boæju zato πto je to ispravno, bez obzira na nagradu. ...

Oni koji su u svojem radu i gorljivosti pokazali njeænu su-Êut za siromaπne, siroËad, ugnjetavane i nesretne, primit Êe bogatunagradu. ... Oko nas su oni koji su krotkog i jednostavnog duha,Kristovog duha, koji Ëine male stvari da pomognu ljudima kojiih okruæuju i koji o tome uopÊe ne razmiπljaju. Na kraju Êe bitizapanjeni kada shvate da je Krist Ëuo ljubazne rijeËi izgovoreneobeshrabrenima i vidio i najmanji dar koji je dan da bi se olakπaoteret siromaπnima po cijenu samoodricanja. Gospodin mjeri duhi u skladu s tim nagrauje, a ponizni duh nalik na djetinji Ëiniærtvu dragocjenom u Njegovim oËima. (RH 3. srpnja 1894.)

341

1. prosinca

Panorama Svetog Grada“Jer nam se svima treba pojaviti pred sudom Kristovim, dasvaki primi πto je zasluæio: nagradu ili kaznu, veÊ prematome πto je za zemaljskoga æivota Ëinio.’’ (2. KorinÊanima5,10)

Ponad prijestolja se pojavljuje kriæ i kao u panoramskom pri-kazu pojavljuju se prizori Adamova kuπanja i pada, i uzastopnikoraci u velikom planu spasenja. Spasiteljevo skromno roenje,njegov raniji æivot jednostavnosti i posluπnosti, krπtenje na Jor-danu, post i kuπanje u pustinji, Njegova javna sluæba u kojoj jeljudima otkrio najdragocjenije nebeske blagoslove, dani ispunje-ni djelima ljubavi i milosra, noÊi molitve i bdjenja u planinskojsamoÊi, zavjere, zavisti, mrænje i pakosti kojima je uzvraÊeno zaNjegova dobroËinstva, straπna, tajanstvena agonija u Getsema-niji pod uæasnim teretom grijeha cijeloga svijeta, izdaja i preda-ja u ruke krvoæednoj rulji, zastraπujuÊi dogaaji one uæasne noÊikad je zatvorenik koji nije pruæao otpor, napuπten od najvolje-nijih uËenika, grubo vuËen jeruzalemskim ulicama, Boæji Sin uzlikovanje izveden pred Anu, na sud u palaËu velikog sveÊenika,u Pilatovu sudnicu, pred kukaviËkog i okrutnog Heroda, ismija-van, vrijean, muËen i osuen na smrt — sve je to æivo prikazano.

I sada se pred uznemirenim mnoπtvom otkrivaju posljednjiprizori — strpljivi Patnik koraËa putem na Golgotu, Knez Nebavisi na kriæu, oholi sveÊenici i zlurada rulja rugaju se Njegovojsamrtnoj borbi, nadnaravna tama, ustalasana zemlja, raskinutestijene i otvoreni grobovi oznaËuju trenutak kada je Otkupiteljsvijeta poloæio svoj æivot.

Straπan prizor ukazuje se upravo onako kako se odigrao. So-tona, njegovi aneli i njegovi podanici nemaju snage okrenuti seod slike svog vlastitog djela. Svatko od nazoËnih prisjeÊa se ono-ga πto je sam uËinio. ... Svi vide veliËinu svoje krivnje. Uzaludse nastoje sakriti pred boæanskim veliËanstvom Njegova lica kojenadmaπuje sjaj sunca, dok otkupljeni stavljaju svoje krune predSpasiteljeve noge i kliËu: “On je umro za mene!” (GC 666,667)

342

2. prosinca

Povijesne liËnosti na sudu“Sobom se samim kunem ... da Êe se preda mnom prignutisvako koljeno, mnome Êe se svaki jezik zaklinjati govoreÊi:Jedino je u Jahvi pobjeda i snaga! K njemu Êe doÊi posti-eni, svi πto su na nj bjesnjeli.’’ (Izaija 45,23.24)

Usred otkupljenog mnoπtva nalaze se i Kristovi apostoli: ju-naËki Pavao, gorljivi Petar, omiljeni Ivan pun ljubavi i njihovavjerna braÊa, a s njima golemo mnoπtvo muËenika; dok se izvanzidina, zajedno sa svakom pokvarenosti i gadosti, nalaze oni kojisu ih progonili, stavljali u tamnicu i ubijali. Tamo je Neron,Ëudoviπte okrutnosti i poroka, koji promatra radost i uzvisivanjeonih koje je nekada muËio i u Ëijim je najteæim mukama nalaziosotonsko zadovoljstvo. Tamo je njegova majka da se osvjedoËi oposljedicama svog vlastitog djela, da vidi kako je zao biljeg ka-raktera prenesen na njena sina, strasti πto ih je poticala svojimutjecajem i primjerom, urodio zloËinima koji su zgrozili svijet. (GC667,668)

Tamo ... je ponosni, ambiciozni Napoleon zbog Ëijeg su pri-bliæavanja drhtala kraljevstva. (EW 293)

Tamo su papini sveÊenici i prelati, koji su tvrdili da su Kri-stovi poslanici, a koristili su sprave za muËenje, tamnicu i loma-Ëe da zavladaju savjeπÊu Boæjeg naroda. Tamo su ponositi pontifikoji su se uzdizali iznad Boga i usudili se promijeniti ZakonSveviπnjega. Ovi samozvani crkveni oci moraju poloæiti raËun Bogu,πto bi rado izbjegli. Prekasno uviaju da je SvemoguÊi ljubomo-ran na svoj Zakon i da nikoga neÊe osloboditi krivnje. Sad shva-Êaju da Krist poistovjeÊuje svoje interese s interesima svog na-paÊenog naroda; osjeÊaju silu Njegovih rijeËi: “Meni ste uËinilikoliko ste uËinili jednomu od ove moje najmanje braÊe.” (Matej25,40)

»itav greπni svijet stoji na Boæjem sudu pod optuæbom zaveleizdaju protiv vladavine Neba. Nemaju nikoga da ih zastupa;nemaju izgovora, i protiv njih je izreËena presuda vjeËne smrti.(GC 668)

343

3. prosinca

Greπnici priznaju Boæju pravednost“A ti, zaπto sudiπ brata svoga? Ta, svi Êemo stajati predBoæjim sudom, jer stoji pisano: ‘Tako mi æivota — veli Go-spodin — meni Êe se pokloniti svako koljeno, i svaki Êe je-zik hvaliti Boga.’” (Rimljanima 14,10.11)

Zli su kao u zanosu promatrali krunidbu Boæjeg Sina. Videu Njegovim rukama ploËe boæanskog Zakona, naredbe koje suprezirali i krπili. Svjedoci su provale divljenja, ushita i oboæava-nja spaπenih i kad zvuci glazbe preplave golemo mnoπtvo izvangrada, svi jednoglasno uzvikuju: “Velika su i divna tvoja djela,Gospodaru, Boæe, SvemoguÊi! Pravedni su i ispravni tvoji putovi,Kralju naroda!” (Otkrivenje 15,3) i padajuÊi niËice, klanjaju seKnezu æivota.

Sotona izgleda paraliziran dok gleda Kristovu slavu i veli-Ëanstvo. Onaj koji je nekada bio kerub zaπtitnik sjeÊa se odakleje pao. Sjajni seraf, “sin Zorin”, kako se promijenio, kako se po-kvario! Zauvijek je iskljuËen iz nebeskog savjeta u kome je ne-kada bio πtovan. Sad vidi drugoga gdje stoji blizu Oca, zastiruÊiNjegovu slavu. Vidi kako jedan aneo visoka stasa i veliËanstve-ne pojave polaæe krunu na Kristovu glavu i zna da je on mogaouæivati uzviπeni poloæaj ovog anela.

PrisjeÊa se zaviËaja svoje nevinosti i ËistoÊe. ... Dok proma-tra svoje kraljevstvo, plod svog truda, vidi samo neuspjeh i pro-past. ...

Ali sada je doπao trunutak da pobuna konaËno bude uguπe-na, a Sotonina povijest i karakter razotkriveni. U svom posljed-njem velikom pokuπaju da svrgne Krista, uniπti Njegov narod izauzme Boæji Grad, pravaralica je u cijelosti raskrinkan. Oni kojisu se udruæili s njime uviaju potpuni neuspjeh njegova pothva-ta. ... On je predmet sveopÊeg gnuπanja.

Sotona uvia da ga je njegova svojevoljna pobuna uËinila ne-prikladnim za Nebo. On je svoje snage uvjeæbao za borbu protivBoga. »istoÊa, mir i nebeski sklad bili bi za njega najveÊe muËe-nje. Sad su utihnule njegove optuæbe protiv Boæjeg milosra i pra-vednosti. Sramota kojom je nastojao osramotiti Jahvu sada je ucijelosti pala na njega. I sada se Sotona klanja i priznaje pravednostsvoje osude. (GC 668—670)

344

4. prosinca

Boæji karakter je opravdan“Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boæe, Svemogu-Êi! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda!’’(Otkrivenje 15,3)

Sad je razjaπnjeno svako pitanje o istini i zabludi koje sepojavilo u dugotrajnom sukobu. Posljedice pobune, plodovi odba-civanja boæanskih propisa izloæeni su pogledu svih razumnih stvo-renja. Cijelom svemiru prikazano je djelovanje Sotonine vlada-vine nasuprot Boæjoj vladavini. Sotonu su osudila njegova vlastitadjela. Boæja mudrost, Njegova pravednost i dobrota sada su ucijelosti opravdani. Sada je jasno da je On svaki svoj postupak uvelikom sukobu uËinio dræeÊi u vidu vjeËno dobro svog naroda isvih svjetova πto ih je stvorio. ... Povijest grijeha Êe za svu vjeË-nost stajati kao svjedok da je sreÊa svih biÊa koja je On stvoriovezana uz postojanje Boæjeg Zakona. ImajuÊi pred oËima sve Ëi-njenice velikog sukoba, Ëitav svemir, vjeran i pobunjen, jednoglasnoobjavljuje: “Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda!”(Otkrivenje 15,3)

Svemiru je bila jasno predoËena velika ærtva koju su Otac iSin uËinili radi Ëovjeka. Doπao je Ëas kad Krist zauzima poloæajkoji Mu s pravom pripada i kad biva postavljen iznad svakog po-glavarstva, vlasti i imena. Pretrpio je kriæ i podnio sramotu zbogradosti koja mu je bila obeÊana — da Êe privesti k slavi mnogesinove. Premda su bol i sramota bili neshvatljivo veliki, ipak suradost i slava veÊi. On promatra otkupljene, obnovljene na Nje-govu sliku, svako srce sa savrπenim otiskom boæanskog, svako licekako pokazuje sliËnost sa svojim Kraljem. U njima vidi poslje-dicu patnje svoje duπe i siti se njenom spoznajom. Zatim glasomkoji dopire do okupljenog mnoπtva pravednih i zlih objavljuje: “Evootkupljenih mojom krvlju! Za njih sam stradao, za njih sam umro,da bi oni mogli vjeËno prebivati u mojoj blizini.” A od obuËenih ubijele haljine oko prijestolja uzdiæe se pjesma hvale: “Dostojno jeJanje koje je zaklano da primi moÊ, bogatstvo, mudrost, snagu,Ëast, slavu i hvalu!” (Otkrivenje 5,12) (GC 670,671)

345

5. prosinca

Grijeh i greπnici su uniπteni“Jer evo dan dolazi poput peÊi uæaren; oholi i zlikovci bitÊe kao strnjika: dan koji se bliæi spalit Êe ih — govori Jahvenad Vojskama — da im neÊe ostati ni korijena ni granËice.’’(Malahija 3,19; 4,1 u DK)

Bez obzira πto je Sotona bio prisiljen priznati Boæju praviË-nost i pokloniti se Kristovoj prevlasti, njegov karakter ostaje ne-promijenjen. Ponovno provaljuje duh pobune, nalik silnoj bujici.Ispunjen ludilom odluËuje da ne odustane od velikog sukoba. Doπloje vrijeme za posljednju oËajniËku borbu s Kraljem Neba. UtrËa-va meu svoje podanike i nastoji ih zapaliti vlastitom srdæbom iizazvati ih da odmah krenu u boj. Ali meu bezbrojnim miliju-nima koje je naveo na pobunu nema nijednoga koji bi sada pri-znao njegovu vlast. Njegovoj je moÊi doπao kraj. Zli su kao i So-tona ispunjeni istom mrænjom protiv Boga, ali uviaju da je nji-hov sluËaj beznadan, da ne mogu nadvladati Jahvu. Njihov bijesse sad okreÊe protiv Sotone i onih koji su bili njegova orua uprijevarama pa u demonskom bijesu sada kreÊu na njih.

Gospodin je rekao: “Jer svoje srce s Boæjim izjednaËi, dovestÊu, evo, na te tuince najnasilnije meu narodima. Isukat Êe maËevena mudrost ti divnu, i ljepotu Êe ti okaljati, bacit Êe te u jamu.”“Istrgoh te, kerube zaπtitniËe, isred ognjenoga kamenja. ... Nazemlju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezrivogledaju. ... Pretvorih te na zemlji u pepeo na oËi onih πto te mo-tre. ... Jer ti straπilo posta, nestade zauvijek.” (Ezekiel 28,6-8.16-19) ...

Vatra pada od Boga s neba. Zemlja se kida. IzvuËena su oruæjaskrivena u njenim dubinama. ProædiruÊi plamenovi izbijaju iz svakerazjapljene pukotine. Gore i same stijene. Doπao je dan poput peÊiuæaren. PoËéla se rastapaju u ognju, a Zemlja se sa svojim ostva-renjima viπe neÊe naÊi. (GC 671,672)

346

6. prosinca

Samo jedan ostatak grijeha“Ako se pravedniku plaÊa na zemlji, joπ Êe se viπe opako-mu i greπniku.” (Izreke 11,31)

Zli primaju svoju plaÊu na Zemlji. (Izreke 11,31) “Bit Êe kaostrnjika: dan koji se bliæi spalit Êe ih — govori Jahve nad Vojska-ma.” (Malahija 3,19) Neki su u trenutku uniπteni, dok drugi pa-te viπe dana. Svi su kaænjeni “po djelima njihovim”. BuduÊi dasu grijesi pravednih preneseni na Sotonu, on Êe patiti ne samoza svoju osobnu pobunu veÊ i zbog svih grijeha na koje je naveoBoæji narod. Njegova Êe kazna biti daleko veÊa od kazne onih kojeje prevario. Nakon uniπtenja svih koji su podlegli njegovim prije-varama, on Êe joπ æivjeti i trpjeti. Zli Êe na kraju biti uniπtenioËiπÊujuÊom vatrom, korijen i granËice — Sotona korijen, a nje-govi sljedbenici granËice. (GC 673)

Sotona i svi koji su mu se pridruæili u pobuni bit Êe uni-πteni. ... Zatim, “nestat Êe bezboænika: mjesto Êeπ njegovo traæiti,a njega viπe nema”. “I bit Êe ko da ih nigda bilo nije.” (Psalam37,10; Obadija 16) (DA 763)

Boæja pravda je zadovoljena. Sveti i sve aneoske vojske go-vore glasno: Amen.

Dok je Zemlja obavijena plamenom Boæje osvete, pravedniciæive slobodno u Svetom Gradu. Nad onima koji su imali udjela uprvom uskrsnuÊu, druga smrt nema vlasti (Otkrivenje 20,6). Dokje za greπnike Bog vatra koja proædire, On je svojem narodu suncei πtit (Psalam 84,11). (SR 429)

Vatra koja uniπtava greπnike Ëisti Zemlju. Nestaje svaki tragprokletstva. Nikakav vjeËnogoreÊi pakao neÊe podsjeÊati otkup-ljene na straπne posljedice grijeha.

Ostaje samo jedan podsjetnik: naπ Otkupitelj Êe uvijek no-siti oæiljke raspeÊa. ...

Sve πto je grijehom izgubljeno, ponovno je obnovljeno. ...Boæja prvotna namjera pri stvaranju je ostvarena kad je uËi-

njena vjeËnim obitavaliπtem otkupljenih. “Zemlju Êe posjedovatipravednici i æivjet Êe na njoj dovijeka.” (Psalam 37,29) (GC 674)

347

7. prosinca

Mi pripadamo kraljevskoj obitelji“Ljubljeni, sada smo djeca Boæja, a πto Êemo biti, joπ se nijeoËitovalo. Ali znamo: kad se to oËituje, bit Êemo mu sliËni,jer Êemo ga vidjeti onakva kakva jest.’’ (1. Ivanova 3,2)

Ima li ijedna zemaljska titula Ëast jednaku ovoj — biti sinBoæji, dijete nebeskog Kralja, Ëlan kraljevske obitelji? ... Zemalj-sko plemstvo Ëine samo ljudi. Oni umiru i vraÊaju se u prah. Nematrajnog zadovoljstva u hvali i poËastima koje dobivaju. Ali Ëastkoja dolazi od Boga vjeËna je. Biti baπtinik Boæji i subaπtinik sKristom znaËi imati pravo na neistraæena bogatstva — bogatstvatakve vrijednosti da u usporedbi s njima zemaljsko zlato i srebro,biseri i drago kamenje nestaju u svojoj beznaËajnosti. (RH 10.lipnja 1884.)

Imati zajednicu s Ocem i Njegovim Sinom Isusom KristomznaËi biti oplemenjen i uzviπen, sudionik u neopisivim radostimai punini slave. Hrana, odjeÊa, stan i bogatstvo mogu imati svojuvrijednost, ali imati zajednicu s Bogom i biti sudionik u Njegovojboæanskoj naravi od neprocjenjive je vrijednosti. Naπ æivot trebabiti sakriven s Kristom u Bogu, pa iako se “joπ nije oËitovalo πtoÊemo biti’’, kada se pojavi Krist, naπ æivot, “bit Êemo mu sliËni,jer Êemo ga vidjeti onakva kakav jest”. Kraljevsko dostojanstvokrπÊanskog karaktera sjat Êe kao sunce i zrake svjetla s Kristo-vog lica odrazit Êe se na one koji su se oËistili baπ kao πto je iOn Ëist. Prednost da postanemo sinovi Boæji jeftino je plaÊena Ëakako smo ærtvovali sve πto posjedujemo, pa makar to bio i samæivot. (4T 357)

Kada je Ivan u svojem smrtnom tijelu ugledao Boæju slavu,pao je kao mrtav jer nije mogao podnijeti taj prizor. Meutim,kad se djeca Boæja obuku u besmrtnost, ona Êe Ga vidjeti “kaoπto jest’’ i stajati pred prijestoljem primljena u Ljubljenome. Svinjihovi grijesi bit Êe izbrisani i svi njihovi prijestupi oproπteni.Tada Êe moÊi gledati svu slavu Boæjeg prijestolja. Sudjelovali sus Kristom u Njegovim patnjama, suraivali s Njim u planu otkup-ljenja i zato Êe zajedno s Njim dijeliti radost kad u Boæjem kra-ljevstvu ugledaju spaπene duπe koje Êe tu slaviti Boga kroz svuvjeËnost. (9T 285)

348

8. prosinca

Posao koji donosi zadovoljstvo“A Isus im odgovori: ‘Otac moj neprestano radi, zato i jaradim.’” (Ivan 5,17)

Nebo je mjesto zanimljivih aktivnosti; klonulima i optereÊe-nima koji su se borili u dobroj borbi vjere bit Êe to slavan od-mor, jer Êe imati mladost i snagu besmrtnosti i viπe se neÊe boritiprotiv grijeha i Sotone. Ovim radnicima punim snage stanje vjeËnedokolice bilo bi zamorno. To ne bi bilo Nebo za njih. (CG 354)

Briga za vrt bila je povjerena stanovnicima Edena, “da gaobrauje i Ëuva”. Njihovo ih zanimanje nije umaralo, veÊ zadovo-ljavalo i krijepilo. Bog je odredio rad kao blagoslov za Ëovjeka,da zaposli njegov um, ojaËa njegovo tijelo i razvije njegove sposob-nosti. Adam je u umnoj i fiziËkoj aktivnosti naπao jedno od naj-veÊih zadovoljstava svog svetog postojanja. ... Oni koji rad sma-traju prokletstvom i pristupaju mu kao dosadi i tegobi, njegujuzabludu. Bogati Ëesto s prijezirom gledaju na radniËki sloj, ali toje sasvim suprotno Boæjoj namjeri prilikom stvaranja Ëovjeka. ©tosu imeci najbogatijih u usporedbi s nasljeem koje je primiogospodar Adam? Ipak, Adam nije bio besposlen. Naπ Stvoritelj,koji zna πto je potrebno za Ëovjekovu sreÊu, odredio je Adamu posao.Istinsku radost æivota nalaze samo ljudi i æene koji rade. (PP 50)

Na Nebu se stalno radi. Tamo nema besposliËara. “Otac mojneprestano radi, zato i ja radim’’, kazao je Krist. Mi ne moæemozamisliti da bismo, kad konaËno pobijedimo i dobijemo stanovekoji su nam pripremljeni, vrijeme provodili u ljenËarenju i blaæe-no se odmarali niπta ne radeÊi. (RH 17. svibnja 1898.)

Boæja namjera je da svi budu radnici. »ak i domaÊe æivoti-nje koje kao tegleÊa marva sluæe ljudima, viπe odgovaraju namjenisvojeg stvaranja nego lijen i nemaran Ëovjek. I sam Bog nepre-stano radi. Aneli su takoer radnici; kao sluge Boæje, oni se ne-prestano zalaæu za sinove ËovjeËje. Oni koji Ëekaju Nebo niπtane radeÊi, razoËarat Êe se jer u nebeskom poretku nema mjestalijenosti. Odmor i mir obeÊani su samo umornima i natovareni-ma. Samo vjerni i dobri sluga bit Êe nakon svojeg rada pozvan sdobrodoπlicom u radost svojega Gospodara. (CT 280)

349

9. prosinca

Novo nebo i nova zemlja“BuduÊi da Êe se ovo sve tako raspasti, kakvi sve onda mo-rate biti svetim æivljenjem i poboænoπÊu dok oËekujete do-lazak dana Boæjega, dolazak kojim Êe se nebesa u plame-nu raspasti, a poËela u ognju rastopiti! Ali mi oËekujemo,prema njegovu obeÊanju, nova nebesa i novi zemlju, gdjeprebiva pravednost.’’ (2. Petrova 3,11-13)

Stopala greπnika nikada neÊe obeπËastiti obnovljenu Zemlju.S Neba Êe od Boga siÊi vatra i uniπtit Êe ih — izgorjet Êe korijeni grane. Sotona je korijen, a njegova djeca su grane. (EW 52)

Ista ona vatra koja je siπla od Boga i progutala nepokajane,ujedno je oËistila i cijelu Zemlju. Odlomljeno, raskomadano stije-nje istopilo se na visokoj temperaturi i raspalo, atmosfera tako-er, a sav strn je izgorio. Tada se pred nama pojavila naπa ba-πtina, slavna i prelijepa i mi smo naslijedili cijelu iznova stvore-nu Zemlju. (EW 54)

“Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer su iπËezli prvonebo i prva zemlja.” (Otkrivenje 21,1) Vatra koja uniπtava greπnikeËisti Zemlju. Nestaje svaki trag prokletstva. Nikakav vjeËnogo-reÊi pakao neÊe podsjeÊati otkupljene na straπne posljedice gri-jeha. (GC 674)

More razdvaja prijatelje. Ono stvara prepreku izmeu nas ionih koje volimo. Naπe druæenje spreËava πiroki i prostrani oce-an. Na novoj Zemlji viπe neÊe biti mora “kojim bi prolazile laes veslima’’. U proπlosti, mnogi koji su ljubili Boga i sluæili Mu,bili su lancima okovani za svoja sjedala na galijama primoranida sluæe ciljevima okrutnih i bezduπnih ljudi. Gospodin je s ljubavljui najdubljim saæaljenjem gledao na njihove patnje. Hvala Boguπto na obnovljenoj Zemlji neÊe biti ni divljih bujica, ni oceana bezdna niti uzburkanih, uznemirenih valova. (7BC 988)

Neka nas sve πto je lijepo u naπem zemaljskom domu podsjeÊana kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drveÊe, æive izvore, bli-stav grad i pjevaËe u bijelim haljinama naπeg nebeskog doma —na svijet ljepote koji nijedan umjetnik ne moæe naslikati, nije-dan smrtni jezik opisati. “Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nijeËulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo, to je Bog pripravio onimakoji ga ljube.’’ (RH 11. srpnja 1882.)

350

10. prosinca

Smrti viπe neÊe biti“On Êe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijetproe.’’ (Otkrivenje 21,4)

Kada uemo u Boæje kraljevstvo da tamo provedemo vjeË-nost, kuπnje, teπkoÊe i zbunjenost koje smo ovdje doæivljavali, po-tonut Êe kao da ih nikad nije ni bilo. (FLB 371)

U domovini spaπenih neÊe biti suza, æalosti niti pogrebnihpovorki. ‘’I nijedan graanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’ Narodu πtoæivi ondje krivnja Êe se oprostiti.’’ (Izaija 33,24) Bujica silne ri-jeke sreÊe poteÊi Êe i tijekom beskrajnih vjekova postajat Êe svedublja. ...

Ozbiljno razmiπljajmo o tome πto Ëeka blagoslovljene. Nekanaπa vjera prodre kroz svaki oblak tame i gleda u Onoga koji jeumro za grijehe svijeta. On je otvorio vrata raja svima koji Gavjeruju i primaju. On im daje silu da postanu sinovi i kÊeri Boæ-je. Nevolje koje nas tako bolno ranjavaju, prihvatimo kao poukekoje nam Gospodin πalje da bismo poæurili “prema cilju da po-stignem nagradu — nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao poKristu”. Hrabrimo se miπlju da Êe Gospodin uskoro doÊi. Nekaova nada razveseljava naπa srca. ...

Mi se nalazimo na putu kuÊi. Onaj koji nas je toliko ljubioda je umro radi nas, pripremio nam je grad. Novi Jeruzalem jemjesto naπeg odmora i mira. U Boæjem gradu neÊe biti tuge. Nikadse viπe neÊe Ëuti bolni vapaj niti tuæbalice zbog skrhanih nada ipokopanih milih i dragih. Uskoro Êe haljine tuge biti zamijenjenesvadbenim ruhom. Uskoro Êemo biti svjedoci krunidbe naπega Kra-lja. Oni Ëiji je æivot bio sakriven u Kristu, oni koji su se na ovojZemlji borili u dobroj borbi vjere, zablistat Êe Otkupiteljevom slavomu kraljevstvu Boæjem.

NeÊe proÊi joπ mnogo vremena i ugledat Êemo Onoga u ko-jem su usredotoËene sve naπe nade u vjeËni æivot. U Njegovojprisutnosti sve patnje i kuπnje ovoga æivota izgledat Êe nam to-liko niπtavne i beznaËajne. ... Podiæite stalno svoj pogled gore ineka vaπa vjera bude sve jaËa i jaËa. Neka vas ta vjera vodi onimuskim putem koji kroz vrata Boæjega grada vodi u beskrajnu slavubuduÊnosti koja tamo Ëeka otkupljene. (9T 286—288)

351

11. prosinca

Baπtina svetih“Narod Êe moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bez-briænim poËivaliπtima.’’ (Izaija 32,18)

U Bibliji je baπtina spaπenih nazvana domovinom. (Hebreji-ma 11,14-16) Tamo nebeski Pastir vodi svoje stado na izvore æivevode. Drvo æivota daje plod svakog mjeseca, a liπÊe stabla sluæiza lijek narodima. Tamo su potoci koji vjeËno æubore, bistri kaokristal, a uz njih lelujavo drveÊe baca svoje sjene na putove πtoih je Gospodin pripravio za otkupljene. Tamo se prostrane rav-nice proteæu u prekrasne breæuljke, a Boæje gore uzdiæu svoje uzvi-πene vrhove. Na ovim Êe mirnim ravnicama tih æivahnih potokaBoæji narod, toliko dugo tuinci i putnici, naÊi dom. ...

“Nek se uzraduje pustinja, zemlja sasuπena, nek kliËe ste-pa, nek ljiljan procvjeta.” “Umjesto trnja rast Êe Ëempresi, umje-sto koprive mirta Êe nicati.” “Vuk Êe prebivati s jagnjetom, risleæati s kozliÊem... a djeteπce njih Êe voditi.” “Zlo se viπe neÊeËiniti, neÊe se pustoπiti na svoj svetoj gori mojoj”, rekao je Go-spodin. (Izaija 35,1; 55,13; 11,6.9) (GC 675,676)

Tamo Êe Ëovjeku biti vraÊeno njegovo izgubljeno kraljevskodostojanstvo. I biÊa niæeg reda ponovno Êe priznati Njegovu vla-st; okrutna Êe postati blaga, a plaπljiva puna povjerenja. (Ed 304)

U nebeskom ozraËju ne moæe biti boli. Tamo viπe neÊe bitisuza, ni pogrebnih povorki, ni znaka æalosti. “Smrti viπe neÊe biti;neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka... jer stari svijet proe.” “I nije-dan graanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’ Narodu πto æivi ondje kriv-nja Êe se oprostiti.” (Otkrivenje 21,4; Izaija 33,24) (GC 676)

Tamo Êe se æivjeti edenskim æivotom, u vrtovima i na polji-ma. “Gradit Êe kuÊe i stanovat u njima, saditi vinograde i uæi-vati rod njihov. NeÊe se viπe graditi da drugi stanuju, ni saditida drugi uæiva: vijek naroda moga bit Êe ko vijek drveta, izabranicimoji dugo Êe uæivati plodove svojih ruku.’’ (Izaija 65,21.22) (Ed303,304)

352

12. prosinca

Obnovljeni Edenski vrt“Pobjedniku Êu dati da jede od stabla æivota koje se na-lazi u Boæjem raju.’’ (Otkrivenje 2,7)

Edenski vrt je ostao na zemlji dugo nakon πto je Ëovjek pro-gnan s njenih ugodnih staza. Palom ËovjeËanstvu je dugo bilo do-puπteno da promatra bezgrjeπan dom, jer su aneli Ëuvari sprje-Ëavali samo ulaz. Kod vrata raja koja su Ëuvali kerubi otkrivanaje boæanska slava. Ovdje su Adam i njegovi sinovi dolazili da πtujuBoga. Oni su ovdje obnavljali svoje zakletve o posluπnosti Zako-nu zbog Ëijeg su prijestupa bili istjerani iz Edena. Kad je plimazla preplavila svijet i pokvarenost ljudi odluËila o njihovom uni-πtenju potopom, ruka koja je stvorila Eden povukla ga je sa zemlje.Ali prilikom konaËnog obnovljenja, kad nastanu “novo nebo i novazemlja” (Otkrivenje 21,1), i on Êe biti obnovljen i ljepπe ukraπennego u poËetku.

Tada Êe oni koji su dræali Boæje zapovijedi udisati dah bes-mrtnosti ispod drveta æivota, i tijekom beskrajnih vjekova sta-novnici bezgrjeπnih svjetova Êe u vrtu radosti promatrati uzorsavrπenog djela Boæjeg stvaranja, netaknutog prokletstvom gri-jeha — uzor onoga πto bi postala cijela zemlja da je Ëovjek ispu-nio Stvoriteljev slavni plan. (PP 62)

Adam, zahvaljujuÊi djelu pomirenja, sad ponovno dobiva pr-vu vlast.

Ponesen radoπÊu, on promatra stabla u kojima je nekada uæi-vao — drveÊe s kojega je u danima svoje neduænosti i radosti braovoÊe. Gleda loze koje su njegove vlastite ruke njegovale, ono cvijeÊeza koje se nekada s ljubavlju brinuo. Njegov um shvaÊa stvarnostprizora; razumije da je ovo doista obnovljeni Eden. ... (GC 648)

BuduÊi da imaju pristup k drvetu æivota u dugo izgubljenomEdenu, otkupljeni Êe izrasti do pune visine ljudskog roda u nje-govoj prvotnoj ljepoti. Bit Êe uklonjeni posljednji preostali trago-vi prokletstva grijeha, a Kristovi Êe se vjerni pokazati u ljepotiGospodina, Boga naπega, odsjajujuÊi u duhu, duπi i tijelu savr-πenu sliku svoga Gospodina. Predivnoga li otkupljenja! Kako smodugo o njemu govorili, dugo mu se nadali, razmiπljali o njemu snestrpljivim iπËekivanjem, ali ga nikada nismo posvema razum-jeli! (GC 645)

353

13. prosinca

Slava svijeta u vjeËnosti“Pokazat Êeπ mi stazu u æivot, puninu radosti pred licemsvojim, sebi zdesna blaæenstvo vjeËno.’’ (Psalam 16,11)

Preda mnom se otvorio prizor slave vjeËnog svijeta. Æelimvam reÊi da je Nebo vrijedno da se za njega borimo. Cilj vaπegæivota treba biti da se pripremite za druæenje s otkupljenima, sve-tim anelima i s Isusom, Otkupiteljem svijeta. Kada bismo mo-gli samo jednom pogledati nebeski grad, nikada viπe ne bismopoæeljeli æivjeti na Zemlji. Na Zemlji postoje prelijepi krajolici ija uæivam u svim ovim prizorima prirodne ljepote. Povezujem ihsa Stvoriteljem. Ali ja znam da me, ako volim Boga i dræim Nje-gove zapovijedi, na Nebu Ëeka vjeËna i daleko veÊa slava. (FLB364)

Ova Zemlja ... oËiπÊena vatrom, bit Êe tada mnogo ljepπa. TravaÊe biti svjeæe zelena i nikada neÊe uvenuti. Tamo Êe biti ruæa iljiljana kao i svih vrsta cvijeÊa. Ono nikada neÊe biti uniπteno niuvenuti, niti Êe izgubiti svoju ljepotu i miris.

Lav, kojeg smo se ovdje toliko bojali, tamo Êe leæati pokrajjanjeta i sve Êe na novoj Zemlji biti mirno i skladno. DrveÊe nanovoj Zemlji bit Êe uspravno i veliËanstveno bez nepravilnosti.

Sveti Êe nositi krune slave na svojim glavama i zlatne harfeu rukama. Oni Êe svirati na zlatnim harfama i pjevati pjesmuotkupljenih Bogu. Njihove proπle kuπnje i patnje s ovoga svijetabit Êe zaboravljene i izgubljene usred slave nove Zemlje. (YI lis-topad 1852.)

Neka nas sve πto je lijepo u ovom naπem domu na ZemljipodsjeÊa na kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drveÊe i æiveizvore, grad koji sja, pjevaËe obuËene u bijele haljine, na naπ ne-beski dom — na svijet ljepote koji nijedan umjetnik ne moæe na-slikati niti ijedan smrtni jezik opisati. (MLT 175) Neka vaπa maπtanaslika dom spaπenih i sjeti se da Êe to biti mnogo slavnije negoπto vaπa i najæivlja maπta moæe naslikati. (SC 86)

Ljudski jezik nije adekvatno sredstvo kojim bi se opisala na-grada pravednih. To Êe razumjeti samo oni koji je budu vidjeli.(SR 430,431)

354

14. prosinca

Kod kuÊe u Novom Jeruzalemu“Veselite se i dovijeka kliËite zbog onoga πto ja stvaram;jer, evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njego-va radost.’’ (Izaija 65,18)

Tu je Novi Jeruzalem, prijestolnica slavne nove Zemlje, “krunadivna, i kraljevski vijenac na dlanu Boga svog”. “Njegov sjaj bi-jaπe sliËan dragom kamenu, prozirnom kamenu jaspisu.” “NarodiÊe hoditi u njegovu svjetlu, zemaljski Êe kraljevi donijeti u nj svojuraskoπ.” Gospodin je rekao: “I klicat Êu nad Jeruzalemom, rado-vat se nad svojim narodom.” (Izaija 62,3; Otkrivenje 21,11.24; Izaija65,19)

U Boæjem Gradu “neÊe viπe biti noÊi”. Nikome neÊe trebati,niti Êe tko zaæeljeti poËinak. NeÊe viπe biti umora u izvrπavanjuBoæje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno Êemo osjeÊatijutarnju svjeæinu, nje nikada neÊe nestati. “I neÊe trebati ni svjetlaod svjetiljke, ni svjetla od sunca, jer Êe nad njima svijetliti Gospo-din, Bog.” (Otkrivenje 22,5) Svjetlost sunca bit Êe nadmaπena sjajemËije bljeπtavilo neÊe biti bolno, a daleko Êe nadmaπiti sjaj naπegsunËanog podneva. Slava Boga i Janjeta preplavljuje Sveti GradsvjetloπÊu koja ne blijedi. Otkupljeni Êe i bez sunËane svjetlostihoditi u slavi vjeËnoga dana.

“Hrama ne vidjeh u njemu. Njegov hram, naime, jest Gospodin,Bog, SvemoguÊi, i Janje.” (Otkrivenje 21,22) Boæji narod uæiva pred-nost neposredne zajednice s Ocem i Sinom. “Sad vidimo u ogledalu,nejasno.” (1. KorinÊanima 13,12) Sad vidimo odraz Boæjeg likakao u ogledalu: u djelima prirode i Njegovom postupanju s ljudima;ali onda Êemo Ga vidjeti licem u lice, bez zasjenjujuÊe koprenemeu nama. Stajat Êemo pred Njim i promatrati slavu Njegovalica. (GC 676,677)

Tamo Êemo znati kao πto smo sami poznati. Tamo Êe ljubavi suÊut koju je Bog usadio u duπu naÊi svoj najbolji i najljepπiizraz. NeporoËna zajednica sa svetim biÊima, skladan druπtveniæivot s blaæenim anelima i vjernima svih vjekova, posveÊeno prija-teljstvo koje povezuje “sav rod na nebesima i na Zemlji’’ — svesu to iskustva koja Êemo stjecati u vjeËnosti. (Ed 306)

355

15. prosinca

Besmrtna baπtina“Da veselo zahvaljujete Ocu, koji nas uËini dostojnima su-dioniπtva u baπtini svetih u svjetlu.’’ (Koloπanima 1,12)

Otkupnina je plaÊena i svi koji dolaze k Bogu i æive u poslu-πnosti dobivaju vjeËni æivot. Kako je æalosno kada se ljudi okrenuod besmrtne baπtine i æive za udovoljavanje ponosu, sebiËnosti isamoisticanju, a ... izgube blagoslov koji su mogli imati i u ovomæivotu i u onom koji Êe doÊi. Oni su mogli doÊi u nebeske dvorei uæivati u neograniËenoj slobodi, druæiti se s Kristom, nebeskimanelima i Boæjim baπtinicima, a ipak, πto izgleda nevjerojatno,okreÊu se od nebeske ljepote.

Stvoritelj svih svjetova voli one koji vjeruju u Njegovog jedi-noroenog Sina kao svojeg osobnog Spasitelja baπ onako kako volii svojeg Sina. »ak nam se i ovdje Njegova milostiva naklonostdaruje u ovoj Ëudesnoj mjeri. On je dao ljudima dar Svjetla i Veli-Ëanstvo Neba, a s Njim je darivao i sve nebeske riznice. Osimπto nam je obeÊao æivot koji Êe doÊi, On nas takoer obilato darivau ovom æivotu, a kao podanicima svoje milosti, On Êe nam datida uæivamo u svemu πto Êe oplemeniti, razviti i uzdiÊi naπ karakter.Njegova je zamisao da nas pripremi za nebeske dvorove.

Ali Sotona se bori za ljudske duπe. ... On im neÊe dopustitini da za trenutak pogledaju na slavnu buduÊnost, vjeËnu slavu,da se buduÊi stanovnici pripreme za Nebo niti im dati da osjeteukus nebeske sreÊe. ...

Oni koji prihvate Krista kao svojeg Spasitelja imaju obeÊanjei æivot kojim sada æive kao i o onom koji Êe doÊi. ... I najmanjiKristov uËenik moæe postati stanovnik Neba, Boæji baπtinik u ne-iskvarenoj baπtini koja neÊe izblijedjeti. O, kad bi svi mogli iza-brati nebeski dar, postati Boæji baπtinici one baπtine koju nitkone moæe uniπtiti, baπtinici svijeta koji nema kraja! O, nemojteizabrati svijet, veÊ izaberite bolju baπtinu! Navalite, poæurite premaputokazu za nagradu vaπeg uzviπenog zvanja u Kristu Isusu. (FE234,235)

356

16. prosinca

Pobjeda Crkve“Takoer spazih neπto kao stakleno more pomijeπano s va-trom i pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,gdje stoje na staklenom moru s citrama Boæjim.’’ (Otkrive-nje 15,2)

Sada je Crkva u ratu. Mi se sukobljavamo sa svijetom tamekoji je gotovo sav predan idolopoklonstvu. Ali dolazi dan kada Êese odigrati bitka i izvojevati pobjeda. Boæja volja treba biti naZemlji kao i na Nebu. Spaπeni neÊe znati nijedan drugi zakonosim nebeskog Zakona. Svi Êe biti jedna sretna, sjedinjena obitelj,odjevena u odjeÊu hvale i zahvalnosti — odjeÊu Kristove praved-nosti. Cijela priroda u svojoj nedostiænoj ljupkosti prinijet Êe Bo-gu prinos hvale i oboæavanja. Svijet Êe biti okupan u nebeskomsvjetlu. MjeseËevo svjetlo bit Êe kao SunËevo svjetlo, a ovo Êe opetbiti sedam puta jaËe nego πto je sada. Godine Êe prolaziti u radosti.Jutarnje zvijezde Êe pjevati zajedno i sinovi Boæji Êe klicati odradosti, dok Êe se Bog i Krist ujediniti u objavljivanju: “NeÊe viπebiti grijeha niti Êe ikada viπe biti smrti.’’...

Stanite na prag vjeËnosti i sluπajte radosnu dobrodoπlicu upu-Êenu onima koji su u ovom æivotu suraivali s Kristom smatra-juÊi svojom prednoπÊu i ËaπÊu da pate zbog Njega. S anelimaoni spuπtaju svoje krune pred noge Otkupitelja kliËuÊi: “Dostoj-no je Janje koje je zaklano da primi moÊ, bogatstvo, mudrost, snagu,Ëast, slavu i hvalu. ... Onomu koji sjedi na prijestolju, i Janjetu:hvala, Ëast, slava i vlast u vijeke vjekova!’’ (Otkrivenje 5,12.13)

Tamo otkupljeni pozdravljaju one koji su ih uputili na uzdig-nutog Spasitelja. Oni se ujedinjuju u slavljenju Onoga koji je umroda ljudska biÊa imaju æivot koji se mjeri s Boæjim æivotom. Bor-ba je zavrπena. Sve nevolje i bitke su doπle kraju. Pjesme po-bjede ispunjavaju cijelo Nebo dok otkupljeni stoje oko Boæjeg pri-jestolja. Svi pjevaju radosnu pjesmu: “Dostojno je Janje koje jezaklano’’ i koje nas je otkupilo za Boga. (MH 504—507)

357

17. prosinca

NeoËekivana nagrada“ZnajuÊi da Êe svaki — bio on rob ili slobodnjak — akoπto dobro uËini, primiti za to plaÊu od Gospodina!’’ (Efeæa-nima 6,8)

U ovom æivotu Ëesto izgleda da naπ rad za Boga ne donosinikakve plodove. Naπi napori da uËinimo dobro mogu biti ozbilj-ni i ustrajni, pa ipak nam nije dopuπteno da budemo svjedoci nje-govih rezultata. Moæe nam se Ëiniti da smo uzalud ulagali napore.Ali Spasitelj nas uvjerava da je naπ rad zapisan na Nebu i danagrada neÊe izostati. (6T 305)

Siromaπna udovica koja je stavila svoje dvije lepte u Gospodnjuriznicu nije bila svjesna πto zapravo radi. Njezin primjer samopo-ærtvovnosti utjecao je na tisuÊe srca u svim zemljama i u sva vre-mena. ZahvaljujuÊi njemu u Boæju riznicu donijeli su darove velikii mali, bogati i siromaπni. Ti su darovi pomogli da se uzdræavajumisije, osnuju bolnice, nahrane gladni, obuku neodjeveni, izlijeËebolesni i propovijeda Evanelje siromaπnima. Mnogi su bili blago-slovljeni njezinim nesebiËnim djelom. U dan Boæji njoj Êe biti dopu-πteno da vidi rezultat svojeg utjecaja. Tako je bilo i s dragocje-nim darom Marije Magdalene za Spasitelja. Koliko njih je bilonadahnuto sluæbom ljubavi kad bi se sjetili te razbijene alabastreneboËice! A kako Êe se tek ona radovati kad vidi sve ovo! (6T 310)

“Zaista, kaæem vam,” izjavio je Krist, “gdje se god bude —na svem svijetu — propovijedala Radosna vijest, kazat Êe se, njojna uspomenu, i ono πto ona uËini.” GledajuÊi u buduÊnost, Spasiteljje s pouzdanjem govorio o svom evanelju. Ono se trebalo propo-vijedati po cijelome svijetu. I dokle god se evanelje bude πirilo,Marijin dar πirit Êe svoj miris i srca Êe biti blagoslovljena njezi-nim nesvakidaπnjim djelom. Kraljevstva Êe se dizati i padati, imenavladara i zavojevaËa bit Êe zaboravljena, ali djelo ove æene ostatÊe besmrtno na stranicama svete povijesti. Sve do kraja vremenata razbijena alabasterna posuda kazivat Êe priËu o neizmjernojBoæjoj ljubavi za pali ljudski rod. (DA 563)

Svaki poticaj Svetoga Duha koji vodi ljude k dobroti i Boguzapisuje se u nebeskim knjigama, a u dan Boæji svakome tko jepredao sebe kao orue Svetog Duha bit Êe dopuπteno da vidi ka-kav je utjecaj izvrπio njegov æivot. (6T 310)

358

18. prosinca

Aktivnosti na novoj Zemlji“Gradit Êe kuÊe i stanovat u njima, saditi vinograde i uæi-vati rod njihov. NeÊe se viπe graditi da drugi stanuju, nisaditi da drugi uæiva: vijek naroda moga bit Êe ko vijekdrveta, izabranici moji dugo Êe uæivati plodove ruku svo-jih.’’ (Izaija 65,21.22)

Mi ne moæemo zamisliti da bismo, kad konaËno pobijedimo idobijemo stanove koji su nam pripremljeni, vrijeme provodili uljenËarenju i blaæeno se odmarali niπta ne radeÊi. (RH 17. svib-nja 1898.)

Na obnovljenoj Zemlji, otkupljeni Êe se baviti svime onim πtoje donosilo radost Adamu i Evi u poËetku. Æivjet Êe edenskim æi-votom, æivotom u vrtovima i poljima. “Gradit Êe kuÊe i stanovatu njima, saditi vinograde i uæivati rod njihov. NeÊe se viπe graditida drugi stanuju, ni saditi da drugi uæiva: vijek naroda moga bitÊe ko vijek drveta, izabranici moji dugo Êe uæivati plodove rukusvojih.” (Izaija 65,21.22) (PK 730,731)

Tamo sam vidjela mnogo veliËanstvenih kuÊa koje su izgle-dale kao od srebra, oslonjene na Ëetiri stupa ukraπena biserom,πto je izgledalo veliËanstveno. U njih su se trebali useliti sveti.U svakoj je bila po jedna zlatna polica. Vidjela sam mnoge svetekako ulaze u kuÊe, skidaju svoje blistave krune, stavljaju ih napolice, a onda odlaze u polja blizu kuÊa obraivati zemlju, ali neovako kako mi ovdje radimo, ne, ne. Oko njihovih glava sja blis-tavo svjetlo, a oni neprestano kliËu slaveÊi Boga. (EW 18)

Svaka sposobnost Êe se razviti, svako svojstvo poveÊati. Stje-canje znanja neÊe umarati um niti iscrpljivati æivotnu snagu. Tamose mogu ostvariti najveÊi pothvati, dosegnuti najuzviπenije teæ-nje, ispuniti najveÊe æelje, i joπ uvijek Êe se pojaviti nove visinekoje treba savladati, nova Ëuda za divljenje, nove istine za razu-mijevanje, novi predmeti da pokrenu sile uma, duπe i tijela. (GC677)

359

19. prosinca

Neusporediva glazba“VraÊat Êe se otkupljenici Jahvini. DoÊi Êe u Sion kliËuÊod radosti, s veseljem vjeËnim na Ëelima; pratit Êe ih radosti veselje, pobjeÊi Êe bol i jauci.’’ (Izaija 35,10)

Tamo Êe biti takve glazbe i pjesama, a to sam vidjela u vi-zijama koje mi je Bog davao, kakvih nijedno smrtno uho nije Ëuloniti je doπlo na um Ëovjeku.

“Tamo Êe biti i pjevaËa koji sviraju na glazbalima.’’ “Oni ÊepodiÊi svoje glasove i pjevat Êe zbog Gospodnjeg veliËanstva.’’ “JerÊe Jahve utjeπiti Sion ... pustinju njegovu uËinit Êe da bude kaoEden i pustoπ njegova kao vrt Gospodnji, radost Êe se i veseljenalaziti u njemu, zahvaljivanje i pjevanje.’’ (Ed 307)

Vidjela sam da na Nebu vlada savrπen red i sluπajuÊi nebeskuglazbu, bila sam neobiËno ushiÊena. Nakon vienja crkveno pje-vanje uËinilo mi se grubo i neskladno. Vidjela sam anele kakostoje u kvadratu i svaki je imao po jednu zlatnu harfu. Na krajuharfe bio je jedan instrument za ugaanje. Prsti anela nisu rav-noduπno prebirali po strunama, veÊ su dodirivali razliËite struneda bi proizveli razliËite glasove. Ondje je bio aneo koji je uvijekpredvodio, prvi dodirnuvπi harfu i proizvodeÊi ton. Zatim su sviudruæili svoje instrumente u silnu i savrπenu harmoniju. To jenemoguÊe opisati. To je melodiËna, nebeska, boæanska glazba, alice svakog sviraËa odsjajuje Kristovo obliËje i sjaji neizrecivomslavom. (1T 146)

Kakva li Êe to pjesma biti kada se sretnu Gospodnji otkup-ljenici ...! Cijelo Nebo je ispunjeno prekrasnom glazbom i pjes-mama hvale Janjetu. Spaπeni, zauvijek spaπeni u kraljevstvu slave!Æivot koji se po svojem beskonaËnom trajanju moæe mjeriti s Boæjimæivotom, bit Êe njihova nagrada. (7BC 982)

Ljudski jezik je nemoÊan u pokuπaju da opiπe Nebo. Kad sepojavljuju prizori ispred mene, ostajem zapanjena. Svladana izne-naujuÊom ljepotom i neopisivom slavom, spuπtam pero i uzvikujem:“O, kakve li ljubavi! Kakve Ëudesne ljubavi!’’ Ni najbiranijim rije-Ëima ne moæe se opisati slava Neba i Spasiteljeva ljubav koja seni s Ëim ne moæe usporediti. (EW 288,289)

360

20. prosinca

NajveÊa Ëast naπeg Spasitelja“Ako li ga tko upita: ‘Kakve su ti to rane po tijelu?’ on Êeodgovoriti: ‘Izranjen sam kod prijatelja.’” (Zaharija 13,6)

“Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer su iπËezli prvonebo i prva zemlja.” (Otkrivenje 21,1) Vatra koja uniπtava greπ-nike Ëisti Zemlju. Nestaje svaki trag prokletstva. Nikakav vjeË-nogoreÊi pakao neÊe podsjeÊati otkupljene na straπne posljedicegrijeha. ...

Ostaje samo jedan podsjetnik: naπ Otkupitelj Êe uvijek nositioæiljke raspeÊa. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebri-ma, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djelaπto ga je grijeh poËinio. GledajuÊi Krista u Njegovoj slavi prorokkaæe: “Zrake sijevaju iz njegovih ruku, ondje mu se krije sila.”(Habakuk 3,4) Ta probodena slabina iz koje je potekao grimiznimlaz koji je pomirio Ëovjeka s Bogom — u njoj je Spasiteljevaslava, “ondje mu se krije sila”. “Velik kad spasava”, zahvaljujuÊiærtvi otkupljenja, On je imao moÊ da izvrπi kaznu nad onima kojisu prezreli Boæje milosre. Znakovi Njegova poniæenja su NjegovanajveÊa Ëast; kroz vjeËna Êe vremena rane s Golgote isticati Nje-govu veliËinu i objavljivati Njegovu moÊ. (GC 674)

Kristov Êe kriæ biti znanost i pjesma otkupljenih kroz svuvjeËnost. U Kristu proslavljenom gledat Êe Krista raspetog. Ni-kada se neÊe zaboraviti da se Onaj Ëija je moÊ stvorila i odræavanebrojene svjetove u πirokom svemirskom prostranstvu, Boæjimiljenik, VeliËanstvo Neba, Onaj kome se kerubi i sjajni serafioduπevljeno klanjaju — ponizio da bi podigao palog Ëovjeka; daje ponio krivnju i sramotu grijeha, i skrivanje OËeva lica, dokbol za izgubljenim svijetom nije slomila Njegovo srce i ugasilaNjegov æivot na golgotskom kriæu. To πto je Stvoritelj svih svjetova,Presuditelj svih sudbina, odloæio svoju slavu i ponizio se iz lju-bavi prema Ëovjeku, uvijek Êe izazivati Ëuenje i divljenje svemi-ra. Kad spaπeni narodi pogledaju Otkupitelja i na Njegovu licuvide vjeËnu OËevu slavu; kad budu promatrali Njegovo prijesto-lje koje traje od vijeka do vijeka, i kad shvate da Njegovom kra-ljevstvu nema kraja, uskliknut Êe u uzviπenoj pjesmi: “Dostojno,dostojno je Janje koje je bilo zaklano i svojom nas dragocjenomkrvlju iskupilo Bogu!” (GC 651,652)

361

21. prosinca

©kola u buduÊnosti“Evo stana Boæjeg meu ljudima! On Êe stanovati s njima.’’(Otkrivenje 21,3)

Izmeu πkole uspostavljene u poËetku u Edenu i πkole u vjeË-nosti prostire se sva povijest ovoga svijeta — povijest ljudskihprijestupa i patnji kao i boæanske ærtve i pobjede nad smrÊu igrijehom. ©kola u buduÊem æivotu neÊe biti u svemu ista kao prvaπkola u Edenu. Nikakvo stablo spoznaje dobra i zla neÊe pruæatipriliku za kuπnju. Tamo nema nikakvog kuπaËa, nikakve moguÊ-nosti za zlo. Svaki karakter je izdræao kuπnju zlom i nitko viπenije podloæan njegovoj moÊi. ... Kad bude vraÊen u Boæju blizinu,Ëovjeka Êe opet, kao u poËetku, pouËavati Bog. (Ed 301,302)

Naπe æivotno djelo ovdje priprema je za vjeËni æivot. Obra-zovanje πto smo ga ovdje otpoËeli neÊemo zavrπiti u ovom æivotu.Ono Êe se nastaviti dalje kroz svu vjeËnost — uvijek Êe napredovatii nikad se neÊe zavrπiti. (MH 466)

Svako ispravno naËelo, svaka istina koju nauËimo i pravilnoshvatimo u zemaljskoj πkoli isto Êe nas toliko unaprijediti kaoda smo je uËili u nebeskoj πkoli. Kao πto je Krist uz razgovor uhodu pouËavao svoje uËenike tijekom svojeg poslanja na Zemlji,tako Êe i nas pouËavati u nebeskoj πkoli; vodit Êe nas pokraj rijekeæivota otkrivajuÊi nam istine koje u ovom æivotu moraju ostatitajna zbog ograniËenosti ljudskog uma osakaÊenog grijehom. (CT208,209)

Povijest nastanka grijeha; smrtonosne prijevare i njezinaizopaËenog djelovanja; povijest istine koja je ... pobijedila zablu-du — sve Êe to biti objavljeno. Koprena koja je stajala izmeuvidljivog i nevidljivog svijeta bit Êe povuËena u stranu i pojavitÊe se divna otkrivenja. (Ed 304)

Svaka sposobnost Êe se razviti, svako svojstvo poveÊati. Stje-canje znanja neÊe umarati um niti iscrpljivati æivotnu snagu. Tamose mogu ostvariti najveÊi pothvati, dosegnuti najuzviπenije teæ-nje, ispuniti najveÊe æelje, i joπ uvijek Êe se pojaviti nove visinekoje treba savladati, nova Ëuda za divljenje, nove istine za razu-mijevanje, novi predmeti da pokrenu sile uma, duπe i tijela. (GC677)

362

22. prosinca

Krist Êe biti naπ uËitelj“Zato Êe narod moj poznati moje ime, i shvatit Êe, u onajdan, da sam ja koji govorim: ‘Evo me!’” (Izaija 52,6)

Kad bude vraÊen u Boæju blizinu, Ëovjeka Êe, opet kao u po-Ëetku, pouËavati Bog. (Ed 302)

Mi nemamo pojma πto Êe tada biti otvoreno naπem pogledu.S Kristom Êemo πetati pokraj æive vode. Otkrit Êe nam ljepotu islavu prirode. Otkrit Êe nam πto je On nama i πto smo mi Njemu.Tada Êemo saznati istinu koju danas zbog svoje ljudske ograni-Ëenosti ne moæemo dokuËiti. (CT 162)

U svijetu koji Êe doÊi, Krist Êe voditi otkupljene pokraj ri-jeke æivota i uËit Êe ih divne lekcije istine. Otkrit Êe im tajneprirode. Oni Êe vidjeti da Gospodarova ruka dræi svijet na svojemmjestu. Gledat Êe vjeπtinu velikog Umjetnika u bojama poljskogcvijeÊa, saznat Êe namjere milostivog Oca koji daje svaku zrakusvjetla, i sa svetim anelima otkupljeni Êe zahvalnim pjesmamaodati priznanje Boæjoj velikoj ljubavi prema ovom nezahvalnomsvijetu. (MLT 361)

Tamo Êe se istraæivaËu otvoriti neograniËeni vidici i neizre-civa bogatstva povijesti. ... Povijest nastanka grijeha; smrtonosneprijevare i njezina izopaËenog djelovanja; povijest istine koja je... pobijedila zabludu — sve Êe to biti objavljeno. Koprena koja jestajala izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta bit Êe povuËena ustranu i pojavit Êe se divna otkrivenja. (Ed 304)

S neizrecivim uæivanjem mi Êemo sudjelovati u radosti i mu-drosti bezgreπnih biÊa. Na raspolaganju Êe nam stajati blaga steËenatijekom mnogih vjekova razmiπljanja o djelima Boæjih ruku. A kakobudu prolazile godine vjeËnosti, dolazit Êemo do sve slavnijih ot-krivenja. “NeograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ili mi-sliti’’ (Efeæanima 3,20), Bog Êe nas vjeËno obasipati svojim daro-vima. (Ed 307)

Mi se moramo ovdje obrazovati, πto Êe nam omoguÊiti da æi-vimo s Bogom kroz beskrajne vjekove. Obrazovanje koje poËinje-mo ovdje bit Êe usavrπeno na Nebu. Samo Êemo upisati viπi stu-panj. (MLT 361)

363

23. prosinca

Naπa istraæivanja u vjekovima kojidolaze

“Da u vjekovima koji nadolaze pokaæe izvanredno bogat-stvo svoje milosti dobrotom prema nama u Kristu Isusu.’’(Efeæanima 2,7)

Znanost o otkupljenju veÊa je od svih znanosti; znanost kojuprouËavaju aneli i sva razumna biÊa sa svjetova koji nisu pali;znanost koja svraÊa pozornost na naπega Gospodina i Spasitelja;znanost koja zalazi u namjeru koja je zaokupljala um BeskonaË-nog — “koja je od vjeËnosti bila skrivena’’; znanost koja Êe bitipredmet prouËavanja Boæjeg otkupljenog naroda kroz beskrajnevjekove. Ovo Êe prouËavanje kao nijedno drugo ojaËati um i uz-diÊi duπu. ...

Otkupljenje je tema u koju i aneli æele zaviriti. To Êe bititema za prouËavanje i pjesma otkupljenih kroz beskraj vjeËnosti.Zar ono nije vrijedno naπeg pomnog prouËavanja? ...

ProuËavanje o Kristovom utjelovljenju, Njegovoj ærtvi pomir-nici i posredniËkom radu zaposlit Êe um marljivog uËenika dokgod postoji vrijeme i gledajuÊi u Nebo Ëije se godine ne mogu izbro-jiti, uskliknut Êe: “Velika je tajna poboænosti.’’

U vjeËnosti Êemo shvatiti da nam prosvjetljenje koje smo dobiliovdje na Zemlji otvara razumijevanje. Teme otkupljenja zaposlitÊe srca, misli i jezik otkupljenih kroz vjekove kojima nema kra-ja. Oni Êe razumjeti istine koje je Krist æelio otkriti svojim uËeni-cima, ali za koje oni nisu imali vjere da ih prihvate. Stalno izno-va pojavljivat Êe se novi vidici Kristovog savrπenstva i slave. Krozbeskraj vjekova vjerni Gospodar iznosit Êe iz svojih riznica novoi staro bogatstvo. (MLT 360)

Da smo ovdje mogli doÊi do punog razumijevanja Boga i Nje-gove istine, za nas ne bi bilo nikakve potrebe za daljnjim otkri-vanjem istine, veÊim znanjem niti daljnjim usavrπavanjem. ... HvalaBogu πto nije tako. BuduÊi da je Bog beskonaËan i da su u Njemusve riznice mudrosti, moÊi Êemo cijelu vjeËnost istraæivati i uËiti,a ipak nikada neÊemo iscrpsti bogatstvo Njegove mudrosti, dobrotei sile. (ST 6. travnja 1906.)

364

24. prosinca

Neiscrpne teme“Ovo su spasenje istraæivali i ispitivali proroci koji su pro-rekli vama odreenu milost. Dok su ispitivali na koje i nakakvo je vrijeme upuÊivao Kristov Duh — koji bijaπe u nji-ma — kad je unaprijed navjeπÊivao Kristu odreene pat-nje i proslavljenje πto Êe doÊi poslije njih … i u πto aneliæele zaroniti.’’ (1. Petrova 1,10-12)

U ovome æivotu tek poËinjemo razumijevati Ëudesni predmetotkupljenja. S obzirom na svoje ograniËeno razumijevanje mi mo-æemo odluËiti da Êemo najozbiljnije razmotriti kako su se na kri-æu sreli sramota i slava, æivot i smrt, pravednost i milosre; ipakni najveÊim naporom svojih umnih moÊi neÊemo shvatiti njihovopuno znaËenje. Duæinu i πirinu, dubinu i visinu spasonosne lju-bavi moguÊe je shvatiti samo maglovito. Plan spasenja otkupljenineÊe u cijelosti razumjeti ni onda kad budu vidjeli licem k licu ispoznali kao πto su spoznati, ali Êe se njihovom zadivljenom i ushi-Êenom umu kroz vjeËnost neprestano otkrivati nove istine. Premdaje doπao kraj zemaljskoj boli, patnjama i kuπnjama, premda jeuzrok uklonjen, Boæji Êe narod uvijek imati jasnu, razumnu spo-znaju cijene kojom je plaÊeno njihovo spasenje. ...

Tajna kriæa objaπnjava sve druge tajne. U svjetlosti koja zraËis Golgote Boæje osobine koje su nas ispunjavale tjeskobom i stra-hopoπtovanjem sada se pojavljuju prekrasne i privlaËne. Vidi seda se milosre, njeænost i oËinska ljubav stapaju sa svetoπÊu, prav-dom i silom. Dok promatramo veliËanstvo Njegova prijestolja, vi-soka i uzviπena, vidimo najmilostivije oËitovanje Njegova karak-tera i shvaÊamo kao nikada ranije znaËenje naziva: “Naπ Otac.”

Postat Êe jasno da Onaj koji je neizmjeran u mudrosti nijemogao smisliti drugi plan za naπe spasenje osim ærtve svoga Sina.Nagrada za ovu ærtvu jest radost πto Êe Zemlju napuËiti otkup-ljena biÊa, sveta, sretna i besmrtna. Rezultat Spasiteljeva suko-ba sa silama tame jest radost otkupljenih koja Êe kroz svu vjeË-nost odjekivati u slavu Bogu. A vrijednost duπe je toliko velikada je Otac zadovoljan plaÊenom cijenom, a sâm Krist je zadovo-ljan gledajuÊi plodove svoje velike ærtve. (GC 651,652)

Kroz svu vjeËnost mnoπtvo otkupljenih bit Êe Njegova najve-Êa slava. (3SP 261)

365

25. prosinca

Svemir — naπe polje istraæivanja“Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro uËi-nio: puna je zemlja stvorenja tvojih.’’ (Psalam 104,24)

Na ovom svijetu moæemo tek poËeti dobivati spoznaje o Boæ-jem djelovanju i putovima. ProuËavanje Êemo nastaviti u vjeËno-sti. Bog je Ëovjeku osigurao predmete istraæivanja koji Êe aktivi-rati sve njegove umne sposobnosti. Mi moæemo Ëitati o karakte-ru Stvoritelja gore na Nebu i dolje na Zemlji puneÊi svoja srcazahvalnoπÊu. Svaki æivac i osjet odgovorit Êe na izraz Boæje ljubavipreko Njegovih divnih djela. (4T 581)

Kada veo koji zatamnjuje naπ vid bude uklonjen i naπe oËigledale taj svijet ljepote koji sada djelomice gledamo kroz mikro-skop; kada budemo gledali slavu nebesa koju sada izdaleka proma-tramo teleskopom; kad bude uklonjen zlokoban utjecaj grijeha;kad se cijela Zemlja pojavi “u krasoti Gospodina, Boga naπega’’,kakvo Êe se podruËje otvoriti za prouËavanje! Tada Êe svaki istra-æivaË moÊi Ëitati izvjeπtaje o stvaranju a da ne otkrije niπta πtobi ga podsjetilo na zakon zla. MoÊi Êe sluπati glazbu prirode ada ne otkrije nijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk æalosti. Usvemu πto je stvoreno, moÊi Êe Ëitati samo jedan rukopis — ubeskrajnom svemiru promatrati “Boæje ime napisano velikim slo-vima’’, a ni na zemlji, ni na moru ni na nebu neÊe vidjeti nijedanzaostali trag zla. (Ed 303)

Otkupljeni Êe krstariti od planeta do planeta i veliki dio svojegvremena posvetit Êe istraæivanju tajni otkupljenja. ProteæuÊi sekroz beskraj vjeËnosti, ovaj predmet Êe stalno biti novi poticaj zanjihova istraæivanja. Prednosti onih koji pobijede “Janjetovom krvii rijeËju svoga svjedoËanstva’’ nadilaze moÊ naπeg sadaπnjeg razu-mijevanja. (7BC 990)

Sve riznice svemira bit Êe otvorene Boæjoj djeci da ih istraæuju.S neizrecivim uæivanjem mi Êemo sudjelovati u radosti i mudro-sti bezgreπnih biÊa. Na raspolaganju Êe nam stajati blaga steËenatijekom mnogih vjekova razmiπljanja o djelima Boæjih ruku. A kakobudu prolazile godine vjeËnosti, dolazit Êemo do sve slavnijih ot-kriÊa. “NeograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ili misliti’’,Bog Êe nas vjeËno obasipati svojim darovima. (Ed 307)

366

26. prosinca

Svjetovi koje Êemo posjeÊivati“Ovako govori Jahve ... svojim sam rukama razapeo nebe-sa i zapovijedam svim vojskama njihovim.’’ (Izaija 45,11.12)

Mnogi misle da ovaj svijet i nebeski dvorovi Ëine svemir. Nijetako. (7BC 990)

Bog ima svjetove i svjetove koji su posluπni Njegovom za-konu. Ovim svjetovima upravlja Stvoriteljeva slava. Kad stanov-nici ovih svjetova vide kolika je otkupnina plaÊena za Ëovjeka,oni su ispunjeni divljenjem. (RH 25. rujna 1900.)

Gospodin mi je dao da vidim i druge svjetove. Bila su midana krila i jedan aneo me je dopratio od grada do blistavog,veliËanstvenog mjesta. Trava je na tom mjestu bila svjeæe zele-na, a ptice su cvrkutale svoju pjesmu. Stanovnici su bili istograsta, plemeniti, dostojanstveni i veoma ljubazni. Odraæavali suKristov lik, a lica su im bila ozarena svetom radoπÊu koja je izra-æavala slobodu i sreÊu tog svijeta.

Upitala sam jednog od njih zaπto su oni toliko ljubazniji odstanovnika Zemlje. Odgovor je glasio: “Mi æivimo u potpunoj po-sluπnosti Boæjim zapovijedima. Nismo pali zbog nepokornosti kaooni na Zemlji.’’ Onda sam vidjela dva drveta od kojih je jednoupadljivo nalikovalo na drvo æivota u Svetom Gradu. Plodovi obadrveta izgledali su divno. Meutim, s jednog nisu smjeli jesti. Imalisu vlast da jedu plodove s oba drveta, ali bilo im je zabranjenoda jedu s jednog od njih. Tada mi je moj aneo pratilac rekao:“Nitko na ovom mjestu nije okusio sa zabranjenog drveta. Da suokusili, i oni bi pali.’’

Nakon toga sam bila prenesena na jedan planet koji je imasedam mjeseci. Tamo sam vidjela dobrog starog Henoka koji jebio uzet na Nebo. ... Pitala sam ga je li na ovo mjesto dovedenkada se uznio sa Zemlje. Rekao je: “Nije. Moj dom je Sveti Grad,a ovamo sam doπao u posjet.’’ Ipak, on se i ovdje kretao tako slo-bodno kao da je u svojem domu.

Molila sam svojeg anela pratioca da mi dopusti da tu osta-nem. Nisam mogla podnijeti pomisao da se ponovno vratim naovaj mraËni svijet. Aneo mi je rekao: “Moraπ se vratiti i ako osta-neπ vjerna, imat Êeπ zajedno sa 144.000 prednost posjeÊivati svesvjetove i promatrati djela Boæjih ruku.’’ (EW 39,40)

367

27. prosinca

Pretpostavke o novoj Zemlji“Jer kad ljudi uskrsnu od mrtvih, niti Êe se æeniti niti uda-vati, nego Êe biti kao aneli nebeski.’’ (Marko 12,25)

Danas ima ljudi koji vjeruju da Êe na novoj Zemlji biti brakovai raanja djece, ali oni koji vjeruju Svetom pismu, ne mogu pri-hvatiti takvu doktrinu. NauËavanje da Êe se djeca raati na no-voj Zemlji nije dio “pouzdane proroËke rijeËi’’. Kristove rijeËi suodviπe jasne da bi moglo doÊi do bilo kakvog nesporazuma. Onibi trebali jednom zauvijek raπËistiti s pitanjem braka i raanjana novoj Zemlji. Ni oni koji Êe ustati iz mrtvih niti oni koji Êebiti uzneseni na Nebo ne okusivπi smrti, neÊe se æeniti ili uda-vati niti biti u braku. Oni Êe biti kao Boæji aneli, Ëlanovi kraljevskeobitelji.

Æeljela bih reÊi onima koji se dræe glediπta suprotnih ovojjasnoj Kristovoj izjavi: O takvim je stvarima bolje πutjeti negogovoriti. To bi bilo nagaanje i zavirivanje u pretpostavke i teo-rije koje su vezane za pitanja koja nam Bog nije otkrio u svojojRijeËi. Nama nije potrebno da ulazimo u spekulacije vezane zanaπe buduÊe stanje. ...

“Propovijedaj rijeË … bilo da im je zgodno, bilo nezgodno.’’Ne ugraujte u temelj drvo, sijeno i slamu jer vaπe osobne pretpo-stavke i razmiπljanje nikomu ne mogu donijeti dobro.

Krist nam nije otkrio istine koje nisu potrebne za naπe spa-senje. Ono πto je otkriveno za nas je i naπu djecu, ali mi ne smijemodopustiti svojoj maπti da stvara doktrine na temelju onoga πtonam nije otkriveno. (MM 99,100)

Pokazano mi je da su duhovne izmiπljotine zarobile mnoge.... Svima koji dopuπtaju da njima ovladaju ove nesvete fantazije,ja kaæem: “Prestanite! U Kristovo ime vam kaæem da prestanetei ostanete tamo gdje jeste. Nalazite se na zabranjenom tlu.’’ (MM101)

Gospodin je osigurao sve πto nam je potrebno za sreÊu u bu-duÊem æivotu. Ali On nije dao nikakva otkrivenja u vezi s ovimplanovima i mi ne trebamo razmiπljati o njima niti predviati uvjetebuduÊeg æivota prema uvjetima ovoga. (MM 100)

368

28. prosinca

Kristovo kraljevstvo ljubavi“A kraljevstvo, vlast i veliËanstvo pod svim nebesima datÊe se puku Svetaca Sveviπnjega. Kraljevstvo njegovo kra-ljevstvo je vjeËno, i sve vlasti sluæit Êe mu i pokoravati senjemu.’’ (Daniel 7,27)

Vladavina Kristovog kraljevstva nije nalik na zemaljske vla-davine. Ona predstavlja karaktere onih koji Ëine kraljevstvo. ...U njezinoj prijestolnici vlada sveta ljubav, a odaje su joj ukra-πene djelovanjem milosra. Krist odreuje svojim slugama da budusuosjeÊajni i da u sve svoje poslove unesu ljubav i dobrotu, Nje-gove osobine. ...

Samo Kristova sila moæe promijeniti srce i um, a to morajudoæivjeti svi koji æele s Njim dijeliti novi æivot u Boæjem kraljev-stvu. ... Da bismo Mu mogli ispravno sluæiti, mi se moramo roditiboæanskim Duhom. Ovo Êe oËistiti srce i obnoviti um i dati namnove sposobnosti u razumijevanju Boæje ljubavi. To Êe nam datiæeljenu posluπnost svim Njegovim zapovijedima. Ovo je istinskobogosluæje. (IHP 372)

“Pogledaj na Sion, grad blagdana naπih: oËi Êe ti Jeruzalemvidjeti, prebivaliπte zaπtiÊeno, πator πto se ne prenosi, kojem sekolËiÊi nikad ne vade, nit mu se ijedno uæe otkida. Ondje nam jeJahve silni, umjesto rijeka i πirokih rukavaca. ... Jer je Jahvesudac naπ, Jahve naπ vojvoda, Jahve je kralj naπ — on Êe nasspasiti. ... I nijedan graanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’ Naroduπto æivi ondje krivnja Êe se oprostiti.’’ (Izaija 33,20-24)

“Veselite se i dovijeka kliËite zbog onoga πto ja stvaram; jer,evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njegova radost.I klicat Êu nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim narodom. Unjemu viπe neÊe Ëuti ni plaËa ni vapaja. ... Gradit Êe kuÊe i stanovatu njima, saditi vinograde i uæivati rod njihov. NeÊe se viπe gra-diti da drugi stanuju, ni saditi da drugi uæiva: vijek naroda mo-ga bit Êe ko vijek drveta, izabranici moji dugo Êe uæivati plodoveruku svojih. … Nitko neÊe Ëiniti zla ni πtete na svoj Svetoj gorimojoj — govori Jahve.’’ (Izaija 65,18-25) (IHP 367)

369

29. prosinca

Subota u buduÊnosti“Jer, kao πto Êe nova nebesa i zemlja nova, koju Êu stvoriti,trajati preda mnom — rijeË je Jahvina — tako Êe vam ipotomstvo trajati. Od mlaaka do mlaaka, od subote dosubote, dolazit Êe svi ljudi da se poklone pred licem mojim— govori Jahve.’’ (Izaija 66,22.23)

U poËetku, nakon svog djela stvaranja, Otac i Sin su se odma-rali u subotu. Kad se “dovrπi nebo i zemlja sa svom svojom voj-skom” (Postanak 2,1), Tvorac i sva nebeska biÊa radovali su sepromatrajuÊi slavni prizor. Tada, “dok su klicale zvijezde jutarnjei Boæji uzvikivali dvorjani”. (Job 38,7) ... Kada Êe doÊi do “sveopÊeobnove koju je Bog nagovijestio odavno preko svojih svetih pro-roka.” (Djela 3,21) Subota stvaranja, dan kad je Isus leæao i od-marao se u Josipovom grobu, bit Êe joπ uvijek dan odmora i radosti.Nebo i Zemlja sjedinit Êe se u slavljenju “od subote do subote”(Izaija 66,23) a mnoπtvo spaπenih u radosnom oboæavanju kla-njat Êe se Bogu i Janjetu. (DA 769,770)

Spaπeni narodi neÊe poznavati drugoga zakona osim ZakonaNeba. Svi Êe biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeÊu slav-ljenja i zahvaljivanja. Iznad ovoga prizora zajedno Êe pjevati ju-tarnje zvijezde a sinovi Boæji klicat Êe od radosti. ...

“Od mlaaka do mlaaka, od subote do subote, dolazit Êe sviljudi da se poklone pred licem mojim — govori Jahve.” “OtkritÊe se tada Slava Jahvina, i svako Êe je tijelo vidjeti.” “UËinit ÊeGospod da iznikne pravda i hvala pred svim narodima.” “U onajdan, Jahve nad Vojskama postat Êe kruna slave i sjajan vijenacOstatku svoga naroda.” (PK 732,733)

Dokle god Nebo i Zemlja traju, subota Êe biti znakom Stvo-riteljeve moÊi. Kad Eden bude ponovno procvao na Zemlji, Boæjisveti dan odmora poπtovat Êe svi pod Suncem. “Od subote do subote”svaki stanovnik proslavljene nove Zemlje dolazit Êe “da se poklo-ni pred licem mojim — govori Jahve”. (Matej 5,18; Izaija 66,23)(DA 283)

370

30. prosinca

VjeËna sigurnost“I Jahve Êe biti kralj nad svom zemljom.’’ (Zaharija 14,9)

Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boæje naklo-nosti prema svijetu. Obnovljeno je sve πto je izgubljeno zbog grijeha.Otkupljen je ne samo Ëovjek veÊ i Zemlja da bude vjeËno prebi-valiπte posluπnih. Sotona se tijekom πest tisuÊa godina borio daZemlju zadræi u svom vlasniπtvu. A sada je ostvaren Boæji prvobitnicilj stvaranja. “Ali Êe od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Sveviπ-njega, i oni Êe ga posjedovati za vijeke vjekova.” (Daniel 7,18)

“Od istoka sunca do zalaska hvaljeno bilo ime Jahvino!” (Ps113,3) “I Jahve Êe biti kralj nad svom zemljom.” (Zaharija 14,9)“Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za sva vremena.” (Ps119,89; 111,7.8) Svete uredbe koje je Sotona mrzio i nastojao uniπtitibit Êe poπtovane diljem bezgrjeπnog svemira. (Iz 61,11) (PP 342)

Kristovim djelom otkupljenja opravdana je Boæja vladavina.SvemoguÊi je obznanjen kao Bog ljubavi. Sotonine su optuæbe opo-vrgnute, a njegov karakter razotkriven. Pobuna se ne moæe ponovnopodignuti. Nikada viπe grijeh ne moæe dospjeti u Svemir. KrozvjeËna vremena svi Êe biti zaπtiÊeni od otpada. SamopoærtvovnoπÊuljubavi stanovnici su Neba i Zemlje povezani neraskidivim veza-ma sa svojim Tvorcem. ...

Na mjestu na kome je grijeh obilovao, Boæja se milost joπviπe umnoæila. Sama Zemlja, to polje za koje Sotona kaæe da pri-pada njemu, ne samo da Êe biti izbavljena veÊ i uzviπena. Naπmali svijet, pod prokletstvom grijeha, jedina tamna mrlja u nje-govom veliËanstvenom stvaranju, bit Êe poπtovana viπe od svihostalih svjetova u Boæjem svemiru. Ovdje, gdje je Boæji Sin pre-bivao u ljudskom tijelu, gdje je Kralj slave æivio, patio i umro —ovdje, kad sve bude On uËinio novim, Boæje Êe Svetiπte biti s lju-dima i “On Êe stanovati s njima: oni Êe biti njegov narod, i onsam, Bog bit Êe s njima.” (Otkrivenje 21,3) I kroz beskrajne vjekove,dok spaπeni budu hodili u svjetlosti samoga Boga, oni Êe Ga hvalitiza Njegov neizrecivi Dar, za — Emanuela, “Bog je s nama”. (DA26)

371

31. prosinca

©to vjeËnost priprema za otkupljene“Nasitit Êu ga danima mnogim, pokazat mu spasenje svo-je.’’ (Psalam 91,16)

Otkupljenima Êe sva blaga svemira biti otvorena za istraæi-vanje. Nevezani smrtnoπÊu vinut Êe se neumornim lijetom na dalekesvjetove — svjetove koji su bili obuzeti tugom gledajuÊi ljudskejade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaπenojduπi. Neizrecivim Êe se oduπevljenjem djeca ove Zemlje upoznatis radoπÊu i mudroπÊu biÊa koja nisu pala. Ona Êe podijeliti bogatstvoznanja i razumijevanja πto su ga stekla tijekom vjekova razmiπ-ljajuÊi o Boæjim djelima. Nezamagljenim pogledom promatrat Êeslavu stvaranja — sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvr-enom redu kruæe oko Boæjeg prijestolja. Na svemu, od najma-njeg do najveÊeg, napisano je Stvoriteljevo ime i na svima se oËitujebogatstvo Njegove moÊi.

I kako odmiËu, godine Êe vjeËnosti donositi sve bogatija i slav-nija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako Êerasti ljubav, πtovanje i sreÊa. ©to ljudi viπe nauËe o Bogu, to Êebiti veÊe njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isuspred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujuÊa dostignu-Êa u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snaæ-nijom predajom i s joπ veÊim ushitom diraju strune zlatnih harfi,a tisuÊe se tisuÊa i mirijade glasova udruæuje i prerasta u silanzbor hvale.

“I Ëuh sva stvorenja na nebu, na zemlji, pod zemljom i namoru sa svim biÊima πto se u njima nalaze gdje govore: ‘Onomukoji sjedi na prijestolju, i Janjetu: hvala, Ëast, slava i vlast u vijekevjekova.’” (Otkrivenje 5,13)

Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i grjeπnika viπe nema. Cijelije svemir Ëist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem skladai radosti. Od Njega koji je sve stvorio teËe æivot, svjetlost i radostkroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma donajveÊeg svijeta, sve, æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti isavrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (GC 677,678)

372

Kratice za djela Ellen G. White

AA The Acts of the Apostles (Djela apostolska)

AH The Adventist Home (Temelji sretnog doma)

AUCR The Australasian Union Conference Record

1BC The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC itd.za sv. 2—7)

BE The Bible Echo

CD Counsels on Diet and Foods (Savjeti o æivotu i prehrani)

CG Child Guidance

CH Counsels on Health

ChS Christian Service

CM Colporteur Ministry (Literarni evanelist)

COL Christ’s Object Lessons (Isusove usporedbe)

CS Counsels on Stewardship

CSW Counsels on Sabbath School Work

CT Counsels to Parents, Teachers, and Students

CTBH Christian Temperance and Bible Hygiene

CW Counsels to Writers and Editors

DA The Desire of Ages (Isusov æivot)

Ed Education (Odgoj)

Ev Evangelism (Evangelizam)

EW Early Writings (Rani spisi)

FE Fundamentals of Christian Education

FLB Faith I Live By

GC The Great Controversy (Velika borba)

GCB General Conference Bulletin

GW Gospel Workers

HS Historical Sketches of SDA Missions

373

IHP In Heavenly Places

Letter Ellen G. White Letter

LS Life Sketches of Ellen G. White

MB Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blaæenstava)

MH The Ministry of Healing (Put u bolji æivot)

ML My Life Today

MM Medical Ministry

MS Ellen G. White Manuscript

MYP Messages to Young People (Poruka mladim krπÊanima)

PK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi)

PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)

RC The Remnant Church

Redem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed One

RH Review and Herald

SC Steps to Christ (Put Kristu)

SD Sons and Daughters of God

1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 2—4)

SL The Sanctified Life

1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2)

SpT Special Testimonies

SR The Story of Redemption

ST The Sings of the Times

SW The Southern Watchman

1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 2—9) (Svje-doËanstva za crkvu)

Te Temperance

TM Testimonies to Ministers and Gospel Workers

1TT Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3)

WM Welfare Ministry

YI The Youth’s Instructor

Ellen G. White MARAN ATHA Ñ˚GOSPODIN · PDF fileEshatologija -- Biblijski izvori ... i...

Documents

Transcript of Ellen G. White MARAN ATHA Ñ˚GOSPODIN · PDF fileEshatologija -- Biblijski izvori ... i...