ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI … DOKUMENATA... · 2018-11-12 ·...

©

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

REKONSTRUKCIJA, DOGRADNJA I

OPREMANJE POGONA ZA PRERADU I

KONZERVIRANJE MESA U OPĆINI

VELIKO TRGOVIŠĆE

Nositelj zahvata:

ŠKALEC PROMET d.o.o., Zagreb

Izrađivač elaborata: Ekotop d.o.o. za zaštitu okoliša i projektiranje, Zagreb

TRAVANJ, 2018.

Vrsta dokumentacije: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA

ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvat: Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje pogona za preradu i konzerviranje

mesa u općini Veliko Trgovišće

Nositelj zahvata:

Škalec promet d.o.o. Lanište 5d 10 000 Zagreb OIB: 43546843724

Izrađivač elaborata:

d.o.o. za zaštitu okoliša i projektiranje Hektorovićeva ulica 2 10 000 Zagreb OIB: 65244908899 MBS: 081021116

Odgovorna

osoba izrađivača:

Robert Španić, dipl. ing. biol. Direktor M.P.

Ovlašteni voditelj izrade

elaborata: Robert Španić, dipl. ing. biol. .

Ovlašteni zaposleni

stručnjaci:

Martina Cvitković, mag. geog.

Domagoj Švaljek, struč. spec. ing. aedif.

Dario Rupić, dipl. ing. prom.

Ostali zaposleni suradnici: Tihana Vilović, mag. oecol.

Mjesto i datum izrade

elaborata: Zagreb, travanj 2018.

SADRŽAJ: 1. UVOD .......................................................................................................................................... 1

1.1. Svrha izrade elaborata ............................................................................................................ 1

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................................ 6

2.1. Opis zahvata ........................................................................................................................... 6

2.1.1. Postojeće stanje.............................................................................................................. 7

2.2. Planirani zahvat .................................................................................................................... 13

2.3. Opis tehnološkog procesa .................................................................................................... 22

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i ostaju nakon tehnološkog

procesa te emisija u okoliš ............................................................................................................... 29

2.5. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata ...................................................... 34

2.6. Varijantna rješenja zahvata .................................................................................................. 34

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................... 35

3.1. Položaj zahvata u prostoru ................................................................................................... 35

3.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima ................................................... 36

3.3. Opis stanja sastavnica okoliša na koje bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ................... 43

3.3.1. Stanovništvo i naseljenost ............................................................................................ 43

3.3.2. Kvaliteta zraka .............................................................................................................. 43

3.3.3. Klimatološka obilježja ................................................................................................... 44

3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja ............................................................................. 45

3.3.5. Geološka i seizmološka obilježja ................................................................................... 57

3.3.6. Geomorfološka obilježja ............................................................................................... 58

3.3.7. Pedološka obilježja ....................................................................................................... 59

3.3.8. Bioraznolikost i zaštita prirode ..................................................................................... 59

3.3.9. Krajobrazna obilježja .................................................................................................... 62

3.3.10. Kulturno – povijesna baština ........................................................................................ 63

3.3.11. Gospodarska obilježja ................................................................................................... 63

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................... 64

4.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša ................................................. 64

4.1.1. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje .................................................................... 64

4.1.2. Utjecaji na kvalitetu zraka ............................................................................................. 64

4.1.3. Utjecaji na klimu ........................................................................................................... 65

4.1.4. Utjecaji na vode ............................................................................................................ 67

4.1.5. Utjecaji na tlo................................................................................................................ 68

4.1.6. Utjecaji na bioraznolikost ............................................................................................. 69

4.1.7. Utjecaji na krajobrazne vrijednosti ............................................................................... 69

4.1.8. Utjecaji na kulturno - povijesnu baštinu ....................................................................... 70

4.1.9. Utjecaji na gospodarstvo .............................................................................................. 70

4.2. Opterećenje okoliša .............................................................................................................. 70

4.2.1. Buka .............................................................................................................................. 70

4.2.2. Utjecaj od otpada i nusproizvoda životinjskog porijekla ............................................... 71

4.2.3. Promet .......................................................................................................................... 73

4.2.4. Svjetlosno onečišćenje .................................................................................................. 73

4.2.5. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ......................................................................... 74

4.3. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja.................................................................... 75

4.4. Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja ....................................................................... 75

4.5. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja ................................ 75

4.6. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu..................................... 76

4.7. Opis obilježja utjecaja ........................................................................................................... 77

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ......................................... 79

6. IZVORI PODATAKA .................................................................................................................... 81

7. PRILOZI ..................................................................................................................................... 86

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________

Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje pogona za rasijecanje i preradu mesa u općini Veliko Trgovišće

1

1. UVOD

1.1. Svrha izrade elaborata

Tvrtka „Škalec promet'' d.o.o. ima namjeru rekonstrukcijom i dogradnjom postojećeg pogona

rasjekavaonice i prerade mesa u asortimanu polutrajnih i trajnih suhomesnatih proizvoda i

proizvodnje masti i čvaraka u Družilovcu, općina Veliko Trgovišće, otkloniti uska grla u proizvodnji.

Dogradnjom skladišta ambalaže i repromaterijala, te dodatne hladne komore za dubokosmrznuto

meso, omogućit će se bolji uvjeti proizvodnje. Ovom rekonstrukcijom i dogradnjom predviđeno je

uređenje, asfaltiranje manipulativnih površina i postavljanje ograde oko proizvodnog kompleksa.

Pogon će se dodatno opremiti tehnološkom linijom, strojevima za obradu mesnih pripravaka te time

dobiti multifunkcionalnu suvremenu preradu mesa koja će omogućiti proširenje djelatnosti.

Tehnološki postupak proizvodnje obuhvaća prihvat svježeg mesa kao osnovne sirovine, skladištenje u

rashladnim komorama, rasijecanje mesa na osnovne komade i izrada proizvoda, te pakiranje i

otpremanje na tržište.

Osnovnu sirovinu u rasjeku i preradi mesa činit će klaonički obrađeno i tehnološki ohlađeno svinjsko

meso u polovicama i goveđe (juneće, teleće) meso u četvrtima kapaciteta deset (10) goveđih

(junećih, telećih) polovica odnosno deset (10) prednjih i deset (10) zadnjih četvrti te pedeset (50)

svinjskih polovica dnevno.

Prihvat svježeg mesa, rasijecanje, proizvodnja, prerada i konzerviranje mesnih proizvoda odvija se u

jednom proizvodnom pogonu.

U predmetnom pogonu postojeća prerada osnovne sirovine i proizvodnja gotovih proizvoda iznosi

0,864 t dnevno – postojeći kapacitet prerade i proizvodnje proizvoda goveđeg i svinjskog mesa.

Predmetnim zahvatom predviđa se povećanje prerade osnovne sirovine i proizvodnje gotovih

proizvoda na 4,675 t dnevno – novi planirani kapacitet prerade i proizvodnje proizvoda goveđeg i

svinjskog mesa. Od navedenog, na proizvodnju proizvoda otpada 2,1 t dnevno, dok je ostalo

rasječeno meso koje se prodaje u neprerađenom obliku.

Prema Prilogu II, Popisa zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na

okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Uredbe o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), zahvat spada u kategoriju:

6. Prehrambena industrija

6.2. Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili životinjskog

podrijetla kapaciteta 1 t/dan i više.

Slijedom navedenog nositelj zahvata je ugovorio izradu ovog elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš s tvrtkom ovlaštenom za stručne poslove zaštite okoliša:

- Studije o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš

Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Ovlaštenika Ekotop d.o.o. prikazana je u

nastavku.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


2


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


3


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


4


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


5


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


6

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Opis zahvata

Postojeća proizvodno-poslovna zgrada, pogon za rasijecanje i preradu mesa nalazi se u građevinskom

području mješovite - pretežito stambene namjene na katastarskoj čestici br. 939/4 i 939/2,

katastarske općine Jezero Klanječko.

U svrhu rekonstrukcije i dogradnje za predmetnu zgradu formirana je nova k.č.br. 939/4. Površina

novonastale čestice iznosi 2.639,81 m².

Na parceli se nalazi predmetni pogon i obiteljska kuća. Proizvodna zgrada izduženog je kompaktnog

volumena, smještena u središtu parcele, dužom stranom orijentirana u smjeru sjever-jug.

Pristup na parcelu omogućen je sa zapadne strane kolnim putem koji se spaja na javni put – ul.

Družilovec k.č. br.969/6. Javni put prolazi uz zapadni rub parcele (vidi sliku 2.1.-1.).

Slika 2.1.-1. Geodetski situacijski nacrt postojećeg stanja


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


7

2.1.1. Postojeće stanje

Postojeća predmetna proizvodna građevina je slobodnostojeća katnica - prizemlje (P) + kat (Pk).

Tlocrtni gabarit zgrade je cca. 33,12 m x 14,10 m.

Tlocrtna površina građevine je 359,26 m².

Građevina je izgrađena na trakastim betonskim temeljima, širine 60 cm i dubine 80 cm. Nosiva konstrukcija je zidana, debljine vanjskih zidova 30 cm i 25 cm. Zidovi postojeće zgrade nisu završno obrađeni izvana.

Unutarnji nosivi zidovi su debljina 20 cm, 25 cm, 30 cm i 35 cm. Pregradni zidovi su od knaufa debljine 10 cm.

Osnovna konstrukcija je ukrućena horizontalnim i vertikalnim serklažima, te tesarskim vezovima. Stropna konstrukcija prema katu je AB ploča debljine 20 cm. Završna obloga podgleda stropova prizemlja je žbuka bojana disperzivnom bojom, a na katu su postavljene knauf ploče.

Krovište je drvene konstrukcije, koso, dvostrešno, izvedeno iz jelove građe II klase, a sastoji se od rogova, podrožnica, nazidnica, razupora i stupova. Rogovi su dimenzija 12/18 cm na osnom razmaku max 80 cm, a podrožnice 14/18. Spojevi su uobičajeni tesarski. Nagibi krovnih ploha su 29˚ i 20˚. Na drvenu krovnu konstrukciju postavljen je pokrov glinenim crijepom.

Na pročelju građevine izvedeni su otvori u skladu s estetskim i funkcionalnim razlozima. Stolarija je PVC, s dvostrukim ostakljenjem. Sva limarija izvedena je od pocinčanog lima (horizontalni žljebovi, krovne odvodne vertikale, krovni opšavi, opšavi oko dimnjaka i odzračnih vertikala). Krovne vode se odvode žljebovima i krovnim vertikalama na teren u vlasništvu investitora. Na krovne plohe ugrađeni su snjegobrani.

Svijetle visine radnih prostora građevine iznose:

Prizemlje: cca 2,50 m - 3,25 m.

Kat: 0,50 m - 3.30 m.

Građevinska BRP iznosi 615,26 m².

Zatečeno stanje je u skladu s Rješenjem o izvedenom stanju – KLASA: UP/I-361-03/12-01/359; UR.BROJ: 2140/01-07/5-13-10; Zabok 7.03.2013.

Zgrada je priključena na sve komunalne priključke - javnu vodoopskrbnu mrežu, septičku jamu,

struju, telefonske i informatičke instalacije. Plin se ne koristi.

Na postojećoj parceli nema osiguranih parkirnih mjesta.

Tlocrt prizemlja, kata, krovišta, presjek i pročelja zgrade prikazani su slikama 2.1.-2, 2.1.-3, 2.1.-4,

2.1.-5, 2.1.-6. i 2.1.-7. u nastavku.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


8

Slika 2.1.-2. Tlocrt prizemlja - postojeće stanje

Slika 2.1.-3. Tlocrt kata - postojeće stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


9

Slika 2.1.-4. Tlocrt krova - postojeće stanje

Slika 2.1.-5. Presjek pogona - postojeće stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


10

Slika 2.1.-6. Pogled na zapadno i sjeverno pročelje - postojeće stanje

Slika 2.1.-7. Pogled na istočno i južno pročelje - postojeće stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


11

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na javno prometnu površinu i

komunalnu infrastrukturu

Električna energija

Opskrba građevine izvodi se postojećim priključkom na NN elektroenergetsku mrežu, a sve prema

važećim posebnim uvjetima Hrvatske elektroprivrede. Opskrba toplom vodom predviđa se preko

električnih bojlera.

Plinoopskrba

Postojeća zgrada neće se priključivati na plin.

Vodovodne instalacije

Građevina je prikljućena na javni vodovod, preko postojećeg vodomjernog okna, čiji položaj je vidljiv

u prilogu 1. Postoječim priključkom zadovoljava potreba za sanitarne i tehnološke potrebe.

Odvodnja otpadnih voda

Budući da na lokaciji zahvata ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, predmetni proizvodni pogon

ima izgrađenu internu kanalizacijsku mrežu priključenu na sabirne jame (vidi prilog 1). Do izgradnje

sustava javne odvodnje i priključka na isti, otpadne vode upuštaju se u vodonepropusne sabirne jame

koje se prazne i odvoze posredstvom lokalne komunalne tvrtke.

Odvodnja iz objekta predviđena je kao razdjelna i to: - Sanitarno -fekalna,

- Tehnološka,

- Oborinska.

Fekalna odvodnja iz sanitarnih čvorova u prizemlju i na katu temeljnim razvodom odvodi se do

vodonepropusne sabirne jame. Sanitarna kanalizacija projektirana je gravitacionim sistemom te je

dimenzionirana hidrauličkim proračunom odnosno s minimalnim zahtjevima za njeno održavanje,

funkcioniranje te da se osigura trajna vodonepropusnost čitave instalacije. Sanitarno - fekalna

kanalizacija se odvodi najkraćim putem do vanjskih revizijskih okana odakle se odvodi kroz vanjski

sustav do najbližeg revizionog okna interne sanitarne kanalizacije, odnosno kako je to prikazano u

situacijskom nacrtu (vidi prilog 1.) s krajnjom dispozicijom u sanitarnu sabirnu jamu.

Odvodnja tehnoloških otpadnih voda odvojena je od sanitarne kanalizacije i sastoji se od uređaja –

sudopera za pranje opreme, posuđa i alata te podnih rešetki – slivnika, za sakupljanje otpadnih voda.

S obzirom na to da se u radnim prostorima obavljaju mokri radni postupci oni trebaju biti dobro

drenirani, te se na svakih 25-30 m² nalazi po jedna podna slivna rešetka s nagibom podova od 1.5 -

2.0 % prema istoj. Slivne rešetke opremljene su dubinskim zaptivnim sifonima koji sprečavaju ulazak

glodavaca. Tehnološka kanalizacija odvodi se izvan zgrade do revizionog okna te se odvodi preko

separatora masti gdje se odvajaju i talože masti, a tako pročišćene vode se nakon separatora

upuštaju u sabirnu tehnološku jamu. Otpadne tehnološke vode iz sabirne jame se zbrinjavaju putem

nadležnog komunalnog poduzeća ovlaštenog za zbrinjavanje. Tehnološka kanalizacija projektirana je

gravitacionim sistemom te je dimenzionirana hidrauličkim proračunom odnosno s minimalnim

zahtjevima za njeno održavanje, funkcioniranje te da se osigura trajna vodonepropusnost čitave

instalacije. Sastav interne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda projektiran je da se u kontrolnom

oknu postignu zadovoljavajuće vrijednosti pokazatelja sukladno odredbama Pravilnika o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16).

Separator masti biljnog i životinjskog porijekla iz centrifugalnog lijevanog polietilena je konstruiran,

izrađen i testiran prema HRN EN 1825 nazivne veličine NG7. Separator je siguran od djelovanja sila

uzgona do visine podzemne vode do poklopca separatora. Unutarnji elementi separatora izrađeni su


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


12

od PEHD-a. Separator ima integriranu taložnicu nominalne zapremine 700 litara (stvarna zapremina

730 litara). Maksimalna zapremina izdvojene masti 285 litara, ukupni volumen 1675 litara. Za

ugradnju separatora nisu potrebni nikakvi radovi betoniranja. Kontrola i pražnjenje separatora se vrši

putem poklopca. Pristup separatoru u skladu je s HRN EN 476. Priključak uljeva DN150 utični spoj s

kliznom brtvom. Visina separatora mjereno kote dna cijevi uljeva do dna C=1321 mm. Masa

separatora 108 kg. Garancija strukturalne stabilnosti 50 g (vidi sliku 2.1.-8.).

Slika 2.1.-8. Separator Lipumax P-B NG7 SF700

Prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi separatora masnoća HRN EN 1825 (vidi

prilog 2) ugrađeni separator zadovoljava svojim kapacitetom prema trenutnoj količini i vrsti opreme

u odvodnom sustavu objekta.

Odvodnja oborinskih voda s krova izvedena je klasičnim žljebovima. Oluci su spojeni na betonska

reviziona okna interne oborinske kanalizacije kako je to prikazano u situacijskom nacrtu.

Oborinska kanalizacija završava u kontrolnom mjernom oknu prije ispuštanja u prijemnik – cestovni

oborinski odvodni jarak. Čista oborinska kanalizacija projektirana je gravitacijskim sustavom te je

dimenzionirana hidrauličkim proračunom odnosno s minimalnim zahtjevima za njeno održavanje,

funkcioniranje te da se osigura trajna vodonepropusnost čitave instalacije.

Postojeća revizijska okna su monolitne armirano betonske konstrukcije (C16/20) vel. 60/60 i 60/100

cm, sa stijenkama i dnom debljine 20 cm. Za vodonepropusnost se u betonsku masu dodaje 4,2 %

betacementola. Unutarnja oplata je glatka. U okna su ugrađene metalne penjalice na razmaku 25 cm,

radi lakšeg silaženja u okno. Na dnu okna izvedena je kineta uzdužnog nagiba 3 %, te poprečni nagib

dna okna prema kineti od 10 %. Dno, kinete i stijenke u vanjskim revizijskim oknima obrađuju se

cementnim mortom. Kod betoniranja vanjskih revizijskih okna potrebno je ugraditi fazonske komade

tipa PVC AWADUKT KGF s pripadajućim brtvama. Kontrolno mjerno okno je oprema lijevano -

željeznim poklopcem s propisanom oznakom – crveni kvadrat 25x25 cm u kojem se nalazi žuti krug

promjera 10 cm, nosivosti prema težini prometnog opterećenja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


13

2.2. Planirani zahvat

Planirani zahvat predviđa rekonstrukciju, dogradnju i opremanje pogona za rasijecanje i preradu

mesa zbog povećanja proizvodnih kapaciteta i poboljšanja kvalitete proizvodnje, kao i uređenje cijele

predmetne parcele.

Rekonstrukcija - dogradnja postojeće proizvodne građevine odnosi se na:

1. Dogradnju objekta za proizvodnju proizvoda od mesa

- Sa sjeverne strane postojeće građevine dograđuje se volumen tlocrtnih dimenzija 7,10 m x 8,60

m, s dvostrešnim krovom, katnosti: podrum + prizemlje (Po + P) (DOGRADNJA 1).

- Na istočnom pročelju prema sjeveru se dograđuje prostor za spremanje ambalaže i

repromaterijala (DOGRADNJA 2).

Tlocrtni prikaz postojećeg proizvodnog pogona i planirane dogradnje 1 i 2. prikazan je slikom 2.1.-9. u nastavku.

Slika 2.1-9a. Tlocrtni prikaz postojećeg proizvodnog pogona i planirane dogradnje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


14

Slika 2.1-9b. Pogled na postojeći proizvodni pogon i planiranu dogradnju

Sadašnji prostori za pohranu kartonske ambalaže i repromaterijala proizvodnje su priručni i svojom veličinom diktiraju višekratnu (tjednu) nabavu manjih količina potrebnog materijala. Takav način nabave potrebnih količina je neracionalan u odnosu na moguće uštede pri nabavi minimalno mjesečnih potrebnih količina uz uvjet da ih je moguće uskladištiti u pogonu.

Planirana je dogradnja prostora za skladištenje ambalaže i repromaterijala ukupne površine 37,60 m² neto površine.

Dogradnja ovog prostora omogućit će nabavu potrebnih dvomjesečnih količina kartonske ambalaže i repromaterijala što je veliki prilog racionalizaciji troškova proizvodnje, a dispozicijski prostor se idealno nastavlja na propisane tehnološke putove.

2. Reorganizacija prostora prizemne etaže

Spremište na jugoistočnom dijelu prizemlja prenamjenjuje se u komoru za duboko smrzavanje.

Postojeća komora za uskladištenje dubokosmrznute sirovine za preradu mesa svojim prostornim kapacitetima pokazala se je nedostatna za povećani opseg proizvodnje. Dispozicijom u pogonu postojeća komora odgovara za uskladištenje dobavljenih količina iz vanjske produkcije, dok u poziciji kada se koristi za uskladištenje viška iz vlastitog rasjeka svježeg mesa nije idealno pozicionirana.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


15

Rekonstrukcija prostora za duboko smrzavanje uključuje:

Dobavu i montažu komore za dubokosmrznuto meso. Komora (dimenzija 8,20 x 3,00 x 3,00 m) izvodi se sa samonosivim hladnjačkim panelom debljine 12 cm. Panel se sastoji od obostranog čeličnog, pocinčanog plastificiranog lima debljine 0,6 mm u svijetlom tonu s ispunom poliuretanske pjene. Visina zidnih panela u hladnjači je minimalno 300 cm i izvode se od hidroizolacije kako ne bi bilo prekida u toplinskoj izolaciji i toplinski mostova. Zaokretna vrata ugrađuju se u panel svijetle dimenzije 100 x 200 cm, te su opremljena grijačem za sprečavanje zamrzavanja vratnog krila uz stijenke komore.

Rashladi sustav mrzne komore (-20 C) sastoji se od: a) kompresorske freonke R404A - rashlada jedinica koja se sastoji od ((polu)hermetik kompresora kapaciteta prema termodinamičkom izračunu pri -32/45 C, dislociranog zraka hlađenog kondenzatora (hlađenje uz prisilnu cirkulaciju zraka) povećane površine izmjene topline, skupljača kapljevitog R404A, regulatora broja okretaja ventilatora kondenzatora, presostata, odvajača ulja, zajedničkog postolja sa spojnim vodovima. b) Visoko učinskog isparivača R404A povećane površine izmjene topline.

3. Reorganizacija prostora kata

- Reorganizacija spremišta u više manjih

Nabava linije za formiranje proizvoda od usitnjenog oblikovanog mesa (mesni pripravci)

Osim što se je ukazala potreba za proizvodnjom i plasmanom osjetno većih količina određenog asortimana proizvodnje u prvom redu proizvoda od usitnjenog oblikovanog mesa (mesni pripravci – ćevapčići, pljeskavice, burgeri), tehnološka oprema u strojnoj obradi mesa i nadijevanju proizvoda, prema postojećem stanju, odvija se u tkz. alternativnom radu (u vrijeme kada se rade polutrajni i trajni kobasičarski proizvodi nije moguće proizvoditi mesne pripravke) što limitira kapacitete te narušava higijenske postavke sigurne proizvodnje hrane. Nabava nove zasebne linije za formiranje (oblikovanje) mesnih pripravaka i njezino instaliranje u sekciji rasjekavaonice, istovremeno poboljšava i higijenski status pogona. U tehnološkoj praksi poželjno je proizvodnju mesnih pripravaka prostorno odvojiti od strojne obrade i nadijevanja polutrajnih i trajnih proizvoda zbog moguće ''cross'' kontaminacije. Projektirano instaliranje linije za oblikovanje mesnih pripravaka omogućit će istovremeno porcioniranje i egalizaciju pošiljki jer se na tržištu traži ujednačenost pojedinačne porcije određenog proizvoda.

Nova tehnološka oprema za formiranje proizvoda od usitnjenog mesa uključuje:

Stroj za porcioniranje i oblikovanje ćevapčića i pljeskavica Stroj za porcioniranje i oblikovanje čevapčića i pljeskavica sadrži valjak cilindričnog oblika, maksimalnog promjera izlaznog proizvoda 120 mm, teoretski proizvodni takt minimalno 2000 kom/h. Zapremina usipnog koša minimalno 30 litara. Komplet transportnom trakom za izvlačenje. Mogućnost reguliranja pljeskavice težine od 70 do 270 g., oblikovačem ćevapčića s 2 izlaza 80 x 20 mm, težine do 30 g. Mogućnost ulaganja podložnog papira. Priključna snaga 0,4 kW

Stroj za dodatno oblikovanje pljeskavica s rotacijskom trakom i valjkom za oblikovanje Stroj za dodatno oblikovanje pljeskavica s rotacijskom trakom i valjkom za oblikovanje. Kapaciteta 2000 kom/h. Izrađeno od inoxa. Rastavljivo i pogodno za sanitaciju. Priključna snaga 0,4 kW.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


16

Uređenje vanjskih manipulativnih površina i izvedba ograde oko pogona

Postojeće manipulativne vanjske površine po kojima se kreću kamioni u opskrbi i otpremi proizvoda izvedene su u makadamu što je s aspekta tehnološkog procesa veći nedostatak. Asfaltiranje pristupih putova i manipulativnih površina je i minimalni uvjet zadovoljavanja IFS standarda.

Izvedba propisane ograde oko kompleksa je također uvjet bez kojega se ne može zadovoljiti aktualni propisi. U proizvodni krug zabranjen je nekontrolirani ulaz između ostalog psima i mačkama, domaćim životinjama i sl. Korisnik pogona dužan je provoditi aktivnu zaštitu pogona od glodavaca, i deratizaciju. To se provodi i postavom mamaca u okolnom slobodnom prostoru te je i zbog toga neophodno proizvodni krug ograditi i tako zaštititi i pogon i okolno područje od negativnih utjecaja.

Novo stanje - građevina nakon dogradnje

Katnost građevine: Po + P + 1 - podrum (Po) + prizemlje (P) + kat (1).

Tlocrtni gabarit zgrade je ukupni max. dimenzija: cca 40,50 m x 14,86 m.

Tlocrtna površina građevine: 500,05 m².

Krov je klasično dvostrešno krovište, nagib krovnih ploha iznosi cca 25˚ i 29˚. Pokrov zgrade je crijep.

Maksimalne visine građevine od kote uređenog terena oko objekta iznose:

Postojeće:

- do krovnog vijenca - cca 4,59 m

- do sljemena - cca 7,70 m

Dogradnja:

- do krovnog vijenca - cca 3,90 m

- do sljemena - cca 6,60 m

Svijetle visine radnih prostorija građevine čija je etažna visina prizemlje:

- podrum: cca 2,40 m

- prizemlje: cca 2,50 m - 3,25 m

- kat: cca 0,50 m - 3,30 m

Površina k.č.br. 939/4: cca 2.639,81 m². Građevinski BRP iznosi: 690,95 m² (zatvoreni dio građevine).

Iskaz postojećih površina i dogradnje predmetnog pogona prikazana je tablicom 2.2.-1. u nastavku.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


17

Tablica 2.2.-1.: Iskaz postojećih površina i dogradnje predmetnog pogona

ISKAZ POVRŠINA

POSTOJEĆE

m² (neto)

DOGRADNJA

m² (neto)

PODRUM (spremište drva i dimogenerator)

PODRUM UKUPNO: 8,87

PRIZEMLJE Toplinska obrada 39,45

Spremište gotovih proizvoda 21,57

Pakiranje masti 9,63

Ekspedit gotovih proizvoda 18,83

Pakirnica 10,93

Solionica i salamurnica 21,43

Strojna obrada 41,22

Komora za duboko zamrzavanje 24,77

Spremište aditiva 3,95

Manipulativni hodnik 27,14

Rasjekaona 17,83

Komora za prihvat mesa 1 6,82

Komora za prihvat mesa 2 6,61

Komora za dubokosmrznuto 26,37

Prostor za odmor radnika 7,31

Garderoba 4,56

WC 2,62

Kancelarija 8,43

Dostava robe 15,22

Pušnica 1 3,72

Pušnica 2 3,72

Prostor za odvlaživanje 3,78

Prostor za konsifikat 4,24

Hodnik 12,67

Prostor za čistu ambalažu 6,82

Praonica i sanitacija opreme 8,58

Stepenište 2,98

Vanjsko stepenište 0,54

Spremište ambalaže i repromaterijala 37,60

PRIZEMLJE UKUPNO: 314,69 84,11

KAT

Manipulativni prostor 33,41

Komora za zrenje trajnih proizvoda 27,52

Komora za zrenje trajnih proizvoda 2 50,32

Spremište 1 - rez. prostor 82,42

Spremište 2 - rez. prostor 43,05

Spremište 3 - rez prostor 23,96

Spremište začina 7,41

KAT UKUPNO: 268,09

UKUPNO: 675,76


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


18

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na javno prometnu površinu i

komunalnu infrastrukturu nakon dogradnje

Predmetna rekonstrukcija objekta nema novih sanitarnih instalacija.

Planirana nadogradnja uglavnom se odnosi na „suhi“ dio proizvodnog procesa (dio procesa koji u

svom radu ne proizvodi značajnije količine otpadne vode koje treba pročišćavati na separatoru

masti).

Prema gore navedenom ona uključuje ugradnju samo jedne uljevne slavine - prema vodovodnom

priključku u prostoriji za pranje suđa. Prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi

separatora masnoća HRN EN 1825 (vidi prilog 2) ugrađeni separator zadovoljava svojim kapacitetom

i planirano proširenje objekta.

Predmetna rekonstrukcija objekta ima oborinskih (krovnih voda) koje će se upustiti u postojeću čistu

oborinsku kanalizaciju. Postojeća oborinska odvodnja kapacitetom zadovoljava prihvat novih količina

oborinskih voda.

Pregledna situacija postojećeg i planiranog stanja odvodnje otpadnih voda prikazano je u prilogu 1.

Pregledna situacija planiranog stanja, podruma i prizemlja, kata, krovišta, presjek i pročelja zgrade

prikazani su slikama 2.1.-10, 2.1.-11, 2.1.-12, 2.1.-13, 2.1.-14., 2.1.-16, 2.1.-16. u nastavku.

Slika 2.1-10. Pregledna situacija planiranog stanja


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


19

Slika 2.1-11. Tlocrt podruma i prizemlja – planirano stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


20

Slika 2.1-12. Tlocrt kata - planirano stanje

Slika 2.1-13. Tlocrt krovišta - planirano stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


21

Slika 2.1-14. Presjek - planirano stanje

Slika 2.1-15. Pogled na južno i sjeverno pročelje - planirano stanje


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


22

Slika 2.1-16. Pogled na istočno i zapadno pročelje - planirano stanje

2.3. Opis tehnološkog procesa

Tvrtka „Škalec promet'' d.o.o. ima namjeru rekonstrukcijom i dogradnjom postojećeg pogona

rasjekavaonice i prerade mesa u asortimanu polutrajnih i trajnih suhomesnatih proizvoda i

proizvodnju masti i čvaraka u Družilovcu, Veliko Trgovišće, otkloniti uska grla u proizvodnji.

Dogradnjom skladišta ambalaže i repromaterijala, te dodatne hladne komore za dubokosmrznuto

meso, omogućit će se naprijedniji uvjeti proizvodnje. Ovom rekonstrukcijom i dogradnjom

predviđeno uređenje kruga pogona, asfaltiranje manipulativnih površina i postavljanje ograde oko

proizvodnog kompleksa.

Pogon će se dodatno opremiti tehnološkom linijom, strojevima za obradu mesnih pripravaka te time

dobiti multifunkcionalnu suvremenu preradu mesa koja će omogućiti proširenje djelatnosti.

Tehnološki postupak proizvodnje obuhvaća prihvat svježeg mesa kao osnovne sirovine, skladištenje u

rashladnim komorama, rasijecanje mesa na osnovne komade i izrada proizvoda, te pakiranje i

otpremanje na tržište.

Osnovnu sirovinu u rasjeku i preradi mesa čini klaonički obrađeno i tehnološki ohlađeno svinjsko

meso u polovicama i goveđe (juneće, teleće) meso u četvrtima kapaciteta deset (10) goveđih

(junećih, telećih) polovica odnosno deset (10) prednjih i deset (10) zadnjih četvrti te pedeset (50)

svinjskih polovica dnevno.

Prihvat svježeg mesa, rasijecanje, proizvodnja, prerada i konzerviranje mesnih proizvoda odvija se u

jednom proizvodnom pogonu.

Svi tehnološki postupci nakon prihvata mesa pa do toplinske obrade odvijaju se u kondicioniranim

uvjetima – hladni lanac, temperatura prostorija do + 10˚C. Temperatura svježeg mesa niti u jednom

trenutku ne smije prijeći +7 ˚C mjereno duboko uz kost.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


23

Proizvodnja uključuje četiri skupine proizvoda:

1. Svježi proizvodi (rasjek) – sirovo meso (svinjetina, teletina, junetina), raskomadano i obrađeno

koje je potrebno obraditi prije konzumacije;

2. Svježi proizvodi (prerada) – prerađeni proizvodi (ćevapčići, pljeskavice, ražnjići i dr.) nad kojim je

izvršen postupak obrade (prerađeno sirovo meso u novi proizvod) koje je potrebno obraditi prije

konzumacije;

3. Polutrajni proizvodi – prerađeni proizvodi (hrenovke, kobasice, paštete, mesni doručak i dr.) nad

kojim je izvršen postupak obrade (prerađeno sirovo meso u novi proizvod), a ovisno o vrsti

proizvoda, neke je potrebno obraditi prije konzumacije, dok su neki spremni za konzumaciju;

4. Trajni proizvodi - prerađeni proizvodi (trajne salame, čvarci i dr.) nad kojim je izvršen postupak

obrade (prerađeno sirovo meso u novi proizvod) koje nije potrebno obraditi prije konzumacije;

U nastavku se opisuju procesi od prihvata osnovne sirovine koja dolazi u objekt kao klaonički

obrađeno i tehnološki ohlađeno svinjsko meso u polovicama i goveđe (juneće, teleće) meso u

četvrtima do rasijecanja mesa na osnovne komade i izrada proizvoda te pakiranje i otpremanje.

Rasijecanje mesa

Prihvat svježeg mesa odvija se na prihvatnom ekspeditu. Tehnološki ohlađeno meso u svinjskim

polovicama odnosno goveđim četvrtima zaprima se iz kamiona hladnjača u posebnom

manipulativnom prostoru i pohranjuje u dvije hlađene komore na temperaturu od 0˚C. Svinjske

polovice i goveđe četvrti stavljaju se na kuke i na viseći cijevni kolosijek. Za vrijeme prihvata svježeg

mesa ne rade se poslovi rasijecanja.

Ohlađene polovice i četvrti pomoću kolosiječne tračnice dopreme se u visećem položaju iz komore u

rasjekaonicu. Rasijecanje na osnovne komade obavlja se još u visećem položaju, a nakon toga se dalja

obrada i iskoštavanje obavlja na radnim stolovima. Rasjekavaonica je opremljene radnim stolovima

za rasijecanje i tu se nalazio rukoper sa sterilizatorom za noževe.

Svježe meso u rasjekaonici obrađuje se u više tehnoloških pravaca. Dio mesa otprema se u

maloprodajne objekte investitora – mesnice, pri čemu su svinjske polovice i goveđe četvrti rasječene

na osnovne komade (makrokonfekcija), složene u povratne PVC lodne i do otpreme pohranjene u

komore za svježe meso.

Konfekcioniranje mesa u pravcu prodaje u mesnici

Dio proizvodnje svježeg mesa plasira se na tržište u maloprodajnim komadima. Obrađeno meso se

slaže u PE lodne ( povratna ambalaža). Povratna ambalaža se zaprima u objekt na posebnom ulazu i

odmah pere i sanitira u zasebnoj prostoriji te se nakon toga pohranjuje u prostoriji za čistu povratnu

ambalažu i procesnu opremu prerade mesa. Čiste lodne donose se hodnikom do rasijekaone. Nakon

što je meso složeno u PE lodne pokriva se masnim papirom ili folijom i pohranjuje u jednu od dvije

komore na paletni podmetač odignuto od podne površine (definirati HACCP procedurom). Otprema

svježeg mesa u lodnama bit će preko istog ekspedita svježeg mesa na kojem je obavljen prihvat

svježeg mesa.

Rasijecanje i iskoštavanje za potrebe prerade mesa

Drugi dio svježeg mesa koristit će se kao osnovna sirovina za izradu asortimana komadnih polutrajnih

mesa i polutrajnih kobasičarskih proizvoda te trajnih proizvoda. Komadna mesa nakon rasijecanja

slažu se procesne kontejnere i prenose u prostoriju za soljenje i salamurenje mesa. Svježe meso koje

se koristi u izradi kobasičarskih proizvoda nakon rasijecanja na osnovne komade iskoštava se u

rasijekaonici, kategorizira i razvrstava u procesne kontejnere te prenosi u prostoriju za strojnu obradu

i nadijevanje.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


24

Dubokosmrzavanje mesa

Dio mesa predviđa se nakon rasijecanja dubokozamrzavati. U načelu su to višak pojedinih kategorija

mesa koje se nije u planiranoj bilanci sirovine iskoristilo u preradi na bazi svježeg mesa. Ove količine

svježeg mesa - viška sirovine za preradu mesa, nakon rasijecanja i kategorizacije odnosi se u komoru

za duboko zamrzavanje a u pretprostoru se prethodno izvrši pakiranje u PVC vreće i nakon toga u

perforirane lodne. Predlaže se investitoru korištenje perforiranih lodni koje će vreće s mesom

formirati u blokove koji se lagano uskladišćuju iako ne postoji prepreka i odlaganje vreća na paletne

podmetače. Nova komora za dubokosmrznuto meso predviđena je u alternativnom radu –

dubokosmrzavanje (-35˚C ) – skladištenje dubokosmrznutog mesa (-20˚C ).

Prerada mesa

U tehnološkom procesu prerade mesa koristi se svježe meso iz vlastitog klaoničkog procesa i

dubokosmrznuto meso iz vlastitog rasjeka te nabavljene količine dubokosmrznutog mesa od drugih

dobavljača.

Defrostacija dubokosmrznute sirovine

Prije upotrebe u proizvodnom procesu provodi se reinspekcija blokova dubokosmrznutog mesa.

Nabavljene količine dubokosmrznute sirovine od drugih proizvođača iznose se iz komore te se u

manipulativnom prostoru na radnom stolu za reinspekciju izvrši deambalažiranje blokova mesa,

uklanjanje vanjskog kartonskom omotača te se blokovi zajedno s PVC omotačem stave u procesne

kontejnere – kuter kolica ili lodne. Otpadni materijal od deambalažiranja - kartoni se iznosi kroz

prihvatni ekspedit i odnosi na deponij otpadnog materijala, a kontejneri s blokovima se prevezu u

komoru za prihvat sirovine u kojoj je osigurana temperatura od 0 ± 1˚C . U procesu defrostacije bitno

je vođenje procesa tako da se temperatura u mesu ne digne iznad +7 ˚C . PVC unutarnji omotač

uklanja se kada je to moguće izvesti odnosno kad se temperatura vanjskog sloja mesa digne i

omogući odvajanje omotača. U strojnoj obradi u kuteru moguće je obrađivati i meso koje nije u

potpunosti defrostirano pri čemu je prije stavljanja u kuter potrebno blokove usitniti na manje

komade. To će se obavljati na posebnom stroju "giljotini". U obradi u kuteru i tako se diže

temperatura smjese te se tako meso u potpunosti odmrzne.

Strojna obrada i nadijevanje – polutrajni kobasičarski proizvodi

Strojna obrada mesa i nadijevanje obavlja se u kondicioniranom radnom prostoru na temp. od +10

˚C. Strojna obrada mesa odvija se mljevenjem u Wolfu (poz.3), sječenjem i miješanjem u kuteru

(poz.6), uz dodavanje, po potrebi, listićavog leda (poz.11) miješanjem u miješalici (poz.5). Aditivi i

začini dodaju se prema recepturi a uskladišteni su u posebnoj prostoriji. U proizvodnji se koriste

isključivo praškasti aditivi i začini. Nakon toga kobasičarski proizvodi nadijevaju se uz pomoć vakuum

punilice i dodatno obrađuju na kobasičarskom stolu frkanjem i stavljanjem klipsi. Nadjeveni proizvodi

stavljaju se na štapove i kolica i prevoze u prostoriju za toplinsku obradu odnosno klasičnu pušnicu.

Polutrajna komadna mesa soljenje i salamurenje

Komadna mesa se podvrgavaju odabranom procesu soljenja ili salamurenja mesa ubrizgavanjem

ingredijencije salamure uz pomoć ''pickl'' injektora. Ovo se odvija u prostoru solionice i salamurnice.

Nakon toga meso ostaju na odležavanju u kadama u komori na temperaturi od +6 ˚C, različito dugo,

zavisno od vrste proizvoda. Eventualno potrebno odsoljavanje mesa vrši se potapanjem u hladnu

vodu u istim tim kadama.

Priprema za toplinsku obradu obavlja se nakon završetka procesa soljenja tako da se usoljeno i

salamureno meso iznese u prostoriju za nadijevanje i na kobasičarskom stolu izvrši se vezanje špage.

Nakon što se veže špaga, komadna mesa se stavljaju na štapove i kolica za toplinsku obradu


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


25

proizvoda. Sol i začini uskladišteni su u zasebnoj prostoriji za aditive i začine. Za pojedine proizvode

koristit će se stroj za mehaničku obradu usoljenog mesa (vacuum tumbler). Strojna obrada

salamurenog mesa vođena je automatikom tumblera (masiranje, odležavanje, masiranje). Ovako

mehanički obrađeno meso nadijeva se u ovitke u prostoriji za strojnu obradu i nakon toga podvrgava

toplinskoj obradi. Komadna mesa nakon odsoljavanja podvrgavaju se vezanju špage i ovješena na

štapove i postavljena na kolica odvoze na toplinsku obradu.

Toplinska obrada polutrajnih proizvoda

Toplinska obrada za kuhane i barene proizvode obavlja se u kotlovima – duplikatorima, a sušenje i

dimljenje proizvoda u klasičnoj pušnici. Proces traje različito dugo zavisno od vrste proizvoda.

Dimogeneratori su frikcijski smješteni u podrumskoj prostoriji, a drvo za proizvodnju dima doprema

se i stavlja u prostoriju s dimogeneratorima bez pronosa kroz radni prostor.

Tehnološko hlađenje, pakiranje, vakuumiranje i otprema gotovih proizvoda

Završno hlađenje gotovih polutrajnih proizvoda nakon toplinske obrade odvija se u struji hladnog

zraka u posebnoj komori za gotove proizvode. Temperatura prostora osigurava ohlađivanje i

uskladištenje proizvoda na +4˚C. Proizvodi ostaju na kolicima sve do pakiranja. Pakiranje i

vakumiranje se odvija u posebnoj prostoriji. Nakon pakiranja upakirani proizvodi u se pohranjuju u

ekspeditnu komoru na temperaturu od +4˚C. Ekspedit gotovih proizvoda zasebni je u odnosu na

ekspedit svježeg mesa, zaštićen je nadstrešnicom a nad ulazom je izveden uređaj zračne zavjese.

Neposredno prije otpreme obvezatno je izvršiti organoleptičku pretragu gotovih proizvoda, te po

propisanoj dinamici izvršiti laboratorijske analize (bakteriološku, kemijsku) kako bi se dobio uvid u

ispravnost namirnica, jer za sve nedostatke odgovoran je proizvođač odnosno njegovi radnici.

Proizvodnja mesnih pripravaka (mljeveno meso, ćevapčići, pljeskavice, svježe kobasice za pečenje)

Strojna obrada i formiranje mesnih pripravaka odvija se od svježeg mesa iz rasjeka, u prostoriji za

strojnu obradu i rasijecanje u stroju za mljevenje mesa, miješalici, i posebnoj punilici. Formirani

proizvodi se toplinski ne obrađuju već se nakon formiranja slažu u lodne i po potrebi odvajaju Pe

folijom.

Lodna se na kraju pokrije s PE folijom i odnosi u jednu od dvije komore s temperaturnim režimom 0 ±

1˚C do otpreme. Začini i aditivi se donose iz posebne prostorije gdje su uskladišteni u PVC vrećice

prethodno razvagnuti. Investitor će koristiti isključivo praškaste začine. Nakon formiranja u

uskladištenju temperatura mesnih pripravaka ne smije preći +2˚C. Otprema mesnih pripravaka je u

lodnama preko prihvatnog ekspedita.

Strojna obrada i nadijevanje – trajni kobasičarski proizvodi

Strojna obrada mesa i nadijevanje trajnih kobasičarskih proizvoda obavlja u istom prostoru za strojnu

obradu i nadijevanje u kojima se obavlja i za polutrajne proizvode samo se proces provodi u

izdvojene dane. Strojna obrada i nadijevanje s identični kao i za polutrajne proizvode a odvija se

mljevenjem mesa u Wolfu (poz.3) , sječenjem i miješanjem u kuteru (poz.6), miješanjem u miješalici

(poz.5). Aditivi i začini dodaju se prema recepturi a, uskladišteni su u posebnoj prostoriji. U

proizvodnji se koriste isključivo praškasti aditivi i začini. Nakon toga kobasičarski proizvodi nadijevaju

se uz pomoć vakuum punilice i dodatno obrađuju na kobasičarskom stolu frkanjem i stavljanjem

klipsi. Nadjeveni proizvodi stavljaju se na štapove i kolica i prevoze u klasičnu pušnicu.

Trajna komadna mesa soljenje i salamurenje

Komadna mesa se podvrgavaju odabranom procesu soljenja ili salamurenja mesa. Ovo se odvija u

prostoru solionice i salamurnice. Nakon toga meso ostaju na odležavanju u kadama u komori na

temperaturi od +6 ˚C, različito dugo, zavisno od vrste proizvoda od 4 do 28 dana. Eventualno

potrebno odsoljavanje mesa vrši se potapanjem u hladnu vodu u istim tim kadama. Priprema za dalju


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


26

obradu obavlja se nakon završetka procesa soljenja tako da se usoljeno i salamureno meso iznese u

prostoriju za nadijevanje i na kobasičarskom stolu izvrši se vezanje špage.

Nakon što se veže špaga, komadna mesa se stavljaju na štapove i kolica i odvoze u klasičnu pušnicu.

Sušenje, dimljenje i zrenje trajnih kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda

Nakon slaganja štapova u pušnicu za odvlaživanje koja se nalazi uz klasičnu pušnicu s obzirom na to

da je temperatura kobasica i komadnog mesa ispod +10 ˚C a površina vlažna potrebno je ostaviti

proizvode da se površinski osuše i da se odvije proces izjednačivanja temperature na cca +15 ˚C. Tek

nakon toga pristupa se procesu dimljenja i sušenja trajnih proizvoda. Dimni generator smješten je u

podrumskom dijelu građevine tako da je udaljenost proizvoda od izvora topline dovoljna te se u

pušnici neće razvijati temperature više od +18˚C. Zavisno od proizvoda prva faza sušenja i dimljenja

proizvoda traje od 4 do 14 dana. Nakon toga proizvodi se putem podizne platforme dignu na kat

objekta i slažu u komoru za zrenje trajnih proizvoda. Na zrenju proizvodi ostaju različito dugo zavisno

o promjeru kobasice i vrsti artikla. Komora će u zimskim mjesecima funkcionirati kao atmosferska –

prirodna komora za sušenje s nasuprotnim otvorima za ventilaciju dok će se u ljetnim mjesecima

otvori zatvarati i uključivati rashladni uređaji pomoću kojih se regulira temperatura i relativna vlaga u

prostoru.

Proizvodnja svinjske masti i čvaraka

Topljenje masti odvija se u prostoriji toplinske obrade u kotlovima-duplikatorima. Nakon što je mast

otopljena, izljeva se iz kotla u procesne kontejnere i prenosi u prostoriju za pakiranje. Ovdje se na

radnom stolu na preši za stiskanje čvaraka izvrši odvajanje masti, koja se nakon toga ulijeva u PVC

posudice i ostavi da se ohladi i skrutne. Odstranjeni čvarci prihvaćaju se u lodne i nakon hlađenja

pakiraju se u pvc posudice. Nakon toga i mast i čvarci pohranjuju se u komoru gotovih proizvoda na

temperaturu od +4˚C do otpreme preko ekspedita gotovih proizvoda.

POPIS TEHNOLOŠKE OPREME - POSTOJEĆE STANJE (vidi prilog 4.)

1. Viseći cijevni kolosjeci komplet sa skretnicama, ugrađenom kolosiječnom vagom.

2. Radni stolovi za rasijecanje izrađen od nehrđ. čelika s radnom daskom od kotema.

3. Stroj za usitnjavanje - mljevenje mesa i čmt. "vuk" izrađen od nehrđ. čelika dim 1100 x 1000 x 1200 mm jakosti el. motora 2,2 kW. / postojeći/.

4. Podna navozna vaga opsega mjerenja do 500 kg.

5. Stroj za miješanje komponenti nadjeva - miješalica, sa zdjelom zapremine 90 litara, jakosti el. motora 1,5 kW.

6. Stroj za sječenje mesa te miješanje usitnjene mase nadjeva (kuter izrađen od nehrđ. čelika dim 1400 x 1000 x 1200 mm zapremine zdjele 75 litara, jakosti el.motora 12,5 kW.

7. Punilica vacum - stroj za nadijevanje kobasica izrađen od nehrđajućeg čelika dim. 700 x 700 x 1200 mm, zdjele od 60 litara, jakosti el. 2,2 kW.

8. Radni stol za izradu i prihvat te podvezivanje kobasica; izrađen od nehrđajućeg čelika s izdignutim rubovima i drenažnim otvorom; dim. 1500 x 950 x 900 mm.

9. Punilica sa relcem za oblikovanje ćevapćića izrađen od nehrđajućeg čelika.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


27

10. Stroj za ubrizgavanje salamure pod pritiskom 1-6 bara, 0,2 kW – pickl injektor.

11. Ledomat - stroj za proizvodnju leda u listićima, nehrđ. materijal, kapaciteta cca 100 kg / dan, jakosti el. motora 2,4 kW.

12. Vacum tumbler – stroj za mehaničku obradu salamurenog mesa zapremnine 400 litara.

13. Kotao - duplikator za kuhanje, barenje kobasica i topljenje masti; nehrđ. čel. dim. 1400 x1400 x 900 mm cca 400 l gr. plinom (2,5 kW) /novo /.

14. Radni stol za pakiranje izrađen od inoxa dim 90 x 160 x 85 cm.

15. Stroj za vakumiranje / preklopni – dvokomorni/

16. Vaga s etiketirkom opsega do 20 kg.

17. Elektronska stolna vaga opsega mjerenja do 5 kg s finom podjelom skale.

18. Radni stol za pakiranje svinjske masti u pvc kantice izrađen od inoxa dim 90 x 160 x 85 cm.

19. Cjediljka /stolna, ručna/ za istiskivanje masti iz čvaraka izrađen od nehrđajućeg čelika.

20. Tipska kolica za zrenje i transport trajnih proizvoda dim. 100x 100 x200 cm (dimna kolica) za trajne proizvode ili odgovarajuća cijevna skela za prihvat štapova.

-Garderobni metalni ormarići na nogicama odignuti od poda 35 cm, s klupčicom za presvlačenje, ventilacijskim otvorima, pregradama i skošenom gornjom plohom dim. 33 x 50 x 200 cm. -Uređaj za pranje ruku (umivaonik) sa sterilizatorom za ručne alate, izrađenim od nehrđajućeg čeličnog lima s pedalama za nožno aktiviranje slavine za toplu (+45˚C ) i hladnu vodu te električnim grijačem i termoregulatorom na sterilizatoru te posudicom za tekući sapum i držačem za papirnate ubruse i košaricom za prihvat upotrijebljenih ubrusa; opskrbljen “S” sifonom; dim. 700 x 372 x 180 mm /postojeći/. -Zračna zavjesa duž. 1,2 - 2,60 m; 0,7 kW

POPIS NOVE TEHNOLOŠKE OPREME (vidi prilog 4.)

1. Stroj za porcioniranje i oblikovanje ćevapčića i pljeskavica s valjkom cilindričnog oblika, max.

Promjera izlaznog proizvoda 120 mm, teoretski proizvodni takt minimalno 2000 kom/h.

Zapremina usipnog koša minimalno 30 litara. Komplet s transportnom trakom za izvlačenje.

Mogućnost reguliranja pljeskavice težine od 70 do 270 g, oblikovanjem ćevapčića s 2 izlaza

80x20 mm, težine do 30g. priključna snaga 0,4 kW. U svemu kao formirka - Planus dim.

uređaja 591x715x705.

2. Stroj za dodatno oblikovanje pljeskavica s rotacijskom trakom i valjkom za oblikovanje.

Kapaciteta 2000 kom/h. Izrađeno od inoksa. Rastavljivo i pogodno za sanitaciju. Priključna

snaga 0,4 Kw. U svemu kao linija - Planus.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


28

3. Dobava i montaža komore za dubokosmrznuto meso. Komora se izvodi samonosivim

hladnjačkim panelom debljine 14 cm. Panel se sastoji od obostranog čeličnog, pocinčanog

plastificiranog lima debljine 0,6 mm u svijetlom tonu s ispunom od poliuretanske pjene.

Dobava pribora, opšava, svih vrsta kitova, inox pop zakovica, inox vijaka, i profila za

zavješenje panela, sanitarnih opšava i poliuretana i silikonskog kita za spojeve panela. Visina

zidnih panela u hladnjači je minimalno 300 cm i izvode se od hidroizolacije kako ne bi bilo

prekida u toplinskoj izolaciji i toplinskih mostova. Stavka uključuje skidanje folije, čišćenje

fuga prije kitanja i kitanje, zidne i podne sanitarne opšave, te sva krojenja i rezanja panela na

potrebne dimenzije i za ugradnju vrata. Koristiti kvalitetan kit s pripadajućim primerom, sve

prilagođeno upotrebi u prehrambenoj industriji kao npr. Sikaflex Nplus transparent i primer

Sika Aktivator 205 ili jednakovrijedan. Spojeve pod kutem od 90º te zidova sa stropom i

podom obraditi higijenskim opšavima u RAL boji panela. Uključivo i izvedbu hladnjačkih

zaokretnih vrata ugrađenih u panel svijetle dimenzije 100 x 200 cm, opremljena grijačem za

sprečavanje smrzavanja vratnog krila uz stijenu komore. Dimenzija komore 8,20 x 3,00 x 3,00

m (točnu izmjeru izvršiti na licu mjesta).

4. Rashladni sustav nove mrazne komore ( -20 °C ) koji se sastoji od:

a) Kompresorska freonska R404A rashladna jedinica koja se sastoji od:

- termodinamičkom izračuna pri -32/45˚C.

- dislociranog zrakom hlađenog kondenzatora (hlađenje uz prisilnu cirkulaciju zraka)

povećane površine izmjene topline

- sakupljača kapljevitog R404A

- regulatora broja okretaja ventilatora kondenzatora

- presostata DANFOSS KP 5

- presostata DANFOSS KP 15

- odvajača ulja

- zajedničkog postolja sa spojnim vodovima

b) Visokoučinski isparivač R404A povećane površine izmjene topline. Sastoji se od Cu-Al

lamelaste isparivačke sekcije, tave za prihvat defrostata, nosača, oplate, ½ ventilatora za

prisilnu cirkulaciju zraka snage po 34 W te priključaka za ulaz i izlaz freona. Stavka uključuje i

grijani odvod defrostata.

- tip kao ALFA LAVAL/ECO/RIVACOLD ili slično

c) Armatura i automatika, bakrene cijevi prema DIN 1754 T3/74 standardu, armaflex izolacija.

Uključivo i elektroinstalcija rashladnog sustava koja se sastoji od:

Razvodno-komandnog ormara za kompresor, kondenzator i isparivač sa svim upravljajućim

elementima za regulaciju rada kompresora, termičkim zaštitama, CAREL regulacijskim

elementima, sklopkama, signalnim lampicama i dr.

Uključivo mikroprekidača na hladioničkim vratima za prekid rada rashladnog sustava kod

ulaženja u komoru.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


29

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i ostaju nakon

tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Proizvodnja je planirana na bazi 8 satnog radnog vremena u jednoj smjeni, te 5 radnih dana tjedno

odnosno 250 radnih dana godišnje.

Rasijecanje i dobivanje svježih, trajnih i polutrajnih proizvoda

Postojeća proizvodnja gotovih proizvoda prikazana je tablicom 2.4.-1. u nastavku.

Tablica 2.4.-1.: Postojeća proizvodnja gotovih proizvoda

Proizvod Dnevna bilanca

(tona (t)) Tjedna bilanca

(tona (t)) Godišnja bilanca

(tona (t))

Svježi proizvod - rasjek 0,5 2,5 125

Svježi proizvod - prerada 0,176 0,88 44

Polutrajni proizvod 0,096 0,48 24

Trajni proizvod 0,092 0,46 23

Tvrtka Škalec promet d.o.o. u svom pogonu namjerava povećati proizvodnju u odnosu na postojeću.

U tu svrhu povećat će se dinamika nabave osnovne sirovine u preradi mesa i to svakodnevno ukupno

deset (10) goveđih (junećih, telećih) polovica odnosno deset (10) prednjih i deset (10) zadnjih četvrti

te pedeset (50) svinjskih polovica.

Prema planiranom povećanju proizvodnje bilanca nabave sirovine, rasijecanja te dobivanja svježih i

trajnih proizvoda opisana je u nastavku.

Prihvatne komore za uskladištenje ohlađenog mesa ukupnog su kapaciteta cca 5 tona. Ukupno su

osigurane dvije hladne komore.

Predviđeno je povećanje rasijecanja, odnosno dnevno rasijecanje do deset (10) goveđih (junećih,

telećih) polovica odnosno deset (10) prednjih i deset (10) zadnjih četvrti na osnovne komade.

Bilanca planirane nabave osnovne sirovine, goveđih (junećih, telećih) polovica (nakon tehnološkog

hlađenja) bez bubrega i bubrežnog loja s biftekom rasječene između 12. i 13. rebra prikazana je

tablicom 2.4.-2. u nastavku.

Tablica 2.4.-2.: Bilanca planiranog povećanja nabave osnovne sirovine, goveđih (junećih, telećih) četvrti

tona (t)/dnevno tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

Zadnje četvrti (Z ¼) 1,157 5,785 280,250

Prednje četvrti (Z ¼) 1,443 7,215 360,750

UKUPNO 2,6 13 650

Količine dobivenih proizvoda nakon rasijecanja goveđe (junećih, telećih) zadnje četvrti na osnovne

komade prikazane su tablicom 2.4.-3. u nastavku.

Tablica 2.4.-3.: Količine proizvoda nakon rasijecanja goveđe (juneće, teleće) zadnje četvrti

Proizvod kilograma (kg) tona (t)

1. Biftek * 4.42*

2. Butovi 72.80

3. Slabine 15.60

4. Trbušine 12.48

5. Koljenice 10.40

UKUPNO:

115.70 0.115

-4.42*

111.28 0.111 *ulazi u sastav polovica, a može izostati.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


30

Količine dobivenih proizvoda nakon rasijecanja goveđe (junećih, telećih) prednje četvrti na osnovne

komade prikazane su tablicom 2.4.-4. u nastavku.

Tablica 2.4.-3.: Količine proizvoda nakon rasijecanja goveđe (juneće, teleće) prednje četvrti

Proizvod kilograma (kg) tona (t)

1. Leđa 16.90

2. Lopatice 31.20

3. Podlopatice 23.40

4. Prsa (grudi) 19.50

5. Rebra 19.50

6. Podlaktice 10.40

7. Vratovi 23.40

UKUPNO 144.30 0,143

Od nabavljenih količina goveđeg (junećeg, telećeg) mesa nakon rasjeka na osnovne komade predviđa

se u prosjeku 50 % do 70 % količina plasirati kao svježe meso, a ostatak služi kao sirovina za izradu

svježih, polutrajnih i trajnih proizvoda.

Predviđeno je povećanje rasijecanja, odnosno dnevno rasijecanje pedeset (50) svinjskih polovica na

osnovne komade za potrebe plasmana svježeg mesa na tržište te za potrebe prerade.

Bilanca planirane nabave osnovne sirovine, pedeset (50) svinjskih polovica prikazana je tablicom 2.4.-

5. u nastavku.

Tablica 2.4.-5. Bilanca planiranog povećanja nabave osnovne sirovine, svinjskih polovica


Svinjsko meso 2,075 10,375 517,750

Rasijecanje svinjskih polovica na osnovne dijelove izvršit će se na industrijski način. Rasijecanjem i

obradom svinjskih polovica prosječne mase oko 41,50 kg na osnovne komade nastat će količine

prikazane tablicom 2.4.-6. u nastavku:

Tablica 2.4.-6.: Količine proizvoda nakon rasijecanja svinjskih polovica

Proizvod tona (t)/dnevno tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

1. Butovi s koljenicama 0,581 2,906 145,34

2. Lopatice s podlakticom 0,300 1,504 75,22

3. Leđa („kare“) 0,363 1,815 90,77

4. Vrat 0,186 0,933 46,66

5. Trbušno-rebarni (grudni) dio 0,446 2,230 111,52

6. Prsni vršci („špric rebra“, grudi) 0,051 0,259 12,975

7. Glave 0,089 0,446 22,312

8. Nogice 0,041 0,207 10,375

9. Repovi 0,004 0,020 1,0

UKUPNO 2,075 10,375 518,750

Ukupna bilanca planiranog povećanja osnovne sirovine, svinjskih polovica i goveđih četvrti za potrebe

rasijecanja na osnovne komade i potrebe prerade prikazana je tablicom 2.4.-7. u nastavku.

Tablica 2.4.-7.: Bilanca planiranog povećanja rasijecanja svinjskih polovica i goveđih četvrti na osnovne komade


Svinjsko meso 2,075 10,375 517,750

Goveđe meso 2,600 13,000 650,000

UKUPNO 4,675 23,375 1168,750


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


31

Od navedenih ukupnih količina u tablici 2.4.-7., 50 % do 70 % mesa se plasira u veleprodaji i

vlastitom maloprodajnom objektu u svježem stanju, a ostatak ostaje kao sirovina za daljnju preradu.

Prema navedenom planirani prosječni kapacitet prerade mesa prikazan je tablicom 2.4.-8. u

nastavku i bit će 2100 kg/dan (2.1 t/dan).

Tablica 2.4.-8. Količine proizvoda prema planiranom povećanju kapaciteta prerade mesa

MESNI PRIPRAVCI


Čevapčići 0,3 1,5 75

Pljeskavice 0,3 1,5 75

UKUPNO: 0,6 3,0 150

POLUTRAJNI PROIZVODI

Obarene kobasice tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

Hrenovke/safalada 0,5 25

Pariška 0,5 25

Krvavice 0,35 17,5

UKUPNO: 1,35 67,5

Polutrajne kobasice u tipu tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

Kranjske/pučke kobasice 1,0 50

Kuhane šunke 0,5 25

Šunke u ovitku 0,5 25,5

UKUPNO: 2,0 100

SUHOMESNATI POLUTRAJNI PROIZVODI tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

Suhe dimljene svinjske nogice 0,05 2,5

Suhi dimljeni svinjski repići 0,01 0,5

Suhi dimljeni prsni vršci s kostima 0,05 2,5

Suhe dim. kosti sv. vrata 0,04 2,0

Suhe dim. sv. kare kosti 0,05 2,5

Suhe dim. svinjske koljenice 0,1 5,0

Suha (pečena) mesnata slanina 0,1 5,0

UKUPNO: 0,4 20

Domaća mast i čvarci 0,2 10

TRAJNI SUHOMESNATI PROIZVODI tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

Čajna, srijemska kobasica 0,5 25

Kulenova seka, slavonska kobasica 0,5 25

Svinjski vrat (buđola), pečenice, panceta 0,5 25

UKUPNO: 1,5 75

Ukupni kapacitet prerade mesa prikazan je tablicom 2.4.-9. u nastavku:

UKUPNI KAPACITET PRERADE MESA tona (t)/dnevno tona (t)/tjedno tona (t)/godišnje

2,1 7,1 335


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


32

Pomoćne tvari

U tehnološkom procesu se upotrebljavaju:

morska sol,

sredstva za pranje i dezinfekciju proizvodnih linija i površina,

ambalažni materijal,

piljevina kao sirovina za potrebe stvaranja dima za dimljenje suhomesnatih proizvoda.

Energenti

U tehnološkom procesu se upotrebljava električna energija za pogon opreme i strojeva te fluorirani

staklenički plinovi - medij za hlađenje/grijanje.

Dosadašnja ukupno instalirana snaga elektro potrošača iznosi 40 kW. Rekonstrukcijom i dogradnjom

instalirana snaga povećat će se za cca 8 kW i ukupno će iznositi 48 kW.

Zrak

U pogonu će se koristiti drvo kao sirovina za proizvodnju dima u procesu dimljenja trajnih i

polutrajnih proizvoda. Dim sadrži mnoge sastojke, kao što su PAH-ovi, fenoli, nitriti, kao i CO.

Međutim, utjecaj dima od proizvodnje na kakvoću zraka u okolišu se ne očekuje u koncentracijama

koje bi mogle ugroziti zdravlje čovjeka ili životinja.

Uređaji za hlađenje i klimatizaciju sadržavaju fluorirane stakleničke plinove koji doprinose globalnom

zatopljenju. Međutim, utjecaj uslijed korištenja rashladnog uređaja, koji kao medij za

hlađenje/grijanje koriste fluorirane stakleničke plinove, se ne očekuje, jer su isti redovito održavani i

servisirani od strane ovlaštene pravne osobe sukladno Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i

fluoriranim stakleničkim plinovima (NN br. 90/14).

Otpad

S obzirom na vrstu proizvodnje u predmetnom pogonu za očekivati je da tijekom rad nastaju

određene vrste otpada kao što su razne vrste ambalažnog otpada, otpadni muljevi iz separatora

masti, miješani komunalni otpad i slično. Navedeni otpad će se skupljati u kante - spremnike te će se

odvoziti u pauzama ili na kraju radnog vremena u za to predviđene kontejnere koje će odvoziti

ovlaštena pravna osoba koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom.

Nusproizvodi životinjskog porijekla (NŽP)

U tehnološkom procesu rasijecanja već klaonički obrađenog mesa može nastati i određena količina nusproizvoda životinjskog porijekla (NŽP). Projektom je predviđen prostor za njegovo zbrinjavanje, a dinamika odvoza s lokacije putem ovlaštene tvrtke bit će prilagođena dinamici njegovog nastajanja.

Potrošnja vode

Postojeća potrošnja vode:

A. Uposleno osoblje 6 x 40 = 240 l/dan

B. Pranje i sanitiranje pogona te ostale tehnološke potrebe = 1000 l/dan

Količina od oko 1000 l/dan za tehnološke potrebe određena je uzevši u obzir veličinu prostora i

opreme koja se pere (3 do 5 litara na m²).

Prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi separatora masnoća HRN EN 1825 (vidi

prilog 2) ugrađeni separator zadovoljava svojim kapacitetom prema trenutnoj količini i vrsti opreme

u odvodnom sustavu objekta.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


33

Planirana potrošnja vode:

Planiranom rekonstrukcijom pogona i povećanjem proizvodnje ne očekuje se značajnije povećanje

potrošnje vode.

Otpadne vode

Budući da na lokaciji zahvata ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, do izgradnje sustava javne odvodnje i priključka na isti, tijekom rada pogona otpadne vode upuštaju se u vodonepropusne sabirne jame. One se prazne i odvoze putem ovlaštene komunalne tvrtke.

Odvodnja iz objekta predviđena je kao razdjelna i to: - fekalna,

- tehnološka,

- oborinska.

Fekalna odvodnja iz sanitarnih čvorova temeljnim razvodom odvodi se do vodonepropusne sabirne

jame.

Prikupljena tehnološka voda odvodi se izvan zgrade do revizionog okna te se odvodi preko separatora

masti gdje se odvajaju i talože masti, a tako pročišćene vode se nakon separatora upuštaju u sabirnu

tehnološku jamu. Sastav interne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda projektiran je da se u

kontrolnom oknu postignu zadovoljavajuće vrijednosti pokazatelja sukladno odredbama Pravilnika o

graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br.80/13, 43/14, 27/15, 3/16).

Otpadne tehnološke vode iz sabirne jame se prazne i odvoze putem ovlaštene komunalne tvrtke.

Separator masti biljnog i životinjskog porijekla iz centrufugalnog lijevanog polietilena je konstruiran,

izrađen i testiran prema HRN EN 1825 nazivne veličine NG7. Separator je siguran od djelovanja sila

uzgona do visine podzemne vode do poklopca separatora. Unutarnji elementi separatora izrađeni su

od PEHD-a. Separator ima integriranu taložnicu nominalne zapremine 700 litara (stvarna zapremina

730 litara). Maksimalna zapremina izdvojene masti 285 litara, ukupni volumen 1675 litara.



masti).

Kako planirana rekonstrukcija uključuje ugradnju samo jedne uljevne slavine - prema vodovodnom

priključku u prostoriji za pranje suđa, prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi



Uzevši u obzir da u pogon za rasijecanje i preradu mesa već dolazi klaoničko obrađeno meso i 90 %

tehnoloških otpadnih voda nastaje pranjem i sanitacijom prostora, zaključuje se da planiranom

dogradnjom i rekonstrukcijom postojećeg pogona neće doći do značajnijeg povećanja količina

tehnoloških otpadnih voda zato što neće doći do povećanja površina pogona koje je potrebno

redovito prati i održavati pa nije očekivati bitniji nepovoljni utjecaj na funkcionalnost separatora,

osim u dijelu da će maksimalni skladišni kapacitet separatora dosegnuti prije. Realno je očekivati

smanjenje intervala između pražnjenja separatora.

Za ugrađeni separator potrebno je osigurati redovito održavanje i čišćenje, u skladu s uputama

proizvođača. Održavanje te odvoz/sakupljanje i gospodarenje mulja iz separatora povjerava se

ovlaštenoj osobi koja ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom koju izdaje MZOE, sukladno

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br 94/13 i 73/17), Pravilnikom o gospodarenju

otpadom (NN br 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15).

Odvodnja oborinskih voda s krova izvedena je klasičnim žljebovima. Oluci su spojeni na betonska

reviziona okna interne oborinske kanalizacije. Čista oborinska kanalizacija završava u kontrolnom

mjernom oknu prije ispuštanja u prijemnik – cestovni oborinski odvodni jarak.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


34

2.5. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata

Osim aktivnosti na rekonstrukciji, dogradnji i opremanju pogona te uređenju okoliša oko pogona,

opisanih u prethodnim poglavljima, nisu predviđene druge aktivnosti u svrhu realizacije zahvata.

2.6. Varijantna rješenja zahvata

Za planirani zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


35

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Položaj zahvata u prostoru

Postojeća proizvodno-poslovna zgrada, pogon za rasijecanje i preradu mesa nalazi se na području

Krapinsko - zagorske županije i naselja Družilovec u općini Veliko Trgovišće (vidi sliku 3.1.-1.).

Slika 3.1.-1.: Administrativna lokacija predmetnog zahvata


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


36

3.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Lokacija postojećeg proizvodnog pogona nalazi se unutar slabo urbaniziranog građevinskog područja

naselja Družilovec u općini Veliko Trgovišće.

Predmetnom pogonu omogućen je kolni i pješački pristup putem nerazvrstane i županijske ceste ŽC

21919.

Prikaz užeg područja oko lokacije predmetnog pogona prikazan je na ortofoto podlozi slikom 3.2.-1. u

nastavku.

Slika 3.2.-1.: Prikaz užeg područja oko lokacije predmetnog pogona na ortofoto podlozi (izvor: Geoportal)

Pogled na predmetni pogon i okolne objekte prikazan je slikama 3.2-2a, b i c u nastavku.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


37

Slika 3.2.-2a.: Pogled na predmetni pogon i okolne objekte.

Slika 3.2.-2b.: Pogled na predmetni pogon i okolne objekte.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


38

Slika 3.2.-2c.: Pogled na predmetni pogon i okolne objekte.

Predmetni zahvat, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje postojećeg pogona za preradu mesa u

svrhu povećanja proizvodnje nalazi se u građevinskom području, mješovite - pretežito stambene

namjene (vidi sliku 3.2.-3), unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Veliko Trgovišće

(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije" broj 5/04., 10/04., 15/07., 27/08. i 15/17), u nastavku

PPUOVT.

Predmetni zahvat u skladu je s važećim PPUOVT.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


39

Slika 3.2.-3. Prostorni plan uređenja Općine Veliko Trgovišće, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora, (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 5/04., 10/04., 15/07., 27/08. i 15/17).

Prema izvodu iz kartografskog prikaza PPUOVT, 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

zgrada postojećeg pogona nalazi se unutar značajnog krajobraza, planske oznake (ZK2 - područje oko

Sv. Jurja), vidi sliku 3.2.-4.

Slika 3.2.-4. Prostorni plan uređenja Općine Veliko Trgovišće, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 5/04., 10/04., 15/07., 27/08. i 15/17).

U odredbama za provođenje PPUOVT, a vezano za predmetni zahvat navodi se:

3. Površine za razvoj i uređenje naselja

3.1 Građevinska područja naselja

3.1.1. Opće odredbe

Članak 4.

(2) Planom su određene mješovite zone pretežito stambene namjene:

- izgrađeni dio


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


40

- neizgrađeni dio - planirana mješovita namjena koja se ovim planom u cijelosti smatra

uređenim dijelom građevinskog područja.

(3) U građevinskim područjima naselja mješovite namjene, predviđene su površine za:

a) stanovanje,

b) društvene i slične djelatnosti,

c) gospodarske, ugostiteljsko-turističke, servisne, usluţne i slične djelatnosti,

d) prometne građevine,

e) infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje,

f) parkovne površine, športsko-rekreacijske površine, dječja igrališta i slične površine

g) za gospodarske sadržaje i građevine, u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

(5) Građevine gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih, komunalno-servisnih namjena unutar

građevinskog područja naselja, grade se prema uvjetima ovih Odredbi. Zatečene građevine mogu se

rekonstruirati, dograđivati i održavati prema uvjetima ovih Odredbi.

3.1.2. Mješovite zone pretežito stambene namjene

Članak 9.

(1) Na jednoj građevnoj parceli u zoni mješovite pretežito stambene namjene može se graditi jedna

stambena i/ili poslovna ili stambeno-poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne

građevine.

(2) Na građevnoj parceli u zoni iz stavka (1), moguće je izgraditi poslovnu, i/ili gospodarsku građevinu

prije stambene građevine, uz uvjet da se za stambenu građevinu, u postupku ishođenja propisanih

akata za građenje, rezervira prostor za stambenu građevinu.

(3) Gospodarske i pomoćne građevine grade se prema uvjetima ovih Odredbi.

(4) Stambene, poslovne, gospodarske i pomoćne građevine, mogu se u cijelosti ili djelomično

prenamijeniti u drugu namjenu određenu stavkom (1) ovog članka.

Članak 12.

(1) Poslovnom građevinom smatraju se:

a) građevine za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozija:

- poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka,

zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske,

postolarske, fotografske radionice i sl.),

- ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom s ograničenim radnim vremenom,

- građevine u funkciji turističkih sadržaja - manji smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji

seoskog turizma,

- građevine društvene namjene: dječji vrtić, skrb za starije i nemoćne i druge slične građevine

namijenjene smještaju, čuvanju i skrbi manjeg broja korisnika,

- montažne privremene građevine (kiosci),

- manje energetske građevine, tj. građevine s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i

toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (vode, sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično) i

kogeneracije.

b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


41

- mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja buĉna ili potencijalno opasna djelatnost

(automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije,

klaonice, ugostiteljski objekti s glazbom i sl.)

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ako za to postoje tehnički

uvjeti.

(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama

(proizvodne zone, komunalno-servisne zone), a ako se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim

zonama lociraju se na udaljenosti od stambenih građevina prema uvjetima ovih Odredbi, odnosno

tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na

zaštitu zraka, vode i tla.

(4) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na parcelama stambenih i

višestambenih nizova.

3.1.2.5. Komunalno opremanje

Članak 37.

ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA

(1) Na građevnim parcelama je potrebito urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada,

ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupaĉno s javne prometne

površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

(2) Kod višestambenih, poslovnih i višestambeno-poslovnih građevina mjesto za odlaganje otpada

treba biti predviđeno u sklopu građevine. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan građevine, ako

to iz opravdanog razloga nije moguće osigurati u zgradi, ali mora biti na građevnoj parceli i mora biti

arhitektonski oblikovano i usklađeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir,

staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

(3) Ako nije organiziran odvoz kućnog otpada treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne

prometnice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenih građevina na susjednim

parcelama i sl.

Članak 38.

PRIKLJUČAK NA KOMUNALNU INFRARSTRUKTURU

(1) Priključci na infrastrukturnu mreŽu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled

uličnih (ili s ulice vidljivih) pročelja građevina (osobito je to vaţno kod građevina koje su oznaĉene kao

spomenici kulture). Pri tome se misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu zračnih vodova.

(2) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na komunalnu infrastrukturnu mrežu u skladu s

tehničkom dokumentacijom nadležnih ustanova ili poduzeća. Ta se dokumentacija treba izraditi za

svaki pojedini potez građevnih parcela.

Članak 39.

PRIKLJUČAK NA ELEKTRIČNU MREŽU

(1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na niskonaponsku električnu mrežu na način

kako to propisuje poduzeće nadležno za opskrbu elektriĉčnom energijom.

Članak 41.

ODVODNJA

(1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na gradski sustav odvodnje na način kako to

propisuje poduzeće nadležno za gradsku odvodnju.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


42

(2) Na podruĉju gdje nije izgrađena kanalizacija, na građevnoj parceli treba izgraditi višedijelnu

nepropusnu septičku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno tehničkim i

higijenskim uvjetima, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septička jama treba

biti pristupačna za vozilo radi pražnjenja i raskuživanja.

(3) Za gradnju gospodarske građevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti što zagađuju okoliš prilikom

određivanju uvjeta uređenja prostora treba navesti posebne mjere zaštite okoliša, koje su

relevantne za namjenu koja će se obavljati u planiranoj gospodarskoj građevini.

Članak 41.

VODOOPSKRBA

(1) Građevine na građevnim parcelama priključuju se na vodoopskrbnu mreţu na način kako to

propisuje poduzeće nadležno za vodoopskrbu.

(2) Dok se ne izvede vodovodna mreža na nekom području korisnik građevine je dužan riješiti

opskrbu pitkom vodom: iz bunara na građevnoj parceli, ili iz najbliţeg pojedinačnog ili skupnog

bunara, ili iz valjano korištenoga zajedničkoga izvora pitke vode.

(3) U slučaju da na građevnoj parceli nije pronađena žila pitke vode, moguća je izgradnja cisterne za

sakupljanje kišnice ili za spremanje dostavljene pitke vode.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


43

3.3. Opis stanja sastavnica okoliša na koje bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

3.3.1. Stanovništvo i naseljenost

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se u naselju Družilovec na prostoru općine Veliko Trgovišće u

Krapinsko – zagorskoj županiji. Općina Veliko Trgovišće ima površinu 46,6 km² te po zadnjem popisu

stanovništva ima 4.945 stanovnika iz čega proizlazi da je prosječna gustoća naseljenosti 106

stan./km². Općina je smještena na jugozapadu Krapinsko – zagorske županije te obuhvaća 15 naselja.

To su: Bezavina, Velika Erpenja, Ravnice, Jalšje, Mrzlo Polje, Vižovlje, Jezero Klanječko, Turnišće,

Strmec, Domahovo, Veliko Trgovišće, Ravnice, Vilanci, Dubrovčan i Družilovec.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (slika 3.3-1.) broj stanovnika općine Veliko Trgovišće

bilježi rast broja stanovnika u međupopisnim godinama do 1921. Prostor Velikog Trgovišća se

početkom 19. st. ubrzano razvija. Smještena je uz željezničku prugu te se razvija trgovina. Nakon

dvaju svjetskih ratova broj stanovnika je u kontinuiranom padu sve do 2011. godine kada broji 4.945

stanovnika.

Stanovništvo prostora Hrvatskog zagorja u prošlosti se većinom bavilo poljoprivredom, ali pod

utjecajem suvremenih procesa industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije, gospodarsko – socijalna

struktura stanovništva se promijenila.

Slika 3.3-1. Kretanje ukupnog broja stanovnika Općine Veliko Trgovišće, 1857.-2011., izvor:DZS

3.3.2. Kvaliteta zraka

S obzirom na onečišćenost zraka, teritorij Republike Hrvatske klasificira se na zone i aglomeracije

(Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 01 / 2014.)). Zone predstavljaju veća područja poput primjerice županije, dok

su aglomeracije vezane uz veće gradove (Zagreb, Split, Rijeka, itd…).

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području zone HR 1 – Kontinentalna Hrvatska koja

obuhvaća Osječko – baranjsku (izuzimajući aglomeraciju HR OS), Požeško – slavonsku županiju,

Virovitičko – podravsku, Vukovarsko – srijemsku, Bjelovarsko – bilogorsku, Koprivničko – križevačku,


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


44

Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko – zagorsku i Zagrebačku županiju (izuzimajući aglomeraciju HR

ZG).

Prema podacima Godišnjeg izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za

2016. godinu, zona Kontinentalna Hrvatska ima tri mjerne postaje: Zolja, Kopački rit i Desinić. S

obzirom na to da se lokacija predmetnog zahvata nalazi na području Općine Veliko Trgovišće za

analizu kvalitete zraka korišteni su podaci s najbliže mjerne postaje Desinić.

U 2016. godini na mjernoj postaji Desinić, koja je dio državne mreže, zrak je bio uvjetovano I.

kategorije s obzirom na PM₁₀ (auto) i PM₂‚₅ (auto). Mjerenja NO₂ su korištena kao indikativna i zrak je

bio uvjetno I. kategorije. S obzirom na O₃ zrak je bio II. kategorije.

3.3.3. Klimatološka obilježja

Lokacija predmetnog zahvata, prema Koppenovoj klimatskoj regionalizaciji pripada području

umjereno toplo vlažne klime s toplim ljetom, Cfb (klima bukve). Ljeta su nešto svježija, tj. srednja

srpanjska temperatura zraka niža je od 22°C, a srednja temperatura siječnja iznosi od 0 od -3°C.

Na području Krapinsko – zagorske županije u mikroklimatskim uvjetima vlada kontinentalno –

humidni tip klime kojeg karakteriziraju umjereno topla ljeta te kišovita i hladna zima. Najveće

temperature zraka zabilježene su u ljetnim mjesecima kada prelaze 30°. Minimalne godišnje

temperature zraka zabilježene su u zimskim mjesecima (siječanj -20,5°C, veljača -22°C). Ledenih dana

je najviše također u siječnju, veljači i prosincu.

Krapinsko – zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima. Oborine su jednako

raspoređene tijekom godine. Maksimum oborina je u ljetnom dijelu godine s drugim oborinskim

maksimumom u studenom dok je najmanje oborina u veljači i ožujku.

Najučestaliji su zapadni vjetrovi s 45 % trajanja tijekom godine. Nakon njih slijede istočni (29 %)

vjetrovi. Razdoblja bez vjetra traju oko 6 % godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od

6 do 9 bofora (39 do 88 km/h – jak do jak olujni vjetar), dok se najjači vjetrovi javljaju od kasne jeseni

do početka proljeća.

Klimatske promjene i projekcije

Dijagnosticiranje klimatskih varijacija i promjena temperature zraka i oborine na području Hrvatske

od početka 20. st. provedeno je prema podacima dugogodišnjih meteoroloških mjerenja, koja su

započeta tijekom 19. st. na meteorološkim postajama u različitim klimatskim područjima: Osijek

(kontinentalna klima), Zagreb – Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjecajem), Gospić

(kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim maritimnim utjecajem), Crikvenica (maritimna klima

istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja).

Analizirani su dekadni trendovi tijekom 20. stoljeća te trendovi za razdoblje do 2008. godine kako bi

se uočile razlike koje se dešavaju zbog promjena u temperaturi i oborinama početkom 21. stoljeća.

Uočeno je zatopljenje u srednjim temperaturama zraka, što je posljedica promjena u temperaturnim

ekstremima. Učestalost toplih ili hladnih dana razlikuje se između kontinentalne i maritimne klime

jadranskih otoka. U analiziranom razdoblju većina toplih temperaturnih indeksa ima pozitivan a

hladnih negativan trend. Trendovi su izraženiji na Jadranu nego u unutrašnjosti.

Trend godišnjih količina oborine pokazuje smanjenje tijekom 20. stoljeća na cijelom području

Hrvatske. Dekadni trendovi godišnjih i sezonskih količina oborine do 2008. godine nisu se značajno


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


45

promijenili. Kod Hvara je oslabio negativni proljetni trend oborine te u razdoblju od sredine 20.

stoljeća prisutno je povećanje varijabilnosti godišnjih količina oborina.

Analizirani podaci ukazuju da u Hrvatskoj ne postoje velike promjene u ekstremima koji se odnose na

velike količine oborine i učestalost vlažnih i vrlo vlažnih dana, već da se očituje u smanjenju godišnjih

količina oborina što se odrazi na promjene u učestalosti kišnih dana manjeg intenziteta i značajno

povećanu učestalost suhih dana.

Klimatske promjene u budućoj klimi prema regionalnom modelu RegCM analizirani su za sve sezone

iz dva 30 godišnja razdoblja: 1961. – 1990., te 2041. – 2070., koji i predstavlja buduću klimu. Predviđa

se povećanje temperature, ali u hladnijem dijelu godine zagrijavanje će biti nešto veće u sjevernoj

kontinentalnoj Hrvatskoj, dok će u toplijem razdoblju zagrijavanje biti veće u primorskom dijelu

Hrvatske. Smanjenje ukupne količine oborine očekuje se u većem dijelu godine prvenstveno u

primorskom dijelu Hrvatske. U zimi bi došlo do manjeg povećanja oborine u uskom primorskom

pojasu dok se u sjevernoj Hrvatskoj ne očekuje značajnija promjena oborine u budućoj klimi. Buduće

promjene iz analize modeliranog broja dana za neke značajne i ekstremne pojave ukazuju na

smanjenje prosječnog broja dana sa snijegom, na povećanje broja vrućih dana te na manje povećanje

broja dana sa značajnom oborinom zimi.

3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Glavni vodotok Krapinsko – zagorske županije predstavlja rijeka Krapina. Njezini desni pritoci koji su

dio drenažne mreže Ivanščice su Reka i Krapinica i lijevi pritoci Bistrica i Toplički potok koji dolaze s

Medvednice. Druga velika rijeka na području Županije je rijeka Sutla koja predstavlja i prirodnu

granicu sa Slovenijom. Dužina rijeke Krapine unutar županije je 46 km a Sutle 57 km, obje utječu u

veću rijeku Savu i dio su vodnog područja rijeke Dunav. Potok Horvatska je dug 31 km i izvire

sjeverozapadno od Desinića u području Štruklec brega i Koštrunova brega. Kod Velikog Trgovišća

utječe u veću rijeku Krapinu.

Na površini prevladavaju razmjerno nepropusne i slabo propusne stijene što zajedno s konfiguracijom

reljefa u porječju rijeke Krapine pogoduje brzom površinskom otjecanju.

Doline rijeka Krapine, Krapinice i Sutle predstavljaju zone kvartarnih naslaga. One akumuliraju velike

količine podzemne vode. Ali zbog vrlo plitke vode temeljnice, tj. malog koeficijenta filtracije (tlo

zasićeno vodom) podzemna voda postaje onečišćena. Izvori su konstantni i brojni, imaju velike

površine prihrane procjeđivanjem, ali su slabe izdašnosti. Područje Krapinsko – zagorske županije

karakterizira specifičnost termalnih izvora. Oni se javljaju duž rasjednih zona koji se protežu od

Varaždinskih Toplica pa sve do Čateških Toplica u Sloveniji. Nedaleko od lokacije zahvata nalaze se

Stubičke Toplice.

3.3.4.1. Pregled stanja vodnih tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


46

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno

Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite

kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće

vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,

stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Za potrebe izrade Elaborata zaštite okoliša za predmetni zahvat Hrvatskim vodama dostavljen je

zahtjev za pristup informacijama o stanju vodnih tijela, odnosno površinskih i podzemnih voda na

području zahvata. Prema Zahtjevu (Klasa: 008-02/18-02/0000171, Urudžbeni br.: 15-18-1) u nastavku

slijede prikazi i stanja površinskog i podzemnog vodog tijela.

Na širem području predmetnog zahvata nalazi se:

Podzemno vodno tijelo – CSGI_24 – Sliv Sutle i Krapine

Tablica 3.3-1. Stanje tijela podzemne vode CSGI_24 – Sliv Sutle i Krapine (slika 3.3-2.)

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Količinsko i kemijsko stanje tijela podzemne vode je dobro (vidi tablicu 3.3-1.).

Slika 3.3-2. Prikaz površinskih i podzemnih vodnih tijela, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


47

Površinska vodna tijela:

- Vodno tijelo CSRN0019_002, Krapina

Tablica 3.3-2. Opći podaci vodnog tijela CSRN0019_002, Krapina, izvor: Hrvatske vode

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0019_002

Šifra vodnog tijela: CSRN0019_002

Naziv vodnog tijela Krapina

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)

Dužina vodnog tijela 16.5 km + 77.3 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGI-24

Zaštićena područja HRNVZ_42010005, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 17551 (Zabok, Krapinica) 17003 (nizvodno od utoka Krapinice, Krapina)

Slika 3.3-3. Površinsko vodno tijelo CSRN0019_002, Krapina, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


48

Tablica 3.3-3. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0019_002, Krapina, izvor: Hrvatske vode

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0019_002

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro loše umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro loše umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0019_002, Krapina pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu

rijeke Save u Panonskoj ekoregiji (vidi tablicu 3.3-2.). Konačno stanje vodnog tijela pokazuje loše

ekološko i dobro kemijsko stanje (vidi tablicu 3.3-3.).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


49

- Vodno tijelo CSRN0019_001, Krapina

Tablica 3.3-4. Opći podaci vodnog tijela CSRN0019_001, Krapina, izvor: Hrvatske vode



Naziv vodnog tijela Krapina



Dužina vodnog tijela 23.3 km + 125 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)



Ekoregija: Panonska


Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGI-24, CSGI-27

Zaštićena područja HR2000583, HRNVZ_42010008*, HRNVZ_42010009*, HR15614*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 17002 (Željinci, Krapina) 17001 (Zaprešić, Krapina)

Slika 3.3-4. Površinsko vodno tijelo CSRN0019_001, Krapina, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


50

Tablica 3.3-5. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0019_001, Krapina, izvor: Hrvatske vode


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*





loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše umjereno loše umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro umjereno umjereno umjereno dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro umjereno loše umjereno loše umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

umjereno umjereno umjereno umjereno dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro umjereno nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

umjereno umjereno umjereno umjereno dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro umjereno nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

umjereno umjereno umjereno umjereno dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0019_001, Krapina pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu




_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


51

- Vodno tijelo CSRN0067_001, Horvatska

Tablica 3.3-6. Opći podaci vodnog tijela CSRN0067_001, Horvatska



Naziv vodnog tijela Horvatska



Dužina vodnog tijela 27.5 km + 124 km




Ekoregija: Panonska


Obaveza izvješćivanja EU



Mjerne postaje kakvoće 17103 (Veliko Trgovišće (Zabok), Horvatska)

Slika 3.3-5. Površinsko vodno tijelo CSRN0067_001, Horvatska, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


52

Tablica 3.3-7. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0067_001, Horvatska, izvor: Hrvatske vode


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)


vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro dobro vrlo loše dobro vrlo loše loše umjereno umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše loše vrlo dobro dobro vrlo loše dobro vrlo loše loše loše umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


loše loše dobro stanje loše nema ocjene loše vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene loše umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0067_001, Horvatska pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu

rijeke Save u Panonskoj ekoregiji (vidi tablicu 3.3-6.). Konačno stanje vodnog tijela pokazuje vrlo loše



_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


53

- Vodno tijelo CSRN0162_001, Kosteljina

Tablica 3.3-8. Opći podaci vodnog tijela CSRN0162_001, Kosteljina, izvor: Hrvatske vode



Naziv vodnog tijela Kosteljina







Ekoregija: Panonska





Mjerne postaje kakvoće 17113 (Jalšje, Kostelina)

Slika 3.3-6. Površinsko vodno tijelo CSRN0162_001, Kosteljina, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


54

Tablica 3.3-9. Stanje površinskog vodnog tijel CSRN0162_001, Kosteljina, izvor: Hrvatske vode


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*





loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro loše umjereno dobro umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


loše loše dobro stanje loše loše loše vrlo dobro dobro loše dobro loše loše dobro umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


loše loše dobro stanje loše nema ocjene loše vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene loše dobro umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


loše loše dobro stanje loše nema ocjene loše vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene loše dobro umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0162_001, Kosteljina pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu




_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


55

- Vodno tijelo CSRN0352_001, Erpenjščica

Tablica 3.3-10. Opći podaci vodnog tijela CSRN0352_001, Erpenjščica, izvor: Hrvatske vode OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0352_001


Naziv vodnog tijela Erpenjščica


Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)





Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HRCM_41033000

Mjerne postaje kakvoće

Slika 3.3-7. Površinsko vodno tijelo CSRN0352_001, Erpenjščica, izvor: Hrvatske vode


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


56

Tablica 3.3-11. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0352_001, Erpenjščica, izvor: Hrvatske vode


PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje


vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje


vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene


vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Površinsko vodno tijelo CSRN0352_001, Erpenjščica pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu

rijeke Save u Panonskoj ekoregiji (vidi tablicu 3.3-10.). Konačno stanje vodnog tijela pokazuje

umjereno ekološko i dobro kemijsko stanje (vidi tablicu 3.3-11.).

3.3.4.2. Rizik od poplava na području zahvata

Prema podacima od Hrvatskih voda odnosno karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja

lokacija predmetnog zahvata nalazi se van tog područja. Na prostoru predmetnog zahvata nema

rizika od poplava.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


57

3.3.5. Geološka i seizmološka obilježja

Prema isječku iz Osnovne geološke karte 1:100 000 lista Rogatec L33-68 uže područje predmetnog

zahvata (slika 3.3-8) sastavljeno je pretežito od šljunaka, pijeska i gline neogene starosti te

kvartarnog potočnog aluvija. Naslage potočnog aluvija nalaze su u dolinama potoka i rijeka a sastoje

se od šljunaka i pijeska. Debljina im ne prelazi 10 m. Naslage šljunaka, pijeska i gline su u međusobnoj

izmjeni. Za lokaciju zahvata karakteristični su pijesci s ulošcima pješčenjaka i gline.

Šire područje zahvata dio je tektonske jedinice Zagorski tercijarni bazen. Karakteristika litološkog

sastava zagorskog tercijarnog bazena je veći postotak pješčane komponente u naslagama te česti

proslojci pijeska unutar pojedinih katova ili zona neogenske serije sedimenata.

Na temelju podataka o seizmičnosti Hrvatske i susjednih područja izračunata je i kartama prikazana potresna opasnost za cjelokupni teritorij Hrvatske. Potresna opasnost iskazana je najvećom horizontalnom akceleracijom tla tijekom potresa koja se u prosjeku premašuje jednom u 475 odnosno 95 godina. Procjenjuje se tzv. vjerojatnosnim postupkom gdje se provodi statistička obrada podataka. Osnovni podaci za analizu sadržani su u katalozima potresa.

Izračunati hazard ukazuje na to da su potresima najugroženija područja južne Dalmacije, Hrvatskog primorja te šira okolica Zagreba. Najmanja je opasnost u Istri i na kvarnerskim otocima te u dijelovima Like i Slavonije.

Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja tla (agR) tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina.

Prema karti za povratno razdoblje od 95 godina (slika 3.3-9.) područje zahvata pri potresnom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od 0,114 g, dok za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, prouzročeno potresom, iznosi 0,228 g (slika 3.3-9.).

Slika 3.3-8. Isječak iz Osnovne geološke karte list Rogatec L33-68, izvor: OGK 1:100000


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


58

Slika 3.3-9. Prikaz potresnog područja lokacije zahvata, izor: http://seizkarta.gfz.hr/karta-php

3.3.6. Geomorfološka obilježja

Prema geomorfološkoj regionalizaciji područje lokacije predmetnog zahvata nalazi se u

makrogeomorfološkoj regiji 1. Panonski bazen, mezogeomorfološkoj regiji 1.4. Gorsko – zavalsko

područje SZ Hrvatske, subgeomorfološkoj regiji 1.4.1. Gorski nizovi i pobrđa Hrvatskog Zagorja te

mikrogeomorfološkoj regiji 1.4.1.1. Kuna i Desinićka gora s predgorskim stepenicama i Marijagoričko

pobrđe.

Na području tektonske jedinice zagorskog tercijarnog bazena leže strukturne forme čija je geneza u

najužoj vezi s oblikom paleoreljefa. Sam reljef oblikovan je rasjedima smjera sjeveroistok –

jugozapad. Na cijelom području Krapinsko – zagorske županije prema morfografiji terena razlikuju se

tri osnovne vrste reljefa: naplavne ravni, brežuljkasti krajevi – pobrđa i gorski masivi. Šire područje

predmetnog zahvata nalazi se u pretežito brežuljkastom području u pojasu koji nije vezan uz gorske

masive Ivanščice, Strahinjčice, Medvednice ili Maceljske gore. U reljefu se ističu brdoviti brežuljci te

doline potoka Horvatska i ostalih manjih potoka i pritoka rijeke Krapine.

http://seizkarta.gfz.hr/karta-php


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


59

3.3.7. Pedološka obilježja

Složena struktura tala na području Krapinsko – zagorske županije rezultat su geoloških i

geomorfoloških karakteristika područja.

Najveće površine Županije zauzimaju tla na laporima i mekim vapnencima odnosno nizovi tala od

sirozema preko rendzine i eutričnoga kambisola do luvisola. Pedohore su ispresijecane tlima potočnih

i riječnih dolina razvijenim na talozima aluvija i koluvija. Područje Ivanščica – Strahinjčica – Kunagora

– Desinićka gora karakterizira rendzina na vapnencu i dolomitu. Najkiselija tla razvijena iz pješčenjaka

zauzimaju prostor Maceljske gore dok dio ''zagorske'' Medvednice prekriva distrični kambisol, luvisol i

pseudoglej.

Općenito se može reći da su tla Krapinsko – zagorske županije ograničenog proizvodnog potencijala

uglavnom zbog rizika od erozije tla koja je uvjetovana slabom vodopropusnošću tla razvijenog iz

lapora i pleistocenskih ilovina, velikima nagibima terena i antropogenim utjecajima.

3.3.8. Bioraznolikost i zaštita prirode

3.3.8.1. Fauna

Lokalno područje oko naselja Velikog Trgovišća ne postoje egzaktni podaci o fauni. Evidentira se tek

lovna divljač u kojoj glavne vrste čine obični zec, obična srna i fazan. Lokacija pripada otvorenom

županijskom lovištu br. II/115 „Veliko Trgovišće“, površine 5.480 ha.

Lokacija zahvata je izgrađeni poslovni objekt smješten u naselju Družilovec, u k.o. Jezero Klanječko.

Objekt okružuje livada košanica koja služi kao stanište za hranjenje divljim vrstama: glodavci (poljski

miš, kućni miš, riđa voluharica, štakor selac), jež, krtica, a zec obični, kuna zlatica i tvor, a od većih

sisavaca povremeno se lokaciji zahvata približavaju obična srna i lisica.

Od velikog broja vrsta ptica u širem području zahvata i regiji Hrvatsko zagorje, na samoj lokaciji

zahvata možemo očekivati češće obitavanje sljedećih vrsta: vrabac, divlji golub, škanjac, grlica, ćuk,

mali djetlić, lastavica, čvorak, šojka, svaka, gavran, fazan, prepelica i druge.

Prirodna i doprirodna staništa oko lokacije zahvata pogoduju široko rasprostranjenim vrstama

vodozemaca specifičnih za kontinentalnu biogeografsku regiju Hrvatske: zelena žaba, smeđa

krastača, gatalinka, šumska smeđa žaba, livadna smeđa žaba, žuti mukač, pjegavi daždevnjak, mali

vodenjak i dr.

Među gmazovima najčešće vrste su livadna gušterica, zelembać, sljepić, bjelouška i bjelica.

3.3.8.2. Staništa i vegetacija

Prema karti staništa (Slika 3.3.8.-1.) i Nacionalnoj klasifikaciji staništa, na lokaciji široj zahvata nalaze

se livade košanice, a do najbliže šume (mješovite hrastovo-grabove) ima cca 50 m (Slika 3.3.8.-2.).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


60

Slika 3.3.8.-1. Lokacija zahvata na izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske (Izvor kartografskog prikaza:

Bioportal, WMS/WFS)

Slika 3.3.8.-2. Pokrovnost vegetacije vidljiva na orto-foto snimci (Izvor kartografskog prikaza: Arkod, 2018)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


61

3.3.8.3. Zaštićena područja prirode

Predmetni zahvat ne nalazi se unutar područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode

(NN 80/13) (Slika 3.3.8.-3.).

Prvo najbliže zaštićeno područje je Spomenik parkovne arhitekture „Park u Donjem Oroslavju“ od

kojeg je zahvat udaljen oko 8 km.

Slika 3.3.8.-3. Lokacija zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode (Izvor kartografskog prikaza: Bioportal,

WMS/WFS servis)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


62

3.3.8.4. Ekološka mreža

Predmetni zahvat nalazi se izvan područja ekološke mreže Natura 2000, a do najbližeg područja

ekološke mreže HR2000583 „Medvednica“ ima oko 10 km zračne udaljenosti u smjeru jugoistoka

(Slika 3.3.8.-4.).

Slika 3.3.8.-4. Lokacija zahvata u odnosu na područja ekološke mreže (Izvor kartografskog prikaza: Bioportal,

WMS/WFS servis)

3.3.9. Krajobrazna obilježja

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske predmetni zahvat nalazi se u krajobraznoj jedinici

''Sjeverozapadna Hrvatska''. Osnovnu fizionomiju ovog prostora karakterizira krajobrazno raznolik

prostor s dominacijom brežuljaka koji okružuju šumovita peripanonska brda (Kalnik, Ivančica,

Medvednica i dr.). Ističe se slikoviti ''rebrast'' reljef, uglavnom kultiviran, gdje se na toplijim

ekspozicijama nalaze vinogradi.

Područje zahvata ima kultivirani krajobraz, odnosno prostor je pod antropogenim utjecajem s

istaknutim poljoprivrednim površinama i vinogradima. S obzirom na konfiguraciju terena užeg, a i

šireg prostora zahvata, prometnice i naselja pružaju se linijski u skladu s brežuljkastim terenom te

riječnim i potočnim dolinama. Na području Hrvatskog zagorja čovjek je životno i radno povezan s

krajolikom, što se očituje u skladu pitomog krajolika i antropogenih struktura, stoga je krajolik

zadržao prirodna obilježja jer antropogeni utjecaj nije u suprotnosti s prirodnim okolišem.

Lokacija predmetnog zahvata prema kartografskom prikazu iz prostorno planske dokumentacije

Općine Veliko Trgovišće, nalazi se unutar Značajnog krajobraza ZK 2 – Područje oko Sv. Jurja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


63

3.3.10. Kulturno – povijesna baština

Hrvatsko zagorje kao geografska cjelina omeđena je porječjem rijeke Sutle na zapadu, Medvednice

na jugu, Ivančice na sjeveru i Kalničke gore na istoku. Ono predstavlja raznolik krajolik koji svojim

prirodnim obilježjima pruža vrlo pogodan prostor za naseljavanje, koje seže još iz daleke prošlosti.

Bogata kulturno – povijesna baština ovoga kraja očituje se u postojanju brojnih kulturnih dobara.

Prostornim planom Općine Veliko Trgovišće i temeljem ''Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara''

u Općini su registrirana sljedeća zaštićena kulturna dobra:

Župna crkva Majke Božje od Sedam Žalosti, Veliko Trgovišće (Z-3542)

Župna crkva sv. Tri kralja i kurija župnog dvora, Velika Erpenja (Z-2360)

Kapela sv. Jurja, Jezero Klanječko (Z-2099) i

Kapela Blažene Djevice Marije, Strmec (Z-2093).

Preventivno zaštićena kulturna dobra u Općini Veliko Trgovišće su:

Dvorac Vižovlje (P-5071) i

Arheološko nalazište – zemljani tumuli, Veliko Trgovišće (P-4530).

Tumuli su zemljani grobni humci pod kojima se nalazi staro groblje te mogu otkriti lokaciju

pripadajućeg prapovijesnog naselja. Spomenuti tumuli su dosad najveći na prostoru sjeverne

Hrvatske, visine između 6 i 12 m. Ostali spomenici i kulturne znamenitosti Općine Veliko Trgovišće su:

rodna kuća prvog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tuđmana i zgrada stare škole Veliko Trgovišće.

3.3.11. Gospodarska obilježja

Stanovništvo prostora Hrvatskog zagorja u prošlosti se većinom bavilo poljoprivredom, ali pod

utjecajem suvremenih procesa industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije, gospodarsko – socijalna

struktura stanovništva se promijenila.

Krapinsko – zagorska županija nalazi se na povoljnom geoprometnom položaju, veliko prometno

značenje daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja dio

sjeverozapadnog ulaza odnosno izlaza Hrvatske prema Europi.

Gospodarstvo Županije pretežito je izvozno orijentirano, dok prerađivačka industrija ostvaruje gotovu

(47,6%) polovicu ukupno ostvarenih prihoda i zapošljava gotovo polovicu zaposlenih u Županiji. Stopa

nezaposlenosti u Krapinsko – zagorskoj županiji u 2016. godini iznosila je 11,1 %.

Prema Državnom zavodu za statistiku i popisu zaposlenog stanovništva prema područjima djelatnosti

iz 2011. godine, Općina Veliko Trgovišće ima 1744 zaposlenog stanovnika od toga najveći broj radi u

prerađivačkoj industriji (324) i građevinarstvu (231).


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


64

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša

4.1.1. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje

Utjecaji tijekom građenja

Na predmetnoj lokaciji tijekom rekonstrukcije i dogradnje postojećeg pogona odvijat će se zemljani i

betonski radovi. Doći će do privremenog onečišćenja zraka prašinom s gradilišta, ispušnim plinovima

iz građevinskih strojeva te povećanja razine buke. Utjecaj je vremenski ograničen i lokaliziran na

područje gradilišta, nije značajan te ne može utjecati na ljude i ljudsko zdravlje.

Utjecaji tijekom korištenja

Kako se radi o postojećem pogonu koji u normalnim uvjetima rada ne opterećuje okoliš, ne proizvodi

buku i zagađenje te se nalazi unutar slabo urbaniziranog građevinskog područja naselja Družilovec,

udaljen od prvih stambenih objekata 150 do 200 m, smatra se da nema negativnog utjecaja na

stanovništvo tijekom rada pogona.

4.1.2. Utjecaji na kvalitetu zraka

Utjecaji tijekom građenja

Tijekom dogradnje i rekonstrukcije pogona utjecaj na kvalitetu zraka može imati povremeno

stvaranje prašine od građevinskih radova (iskopa i zatrpavanja zemljom, istovara šljunka, transporta i

manipulacije suhog prašinastog građevinskog materijala) te ispuštanje plinova u zrak, koji nastaju

sagorijevanjem fosilnih goriva u motorima građevinskih vozila i radnih strojeva. Utjecaj je privremen,

vremenski ograničen i lokaliziran na područje gradilišta te nije značajan.


U postojećem proizvodnom pogonu za rasijecanje i preradu mesa koriste se rashladni i klimatizacijski

uređaji. Također, predmetnim zahvatom predviđena je dogradnja podruma za smještaj

dimogeneratora. Drvo za proizvodnju dima doprema se i stavlja u prostoriju s dimogeneratorima bez

pronosa kroz radni prostor.

Uređaji za hlađenje i klimatizaciju sadržavaju fluorirane stakleničke plinove koji doprinose globalnom

zatopljenju. Međutim, utjecaj uslijed korištenja rashladnog uređaja, koji kao medij za

hlađenje/grijanje koriste fluorirane stakleničke plinove se ne očekuje, jer su isti redovito održavani i

servisirani od strane ovlaštene pravne osobe sukladno Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i

fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“ br. 90/14).

Tijekom korištenja pušnice, za dimljenje suhomesnatih proizvoda u uređaju za proizvodnju dima

(dimogeneratoru) stvarat će se dim koji će se po završetku procesa dimljenja ispuštati u atmosferu.

Ovaj utjecaj na zrak se ne smatra značajnim jer se radi zanemarivim količinama dima koje će se

ispuštati u atmosferu te sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak

iz nepokretnih izvora (NN: br. 87/17) nema obveze provedbe redovitih mjerenja u zrak.

Na onečišćenje zraka utječu i ispušni plinovi od teretnih vozila (prilikom dovoza životinja te odvoza

gotovog proizvoda) te osobnih vozila zaposlenika. Moguće emisije plinova iz rada vozila su takvih

malih veličina da se utjecaj na kvalitetu zraka i klimu ocjenjuje kao zanemariv.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


65

4.1.3. Utjecaji na klimu

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Tijekom radova na rekonstrukciji, dogradnji i opremanju postojećeg pogona, uslijed korištenja

građevinske mehanizacije na lokaciji zahvata doći će do emisija ispušnih plinova u zrak nastalih u

motorima vozila i građevinskih strojeva. S obzirom na to da se radi o kratkotrajnim radovima, malog

obujma i intenziteta utjecaja na klimatske promjene tijekom dogradnje neće biti.


Uređaji za grijanje i hlađenje (klimatizaciju) sadržavaju fluorirane stakleničke plinove koji doprinose

globalnom zatopljenju. Imajući u vidu da se na predmetnoj lokaciji, kako bi se osigurao pravilni

postupak sa sirovinama i proizvodima već obavlja hlađenje prostora, utjecaji uslijed korištenja

rashladnog uređaja, koji kao medij za hlađenje/grijanje koriste fluorirane stakleničke plinove se ne

očekuju, jer su isti redovito održavani i servisirani od strane ovlaštene pravne osobe sukladno Uredbi

o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima („Narodne novine“ br.

90/14).

Također, tijekom odvijanja procesa prerade, u uređaju za proizvodnju dima (dimogeneratoru) u

procesu dimljenja trajnih i polutrajnih proizvoda ispuštat će se zanemarive količine dima nužnog

prilikom procesa dimljenja mesnih proizvoda. Ispuštanje takvih količina dima nije značajno ni lokalno

ni globalno u kumulativnom smislu jer se mogu usporediti s ispuštanjima dima iz kućanstva.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procjenjuje se prema smjernicama za voditelje

projekta: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. U predmetnom zahvatu

analiziran je samo modul u kojem se utvrđuje osjetljivost projekta na klimatske promjene.

Inače se koristi sedam modula (Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete,

Procjena ranjivosti, Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe, Procjena mogućnosti prilagodbe i Integracija

akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta) osim ako se kroz prvi modul utvrdi da ne postoji

značajna osjetljivost predmetnog zahvata na klimatske promjene, kao što je i slučaj u ovom zahvatu.

Modul 1. – Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na klimatske varijable i sekundarnih efekata ili opasnosti koje su vezane uz klimatske uvjete. Osjetljivost zahvata procjenjuje se kroz četiri glavne komponente:

Postrojenja i procesi IN – SITU

Ulaz (voda, energija, ostalo)

Izlaz (proizvod, tržišta, potražnja korisnika)

Transport (prometni pravci)

Osjetljivost na klimatske promjene

2 2 Visoka

1 1 Umjerena

0 0 Zanemariva


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


66

Zaključak

Procijenjeno je da nema osjetljivosti predmetnog zahvata na klimatske promjene u odnosu na

klimatske varijable i sekundarne efekte ili opasnosti koje su vezane uz klimatske uvjete.

S obzirom na zanemarivu osjetljivost nije bilo potrebno obraditi procjenu izloženosti opasnostima

vezanim za klimatske uvjete na lokaciji zahvata. Iz svega navedenog ranjivosti zahvata nema te

klimatske promjene na planirani zahvat nemaju utjecaja.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


67

4.1.4. Utjecaji na vode

Utjecaj tijekom građenja

Lokacija predmetnog pogona se prema podacima Hrvatskih voda o stanju vodnog tijela nalazi na području vodnog tijela podzemne vode CSGI_24_Sliv Sutle i Krapine. Ukupno stanje vodnog tijela je dobro. Površinskih vodenih tokova na području predmetnog pogona nema (vidi sliku 3.3. - 2). Tijekom dogradnje i rekonstrukcije predmetnog pogona na prostoru gradilišta može doći do izlijevanja motornog ulja, goriva, različitih otapala, boje i slično, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Ovakve utjecaje ne očekujemo u uvjetima normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja gradilišta, već samo kao akcidentne situacije pa stoga ovakvu vrstu utjecaja smatramo malo vjerojatnom i malo značajnom. Ako do njih i dođe oni se svode na najmanju moguću i prihvatljivu razinu uz primjenu odgovarajućih mjera, korištenjem upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja i spremnika za odlaganje iskopane onečišćene zemlje, odnosno pravilnom organizacijom građenja te se posljedice ovakvih događaja i utjecaj na stanje tijela podzemne vode CSGI_24_Sliv Sutle i Krapine ne očekuju.

Utjecaj tijekom korištenja

Budući da na lokaciji zahvata ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, do izgradnje sustava javne

odvodnje i priključka na isti, tijekom rada pogona otpadne vode upuštaju se u vodonepropusne

sabirne jame. One se prazne i odvoze putem ovlaštene komunalne tvrtke.

Odvodnja iz objekta predviđena je kao razdjelna i to: - sanitarno - fekalna,

- tehnološka,

- oborinska.

Fekalna odvodnja iz sanitarnih čvorova temeljnim razvodom odvodi se do vodonepropusne sabirne

jame.

Odvodnja tehnoloških otpadnih voda odvojena je od sanitarno - fekalne te se sastoji od sudopera za pranje opreme, posuđa i alata te podnih rešetki - slivnika za sakupljanje otpadnih voda. S obzirom na to da se u radnim prostorima obavljaju mokri radni postupci oni trebaju biti dobro drenirani, te se na svakih 25-30 m² nalazi po jedna slivna rešetka s nagibom podova 1.5 - 2.0 % prema istoj. Prikupljena tehnološka voda odvodi se izvan zgrade do revizijskog okna te se odvodi preko separatora masti gdje se odvajaju i talože masti, a tako pročišćene vode se nakon separatora upuštaju u sabirnu tehnološku jamu. Sastav interne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda projektiran je da se u kontrolnom oknu postignu zadovoljavajuće vrijednosti pokazatelja sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16). Otpadne tehnološke vode iz sabirne jame se prazne i odvoze putem ovlaštene komunalne tvrtke.



masti).

Kako planirana rekonstrukcija uključuje ugradnju samo jedne uljevne slavine - prema vodovodnom

priključku u prostoriji za pranje suđa, prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi



Uzevši u obzir da u pogon za rasijecanje i preradu mesa već dolazi klaoničko obrađeno meso i 90 %

tehnoloških otpadnih voda nastaje pranjem i sanitacijom prostora, zaključuje se da planiranom

dogradnjom i rekonstrukcijom postojećeg pogona neće doći do značajnijeg povećanja količina

tehnoloških otpadnih voda zato što neće doći do povećanja površina pogona koje je potrebno

redovito prati i održavati pa nije očekivati bitniji nepovoljni utjecaj na funkcionalnost separatora,


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


68

osim u dijelu da će se maksimalni skladišni kapacitet separatora dosegnuti prije. Realno je očekivati

smanjenje intervala između pražnjenja separatora.

Međutim, sukladno preporukama norme, za ovakav tehnološki proces se preporučuje odabir

separatora s povećanim kapacitetom taložnice što ovdje nije slučaj (ugrađen je separator s

„standardnom“ taložnicom). Međutim, ako dosadašnja ispitivanja otpadne vode nisu pokazala

prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracije lipofilnih tvari u otpadnoj vodi očito je da se ove

preporuke u ovom konkretnom slučaju ne treba nužno pridržavati.

Priloženi proračuni (vidi prilog 2 i 3) odnose se na stanje prikazano u projektu dok situacija u praksi

(korištenju objekta) može odstupati od normom predviđenih uvjeta pa je za dobivanje pouzdanih

rezultata, zadovoljava li separator postojeći i planirani kapacitet objekta i hoće li predviđeno

prethodno pročišćavanje biti dovoljno da se postignu granične vrijednosti emisija koje su Pravilnikom

o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br.80/13, 43/14, 27/15, 3/16) dozvoljene za

ispuštanje u sustav javne odvodnje, potrebno je provjeriti rezultatima ispitivanja uzoraka otpadne

vode koja se ispušta. Jedino ako rezultati zadovoljavaju uvjete propisane u važećoj vodopravnoj

dozvoli objekta možemo konstatirati da je kapacitet separatora adekvatan.

Za ugrađeni separator potrebno je osigurati redovito održavanje i čišćenje, u skladu s uputama

proizvođača. Održavanje te odvoz/sakupljanje i gospodarenje mulja iz separatora povjerava se

ovlaštenoj osobi koja ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom koju izdaje Ministarstvo

zaštite okoliša i energetike sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br 94/13 i

73/17), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15).

Svi cjevovodi iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvedeni su kao vodonepropusni te uz

redovit pregled i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nema mogućnosti

onečišćenja podzemnih voda kroz tlo.

Zbrinjavanjem otpadnih voda na naveden način i pridržavanjem mjera propisanih kroz posebne

uvjete Hrvatskih voda neće doći do negativnih utjecaja na površinske i podzemne vode.

4.1.5. Utjecaji na tlo


Utjecaj na kvalitetu tla bit će privremen i lokaliziran na prostor rekonstrukcije i dogradnje

predmetnog pogona.

Tijekom izvođenja zemljanih radova doći će do privremene degradacije tla. Po završetku radova sve

manipulativne površine bit će sanirane i uređene, čime će ovaj utjecaj biti sveden na minimum.

Utjecaj na tlo tijekom zemljanih, betonskih i montažnih radova moguć je uslijed akcidenata

(istjecanje goriva, strojnog ulja, različitih otapala i sl.). Ovakve utjecaje ne očekujemo u uvjetima

normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja gradilišta, već samo kao akcidentne situacije pa stoga

ovakvu vrstu utjecaja smatramo malo vjerojatnom. Ako do njih i dođe oni se svode na najmanju

moguću i prihvatljivu razinu, korištenjem upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja i

spremnika za odlaganje iskopane onečišćene zemlje, odnosno pravilnom organizacijom građenja te

nisu značajni.


Negativni utjecaji na tlo tijekom rada pogona za rasijecanje i preradu mesa se ne očekuje uz

pridržavanje mjera zaštite okoliša te ostalih važećih zakonskih propisa. Predmetni proizvodni pogon

ima izgrađenu internu kanalizacijsku mrežu koja je priključena na sabirne jame. Sanitarna kanalizacija

odvojena je od tehnološke kanalizacije te se najkraćim putem odvodi do sanitarne sabirne jame.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


69

Tehnološke otpadne vode se nakon odvajanja i taloženja masti, odnosno pročišćavanja na separatoru

upuštaju u sabirnu tehnološku jamu. Otpadne sanitarne i tehnološke vode iz sabirnih jama se

zbrinjavaju putem nadležnog komunalnog poduzeća čime se sprječava negativan utjecaj otpadnih

voda na tlo.

Sav otpad nastao tijekom korištenja objekta će se razvrstavati i zbrinjavati na zakonom propisani

način.

4.1.6. Utjecaji na bioraznolikost

Utjecaj tijekom gradnje

Prilikom gradnje zbog korištenja vozila i dovoženja materijala doći će do kratkotrajnog i lokalnog

utjecaja u vidu uznemiravanja životinja (mali sisavci, gmazovi i ptice) prisutnih u užoj okolici zahvata,

uslijed povećane razine buke i kretanja vozila, strojeva i ljudi. Zauzeće površine livade uz postojeću

zgradu iznosit će oko 50 m². Navedeni utjecaji rezultirat će privremenim udaljavanjem životinja koje

se zateknu na lokaciji bližoj zahvatu. Zbog malog obuhvata radova, kratkog trajanja i jednostavne

izvedbe, značajnijeg utjecaja koji bi mogao ozbiljnije ugroziti floru i faunu predjela neće biti.


Planirani zahvat je rekonstrukcija postojećeg objekta koji zadržava osnovnu namjenu – poslovnu.

Tehnološki ohlađeno meso u svinjskim polovicama odnosno goveđim četvrtinama zaprima se iz

kamiona hladnjača u posebnom manipulativnom prostoru i pohranjuje u dvije hlađene komore.

Svježe meso u rasjeckaonici obrađuje se u više tehnoloških pravaca. Strojna obrada i formiranje

proizvoda obavlja se u prostoriji za strojnu obradu i nadijevanje. Nakon usitnjavanja mesa i

formiranja proizvoda isti se u nastavku procesa pakira te se skladišti u prihvatnoj komori. Višak mesa

iz rasijeka, koji se ne plasira u svježem stanju ili ne koristi odmah u preradi mesa, pakira se u PVC

vreće i lodne te se duboko smrzava u za to predviđenoj hladnoj komori.

Kako se radi o objektu koji ne stvara značajne utjecaje i emisije u okoliš, može se konstatirati da

zahvat neće imati značajnog utjecaja na floru i faunu na lokaciji zahvata, a onda naročito i u okolici

zahvata. Kopnena flora i fauna prilagođena je naselju i ljudskim aktivnostima poput poljoprivrede i

prometa.

Livadna flora će se adaptirati uvjetima košenja u istom ili sličnom režimu kao i do trenutka realizacije

predmetnog zahvata.

4.1.7. Utjecaji na krajobrazne vrijednosti

Utjecaji tijekom građenja i korištenja

Značajnog utjecaja na krajobraz nema jer se radi o rekonstrukciji i dogradnji već postojeće građevine

odnosno pogona.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


70

4.1.8. Utjecaji na kulturno - povijesnu baštinu

Tijekom građenja i korištenja

Kako se radi o rekonstrukciji i dogradnji postojećeg objekta koji nema svojstvo kulturnog dobra niti se

zaštićena kulturno – povijesna dobra nalaze u neposrednoj okolici lokacije zahvata, smatra se da

utjecaja na kulturno - povijesnu baštinu nema.

4.1.9. Utjecaji na gospodarstvo

Povećanje proizvodnje predmetnog pogona za rasijecanje i preradu mesa u Općini Veliko Trgovišće

imat će pozitivan utjecaj na gospodarstvo ovog područja. Prerađivačka industrija ostvaruje gotovo

polovicu ukupno ostvarenih prihoda i zapošljava gotovo polovicu zaposlenih u Krapinsko – zagorskoj

županiji.

4.2. Opterećenje okoliša

4.2.1. Buka


Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene

člankom 17. "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04)".

Tijekom dnevnog razdoblja, za radove na otvorenom prostoru dopuštena ekvivalentna razina buke

iznosi 65 dB. U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od

dodatnih 5 dB.

Tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, u okolišu lokacije zahvata će se javljati buka kao

posljedica aktivnosti rekonstrukcije i dogradnje predmetnog pogona. Procijenjeno ukupno vrijeme

trajanja izgradnje iznosi tri mjeseca.

Do emisija buke u okolni prostor dolazit će od rada strojeva i vozila na gradilištu, prilikom iskopa,

utovara i odvoženja/dovoženja materijala potrebnih za građevinske zahvate te ostalih radova na

gradilištu, u periodu radnog vremena gradilišta.

Radovi na gradilištu su predviđeni isključivo tijekom dnevnog razdoblja (od 7 do 23 sati, članak 5.

Zakona o zaštiti od buke). Rad noću se ne očekuje.

Iskustva s gradilišta upućuju da se na gradilištu može očekivati buka od oko 90 dBA u neposrednoj

blizini izvora, tj. na udaljenosti od cca. 3 m od građevinskog stroja.

Razina buke mijenjat će u ovisnosti o intenzitetu radova, stanju i održavanju mehanizacije,

pridržavanju discipline u pogledu izvođenja radova i načina izvođenja radova, masi i opterećenju

vozila, karakteristikama ceste kojom se stroj ili vozilo kreće i drugim izvorima buke.

Kako se razina buke smanjuje porastom udaljenosti od izvora, a lokacija pogona smještena je unutar

slabo urbaniziranog građevinskog područja naselja Družilovec, na udaljenosti od prvih stambenih

objekata 150 do 200 m ne očekuje se uznemiravanje stanovništva bukom kao posljedica aktivnosti

dogradnje i rekonstrukcije pogona. U slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač

radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u

građevinski dnevnik.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


71

Utjecaj je privremen i ograničenog vremenskog trajanja, vezan uz radni proces i radno vrijeme

gradilišta pa kao takav ne predstavlja značajan negativan utjecaj.


Buka u unutrašnjosti objekta javljat će se prilikom rada uređaja za grijanje/hlađenje, radnih strojeva

te odvijanja ostalih radnih procesa i aktivnosti u objektu. Međutim, strojevi su izolirani te se za

vrijeme rada pogona ne očekuju vrijednosti buke koje bi imale značajan utjecaj na zdravlje radnika.

Procjenjuje se da će razina buke u unutrašnjosti objekta biti ispod zakonom dopuštenih u

unutrašnjem prostoru sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN br 46/08).

Kako se proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru utjecaja buke iz objekta na vanjski prostor nema.

Buka u vanjskom prostoru oko građevine javljat će se povremeno tijekom kretanja vozila zaposlenika

i ostalih posjetitelja te kamiona za dopremu materijala i otpremu gotovih proizvoda, međutim njihov

utjecaj na buku okolnog područja nije značajan.

4.2.2. Utjecaj od otpada i nusproizvoda životinjskog porijekla


Tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji i dogradnji postojećeg pogona nastat će određene

količine i vrste otpada.

U fazi dogradnje i rekonstrukcije nastat će manja količina komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pića radnika).

Očekuje se nastanak građevinskog otpada, od iskopane zemlje i kamenja prilikom pripremnih i zemljanih radova, viška betona nakon dovršetka, ostataka oplate i dijelova dasaka, željeza, čelika i miješanih metala.

Nastajat će i manja količina ambalažnog otpada (npr. vreće, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu tijekom montaže elektroopreme.

Za očekivati je manje količine opasnog otpada. To se uglavnom odnosi na otpad koji potječe od boja i razrjeđivača, uprljanih tkanina te iskorištene ambalaže.

Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), tijekom radova na izgradnji planiranog zahvata,

predviđa se nastanak vrsta otpada koje se mogu svrstati pod sljedeće grupe, podgrupe i ključne

brojeve (vidi tablicu 4.2.-1.).

Tablica 4.2–1.: Ključni brojevi i nazivi otpada tijekom dogradnje i rekonstrukcije postojećeg pogona

KLJUČNI

BROJ

NAZIV OTPADA

20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta,

industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke

20 03 01 Miješani komunalni otpad

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekta (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih

lokacija)

17 01 Beton, opeka, crijep/pločice i keramika

17 02 Drvo, staklo i plastika

17 04 Metali

17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i

zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


72

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 Otpadna hidraulička ulja

13 02 Otpadna maziva ulja za motore i zupčanike

13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način


Radom pogona nastaju određene vrste otpada. Isti će se odvojeno sakupljati po vrstama u odgovarajućim spremnicima te će se predavati ovlaštenim pravnim osobama, koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom. U nastavku su navedene vrste otpada koje nastaju prilikom proizvodnje, sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN broj 90/15).

KLJUČNI

BROJ

NAZIV OTPADA

20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta,

industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke

20 01 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* Odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 03 01 Miješani komunalni otpad

19 Otpad iz građevina za gospodarenje otpadom, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvan

mjesta nastanka i pripremu pitke vode i vode za industrijsku upotrebu

19 08 09 Mješavina masti i ulja iz separotora ulje/voda, koje sadrži samo jestivo ulje i masnoće

15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna

odjeća koja nije specificirana na drugi način

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 Plastična ambalaža

15 01 03 Drvena ambalaža

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 02 Apsorbensi, filtarski materijali, tkanina za brisanje i zaštitna odjeća

15 02 02* Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način),

tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarim

Navedeni otpad će se skupljati u kante - spremnike te će se odvoziti u pauzama ili na kraju radnog vremena u za to predviđene kontejnere koje će odvoziti ovlaštena pravna osoba koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


73

U tehnološkom procesu rasijecanja već klaonički obrađenog mesa može nastati i određena količina nusproizvoda životinjskog porijekla (NŽP). Postupanje s NŽP regulirano je Zakonom o veterinarstvu („Narodne novine“ br. 82/13 i 148/13), Pravilnikom o registraciji subjekata i odobravanju objekata u kojima posluju subjekti u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla („Narodne novine“ br. 20/10) te Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive. Projektom je predviđen prostor za njegovo zbrinjavanje, a dinamika odvoza s lokacije putem ovlaštene tvrtke bit će prilagođena dinamici njegovog nastajanja.

Negativnih utjecaja na okoliš neće biti s obzirom na prethodno opisani način gospodarenja otpadom i postupanjem s nusproizvodima životinjskog porijekla.

4.2.3. Promet


Tijekom rekonstrukcije i dogradnje moguć je zanemariv privremeni negativni utjecaj na lokalni promet zbog kretanja građevinskih vozila i radnih strojeva koji će povremeno prometovati cestom kroz naselje.


Tijekom rada pogona negativni utjecaj na promet i prometne tokove se ne očekuje zbog malog intenziteta prometa na lokalnim cestama u blizini pogona.

4.2.4. Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje analizirano je prema GIS portalu www.lightpollutionmap.info gdje je razina

onečišćenja prikazana radijancom (engl. Radiance) tj. intenzitetom elektromagnetskog zračenja po

jedinici površine.

U Hrvatskoj je najviše svjetlosnog onečišćenja koncentrirano kod većih urbanih središta kao što su

Zagreb i okolica, Rijeka, Split i Osijek, ali i uz ostale veće gradove.

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se u zoni vrlo malog svjetlosnog onečišćenja (slika 4.1-1.). Veće

svjetlosno onečišćenje vezano je uz područje većih naselja i gradova.

http://www.lightpollutionmap.info/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


74

Slika 4.1-1.: Svjetlosno onečišćenje na širem području zahvata

Utjecaji tijekom građenja i korištenja

Kako se radi o postojećem pogonu do promjene u razini prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima neće doći.

4.2.5. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija


Akcidentne situacije koje se mogu dogoditi tijekom građenja i opremanja pogona su manje izlijevanje

motornog ulja i goriva iz vozila i ostale mehanizacije koja će se zateći na lokaciji u svrhu istovara

materijala i opreme namijenjen za građenje i opremanje pogona te požar na otvorenim površinama i

vozilima. Međutim, pravilnom organizacijom rada vjerojatnost za nastanak akcidentne situacije je

mala te se pridržavanjem svih mjera zaštite i sigurnosti na radu (korištenjem opreme za gašenje

požara te upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja u slučaju izlijevanja goriva), veće

posljedice ovakvih događaja ne očekuju.


Tijekom rada pogona do akcidentnih situacija može doći uslijed požara zbog kvara na

elektroinstalacijama, ljudskog nehata i nepažnje te nestručnog održavanja instalacija.

Za protupožarnu zaštitu objekta predviđeno je korištenje opreme za gašenje požara te redovit

pregled i održavanje instalacija. Iz tog razloga je vjerojatnost za nastanak akcidentne situacije mala te

se veće posljedice ovakvih događaja ne očekuju. Ako do njih i dođe na predmetnoj lokaciji potrebno

je što prije i učinkovitije pristupiti uklanjanju uzroka i posljedica pridržavanjem svih mjera zaštite i

sigurnosti na radu (korištenjem opreme za gašenje požara).

Do akcidentnih situacija može doći uslijed pucanja dijelova odvodnog sustava sanitarne odvodnje te

poremećaja ili prekida rada separatora masti što za posljedicu može imati izlijevanje otpadne vode u

tlo i podzemlje te onečišćenje okoliša. U slučaju akcidentnih situacija na predmetnoj lokaciji potrebno

je što prije i učinkovitije pristupiti uklanjanju uzroka i posljedica u skladu sa zakonima i propisima.

Također predviđeno je redovito čišćenje mastolova kako bi otpadne vode na izlazu iz mastolova (cijev

koja vodi od mastolova do kontrolnog okna) zadovoljavale propisane vrijednosti. Predviđeno je


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


75

redovitom provjerom kroz revizijski otvor provjeravati razinu masti, te je po potrebi prazniti u

posude. One moraju biti zatvorene (cisterne) ili imati poklopac, kojim se posuda zatvara prije

transporta, a radi eventualne mogućnosti izlijevanja. Uz svaki odjeljivač potrebno je postaviti posudu

napunjenu upijajućim sredstvom (suhi pijesak, piljevina), te lopatu. Radi boljeg funkcioniranja

odjeljivača potrebno je redovito čišćenje taloga iz taložnice, te povremeno ispiranje okna odjeljivača s

integriranom taložnicom, čistom vodom. Tehničkom dokumentacijom predviđen je redovit pregled i

održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Iz tog razloga je vjerojatnost za nastanak

akcidentne situacije mala te se veće posljedice ovakvih događaja ne očekuju.

4.3. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na osnovne karakteristike i prostorni obuhvat ovog predmetnog zahvata ne očekuju se

nikakvi prekogranični utjecaji.

4.4. Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja


Ne očekuje se istovremeni radovi na rekonstrukciji predmetnog pogona i drugih istovjetnih ili

drugačijih zahvata, ali ako do toga dođe kumulativni efekt predstavljat će povremeno povećanje

razine buke, što se ne smatra značajnim kumulativnim utjecajem.


Provedbom planiranog zahvata, rekonstrukcijom zgrade pogona i ugradnjom nove opreme, povećat

će se postojeći proizvodni kapacitet pogona. S obzirom na planirano povećanje proizvodnje, za

očekivati je da će se povećati količina generiranog otpada.

Otpadne tehnološke vode koje nastaju na lokaciji nakon separatora masti odvode se do

vodonepropusne sabirne jame koje se prema potrebi prazne posredstvom lokalne komunalne tvrtke.

Također sve vrste otpada koje nastanu na lokaciji će se privremeno skladištiti i potom zbrinjavati

putem ovlaštenih pravnih osoba uz svu zakonom propisanu prateću dokumentaciju. Nema značajnijih

utjecaja na zrak, buka je zanemariva. S obzirom na to da se zahvat nalazi unutar ruba slabo

urbaniziranog građevinskog područja naselja utjecaja na stanovništvo nema.

Uzevši u obzir sve prethodno navedeno, ne očekuje se značajnije povećanje utjecaja tijekom

korištenja te isti neće izazvati negativne kumulativne utjecaje, jer se predviđa dodatne utjecaje svesti

na zakonom dopuštenu razinu, primjenom opisanih i zakonom propisanih tehničkih rješenja.

4.5. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Predmetni zahvat ne nalazi se unutar područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode

(NN 80/13) (slika 3.3.8.-3.). Prvo najbliže zaštićeno područje je Spomenik parkovne arhitekture „Park

u Donjem Oroslavju“ od kojeg je zahvat udaljen oko 8 km te mogućih utjecaja zahvata na zaštićena

područja nema.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


76

4.6. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Predmetni zahvat nalazi se izvan područja ekološke mreže Natura 2000, a do najbližeg područja

ekološke mreže HR2000583 „Medvednica“ ima oko 10 km zračne udaljenosti u smjeru jugoistoka

(slika 3.3.8.-4.) te mogućih utjecaja zahvata na zaštićena područja nema.


__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


77

4.7. Opis obilježja utjecaja

Obilježja utjecaja tijekom građenja

Sastavnica okoliša

UTJECAJ

Akcidentne situacije Emisija prašine Emisije štetnih plinova Buka

Tlo -2, I -1, I, S 0 0

Voda -2, I -1, I 0 0

Zrak 0 -1, I -1, I 0

Flora -1, I -1, I, N 0 0

Fauna 0 -1, I, N, S -1, I -1, I

Ljudi i ljudsko zdravlje

-1, I, N -1, I, N, S -1, I -1, I

Materijalna dobra 0 -1, I 0 0

Krajobraz -1,I -1, I 0 0

Klima 0 -1,I -1,I 0

Zaštićena područja

0 0 0 0

Ekološka mreža 0 0 0 0

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)

Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka:

-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5


__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


78

Obilježja utjecaja tijekom korištenja

Sastavnica okoliša

UTJECAJ

Akcidentne situacije Emisija prašine Emisije štetnih plinova Buka

Tlo -1, I 0 0 0

Voda -1, I 0 0 0

Zrak 0 0 -1,I 0

Flora -1, I -1, I, N 0 0

Fauna 0 -1, I, N, S -1, I -1,I

Ljudi i ljudsko zdravlje

-1,I,N 0 0 -1,I,N

Materijalna dobra 0 0 0 0

Krajobraz 0 0 0 0

Klima 0 0 0 0

Zaštićena područja 0 0 0 0

Ekološka mreža 0 0 0 0

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)

Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka:

-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


79

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Mjera zaštite stanovništva

Pogon za proizvodnju i preradu mesa nalazi unutar slabo urbaniziranog građevinskog područja naselja Družilovec, udaljen od prvih stambenih objekata 150 do 200 m te utjecaja na stanovništvo nema. Zbog navedenog dodatne mjere zaštite okoliša nisu potrebne.

Mjere zaštite zraka

Kako radom pogona neće doći do pogoršanja kvalitete zraka mjere zaštite nisu potrebne.

Mjere zaštite klime

S obzirom na to da utjecaja zahvata na klimatske promjene nema mjere zaštite klime nisu potrebne.

Mjere zaštite voda

Budući da na lokaciji zahvata ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, do izgradnje sustava javne odvodnje i priključka na isti, tijekom rada pogona otpadne tehnološke vode nakon tretmana na separatoru masti te odvojeno fekalne otpadne vode upuštaju se u vodonepropusne sabirne jame. One se prema potrebi prazne i odvoze putem ovlaštene komunalne tvrtke. Oborinska kanalizacija završava u kontrolnom mjernom oknu prije ispuštanja u prijemnik – cestovni oborinski odvodni jarak.

Prema hidrauličkom proračunu izrađenom prema normi separatora masnoća HRN EN 1825 (vidi prilog 2 i 3) ugrađeni separator zadovoljava svojim kapacitetom. Međutim, sukladno preporukama norme, za ovakav tehnološki proces se preporučuje odabir separatora s povećanim kapacitetom taložnice što ovdje nije slučaj (ugrađen je separator s „standardnom“ taložnicom). Međutim, ako dosadašnja ispitivanja otpadne vode nisu pokazala prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracije lipofilnih tvari u otpadnoj vodi očito je da se ove preporuke u ovom konkretnom slučaju ne treba nužno pridržavati. Priloženi proračuni odnose se na stanje prikazano u projektu dok situacija u praksi (korištenju objekta) može odstupati od normom predviđenih uvjeta pa je za dobivanje pouzdanih rezultata, zadovoljava li separator postojeći i planirani kapacitet objekta i hoće li predviđeno prethodno pročišćavanje biti dovoljno da se postignu granične vrijednosti emisija koje su Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br.80/13, 43/14, 27/15, 3/16) dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje, potrebno je provjeriti rezultatima ispitivanja uzoraka otpadne vode koja se ispušta. Jedino ako rezultati zadovoljavaju uvjete propisane u važećoj vodopravnoj dozvoli objekta možemo konstatirati da je kapacitet separatora adekvatan. Za ugrađeni separator potrebno je osigurati redovito održavanje i čišćenje, u skladu s uputama proizvođača. Održavanje te odvoz/sakupljanje i gospodarenje mulja iz separatora povjerava se ovlaštenoj osobi koja ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom koju izdaje MZOE, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13 i 73/17), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15).

Zbrinjavanjem otpadnih voda na naveden način i pridržavanjem mjera propisanih kroz posebne uvjete Hrvatskih voda dodatne mjere za zaštitu voda nisu potrebne.

Mjere zaštite tla

Izvođenje građevinskih radova u skladu s pravilima struke, pravilnom organizacijom gradilišta,

adekvatnim načinom gradnje i korištenjem ispravne mehanizacije, nema potrebe za dodatnim

mjerama zaštite tla tijekom rekonstrukcije i dogradnje postojećeg pogona.

Također nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite tla tijekom rada pogona s obzirom na to da će

se proizvodnja i prerada mesa odvijati u već postojećim zatvorenim prostorima pogona, a

manipulativne površine oko pogona bit će presvučene vodonepropusnom asfaltnom podlogom.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


80

Mjere zaštite flore i faune, ekološke mreže i zaštićenih područja

Zbog lokalizacije predmetnog zahvata u zatvorenim objektima, tijekom rekonstrukcije i tijekom

korištenja, zahvat ne iziskuje mjere zaštite flore, faune i staništa.

Zbog značajne udaljenosti nema opasnosti od ikakvog utjecaja pa nisu potrebne mjere zaštite okoliša

vezane za zaštićena područja prirode i sastavnice područja ekološke mreže.

Mjere zaštite krajobraza

Dodatne mjere zaštite krajobraza nisu potrebne jer vizualna slika predmetne lokacije ostaje gotovo ista.

Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine

Utjecaja na kulturno – povijesnu baštinu nema te se smatra da dodatne mjere zaštite nisu potrebne.

Mjere zaštite gospodarstva

Dodatne mjere zaštite nisu potrebne jer negativnog utjecaja na gospodarski razvoj područja u kojem

se nalazi predmetni zahvat nema.

Mjere zaštite od buke

Predmetni zahvat je takav da značajnog utjecaja od buke nema pa stoga mjere zaštite nisu potrebne.

Mjere zaštite od utjecaja otpada

S obzirom na to da se ne očekuje utjecaj od otpada zbog pravilnog i kontroliranog provođenja postupaka prikupljanja, razvrstavanja i odlaganja istog, dodatne mjere zaštite, uz već propisane zakone nisu potrebne.

Mjere zaštite prometa

Tijekom izgradnje i rada pogona negativnog utjecaja na promet nema te se smatra da dodatne mjere

zaštite prometa nisu potrebne.

Mjere zaštite svjetlosnog onečišćenja

Radom pogona do promjene u razini prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima neće doći te dodatne

mjere zaštite nisu potrebne.

Prijedlog programa praćenja stanja okoliša

Na temelju karaktera predmetnog zahvata, rekonstrukcije i opremanja već postojećeg pogona za proizvodnju i preradu mesa, te procijenjenih negativnih utjecaja zahvata na okoliš, ne predviđa se potreba za praćenjem stanja okoliša.

Realizacijom planiranog zahvata primijenit će se postupci i mjere zaštite okoliša koje se primjenjuju i na postojećoj proizvodnji, a koje uključuju upravljanje otpadnim vodama, smanjenje emisije

onečišćujućih tvari u zrak, okolišno prihvatljivo gospodarenje otpadom. U skladu s navedenim, za zahvat nisu određene dodatne mjere zaštite okoliša, kao ni program praćenja stanja okoliša. Nositelj zahvata obvezan je poštivati i primjenjivati mjere zaštite koje su obvezne sukladno zakonima i propisima donesenih na osnovu istih.


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


81

6. IZVORI PODATAKA

Projekti, studije, radovi, web stranice:

Prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan uređenja Općine Veliko Trgovišće (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije" broj

5/04., 10/04., 15/07., 27/08. i 15/17)

Projektna dokumentacija

GLAVNI PROJEKT – Arhitektonski projekt, AMG STUDIO d.o.o za Škalec Promet d.o.o., Mapa ¼

GLAVNI PROJEKT – Građevinski projekt, projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti, AMG STUDIO

d.o.o. za Škalec Promet d.o.o., Mapa 2/4

GLAVNI GRAĐEVNI PROJEKT – Projekt instalacija i vodovoda i kanalizacije, Uređenje okoliša, AMG

STUDIO d.o.o., Mapa ¾

GLAVNI PROJEKT – TEHNOLOŠKI PROJEKT, Interma d.o.o., Mapa 4/4

ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA, AMG STUDIO d.o.o.

Troškovnik radova – rekonstrukcija – dogradnja postojeće poslovne zgrade, AMG STUDIO d.o.o.

POSLOVNI PLAN – Opisni dio, Agencija za plačanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Stanovništvo i naseljenost

Magaš D. (2013): Geografija Hrvatske, Sveučilište u Zadaru, Odjel za geografiju, Meridijan, Zadar, 597.

Nejašmić I. (2005): Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb

Spevec, D. (2009): Populacijski potencijal Krapinsko-zagorske županije. HRVATSKI GEOGRAFSKI

GLASNIK 71/2, 43 – 63

Državni zavod za statistiku: www.dzs.hr

Kvaliteta zraka

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu,

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.

Klimatološka obilježja

Šegota T. i Filipčić A. (1996): Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb

Španjol, Ž. i Martinić, I. ur. (2007): Zaštićene prirodne vrijednosti Krapinsko-zagorske županije – Vodič

kroz zaštitu prirode. Krapinsko-zagorska županija.


Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Zagreb, 2009. Hidrološka i hidrogeološka obilježja


http://www.dzs.hr/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


82

Izvadak iz Registra vodnih tijela – Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Klasa: 008-

02/18-02/171, Urudžbeni broj: 15-18-1, Hrvatske vode, Zagreb



Orešić D., Njegač D., Toskić A. (2010): Vodoopskrba stanovništva Krapinsko – zagorske županije – neki

geografski aspekti razvoja, Zagreb

Geološka i seizmološka obilježja

Aničić B., Juriša M. (1981): Osnovna geološka karta list Rogatec L33-68, Geološki zavod Ljubljana i

Geološki zavod Zagreb

Aničić B., Juriša M. (1983): Tumač za list Rogatec L33-68



Karta potresnih područja RH. Geofizički odsjek, PMF: http://seizkarta.gfz.hr/

Geomorfološka obilježja


Bognar, A. (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske. Acta Geographica Croatica, Zagreb



Pedološka obilježja

Pedološko kartiranje, GIS i analize tla, Poljoprivredni fakultet u Osijeku:

http://pedologija.com.hr/karte.htm



Bioraznolikost i zaštite prirode

Antolović, J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N.

Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb.

Duplić, A. i sur. (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 ‐ stručna podloga. Državni zavod zaštitu

prirode, Zagreb.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i

Hrvatsko ornitološko društvo (2009): Priručnik za prepoznavanje – Ugrožene ptičje vrste Krapinsko-

zagorske županije

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar Lešić, M., Janev Hutinec, B.,

Bogdanović, T., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.



http://seizkarta.gfz.hr/

http://pedologija.com.hr/karte.htm


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


83

Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o

staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-376.

Vukelić, J. i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža.

Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-263.

Bioportal - http://www.bioportal.hr/

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije -

http://www.zagorje-priroda.hr/

Krajobrazna obilježja

Krajolik - sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

Kulturno – povijesna baština

Prostorni plan uređenja Općine Veliko Trgovišće (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije" broj

5/04., 10/04., 15/07., 27/08. i 15/17)

Gospodarska obilježja

Nejašmić I. (2005): Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb

Državni zavod za statistiku: www.dzs.hr

http://www.bioportal.hr/

http://www.dzs.hr/


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


84

Propisi:

Okoliš 1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 3. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

Bioraznolikost

1. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

2. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 3. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) 4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/2013, 15/2018)

Prostorno uređenje i graditeljstvo

1. Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 67/17) 2. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Buka

1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) 2. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN

91/07) 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) 4. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština

1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17)

Otpad

1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) 2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 3. Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. -

2022. godine (NN 3/17) 4. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,

86/13) 5. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07, 23/14, 51/14, 121/15, 132/15,

117/17) 6. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17) 7. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) 8. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 114/15) Vode

1. Plan upravljanja vodnim područjima 2016 - 2021 (NN 66/16) 2. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) 3. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) 4. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 5. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14)

Zrak


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


85

1. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) 2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) 3. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN

87/17) 4. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14)

Akcidenti

1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) 2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 3. Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)

Krajobraz

1. Zakon o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02) Svjetlosno onečišćenje

1. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


86

7. PRILOZI

Prilog 1. Pregledna situacija postojećeg i planiranog stanja odvodnje otpadnih voda

Prilog 2. Proračun separatora prema NORMI HRN EN 1825 - POSTOJEĆE STANJE

Prilog 3. Proračun separatora prema normi HRN EN 1825 - NOVO STANJE

Prilog 4. Tlocrt prizemlja - pozicija stare i nove opreme

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje pogona za rasijecanje i preradu mesa u općini Veliko Trgovišće 87

¸

Prilog 1. Pregledna situacija postojećeg i planiranog stanja odvodnje otpadnih voda


_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


88



_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


89



_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


90



_________________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________


91


Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje pogona za rasijecanje i preradu mesa u općini Veliko Trgovišće 92

Prilog 4. Tlocrt prizemlja - pozicija stare i nove opreme

ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI … DOKUMENATA... · 2018-11-12 ·...

Documents

Transcript of ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI … DOKUMENATA... · 2018-11-12 ·...