►► 11

Elen Mari PletikosElen Mari PletikosPredavanje iz Opće fonetike Predavanje iz Opće fonetike 27.11.200327.11.2003

Neurološke osnove govora:Neurološke osnove govora:

-- metode istraživanjametode istraživanja-- oštećenja: afazija, disartrija, apraksijaoštećenja: afazija, disartrija, apraksija

Pitanja:Pitanja:

1)1) Koje su razine proizvodnje govora i što je njezin cilj?Koje su razine proizvodnje govora i što je njezin cilj?

2)2) Definirajte govorne organe (prema Škariću)!Definirajte govorne organe (prema Škariću)!

3)3) U koje se četiri razine mogu podijeliti govorni organi?U koje se četiri razine mogu podijeliti govorni organi?

4)4) Što čini centralni živčani sustav, a što periferni?Što čini centralni živčani sustav, a što periferni?

5)5) Kolika je brzina prijenosa živčanih impulsa u vlaknu?Kolika je brzina prijenosa živčanih impulsa u vlaknu?

6)6) Koje su tvari osnovna “hrana” mozgu?Koje su tvari osnovna “hrana” mozgu?

7)7) Kakve mogu biti posljedice oštećenja malog mozga?Kakve mogu biti posljedice oštećenja malog mozga?

►► 22

8)8) Koja je uloga talamusa (dio međumozga) u govoru i jeziku? Što seKoja je uloga talamusa (dio međumozga) u govoru i jeziku? Što se u u

govoru može poremetiti ozljedom talamusa?govoru može poremetiti ozljedom talamusa?

9)9) Na čemu se temelji podjela mozga u 50Na čemu se temelji podjela mozga u 50--akak Brodmannovih polja?Brodmannovih polja?

10)10) U kojem se dijelu mozga nalazi primarno, a u kojem sekundarno U kojem se dijelu mozga nalazi primarno, a u kojem sekundarno

motoričko područje?motoričko područje?

11)11) Osim u primarnoj motoričkoj kori, gdje se još nalaze neuroni kojOsim u primarnoj motoričkoj kori, gdje se još nalaze neuroni koji i

generiraju motoriku?generiraju motoriku?

12)12) Koje je područje velikog mozga bitno za razumijevanje govora?Koje je područje velikog mozga bitno za razumijevanje govora?

13)13) Jesu li osjetne stanice dio CNSJesu li osjetne stanice dio CNS--a ili PNSa ili PNS--a?a?

Metode istraživanja u neurolingvisticiMetode istraživanja u neurolingvistici

1. Metode proučavanja ponašanja na zadane testove1. Metode proučavanja ponašanja na zadane testovemjeri se vrijeme reakcije (eng. response time) i postotak točnihmjeri se vrijeme reakcije (eng. response time) i postotak točnih odgovoraodgovoratest dihotičkog slušanja (test lateralizacije): REA, prednost detest dihotičkog slušanja (test lateralizacije): REA, prednost desnog uha tj. lijeve snog uha tj. lijeve hemisfere (LH) za riječi, bezznačenjske slogove… a prednost lijehemisfere (LH) za riječi, bezznačenjske slogove… a prednost lijevog uha, LEA (tj. vog uha, LEA (tj. DH) za osjećaje…DH) za osjećaje…

2. Istraživanja na kliničkoj populaciji2. Istraživanja na kliničkoj populacijiObdukcije: opis afazija, apraksija, gluhoće na riječi…Obdukcije: opis afazija, apraksija, gluhoće na riječi…Istraživanja na osobama s nepovezanim hemisferama (*pokus LIstraživanja na osobama s nepovezanim hemisferama (*pokus L--D ruka, D ruka, imenovanje)imenovanje)Wada test Wada test –– anesteziranje jedne hemisfereanesteziranje jedne hemisferePodraživanje moždane kore Podraživanje moždane kore –– crtanje karta mozga (*slika)crtanje karta mozga (*slika)

3. Istraživanja na zdravoj populaciji3. Istraživanja na zdravoj populaciji

►► 33

Podraživanje moždane kore električnim stimulacijamaPodraživanje moždane kore električnim stimulacijama

►► Poteškoće:Poteškoće:Generiranja jezikaGeneriranja jezikaGovorenjaGovorenjaRazumijevanjaRazumijevanja

►► Istraživanja na zdravoj populaciji:Istraživanja na zdravoj populaciji:

Funkcionalna magnetska rezonancija Funkcionalna magnetska rezonancija –– fMRfMR

Evocirani potencijali Evocirani potencijali -- ERPERP

Pozitronska emisijska tomografija Pozitronska emisijska tomografija -- PETPET

►► 44

fMRfMR

►► fMRI fMRI –– eng. functionaleng. functional magneticmagnetic resonanceresonance imagingimaging

-- Temelji se na BOLD efektu (učinku koji je ovisan o razini kisikaTemelji se na BOLD efektu (učinku koji je ovisan o razini kisika u krvi)u krvi)-- Magnetska svojstva hemoglobinaMagnetska svojstva hemoglobina-- Mozak se skenira u slojevima, normalizira…Mozak se skenira u slojevima, normalizira…

Evocirani potencijaliEvocirani potencijali

►► ERP ERP –– eventevent relatedrelated potentialspotentials►► Elektrode pričvršćene na glavi bilježe električnu aktivnost mozgElektrode pričvršćene na glavi bilježe električnu aktivnost mozga nakon a nakon

određenih podražajaodređenih podražaja►► Promjene u naponu vremenski su usklađene sa specifičnim događajiPromjene u naponu vremenski su usklađene sa specifičnim događajimama►► Vrijeme latencije (dugo za kognitivne radnje)Vrijeme latencije (dugo za kognitivne radnje)►► EEG zapis, uprosječivanjeEEG zapis, uprosječivanje►► Val ima vrijeme latencije i predznak P Val ima vrijeme latencije i predznak P -- pozitivan, N pozitivan, N –– negativannegativan►► Npr. N400 (negativni val oko 400 ms) za jezične podražaje, semanNpr. N400 (negativni val oko 400 ms) za jezične podražaje, semantiku tiku

(Hagoort i Brown, 1995, prema Mildner, 2003:54)(Hagoort i Brown, 1995, prema Mildner, 2003:54)►► Opće i osobne imenice imaju istu latenciju N i P, ali osobne Opće i osobne imenice imaju istu latenciju N i P, ali osobne –– veću veću

amplituduamplitudu►► (neprecizno prostorno lokaliziranje)(neprecizno prostorno lokaliziranje)

►► 55

Pozitronska emisijska tomografijaPozitronska emisijska tomografija

►► PET PET –– eng. positroneng. positron emissionemission tomographytomography►► Temelji se na matabolizmu mozgaTemelji se na matabolizmu mozga►► Ubrizgava se voda s radioaktivnim izotopom, a ona se mozgu skuplUbrizgava se voda s radioaktivnim izotopom, a ona se mozgu skuplja ja

proporcionalno s protokom krvi, radioak. raspad proizvodi pozitrproporcionalno s protokom krvi, radioak. raspad proizvodi pozitroneone►► Kratko traje Kratko traje (nakon 10(nakon 10--akak min ne može se bilježiti radioaktivnost)min ne može se bilježiti radioaktivnost)

►► restbrainrestbrain

►► 66

Frontalni prikazi PET studijaFrontalni prikazi PET studija

mali mozakmali mozak talamustalamus

►► 77

Auditorni korteksAuditorni korteks

glazba glazba –– u a.ku a.k..

Vizualni korteksVizualni korteks

Aktivacije u temporalnom režnju Aktivacije u temporalnom režnju kod različitih kategorija riječi: kod različitih kategorija riječi: ljudi, životinje, alatiljudi, životinje, alati

►► 88

Razlikovanje govronih i jezečnih oštećenja:Razlikovanje govronih i jezečnih oštećenja:afazija afazija –– dizartrija dizartrija –– apraksijaapraksija

►► AfazijeAfazije

jezični poremećajjezični poremećaj

multimodalna smetnja jezičnog sustava (oštećen govor, razumijevamultimodalna smetnja jezičnog sustava (oštećen govor, razumijevanje, nje,

čitanje, pisanje)čitanje, pisanje)

oštećenja semantike, leksika, sintakse, morfologije, fonologijeoštećenja semantike, leksika, sintakse, morfologije, fonologije

uzrok: moždane kapi 58%, tumori na mozgu 22% uzrok: moždane kapi 58%, tumori na mozgu 22%

razne vrste afazija: motorička, senzorička, globalna, amnestičkarazne vrste afazija: motorička, senzorička, globalna, amnestička

(nominalna, semantička (nominalna, semantička -- teško se nalaze riječi), transkortikalna (može se teško se nalaze riječi), transkortikalna (može se

ponavljati), provodna (ne može se ponoviti riječ)ponavljati), provodna (ne može se ponoviti riječ)

Brocina a. Brocina a. –– spor govor, napor pri govoru, slaba sintaksa, karakteristične spor govor, napor pri govoru, slaba sintaksa, karakteristične

su i fonematske parafazije (supstitucije, elizije, adicije, metsu i fonematske parafazije (supstitucije, elizije, adicije, metateze)ateze)

Wernickeova a. Wernickeova a. –– ostaje samo melodija riječi (schokolade ostaje samo melodija riječi (schokolade –– kalawatsche), kalawatsche),

2 riječi spajau se u jednu, privatni jezik (gutlam, zutlam, zutl2 riječi spajau se u jednu, privatni jezik (gutlam, zutlam, zutlim, matlem, im, matlem,

atlem), glas, prozodija, artikulacija ostaju dobri, ali nerazumlatlem), glas, prozodija, artikulacija ostaju dobri, ali nerazumljivojivo

provodna provodna -- ne može se ponoviti riječ (ima značnje riječi, ali oštećen prisne može se ponoviti riječ (ima značnje riječi, ali oštećen pristup tup

formi riječi)formi riječi)

Slika*Slika*

Zvučni primjeri*Zvučni primjeri*

►► 99

Zvučni primjeriZvučni primjeri

►► Afazija 1Afazija 1

►► Afazija 2Afazija 2

►► Afarija 3Afarija 3

►► Afazija 4Afazija 4

►► Afazija 5Afazija 5

►► 1010

►► DisartrijeDisartrije

govorni poremećaji (može se pisati, čitati, slušati, ali ne govogovorni poremećaji (može se pisati, čitati, slušati, ali ne govoriti)riti)

neuromotoričke smetnje (oštećenje motorike: mišići su slabiji, sneuromotoričke smetnje (oštećenje motorike: mišići su slabiji, sporiji, poriji,

nekoordinirani i to ne samo u govoru, već je poremećeno i žvakannekoordinirani i to ne samo u govoru, već je poremećeno i žvakanje, je,

gutanje, mimika i sl)gutanje, mimika i sl)

nema smetnje viših kognitivnih sustava (jezika, pamćenja, vizualnema smetnje viših kognitivnih sustava (jezika, pamćenja, vizualne ne

percepcije)percepcije)

Vrste: flaccidVrste: flaccid dysarthria (oštećenje moždanih neurona: IX, X, VII; XII), dysarthria (oštećenje moždanih neurona: IX, X, VII; XII),

corticalcortical dy., cerebraledy., cerebrale dy., extrapiramidaledy., extrapiramidale dy. (oštećeni bazalni gangliji)dy. (oštećeni bazalni gangliji)

►► ApraksijeApraksije

unimodalna smetnja outputa (za razliku od disartrije unimodalna smetnja outputa (za razliku od disartrije -- oštećene su samo fonološkooštećene su samo fonološko--

fonetske izvedbe, mišići inače normalno funkcioniraju; za razlikfonetske izvedbe, mišići inače normalno funkcioniraju; za razliku od afazije u od afazije --

semantička i sintaktička obrada, te pisanje i čitanje su neoštećsemantička i sintaktička obrada, te pisanje i čitanje su neoštećeni)eni)

uvijek drugačije pogreške, nepredvidiveuvijek drugačije pogreške, nepredvidive

Nina Dronkens (1996) otkrila da je kod govorne apraksije oštećenNina Dronkens (1996) otkrila da je kod govorne apraksije oštećena anterior insula a anterior insula

razne vrste apraksija (Kleidungsapraxierazne vrste apraksija (Kleidungsapraxie-- obucite čarapu, Zeichenapraxie obucite čarapu, Zeichenapraxie –– pokažite pokažite

nogu, Idiomatorische A.)nogu, Idiomatorische A.)

►► 1111

►► Pure wordPure word deafnessdeafness (gluhoća za riječi, reine(gluhoća za riječi, reine Worttaubheit, Worttaubheit, subkortikalna senzorička afazija)subkortikalna senzorička afazija)

nastaje kod lezije Heschlove vijuge (primarni auditorni korteks)nastaje kod lezije Heschlove vijuge (primarni auditorni korteks)

mogu percipirati zvukove ali ih ne razumiju (oštećena kategorijamogu percipirati zvukove ali ih ne razumiju (oštećena kategorijalna lna

percepcija)percepcija)

normalno govorenormalno govore

slika*slika*

►► 1212

MucanjeMucanje

►► Govorni poremećaj (arhetipskog govora)Govorni poremećaj (arhetipskog govora)►► Ni u jednoj drugoj sličnoj aktivnosti se ne javlja (pjevanju, glNi u jednoj drugoj sličnoj aktivnosti se ne javlja (pjevanju, glumi…)umi…)►► Loše veze centra za govor i centra za jezikLoše veze centra za govor i centra za jezik►► GenetskiGenetski►► 3x češće nego kod djevojčica3x češće nego kod djevojčica

Udruga:Udruga:www.udrugawww.udruga--hinkofreund.hrhinkofreund.hr

ZaključakZaključak

Metode:Metode:►► Da bi se moglo interpretirati rezultate neurolingvističkih i Da bi se moglo interpretirati rezultate neurolingvističkih i

neurofonetskih istraživanja potrebno je poznavati metodeneurofonetskih istraživanja potrebno je poznavati metode►► Suvremene metode koje omogućavaju analiziranje funkcija zdravog Suvremene metode koje omogućavaju analiziranje funkcija zdravog

mozga: fMR, ERP, PET i dr.mozga: fMR, ERP, PET i dr.

OštećenjaOštećenja►► Ranije se zaključivalo o lokalizaciji jezičnih i govornih funkciRanije se zaključivalo o lokalizaciji jezičnih i govornih funkcija u mozgu ja u mozgu

na temelju oštećenja na temelju oštećenja –– afazijaafazija►► afazija (jezični poremećaj, multimodalni: govor, jezik, pismo…)afazija (jezični poremećaj, multimodalni: govor, jezik, pismo…)►► disartrija (govorni poremećaj, mišići ne obavljaju ni druge funkdisartrija (govorni poremećaj, mišići ne obavljaju ni druge funkcije)cije)►► apraksija (govorni poremećaj outputa, fonološki, mišići zdravi)apraksija (govorni poremećaj outputa, fonološki, mišići zdravi)►► mucanje (veze u mozgu)mucanje (veze u mozgu)