ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

FILOZOFSKI FAKULTET

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

SVEUČILIŠNI INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI

UČITELJSKI STUDIJ

Klasa: 602-04/15-02/0001

Ur.broj: 2181-090-02-10/1-15-0006

Split, 17. 3. 2015.

1 Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta Filozofski fakultet u Splitu

Adresa Sinjska 2, Split

Telefon + 385 21 384 144

Fax + 385 21 329 288

E.mail adresa [email protected]

Web stranica www.ffst.unist.hr

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa Učiteljski studij

Nositelj studijskoga programa Filozofski fakultet u Splitu

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☐

Razina studijskoga programa

Preddiplomski ☐ Diplomski ☐ Integrirani ☐

Poslijediplomski

sveučilišni ☐

Poslijediplomski

specijalistički ☐

Diplomski

specijalistički ☐

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Magistar/Magistra primarnog obrazovanja


1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Učiteljski studij obrazuje učiteljice i učitelje (u daljnjem tekstu učitelje) razredne nastave koji su

temelj obveznog osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Svojim širokim

obrazovanjem u raznim društvenim, humanističkim i prirodnim znanostima učitelji razredne

nastave svestrani su i interdisplinarni stručnjaci koji djeluju i u odgojno-obrazovnim

ustanovama i u raznim drugim područjima ljudskih djelatnosti.

Razlog za organiziranje i izvođenje učiteljskog studija rezultat je objektivnih društvenih

(kulturnih, političkih i gospodarskih) potreba, a način obrazovanja budućih učitelja te broj

studenata na učiteljskom studiju utvrđeni su na osnovi analize postojećeg stanja u hrvatskom

školskom sustavu i sagledavanja perspektive njegova razvoja.

Polazišta za organizaciju studija temelje se na sljedećim činjenicama:

- da je «osnovno školovanje obvezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina

života» (Zakon o osnovnom školstvu, čl. 3, NN 69/03);

- da je osnovna škola podijeljena u dva ciklusa: razrednu i predmetnu nastavu;

- da se u osnovnim školama Republike Hrvatske za učenike od prvoga do četvrtoga

razreda nastava organizira kao razredna (čl. 33 Zakona o osnovnom školstvu), u pravilu

jedan učitelj - jedan razredni odjel;

- da poslove učitelja u razrednoj nastavi može obavljati samo osoba koja ima

odgovarajuću visoku stručnu spremu (čl. 71 Zakona o osnovnom školstvu);

- da su učiteljski studiji u sastavu sveučilišta;

- da postoji opća suglasnost u akademskoj zajednici i intencija hrvatske obrazovne

politike da se učiteljski studij organizira kao sveučilišni studij, te da se time ostvari željeno

«usklađivanje s europskim obrazovnim prostorom» (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju, čl. 69, NN 94/13).

Učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu ima veliko područje gravitacije, kako studenata

koji dolaze studirati u Split, tako i radnih mjesta na kojima se zapošljavaju. To su prvenstveno

područja Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i većeg dijela

Šibensko-kninske županije. Znatan broj studenata dolazi i iz susjedne države Bosne i

Hercegovine, ali i iz mnogih drugih dijelova Republike Hrvatske.

Potrebe za učiteljskim kadrovima u trima spomenutim županijama navedene su u tablici:

ŽUPANIJA Broj učitelja razredne nastave

Splitsko-dalmatinska županija 960

Dubrovačko-neretvanska županija 260

Šibensko-kninska županija 250


UKUPNO: 1470

Na osnovi prethodnih podataka procjena minimalnog broja novih učitelja razredne nastave na

spomenutim područjima iznosila bi oko šezdeset (60) godišnje. Ipak, zbog velikog broja učitelja

razredne nastave na Zavodu za zapošljavanje, upisne smo kvote od 2008. godine smanjili na

četrdeset pet (45) studenta, budućih učitelja godišnje.

Kvalitetnom pripremom učitelja razredne nastave otvaraju se brojne mogućnosti za njihovo

zapošljavanje s obzirom na potrebe tržišta rada u lokalnoj zajednici, odnosno javnom i

privatnom sektoru. Studijski programi temelje se na službenom nastavnom planu i programu

razredne nastave (od prvoga do četvrtog razreda) osnovne škole i na općenitim

kompetencijama koje suvremeno obrazovanje zahtijeva od učitelja. Studij je usklađen sa

svim zahtjevima bolonjskoga sustava, što u velikoj mjeri olakšava studiranje i omogućuje

studentima kontinuirano napredovanje i usavršavanje.

Koncepcija studija osmišljena je na način da uz temeljni učiteljski studij student bira jedan od

triju ponuđenih modula kojim stječe dodatne kompetencije. Moduli su definirani prema

procijenjenim potrebama suvremenog obrazovanja koje je uz tradicionalne predmete u

razrednoj nastavi uvrstilo i strani jezik kao dio obveznog ranog obrazovanja, a očekujemo da

će se u skoroj budućnosti isto dogoditi i s informatikom.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Učiteljski studij obrazuje magistre primarnog obrazovanja koji pokrivaju potrebe tržišta rada u

lokalnoj zajednici, ali i šire. Oni se prvenstveno zapošljavaju u osnovnim školama gdje osim

u razrednoj nastavi često pokrivaju potrebe predmetne nastave, posebno u područjima

stranoga jezika i informatike, ali i drugih predmeta u kojima postoji deficit kvalificiranog kadra.

Studenti učiteljskog studija koji završe dodatni modul ranog učenja stranog jezika u

potpunosti su spremni i kompetentni izvoditi nastavu stranoga jezika u razrednoj nastavi.

Magistri primarnog obrazovanja sa završenim modulom primjene informacijsko-

komunikacijske tehnologije kompetentni su za korištenje i razvijanje informatičke tehnologije,

ali i poučavanje učenika informatici. Osim u školama učitelji razredne nastave često se

zapošljavaju u dječjim domovima, domovima za djecu s poteškoćama, u dječjim

igraonicama, muzejskim radionicama, knjižnicama i mnogim drugim kulturnim i obrazovnim

ustanovama ili surađuju s tim ustanovama. Završeni studenti učiteljskoga studija često su

uključeni u rad izdavačkih kuća bilo kao suradnici, autori, recenzenti ili zaposlenici.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava


Partneri učiteljskoga studija prije svega su osnovne škole koje zapošljavaju učitelje razredne

nastave. Osnovne škole često su i vježbaonice koje pružaju studentima mogućnost

hospitiranja i rada s učenicima razredne nastave. U toj suradnji profitiraju i škole, i studenti, i

učitelji razredne nastave i učenici. Studenti donose u škole suvremene i kreativne ideje,

znanja, metode, sredstva i pomagala. Učitelji praktičari pokazuju studentima svakodnevicu

obrazovno-odgojnog rada, upoznaju ih s pedagoškom dokumentacijom, s redovitom,

dodatnom i dopunskom nastavom.

Partner je i Agencija za odgoj i obrazovanje koja blisko surađuje s fakultetom, posebno s

metodičarima učiteljskoga studija i to angažiranjem metodičara na stručnim usavršavanjima

učitelja na svim razinama, na stručnim ispitima te u savjetodavnome radu.

Partneri su i sve one institucije i pojedinci koji su izravno ili neizravno uključeni u obrazovanje i

odgoj učenika razredne nastave. Tu se mogu uvrstiti vladine organizacije, različita državna

tijela i službe, nevladine organizacije (udruge roditelja, učitelja i sl.), kulturne ustanove

(Kazalište mladih, muzeji), izdavačke kuće i dr. Sve te instance ujedno mogu biti i partneri u

realizaciji elaborata učiteljskoga studija.

1.5. Način financiranja

Studij financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

1. Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta (http://www.pef.uni-lj.si/169.html) Studijski program Razredni pouk oblikovan je na poštivanju temeljnih načela europskoga

visokoškolskog prostora, koja su oblikovana u bolonjskome sustavu, te stoga prvi stupanj

priprema buduće učitelje za neposredan rad s učenicima i za mogućnost nastavka studija.

Ovaj program je program prvoga stupnja pa još ne dopušta neovisan stručni rad u

obrazovanju.

Podatci o studijskom programu prvoga stupnja

Ime: RAZREDNI POUK

Vrsta: prvostopenjski univerzitetni študijski program (UN)

Trajanje: 4 leta

Število ECTS: 240

Smeri: program nima smeri

Moduli študijskega programa: program nima modulov

Strokovni naslov diplomanta: profesor /profesorica razrednega pouka (UN)

http://www.pef.uni-lj.si/169.html


Nakon završenog prvoga stupnja studenti imaju mogućnost upisati jedan od programa

drugoga stupnja koji mu se nude, a traju dvije godine.

Studijski programi drugoga stupnja:

Edukacijske politike

Inkluzivna pedagogika

Kognitivna znanost

Muzejska pedagogika

Pedagoško računalništvo in informatika

Pomoč z umetnostjo

Predšolska vzgoja

Supervizija, osebno in organizacijsko svetovanje

2. Učiteljski fakultet u Osijeku (http://www.ufos.unios.hr) Učiteljski studij u Osijeku strukturom i sadržajem veoma je sličan učiteljskom studiju u Splitu.

To je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij, u trajanju od 5 godina,

300 ECTS bodova, za osposobljavanje kompetentnoga školskoga učitelja za odgoj i

obrazovanje djece mlađe školske dobi s posebnim kompetencijama u ovisnosti o izbornom

modulu studenta.

Nakon prvog semestra student se opredjeljuje za jedan od sljedećih izbornih modula:

a) Modul A - razvojni smjer koji izabranim predmetima iz pedagogije, psihologije i

metodika šire osposobljava studente za razumijevanje specifičnih pitanja odgoja i

obrazovanja, te razvoja djeteta.

b) Modul B - smjer informatika, koji studente temeljitije osposobljava za korištenje

informacijskih tehnologija u odgojno-obrazovnom procesu, te za informatički odgoj i

obrazovanje djece u prva četiri razreda osnovne škole (projekt Ministarstva prosvjete i

športa od 1. rujna 2003. godine).

c) Modul C - smjer strani jezik (Modul C1- smjer engleski jezik ili Modul C2 – smjer

njemački jezik) koji studenta dodatno osposobljava za rano poučavanje djece mlađe

školske dobi stranom jeziku.

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Filozofski fakultet u Splitu, u skladu sa zahtjevima Bolonjske deklaracije, otvoren je za

realizaciju ideje otvorenosti studija i studentske pokretljivosti i unutar Republike Hrvatske i u

širem europskom obrazovnom prostoru. Među načinima za realizaciju ove ideje svakako

posebno mjesto pripada zahtjevu da se studijska organizacija uskladi s preporukama

Bolonjske deklaracije. Sve navedeno pravno je regulirano nizom bilateralnih ugovora u

suradnji s domaćim i inozemnim institucijama.

http://www.ufos.unios.hr/


1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program usklađen je s misijom i strategijom Sveučilišta te sa strategijom

predlagatelja. Pored toga program je usklađen s trendovima u Europskoj uniji, ali i u

Republici Hrvatskoj.

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Učiteljski se studij unutar Sveučilišta u Splitu provodi više od 50 godina.

Povijesni razvoj učiteljskoga studija:

[1961. -1983.] Viša pedagoška škola prerasla je 1961. g. u Pedagošku akademiju, gdje

su se izvodili nastavnički studijski programi, uključujući program obrazovanja

učitelja razredne nastave. Pedagoška se akademija 1978. g. integrira s Filozofskim

fakultetom u Zadru. Učiteljski studij traje 2 godine.

[1983.- 1991.] Godine 1983. postaje samostalna institucija Filozofskog fakulteta u

Zadru s nazivom OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja

Sveučilišta u Splitu.

[1991. – 1998.] Godine 1991. OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih

područja Sveučilišta u Splitu postaje samostalna ustanova s nazivom Fakultet

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. U sklopu

tog fakulteta učiteljski studij produžava se na četiri (4) godine.

[1998. – 2005.] Godine 1998. iz sastava Fakulteta prirodoslovno-matematičkih

znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu izdvaja se kao samostalna

sastavnica toga sveučilišta Visoka učiteljska škola. Studij traje četiri (4) godine. Uz

osnovni studij student bira jedan pojačani predmet.

[2005. – danas] Učiteljski studij djeluje u sklopu Filozofskoga fakulteta u Splitu.

Prerasta u sveučilišni studij koji traje pet (5) godina.

Dopusnica za početak obavljanja djelatnosti Filozofskog fakulteta (UP/I-640-02/05-08/13, Ur.

broj: 533-08-05-2 od 16. 12. 2005. i UP/I-640-02/08-08/00036, Ur. broj: 533-08-08-0002 od

10. 11. 2008.).

Dopusnica za izvođenje integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija

Učiteljski studij (UP/I-602-04/05-16/796, Ur. broj: 533-07-05-2 od 16. 6. 2005. i UP/I-602-

04/05-16/00796, Ur. broj: 533-07-07-0003 od 22. 10. 2007.).


2. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

društvene znanosti

Trajanje studijskoga programa 5 godina / deset semestara

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

300

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

a) Završena četverogodišnja srednja škola

b) Položena državna matura (osnovni predmeti Hrvatski jezik, Matematika, Engleski jezik)

c) Dodatna provjera sposobnosti

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

OPĆI

Završetkom učiteljskoga studija završava osposobljavanje za pristup profesiji i obavljanje

profesije magistra primarnog obrazovanja, koje daje jamstvo da je osoba stekla sljedeća znanja

i vještine:

a) poznaje pedagoške i psihološke znanosti na kojima se temelji izvođenje nastave i

cjelokupnoga nastavnog programa u primarnom obrazovanju;

b) poznaje temeljne znanosti na kojima se zasnivaju nastavni predmeti u razrednoj

nastavi;

c) poznaje i umije primijeniti metodičke specifičnosti nastave svih predmeta u

primarnom obrazovanju u redovitoj, izbornoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te u

slobodnim aktivnostima;

d) poznaje, primjenjuje i zna izraditi didaktička pomagala i sredstva namijenjena

učenicima;

e) umije organizirati i voditi odgojno-obrazovne aktivnosti u kulturnim i umjetničkim

društvima, udrugama, pučkim otvorenim učilištima, muzejima, predškolskim

ustanovama, osnovnim školama – posebno u cjelodnevnom boravku te u drugim

ustanovama i organizacijama u području kulture, obrazovanja i umjetnosti.


POSEBNI

Ovisno o odabranim modulima stječu se kompetencije:

Modul 1) planiranje, pripremanje i realizacija nastave iz stranoga jezika u primarnom

obrazovanju;

Modul 2) planiranje, pripremanje i realizacija nastave iz informatike u primarnom

obrazovanju te primjena računalnih tehnologija u učenju i poučavanju;

Modul 3) planiranje, pripremanje i realizacija nastave iz drugih odgojnih i obrazovnih

programa (predmeta područja) koji se mogu provoditi u primarnom obrazovanju.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Osnovne škole

Specijalizirani programi za djecu razredne nastave pri udrugama i

ustanovama u kulturi (domovi, igraonice, muzeji, galerije i dr.)

Škole stranih jezika, ovisno o odabranom modulu.

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Po završetku integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga Učiteljskog studija student ima

pravo i mogućnost nastaviti studij na bilo kojem sveučilišnom doktorskom studiju koji daje

mogućnost upisa ovim kandidatima te na specijalističkom magistarskom i doktorskom

stručnom studiju. Uvjete za upis na navedene studije određuje visoko učilište koje provodi te

studije.

2.5. Studij/studiji niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

2.6. Uvjeti i način studiranja

Integrirani učiteljski sveučilišni studij za stjecanje zvanja magistra primarnog obrazovanja

traje pet (5) godina ili deset (10) semestara i provodi se kroz temeljni učiteljski studij i

izabrani modul. Studijski program na temeljnome studiju posebnu pozornost pridaje općim

kompetencijama koje suvremeno obrazovanje zahtijeva od učitelja. Takve općenite

kompetencije zahtijevaju trajni profesionalni razvoj. Pojedinačni pedagoški čin oslanja se na

razumijevanje osnovnih načela i ideja u svakom području i taj čin ovisi o razumijevanju

međuodnosa spomenutih problemskih područja.


Temeljni studij sastoji se od dvaju dijelova: dijela koji se bavi područjem odgojnih i

psiholoških znanosti (A) i dijela koji se bavi nastavnim područjima i njihovim metodikama (B).

U dijelu temeljnoga studija (A) nalaze se sljedeći kolegiji: Filozofija odgoja, Razvojna

psihologija, Sociologija, Informatika, Engleski jezik 1 i 2, Pedagoška psihologija 1 i 2, Osnove

pedagogije, Računalni praktikum, Didaktika, Psihologija nastave, Obiteljska pedagogija,

Logika, Pedagogija djece s posebnim potrebama, Sociologija odgoja i obrazovanja, Jezična

kultura, Metodologija znanstveno-istraživačkog rada, Pedagoška statistika, Kineziološka

rekreacija.

U dijelu temeljnoga studija koji se bavi nastavnim područjima (predmetima) u razrednoj

nastavi (B) nalaze se sljedeći kolegiji:

- priprema za predmet Hrvatski jezik, kolegiji: Hrvatski jezik 1 i 2, Književnost za

mladež, Hrvatska dječja književnost, Metodika nastave hrvatskoga jezika 1, 2 i 3;

- priprema za predmet Matematika, kolegiji: Matematika 1 i 2, Metodika nastave

matematike 1, 2 i 3, Didaktička praksa;

- priprema za predmet Priroda i društvo, kolegiji: Geografija, Uvod u povijest,

Povijesna fenomenologija, Prirodoslovlje, Metodika nastave prirode i društva 1, 2 i 3;

- priprema za predmet Glazbena kultura, kolegiji: Notno pismo, Vokalni praktikum,

Instrumentalni praktikum, Vokalno-instrumentalni praktikum, Glazbena kultura, Metodika

nastave glazbene kulture 1, 2 i 3;

- priprema za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura, kolegiji: Osnove kineziologije,

Kineziološka metodika 1, 2 i 3;

- priprema za predmet Likovna kultura, kolegiji: Likovna kultura, Metodika nastave

likovne kulture 1, 2 i 3.

Smjerovi koje studenti biraju uz temeljni studij jesu:

MODUL 1: Rano učenje stranog jezika

MODUL 2: Primjena računalnih tehnologija u učenju i poučavanju

MODUL 3: Usavršavanje u različitim dodatnim područjima za ostvarivanje i

osmišljavanje posebnih odgojnih i obrazovnih programa u primarnom obrazovanju.

Student uz temeljni studij na drugoj godini studija bira jedan od navedenih smjerova. Kako bi

izabrao Modul 1 ili Modul 2, student je tijekom prve godine studija morao pokazati uspješnost

u pripadnim bazičnim predmetima. Nakon trećega, odnosno četvrtog semestra studija,

studentu se omogućuje eventualna promjena izabranoga modula uz obvezu slušanja svih

kolegija novoizabranoga modula.

MODUL 1: Smjer za rano učenje stranoga jezika osposobljava završenog studenta za

ostvarivanje programa ranog učenja engleskoga jezika u primarnom obrazovanju. Unutar

ovoga smjera izvode se kolegiji engleskoga jezika, engleske književnosti i metodike

engleskoga jezika. To su kolegiji: Engleska fonetika i fonologija, Integrirane jezične vještine,

Engleski jezik i lingvistika, Jezične vježbe 1, 2 i 3, Engleska gramatika, Dječja književnost na

engleskom jeziku, Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi, Akademsko pisanje,

Metodika nastave engleskog jezika u ranoj školskoj dobi, Praktikum i školska praksa.


MODUL 2: Smjer za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u učenju i

poučavanju osposobljava završenog studenta za ostvarivanje programa informatičkog

obrazovanja u primarnom obrazovanju te za kreativnu primjenu informacijskih i

komunikacijskih tehnologija u nastavi. Na ovom smjeru izvode se kolegiji: Osnove

programiranja, Vizualno modeliranje, Sustavi za e-učenje, Sustavi poučavanja na daljinu,

Inteligentni tutorski sustavi, Oblikovanje učenja i poučavanja, Projektiranje sustava za e-

učenje, Vrednovanje sustava za e-učenje.

MODUL 3: Ovaj modul omogućuje stjecanje dodatnih kompetencija studentima u svakom

pojedinom području temeljnoga programa studija, odnosno nastavnim područjima programa

koji se realizira u razrednoj nastavi. Studenti se osposobljavaju za osmišljavanje i

ostvarivanje „širih“ i „viših“ razina rada s učenicima i u programima redovite nastave i u

slobodnim aktivnostima, a i općenito za rad na drugim kulturno-umjetničkim i

javnodruštvenim aktivnostima osnovne škole te za rad u kulturno-umjetničkim društvima i

udrugama, u predškolskim ustanovama i radnim organizacijama. Kolegiji u ovom smjeru su:

Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske, Mediji u odgoju i obrazovanju,

Scenska kultura, Partnerstvo obitelji i škole, Pravo u svakodnevici, Likovna umjetnost na tlu

Hrvatske od prapovijesti do kraja 20. stoljeća, Hrvatska književna baština, Kineziološka

kultura, Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti, Odabrana područja početne

nastave matematike, Istraživački usmjerena nastava prirode i društva, Izvanučionična

nastava prirode i društva, Etika, Metodika dodatne nastave matematike.

Kako je broj studenata na pojedinoj godini oko četrdeset pet (45), predavanja se održavaju

za sve studente istovremeno. Seminarske grupe imaju od najmanje dvadeset četiri (24) do

najviše trideset šest (36) studenata, što omogućuje kvalitetnu interakciju između studenata i

nastavnika. Vježbe, posebno one metodičke, realiziraju se u još manjim grupama od

dvanaest (12) do osamnaest (18) studenata. Iznimno se laboratorijske vježbe (i informatičke)

realiziraju u još manjim grupama (do deset (10) studenata).

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Tijekom studiranja studenti su u stalnom kontaktu s nastavnicima i fakultetskim službama.

Adrese e-pošte svih nastavnika nalaze se na mrežnoj stranici fakulteta i studenti im se mogu

u svakom trenutku obratiti.

Interaktivni intranet (www.ffst.unist.hr), koji je uveden u jesen 2013. godine, omogućuje i

osigurava stalnu interakciju između studenata i nastavnika te stalnu dostupnost svih

relevantnih informacija o nastavi i o kolegijima.

Svi nastavnici drže tjedne konzultacije za pomoć i podršku studentima.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Sastavnice Sveučilišta u Splitu na početku nove akademske godine ponude određeni broj izbornih

predmeta. Filozofski fakultet u Splitu svake akademske godine u skladu s interesom studenata

http://www.ffst.unist.hr/


osigurava mogućnosti da studenti mogu pratiti izborne predmete na drugim studijskim

programima Filozofskog fakulteta ili na drugim sveučilišnim sastavnicama.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Učiteljski studij izvodi se na hrvatskome jeziku. Iznimno se nastava stranih predmeta, bilo

obveznih ili izbornih, izvodi na pripadnom stranom jeziku (Engleski jezik, Njemački jezik,

Talijanski jezik, Francuski jezik). Predmeti Modula 2 izvode se na engleskome jeziku.

Svi nastavnici prema potrebama (ako na studiju ima stranih studenata na razmjeni) mogu

nastavu držati i na stranom jeziku.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studij traje pet (5) godina. Sa završetkom studija stječe se minimalno 300 ECTS bodova, što

odgovara količini od 9 000 sati rada (predavanja, seminara, vježba i samostalnog rada

studenata).

Student se smatra studentom više godine studija ako ostvari najmanje 42 ECTS boda s

prethodne godine studija. Student koji nije položio sve predmete s jedne godine, u sljedećoj

godini najprije upisuje te nepoložene predmete. Studentima koji u prethodnoj godini ostvare

najmanje 60 ECTS bodova, dopušta se upisati u sljedećoj godini 75 ECTS bodova.

Moguće je pripisivanje ECTS bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s

drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima.

2.11. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☐

Diplomski rad ☐

Završni ispit ☐

Diplomski ispit ☐

Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Položeni svi ispiti i izvršene potrebne obveze.

Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Pristupnik pristupa obrani diplomskog rada pred povjerenstvom od tri člana. Povjerenstvo se sastoji od mentora, predsjednika povjerenstva i trećeg člana.


2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1

Semestar: I.

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S V T

Obvezni

VUU109 Filozofija odgoja 45 15 0 0 5

VUU040 Razvojna psihologija 45 15 0 0 5

VUU015 Informatika 30 0 15 0 5

VUU042 Sociologija 30 0 0 0 4

VUU031 Notno pismo 15 15 0 0 4

VUU007 Engleski jezik 1 30 0 30 0 5

VUU023 Kineziološka rekreacija 1 0 0 30 0 0

Ukupno obvezni 195 45 75 0 28

Izborni

VUU028 Njemački jezik 1 15 0 15 0 2


VUU043 Talijanski jezik 1 15 0 15 0 2


VUU088 Francuski jezik 1 15 0 15 0 2

HZY002 Francuski jezik 3 15 0 15 0 2

VUU165 Uzgoj bilja 15 0 15 0 2

VUU119 Kemija kao dio prirode 15 15 0 0 2

VUU058 Zborsko pjevanje 15 0 15 0 2

Napisati koliko se bira izbornih predmeta: jedan izborni kolegij

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: II.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU145 Pedagoška psihologija 1 30 15 0 0 4,5

VUU032 Osnove pedagogije 30 30 0 0 5

VUU039 Računalni praktikum 15 15 30 0 4


VUU010 Geografija 30 30 0 0 5

VUU013 Hrvatski jezik 1 30 30 0 0 5

VUU056 Vokalni praktikum 0 0 0 15 2

VUU009 Engleski jezik 2 30 0 30 0 4,5



Izborni

Napisati koliko se bira izbornih predmeta: nema izbornih kolegija

NAPOMENA: Od 3. semestra student uz temeljni studij odabire samo JEDAN od tri ponuđena Modula. Predmeti Modula nose određeni broj ECTS bodova koji se pribrajaju ECTS bodovima temeljnog studija. Satovi predavanja, seminara i vježbi variraju ovisno o odabranom Modulu.

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2

Semestar: III.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU146 Pedagoška psihologija 2 30 15 0 0 4

VUU105 Didaktika 30 30 0 0 5

VUU054 Uvod u povijest 15 15 0 0 2

VUU014 Hrvatski jezik 2 30 30 0 0 5

VUU140 Osnove kineziologije 30 15 15 0 5

VUU113 Instrumentalni praktikum 0 15 15 0 3


Predmeti odabranog Modula (4 ECTS):

VUU004 Engleska fonetika i fonologija (Modul 1) 30 0 30 0 4

VUU012 Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti

Hrvatske (Modul 3) 30 30 0 0 4

VUU033 Osnove programiranja (Modul 2) 15 0 30 0 4


Izborni












POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: IV.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU153 Psihologija nastave 30 15 0 0 4

VUU138 Obiteljska pedagogija 30 15 0 0 3

VUU123 Logika 45 15 0 0 4,5

VUU036 Povijesna fenomenologija 15 15 0 0 2

VUU118 Književnost za mladež 30 15 0 0 4

VUU051 Kineziološka metodika 1 30 15 0 0 4

VUU166 Vokalno-instrumentalni praktikum 0 0 15 0 2


VUU002 Didaktička praksa 0 0 15 0 0,5


VU0016 Integrirane jezične vještine (Modul 1) 15 0 45 0 4

VUU055 Vizualno modeliranje (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU124 Mediji u odgoju i obrazovanju (Modul 3) 15 15 0 0 2

VUU155 Scenska kultura (Modul 3) 15 15 0 0 2


Izborni

VUU144 Pedagoška komunikacija 15 15 0 0 2








VUU167 Zaštita prirode 30 0 0 0 2

VUU102 Alternativne škole 15 15 0 0 2

VUU169 Zlostavljanje i zanemarivanje djece 15 15 0 0 2

VUU103 Čovjek i zdravlje 30 0 0 0 2

VUU303 Napredni modeli nastave 15 15 0 0 2

VUU304 Suvremene nastavne strategije u nastavi

Prirode i društva 15 15 0 0 2


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: V.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU143 Pedagogija djece s posebnim potrebama 30 30 0 0 5

VUU026 Matematika 1 30 30 0 0 5

VUU112 Hrvatska dječja književnost 30 15 0 0 4


VUU121 Likovna kultura 30 0 15 0 3

VUU110 Glazbena kultura 30 0 0 0 3


VUU008 Engleski jezik i lingvistika – uvod (Modul 1) 15 15 0 0 2

VUU019 Jezične vježbe 1 (Modul 1) 0 0 30 0 2

VUU160 Sustavi za e-učenje (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU142 Partnerstvo obitelji i škole (Modul 3) 15 15 0 0 2

VUU037 Pravo u svakodnevici (Modul 3) 15 0 15 0 2


Izborni








VUU142 Partnerstvo obitelji i škole 15 15 0 0 2





POPIS PREDMETA

Godina studija: 3

Semestar: VI.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU159 Sociologija odgoja i obrazovanja 30 30 0 0 5

VUU027 Matematika 2 30 45 0 0 6


VUU048 Metodika nastave likovne kulture 1 30 15 0 0 4

VUU046 Metodika nastave glazbene kulture 1 30 15 0 0 4

VUU126 Metodička praksa 1 0 0 30 0 1


VUU006 Engleska gramatika – vrste riječi (Modul 1) 15 15 0 0 2

VUU020 Jezične vježbe 2 – vještine pisanja (Modul 1) 0 0 30 0 2

VUU223 Sustavi poučavanja na daljinu (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU122 Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od

prapovijesti do kraja 20. stoljeća (Modul 3) 15 15 0 0 2

VUU219 Hrvatska književna baština (Modul 3) 15 15 0 0 2


Izborni

















POPIS PREDMETA

Godina studija: 4.

Semestar: VII.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU206 Jezična kultura 30 0 30 0 5

VUU150 Prirodoslovlje 30 30 15 0 6

VUU049 Metodika nastave matematike 1 30 30 0 0 5




VUU005 Engleska gramatika – fraza i rečenice (Modul

1) 15 15 0 0 2

VUU021 Jezične vježbe 3 (Modul 1) 0 0 30 0 2

VUU203 Inteligentni tutorski sustavi (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU23S Kineziološka kultura (Modul 3) 0 0 30 0 2

VUU120 Likovna grupa kao oblik izvannastavne

aktivnosti (Modul 3) 0 0 30 0 2


Izborni








VUU142 Partnerstvo obitelji i škole 15 15 0 0 2




VUU106 Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti

djece 0 30 0 0 2


POPIS PREDMETA

Godina studija: 4.

Semestar: VIII.


ECTS P S V T

Obvezni


VUU050 Metodika nastave prirode i društva 1 30 30 0 0 5

VUU047 Metodike nastave hrvatskoga jezika 1 30 30 0 0 5



VUU208 Metodička praksa 2 0 0 30 0 1


VUU003 Dječja književnost na engleskom jeziku (Modul

1) 15 15 0 0 2

VUU164 Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi

(Modul 1) 15 15 0 0 2

VUU17S Oblikovanje učenja i poučavanja (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU139 Odabrana područja početne nastave

matematike (Modul 3) 0 30 0 0 2

VUU204 Istraživački usmjerena nastava prirode i

društva (Modul 3) 0 0 30 0 2


Izborni
















VUU133 Metodika rada s djecom s posebnim

potrebama 15 0 15 0 2


POPIS PREDMETA

Godina studija: 5.

Semestar: IX.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU211 Metodologija znanstvenoistraživačkog rada 30 15 0 0 4

VUU147 Pedagoška statistika 15 0 15 0 3


VUU129 Metodika nastave hrvatskoga jezika 2 0 30 30 0 5


Predmeti odabranog Modula (min 6 ECTS):

VUU101 Akademsko pisanje (Modul 1) 0 0 30 0 2

VUU209 Metodika nastave engleskog jezika u ranoj

školskoj dobi (Modul 1) 30 30 0 0 5

VUU218 Projektiranje sustava za e-učenje (Modul 2) 30 0 30 0 6

VUU115 Izvanučionička nastava prirode i društva

(Modul 3) 15 15 0 0 2

VUU108 Etika (Modul 3) 30 30 0 0 4


Izborni VUU028 Njemački jezik 1

15 0 15 0 2










VUU106 Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti

djece 0 30 0 0 2


POPIS PREDMETA

Godina studija: 5.

Semestar: X.


ECTS P S V T

Obvezni

VUU213 Metodika nastave hrvatskoga jezika 3 0 15 45 0 5


VUU125 Medijska kultura 30 15 0 0 4

VUU301 Istraživačka praksa 0 0 15 0 1

VUU302 Izrada i seminar iz diplomskog rada 0 30 0 0 9


VUU148 Praktikum i školska praksa (Modul 1) 0 30 30 0 4

VUU222 Vrednovanje sustava za e-učenje (Modul 2) 30 0 30 0 4

VUU127 Metodika dodatne nastave matematike (Modul

3) 15 15 0 0 2

VUU151 Procesno pisanje (Modul 3) 15 15 0 0 2


Izborni
















VUU133 Metodika rada s djecom s posebnim

potrebama 15 0 15 0 2



2.13. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA Filozofija odgoja

Kod VUU109 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta

prof. dr. sc. Berislav Žarnić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.

Suradnici

Gabriela Bašić, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45 15 0 0

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-

učenja visok

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanjem filozofskih sadržaja i metoda potaknuti refleksiju, kritičko mišljenje i

mišljenje višeg reda te pružiti filozofsku osnovu studija pedagogije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Pepoznavanje filozofskih pretpostavaka u pedagoškim znanstvenim orijentacijama i

u konkretnom pedagoškom stavu.

Upoznatost s osnovnim pravcima suvremene filozofije i njihovom povezanošću s

pristupima u znanosti o odgoju.

Mogućnost usporedbe hermeneutičkog, empirijskog i kritičkog načina zasnivanja

pedagogije.

Sposobnost za osnovnu filozofskologičku analizu znanstvenog teksta i kritičko

odnošenju prema njemu.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

[Predavanja: 15 sesija po 3 nastavna sata]

1. Upoznavanje studenata s ciljevima, sadržajem i metodama nastave u kolegiju, te

sa zahtjevima kolegija. Sokrat kao simbol učiteljstva. 2. Pojam filozofije odgoja i

njezin sustavni položaj u cjelini filozofskih i pedagoških disciplina. Filozofija odgoja,

odgojne filozofije i pitanja profeionalne autonomije i refleksivne prakse u učiteljskom

pozivu. 3. Pregled pravaca suvremene filozofije i njihovog utjecaja na teorijske

orijentacije u znanosti o odgoju. Historicizam i Diltheyovo razlikovanje vrsta

znanosti. Razlika između objašnjavanja događaja i razumijevanja čina. 4.

Fenomenologija i intencionalnost. Osnovna obilježja egzistencijalima. Vrijeme i

egzistencija. 5. Osnovna obilježja egzistencijalima. Briga i odgoj: Heideggerovo

razlikovanje autentične i neautentične brige, pojam o brizi kao o odnosu kodi

Noddings. 6. Utjecaj egzistencijalizma na humanističke i društvene znanosti, te na

odgojne filozofije s posebnim osvrtom na egzistencijalističke pedagoške psihologije.

7. Gadamer, hermeneutika i načela tumačenja. Hermeneutička orijentacija u

znanosti o odgoju. Pitanje o tome može li tumačenje biti metoda. 8. Wittgenstein:

jezik i svijet. Problem vrijednosnih iskaza u Tractatus-u i posljedice na zasnivanje

znanosti o odgoju. 9. Bečki krug i filozofija znanosti: smislenost. K. R. Popper:

falsifikacionizam, kreativnost i spoznaja. Pedagoške posljedice falsifikacionističke

epistemologije. 10. Empirijska orijentacija u znanosti o odgoju. Kritička teorija

društva: općenita obilježja. Razlike između indoktrinacije i obrazovanja. 11.

Habermas: interes i oblici spoznaje. Kritička znanost o odgoju i interes

emancipacije. Komunikacijska racionalnost. 12. Što je Postmoderna? Obilježja

postmoderne filozofije. 13. Lyotard: znanje i društvo. Kritika Lyotardovog stava o


"smrti Pofesora". Teorijski utjecaji na postmodernu: teorija nesvjesnog,

strukturalizam, postpozitivistička epistemologija. 14. Razvoj ideje o prirodnom

razvoju: od Rousseau do Piageta. Razvojna epistemologija i konstruktivizam u

filozofiji odgoja. Razvoj pojma broja prema Piagetu. 15. Kohlberg i razvoj moralnog

prosuđivanja. Pedagoške posljedice razvojnih teorija. Sistematizacija sadržaja

kolegija.

[Seminar: 15 sesija po 1 nastavni sat]

1. Pojam filozofije: analiza različitih stajališta. 2. Analiza primjera odgojnih filozofija.

3. Pregled osnovnih logičkih pojmova: pojam i sud. 4. Pregled osnovnih logičkih

pojmova: zaključak. 5. Analiza teksta: Noddings o brizi kao odnosu. 6. Pojam o

odgoju u duhovnoznanstvenoj pedagogiji. 7. Analiza teksta: jezik, svijet i odnos slike

u Tractatusu. 8. Analiza teksta: vrste smislenih iskaza prema Tractatusu. 9. Pojam

o odgoju u empirijskoj pedagogiji. 10. Usporedba istraživačkih metoda u

hermeneutički i empirijski orijentiranoj znanosti o odgoju putem analize odabranih

citata iz F. Heyting, D. Lenzen i J. White (ured.) Methods in Philosophy of

Education. 11. Analiza odabranog primjera kritičkog pristupa u filozofiji odgoja.

12. Pismena provjera znanja. 13. Upute za izradu eseja. Odabir tema. 14. Analiza

izabranog postmodernističkog teksta. 15. Analiza teksta (J. Piaget).

Vrste izvođenja nastave:

☐ predavanja

☐ seminari i radionice

☐ vježbe

☐ on line u cijelosti

☐ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje

nastave 2 Istraživanje Praktični rad

Eksperimental

ni rad Referat

Samostalne

zadaće 0.5

Esej 0.5 Seminarski

rad

(Ostalo

upisati)

Kolokviji 0.5 Usmeni

ispit

(Ostalo

upisati)

Pismeni ispit 1.5 Projekt (Ostalo

upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Bilježi se redovitost pohađanje nastave. Boduje se aktivnost tijekom nastave kao i

izrada zadaća za samostalni rad. Postotak točnosti rješenja pripremnog pismenog

ispita (kolokvij) pozitivno pridonosi ocjeni završnog pismenog ispita. Zaključna

ocjena rezultira iz cjelokupne ocjene pismenih ispita (50%), ocjene eseja (30%) i

sudjelovanja u radu kolegija (20%). Povišenje predložene zaključne ocjena može

se postići na usmenom ispitu.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Arno Anzenbacher (1992) Filozofija: uvod u

filozofiju. Zagreb: Školska knjiga.

0

Eckard König i Peter Zedler (2001) Teorije

znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.

7

Otvoreno znanje: Filozofija odgoja (nastavni web-stranice


tekstovi i drugi izvori učenja).

http://marul.ffst.hr/~logika/nastava

kolegija

Berislav Žarnić (2001) Epistemološki paradoks

obrazovanja. Metodički ogledi 13:17–26

0 web-stranice

kolegija

Berislav Žarnić (1996) Pedagogija: duhovna,

empirijska ili kritička znanost, U: Pedagogija i

hrvatsko školstvo, ured. H. Vrgoč, Zagreb:

Hrvatski

pedagoško-književni zbor.

2 web-stranice

kolegija

Dopunska literatura

- Nel Noddings (1998) Philosophy of Education. Oxford: Westview Press

- Michael A. Peters, Paulo Ghiraldelli Jr., Berislav Žarnić, Andrew Gibbons i Tina

Besley (ured.) Encyclopaedia of Educational Philosophy and Theory.

http://eepat.net

- Frieda Heyting, Dieter Lenzen i John White (ured.) (2001) Methods in Philosophy

of Education. Routledge International Studies in the Philosophy of Education.

Routledge, London.

- Matthew Lipman (2003) Thinking in Education. Cambridge University Press,

Cambridge

- Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca (1997) priredio Ivan Čehok.

Zagreb: Školska knjiga

[Dopunska literatura, seminarska literatura, nastavni tekstovi, interaktivnosti i

multimedijski sadržaji dostupni su na mrežnim stranicama kolegija]

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Kolegijalna evaluacija i studentske ankete.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Razvojna psihologija


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Goran Kardum


5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s razvojnom psihologijom, osnovnim teorijskim i istraživačkim pristupima te metodološkim značajkama razvojnih istraživanja. Upoznati studente s nekim tematskim cjelinama razvoja u djetinjstvu (tjelesni, kognitivni, emocionalni i moralni) te primjenom tih spoznaja u odgoju i obrazovanju djece rane školske dobi.



Nema.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: 1. definirati osnovne teorijske i istraživačke probleme razvojne psihologije 2. navesti i objasniti vrste razvojnih istraživanja 3. usporediti različite pristupe istraživanjima u razvojnoj psihologiji 4. izraditi jednostavan nacrt jednog razvojnog istraživanja 5. analizirati različite teorijske pristupe u razvojnoj psihologiji 6. objasniti doprinos najpoznatijih autora iz područja razvojne psihologije (npr. Hall, Gesell, Piaget, Erikson, Bandura, Kohlberg i dr.) 7. navesti osnovne značajke pojedinih stadija kognitivnog razvoja 8. analizirati doprinos različitih teorija (pr. J. Piageta i L. Vygotskog) odgojno-obrazovnom procesu 9. povezati osnovne značajke kognitivnog razvoja u djetinjstvu i adolescenciji s odgovarajućim načinima učenja i poučavanja u nastavnom procesu 10. analizirati razvoj moralnosti u kontekstu kognitivističko-razvojnih modela, teorija o utjecaju okoline i učenja te etologije


1. Razvojna psihologija kao psihologijska disciplina, određenje i ciljevi razvojne psihologije, odnos s drugim disciplinama 2. Osnovni problemi razvojne psihologije (nasljeđe i okolina, sazrijevanje i učenje, rast i razvoj; periodizacija razvoja) 3. Metodologija istraživanja u razvojnoj psihologiji (vrste istraživanja, ograničenja, etički problemi razvojnih istraživanja) 4. Rani teoretičari razvojne psihologije 5. Teorije dječjeg razvoja (kognitivističko razvojni modeli, teorije o utjecaju okoline i učenja, psihodinamski pristup, etološki pristup, ekološki pristup) 6. Biološke osnove razvoja, osnove genetike 7. Prenatalni razvoj i teratologija 8. Rođenje, tjelesni rast i razvoj 9. Senzorni razvoj i razvoj pažnje i percepcije 10. Kognitivni razvoj (Teorije J. Piageta i L. Vygotskog) 11. Kognitivni razvoj – neopiagetovske teorije, pristup obrade informacija i testiranja inteligencije 12. Razvoj govora (predverbalno, semantika, gramatika) 13. Moralni razvoj – teorije moralnog razvoja, prosocijalno ponašanje i agresivnost


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, polaganje dvaju kolokvija ili ispita.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad

1 (Ostalo upisati)

Kolokviji 3 Usmeni ispit (1,5) (Ostalo upisati)

Pismeni ispit (1,5) Projekt (Ostalo upisati)



Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, izlaganje seminara, uradak na dva kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Vasta, R., Heith, M., Miller, S. A. (1998 ili novije). Dječja psihologija. Naklada Slap: Jastrebarsko. (pp. 1-443)

1

Berk, L. (2006). Psihologija cjeloživotnog razvoja (poglavlja 1-3). Jastrebarsko: Naklada Slap.

3

Dopunska literatura

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap: Jastrebarsko. Thomas, R. M. (2000). Recent Theories of Human Development, SAGE Publications Santrock, J. W. (2003). Life-Span Development. New York: McGraw Hill. Ajduković, M. i Kolesarić, V. (Ur.) (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom. Vijeće za djecu Vlade RH i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.


Konzultacije, polaganje kolokvija, razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima, izlaganje seminara, evaluacija predmeta i nastavnika.


NAZIV PREDMETA Informatika


Nositelj/i predmeta mr. sc. Lada Maleš, v. pred.


5

Suradnici


P S V T

30 0 15 0


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o računalu i njegovoj ulozi u informacijsko-komunikacijskoj

tehnologiji. Izjednačiti temeljna informatička znanja studenata bez obzira na vrstu

srednjoškolskog predznanja. Osposobiti studenta za samostalno korištenje računala

u praksi. Dati temelje za samostalno nadograđivanje znanja.


Nema ih.


1. Klasificirati brojevne sustave; rješavati pretvorbe između njih i aritmetičke

operacije u brojevnom sustavu (zbrajanje i oduzimanje).

2. Rješavati jednadžbe logičkih sklopova i izrađivati tablicu istine.


3. Objasniti binarni način zapisa u računalu.

4. Objasniti von Neumannov model računala.

5. Nabrojati osnovne komponente računala i njihovu svrhu u računalu.

6. Razlikovati programe po namjeni.

7. Primjenjivati programe za obradu teksta, izradu prezentacija i izradu

tabličnih kalkulacija.


PREDAVANJA:

Uvodno predavanje; ICT (znanost i praktična primjena)

Povijesni pregled razvoja računala i tehnologije; komponente današnje računala

Brojevni sustavi; pretvorbe brojevnih sustava

Aritmetičke operacije u binarnom brojevnom sustavu

Boolova algebra i logički sklopovi

Binarni zapis u računalima – predstavljanje informacija bitovima

Von Neumannov model računala

Računalo – sklopovska oprema računala

Računalo – programska podrška računala

VJEŽBE:

Osobno računalo; rad s datotekama i mapama

Obrada teksta (MS Word)

Izrada prezentacija (MS Power Point)

Izrada tabličnih kalkulacija (MS Excel)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave Istraživanje

Praktični rad 2,5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

rad (Ostalo upisati)

Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit 2,5 Projekt

(Ostalo upisati)


2 kolokvija iz praktičnog dijela 25% + 25%

2 kolokvija iz teoretskog dijela 25% + 25%

ILI ispit (praktični rad 50% + usmeni ispit 50%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

L. Maleš, nastavni materijali objavljeni na stranici

predmeta (fakultetski CMS i FF Split Moodle LMS

http://paideia.ffst.hr/learning/http://paideia.ffst.hr/lear

ning)

da

Priručnici programskih alata iz programa vježbi. da

http://paideia.ffst.hr/learning/http:/paideia.ffst.hr/learning



Dopunska literatura

J. Glenn Brookshear, Computer Science - An Overview, Addison-Wesley, 11th Ed.,

2012.


Osobne konzultacije, evidencija nazočnosti na nastavi. Polaganje kolokvija.

Studentska evaluacija.


NAZIV PREDMETA Sociologija


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica


4

Suradnici


P S V T

30 0 0 0


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnom terminologijom sociologije.



Studenti/ce će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. Definirati i objasniti temeljne sociološke pojmove i koncepte. 2. Protumačiti klasične i suvremene teorijske pristupe. 3. Prepoznati i razumjeti različite društvene fenomene, procese i promjene u užem i širem društvenom kontekstu. 4. Diskutirati o relevantnim društvenim problemima u hrvatskom obrazovnom sustavu i širem društvenom okružju


Sociologija kao znanost o društvu (predmeti i problemi kojima se bavi sociologija). Sociološki pogled na svijet (razvoj sociološkog mišljenja, pregled socioloških perspektiva). Kultura i društvo (koncept kulture, kulturalne različitosti i etnocentrizam, socijalizacija, socijalne uloge, identitet). Svijet u promjeni (tipovi društva, društvene promjene, moderni svijet, globalizacija). Društvena interakcija i svakodnevni život (komunikacija, socijalna pravila interakcije, interakcija u vremenu i prostoru). Rod i spolnost (rodne razlike, rodne nejednakosti, rodna socijalizacija, homoseksualnost, prostitucija). Obitelj (obitelj u povijesti, teorijske perspektive, brak i razvod, alternative braku, obiteljski život, nasilje i zlostavljanje u obitelji). Obrazovanje (vrste, teorije, istraživanja). Zdravlje, bolest i starenje (socijalni temelji zdravlja i bolesti, medicina i društvo, problem starenja). Kriminal i devijantnost (objašnjenja kriminala i devijantnosti, socijalne teorije, organizirani kriminal, strategije smanjenja). Klasa, stratifikacija i nejednakost (teorije klase i stratifikacije, klasne podjele u suvremenom društvu, socijalna mobilnost).


Siromaštvo i društvena isključenost (tumačenja siromaštva, mjerenje siromaštva, siromaštvo i socijalna mobilnost, oblici socijalne isključenosti). Rad i ekonomski život (plaćeni i neplaćeni rad, podjela rada i ekonomska zavisnost, transforamcija rada, žene i rad, nezaposlenost). Religija (određenje, oblici, teorije, tipovi religijskih organizacija, sekularizacija, novi religijski pokreti). Ekološki problemi suvremenog društva (rast stanovništva, utjecaji čovjeka na prirodu, rizici, perspektive budućnosti).


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Prisustvo na nastavi (70%), dva kolokvija, pismeni ispit, usmeni ispit.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski


Kolokviji 2 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave Kolokviji Pismeni ispit Usmeni ispit


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Giddens, A. (2007) Sociologija (prema 4. engleskom izdanju), Zagreb: Globus.

1 da

2. Haralambos, M., Holborn, M. (2002) Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing.

3 da

Dopunska literatura

1. Giddens, A. (1987) Social Theory and Modern Sociology. Stanford University Press. 2. Hess, B., Markson, E., Stein, P. (1988). Sociology. New York: Macmillan Publishing Company. 3. Kuvačić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing. 4. Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus.


Kontinuirano praćenje rada. Testovi tijekom semestra. Usmeni ispit. Studentska evaluacija; stručne rasprave tijekom studija o metodama, oblicima i drugim nastavnim aspektima rada sa studentima; analiza uspjeha studenata/ica na ispitima; longitudinalna istraživanja; anketna istraživanja, međunarodna supervizija.



NAZIV PREDMETA Notno pismo


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota


4

Suradnici

mr. sc. Marijo Krnić, pred. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studente s fenomenom notnog pisma i glazbeno ih opismeniti na elementarnoj razini.


Nema ih.


1. Protumačiti osnove glazbenog pisma.

2. Razvijati sposobnost samostalnog čitanja i analize notnog materijala.

3. Razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja glazbenih sadržaja.

4. Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada.


PREDAVANJA: 1. Notno crtovlje. 2. Abeceda. 3. Solmizacija. 4. Tonski sustav. 5. Stanka (pauza). 6. Znakovi za produljenje trajanja tonova. 7. Znakovi za produljenje trajanja stanki. 8. Ritam. 9. Mjera. 10. Predznaci. 11. Ključevi. 12. Intervali. 13. Obrati intervala. 14. Ljestvice. 15. Akordi


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; realizacija seminarskih zadataka; kolokviji, ispit.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski






Pohađanje nastave i aktivnost studenta – 25%

Kolokviji – 25%

Završni ispit – 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa.

0

Završki, J. (1999). Teorija glazbe. Zagreb: Školska knjiga.

0

Dopunska literatura

Goran, Lj., Marić, Lj. (1987). Zapjevajmo složno svi. Zagreb: Školska knjiga.

Manasteriotti, V. (1990). Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja.

Zagreb: Školska knjiga.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Uspjeh studenta na kolokvijima i ispitu. Pismeno samoprocjenjivanje.


NAZIV PREDMETA Engleski jezik 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Gloria Vickov Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Siniša Ninčević, viši lektor Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova na

engleskom kao stranom jeziku, s izrazitim naglaskom na tekstovima iz područja

edukacije učitelja i odgoja i obrazovanja u ranoj školskoj dobi

- razvijanje vještine čitanja s razumijevanjem stručnih tekstova na engleskom jeziku

- usvajanje engleskog vokabulara iz područja primarnog školskog obrazovanja i

edukacije učitelja

- ponavljanje i cikličko proširivanje gramatičkih kategorija engleskog jezika

- osposobljavanje studenata za kraće usmeno izlaganje na engleskom jeziku na

zadanu temu iz područja struke


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim

stranim jezikom

Očekivani ishodi Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći:


učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- pročitati s razumijevanjem stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na

hrvatski kao materinski jezik

- jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku u svim njegovim

segmentima

- realizirati višeminutno usmeno izlaganje na engleskom jeziku na zadanu temu iz

struke

- identificirati, objasniti i jezično producirati različite gramatičke kategorije, posebice

one tipične za stručne tekstove (npr. pasivne konstrukcije, neodređene zamjenice,

složenice i dr.).


1. Ciljevi i sadržaj kolegija, uvodna razmatranja o jezičnim specifičnostima i

karakteristikama stručnih tekstova na stranom (engleskom) jeziku (2P)

2. Uvodno ponavljanje jezičnog materijala iz područja predstavljanja sebe i

drugih (lead-in exercise), uvodne interaktivne govorne vježbe (2V)

3. Obrada stručnog teksta: Extending the curriculum into the home (4P)

4. Sadašnja glagolska vremena i imperativ (4V)

5. Obrada stručnog teksta: Plants in the Classroom (4P)

6. Glagolska vremena za izricanje budućnosti (4V)

7. Obrada stručnog teksta: Language Arts (4P)

8. Present Perfect i Present Perfect Continuous (4V)

9. Obrada stručnog teksta: Myself and other people (4P)

10. Prošlo svršeno i prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme (4V)

11. Obrada stručnog teksta: Colours in early education (4P)

12. Pluskvamperfekt (4V)

13. Obrada stručnog teksta: Young Language Learner (4P)

14. Pridjevi i zamjenice (2V)

15. Obrada stručnog teksta: Popular ideas about foreign language learning (4P)

16. Kolokviji (4V)

17. Analiza rezultata iz kolokvija i studentska evaluacija (2V)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija

višeminutnog usmenog izlaganja na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke,

polaganje dvaju kolokvija ili ispita.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5 (Ostalo upisati)

Esej Seminarski


Kolokviji 2.5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, višeminutno

usmeno izlaganje, uradak na dva kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Marasović-Alujević, M. (2003.). English for

Educators, texts and language points,

Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu,

(skripta).

7

2. Časopis Mary Glasgow Scholastic Magazines:

Current (odabrani članci)

http://maryglas

gowplus.com

Dopunska literatura

1. Graver, B. D. (2003.). Advanced English Practice, Oxford, OUP.

2. Thornbury, S. (2004.). Natural Grammar, Oxford, OUP.

3. Walter, C., Swan, M. (1997.). How English Works, Oxford, OUP.

4. Bujas, Ž. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb: Globus.

5. Brihta, J., Grgić, B. (1969.). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, Školska

knjiga.


Konzultacije, polaganje kolokvija, razgovor, evidencija o nazočnosti na

predavanjima, višeminutno usmeno izlaganje, evaluacija predmeta i nastavnika.


NAZIV PREDMETA Kineziološka rekreacija 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Damir Jurko


Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je adekvatnim kineziološkim aktivnostima zadovoljiti biopsihosocijalne potrebe

studenata za kretanjem kao izrazom zadovoljenja općih potreba kojima se

uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i

studiranja.


Nema ih.


1. Koristiti različite oblike trčanja, skokova i bacanja.

2. Prepoznati osnovne odbojkaške i košarkaške tehnike i taktike.

3. Primijeniti osnovne plivačke tehnike.

4. Provesti vježbe korektivne gimnastike.


5. Koristiti vježbe za trudnice.

6. Pripremiti planinarsku turu i pješački pohod.


1. Atletika: razni oblici trčanja, štafetno trčanje, niski i visoki start, skokovi, bacanja.

2. Odbojka: pravila, tehnika i taktika.

3. Košarka: pravila, tehnika i taktika.

4. Plivanje: plivačke tehnike te startni skokovi i okreti.

5. Korektivna gimnastika za studentice i studente s deformacijama kralježnice.

6. Kompleks vježbi za studentice u trudnoći.

7. Izletništvo: planinarske ture i pješački pohodi.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi. Utvrđivanje inicijalnog, tranzitivnog i

finalnog stanja u psihomotoričkim znanjima, psihomotoričkim i funkcionalnim

sposobnostima. Nema ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura

1. Janković, V., Marelić, N. (1995.). Odbojka, Fakultet za fizičku kulturu

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Kosinac, Z. (1989.). Kineziterapija, tjelesno vježbanje i sport kod djece i

omladine oštećena zdravlja, Split.

3. Šadura, T. (1991.). Gimnastika, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb.

4. Šnajder, V., Milianović, D. (1991.). Atletika hodanja i trčanja, Fakultet za

fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

5. Volčanšek, B. (2002.). Bit plivanja, Kineziološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb.

6. S. Hrestak, D. Janković , (2008.) Sportski penjač,- priručnik Hrvatski planinarski savez.

Načini praćenja Studentska evaluacija i kolegijalna evaluacija.


kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Pedagoška psihologija 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Andreja Bubić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4,5

Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim principima i zakonitostima učenja i poučavanja.


Nema.


Po završetku kolegija studenti će biti u stanju:

- definirati procese pamćenja i učenja,

- objasniti temeljne postavke osnovnih teorija učenja,

- kritizirati nedostatke osnovnih teorija učenja,

- vrednovati primjenjivost teorija učenja u kontekstu učenja različitih gradiva,

- planirati strategije za povećanje učinkovitosti učenja,

- planirati korištenje različitih metoda poučavanja u nastavi,

- prepoznati značaj individualnih razlika u obrazovnom kontekstu,

- usporediti različite oblike vrednovanja postignuća.


Uvod u područje pedagoške psihologije.

Metode istraživanja u području pedagoške psihologije.

Biheviorističke teorije učenja: Klasično uvjetovanje.

Biheviorističke teorije učenja: Instrumentalno uvjetovanje.

Teorija socijalnog učenja.

Kognitivistički pristup učenju i pamćenju.

Znanje. Viši kognitivni procesi. Metakognicija.

Konstruktivizam. Samoregulirano učenje.

Individualne razlike u nastavi: Sposobnosti.

Individualne razlike u nastavi: Ličnost i stilovi učenja.

Planiranje i odabir metoda poučavanja.

Temeljne metode poučavanja.

Vrednovanje školskog postignuća učenika.


☐ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij





☐ mentorski rad


Obveze studenata Studenti trebaju aktivno sudjelovati u nastavi i organiziranim diskusijama.


Pohađanje

nastave 1.5 Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

rad 1 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 Projekt

(Ostalo upisati)


Pratit će se aktivnost studenta tijekom nastave. Posebno će se vrednovati uratci

studenata u okviru seminara. Tijekom semestra organizirat će se dva kolokvija. Na

kraju semestra organizirat će se pismeni i/ili usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V.,

Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja.

Zagreb: IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.

5

Dopunska literatura

Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Slavin. (2006). Educational psychology: Theory and practice. New York: Pearson.

Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.


Način praćenja kvalitete na predmetu osigurat će se kroz ustrojeni sustav praćenja

kvalitete studija.


NAZIV PREDMETA Osnove pedagogije


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević


5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Ovladavanje osnovnim znanjima iz područja pedagoške teorije i prakse potrebnima za uspješnu organizaciju i provođenje pedagoških aktivnosti i pedagoških procesa u odgojno-obrazovnoj praksi. Spoznati razvojne tendencije alternativnih pedagoških


teorija i prakse; spoznati osnovne karakteristike i razvoj školskih sustava.


Nema.


- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…), - analiziranje složenosti fenomena odgoja, - sposobnost primjene ideja u analizi prakse. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: - opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja, - analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima, - oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima.


Predavanja: 1. Pedagogija kao znanost 2. Predmet pedagogije 3. Zadaci pedagogije 4. Sustav pedagogijskih znanosti 5. Metode istraživanja u pedagogiji 6. Antropološke osnove odgoja 7. Temeljni pojmovi u pedagogiji 8. Osnovne kategorije pedagogije 9. Struktura odgojnog procesa 10. Pedagoške koncepcije prakse-odgojno obrazovne filozofije 11. Pregled razvoja pedagoških ideja 12. Odgojno-obrazovna komunikacija 13. Struktura i dinamika odgojno-obrazovne skupine 14. Obrazovni sustavi-školski sustav u Republici BIH

Seminar: Analiza i rasprava o pedagoškim problemima obradom sadržaja iz pojedinih izvora pedagoške literature i pedagoške prakse.


☐ predavanja


☐ vježbe




☐samostalni zadaci

☐multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obveze studenata uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu participaciju studenata u svim načinima izvođenja nastave i usvajanja znanja; individualne konzultacije; polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Esej

Seminarski

rad

Aktivnost u

nastavi 1,5

Kolokviji

Usmeni ispit 0,5 Studij literature

i drugih izvora 1,5


Izrada portfolia 1


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.


završnom ispitu Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom programu predmeta!


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Mušanović, M., Lukaš M. (2011), Osnove pedagogije, HFD, Rijeka

2

Bratanić, M. (1990), Mikropedagogija, Zagreb Školska knjiga

1

Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. II. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

4(1996.)

1(2002 –III

izd.)

Dopunska literatura

1. Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb Educa 2. Gudjons, H. (1994), Pedagogija - temeljna znanja, Zagreb, Educa 3. Konig, E., Zedler, P. (2000), Teorije znanosti o odgoju, Zagreb, Educa


Studenti će nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik – ispitivanje stajališta o kvaliteti nastave (upitnik će izraditi studenti koristeći se literaturom), a rezultate će obraditi i objaviti studenti. Nastavnik će pratiti kvalitetu prateći rad studenata tijekom nastave i seminara, te provjerom postignuća na ispitima.


NAZIV PREDMETA Računalni praktikum




4

Suradnici


P S V T

15 15 30 0


učenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stjecanje znanja o internetu i korištenju usluga na internetu. Korištenje internet

aplikacija. Izrada i oblikovanje web stranica.


Nema ih.


1.Razlikovati usluge i protokole na internetu po namjeni 2.Nabrojati i objasniti vrste adresa na internetu 3.Nabrojati i objasniti razliku između tehnologija pristupa internetu 4.Nabrojati sigurnosne prijetnje na internetu i objasniti razlike 5.Pronaći informacije na internetu 6.Koristiti se elektroničkom poštom 7.Koristiti se CMS sustavom 8.Izrađivati HTML datoteke i primjenjivati oblikovanje CSSom 9.Postavljati web stranice na poslužitelj 10.Koristiti aplikacija u oblaku (eng. cloud computing).

Sadržaj predmeta PREDAVANJA:


detaljno razrađen prema satnici nastave

Računalne mreže (prijenos podataka, podjela) Internet (povijest i razvoj) Internet usluge (načini korištenja, usluge, protokoli) TCP/IP model (osnovno), adresiranje na internetu Pristup internetu (tehnologije koje se koriste, brzina prijenosa podataka) Sigurnost na internetu (vrste prijetnji i kako se štititi) HTML i CSS Računarstvo u oblaku SEMINARI: Izrada web stranica (WYSIWYG editori), postavljanje na poslužitelj Izrada web stranica (Google sites) Aplikacije na internetu (računarstvo u oblaku) VJEŽBE: Pretraživanje informacija na internetu Elektronička pošta HTML i postavljanje na poslužitelj CSS


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 0.5

Eksperimentalni


Esej Seminarski



Pismeni ispit 0.5 Projekt (Ostalo upisati)


Tri kolokvija (praktični rad) 60% Seminar 20% Kolokvij teorija 20% ILI ispit


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

L. Maleš, nastavni materijali objavljeni na stranici predmeta (fakultetski CMS i FF Split Moodle LMS http://paideia.ffst.hr/learning/http://paideia.ffst.hr/learning)

0 da

L. Maleš, S. Mladenović (2007.), Osnove programiranja za web, Filozofski fakultet u Splitu

3 da

http://www.w3schools.com/html/default.asp

http://www.w3schools.com/css/

Dopunska literatura

Elisabeth Robson, Eric Freeman, HeadFirstHTMLandCSS, O'Reilly, 2nd Ed. 2012. Ben Henicks, HTML & CSS: The Good Parts, O'Reilly, 2010. (knjižnica, 3 primjerka).

Načini praćenja kvalitete koji

Osobne konzultacije, evidencija nazočnosti na nastavi. Polaganje kolokvija. Studentska evaluacija.



http://www.w3schools.com/html/default.asp

http://www.w3schools.com/css/


osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Geografija


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina


5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s geografijom kao dijelom geoznanosti te osposobljavanje studenata

za usvajanje i razumijevanje raširenosti, utjecaja i međuzavisnosti svih najvažnijih

prirodnih i društvenih faktora koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili

njegovih prostornih dijelova (regija).



Student će nakon položenog ispita biti u stanju:

1. Protumačiti gradivo iz opće geografije i geografije Hrvatske.

2. Vrjednovati znanstvenu i stručnu geografsku literaturu.

3. Objasniti postanak i razvojna obilježja pojedinih prirodnih i društvenih elemenata na Zemljinoj površini.


Svemir, Sunčev sustav, Zemlja, računanje vremena – 2 sata

Određivanje položaja na Zemlji – 2 sata

Predočavanje Zemljine površine, geografska karta (izrađivanje, elementi, podjela),

kartografske projekcije – 2 sata

Reljef, građa i dinamika Zemlje – 2 sata

Stadiji razvoja reljefa, Endogene i egzogene sile i procesi, Reljef oblikovan

endogenim procesima, Egzogeni procesi: padinski i fluvijalni – 2 sata

Egzogeni procesi (marinski/limnički, glacijalni/periglacijalni, krški, eolski, biogeni,

antropogeni) – 2 sata

Vode na Zemlji: pojam, svojstva i količina, svjetsko more, vode na kopnu – 2 sata

Klima: pojmovi vremena i klime, sastav i struktura atmosfere, klimatski elementi

(radijacija, temperatura, tlak zraka, vjetar, vlaga zraka i evaporacija, naoblaka i

insolacija) – 2 sata

Klimatski elementi (padaline, snježni pokrivač), zračne mase i fronte, klimatski

tipovi, promjene klime, Tlo i biljni pokrov – 2 sata

Stanovništvo - razmještaj, razvoj i dinamika, demografska tranzicija, populacijska

politika – 2 sata

Stanovništvo - strukture, odnos stanovništva i okoliša, Naselja: urbana i ruralna – 2

sata


Gospodarstvo: primarni, sekundarni i tercijarni sektor – 2 sata

Hrvatska - smještaj, položaj, osnovni podaci, fizičkogeografska obilježja – 2 sata

Hrvatska - sociogeografska obilježja (stanovništvo, naselja, gospodarstvo) – 2 sata

Hrvatska - regionalna struktura i koncepti regionalizacije, makroregije i regije – 2

sata


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave 1 Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Pismeni ispit (ili dva kolokvija) – 70%

Usmeni ispit – 30 %


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Nejašmić, I. (1998.), Osnove opće geografije,

Educa, Zagreb

0 Sveučilišna

knjižnica,

Gradska

knjižnica

Borovac, I (ur.) (2002.), Veliki atlas Hrvatske, Mozaik

knjiga, Zagreb

1 Sveučilišna

knjižnica,

Gradska

knjižnica

Dopunska literatura

Herak, M. (1990.), Geologija, Školska knjiga, Zagreb

Nejašmić, I. (2005.), Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i

procesima, Školska knjiga, Zagreb

Šegota, T., Filipčić, A. (1996.), Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb

Šoufek, M. (1991.), Svijet minerala, Školska knjiga - Hrvatski prirodoslovni muzej,

Zagreb

Vresk, M. (2002.), Grad i urbanizacija - osnove urbane geografije, Školska knjiga,

Zagreb


Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, anketa, zajednički razgovor, evidencija o

nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, izradba i

prezentiranje seminarskih radova.



NAZIV PREDMETA Hrvatski jezik 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin


5

Suradnici

dr. sc. Gordana Laco, viša asistentica (izvoditeljica kolegija)


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Student ovladava temeljnim znanjem pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika te razvija i usustavljuje znanje o hrvatskoj jezičnoj normi.



Od studenta se očekuje sposobnost primjene pravopisne i gramatičke norme; usvojen metajezik struke te sposobnost tumačenja jezične norme; očekuje se sustavno znanje i sposobnost snalaženja u pravopisnoj, fonološkoj i morfološkoj normi hrvatskoga književnojezičnoga sustava kojim može provjeravati, vrjednovati i uspoređivati vlastito izražavanje (usmeno i pismeno), i uopće jezičnu praksu, s odgovarajućom normom te podučavati osnove hrvatskoga jezika.


Pravopis, fonologija i morfonologija: odnos jezika i govora, struktura jezičnoga znaka; govorni organi, nastajanje glasova, podjela glasova, artikulacijska svojstva glasova, akustična svojstva glasova, uloga glasova u jeziku, fon, fonem, alofon, fonološka opozicija, distribucija fonema, odnos fonemskoga i grafemskoga sustava hrvatskoga jezika, glasovne promjene na granici morfema, nadodsječna fonološka sredstva, izgovorna sredstva, prozodijska sredstva.

Morfologija: riječ, morfem, korijenski morfem, afiksalni morfemi, rječotvorni morfemi, gramatički morfemi, alomorfi, morfološka osnova riječi, vrste osnove, promjena osnove; vrste riječi; imenice - leksička i gramatička obilježja imenica, rod, broj i padež, sklonidba imenica po vrstama; pridjevi - leksičke i gramatičke osobine pridjeva, sklonidba određenih pridjeva, sklonidba neodređenih pridjeva, stupnjevanje pridjeva; zamjenice - vrste zamjenica; brojevi, vrste brojeva; glagoli - glagolske kategorije, glagolske vrste, glagolska vremena, glagolski načini, glagolski pridjevi, glagolski prilozi; nepromjenjive vrste riječi - prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici, čestice.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Praćenje rada Pohađanje

Istraživanje

Praktični rad


studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

nastave

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)


Seminarski rad 10%

Ispit 90%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Babić – Finka – Moguš, Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb, 1994.

2

Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika,

ŠK, Zagreb, 2002.

3

Babić – Ham – Moguš, Hrvatski školski pravopis, ŠK, Zagreb, 2005.

1

Težak, Stjepan – Babić, Stjepan, Gramatika

hrvatskoga jezika., ŠK, Zagreb, 2005.

4

Dopunska literatura

Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika – Nacrti za

gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991.


Seminarski radovi i ispit.


NAZIV PREDMETA Vokalni praktikum


Nositelj/i predmeta mr. sc. Marijo Krnić, pred. Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

0 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razviti glazbeni sluh i vokalno-tehničke sposobnosti potrebne za kvalitetnu realizaciju glazbenih sadržaja u nastavi Glazbene kulture u prvim trima razredima


osnovne škole.


Preduvjet za upis predmeta Vokalni praktikum je položen ispit iz predmeta Notno pismo.


Nakon izvršenih studijskih obveza student će biti sposoban: - primijeniti osnove vokalne tehnike; - izvoditi jednostavnije vokalno-tehničke zadatke; - glazbeno surađivati u skupnom muziciranju; - izvoditi dio literature namijenjene pjevanju u razrednoj nastavi čistom

intonacijom, s preciznim ritmom i realizirati točno sve ostale komponente glazbenog predloška, kao što su dinamika, artikulacija, tempo i sl.; - sluhom prepoznati i zapisati jednostavne melodijsko-ritamske i ritamske diktate; - sluhom prepoznati i razlikovati dio literature namijenjene pjevanju u razrednoj

nastavi.


VJEŽBE: 1. Građa vokalnog aparata. 2. Pravilno držanje tijela pri pjevanju. 3. Važnost pravilnog disanja pri pjevanju. 4. Vježbe disanja. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Slušna percepcija tonike i dominante. 5. Vježbe disanja. Ponavljanje i dorada obrađene pjesme. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Slušna percepcija durskog i molskog trozvuka. 6. Rad na razvijanju vokalne tehnike. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Slušna percepcija vođice. 7. Rad na razvijanju vokalne tehnike. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Izrada jednostavnog melodijskog diktata. 8. Rad na razvijanju vokalne tehnike (staccato). Slušna percepcija i realizacija cijele note, polovinke i četvrtinke u različitim mjerama. 9. Izrada jednostavnog ritamskog diktata s obrađenim ritamskim elementima. Slušna percepcija subdominante. Izrada jednostavnog melodijskog diktata. 10. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Izrada jednostavnog meloritamskog diktata. 11. Rad na razvijanju vokalne tehnike. Slušna percepcija II. stupnja tonaliteta. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. 12. Slušna percepcija i realizacija osminke u različitim mjerama. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Izrada jednostavnog ritamskog diktata. 13. Slušna percepcija VI. stupnja tonaliteta. Izrada jednostavnog meloritamskog diktata. Rad na razvijanju vokalne tehnike. 14. Učenje nove dječje pjesme po sluhu. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Izrada jednostavnog meloritamskog diktata. 15. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. Izrada jednostavnog meloritamskog diktata.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, praktični ispit pred predmetnim nastavnikom.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1,5

Eksperimentalni



aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski


Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave – 25% Praktični ispit – 75%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.

2

Dopunska literatura

1. Adamić, T. (1983.). Solfeggio, Zagreb: Muzička naklada. 2. Golčić, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne škole, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima. 3. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja, Zagreb: Školska knjiga. 4. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Školska knjiga. 5. Marković, A. (1991.). 555 izabranih tema za solfeggio, Zagreb: Školska knjiga.


- studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; - hospitiranje, evaluacija i kritička analiza kolega; - samoevaluacija.


NAZIV PREDMETA Engleski jezik 2



(ECTS) 4,5

Suradnici

Siniša Ninčević, viši lektor Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova na

engleskom kao stranom jeziku, s izrazitim naglaskom na tekstovima iz područja

edukacije učitelja i odgoja i obrazovanja u ranoj školskoj dobi

- razvijanje vještine čitanja s razumijevanjem stručnih tekstova na engleskom jeziku

- usvajanje engleskog vokabulara iz područja primarnog školskog obrazovanja i

edukacije učitelja

- ponavljanje i cikličko proširivanje gramatičkih kategorija engleskog jezika

- osposobljavanje studenata za kraće usmeno izlaganje na engleskom jeziku na


zadanu temu iz područja struke


Odslušan i položen kolegij Engleski jezik 1.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći:

- pročitati s razumijevanjem stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na

hrvatski kao materinski jezik

- jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku u svim njegovim

segmentima

- realizirati višeminutno usmeno izlaganje na engleskom jeziku na zadanu temu iz

struke

- identificirati, objasniti i jezično producirati različite gramatičke kategorije, posebice

one tipične za stručne tekstove (npr. pasivne konstrukcije, neodređene zamjenice,

složenice i dr.).


1. Obrada stručnog teksta: English as a Lingua Franca (2P)

2. Pasiv i aktiv (6V)

3. Obrada stručnog teksta: Animals in early education (4P)

4. Pogodbene rečenice (4V)

5. Obrada stručnog teksta: What is the purpose of early education (4P)

6. Indirektni govor (4V)

7. Indirektno pitanje (2V)

8. Obrada stručnog teksta: Shape and Form (4P)

9. Prijedlozi (4V)

10. Obrada stručnog teksta: Why become a teacher (4P)

11. Gerund (2V)

12. Obrada stručnog teksta: How do parents influence their child´s perception

of the curriculum (4P)

13. Frazni glagoli (2V)

14. Kolokviji (4V)

15. Obrada stručnog teksta: Didactic games in early education (4P)

16. Analiza rezultata kolokvija i studentska evaluacija (2V)

17. Obrada stručnog teksta: How do young children learn vocabulary? (4P)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija

višeminutnog usmenog izlaganja na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke,

polaganje dvaju kolokvija ili ispita.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5 (Ostalo upisati)

Esej Seminarski






Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, višeminutno

usmeno izlaganje, uradak na dva kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Marasović-Alujević, M. (2003.). English for

Educators, texts and language points,

Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu,

(skripta).

6

2. Časopis Mary Glasgow Scholastic Magazines:

Current (odabrani članci)

http://maryglas

gowplus.com

Dopunska literatura

1. Graver, B. D. (2003.). Advanced English Practice, Oxford, OUP.

2. Thornbury, S. (2004.). Natural Grammar, Oxford, OUP.

3. Walter, C., Swan, M. (1997.). How English Works, Oxford, OUP.

4. Bujas, Ž. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb: Globus.

5. Brihta, J., Grgić, B. (1969.). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, Školska

knjiga.


Konzultacije, polaganje kolokvija, razgovor, evidencija o nazočnosti na

predavanjima, višeminutno usmeno izlaganje, evaluacija predmeta i nastavnika.






Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta




studiranja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za

Nema ih.


predmet


7. Koristiti različite oblike trčanja, skokova i bacanja.

8. Prepoznati osnovne stolnotenisačke i rukometne tehnike i taktike.

9. Primijeniti vježbe bez i s pomagalima.

10. Provesti aerobic vježbe.

11. Prikazati padove i zahvate.

12. Primijeniti osnovne tehnike koturaljkanja.


1. Atletika: razni oblici trčanja, štafetno trčanje, niski i visoki start, skokovi, bacanja.

2. Stolni tenis: pravila, tehnika i taktika.

3. Rukomet: pravila, tehnika i taktika.

4. Fitnes programi.

5. Aerobic programi.

6. Borilački sportovi: padovi i zahvati.

7. Koturaljkanje: osnovna tehnika.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi. Nema ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura

1. Šnajder, V., Milianović, D. (1991.). Atletika hodanja i trčanja, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Badminton u školi (2000). Badminton u školi. Hrvatski badmintonski savez. 3. Sertić H. (2004). Osnove borilačkih sportova, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. Nottingham, S., F. J. Fedel (1997). Fitness In-line skating. Human Kinetics. 5. Zbornik radova“Suvremena aerobika” (1997.) Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje, 6. Zagrebački sajam športa.

Načini praćenja Studentska evaluacija i kolegijalna evaluacija.




NAZIV PREDMETA Pedagoška psihologija 2


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Darko Hren Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s teorijskim osnovama nužnim za razumijevanje motivacije, socijalizacije u razredu te ih osposobiti za učinkovitu komunikaciju s učenicima i njihovim roditeljima. Upoznati ih s psihološkim aspektima i temeljnim načelima rada s učenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe.


- jezična, računalna i informacijska pismenost; - mogućnost čitanja sadržaja na engleskom jeziku.


Studenti će naučiti osnovne teorijske koncepte relevantne za razumijevanje motivacije u odgojno-obrazovnom kontekstu. Znati će kako potaknuti i podržati motivaciju učenika za učenje, ali i u širem kontekstu ponašanja u razredu. Moći će opisati, objasniti i primijeniti temeljna načela učinkovite komunikacije s učenicima i roditeljima, organizacije razreda kao grupe i kao prostora u kojemu se odvija odgojno-obrazovni proces. Konačno, moći će navesti i objasniti specifičnosti rada s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama te opisati zakonski okvir kojemu podliježe takav rad. Također, steći će neposredno iskustvo rada s učenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe.


PREDAVANJA: 1. Psihologijska objašnjenja motivacije: teorije potreba i teorije učenja - 2 sata 2. Psihologijska objašnjenja motivacije: kognitivističke teorije - 2 sata 3. Razumijevanje i djelovanje na motivaciju učenika - 2 sata 4. Komunikacija nastavnika i učenika - 2 sata 5. Razred kao grupni proces - 2 sata 6. Vođenje razreda - 2 sata 7. Škola i učionica kao obrazovni kontekst - 2 sata 8. Kolokvij - 2 sata 9. Učenici s posebnim obrazovnim potrebama: 10. Uvod; Poteškoće u učenju; ADHD - 2 sata 11. Poteškoće jezika i govora te čitanja/pisanja - 2 sata 12. Poteškoće u ponašanju i emocionalne poteškoće - 2 sata 13. Tjelesne poteškoće, mentalna retardacija, autizam - 2 sata 14. Daroviti učenici - 2 sata 15. Komunikacija i rad s roditeljima djece s posebnim potrebama - 2 sata 16. Kolokvij - 2 sata

SEMINARI:


1. Praktične implikacije psihologijskih teorija motivacije za rad s učenicima - 1 sat 2. Primjena biheviorističkih načela u radu s učenicima - 1 sat 3. Primjena atribucijskog pristupa u u radu s učenicima - 1 sat 4. Samoregulacija - 1 sat 5. Temelji učinkovite komunikacije: aktivno slušanje - 1 sat 6. Temelji učinkovite komunikacije: izražavanje cjelovitih poruka - 1 sat 7. Temelji učinkovite komunikacije: davanje povratne informacije - 1 sat 8. Grupna kohezija - 1 sat 9. Primjereni programi i oblici školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama - 2 sata 10. Rad s djecom s poteškoćama usvajanja čitanja/pisanja - 2 sata 11. Rad s darovitim učenicima - 2 sata 12. Komunikacija s roditeljima - 1 sat


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave.


Pohađanje nastave

1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

0,5




Pratit će se aktivnost studenta tijekom predavanja i seminara. Tijekom semestra organizirat će se dva kolokvija. Studenti će napisati izvještaj o iskustvu rada s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Na kraju semestra organizirat će se pismeni i/ili usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.

6

Dopunska literatura

Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Rheinberg, F. (2004). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Slavin. (2006). Educational psychology: Theory and practice. New York: Pearson. Wearmouth, J. (2009). A Beginning Teacher's Guide to Special Education Needs. New York. Open University Press.


Kontinuirana provjera znanja. Studentska evaluacija kolegija.



NAZIV PREDMETA Didaktika




5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim teorijama; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa.


Nema.


Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti sposobni: -identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama - identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika - definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove - identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena - identificirati različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave - razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces - nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa - pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja - identificirati i objasniti različite teorije izbora sadržaja nastave - opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja - izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet - nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa - opisati artikulaciju situacije učenja i nastave - nabrojati i razlikovati didaktička načela, metode, socijalne oblike i medije u procesu nastave i učenja - izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada - definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije


1. Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. 2. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. 3. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. 4. Tipovi nastavnika 5. Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i

zakonitosti, zakonite tendencije). 6. Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. 7. Nastavni plan, program i curriculum. 8. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). 9. Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave.


10. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. 11. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija

nastave i obrazovanja). 12. Artikulacija situacije učenja i nastave. 13. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. 14. Didaktičke metode nastave i učenja. 15. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. 16. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Obveze studenata uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu participaciju studenata u svim načinima izvođenja nastave i usvajanja znanja; izraditi set didaktičkih vježbi (izvedbeni program, detaljna priprema za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada); individualne konzultacije; polaganje pismenog i usmenog ispita.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Didaktčke

vježbe 2

Esej

Seminarski

rad

Aktivnost u

nastavi 1,5

Kolokviji

Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u

izvedbenom programu predmeta!


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

1 (2002.g)

2 (2005.g)

Mušanović, M., Vasilj, M., Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: HFD. ISBN 978-953-95074-4-0 CIP katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Rijeci

0

Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

2

Dopunska literatura

1. Kovačević, S., Mušanović, L. (2013), Od transmisije do majeutike – modeli nastave. Zagreb: HFD. ISBN 978-953-95074-4-8

2. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine. 3. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap.


4. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. 5. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto, Nova Gorica: Educa. 6. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 7. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike. Novo mesto: Pedagoška obzorja. 8. Marsh, J. C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 9. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake. Rasprave o didaktici, metodici i

razvoju škole. Zagreb: Educa.


Struktura, opseg i priroda određenja obveza studenata omogućuje realizaciju zahtjeva za kontinuiranim praćenjem studenta u svim aspektima njegova napredovanja u kontekstu navedenog predmeta. Instrument praćenja i podloga za ocjenjivanje studenata je protokol praćenja koji će za potrebe kolegija biti izrađen za svakog studenta. Vrednovati će se i rad nastavnika od strane studenata i to u sredini semestra i na kraju semestra. Za potrebe spomenute evaluacije nastavnik je dužan izraditi odgovarajuće evaluacijske obrasce ili koristiti već postojeće, te napraviti analizu prikupljenih evaluacijskih obrazaca. Studentima će biti omogućeno da svojim prijedlozima i primjedbama utječu na promjenu/prilagodbu nastavnog procesa njihovim potrebama, ukoliko se za to pokaže potreba. Evaluacijom na kraju semestra planira se procijeniti ispunjenost nastavnih ciljeva i zadataka, adekvatno korištenje predloženih nastavnih oblika i metoda tijekom semestra. Kontinuirano će se provoditi kraće evaluacije koje se odnose na razumijevanje nastave, tempo, razinu, uključenost, zadovoljstvo, usmjerenost zadaćom, inovativnost.


NAZIV PREDMETA Uvod u povijest


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Mladenko Domazet


2

Suradnici

dr. sc. Marko Rimac Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15 0 0


učenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje temeljnih metodoloških postupaka povijesnoga spoznavanja. Razumijevanje povijesne terminologije. Poticanje kritičkog razmišljanja usmjerenog odgovornom prihvaćanju stvarnosti (povijesne i suvremene); evociranje tradicije i njezinih vrijednosti radi obogaćenja i osuvremenjavanja mikrohistorijskog i nacionalnog identiteta u europskom kontekstu. Olakšavanje snalaženja u društvenim sadržajima predmeta priroda i društvo. Stjecanje opće kulture primjerene visokom obrazovanju.


Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini

- protumačiti ključne događaje, procese i osobe na razini srednjovjekovne

nacionalne povijesti


predmeta (4-10 ishoda učenja)

- povezivati mikrohistorijsku i opću razinu povijesti

- prepoznati kontinuitet i promjene na razini nacionalne i europske povijesti

- identificirati uzroke, povode i posljedice kao i njihovu povezanost u okviru

nacionalne i europske povijesti

- koristiti analitičko interpretativne vještine na temelju povijesnih izvora

- razviti empatiju za prošlost i važnost očuvanja spomeničke baštine


1. Razvoj hrvatske historiografije, Toma Arhiđakon, Ivan Lučić-Lucius, Ivan

Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Tadija Smičiklas, moderna i suvremena

historiografija.

Seminar: Uvod; raspodjela studenata u dvije grupa, podjela seminarskih tema uz

objašnjenja o pisanom radu i izlaganju.

2. Stara povijest hrvatskih zemalja, rimski Ilirik, starosjedilačko stanovništvo (Histri,

Liburni, Delmati, Panoni), Grčka kolonizacija, širenje ilirskog imena.

Seminar: Toma Arhiđakon i njegovo djelo.

3. Doseljenje Hrvata, etnogeneza: izvori i teorije o podrijetlu, pokrštavanje, Mir u

Achenu, Bizantska Dalmacija, ustanak Ljudevita Posavskog.

Seminar: Kasnoantička Salona / Dioklecijanova palača - carski ljetnikovac i utvrđeni

logor.

4. Doba knezova, Vladislav, Mislav, Trpimir, Domagoj, Zdeslav, Branimir, Muncimir,

Tomislav.

Seminar: I palača rodi grad, urbani razvoj srednjovjekovnog Splita / Počeci splitske

crkvene organizacije.

5. Hrvatsko kraljevstvo, Trpimir II., Krešimir, Miroslav, Mihajlo Krešimir II., Stjepan

Držislav i kraljica Jelena, Stjepan I., Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir.

Seminar: Trpimirova kneževina.

6. Supetarski kartular); epigrafski spomenici (Višeslavova krstionica, Trpimirov

natpis, Branimirovi natpisi, sarkofag kraljice Jelene, bašćanska ploča);

predromaničko graditeljstvo i početak romanike.

Seminar: Tomislav - prvi hrvatski kralj / Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir.

7. Doba Arpadovića, dinastičke borbe, Pacta Conventa, Koloman I., Bela II., Andrija

II., Bela IV., Andrija III.

Seminar: Hrvatska ranosrednjovjekovna epigrafička baština.

8. Doba Anžuvinaca, jačanje Bribiraca, kralj Karlo I., Ludovik Veliki, protudvorski

pokret (Karlo Drački i Žigmund Luksemburški), Ladislav Napuljski i prodaja

Dalmacije Veneciji 1409. g.

Seminar: Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. i Zlatna bula 1222. g. / Ugarsko-hrvatski

kralj Bela IV. i Zlatna bula Gradecu 1242. g.

9. Dubrovačka Republika, nastanak grada, razvoj u okrilju Bizanta i Venecije,

republičke institucije, zlatno doba Dubrovnika, velika trešnja 1667. g.

Seminar: Hrvatska u doba kralja Ludovika Velikog / Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund

Luksemburški.

10. Društvo i gospodarstvo razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, feudalizam i

težaština, slobodni kraljevski gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, komunalni sustav u

Dalmaciji, mletačka gospodarska politika u Dalmaciji.

Seminar: Srednjovjekovni Dubrovnik.

11. Kultura i umjetnost razvijenog srednjeg vijeka, Historia Salonitana, Hrvojev

misal, prosjački redovi, romanika i gotika u graditeljstvu.

Seminar: Ustroj i struktura srednjovjekovnih društava u Dalmaciji / Mletačka

gospodarska politika u Dalmaciji.

12. Srednjovjekovna bosanska država, banovi Kulin, Ninoslav i Stjepan II.

Kotromanić; kraljevi Tvrtko I. i Stjepan Dabiša; feudalna anarhija; pâd Bosne pod


tursku vlast; dominikanci i franjevci u Bosni.

Seminar: Predromanika i romanika u Hrvatskoj / Gotika i renesansa u Hrvatskoj.

13. Turske provale u Hrvatsku, Matijaš Korvin i organizacija otpora, Jagelovići i

turske provale.

Seminar: Istaknuti bosanski velikaši: Hrvoje Vukčić Hrvatinić / Pad Bosne 1463. g.

14. Bitka na Krbavskom polju 1493. g, bitka na Mohačkom polju 1526. g.

Seminar: Kliška tvrđava i obrana Splita od Turaka.

15. Završno predavanje.

Seminar: Veliki sukobi s Osmanlijama.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

rad 0,2 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,4 Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Kolokvij – 40%

Seminarski rad - 20%



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D. Pavličević: Povijest Hrvatske, Zagreb 2002. 0

Neven Budak - Tomislav Raukar: Hrvatska povijest srednjeg vijeka; Školska knjiga Zagreb 2006.

1

Dopunska literatura

Goldstein, I. (2003.). Hrvatska povijest, Zagreb. Klaić, N. (1972.). Izvori za hrvatsku povijest do 1526. g., Zagreb. Kronologija: Hrvatska - Europa - Svijet, Zagreb, 1996. Raukar, T. (1997.). Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb. Novak, G. (2004.). Prošlost Dalmacije I, II, Zagreb.




predstavljanje seminarskih radova.



NAZIV PREDMETA Hrvatski jezik 2


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin


5

Suradnici

dr. sc. Gordana Laco, viša asistentica (izvoditeljica kolegija)


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Student ovladava temeljnim znanjem gramatike hrvatskoga jezika te povijesti hrvatskoga književnoga jezika; usustavljuje znanje o hrvatskom jeziku.


Položen Hrvatski jezik 1.


Od studenta se očekuje sposobnost primjene gramatičke norme; očekuje se sustavno znanje i sposobnost snalaženja u tvorbenoj i sintaktičnoj normi hrvatskoga književnojezičnoga sustava kojim može provjeravati, vrjednovati i uspoređivati vlastito izražavanje (usmeno i pismeno), i uopće jezičnu praksu, s odgovarajućom normom te podučavati osnove hrvatskoga jezika. Očekuje se i da student zna opisati povijesni razvitak hrvatskoga jezika.


Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku: morfološka i tvorbena raščlamba

riječi; tvorbeni načini; tvorba imenica, pridjeva, glagola, priloga.

Sintaksa: rečenični dijelovi, gramatičko ustrojstvo rečenice; podjela rečenica po priopćajnoj svrsi; preoblike gramatičkoga rečeničnoga ustrojstva; jednostavne i složene rečenice; sklapanje rečenica, nezavisno i zavisno složene rečenice; stilski neobilježen i stilski obilježen redoslijed riječi u rečenici.

Povijest hrvatskoga književnoga jezika: razdoblja u povijesti hrvatskoga jezika; glasovne promjene i refleksi u hrvatskim narječjima; hrvatski književnojezični tipovi; proces standardizacije hrvatskoga jezika.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada

Seminarski rad 10%

Ispit 90%


studenata tijekom nastave i na završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, Zagreb, 2002.

3

Težak, Stjepan – Babić, Stjepan, Gramatika

hrvatskoga jezika., ŠK, Zagreb, 2005.

4

Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1997.

3

Dopunska literatura

Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991. Josip Bratulić – Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, Zagreb, 2008.


Seminari i ispit.


NAZIV PREDMETA Osnove kineziologije


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Damir Jurko Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici


P S V T

30 15 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim teorijskim znanjima i zakonitostima iz kineziologije, te kineziološke metodologije i metodike. Osposobiti studente za primjenu metoda i postupaka za analizu i upravljanje kineziološkim aktivnostima, djece predškolskog uzrasta.


Nema ih.


1.Objasniti opće zakonitosti ljudskog kretanja. 2.Prepoznati stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu osobina i sposobnosti. 3.Osmisliti različite kineziološke operatere. 4.Razlikovati karakteristična stanja djece u okviru transformacijskih procesa. 5.Koristiti različite modalitete rada. 6.Protumačiti osnovne rezultate istraživanja o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status djece.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen

1. Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura 2. Kretanje kao biotička potreba čovjeka.


prema satnici nastave

3. Anatomske i fiziološke osnove kretanja. 4. Struktura kinezioloških aktivnosti. 5. Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje. 6. Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obilježja. 7. Antropološka obilježja i njihov razvoj kod djece predškolske dobi. 8. Metodički postupci u kineziologiji. 9. Osnove pedagoških postupaka i didaktičkih načela u kineziologiji. 10. Teorija i metode motoričkog učenja. 11. Fiziološke i anatomske osnove procesa motoričkog učenja. 12. Promjene antropološkog statusa pod utjecajem motoričkog učenja. 13. Biotička motorička znanja Osnove kinezioloških transformacijskih postupaka. 14. Promjena antropološkog statusa pod utjecajem kinezioloških tretmana. 15. Osnove metodologija istraživanja u kineziologiji s kineziometrijom.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni


Esej Seminarski


Kolokviji 1,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta (redovitost, kritička rasprava, zaključci) – 30 %. Provjera praktičnog i teoretskog znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra u vidu 2 kolokvija – 30 %. Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj metodičkoj temi u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se javno prezentira i ocjenjuje – 20 %; Konačna ocjena daje se na kraju semestra (usmeni ispit) – 20 %.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković (1996). Primjenjena kineziologija u školstvu-norme, Zagreb.

0

Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Kineziološki fakultet u Zagrebu, Zagreb.

1 (1994.g)

Katić, R., N. Rogulj (2005). Osnove kineziologije - priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita. Visoka učiteljska škola u Splitu, Split.

0

Kosinac, Z. (1998). Osnove anatomije i fiziologije. Razvoj pokreta i psihomotoričkih sposobnosti. Udruga za šport i rekreaciju djece i mladeži grada Splita.

1 (1993.g)

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

0


Dopunska literatura

1. Hopple C. J. (2005). Elementary Physical Education Teaching & Assessment. Human kinetics.

2. Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split. 3. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka učiteljska škola u Petrinji,

Petrinja. 4. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Šimunović (2003). Promjene u motoričkim

sposobnostima djece predškolske dobi nakon jednogodišnjeg programiranog kineziološkog tretmana. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, Split, str. 165-173.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; uspjeh studenata na kolokviju, seminarskom radu i usmenom ispitu.


NAZIV PREDMETA Instrumentalni praktikum



(ECTS) 3

Suradnici


P S V T

0 15 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razviti glazbeni sluh i glazbeno-tehničke sposobnosti izražavanja na glasoviru potrebne za kvalitetnu realizaciju glazbenih sadržaja u nastavi Glazbene kulture u prvim trima razredima osnovne škole.


Preduvjet za upis predmeta Instrumentalni praktikum je odslušan predmet Vokalni praktikum.


Nakon izvršenih studijskih obveza student će biti sposoban:

- na glasoviru izvoditi dio literature namijenjene pjevanju u razrednoj nastavi; - primijeniti osnove tehnike sviranja glasovira; - glazbeno surađivati u skupnom muziciranju; - ostvariti glasovirsku pratnju razrednom pjevanju; - analizirati glazbeno-izražajne sastavnice dječjih pjesama.


SEMINARI: 1. Uvodni sat. 2. Vrste glazbala. 3. Glazbala sa žicama. Gudačka glazbala. 4. Trzalačka glazbala. 5. Puhačka glazbala. Drvena puhačka glazbala. 6. Limena puhačka glazbala. 7. Udaraljke. 8. Glazbala s tipkama. 9. Ponavljanje obrađenog gradiva.


10. Osnove taktiranja. 11. Taktiranje dvodobnih mjera. 12. Taktiranje trodobnih mjera. 13. Taktiranje četverodobnih mjera. 14. Uzmah i znak za završetak. 15. Ponavljanje obrađenog gradiva. VJEŽBE: 1. Uvodni sat. 2. Obrada nove pjesme po notama (C-dur). 3. Obrada nove pjesme po notama (C-dur). Ponavljanje obrađene pjesme. 4. Obrada nove pjesme po notama (G-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 5. Obrada nove pjesme po notama (a-mol). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 6. Obrada nove pjesme po notama (e-mol). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 7. Obrada nove pjesme po notama (F-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 8. Obrada nove pjesme po notama (d-mol). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 9. Obrada nove pjesme po notama (D-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 10. Obrada nove pjesme po notama (B-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 11. Obrada nove pjesme po notama (h-mol). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 12. Obrada nove pjesme po notama (g-mol). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 13. Obrada nove pjesme po notama (D-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 14. Obrada nove pjesme po notama (B-dur). Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 15. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata pohađanje nastave, praktični ispit pred predmetnim nastavnikom


Pohađanje


Praktični rad 1,5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave – 25%

Seminarski rad – 25%

Praktični rad – 50%



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Goran, LJ., Marić, Lj. (1989.). Zapjevajmo složno svi: zbirka pjesama i igara za djecu predškolske dobi, Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Goran, Lj., Marić, LJ. (1991.). Spavaj, spavaj zlato moje: zbirka uspavanki i skladbi mirnog ugođaja, Zagreb: Školska knjiga.

2

Dopunska literatura

1. Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga. 2. Završki, J. (1992.). Tratinčice. Susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.




NAZIV PREDMETA Engleska fonetika i fonologija



(ECTS) 4

Suradnici

dr. sc. Angelina Gašpar, pred.


P S V T

30 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s osnovnim spoznajama i postupcima u području engleske

fonetike i fonologije, s artikulacijskim opisom glasova standardne govorne varijante

britanskoga engleskoga (RP) (s posebnim naglaskom na prepoznavanju, opisu,

transkripciji i produkciji onih engleskih glasova koji su posebno zahtjevni za

govornike hrvatskoga kao materinskoga jezika) i načinima poučavanja izgovora u

razrednoj nastavi.


Odslušan i položen (s ocjenama vrlo dobar (4) ili izvrstan (5)) kolegij Engleski jezik

2.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći:

1. razlikovati i opisati fonetske i fonološke jedinice engleskog jezika

2. transkribirati sve glasove standardne govorne varijante britanskoga engleskoga

(RP)

3. primijeniti pravila i postupke u analizi jezičnih podataka

4. koristiti osnove artikulacijske fonetike u rješavanju fonoloških problema

5. poučavati izgovor engleskoga jezika u razrednoj nastavi.


1. Određenje i temeljni pojmovi i područja proučavanja u



(engleskoj) fonetici i fonologiji (2P)

2. Uvodne vježbe izgovora, intonacije i ritma (2V)

3. Govorni lanac, organi govora, voicing (2P)

4. Fonetski simboli i transkripcija (2V)

5. Fonimi (vowels – monophtongs) (2P)

6. Engleski kratki samoglasnici (2V)

7. Samoglasnici (diphthongs, triphthongs) (2P)

8. Engleski dugi samoglasnici (2V)

9. Suglasnici (closure) (2P)

10. Plosives, fricatives, affricates (2V)

11. Suglasnici (voiced non-fricative) (2P)

12. Nasals, laterals, approximants (2V)

13. Prozodija, slog (jaki i slabi) (2P)

14. Suglasnički sklopovi (2V)

15. Syllabic consonants, razine naglaska (2P)

16. Syllabic consonants (2V)

17. Pozicioniranje naglaska unutar riječi, complex, compound

words (2P)

18. Naglasak u riječi (complex word stress) (2V)

19. Slabi i jaki oblici riječi (2P)

20. Slabi oblici (2V)

21. Vezani govor (2P)

22. Vezani govor (2V)

23. Intonacija (tone, structure of the tone.unit) (2P)

24. Intonacija, izvatci iz razgovora, transkripcija vezanoga govora,

(2V)

25. Načini poučavanja izgovora u ranoj školskoj dobi (6P)

26. Načini poučavanja izgovora u ranoj školskoj dobi (4V)

27. 27. Kolokvij (2V)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje

kolokvija i ispita


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, kolokvij, ispit.


završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Roach, Peter (2000). English Phonetics and

Phonology: A Practical Course, 3rd edition,

Cambridge University Press.

0

Dopunska literatura

Jones, D. (2003). English Pronouncing Dictionary with CD-ROM, 16th edition, CUP.

Cruttenden, A. (1994) (ur.) Gimson´s Pronunciation of English, 5th edition, Edward

Arnold.


Konzultacije, aktivno sudjelovanje u vježbama, evidencija o pohađanju nastave,

evaluacija predmeta i nastavnika.


NAZIV PREDMETA Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina


4

Suradnici


P S V T

30 30 0 0

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s osnovama hidrogeografije; svojstvima, količinom i glavnim

obilježjima vode i aspektima znanstvenog proučavanja vode. Posebna se pozornost

pridaje glavnim obilježjima mora i značenju mora u suvremenom svjetskom

gospodarstvu s naglaskom na Hrvatsku. Analiza oblika u kojima se voda pojavljuje

na površini Zemlje i u podzemlju. Posebno se proučavaju geografske specifičnosti

Hrvatske u korištenju vode u gospodarske svrhe, kao i hidrogeografske specifičnosti

primorskog i kontinentalnog Hrvatske u sklopu sredozemne i srednjoeuropske regije




1. Protumačiti gradivo iz hidrogeografije i hidrogeografakih posebnosti Hrvatske.

2. Vrjednovati značenje vode u suvremenom društvu.

3. Objasniti mogućnosti i načine gospodarenja vodom kao važnim resursom.


Uvod u kolegij, Objekt hidrogeografije, Aspekti proučavanja, Svojstva vode – 2 sata

Količina vode, Odnos mora i kopna, Geografska klasifikacija mora, Struktura

podmorja – 2 sata

Svojstva mora – 2 sata


Gibanja mora – 2 sata

Život u moru, Kakvoća mora, Značenje mora – 2 sata

Voda u podzemlju – 2 sata

Voda na kopnu: Led, Jezera, Močvare – 2 sata

Vode na kopnu: Tekućice – 2 sata

Kakvoća vode na kopnu – 2 sata

Geografske specifičnosti u opskrbi vodom naselja – 2 sata

Hidrogeografske posebnosti sjeverozapadne Hrvatske – 2 sata

Hidrogeografske posebnosti istočne Hrvatske – 2 sata

Hidrogeografske posebnosti zapadne Hrvatske – 2 sata

Hidrogeografske posebnosti južne Hrvatske – 2 sata

Jadransko more – 2 sata


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)


Pismeni ispit (ili dva kolokvija) – 70%



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Riđanović, J. (1993.), Hidrogeografija, Školska

knjiga, Zagreb

0 Sveučilišna

knjižnica,

Gradska

knjižnica

Riđanović, J. (2002.), Geografija mora, Hrvatski

zemljopis - Naklada dr. Feletar, Zagreb

0 Sveučilišna

knjižnica,

Gradska

knjižnica

Dopunska literatura




prezentiranje seminarskih radova.



NAZIV PREDMETA Osnove programiranja




4

Suradnici


P S V T

15 0 30 0


učenja 15%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Savladati osnove programiranja na nekom programskom jeziku i naučiti osnovne algoritamske strukture. Dati temelje za samostalno nadograđivanje znanja.


Položeni predmeti Informatika i Računalni praktikum na 1. godini studija.


1.Primjenjivati naredbe uvjeta u programima 2.Primjenjivati programske petlje u programima 3.Izraditi programe koji rješavaju probleme u kojima se primjenjuju nizovi 4.Primjenjivati algoritme za traženje najvećeg /najmanjeg elementa i sortiranje 5.Primjenjivati u programu korištenje datoteka u rješavanju problema


PREDAVANJA: Programiranje (temeljni pojmovi) 2 Osnove razvoja programske podrške 1 Algoritamske strukture 4 Metode programiranja 1 Programski jezik QBasic VJEŽBE: QBasic – upoznavanje sa sučeljem, naredbe ulaza i izlaza 2 QBasic – naredbe uvjeta 4 QBasic – programske petlje 7 QBasic – funkcije 2 QBasic – nizovi 4 QBasic – datoteke 2


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 1

Eksperimentalni


Esej Seminarski (Ostalo upisati)


bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

rad




Dva kolokvija 80% i praćenje rada na nastavi 20%.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

L. Maleš, nastavni materijali objavljeni na stranici predmeta (fakultetski CMS i FF Split Moodle LMS http://paideia.ffst.hr/learning/http://paideia.ffst.hr/learning)

0 da

Tutorijali i zadaci na internetu http://www.znanje.org/abc.htm http://tecajevi.freeservers.com/indprog.htm

0 da

Dopunska literatura


Osobne konzultacije, evidencija nazočnosti na nastavi. Polaganje kolokvija. Studentska evaluacija.






Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta




studiranja.


Nema ih.



http://www.znanje.org/abc.htm

http://tecajevi.freeservers.com/indprog.htm



13. Koristiti pravilne tehnike sportskog hodanja

14. Prepoznati tehničku strukturu step aerobica

15. Primijeniti osnovne pilates tehnike.

16. Koristiti pravilne plivačke tehnike.

17. Provesti vježbe korektivne gimnastike.

18. Koristiti pravilne badminton tehnike.

19. Pripremiti planinarsku turu i pješački pohod.


1. Sportsko hodanje

2. Step aerobic

3. Pilates

4. Plivanje: plivačke tehnike te startni skokovi i okreti.

5. Korektivna gimnastika za studentice i studente s deformacijama kralježnice.

6. Badminton.

7. Izletništvo: planinarske ture i pješački pohodi.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi. Utvrđivanje inicijalnog, tranzitivnog i

finalnog stanja u psihomotoričkim znanjima, psihomotoričkim i funkcionalnim

sposobnostima. Nema ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura

1. Kosinac, Z. (1989.). Kineziterapija, tjelesno vježbanje i sport kod djece i omladine

oštećena zdravlja, Split.

2. Šadura, T. (1991.). Gimnastika, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb.

3. Šnajder, V., Milianović, D. (1991.). Atletika hodanja i trčanja, Fakultet za fizičku

kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

4. Volčanšek, B. (2002.). Bit plivanja, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


Zagreb.

5. S. Hrestak, D. Janković , (2008.) Sportski penjač,- priručnik Hrvatski planinarski savez.


Studentska evaluacija i kolegijalna evaluacija.


NAZIV PREDMETA Psihologija nastave


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac


4

Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s vrednovanjem učeničkih postignuća, vrednovanjem vlastitoga rada u nastavi te nekim motivacijskim i socio-emocionalnim odrednicama suvremene nastave.


Nema.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: 1. opisati razvojne značajke djece u razrednoj nastavi s obzirom na kognitivni, emocionalni, socijalni i moralni razvoj 2. definirati vrednovanje i samovrednovanje u nastavnom procesu 3. imenovati i objasniti pogreške koje se javljaju pri ocjenjivanju 4. razlikovati zadatke objektivnog tipa od ostalih zadataka i načina provjere znanja 5. razlikovati normativne i kriterijske testove 6. izraditi zadatke objektivnog tipa 7. usporediti različite pristupe motivaciji u nastavnom procesu 8. objasniti teoriju samodeterminacije u kontekstu obrazovanja 9. analizirati poželjne osobine učitelja u razrednoj nastavi 10. analizirati izvore stresa u nastavničkim zanimanjima


1. Razvojne značajke djece u razrednoj nastavi (2P) 2. Vrednovanje učeničkih postignuća (ocjenjivanje, praćenje, pogreške pri ocjenjivanju) (4P) 3. Zadaci objektivnog tipa (2P) 4.Testovi znanja (2P) 5. Evaluacija rada učitelja (postupci evaluacije, vrste evaluacije, ciljevi evaluacije) (2P) 6. Kolokvij I 7. Motivacija u nastavnom procesu: pregled tradicionalnih pristupa motivaciji (2P) 8. Motivacija u nastavnom procesu: teorija samodeterminacije (2P) 9. Motivacija u nastavnom procesu: pristup ciljnih orijentacija (2P)


10. Kompetencije suvremenog učitelja (2P) 11. Osobine ličnosti učitelja (2P) 12. Socio-emocionalne odrednice razrednog ozračja (2P) 13. Stres u nastavničkim zanimanjima (izvori stresa, strategije suočavanja) (2P) Kolokvij II


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave 1 Istraživanje 0.5 Praktični rad

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, provedba istraživanja, uradak na dva kolokvija, ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

6

2. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

0

Dopunska literatura

Bruner, J. S. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet. Grgin, T. (1997). Edukcijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada slap.


Konzultacije, polaganje kolokvija, razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima, evaluacija predmeta i nastavnika.


NAZIV PREDMETA Obiteljska pedagogija


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Maja Bodovna vrijednost 3


Ljubetić (ECTS)

Suradnici

Anita Mandarić Vukušić, asistent


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Steći osnovna - opća znanja iz područja studija;

Prepoznati, razumijevati i uvažavati osobitosti obiteljskih zajednica;

Osposobiti studente za primjereno i pravodobno odgovaranje na specifične potrebe članova obitelji;

Uspješno usmeno i pismeno komunicirati te prezentirati vlastite uratke;

Razviti vještine korištenja informacija iz različitih izvora te ih koristiti u praktične svrhe;

Osposobiti studente za timski rad.


Nema.


Student će po završetku ovog kolegija biti u mogućnosti:

Pravilno interpretirati temeljne pojmove iz područja obiteljske pedagogije (obitelj u pedagoškom i psihološkom smislu, roditeljstvo, procjena i samoprocjena),

Analizirati i argumentirano objasniti različite teorije i pristupe razumijevanju obitelji,

Osmisliti i izvesti plan aktivnosti rada s roditeljima primjenjujući nove paradigme u pristupu obitelji,

Izraditi materijal primjeren za učenje roditelja (osvješćivanje uloga, odgovornosti, funkcija, stilova roditeljstva, komunikacije, samoprocjene, odnosa i sl.),

Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja obiteljske pedagogije.


Predmet obuhvaća sljedeće sadržaje: 1. Obitelj – kretanja, problemi i perspektive - određenje obitelji, od modernih do vitalnih obitelji), 2. obiteljska zajednica kao sustav, 3. obilježja suvremenih obitelji, 4. funkcionalne i disfunkcionalne obitelji, 5. obiteljsko ozračje i funkcioniranje obitelji, 6. suvremena obitelj u RH. 7. Roditeljstvo – odnos, uloga i/ili proces?, 8. roditeljstvo i čimbenici koji na njega utječu, 9. roditeljski stilovi i ponašanja djece kao mogući odgovori na njih, 10. utjecaj majke i oca na dječji razvoj i odgoj, 11. pedagoško obrazovanje roditelja kao pretpostavka roditeljske pedagoške kompetentnosti. 12. Samoprocjena i procjena (metarazina) - odnos, učinci, 13. Odnosi i komunikacijski procesi (obitelj-škola-vrtić), 14. Navike u komunikaciji koje ugrožavaju i unapređuju ljudske odnose, 15. Vođenje djelotvornog razgovora s roditeljima.


☐ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)


Obveze studenata Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno sudjelovati na nastavi, što uključuje pisanje seminarskog rada, praćenje odgovarajuće literature prema sugestijama nastavnika te uspješno polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

0,5 (Ostalo upisati)




Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom semestra odvija se putem samoprocjene studenata i procjene profesora, a u skladu s unaprijed dogovorenim standardima.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Čudina-Obradović, M. Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb, Golden Marketing - Tehnička knjiga (odabrana poglavlja).

1

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb, Mali profesor.

5

Ljubetić, M. (2011). Stabilna obitelj i poželjno roditeljstvo u kaotičnom svijetu (moguća) stvarnost ili iluzija? (Imaju li perspektivu i/ili alternativu?) U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju.

0

Ljubetić, M. (2012). Nosi li dobre roditelje roda?! Odgovorno roditeljstvo za kompetentno dijete. Zagreb. Profil International. (odabrana poglavlja)

10

Maleš, D., Kušević, B. (2011). Nova paradigma obiteljskog odgoja. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju.

0

Stričević, I. (2011). Jačanje roditeljskih kompetencija kroz programe obrazovanja roditelja. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju.

0

Pećnik, N., Radočaj, T., Tokić, A. (2011). Uvjerenja javnosti o ispravnim roditeljskim postupcima prema djeci najmlađe dobi. Društvena istraživanja, Časopis za opća društvena pitanja 113, Vol. 20 (3) str. 626 - 646.

0

Dopunska literatura

1. Longo, I. (2000). Roditeljstvo se može učiti. Zagreb, Alinea.

2. Benett, J., Grimley, L. K. (2001). Parenting in the Global Community: A Cross-

Cultural International Perspective. In: Fine, M. J. & Lee, S. W. (Eds.) Handbook of

Diversity in Parent Education. Accademic Press. (odabrana poglavlja)

3. Covey, R.S. (1998). Sedam navika uspješnih obitelji – Kako izgraditi izvrsnu

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=159891


obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu? Zagreb, Mozaik knjiga.

4. Maleš, D. (1984). Psihosocijalni elementi pedagoške atmosfere u obitelji.Split,

Školski vjesnik, br. 3-4; (str. 187-197).

5. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Obitelj u suvremenom

društvu. Zagreb, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži.

6. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000). Skrb za dijete i

poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb, UNICEF-Ured za

Hrvatsku i Ministarstvo prosvjete i športa RH, Targa.

7. Collins, W. A., Russell, G. (1991). Mother-child and father-child relationships in

middle childhood and adolescence: A developmental analysis. Developmental

Review, 11, 99-136

8. Žižak, A. (1997). Kompetentnost roditelja za odgoj djece. Pomozimo im rasti -

priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb, Ministarstvo prosvjete i športa

RH, UNICEF, Kustoš.


Provjera znanja čini se tijekom akademske godine i to putem: prezentacije seminarskih radova, kolokvija, aktivnog sudjelovanja u nastavi i diskusijama. Način polaganja ispita: kolokvij/pismeni/usmeni. Eksterna procjena: Evaluacijske liste, ispitna postignuća.


NAZIV PREDMETA Logika


Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Berislav Žarnić


4,5

Suradnici

Gabriela Bašić, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45 15 0 0


učenja visok

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razvoj i usavršavanje analitičkih sposobnosti i vještina. Dati temelj logičkome

oblikovanju didaktičkih sadržaja, izvođenju integrirane nastave logičkih sadržaja i

vještina u primarnom obrazovanju, poticanju kritičkoga mišljenja i argumentiranja

kod učenika.


Nema.


Na razini logike prvoga reda student će moći:

- logički analizirati rečenice prirodnoga jezika,

- utvrditi ispravnost zaključka,

- dokazivati jednostavnije primjere,

- logički oblikovati nastavne sadržaje,


- primjenjivati logička načela na formalnoj strani primarnog obrazovanja.


[Predavanja, 15 sesija po 3 nastavna sata]

1 Upoznavanje sa sadržajima kolegija, pravima i obvezama članova kolegija.

Tradicionalni i suvremeni pojmovi o logici. 2 Uloge logike u obrazovanju---logika

kao preduvjet didaktičkog umijeća, logika kao nastavni sadržaj i logika kao formalni

cilj obrazovanja. Pregled povijesti logike u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na položaj

logike u učiteljskom obrazovanju. 3 Veznici u gramatici i logici.

Istinitosnofunkcionalni veznici. Prirodni jezik i formalni jezik. 4 Rječnik logike prvog

reda. Predikati i individualne konstante. Predikat identiteta. Kvantifikatori. 5

Izražajna snaga jezika logike prvog reda. Višeznačnost običnog jezika i

jednoznačnost pojmovnog pisma. Karakteristični prijevodi---višestruka kvantifikacija,

redoslijed kvantifikatora, kategorični sudovi... 6 Opisi svojstava odnosa. Odnosi i

funkcije. Iskazivanje količine. Pojmovi o prirodnom broju u filozofiji matematike i

Piagetovo istraživanje dječjeg pojma o broju. 7 Logika prvoga reda kao sustav

prirodne dedukcije. Zaključivanje kao postupanje po pravilima. Prirodna dedukcija i

mogućnost učenja mišljenja. 8. Pravila za istinosnofunkcionalne veznike (negacija,

konjunkcija, disjunkcija, kondicional, bikondicional) i konstantu falsum. 9 Logika

prvoga reda kao sustav prirodne dedukcije II. Pravila za predikat identiteta i pravila

za kvantifikatore. Umijeće dokazivanja i kritičko mišljenje. 10 Logička svojstva i

odnosi definirani na sintaktički način (konzistentnost, slijed, neovisnost)..

Aksiomatski sustav, njegova struktura i željena svojstva. Logika kao teorija---

usporedba različitih deduktivnih sustava. 11 Naivna teorija skupova---aksiomski

oblik apstrakcije i aksiom ekstenzionalnosti. Dokazi jednostavnih poučaka.

Nekonzistentnost naivne teorije skupova. 12 Osnovne ideje semantike logike prvog

reda. Struktura prvog reda i tumačenja. Definicija istine u tumačenju. 13 Logička

svojstva i odnosi definirani semantički (konzistentnost, slijed, neovisnost). Primjena

semantike logike prvog reda u razumijevanju komunikacije. 14 Osnovna svojstva

logike prvog reda---potpunost, pouzdanost, neodlučivost. Mišljenje i računanje---

Turingovi strojevi. Rasprava o naučivosti---što se može naučiti. Mogućnost nastave

mišljenja. 14 Logička struktura objašnjenja prirodnih događaja i razumijevanja

ljudskog čina. Piagetova istraživanja razvoja logičkih sposobnosti. 15 Logika i

komunikacija: trendovi razvoja suvremene logike i njezine obrazovne primjene.

[Seminar. 15 sesija po 1 nastavni sat.]

1 Tradicionalna logika---učenje o pojmu, sudu i zaključku. 2 Pojam. Odnosi

pojmova. Definicija. Divizija. 3 Sud. Vrste sudova. Odnosi sudova. 4 Zaključak.

Valjanost i pouzdanost zaključka. 5 Vježbe dijagramskog prikazivanja pojmova,

sudova i zaključaka---Vennovi dijagrami, pojmovne mreže, dijagramiranje

zaključaka. 6 Logički obrazovni programi u primarnom obrazovanju---analiza

odabranih primjera. 7 Vježbe prevođenja uz pomoć obrazovnih programa. 8 Vježba

dokazivanja uz pomoć obrazovnih programa. 9 Pismena provjera znanja. 10 Analiza

rezultata pismene provjere znanja.11 Pisanje dokaza u prirodnom jeziku i njihovo

prevođenje na formalni jezik te obratno. 12 Načela argumentacije i logičke

pogreške. 13 Priprema za izradu eseja---načela izlaganja i načela analize

znanstvenog ili nastavnog teksta. 14 Analiza odabranog izvatka iz seminarske

literature. 15 Ponavljanje i priprema za ispit.


☐ predavanja


☐ vježbe



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u radu kolegija. Izrada zadaća za samostalni rad. Pisanje

kratkog eseja iz područja predmeta.


Pohađanje


Eksperimental

ni rad Referat Samostalni rad 0.5

Esej 0.5 Seminarski


Kolokviji 0.5 Usmeni

ispit (Ostalo upisati)



Bilježi se redovitost pohađanje nastave. Boduje se aktivnost tijekom nastave kao i

izrada zadaća za samostalni rad. Postotak točnosti rješenja pripremnog pismenog

ispita (kolokvij) pozitivno pridonosi ocjeni završnog pismenog ispita. Zaključna

ocjena rezultira iz cjelokupne ocjene pismenih ispita (50%), ocjene eseja (30%) i

sudjelovanja u radu kolegija (20%). Povišenje predložene zaključne ocjena može

se postići na usmenom ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Srećko Kovač i Berislav Žarnić (2008) Logička

pitanja i postupci: problemski uvod u elementarnu

logiku. Zagreb: Kruzak.

0 Mrežne

stranice

kolegija

Otvoreno znanje. Logika (nastavni tekstovi i drugi

izvori učenja).

http://www.ffst.hr/~logika/nastava

0 Mrežne

stranice

kolegija

Dopunska literatura

- Berislav Žarnić (2002) Simbolička logika (kompilacija prijevoda, didaktičkih

prilagodaba, riješenih zadataka i originalnih tekstova). Poglavlja 1-18.

http://www.ffst.hr/~logika/pilot/skripta.pdf

- Berislav Žarnić Eseji iz filozofije odgoja : Epistemologija, logika i didaktika [zbirka

ranije objavljenih radova](eseji 1,2,5,7,8,9)

http://www.ffst.hr/~logika/literatura/eseji.pdf

- Stephen Johnson, Harvey Siegel, Christopher Winch (2010) Teaching Thinking

Skills London: Continuum

- Matthew Lipman (2003) Thinking in Education. Cambridge University Press

- Jean Piaget (2002, prvo izdanje 1928) Judgement and Reasoning in the Child.

Routledge and Kegan Paul Ltd.

- Jennifer Moon (2008) Critical Thinking: Exploring Theory and Practice London:

Routledge

-Jon Barwise i John Etchemendy (2000) Language, Proof and Logic. Stanford:

CSLI Publications


Kolegijalna evaluacija. Studentske ankete.

Ostalo (prema mišljenju


predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Povijesna fenomenologija


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Mladenko Domazet


2

Suradnici

dr. sc. Marko Rimac Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15 0 0


učenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Obraditi ključne procese hrvatske povijesti od bitke na Mohačkom polju 1526.

godine do kraja Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918.

godine.

Pratiti strukturalne promjene u složenoj četiristogodišnjoj povijesti hrvatskog naroda

tijekom koje se odupirao Turcima, Habsburgovcima i Mađarima nastojeći očuvati

nacionalni identitet i unutarnju zasebnost.

Uz političku povijest pozornost je pridodati gospodarskim, socijalnim i kulturnim

prilikama kao i povijesti Crkve. Istražiti također djelatnost najvažnijih hrvatskih

institucija koje su zaslužne za održavanje i razvoj hrvatske državnopravne ideje te

proces stvaranja suvremene hrvatske nacije.


Odslušan kolegij Uvod u povijest.


- protumačiti ključne događaje, procese i osobe iz nacionalne povijesti od 1526. do

1918. g.

- identificirati uzročno-posljedične veze i pratiti njihov razvoj

- kreirati događaje iz nacionalne povijesti u širi europski kontekst i prepoznati

kontinuitet i promjene

- povezivati mikrohistorijsku i opću razinu povijesti

- koristiti analitičko interpretativne vještine na temelju povijesnih izvora

- razviti empatiju za prošlost i važnost očuvanja spomeničke baštine


1. Uvodno predavanje; podijela seminarskih tema, ispitna literatura.

2. Bitka na Mohačkom polju; Izbor Habsburga za hrvatske kraljeve; Doba najveće

osmanske opasnosti.

Seminar: Život u Dalmatinskoj zagori, Utvrđivanje Splita u 17. st.

3. Vojna krajina i uskoci; Oslobođenje hrvatskih zemalja od osmanske vlasti.

Seminar: Marko Marulić, Seljačka buna.

4. Zrinsko-frankopanski otpor bečkom centralizmu; Prilike nakon oslobođenja od

Osmanlija.

Seminar: Vojna krajina, Uskoci, Bitka kod Siska 1593. g.

5. Bosna za vrijeme osmanskog vladanja; Dubrovačka Republika, Dalmacija i Istra

u ranom novom vijeku; Hrvatska kultura 17. i 18. stoljeća.

Seminar: Zrinski, Frankopani, P. R. Vitezović.

6. Prosvijećeni apsolutizam u Hrvatskoj; Hrvatska u Napoleonovo doba.

Seminar: Hvarska buna, Protestantizam u Istri, Potres u Dubrovniku 1667. g.


7. Politički odnosi u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća; Hrvatski preporod.

Seminar: Maksimilijan Vrhovec, Dalmacija za franc. uprave.

8. Proljeće naroda 1848. g. i Hrvatska.

Seminar: Ljudevit Gaj, Janko Drašković.

9. Gospodarski i društveni odnosi u hrvatskim zemljama; Nastanak Austro-Ugarske

i nastanak Istočne krize.

Seminar: Bachov apsolutizam u Dalmaciji, Pitanje sjedinjenja Dalmacije s

Hrvatskom 1860./61. g.

10. Hrvatska u doba i nakon sloma neoapsolutizma; Hrvatsko-ugarska nagodba.

Seminar: Juraj Haulik, Ante Starčević, Eugen Kvaternik.

11. Modernizacija Hrvatske i ban Mažuranić; Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19.

stoljeća.

Seminar: Ivan Mažuranić, Khuen Hedervary, J. J. Strossmayer.

12. Hrvatska na prijelazu stoljeća; Hrvatska na početku 20. stoljeća, braća Radić.

Seminar: Antonio Bajamonti, M. Pavlinović, J. Dobrila.

13. Društveni odnosi i kultura u Banskoj Hrvatskoj; Gospodarski i društveni razvoj u

Dalmaciji i Istri.

Seminar: Dalmatinsko selo, Povijest osnovnog i srednjeg školstva, Povijest visokog

školstva do 20. st.

14. Atentat u Sarajevu? izbijanje Prvog svjetskog rata; Hrvatska tijekom Prvoga

svjetskog rata.

Seminar: Hrvatska seljačka stranka (1904.-1914.).

15. Završno predavanje.

Seminar: Politika Novog kursa.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad 0,2 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D. Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb 2002. 1

Povijest Hrvata, knjiga 2, Školska knjiga, Zagreb

2005.

1


Dopunska literatura

Kronologija: Hrvatska - Europa - Svijet, Zagreb, 1996. Goldstein, I. (2003.). Hrvatska povijest, Zagreb.




predstavljanje seminarskih radova.


NAZIV PREDMETA Književnost za mladež


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Ivan Bošković


4

Suradnici

Lucijana Armanda Šundov, prof., znanstveni novak


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s ključnim temama i sadržajima književnosti za mladež. Istraživati djela koja su svojom tematikom, i stilski i kompozicijski namijenjena ili prilagođena djeci. Pokazati i objasniti razvojni put od književnosti s naglašenom didaktičnom i pedagoškom dimenzijom do književnosti koja osebujno i prepoznatljivo progovara o svijetu djece i njihovu pravu na svoju književnost i njezin doživljaj oslobođen svakog opterećenja. Definirati i interpretirati vrstovni korpus književnosti za mladež (priče - narodna i umjetnička, fantastične priče, poezija, basna, različiti oblici romana i omladinske pustolovne književnosti te djela znanstveno-fantastičnog predznaka. Usmjeriti pozornost na velika i kanonaska imena književnosti za mladež od Braće Grimm i Andersena, do Twaina, Kiplinga, F. Molnara, E. Kastnera, te suvremenih dječjih i omladinskih pisaca, Gaardera, Pullmana, Rowling i dr.


Zakonom propisani uvjeti.


Po završetku ovog kolegija studenti će biti u stanju:

protumačiti značenje i ulogu pojedinih imena i njihovih djela u oblikovanju književnosti za mladež

interpretirati najznačajnija književna djela

primjenjivati kritičke metode i spoznaje u vrednovanju novih književnih djela

raspravljati o književnim djelima na kompetentan i istraživački način

raspravljati o ključnim pitanjima iz područja književnosti za mladež

sudjelovati na tematskim skupovima i okruglim stolovima na književne teme

naglasak na onim imenima i djelima koja su obilježila razvoj ove vrste književnosti.


Dječja književnost/odnos prema ostaloj književnosti/Slikovnica i njezini oblici (2 P)

Priča: umjetnička i narodna; Bajka (Perault, Braća Grimm) (3 P)

H. Cristian Andersen; Bajke Oscara Wildea. Bajke Ivane Brlić-Mažuranić


(3 P)

Fantastična priča (Collodi, Carroll…) (3 P)

James Barrie, Saint-Exupery, Lidgren : Pipi duga…; Fantastična priča sa životinjama u prvom planu (Lofting) (3 P)

Dječja poezija (nonsensna poezija; Kuten, Vitez, Balog, Paljetak; regionalna i dijalektalna dječja poezija) (3 P)

Basne (Ezop, La Fontaine, Lessing, Krilov) (2 P)

Pripovijetke i romani o djetinjstvu (Alcot, Heusser-Spyri; de Amicis; Salten) (2 P)

Avanturistički romani; znanstveno-fantastična djela: Jules Verne; Louis Stevenson… Mark Twain: Pustolovine…; Lagerlof; Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice; De Amicis: Srce… (3 P)

Pustolovna djela; putopisi, biografska djela i dnevnici (2 P)

Igrokazi; Strip (1 P)

Časopisi (1 P)

Zaključno predavanje; razgovor o ispitu (1 P)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada i prezentiranje zadanih seminarskih radova.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)


Uspjeh će se vrjednovati na temelju sudjelovanja na predavanjima, izvršavanja seminarskih obveza (seminarski rad i sudjelovanje u raspravama), te pismenog i usmenog dijela ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Crnković, M. (1990.). Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb.

1

1(1980.g)

Crnković, M., Težak, D. (2002.). Povijest hrvatske dječje književnosti, Znanje, Zagreb.

3

Crnković, M. (1987.). Sto lica priče, Školska knjiga, Zagreb.

0

Hazard, P. (1970.). Knjige, djeca i odrasli, Stylos, Zagreb.

0

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996.). Primjeri iz dječje književnosti, Divič, Zagreb.

2

Betelheim, B. (1979.). Značenje bajki. Jugoslavija, 0


Beograd.

Dopunska literatura

Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. Crnković, M. (1978.). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb. Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb. Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva, Zagreb. Težak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. Težak, D. (2001.). Basne. Antologija, Zagreb. Biti, V. (1981.). Bajka i predaja. Liber, Zagreb. Pintarić, A. (1999.). Bajke. Pregled i interpretacija, Osijek. Teţak, S. (1969.). Interpretacija bajke. Pedagoško-književni zbor, Zagreb. Hranjec. S. (1998.). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb. Idrizović, M. (1984.). Hrvatska književnost za djecu, Matica hrvatska, Zagreb. Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež. Zbornik tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb, 1998. (Konsultirati također i naslove o istoj problematici tiskane na stranim jezicima.)


Konzultacije, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


NAZIV PREDMETA Kineziološka metodika 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Lidija Vlahović Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stjecanje znanja iz pojedinih područja kineziološke metodike.


- jezična, računalna i informacijska pismenost; osnovna metodološka pismenost,

odslušan kolegij Osnove kineziologije.


1. Povezati teorijska znanja i zakonitosti tjelesnog i zdravstvenog područja,

2. Koristiti osnovne pojmove i stručne termine u kineziološkoj metodici,

3. Razlikovati osnovne metodičke zakonitosti te njihove teorijske i praktične

aspekte,

4. Povezati praktična znanja iz pojedinih nastavnih tema u tjelesnoj i zdravstvenoj

kulturi


PREDAVANJA

1. Pojam i definicija kineziološke metodike

2. Predmet, cilj i zadaće kineziološke metodike

3. Odnos metodike i drugih znanosti

4. Antropološka obilježja učenika i učenica mlađe školske dobi


5. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture

6. Organizacijski oblici rada

7. Metodički principi ili načela

8. Metodički organizacijski oblici rada

9. Metode rada i metodički postupci

10. Organizacija i tijek nastavnog procesa

11. Planiranje i programiranje

12. Pripremanje nastavnika

13. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje

14. Prostori, oprema i sredstva za rad

15. Anatomsko-fiziološke osobine učenika i učenica mlađe školske dobi


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i seminara, pristupiti kolokviju i ispitu te uspješno

obaviti seminarski rad.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad


Kolokviji 1,0 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)


Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta 20% ,

Seminarski rad javno prezentiran i ocijenjen 20%,

Kolokvij 30%,ukoliko položi kolokvij, smatra se da je položio ispit. U suprotnom

polaže pismeni ispit 20% uz mogućnost usmenog ispita po potrebi 10%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Findak, V., Prskalo, I., Babin, J. (2011). Sat tjelesne

i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Učiteljski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

10

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu

predškolske i rane školske dobi. Visoka učiteljska

škola u Rijeci.

0

Findak, V., Prskalo, I.(2004). Kineziološki leksikon

za učitelje. Visoka učiteljska škola u Petrinji.

0

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006).

Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske, Zagreb

8

Dopunska literatura

Babin, J., Vlahović, L. (2002). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene

kulture na promjene morfoloških karakteristika sedmogodišnjih učenica. Zbornik

radova 11. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske. Programiranje


rada u području edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, 50-52.

Findak,V. (2002). Metode rada u području edukacije, sporta i sportske rekreacije.

Zbornik radova 12.ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. Metode rada u

području edukacije, sporta i sportska rekreacije, Rovinj, 13-17.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspješno polaganje kolokvija i

ispita, evidencija o nazočnosti na predavanjima i seminarima, aktivno sudjelovanje

u raspravama.


NAZIV PREDMETA Vokalno-instrumentalni praktikum



(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

0 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razviti sposobnosti vokalnog izražavanja i muziciranja na glasoviru potrebne za kvalitetnu realizaciju glazbenih sadržaja u nastavi Glazbene kulture u prvim trima razredima osnovne škole.


Preduvjet za upis predmeta Vokalno-instrumentalni praktikum je odslušan predmet Instrumentalni praktikum.


Nakon izvršenih studijskih obveza student će biti sposoban: - na glasoviru izvoditi dio literature namijenjene pjevanju u razrednoj nastavi uz

složenu akordičku pratnju; - izvoditi složenije vokalno-tehničke zadatke; - glazbeno surađivati u skupnom muziciranju; - samostalno harmonizirati glazbene primjere s glavnim ljestvičnim stupnjevima; - izvoditi dio literature namijenjene pjevanju u razrednoj nastavi uz samostalnu

pratnju na glasoviru.


VJEŽBE: 1. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 2. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. Ponavljanje i dorada obrađene pjesme. 3. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 4. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 5. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. Samostalno jednostavno harmoniziranje dječje pjesme. 6. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 7. Obrada (sviranje i pjevanje) jednostavne dvoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 8. Ponavljanje i dorada obrađene dvoglasne pjesme. Obrada (sviranje i pjevanje)


jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 9. Obrada (sviranje i pjevanje) jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. Samostalno jednostavno harmoniziranje dječje pjesme. 10. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama. 11. Obrada (sviranje i pjevanje) jednostavne dvoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 12. Obrada (sviranje i pjevanje) jednoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. Samostalno jednostavno harmoniziranje dječje pjesme. 13. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije dvoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 14. Obrada (sviranje i pjevanje) složenije dvoglasne dječje pjesme po notnom zapisu. 15. Ponavljanje i dorada obrađenih pjesama.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, praktični ispit pred predmetnim nastavnikom.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Pohađanje nastave – 25% Praktični rad – 75%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.

2

Dopunska literatura

1. Golčić, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne škole, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima. 2. Završki, J. (1980.). Izbor skladba za dječje zborove: priručnik za nastavnike glazbenog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.





NAZIV PREDMETA Integrirane jezične vještine


Nositelj/i predmeta Željka Zanchi, prof., v. pred.


4

Suradnici


P S V T

15 0 45 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Temeljem integriranih i raznovrsnih jezičnih sadržaja studenti će:

- konsolidirati i proširiti jezična znanja i sposobnosti integracijom četiriju osnovnih

jezičnih vještina (govorenje, čitanje i slušanje s razumijevanjem, pisanje) na

naprednoj razini te razviti sposobnost pribavljanja, uporabe i prenošenja informacija

u kontekstualnim varijetetima;

- učvrstiti i unaprijediti znanje i sposobnosti funkcionalne uporabe jezika u

semantičkom radijusu, kako općega registra, tako i stručno orijentirane tematike (u

govornom i pisanom jeziku);

- upoznati zahtjevnije nijansirajuće gramatičke strukture u jeziku-cilju u svrhu

učinkovite i idiomatske uporabe jezika;

- intenzivno aktivirati i razviti opseg vokabulara i idiomatskih izričaja;

- upoznati i usvojiti rječnik i frazeologiju vezanu uz karakteristične povijesne i

sociološko-kulturološke aspekte britanske i ostalih anglofonih kultura;

- osvještavati integraciju i primjenu stečenih jezičnih znanja i vještina u usmenoj i

pismenoj komunikaciji;

- upoznati obilježja različitih stilova, žanrova i jezičnih registara;


Položen ispit iz kolegija Engleska fonetika i fonologija.


Ovladavanje vještinama čitanja, govora, odnosno usmenog i pismenog izražavanja

na engleskom jeziku.


Obrada relevantnih tekstova, proširivanje i utvrđivanje vokabulara te detaljna

obrada engleskih jezičnih struktura.

The Arts, English Tenses, Visual arts, Passive Voice, Performing Arts (Theatre,

Film), Prepositional and Phrasal Verbs, topical issues concerning psychology,

sociology, popular culture, Complex Sentences, Conditional Sentences, Reported

Speech.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Uz redovito pohađanje nastave, izrada kraćih domaćih zadataka (kratak sastavak,

gramatičke vježbe, itd.) izrada seminarskog rada na odabranu temu i njegovo

usmeno izlaganje.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Uz redovito pohađanje nastave, izrada kraćih domaćih zadataka (kratak sastavak,

gramatičke vježbe, itd.) izrada seminarskog rada na odabranu temu i njegovo

usmeno izlaganje.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Cory, H. (1997): Advanced Writing, with English in

Use, Oxford: OUP.

4

Gude, K. (1997): Advanced Listening and Speaking.

Oxford: OUP.

0

McCarthy, M. i O´Dell, F. (1994): English Vocabulary

in Use, Cambridge: CUP.

6

Variety of texts 0

Manuals: A monolingual English dictionary

(Cambridge, Oxford, Longman, Collins Cobuild,

Webster, etc.)

An English grammar of their own choice

0

Dopunska literatura

1. Walter, C. I Swan, M. (1997): How English Works, Oxford, OUP.

2. Maclin, A., (1994), Reference Guide to English: A Handbook of English as a

Second Language, Washington: CBS College Publishing.

3. Bujas, Ž. (1999): Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Globus

4. Bujas, Ž. (1999): Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Globus.

5. Longman Dictionary of English Language and Culture. (1998): London,

Longman.

6. Cowie, A. P., Mackin, R. & McCaig, I. R. (1993): Oxford Dictionary of English

Idioms, Oxford: OUP.


Ocjenjivanje usmene i pismene jezične produkcije.


NAZIV PREDMETA Vizualno modeliranje



Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Ani Grubišić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s osnovama relacijskog modela baza podataka (entitet, veza, tablica,

zapis, svojstva, obrasci, izvještaji, upiti).

Upoznavanje s osnovama vizualnog/grafičkog programskog jezika (varijable,

algoritamske strukture – linijska, razgranata, ciklička).


Osnovna računalna pismenost.



1. definirati osnovne pojmove vezane uz baze podataka

2. razumjeti pojam baze podataka

3. oblikovati model podataka

4. razumjeti problem oblikovanja baze podataka

5. implementirati shemu baze podataka u MS Accessu

6. primijeniti model entiteta i veza na konkretne probleme

7. kreirati računalne baze podataka

8. kreirati upite, obrasce i izvještaje u bazi podataka

9. razumjeti rješenja i algoritme zapisane u programskom jeziku

10. imaju vještine učenja nužne za nastavak studija na višoj razini


1. Uvodno predavanje i vježbe

2. Model podataka – entiteti i njihovi atributi, vrijednosti atributa

3. Relacijski model baze podataka – tablica, zapis, polje

4. Primarni i strani ključ, veze među tablicama (1:1, 1:n, m:n)

5. MS Access - upoznavanje

6. Referencijalni integritet podataka

7. Forme i izvještaji

8. Upiti

9. Prvi kolokvij iz baza podataka

10. Upoznavanje sa programskim jezikom i okruženjem SCRATCH ili BYOB,

skripte, lik, kostim, atributi

11. Boja, zvuk, govor, kretanje likova, efekti, crtanje

12. Varijable, linijska algoritamska struktura

13. Razgranata algoritamska struktura

14. Ciklička algoritamska struktura

15. Drugi kolokvij iz programiranja (BYOB ili SCHRACH)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, te izvršavanje svih


danih obaveza


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski




(Ostalo upisati)


Kolokviji – 80% Završni ispit – 20%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek: ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.

0 web

Čelebić, Dujlo: Baze podataka - Microsoft Access

2010, priručnik, Otvoreno društvo za razmjenu ideja

(ODRAZI), Zagreb, 2011.

0 web

SCRATCH - Vodič za korisnike i korisnice, Otvoreno

društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb,

Prevela: Ana Kedveš

0 web

Dopunska literatura

Davinder Singh Minhas: Drag & Drop MS Access 2010, Sterling Publishers Pvt.Ltd,

New Delhi, 2011.

Scratch 1.4 Reference Guide, info.scratch.mit.edu/Support/Reference_Guide_1.4

The LEAD Project: Super Scratch Programming Adventure!: Learn to Program By

Making Cool Games, No Starch Press, 2012.


Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, polaganje ispita, zajednički razgovor,

evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama.


NAZIV PREDMETA Mediji u odgoju i obrazovanju




2

Suradnici

dr. sc. Morana Koludrović, znanstveni novak


P S V T

15 15 0 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

U okviru kolegija studenti će se upoznati s temeljnim spoznajama iz područja medijske pedagogije i didaktike. Steći će znanja o vrstama i ulozi medija i mogućnostima korištenja medija u nastavnom procesu. Studenti će na temelju rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja analizirati i vrednovati utjecaj pojedinih medija na učenike, osmišljavati, analizirati i vrednovati mogućnosti primjene specifičnih medija u nastavnom procesu te u slobodnom vremenu.


Položena Opća pedagogija.


Studenti će: - definirati i razumjeti temeljne spoznaje iz područja primjene, utjecaja i važnosti korištenja medija u odgoju i obrazovanju - znati definirati, razlikovati i vrednovati medije u o-o procesu s obzirom na izbor, funkciju i klasifikaciju medija te njihovu primjenu u nastavnom procesu i slobodnom vremenu - vrednovati prema glavnim značajkama specifičnosti pojedinih medija - analizirati i vrednovati specifične medije s obzirom na njihovu odgojnu i obrazovnu ulogu, kvalitetu i utjecaj na mlade


- temeljni pojmovi iz područja medija u odgoju i obrazovanju - temeljni pojmovi iz područja (multi)medijske didaktike - odgojna i obrazovna funkcija medija s obzirom na vrstu, funkciju i ulogu - osobitosti izrade i procjene kvalitete animiranih filmova u nastavnom procesu i slobodnom vremenu - pedagogijska analiza časopisa za učenike i mlade - osobitosti primjene pojedinih medija u odgojno – obrazovnom procesu - pedagogijska analiza popularnih emisija za djecu i mlade - analiza utjecaja medija na osobne, društvene i odgojno – obrazovne vrijednosti - analiza edukativnih softvera u nastavnom procesu - auditivni mediji u odgoju i obrazovanju te slobodnom vremenu - nasilje u medijima i njihov utjecaj na učenike


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Studenti su sukladno postojećim propisima obvezni sudjelovati u svim oblicima nastave.


Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom

Provjera stečenih znanja, vještina i kompetencija provodi se tijekom semestra i to putem vrednovanja aktivnosti studenata u nastavi, putem seminara, te usmenog ispita.


nastave i na završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Matijević, M. (2013), Uvjetovanost izbora i didaktičkog oblikovanja medija u nastavnom procesu i učenju. Školski vjesnik, 62(2-3), 303-325.

2

Matijevć, M. (2007), Novo (multi)medijsko okruženje i cjeloživotno obrazovanje. Andragoške studije, 7(2), 168-177.

0

Košir, M., Zgrabljić, N., Ranfl, R. (1999), Život s medijima.Zagreb: Doron.

0

Matijević, M. (1998), Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija. Obrazovanje odraslih, 42(1-4), 49-58.

0

Dopunska literatura



NAZIV PREDMETA Scenska kultura


Nositelj/i predmeta izv. prof. Goran Golovko Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studenta za upoznavanje učenika s osnovnim elementima kazališne umjetnosti, planiranje nastavnih sadržaja povezanih sa scenskom kulturom i pripremu djece za odlazak u kazalište. Upoznati studente s osnovama dramske pedagogije i mogućnostima njezine upotrebe u razrednoj nastavi te shvatiti njezinu važnost u obrazovnom procesu, ali i kreativnom razvoju. Upoznati studente s tehnikama i metodama odgojnoga kazališta (TIE) i odgojne drame (DIE).


Ostvareni uvjeti za upis u IV. semestar.


Pravilno interpretirati osnovne pojmove kazališne umjetnosti i dramske pedagogije. Opisati i interpretirati različite pristupe i modele dramske pedagogije u Hrvatskoj i svijetu. Provesti i analizirati različite didaktičko-metodičke odluke u praktičnim situacijama niza odgojno-obrazovnih procesa. Izraditi i analizirati nastavni plan i


program. Koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije. Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika.


1. Uvod. Scenska kultura kao pojam

2. Drama kao književni rod. Drama i kazalište

3. Kratak povijesni pregled drame i kazališta – 1. dio



6. Kako nastaje predstava

7. Gledatelj u kazalištu. Glumac. Redatelj. Dramaturg

8. Scenografija. Kostimografija. Scenska glazba. Scenska rasvjeta. Scenska tehnika. Pozornica

9. Dramske vrste (tragedija, komedija, drama) i žanrovi (melodrama, opera, opereta, mjuzikl, kabare, varijete, recital...)

10. Dijete i kazališna predstava

11. Dijete i scenska lutka. Važnost scensko-lutkarske igre u razvoju djeteta

12. Osnove lutkarske umjetnosti

13. Drama u obrazovanju. Odgojno kazalište i odgojna drama. Procesna drama

14. Dramska pedagogija. Dramski odgoj

15. Primjena predmeta Scenska kultura u odgojno-obrazovnom procesu




Obveze studenata Pohađanje predavanja i seminara. Gledanje kazališnih predstava. Čitanje odabranih tekstova dramske literature.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Elaborat i evaluacija

Esej Seminarski rad


Kolokviji Usmeni ispit 0,50 (Ostalo upisati)



Praćenje rada studenta tijekom predavanja i seminara, aktivnost u zajedničkim raspravama, sposobnost analize kazališne predstave i dječjih reakcija na nju, interes izražen za goste i njihova izlaganja, stupanj spremnosti na sudjelovanje u radionicama i kreativnost u njima, pohađanje kazališnih predstava i njihovo razumijevanje, izrada i prezentacija seminarskog rada, sudjelovanje u raspravi nakon prezentacije seminara drugih studenata, te usmeni ispit nakon odslušanog predmeta.

Obvezna literatura Naslov Broj Dostupnost


(dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

primjeraka

u knjižnici

putem ostalih

medija

Bolton, G.: Drama as Education, Longman, 1984. 0

Fleming, M.: Starting Drama Teaching, David Fulton Publish, 2003.

0

Gruić, I.: Prolaz u zamišljeni svijet, Golden Marketing, Zagreb, 2002.

4

Ivanac, I.: Najljepši posao na svijetu: kako nastaje kazališna predstava, Školska knjiga 1988.

0

Jackson, T.: Learning Through Drama. New Perspectives on Theatre in Education.Routledge, 1993.

0

Ladika, Z.: Dijete i scenska umjetnost, Priručnik za dramski odgoj djece i omladine, Zagreb, Školska knjiga, 1970.

2

Magliaccio-Čučak, N.: Igram se, a učim! : dramski postupci u razrednoj nastavi, Zagreb, Hrvatski centar za dramski odgoj : Pili poslovi, 2007.

2

Mrkšić, B.: Riječ i maska: pristup scenskoj umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

1

Readman, G.- Lamont, G.: Drama. A Handbook for Primary Teachers, BBC Educational Publishing, 1994.

0

Scher, A. - Verrall, C. 100 + ideja za dramu. Hrvatski centar za dramski odgoj, 2005.

1

Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga Zagreb, 1979.

14

Škreb, Z., Stamać A.: Uvod u književnost, Globus, Zagreb, 1986.

7

2.kom.(1961

Dopunska literatura

1. Bastašić, Z.. Lutka ima pamet i srce, Školska knjiga, Zagreb. 2. Batušić, N. (1991.). Uvod u teatrologiju, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. 3. D'Amico, S. (1972.). Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. 4. Glibo, R. (2000.). Lutkarstvo i scenska kultura, Ekološki glasnik, Zagreb. 5. Ladika, Z./ Čečuk, S./ Dević, ?. (1983.). Dramske igre, Priručnik za voditelje aktivnosti s djecom; brošura i metodičke upute za igre, te opisi igara, Savez društava Naša djeca SR Hrvatske, Zagreb. 7. Molinari, C. (1982.). Istorija pozorišta, Vuk Karadžić, Beograd. 8. Nikolić, S. (1995.). Psihodrama , Prosvjeta, Zagreb. 9. Nikolić, S. (1983.). Scenska ekspresija i psihoanaliza, Naprijed, Zagreb. 10. Švacov, V. (1976.). Temelji dramaturgije, Školska knjiga, Zagreb, (samo poglavlja: Određenje pojma drame (strana 51-66), Glumac (strana 191 - 220).


Studentska anketa i drugi oblici praćenja kvalitete nastave sukladni pravilima Sveučilišta u Splitu.







Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta




studiranja.


Nema.


20. Primijeniti osnovne tehnike tenisa.

21. Prepoznati osnovne kretne strukture društvenih plesova.

22. Primijeniti osnovne tehnike sportskog penjanja.

23. Provesti joga vježbe.

24. Primijeniti osnovne igračke taktike šaha.

25. Prikazati osnovne karate udarce i blokade.

26. Objasniti osnove jedrenja i opisati osnovne tehnike jedrenja.


1. Tenis.

2. Ples.

3. Sportsko penjanje.

4. Joga.

5. Šah.

6. Karate.

7. Jedrenje.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi. Nema ispita.



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura

1. Šnajder, V., Milianović, D. (1991.). Atletika hodanja i trčanja, Fakultet za fizičku

kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Badminton u školi (2000). Badminton u školi. Hrvatski badmintonski savez..

3. Sertić H. (2004). Osnove borilačkih sportova, Kineziološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu.

4. Nottingham, S., F. J. Fedel (1997). Fitness In-line skating. Human Kinetics.

5. Zbornik radova “Suvremena aerobika” (1997.) Međunarodno znanstveno stručno

savjetovanje, 6. Zagrebački sajam športa.




NAZIV PREDMETA Didaktička praksa




0,5

Suradnici


P S V T

0 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Spoznati kompleksnost vođenja i upravljanja školom te značaj stalnog usavršavanja učitelja. Upoznati se s izradom nastavnih programa, pedagoškom dokumentacijom. (ustroj škole, spomenica, ljetopis, matična knjiga, razredna knjiga,...), pravilnike (Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju učenika,...), rad stručno - pedagoške službe, rad razrednika.


Nema.


Student se osposobljava za razumijevanje organizacije škole na mikro i makro razini. - istražiti opću i specifičnu organizaciju života i rada u školi; kulturnu i javnu djelatnost škole -usporediti temeljna teorijsko-metodološka znanja i praktični rad s učenicima -ustanoviti važnost kvalitetne pripreme i provedbe nastavnih aktivnosti u školi -istražiti obveznu pedagošku dokumentaciju


-analizirati imenik i dnevnik, upoznati se s praćenjem učenika -proučiti zakonske akte za osnovnu školu -procijeniti provedbu redovite, dopunske, dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i organiziranog slobodnog vremena učenika -analizirati različite stilove poučavanja i učenja


Tijekom jednotjedne stručno-pedagoške izobrazbe student je dužan upoznati: ustroj škole; trajne dokumente škole (spomenica, ljetopis, matična knjiga); ostale dokumente, razrednu knjigu, svjedodžbe, pravilnike (Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju učenika…); rad stručno-pedagoške službe; rad razrednika, hospitirati barem 3 sata dnevno u ustanovi kroz tjedan dana. -upoznavanje s kulturnom i javnom djelatnošću škole -upoznavanje s obveznom školskom dokumentacijom te njezinim ispravnim i redovitim vođenjem -upoznavanje sa zakonima, pravilnicima i propisima koji reguliraju djelatnost osnovne škole


☐ predavanja


☐ vježbe



☐terenska nastava


☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obveze studenata uključuju: redovno prisustvovanje i aktivnu participaciju u danima provedenim u školi.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Didaktičke

vježbe

Esej

Seminarski

rad

Aktivnost u

nastavi

Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Nakon uvida u materijal, opisno ocjenjivanje studenta kao izvršene obveze.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Nastavni plan i program od I.-IV. razreda (MZOS, Zagreb, 2006.)

8

2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 8/2008.)

0

3. Pedagoški standard (Narodne novine 5/2008.) 0

4. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (MZOS, Zagreb, 2010.)

0

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju


stjecanje utvrđenih ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Pedagogija djece s posebnim potrebama


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Esmeralda Sunko


5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s uporabom emancipacijsko – komunikacijske koncepcije

odgoja.

Razumijevanje inkluzije kao filozofske postavke, prihvaćanje inkluzivnih vrijednosti i

prenošenje inkluzivnih stavova na zajednicu.


Uvjeti za upis predmeta su: Položeni predmeti - Osnove pedagogije i Razvojna

psihologija

Ulazne kompetencije: znanja iz područja pedagoške teorije i prakse

Primjena znanja za organizaciju i provođenje pedagoških aktivnosti i pedagoških

procesa u odgojno obrazovnoj praksi.

Razlikovanje psihodinamskog, bihevioralnog, kognitivističkog, etiološkog i ekološkog

pristupa.

Razlikovanje bioloških, socijalnih, kulturalnih i povijesnih aspekata strukturiranja

razvojnih razdoblja u životu djeteta.


1. Definirati inkluziju stručnom terminologijom.

2. Svrstati i odrediti karakteristike autoritarno hijerarhijske i demokratsko pluralističke

paradigme odgoja i obrazovanja u inkluzivnu teoriju i praksu.

3. Opisivati i interpretirati utemeljenost pentanomijskog modela (dolazišni, polazišni,

komunikacijski, organizacijski i evaluacijski podsustavi) u odgojno obrazovnoj praksi.

4. Izabrati i prikazivati paradokse u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim

potrebama

5. Argumentirati i predviđati različite organizacijske i evaluacijske modele odgojno

obrazovnog djelovanja u inkluzivnom društvu prema učenicima kod kojih je prisutna

senzorna disfunkcija, emocionalne, intelektualne i ponašajne teškoće u razvoju.

6. Timski napisati i sastaviti stručni članak u kojem će se oblikovati stručna rasprava.


Predavanja Seminar

- Definiranje predmeta pedagogija

djece s posebnim potrebama

- Osnovne paradigme integrativnog i

inkluzivnog odgoja i obrazovanja

- Struktura integrativnog odgojno

obrazovnog procesa

- Polazišni podsustav

Terminološka pitanja

Autoritarno hijerarhihjska paradigma

Demokratsko pluralistička paradigma

Struktura pentanomijskog modela

odgoja i obrazovanja

Transformacijski podsustav


- Dolazišni podsustav

- Organizacijski i evaluacijski

podsustavi

- Individualizirani odgojno obrazovni

program i Prilagođeni odgojno

obrazovni sustav

- Senzorna dezintegracija vida i sluha,

vestibularnog, taktilnog i

proprioceptivnog sustava

Uloga učitelja u odgoju i obrazovanju

učenika s posebnim potrebama

Poučavanje učenika s poteškoćama

vida /sluha

Hospitacija - Centar za odgoj i

obrazovanje

- Poteškoće u učenju – dislexia,

disgrafia.

- Hiperaktivni poremećaj i nedostatak

pažnje

- Učenici s emocionalnim i psihičkim

poteškoćama

- Učenici s intelektualnim

poteškoćama

- Brain Gymn i alternativne metode

učenja i poučavanja

- Sofrologija i Art terapija

- Neuroznanost o ADHD-u i disleksija


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ hospitacija u Centrima za odgoj i

obrazovanje

Obveze studenata

Nazočnost studenata na predavanjima, polaganje kolokvija, zajednički razgovor,

izrada pisanog članka i prezentacija seminarskog rada prema pismenim uputama,

timski rad, povezivanje teorijskog dijela s praksom u prezentaciji i motivacija

studenata. Usmeni ispit – povezivanje dijelova s uporištem u literaturi.


Pohađanje


Praktični rad 0,8

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji 0,7 Usmeni ispit 0.8 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Vođenje evidencije o nazočnosti na predavanjima, procjena kolokvija, zajednički

razgovor, vođenje evidencije o kvaliteti pisanog članka i prezentaciji seminarskog rada

prema uputama i bodovnoj tablici, timski rad, povezivanje teorijskog dijela s praksom

u prezentaciji i motivaciji studenata. Usmeni ispit – povezivanje dijelova s uporištem u

literaturi.


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ayres, J. (2002.) Dijete i senzorna integracija

Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 83- 190.

6

Biondić, I., (1993.) Školske novine, 1993.

Integrativna pedagogija str. 48-93; 129-152,159-167.

1

Kocijan-Hercigonja, D. (2003.) Mentalna retardacija, 1


Slap, str. 9-20; 90-106.

Luketin, D., Sunko, E. (2006.) KAKO Kreativnim

aktivnostima kreiramo odgoj, Liga za prevenciju

ovisnosti Split, str. 7 - 31.

39 www. liga.hr

Sunko, E., Brajević Gizdić, I. (2010.) Promjena-

odgoj za preventivno djelovanje, Liga za prevenciju

ovisnosti, Split, str. 20- 69..

0 www. liga.hr

Dopunska literatura

1. Hannaford, C., (2007.) Pametni pokreti, Zašto ne učimo samo glavom, gimnastika

za mozak, Ostvarenje, Buševec

2. Cvetković- Lay, J. (2002.) Darovito je, što ću sa sobom? Priručnik za obitelj, vrtić i

školu, Alinea, Zagreb.

3. Bach, H. (2005.) Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb, 65 - 105-str

Dennison, P (2007.) Brain Gym i ja - povratak užitku učenja, ostvarenje, Zagreb str.

89- 134.

4. Jensen, E. (2004.) Različiti učenici, različiti mozgovi, Educa, Zagreb.

5. Zrilić, S. (2011.) Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne

škole - priručnik za roditelje, odgojitelje i učitelje, Sveučilište u Zadru.


Vođenje evidencije o nazočnosti na predavanjima, priprema i ispravak kolokvija,

zajednički razgovor – argumentiranje i kritiziranje, vođenje evidencije o kvaliteti

pisanog članka i prezentaciji seminarskog rada, zajedničko uspoređivanje, timski rad,

povezivanje teorijskog dijela s praksom u prezentaciji, komentari kratkih radnih

isječaka iz prakse, procjena dva kolokvija prema normi (stručna terminologija, osobni

osvrt, uvod i zaključak, referiranje na stručnu literaturu).


NAZIV PREDMETA Matematika 1


Nositelj/i predmeta Nives Baranović, pred. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je ujednačiti matematičko predznanje studenata iz različitih srednjih škola, upoznati ih s osnovama matematičkog jezika, razviti sposobnost matematičkog mišljenja (poimanje i zaključivanje – matematički pojmovi, teoremi i dokazi) te sistematizirati i produbiti već stečeno znanje o skupovima brojeva, relacijama i funkcijama. Poseban naglasak stavlja se na linearnu funkciju.

Razvijanjem pozitivnog odnosa prema učenju i poučavanju, odgovornosti za svoj uspjeh i napredak te svijesti o svojim matematičkim sposobnostima, uz primjenu prethodno opisanih kompetencija, od studenta se očekuje da izgrade čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije

Nema.


potrebne za predmet


Nakon uspješnog svladavanja sadržaja kolegija, od studenta se očekuje da argumentirano i učinkovito komuniciraju matematička znanja i ideje pri: - definiranju i opisivanju značenja matematičkih pojmova - iskazivanju i dokazivanju matematičkih tvrdnji - uspostavljanju veza govornog jezika i simboličkog zapisa - rješavanju matematičkih zadataka i problema koji se svode na odgovarajući matematički zadatak.


Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i ishodima učenja, planom i programom rada, načinima vrednovanja i kriterijom ocjenjivanja, pravilima ponašanja i načinom rada. 1. O osnovnim i izvedenim matematičkim pojmovima 2. O osnovnim i izvedenim matematičkim tvrdnjama 3. O matematičkom dokazu 4. Osnove matematičke logike 5. Osnovno o skupovima 6. Skup prirodnih brojeva 7. Osnovna svojstva prirodnih brojeva 8. Skup cijelih brojeva i osnovna svojstva 9. Skup racionalnih brojeva i osnovna svojstva 10. Skup realnih brojeva i osnovna svojstva 11. Osnovno o funkcijama 12. Realne funkcije realnog argumenta i njihova svojstva 13. Linearna funkcija 14. Linearne jednadžbe i nejednadžbe 15. Linearni sustavi i modeliranje


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ projektni zadaci

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća. Polaganje ispita: pisani i usmeni dio.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Samostalni

zadaci 0.5

Esej

Seminarski

rad 0.5 (Ostalo upisati)

Kolokviji

Usmeni ispit 1.5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Kontinuirano praćenje i vrednovanje aktivnog sudjelovanja u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća tijekom semestra 30% Pisane provjere znanja tijekom nastave ili pisani dio ispita 40%

Usmeni dio ispita 30%

Konačna ocjena proizlazi iz svih prikupljenih elemenata, a da bi se donijela, pisani i

usmeni dio moraju biti pozitivno ocjenjeni. Položen pisani dio ispita vrijedi do kraja

akademske godine i uvjet je za usmeni dio ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih


ostalih medija) medija

1. Pavković, B., Veljan, D. (2004.). Elementarna matematika I. Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Pavković, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II, Zagreb: Školska knjiga.

0

3. Polya, G. (1966.). Kako riješiti matematički zadatak. Zagreb: Školska knjiga.

0

4. Jozić, N. (2012.). Matematika I (materijal dostupan na moodlu Filozofskog fakulteta: https://paideia.ffst.hr/learning/login/index.php

0 e-learning

Dopunska literatura

1. Devide, V. (2010.). Čudesna matematika – pogled iznutra i izvana. Zagreb: HMD.

2. Pauše, Ž. (2007.). Matematika i zdrav razum. Zagreb: Školska knjiga. 3. Pelle, B. (2004.). Tako poučavamo matematiku. Zagreb: Školske novine i HMD.


Kontinuirano praćenje i vrednovanje aktivnog sudjelovanja u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća tijekom semestra. Osobne konzultacije. Ispit, koji se polaže u dva dijela: pisani dio (primjena znanja u rješavanju zadataka) i usmeni dio (teorijska znanja). Studentska evaluacija.


NAZIV PREDMETA Hrvatska dječja književnost




4

Suradnici

Lucijana Armanda Šundov, prof., znanstveni novak

Način izvođenja nastave (broj )i u semestru)

P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s ključnim temama i sadržajima hrvatske dječje književnosti. Istraživati djela koja su svojom tematikom, i stilski i kompozicijski namijenjena ili prilagođena djeci. Pokazati i objasniti razvojni put hrvatske dječje književnosti od književnosti s naglašenom didaktičnom i pedagoškom dimenzijom do književnosti koja osebujno i prepoznatljivo progovara o svijetu djece i njihovu pravu na svoju književnost i njezin doživljaj oslobođen svakog opterećenja. Definirati i interpretirati vrstovni korpus hrvatske dječje književnosti (priče - narodna i umjetnička, fantastične priče, poezija, basna, različiti oblici romana i omladinske pustolovne književnosti te djela znanstveno-fantastičnog predznaka. Usmjeriti pozornost na velika i kanonaska imena hrvatske dječje književnosti (Kuten, Brlić-Mažuranić, Balog, Vitez, Paljetak, Kušan i dr.).



Očekivani ishodi Po završetku ovog kolegija studenti će biti u stanju:

https://paideia.ffst.hr/learning/login/index.php


učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

protumačiti značenje i ulogu pojedinih imena i njihovih djela u oblikovanju hrvatske dječje književnosti


primjenjivati kritičke metode i spoznaje u vrednovanju novih književnih djela


raspravljati o ključnim pitanjima iz područja hrvatske dječje književnosti

sudjelovati na tematskim skupovima i okruglim stolovima na književne teme

naglasak na onim imenima i djelima koja su obilježila razvoj ove vrste književnosti.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema )nici nastave

Uvodni sat - dogovor o radu (1P)

Dječja književnost ( kratki pregled svjetske dječje književnosti); Počeci hrvatske dječje književnosti i problemi periodizacije (2P )

Ivan Filipović. Prvo razdoblje hrvatske dječje književnosti i dječji časopisi. Krunoslav Kuten. Narodna priča i pedagoška književnost. Prijevodi djela svjetske dječje književnosti. (2P )

Doba Ivane Brlić-Mažuranić. Priče iz davnine. Vladimir Nazor. Jagoda Truhelka. Ostali pisci u razdoblju I. Brlić-Mažuranić. Lovrakovo doba.(2P)

Dragutin Tadijanović. Ivan Goran Kovačić. Suvremena hrvatska dječja književnost. Suvremeno dječje pjesništvo. (3P )

Vitez, Balog, Paljetak, Kanižaj, ostali autori…nonsensna i dijalektalna poezija; Basne. (3P)

Hrvatski dječji roman: Povijesni dječji roman; Ratni dječji roman; Dječji roman u trapericama; socijalno-psihološki dječji roman; akcijski dječji roman (3P)

Bajkoviti dječji roman; Kriminalistički dječji roman; animalistički dječji roman; dječji ljubavni roman; humoristički dječji roman (3P)

Suvremeni hrvatski roman: tematsko i vrstovno bogatstvo (sažetak) (2P)

Časopisi hrvatske dječje književnosti (2P)

Pustolovna djela; putopisi, biografska djela i dnevnici u hrvatskoj dječjoj književnosti (2P)

Igrokazi i strip u hrvatskoj dječjoj književnosti (1P)

Povijesti hrvatske dječje književnosti; proučavatelji hrvatske dječje književnosti; književna kritika (2P)

Zaključno predavanje; razgovor o ispitu (1P)

Razgovor o ispitu; literatura (1P)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanja na predavanjima; izrada i prezentiranje zadanih seminarskih radova.

Praćenje rada studenata (upi)i udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i Uspjeh će se vrjednovati na temelju sudjelovanja na predavanjima, izvršavanja


vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

seminarskih obveza (seminarski rad i sudjelovanje u raspravama), te pismenog i usmenog dijela ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Crnković, M. (1990.) Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb.

1(1967)

2(1971)

Crnković, M.- Težak, D. (2002.). Povijest hrvatske dječje književnosti, Znanje, Zagreb.

3

Skok, J. (1990.). Sunčeva livada djetinjstva – antologijska čitanka dječjeg pjesništva, Zagreb.

0

Hrvatski dječji pisci I-III (1991.). PSHK, MH, Zagreb. 1

Hranjec, S. (1998.). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb.

4

Biti, V. (1981.). Bajka i predaja, Liber, Zagreb. 0

Crnković, M. (1990.). Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb.

1

1(1980.g)

Dopunska literatura

Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. Crnković, M. (1978.). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb. Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb. Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva, Zagreb. Težak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. Težak, D. (2001.). Basne. Antologija, Zagreb.More vedrine (2004.). Izbor pjesama za djecu 44 (splitska) autora, Split. Idrizović, M. (1984.). Hrvatska književnost za djecu, Matica hrvatska, Zagreb. Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež. Zbornik tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb, 1998. Berislav Majhut (2005.). Pustolov, siroče i dječja družba. Hrvatski dječji roman do 1945. FF Press, Zagreb.







(ECTS) 4

Suradnici

Dodi Mihaljević, v. pred. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0 30 15 0


učenja

OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta

Osposobljavanje za stručno i metodičko kvalitetno planiranje i programiranje svih

organizacijskih oblika rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Znati primijeniti metode

rada, metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada u nastavi tjelesne i

zdravstvene kulture


Jezična i informatička pismenost,odslušan kolegij iz kineziološke metodike 1.


1. Usvojiti motoričke informacije prijeko potrebne za uspješnu realizaciju

programskih sadržaja

2. Povezati vrednovanje motoričkih znanja i motoričkih postignuća te ukupnog

postignuća na osnovu napretka u pojedinim obilježjima antropološkog statusa

učenika

3. Razlikovati obrazovne zadaće, motorička znanja, motorička postignuća,

motoričke i funkcionalne sposobnosti učenika

4. Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada


SEMINARI:

1.,2. Izrada pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture za 1.razred

3.,4. Izrada pripreme za 2. razred



9.,10.,11,12. Uzorna predavanja mentora i analiza

13.,14.,15. Mjerenja antropoloških karakteristika i sposobnosti učenika i učenica


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati seminare i vježbe. Izraditi pokusne pripreme. Odgledati i

analizirati uzorna predavanja.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta 20%,

Seminarski rad javno prezentiran i ocijenjen 20%,

Ukoliko položi kolokvij, 30%, smatra se da je položio ispit. U suprotnom polaže

pismeni ispit, 20% uz mogućnost usmenog ispita, 10%, po potrebi


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). 1


Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske, Zagreb

Pejčić, A. (2002). Igre za male i velike. Visoka

učiteljska škola u Rijeci

0

Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene

kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave.

Školska knjiga, Zagreb

4

Dopunska literatura

Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003). Uspješnost metoda učenja u nastavi

tjelesne i zdravstvene kulture mlađe školske dobi, Napredak, 44(4): 486-493.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspješno polaganje kolokvija i

ispita, evidencija o nazočnosti na seminarima i vježbama, aktivno sudjelovanje u

raspravama.


NAZIV PREDMETA Likovna kultura


Nositelj/i predmeta dr. sc. Marija Brajčić, prof. v.š.


3

Suradnici


P S V T

30 0 15 0


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti studente za razumijevanje, prepoznavanje i interpretiranje vizualnog

jezika, likovnog jezika, vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna.



Uočavanje, opisivanje, tumačenje i interpretacija osnovnih pojmova u likovnoj umjetnosti, likovnog jezika, te podjela i međuovisnosti raznorodnih područja umjetnosti


1. Uvod u likovnu teoriju

2. Predmet i područja likovne teorije

3. Vizualna percepcija

4. Vizualni jezik i vizualni govor

5. Likovni jezik i likovni govor

6. Likovni elementi: točka, crta, boja, površina, ploha, volumen, prostor

7. Elementi gradnje likovne sintakse: ritam, ravnoteža, kontrast, proporcija,

jedinstvo, dominanta

8. Vrste kompozicija

9. Rekompozicija, redefinicija


10. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i design

11. Likovne tehnike: crtaće, slikarske, grafičke tehnike, tehnike prostornog

plastičnog oblikovanja.

12. Analiza bazičnih djela likovne umjetnosti.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad 0,5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski



(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kontinuirana provjera znanja i završni

ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ivančević, R. (1997.), Likovni govor. Profil, Zagreb. 3

Peić, M. (1986.), Pristup likovnom djelu. Školska knjiga, Zagreb.

0

Damjanov, J. (1988.), Likovna umjetnost I i II, Školska knjiga, Zagreb.

2(1.dio)

2 (2.dio)

Damjanov, J. (1991.), Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno obrazovanje. Školska knjiga, Zagreb.

0

Damjanov, J., (2001.), Likovna umjetnost. Školska knjiga, Zagreb.

0

Dopunska literatura

P. Breber, D. Leg, Percepcija i informacija, Beograd 1976.

R. Arnhajm, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd 1981.

R. Ivančević, Perspektive, Zagreb 1996.

E. H. Gombrih, Umetnost i iluzija, Beograd 1984.


Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete,

evaluacija i refleksija.



predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Glazbena kultura


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Goran Sučić Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici


P S V T

30 0 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razvijanje vještina, sposobnosti i upoznavanje izražajnih i tvorbenih glazbenih elemenata. Upoznati stilska razoblja od antike do najrecentnijih zbivanja u glazbi 20. stoljeća sa slušnim primjerima, s naglaskom na upoznavanje glazbene literature za djecu razredne nastave.


Ulazne kompetencije potrebne za predmet odnose se na kompetencije koje su prethodno stečene na predmetima iz područja glazbene umjetnosti i metodike nastave glazbe učiteljskog studija.


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: -Prepoznati sastavnice glazbenog djela, izražajne i tvorbene glazbene elemente -Primijeniti sve teoretske postavke kroz vježbu; intervale, ljestvice, dinamičke oznake i oznake za tempo. -Opisati povijesni razvoj stilskih razdoblja u glazbi i prepoznati glavne značajke tih stilskih razdoblja -Interpretirati i prezentirati zvučnim primjerima iz glazbene literature pojedinih stilskih razdoblja -Koristiti glazbenu literaturu za uzrast učenika razredne nastave.


Izražajni glazbeni elementi Tvorbeni glazbeni elementi Tonalitet Ritam Mjera Tempo Melodija i glazbeni slog Harmonija i kontrapunkt Dinamika, Agogika, boja Forma i sadržaj Muzička kultura antičke grčke Jednoglasna glazba srednjeg vijeka Notrdamska škola i ars antiqua Ars nova Renesansa Barok Rokoko, Pretklasika, galantni stil Muzička klasika Romantizam Smjerovi kasnog 19. stoljeća Smjerovi 20. stoljeća


Nacionalni smjer u glazbi Tradicijska glazba Upoznavanje glazbene literature sa slušnim primjerima.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito nazočiti nastavi, vježbama i demonstracija praktičnog rada.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Ocjenjivanje i vrijednovanje rada studenata realizirat će se na temelju redovitog prisustvovanja nastavi, aktivnog sudjelovanja u nastavnim aktivnostima, te provjerom usvojenosti nastavih sadržaja na usmenom ispitu. Praćenje i pomoć (mentorstvo) studentu u procesu pisanja diplomskog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Ščedrov, Lj., Perak-Lovričević, N., Ambruš-Kiš, R. (1998.). Glazbeni susreti I.,II., III., IV. vrste, Zagreb: Profil international.

0

2. Prek, S., Završki, J. (1987.). Teorija glazbe, Zagreb: Školska knjiga.

0

3. Tajčević, M. (1982.). Osnove teorije muzike, Beograd: Prosveta.

0

4. Majer-Bobetko, S. (1991.). Osnove glazbene kulture, Zagreb: Školska knjiga.

0

5. Ščedrov, Lj., Perak-Lovričević, N., Ambruš-Kiš, R. (1998.). Glazbeni susreti I.,II., III., IV. vrste, Zagreb: Profil international.

0

6. Tuksar, S. (1995.). Antologija izvornih tekstova iz povijesti i estetike glazbe, Zagreb.

0

Dopunska literatura

1. Čelar, A., Njirić, N. (1990.). Stoljeća govore glazbom 1, 2, Zagreb: Školska knjiga. 2. Mark, M. L. (2002.). Music Education: Source Readings from Ancient Greece to Today. Routledge 3. J. Andreis, (1975.). Povijest glazbe, Sveučilišna naklada Liber - Izdavačko – knjižarsko poduzeće Mladost, Zagreb


Pismeni ispit: ljestvice, izrada kvintakorda i septakorda na zadanom tonu. Usmeni ispit: poznavanje glazbeno-teorijske problematike i specifičnosti pojedinih glazbeno stilskih razdoblja.



predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Engleski jezik i lingvistika – uvod




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovama engleske lingvistike, temeljnim pojmovima,

njihovom definicijom te klasifikacijom i sistematizacijom.


Položen ispit iz kolegija Integrirane jezične vještine.


Stjecanje temeljnih kompetencija u lingvistici te njihova primjena u konkretnim

situacijama.


1. Uvodno predavanje. Definicija ljudskog jezika i njegove osnovne karakteristike.

2. Teorije o podrijetlu jezika. Razlike između lingvistike i tradicionalne gramatike.

3. Klasifikacija lingvistike: grane, discipline i smjerovi. Tradicionalna i suvremena

lingvistika.

4. Funkcije jezika.

5. Strukturalna i generativna lingvistika.

6. Fonetika i fonologija engleskoga jezika.

7. Morfologija: pojam i definicija morfema, vrste morfema, alomorfi.

8. Tvorba riječi: afiksacija, derivacija, novotvorenice, složenice, konverzija.

9. Semantika - sinonimija i antonimija, polisemija, homonimija, metonimija.

10. Sociolingvistika: akcent, idiolekt, dijalekt, sociolekt.

11. Stil, registar, žargon.

12. Psiholingvistika: jezik i um. Proces učenja i usvajanja jezika.

13. Rekapitulacija, ponavljanje i priprema za ispit. Pismeni ispit.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Uz redovito pohađanje nastave, polaganje završnog pismenog ispita


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)



Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Završni pismeni ispit (usmeni po potrebi).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Yule, G. (1996.). The Study of Language, Second

edition, Cambdrige: Cambdridge University Press.

(odabrana poglavlja)

1 (2004.g)

Widdowson, H. G. (1996.) Linguistics, Oxford:

Oxford University Press.

1 (2003.g)

Dopunska literatura

Finch, G. (2000.). Linguistics Terms and Concepts, Basingstoke and New York:

Palgrave.


Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u njoj, završni pismeni ispit (po

potrebi i usmeni).


NAZIV PREDMETA Jezične vježbe 1


Nositelj/i predmeta Siniša Ninčević, viši lektor Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje i analiza i slušanje autentičnih tekstova, različito koncipiranih u

odnosu na kontekst, stil, dužinu i stupanj složenosti zastupljenog jezičnog okvira.


Odslušan i položen kolegij Integrirane jezične vještine (2. god.).


Studenti će:

- razviti napredne vještine čitanja s razumijevanjem

- unaprijediti brzinu i točnost čitanja.

- razviti tehniku „tihog“ čitanja.


- razviti vještinu razlikovanja i analiziranja različitih stilova, registara i žanrova.


1. Quiz –sposobnost i strategije usvajanja jezika

2. W. Churchill – moj prvi dan u školi, obrazovanje u Velikoj Britaniji

3. Summerhill-ciljevi obrazovanja, čitanje s razumijevanjem teksta (reading and

comprehension)

4. Public schools (reading and comprehension)

5. Likovi iz engleske književnosti – čitanje i povezivanje ulomaka (reading and

matching)

6. The Independent – traženje specifičnih informacija (skimming)

7. Članak iz časopisa Harper and Queen – razumijevanje teksta

8. George Burns: iskustva iz djetinjstva (note-taking)

9. Umjetnost – članak iz Daily Maila (reading for the main ideas)

10. Meet a burglar: The Guardian (reading and matching)

11. The Shining Mountain (loud reading of selected passages)

12. Popunjavanje teksta rečenicama koje nedostaju (reading and matching)

13. Story time - The Nightingale and the Rose (loud reading and comprehension)

14. Autobiographies – C. Chaplin, Larie Lee (jigsaw reading)

15. Članak - kako se nositi sa stresom (reading and inferring)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave 50%

Usmeni ispit 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Autentični materijali iz različitih izvora (photocopiable

resources, npr. John&Liz Soars, Headway

Advanced: OUP, Reading for Study and Pleasure).

0

Pervan, Mia (2000.), Reading for Study and

Pleasure, Zagreb: Školska knjiga

0

Dopunska literatura

Englesko-engleski rječnik po izboru

Bujas, Ž. (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rječnik

Bujas, Ž. (1999.), Veliki englesko-hrvatski rječnik


Longman Dictionary of English Language and Culture (1998.), London.


Višestruko testiranje vještine slušanja s razumijevanjem tijekom semestra.

Usmeni ispit (provjera vještine čitanja s razumijevanjem).


NAZIV PREDMETA Sustavi za e-učenje


Nositelj/i predmeta mr. sc. Suzana Tomaš, pred.


4

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


učenja 90%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je razlikovati alate web 2.0 tehnologije, klasificirati sustave e-učenja u okruženju sustava za vodenje učenja, sustava za objekte učenja i sustava koji podržavaju objekte učenja, oblikovati jednu nastavnu jedinicu u sustavu e-učenja, koristiti alate za komunikaciju i suradnju u sustavima e-učenja.



Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.Objasniti uporabu sustava e-učenja. 2. Oblikovati nastavnu jedinicu u sustavu e-učenja. 3. Provesti analizu sustava e-učenja. 4. Provesti suradnju u sustavu e-učenja. 5. Upravljati nastavnim sadržajima u sustavu e-učenja.


Računala u učenju i poučavanju - razvoj, struktura, primjena E-učenje Sustavi e-učenja Klasifikacija sustava e-učenja Konfiguracije sustava e-učenja Objekti učenja u sustavima e-učenja Norme za oblikovanje sustava e-učenja Upoznavanje s funkcionalnostima sustava Moodle Resursi - sustav Moodle - dokumenti – linkov Moodle - lekcija - stranice u lekciji - stranice s pitanjima u lekciji Kviz, testiranje i ocjenjivanje u sustavima e-učenja Pedagogijska paradigma sustava e-učenja Primjeri sustava e-učenja - provedena istraživanja Sustavi za komunikaciju i suradnju


☐ predavanja

☐seminari i radionice

☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij





☐ mentorski rad


Obveze studenata Kolokvij, praktični rad, usmeni ispit.


Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 2

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Pohađanje nastave – 30% Kolokviji – 20% Praktični rad – 30% Završni ispit – 20%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

xxxx: E-Learning, A White Paper from IsoDynamic, September, 2001. http://www.isodynamic.com/web/pdf/IsoDynamic_elearning_white_paper.pdf norme: A Step ahead in E-learning

0 elektronski

Stankov, S. (2010), Inteligentni tutorski sustavi, teorija i primjena - http://www.pmfst.hr/~stankov/

0 elektronski

Vizek Vidović, V., Rijevac, M., Vlahović – Štetić, V., Miljković, D. (2003), Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP – VERN.

6 10

Dopunska literatura

Hrvatska u 21. stoljeću Informacijska i komunikacijska tehnologija www.vlada.hr/hr/content/download/6161/48228/file/037-02a.pdf


Praćenje rada studenta (vježbe, kolokvij, ispit).


NAZIV PREDMETA Partnerstvo obitelji i škole


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić


2

Suradnici

Anita Mandarić Vukušić, asist.


P S V T

15 15 0 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Steći osnovna - opća znanja iz područja studija;

Prepoznati, razumijevati i uvažavati osobitosti partnerstva obitelji i lokalne zajednice;

Osposobiti studente za primjereno i pravodobno odgovaranje na specifične potrebe članova obitelji;

Uspješno usmeno i pismeno komunicirati te prezentirati vlastite uratke;

Razviti vještine korištenja informacija iz različitih izvora te ih koristiti u praktične svrhe;

Osposobiti studente za timski rad.


Položen ispit iz Obiteljske pedagogije


Student će po završetku ovog kolegija biti u mogućnosti:

Pravilno interpretirati temeljne pojmove iz područja partnerstva obitelji i lokalne zajednice (obitelj, ustanove, zajednica, suradnja vs. partnerstvo),

Analizirati i argumentirano objasniti različite teorije i pristupe razumijevanju partnerstva obitelji i lokalne zajednice,

Osmisliti plan i samostalno izvesti aktivnosti namijenjene jačanju roditeljskih/učiteljskih kompetencija,

Izraditi konkretan plan i program aktivnosti usmjerenih izgradnji partnerstva te program pedagoškog obrazovanja roditelja,

Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja partnerstva obitelji i zajednice.


Predmet obuhvaća sljedeće sadržaje:

Načela u građenju, održavanju i unapređivanju odnosa;

Očekivanja roditelja i učitelja od partnerstva obitelji - O-O ustanove- lokalne zajednice;

Motivacija čimbenika O-O procesa za partnerstvo;

Kvalitetna komunikacija;

Uključenost vs. Angažman;

Funkcioniranje mikrosustava (obitelj/škola) i mogući putovi njihove suradnje;

Vidovi komuniciranja s roditeljima;

Uloga odgojitelja u pedagoškom obrazovanju roditelja;

Kvalitetno vođenje (roditelji, djeca);

Savjetodavni rad s roditeljima.




Obveze studenata Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno sudjelovati na nastavi, što uključuje izvršavanje samostalnih zadataka, praćenje odgovarajuće literature prema sugestijama nastavnika te uspješno polaganje završnog ispita.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Aktivnost u nastavi

Esej Seminarski rad

0,5 Samostalni zadaci

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)


bodovnoj vrijednosti predmeta):



Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom semestra odvija se putem samoprocjene studenata i procjene profesora, a u skladu s unaprijed dogovorenim standardima.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Handbook of school-family partnership (2010) Christenson, S.L. & Reschly, A.L. (Ed.), Taylor & Francis (odabrana poglavlja).

1

Ljubetić, M. (2014) Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb, Element.

15

Ljubetić, M. (2011) Partnerstvo obitelji, vrtića i škole - vježbe, zadatci, primjeri. Zagreb: Školska knjiga, 2011. (priručnik).

0

Maleš, D. (1988) Suradnja predškolske ustanove i obitelji kao pretpostavke uspješnog odgojnog djelovanja. Pojavni oblici poremećaja u ponašanju djece u predškolskim ustanovama i uvjeti života u obitelji. Zagreb, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.

0

Spajić-Vrkaš, V; Stričević, I; Maleš, D; Matijević, M. (2004) Poučavati prava i slobode: priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo.

2

Dopunska literatura

1. Rosić, V., Zloković, J. (2003) Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo Pedagoška biblioteka za učitelje i odgajatelje. Kolo I., «Tempo» d.o.o. Đakovo, str. 10-70. 2. Maleš, D. (1995) Pedagoško obrazovanje roditelja. U: Pedagoško obrazovanje roditelja – Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci. 3. Maleš, D. (1996) Od nijeme potpore do partnerstva između obitelji i škole. Zagreb, U: Društvena istraživanja god. 5, br. 1 (21), (str. 75-87). 4. Ljubetić, M. (2000) Važno je znati kako živjeti. Zagreb, Alinea. 5. Dinkmeyer, D., Mc Kay, G. D., Dinkmeyer, J. S. (1989) Parenting young children –helpful strategies based on systematic training for effective parenting (STEP). Inc. Minnesota, American guidance service. 6. Hiatt-Michel, D. B., Hands, C. M. (2010) Family Involvement Policy, Research and Practice. In: Hiatt-Michel, D. B. (Ed.) Promising Practices to Support Family Involvment in School. Information Age Publiching, Inc., 7. Lines, C., Miller, G. E., Artur-Stanley, A. (2011) The Power of Family-School Partnering (FSP): A practical Guide for School Mental Helth Professionals and Educators. New York, Routledge, Taylor& Francis Groupe. XXX Mrežni izvori. www.


Provjera znanja čini se tijekom akademske godine i to putem: kolokvija, aktivnog sudjelovanja u nastavi i diskusijama. Način polaganja ispita: kolokvij/pismeni/usmeni. Eksterna procjena: Evaluacijske liste, ispitna postignuća.



NAZIV PREDMETA Sociologija odgoja i obrazovanja


Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Šime Pilić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

dr. sc. Ivan Maršić, v. pred.


P S V T

30 30 0 0


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Temeljni ciljevi kolegija: - Upoznati studente/ice s osnovnim ciljevima, pojmovima, razvojem,

teorijskim pristupima, društvenim kontekstom, specifičnostima odgojno-obrazovnih institucija te položajem i odnosima sudionika u njima.



Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:

1. Opisati i definirati predmet sociologije odgoja (nastanak i razvoj, osnovni pojmovi, mjesto u sustavu znanosti);

2. Objasniti širi društveni kontekst odgoja i obrazovanja (vrijednosti, odnose, funkcije, ne/jednakosti, važnost odgoja-obrazovanja, procese koji utječu na uspjeh učenika, devijacije i sl.);

3. Prepoznati sociološke (teorijske) perspektive koje se odnose na odgoj-obrazovanje (osnovne postavke, prednosti/nedostaci);

4. Identificirati utjecaj društvenih i tehnoloških promjena na razvoj odgoja-obrazovanja (demokratizacija, multikultura, globalizacija, ekologija, tehnologija);

5. Povezati sustav odgojno-obrazovnih institucija i važnost uloge odgojitelja/učitelja u društvu (karakteristike profesije) te položaj i uloga sudionika u njima;

6. Demonstrirati prezentaciju odgojnih i obrazovnih sadržaja ovog kolegija.


Sadržaj kolegija obuhvaća: 1. Uvod u predmet – obveze, programski zahtjevi, literatura i način rada

(dogovor sa studentima) 2. Analiza i objašnjenje osnovnih pojmova: odgoj, obrazovanje,

socijalizacija... 3. Povijesni pregled razvoja sociologije odgoja i obrazovanja – nastanak,

razvoj, djelokrug i zadaci; odnos prema drugim znanostima 4. Relevantne teorijske koncepcije – funkcionalizam. 5. Relevantne teorijske koncepcije (2) – teorija konflikta, interakcionizam

Društveni kontekst odgoja i obrazovanja 6. Društvo i odgoj/obrazovanje; industrijalizacija, modernizacija 7. Društvene nejednakosti i obrazovne šanse 8. Promjene u strukturi i ulozi obitelji i odgoj/obrazovanje 9. Odgoj i socijalne promjene - društvene vrijednosti

- socijalizacija i devijantne pojave 10. Podjela rada, tržište rada i pokretljivost. 11. Demokratizacija društva, globalizacija, multikulturalizam 12. Ekologija i odgoj 13. Institucionalni sustav odgoja i obrazovanja u RH


- društveni činitelji školskog uspjeha, - struktura školskog sustava, - vrtić kao organizacija, - škola kao organizacija, - suvremene tendencije i funkcije; 14. Sociologija profesije odgojitelj i profesije učitelj 15. Novi trendovi i odgojna djelatnost - cjeloživotno obrazovanje - alternativno obrazovanje, odgoj za budućnost


☐ predavanja

☐ seminari

☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave

1

Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni


Esej Seminarski

rad

1

(Ostalo upisati)

Kolokviji

2

(2x1)

Usmeni ispit 1

(Ostalo upisati)



Prisustvo nastavi – 10% Kolokviji – ispiti – 70% Seminar – 15% Aktivnost na nastavi/individualni zadaci – 5%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Cifrić, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine (određena poglavlja).

3

2. Haralambos, M., Holbron, M. (2002). Sociologija: Teme i perspektive. (str. 773-882). Zagreb: Golden marketing.

3

3. Pilić, Š. (2008.), /ur./, Obrazovanje u kontekstu tranzicije. Split: HPKZ, str. 45-57; 59-66; 129-145; 149-162; 165-174; 239-244.

4

4. Vujević, M. (1991). Uvod u sociologiju obrazovanja. Zagreb: Informator. str. 4-5; 21-48.

3

5. Pilić, Š. (2008). Knjiga o nastavnicima, Split, Filozofski fakultet (elektroničko izdanje).

0

Dopunska literatura

1. S. Antić et al (ur.) (1993). Školstvo u svijetu. (Komparativna analiza hrvatskog i europskog školstva), HPKZ, Zagreb.

2. Baranović, B. /ur./ (2006.), Nacionalni kurikulum za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive, Zagreb: Institut za društvena istraživanja, str. 15-25.

3. Bernstein, B. (1979). Jezik i društvene klase. 4. Bhandari, R.; Blumenthal, P. (2011). International Students and Global


Mobility in Higher Education: National Trends and New Direction (International and Development Education). London: Palgrave Mcmillan.

5. Bognar, B. (2003). Škola na prijelazu iz industrijskog u postindustrijsko društvo. Metodički ogledi, 10(2): 9-24.

6. Bourdieu, P. (1992). Što znači govoriti, Naprijed, Zagreb. 7. Delors, J. i sur. (1998). Učenje: blago u nama, Educa, Zagreb. 8. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb. 9. Farnell, T. (2009). Jamči li besplatno obrazovanje i jednak pristup

obrazovanju?, Revija za socijalnu politiku, god.16 br.2, str. 186. 10. Giddens, A. (2007.), Sociologija, Ekonomski fakultet, Beograd, (16.

Poglavlje – Obrazovanje, str. 494-536). 11. Illich, I. (1990). Dole škole. 12. Ilišin, V. i dr. (2001). Djeca i mediji, Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja, Zagreb. 13. Košir, M., Zgrabljić, N., Ranfl, R. (1999). Život s medijima, Doron, Zagreb. 14. Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa,

Zagreb. 15. Marinković, R. & Karajić, N. (ur.) (2004). Budućnost i uloga

nastavnika/Future and the role of teachers. Zagreb: PMF/Faculty of science.

16. Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb. 17. Meighan, R. & Harber, C. (2007): A Sociology of Educating, Continuum. 18. Meštrović, M. I Štulhofer, A. (priredili) (2008). Sociokulturni kapital i

tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 19. Mialaret, G. I sur. (1989). Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine,

Zagreb. 20. Morin,, E. (2002). Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb. 21. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće

obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

22. Ninčević. M. (2009) Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju, Drugi kao polazište, Nova prisutnost 7, 59-84.

23. Odnos odgoja i obrazovanja, http://www.radionicapolic.hr/filozofija/FOprirucnik/fil8m.htm, 2.2.2010.

24. Pastuović, (2012) Obrazovanje i razvoj, Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet, Zagreb.

25. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja, Znamen, Zagreb (V. Poglavlje: sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja, str. 316-371).

26. Pilić, Š. & Vrdoljak, D. (2009.), Nastavnici i društvo znanja: stupanj obaviještenosti i zadovoljstva nastavnika, Školski vjesnik, vol. 58, br. 2/2009., str. 145-158.

27. Pilić, Š. (2002). The Education of Teacjers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia, in: Sultana, Ronald /ed./ Teacher Education the Euro-Mediterranean Region. New York: Peter Lang Publishing.

28. Pilić, Š. (1996). Socio-kulturni profil roditelja predškolske djece: primjer grada Splita u: Ivon, H. /ur./ Pedagoška iskustva, novine i istraživanja u predškolskom odgoju, Split: Ured za prosvjetu ŽSD, Pariz: IEDPE, str. 140-144.

29. Piršl, Temeljni pojmovi odgoja, http://209.132/search?q=cache:wtj7xGc4SUIJ.www.ffpu.hr/fileadmin/Documenti/Odgoj_02.ppt+odgoj+definicija&cd=3&hl=en&ct=clnk, 29.1.1020.

30. Plačko, Lj. (1990) Religija i odgoj, Školske novine, Zagreb. 31. Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i

nastavnika, 2009, domus.srce.hr/iuoun/UPraVP/Vizek-prijrlom.pdf, 7.2.2010.

32. Ross, A. (2009), Educational Policies that Address Social Inequality: Overall Report. Dostupno na: http://www.epasi.eu

33. Rodić, V. (2005), Odgoj, obitelj, škola: (mala enciklopedija odgoja: savjetnik

http://www.radionicapolic.hr/filozofija/FOprirucnik/fil8m.htm

http://209.0.0.132/search?q=cache:wtj7xGc4SUIJ.www.ffpu.hr/fileadmin/Documenti/Odgoj_02.ppt+odgoj+definicija&cd=3&hl=en&ct=clnk

http://209.0.0.132/search?q=cache:wtj7xGc4SUIJ.www.ffpu.hr/fileadmin/Documenti/Odgoj_02.ppt+odgoj+definicija&cd=3&hl=en&ct=clnk

http://www.epasi.eu/


i priručnik), Rijeka, Žagar. 34. Rosić, V. (1985), Predškolski odgoj i društvo, Pedagoški fakultet, Rijeka. 35. Saunders, P. (2010), Social Mobility Myths. London: Civitas - Institute for

the Study of Civil Society. 36. Waller, R. (2012). Sociologija obrazovanja. U: Duffour, B.i Curtis, W. Studij

odgojno-obrazovnih znanosti. Zagreb: Educa, str. 123-151.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima i seminarima. Aktivnost u seminarskoj raspravi i izradba individualnih zadaća (seminarskih radova). Rezultati na kolokvijima. Usmeni ispiti. Zajednička rasprava o načinima unapređenja rada.


NAZIV PREDMETA Matematika 2



6

Suradnici


P S V T

30 45 0 0

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ujednačiti te nadograditi predznanja studenata u temeljnim matematičkim znanjima vezanima uz geometrijske pojmove. Unaprijediti sposobnost matematičkog mišljenja studenata (procesom poimanja i zaključivanja), vještine rješavanja različitih vrsta matematičkih zadataka te argumentiranog i učinkovitog komuniciranja matematičkih znanja, ideja i rezultata.

Razviti pozitivan odnos prema učenju i poučavanju sadržaja iz geometrije (planimetrije i stereometrije), odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim sposobnostima. Izgraditi čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.


Nema.


Nakon uspješnog svladavanja sadržaja kolegija, od studenta se očekuje da argumentirano i učinkovito komuniciraju matematička znanja i ideje pri: - definiranju i opisivanju značenja geometrijskih pojmova - iskazivanju i dokazivanju matematičkih tvrdnji - uspostavljanju veza govornog jezika i simboličkog zapisa - rješavanju matematičkih zadataka i problema koji se svode na odgovarajući matematički zadatak.


Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i ishodima učenja, planom i programom rada, načinima vrednovanja i kriterijom ocjenjivanja, pravilima ponašanja i načinom rada. 1. Osnovni geometrijski pojmovi 2. Aksiomi Euklidske geometrije 3. Dužina i njezina veličina (duljina) 4. Površina i njezina veličina (ploština) 5. Kut i njegova veličina (mjera kuta)


6. Trokut 7. Sukladnost i sličnost trokuta 8. Četverokut 9. Kružnica i krug. Mnogokuti 10. Geometrija prostora 11. Prizme 12. Piramide 13. Obla tijela: valjak, stožac, kugla 14. Rotacijska tijela 15. Odnosi među tijelima


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća. Polaganje ispita: pisani i usmeni dio.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Samostalni

zadaci 0.6

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit 1.8 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 2.4 Projekt

(Ostalo upisati)


Kontinuirano praćenje i vrednovanje aktivnog sudjelovanja u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća tijekom semestra 30% Pisane provjere znanja tijekom nastave ili pisani dio ispita 40% Usmeni dio ispita 30% Konačna ocjena proizlazi iz svih prikupljenih elemenata, a da bi se donijela, pisani i usmeni dio moraju biti pozitivno ocjenjeni. Položen pisani dio ispita vrijedi do kraja akademske godine i uvjet je za usmeni dio ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

1. Pavković, B., Veljan, D. (2004.). Elementarna matematika I. Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Pavković, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II, Zagreb: Školska knjiga.

0

3. Polya, G. (1966.). Kako riješiti matematički zadatak. Zagreb: Školska knjiga.

0

4. Jozić, N. (2012.). Matematika II (nastavni materijal dostupan na moodlu Filozofskog fakulteta: https://paideia.ffst.hr/learning/login/index.php

0 e-learning

Dopunska literatura

1. Benčić, V. (1966.). Elementarna geometrija, I. dio. Zagreb: Školska knjiga.

2. Benčić, V. (1969.). Elementarna geometrija, II. Dio. Zagreb: Školska knjiga

3. Radić, M. (1972.). Euklidova geometrija. Zagreb: Školska knjiga.

4. Radić, M. (1997.). O izgradnji geometrije i dokazi nekih ključnih teorema. Rijeka: Pedagoški fakultet.



5. Pauše, Ž. (2007.). Matematika i zdrav razum. Zagreb: Školska knjiga. 6. Pelle, B. (2004.). Tako poučavamo matematiku. Zagreb: Školske novine i HMD.


Kontinuirano praćenje i vrednovanje studenata kroz opisane aktivnosti (realizacija postavljenih zadaća, pisana i usmena provjera znanja, vještina i stavova). Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete.





(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

0 15 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje za samostalno organiziranje i izvođenje sata tjelesne i zdravstvene

kulture.

Primijeniti stečena znanja prilikom izvođenja javnih i individualnih satova.

Steći interes za stvaralačku djelatnost u području tjelesnog i zdravstvenog područja.


Jezična i informatička pismenost, odslušan predmet Kineziološka metodika 2.


1. Samostalno pripremiti i izvršiti obradu podataka dobivenih inicijalnim,tranzitivnim i

finalnim provjeravanjem osobina i sposobnosti predviđenih za praćenje i

vrednovanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

2. Analizirati i vrednovati vlastiti i tuđi rad.

3. Osmisliti želju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u

tjelesnom i zdravstvenom području.

4. Usporediti samostalan i timski rad te stvaralačko i kritičko razmišljanje.


1.-8. Uzorna predavanja mentorica i analiza (S)

9.-15. Izrada globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa (S)

1.-15. Pripremanje, izvođenje i analiziranje javnih predavanja studenata (V)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati seminare i vježbe. Izraditi globalni, operativi i izvedbeni plan i

program. Pripremiti i izvesti javno predavanje.



Pohađanje

nastave 1,0 Istraživanje 1,0 Praktični rad 1,0

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta 20%,

Istraživanje u svrhu izrade plana 20%, seminarski rad 30%,

Praktični rad 30%,uspješno izvedeno javno i individualno predavanje.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i

zdravstvenoj kulturi. Školske novine. Zagreb

0

Pejčić, A., Berlot, S.(1996). Sadržaji tjelesne i

zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne

škole. Priručnik za učitelje. Drugo dopunjeno

izdanje, CDM-BIBLIOTEKA „VAL“. Rijeka

0

Findak, V., Prskalo, I., Babin, J. (2011). Sat tjelesne

i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Učiteljski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu

10

Dopunska literatura

Delija, K., Pokec, J.( 2002). Programiranje rada u području edukacije. Zbornik

radova 11. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Motorička znanja u funkciji

čovjeka, Rovinj, 58-60.

Babin, J., Vlahović, L. (2002). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene

kulture na promjene morfoloških karakteristika sedmogodišnjih učenica. Zbornik

radova, 11. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske. Programiranje

rada u području edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, 50-52.


Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti na seminarima i vježbama, pozitivno

ocijenjen javni i individualni sat, izvršena mjerenja, izrada i prezentacija

seminarskog rada iz područja planiranja i programiranja (globalni, operativni i

izvedbeni plan), aktivno sudjelovati u analizi javnih predavanja studenata.



NAZIV PREDMETA Metodika nastave likovne kulture 1


Nositelj/i predmeta dr. sc. Dubravka Kuščević, v. pred.


4

Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati koncepciju likovne nastave ranog školskog razdoblja te kritički promišljati i kvalitetno planirati i pripremati likovne aktivnosti u razrednoj nastavi primjenom suvremenih spoznaja metodike likovne kulture.


Preduvjet za upis predmeta je odslušana Likovna kultura. Studenti moraju imati osnovnu likovnu pismenost.


1. 1. Prepoznati važnost likovne nastave za cjeloviti razvoj učenika.

2. Razumjeti likovni jezik djece. 3. Prepoznavati i razlikovati percepcijske, oblikovne i stvaralačke sposobnosti učenika. 4. Definirati osnovna načela u nastavi likovne kulture. 5. Definirati nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi likovne kulture. 6. Primjenjivati suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi likovne kulture 7. Razumjeti artikulaciju nastavnog sata likovne kulture.


1. Određenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave likovne kulture. 2. Povijesni razvitak teorije i prakse likovnog odgoja. 3. Zadaci i bit nastave likovne kulture (suvremena nastava likovne kulture). 4. Karakteristike likovnog izražavanja i stvaranja kod djece – faze razvitka likovnog izraza. 5. Estetski odgoj i nastava likovne kulture (estetsko-likovne komponente zadataka likovne kulture). 6. Proces spoznavanja u nastavi likovne kulture (kriteriji i funkcija razlikovanja vizualnog od likovnog mišljenja). 7. Nastava likovne kulture u funkciji promicanja kreativnosti. 8. Negativne pojave u dječjem stvaralaštvu i ometanje dječjeg likovnog razvoja. 9. Psihološke osnove recepcije umjetničkih djela (razvoj sposobnosti promatranja i doživljavanja umjetničkih djela kod učenika). 10. Motivacija u likovnoj nastavi. 11. Izvori znanja, nastavna sredstva i suvremena nastavna pomagala u nastavi likovne kulture. 12. Nastavne metode, didaktički principi, oblici rada i njihova primjena u nastavi likovne kulture. 13. Korelacija u nastavi likovne kulture. 14. Vrednovanje, praćenje i ocjenjivanje u likovnoj nastavi. 15. Metodičko oblikovanje nastavnog sata.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati predavanje i seminare. Napisati i prezentirati seminarski rad.

Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje



NAZIV PREDMETA Metodika nastave glazbene kulture 1




4

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta (redovitost, kritička rasprava, zaključci) – 20%; Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj temi u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se javno prezentira – 20%; Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Ukoliko student položi oba kolokvija, smatra se da je položio ispit. Student koji ne položi oba kolokvija polaže ispit – 60%; Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Jakubin, M., Grgurić, N. (1996.). Vizualno–likovni odgoj i obrazovanje, Eduka, Zagreb.

1

2. Karlavaris, B. (1991.). Metodika likovnog odgoja 1, Hofbauer p.o., Rijeka.

5

3. Karlavaris, B. (1991.). Metodika likovnog odgoja 2, Hofbauer p.o., Rijeka.

4

4. Tanay, E. R. (1990.). Likovna kultura u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb.

0

Dopunska literatura

1. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijeća: metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje, Educa, Zagreb. 2. Jelavić, F. (2000.). Spoznajne osobitosti suvremene nastave, Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1:55-61. 3. Turković, V. (1999.). Obrazovanje za kreativnost putem umjetnosti, Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu Napredak, Vol 140 br. 3:356-3674. 4. Karlavaris, B. (1992.). Pristupi likovnom odgoju kao nastavnom predmetu i istraživačkom području, Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci, br. 12: 155-162. 5. Karlavaris, B. (1991.). Razvoj osjetljivosti za prostor kod djece, Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci, br. 11: 73-79. 6. Turković, V. (2001.). Moć slike u obrazovanju, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 63-76.


Praćenje rada studenta (seminar, kolokvij, ispit). Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Pismeno samoprocjenjivanje.



Suradnici


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati koncepciju glazbene nastave ranog školskog razdoblja te kritički promišljati i kvalitetno planirati i pripremati glazbenu nastavu.


Preduvjeti za upis predmeta su odslušani predmeti Notno pismo, Glazbena kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum, Didaktika.


1. Prepoznati važnost glazbene nastave za sveobuhvatan razvoj učenika.

2. Definirati nastavne metode u glazbenoj nastavi.

3. Primjenjivati suvremena nastavna pomagala i sredstva u glazbenoj nastavi.

4. Razlikovati tradicionalnu i suvremenu glazbenu nastavu.

5. Izgraditi potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u području glazbene nastave.


PREDAVANJA: 1. Odnos didaktike i metodike. 2. Cilj nastave glazbene kulture. 3. Zadatci glazbene nastave. 4. Pripremanja učitelja. 5. Brojalica. 6. Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave – osnove vokalne tehnike. 7. Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave – faze obrade pjesme po sluhu. 8. Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave – koreografija naučene pjesme. 9. Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave – tretman narodne pjesme. 10. Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave – pisanje pripreme. 11. Slušanje kao aktivnost glazbene nastave – upoznavanje glazbene literature. 12. Slušanje kao aktivnost glazbene nastave – faze aktivnosti slušanja. 13. Slušanje kao aktivnost glazbene nastave – određivanje ugođaja, izvođača, tempa, dinamike i glazbenog oblika. 14. Slušanje kao aktivnost glazbene nastave – tretman narodne glazbe. 15. Slušanje kao aktivnost glazbene nastave – pisanje pripreme.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; realizacija seminarskih zadataka; kolokviji, ispit; posjet kulturno-umjetničkim ustanovama.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad

1 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnost studenta – 30% Kolokvij / Ispit – 70%




Naslov Broj



medija

Dobrota, S. (2012). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

10

Novačić, S. et al. (1990). Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika. Zagreb: Školska knjiga.

1

Rojko, P. (1996) Metodika nastave glazbe: teorijsko-tematski aspekti. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera.

0

Dopunska literatura

Njirić, N. (1994). Pjevanka: priručnik za učitelje s metodičkim uputama ua nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Njirić, N. (2001). Put do glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1988). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga. Sam, R. (1995.). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa d.o.o


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Uspjeh studenata na ispitu i u praktičnom radu u školi. Pismeno samoprocjenjivanje.


NAZIV PREDMETA Engleska gramatika – vrste riječi




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s vrstama riječi u engleskom jeziku u morfološkom,

sintaktičkom i semantičkom aspektu.


Položen ispit iz kolegija Engleski jezik i lingvistika – uvod.


Stjecanje temeljnih kompetencija u lingvistici te njihova primjena na konkretne

primjere, s naglaskom na morfologiji, sintaksi i semantici vrsta riječi.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici

Osnovno znanje o vrstama riječi u engleskom jeziku, s naglaskom na njihovoj

morfologiji i sintaksi.


nastave Sposobnost primjene stečenog znanja u gramatičkoj analizi i intepretaciji teksta.

Nouns (morphological, syntactic, semantic features), Verbs (lexical, primary,

modal), Adjectives, Adverbs, Pronouns, Prepositions, Adverbial particles, Numerals.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Uz redovito pohađanje nastave, polaganje završnog pismenog ispita


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Greenbaum, S., Quirk, S. (1990). A Student's

Grammar of the English Language, London: Addison

Wesley Longman (chosen chapters).

1

Thomson, A. J., Martinet, A. V. (1986). A Practical

English Grammar, Oxford: Oxford University Press.

0

Dopunska literatura

Graver, B. D. (1986). Advanced English Practice, Oxford: Oxford University Press.



potrebi usmeni).


NAZIV PREDMETA Jezične vježbe 2 - vještine pisanja



(ECTS) 2

Suradnici Način izvođenja nastave P S V T


(broj sati u semestru) 0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razvijanje vještina pisanja, promišljanje o zadanoj temi, izrada nacrta, uobličavanje

teksta (struktura), pisanje u odnosu na kontekst (formalni i neformalni), točno

prenošenje ideja i misli u pisanom obliku.


Odslušan i položen kolegij Jezične vježbe 1 (5. semestar, 3. god.).


Studenti će:

- razlikovati vrste teksta (žanrove).

- razviti vještine pisanja na naprednoj razini.

- oblikovati tekst koji je kohezivan i koherentan.

- upoznati osobine formalnog i neformalnog pisanog engleskog jezika.

- razviti vještinu razgovora o određenoj temi.

- spontano iznositi svoj stav i mišljenje.


1. Interpunkcija (punctuation and capitalization)

2. Ispravak zadanoga teksta

3. Sastavak na zadanu temu – provjera i ispravak

4. Pisanje eseja – linking devices of similarity and comparison uočavanje pogrešaka

i ispravljanje

5. Konektori (kohezivnost i koherentnost teksta)

6. Organizacija teksta (introductory paragraph, main text, concluding paragraph)

7. Pisani subjektivni i objektivni opisi

8. Inverzija u naglašavanju dijelova teksta

9. Kreiranje priče (bajka, urbana legenda, događaj...)

10. Pisanje otvorenog pisma,

11. Ispravljanje teksta i provjera (gramatika, vokabular, interpunkcija, i stil)

12. Izvještaj o značaju elektronskih medija,

13. Odabir formalno prikladnijeg izraza u odnosu na kontekst (formal and informal

language – formal letters)

14. Pisanje odgovora (provjera i ispravak)

15. Osnovne stilske zakonitosti pismenog izražavanja (5C's)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski



bodovnoj vrijednosti predmeta): Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Redovitost i aktivnost na nastavi: 50%

Pismeni ispit: 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Autentični nastavni materijali (photocopiable

resources, npr. John&Liz Soars, Headway

Advanced (selected texts): Oxford University Press,

MCQueen, A., Thatcher, S.V., The New Webster

Dictionary of the English Language: Manual of

Information, Capitalization and Punctuation,

Consolidated Book Publishers

0

Cory, H. (1999), Advanced Writing with English in

Use, Oxford: OUP

Grellet, F., (1996), Writing for Advanced Learners of

English, Cambridge: CUP

4

0

Dopunska literatura



NAZIV PREDMETA Sustavi poučavanja na daljinu


Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Marko Rosić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici

mr. sc. Suzana Tomaš, pred.


P S V T

30 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje sa temeljnim elementima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u procesu poučavanja na daljinu kao i smjernicama u kojima će se područje razmatranja kretati u bliskoj budućnosti.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne

Ne postoje za upis kolegija.


kompetencije potrebne za predmet


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: Samostalno vrednovati sustave poučavanja na daljinu zasnovane na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Sudjelovati u timovima koji zajednički oblikuju nove sustave poučavanja na daljinu. Samostalno razvijati nastavni sadržaj namijenjen za korištenje unutar sustava za upravljanjem učenjem (LMS). Nadgledati aktivnosti unutar razvijenog sustava za upravljanje učenjem u ulogama administratora nastavnog sadržaja i učitelja. Samostalno sudjelovati u cjeloživotnom obrazovanju vezanom za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije za potrebe obrazovanja. Pripremati korisnike za rad sa sustavima poučavanja na daljinu.


Prvi tjedan nastave: Uvodni pojmovi Drugi tjedan nastave: Povijest poučavanja na daljinu Treći tjedan nastave: Informacijska infrastruktura kao temelj suvremenog poučavanja na daljinu Četvrti tjedan nastave: Klasifikacija sustava poučavanja na daljinu Peti tjedan nastave: Sinkroni sustavi poučavanja na daljinu Šesti tjedan nastave: Asinkroni sustavi poučavanja na daljinu Sedmi tjedan nastave: Sustavi za upravljanje učenjem (I dio) Osmi tjedan nastave: Sustavi za upravljanje učenjem (II dio) Deveti tjedan nastave: Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi Deseti tjedan nastave: Primjena osobnih agenata u sustavima poučavanja na daljinu Jedanaesti tjedan nastave: SCORM model Dvanaesti tjedan nastave: Semantički Web i poučavanje na daljinu Trinaesti tjedan nastave: Načini prikaza znanja i izgradnja baza područnih znanja namijenjenih poučavanju Četrnaesti tjedan nastave: Sustavi učenja na daljinu zasnovani na sustavima prividne stvarnosti Petnaesti tjedan nastave: Prezentacija seminarskih radova


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave 60% Istraživanje 10% Praktični rad 10%

Eksperimentalni


Esej Seminarski

rad 10% (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 10% (Ostalo upisati)



Praktični rad na vježbama – 40%

Seminarski rad - 40%

Završni ispit – 20



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

M. Rosić: Sustavi obrazovanja na daljinu, skript Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu

0 Svi studenti dobijaju pdf primjerak

Dopunska literatura

S. Stankov, V. Glavinić, M. Rosić (Eds): "Intelligent Tutoring Systems in E-Learning Environments: Design, Implementation and Evaluation", IGI Global, USA, 2010.


Praćenje mjere u kojoj studenti na vježbama samostalnim radom ostvaruju definirane ciljeve.


NAZIV PREDMETA Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja 20. stoljeća


Nositelj/i predmeta dr. sc. Marija Brajčić, prof. v. š.


2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Opći cilj: -usvojiti znanja iz likovne umjetnosti na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja XX. stoljeća da bi se stečena znanja mogla prezentirati i približiti učenicima, što je preduvjet za kvalitetan rad. Specifični ciljevi: - osvijestiti važnost poznavanja likovne umjetnosti na tlu Hrvatske - razvijati sposobnost korištenja informacija - razvijati kreativno i kritičko mišljenje, istraživačke sposobnosti, samostalnost i individualnost


- odslušan ispit iz kolegija Likovna umjetnost - jezična, računalna i informacijska pismenost


• klasificirati razdoblja likovne umjetnosti na tlu Hrvatske • objasniti, opisati i protumačiti pojedina razdoblja likovne umjetnosti na tlu

Hrvatske • uočiti razlike pojedinih razdoblja likovne umjetnosti na najvažnijim

primjerima umjetničkih djela arhitekture, kiparstva i slikarstva • prepoznati pojedina likovna razdoblja na primjerima najvažnijih umjetničkih

djela s područja Hrvatske • prepoznati i imenovati najvažnija likovna djela arhitekture, kiparstva i

slikarstva s područja Hrvatske • analizirati najvažnija likovna djela arhitekture, kiparstva i slikarstva s

područja Hrvatske



1. Paleolit na tlu Hrvatske - Paleolitske stanice na tlu Hrvatske. 2. Neolit i eneolit: Neolitska i eneolitska nalazišta na tlu Hrvatske;

Ornamentika i figuracija neolita i eneolita. 3. Metalno doba: Vučedolska kultura; Ilirske gradine na tlu Hrvatske. 4. Antičko doba - Grčka enklava na istočnoj obali Jadrana: Issa; Pharos. 5. Rimska umjetnost: Rimski gradovi; Dioklecijanova palača. 6. Starokršćanska umjetnost: Salona, Eufrazijeva bazilika. 7. Umjetnost predromanike: Sv. Donat; Predromanička skulptura. 8. Romanika: Trogirska katedrala; Buvinine vratnice na katedrali u Splitu. 9. Gotika: Gotička umjetnost na sjeveru Hrvatske, Juraj Dalmatinac. 10. Renesansa: Šibenska katedrala; Dubrovačka slikarska škola. 11. Barok: Crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku; Frederiko Benković. 12. Osvit novog doba 19. st. – arhitektura i skulptura: Klasicizam u arhitekturi;

Kipari razdoblja 1830-1860. 13. Umjetnost 19. st. – slikarstvo: Vjekoslav Karas; Vlaho Bukovac. 14. Umjetnost 20.st. – arhitektura i skulptura: Ivan Meštrović; Dušan Džamonja. 15. Umjetnost 20. st. – slikarstvo: Emanuel Vidović; Edo Murtić.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada seminarskog rada, pismeni ispit.


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Nakon odslušanih predavanja polaže se pismeni ispit. Student ima obvezu prisustvovati predavanjima i izraditi seminarski rad o zadanoj temi koji će prezentirati studentima. Opseg seminarskog rada, bibliografija, bilješke i mjesto za grafičke priloge može iznositi najviše 15 stranica, odnosno 30.000 znakova (seminarski rad moguće je prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML-u oblikovati zanimljivu web stranicu).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ivančević, R. (1993.). Umjetničko blago Hrvatske, ITP Motovun

1

Marasović, T. (2001.). Kulturna baština 1/2, Veleučilište u Splitu, 2001.

1sv.-1kom.

Damjanov, J. (2001.). Likovna umjetnost. Školska knjiga, Zagreb

1.sv.-6 kom.

2.sv.-3kom.

Dopunska literatura

Cambi, N., Antika, Zagreb, 2002. Marasović, T. (1982.). Dioklecijanova palača, Sloboda, Beograd Ratković, K. (2001.). Likovna umjetnost 20. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb. Prijatelj, K. (1983.). Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.


Gamulin, G. (1988.). Hrvatsko slikarstvo XIX i XX. stoljeća, Naprijed, Zagreb.


Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, evaluacija i refleksija.


NAZIV PREDMETA Hrvatska književna baština




2

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj )i u semestru)

P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s baštinom hrvatske književne riječi, glavnim razdobljima u njezinoj književnoj povijesti te s ključnim imenima u njezinu razvoju. Proširiti i novim spoznajama obogatiti dosadašnja znanja studenata te ih dodatno potaknuti na samostalan rad kako bi shvatili svu širinu hrvatske književne riječi i njezina značenja u ukupnoj duhovnosti naroda. Definirati i interpretirati najznačajnija imena i djela hrvatske književnosti.





protumačiti značenje i ulogu pojedinih imena i književnih razdoblja u hrvatskoj književnoj povijesti


primjenjivati kritičke metode i spoznaje u vrednovanju ključnih književnih djela


raspravljati o ključnim pitanjima iz područja hrvatske književnosti

sudjelovati na tematskim skupovima na književne teme

naglasak na imenima, djelima i pojavama koja su obilježila hrvatsku književnosti

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema )nici nastave

Uvodni sat - dogovor o radu (1P)

Počeci hrvatske književnosti (1P + 1S)

Hrvatsko srednjovjekovlje i latinska kultura (1P + 1S)

Renesansa i petrarkizam (1P + 1S)

Hrvatski barok; barokni slavizam; Gundulić, Bunić… (1P + 1S)

Književnost protestantizma i prosvjetiteljstva (1P + 1S)

Kačić, Grabovac – književnost i politika (1P + 1S)

Hrvatski narodni i književni preporod; programatski tekstovi (1P +1S)

Mažuranić- ban i pjesnik (1P + 1S)


Šenoino doba (1P + 1S)

Moderna i zaokret prema europskoj književnosti (1P +1S)

Avangardni pravci (1P + 1S)

Suvremena hrvatska književnost (1P + 1S)

Najnovija hrvatska književnost (1P + 2S)

Razgovor o ispitu (1P)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanja na predavanjima; izrada i prezentiranje zadanih seminarskih radova.

Praćenje rada studenata (upi)i udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Uspjeh će se vrjednovati na temelju sudjelovanja na predavanjima, izvršavanja seminarskih obveza (seminarski rad i sudjelovanje u raspravama) te usmenog dijela ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti. Slobodna Dalmacija, Split

1.sv.-1kom.

2.sv.-2.kom.

3.sv. 6.kom.

Povijest hrvatske književnosti I-IV. (1978). Mladost-Liber, Zagreb.

1 komplet

Sablić Tomić, H.- Rem, G. (2003). Slavonski tekst hrvatske književnosti, MH, Zagreb.

0

Rapacka, J. (2002). Leksikon hrvatskih tradicija, MH, Zagreb.

0

Nemec, K. 2003. i dalje). Povijest hrvatskog romana I-III. Znanje/ŠK, Zagreb.

3

Frangeš, I. (1978). Povijest hrvatske književnosti, NZMH-Cankarjeva založba, Zagreb.

1

Hrvatska književnost u europskom kontekstu (1978.). Ur. A. Flakre i K. Pranjić. ZZK – Liber, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Pet stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti Jelčić, D. Povijest hrvatske književnosti, PiP, Naklada Pavičić, Zagreb. Brešić, V. (1997). Autobiografije hrvatskih pisaca, AGM, Zagreb.


Horvatić, D. (2002). Hrvatski putopisi, K. Krešimir, Zagreb. Pavletić, V. prir. (1964). Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća, Stvarnost, Zagreb. Donat, B. (1997). Crni dossier, Globus, Zagreb. Detoni-Dujmić, D. (1998). Ljepša polovica književnosti, MH, Zagreb.




NAZIV PREDMETA Metodička praksa 1




1

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati izvedbene programe različitih nastavnih predmeta te hospitirati u nastavi različitih nastavnih predmeta u nižim razredima osnovne škole.


Nema.


1. Upoznati izvedbene programe različitih nastavnih predmeta, 2. Hospitirati barem 3 sata dnevno u ustanovi kroz tjedan dana (različitih nastavnih predmeta i razreda). 3. Napisati pisane prikaze praćenih satova (u obliku dnevnika praćenja) koje će po završetku prakse predati voditelju prakse.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; realizacija nastavnih sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

(Ostalo upisati)


ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

rad

Kolokviji Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnost studenta – 50% Realizacija nastavnih sati – 50%


Naslov Broj



medija

Dopunska literatura



NAZIV PREDMETA Jezična kultura


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova


5

Suradnici

dr. sc. Gordana Laco, viša asistentica Anđela Milinović Hrga, asistentica (izvoditeljice kolegija)


P S V T

30 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Student utvrđuje i proširuje temeljna znanja gramatike hrvatskoga jezika; upoznaje se s leksikologijom; upoznaje funkcionalne stilove hrvatskoga književnoga jezika; usustavljuje jezično znanje.


Položen Hrvatski jezik 1 i Hrvatski jezik 2.


Očekuje se da student povezuje i raščlanjuje pravopisnu, gramatičku i leksičku normu hrvatskoga književnoga jezika; da se snalazi u svim razinama jezične norme kako bi valjano prepoznao i riješio neki jezični problem. Očekuje se da može razlikovati i valjano primjenjivati funkcionalne stilove te da spozna vrijednosti jezične kulture u praksi, a posebice u učiteljskoj struci.


Normativne dvostrukosti u suvremenom hrvatskom pravopisu; suvremena gramatička norma - normativne dvostrukosti u sklonidbenim oblicima, padežni



izrazi, prijedložni izrazi, glagolska rekcija, veznici i veznički izrazi; tvorbene dvojbe; leksik hrvatskoga jezika, raslojavanje leksika, uporaba i prilagodba tuđica u hrvatskom književnom jeziku; funkcionalni stilovi hrvatskoga književnog jezika, jezičnostilska sredstva u hrvatskom jeziku.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)


Seminarski rad - 30% Ispit - 70%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

S. Babić, B. Finka, M. Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb,

52000. (V., prerađeno

izdanje), 62002.,

72003.,

82004.

1 (2003.)

S. Babić, M. Moguš, Hrvatski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb,

12010.,

22011.

4

Slavko Pavešić – Stjepko Težak – Stjepan Babić, Oblici hrvatskoga književnog jezika (Morfologija), u Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika – Nacrti za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991.

0

R. Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991.

2

J. Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.

5

Dopunska literatura

A. Antoš, Osnove lingvističke stilistike, Zagreb, 1972.

M. Dulčić, Govorimo hrvatski, Hrvatski radio i Naprijed, Zagreb, 1997.

A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo,

Zagreb.


R. Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.

J. Melvinger, Leksikologija (skripta), Osijek, 1984., 1990.

Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga, Zagreb, 2000.

I. Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

D. Škiljan, Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka, 1994.

S. Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990.

S. Težak, Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 2000.

S. Težak, Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004.


Seminarski rad i ispit.


NAZIV PREDMETA Prirodoslovlje


Nositelj/i predmeta mr. sc. Ivana Dujmović, pred.


6

Suradnici


P S V T

30 30 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovladati osnovama iz sadržaja prirodoslovlja, upoznati temeljne zakone života, građu živih bića i njihovu povezanost s prirodom, s ciljem razvijanja općih i specifičnih kompetencija za kvalitetan rad u nastavnom procesu i primjenu u svakodnevnom životu.


Osnovna znanja prirodoslovne skupine predmeta (biologija, kemija, fizika) stečena kroz prethodne razine školovanja.


1. Objasniti osnovne pojmove, zakonitosti i odnose živog i neživog svijeta uz donošenje osobnih stavova i sudova o evoluciji života.

2. Opisati različite oblike života i životnih uvjeta uz sposobnost uspoređivanja i diskutiranja.

3. Definirati osnovne prirodne zakone i objasniti i zaključiti kako im se prilagoditi. 4. Diskutirati o različitostima živog svijeta te odnosu živog prema prema neživom

svijetu. 5. Prepoznati i imenovati različite biljne i životinjske vrste. 6. Rješavati problemske zadatke prirodoznanstvenom metodom. 7. Osmisliti i izvesti jednostavne pokuse. 8. Integrirati stečena znanja o anatomiji, fiziologiji i zdravlju čovjeka te ih znati


primijeniti u svakodnevnom životu. 9. Planirati individualna i grupna istraživanja u učionici i izvan učionice (terenska

nastava). 10. Uspoređivati činjenice i stečena znanja o prirodi i prirodnim zakonitostima,

analizirati ih, razvijati kritičko mišljenje i logički zaključivati, osposobiti se za cjeloživotno učenje.


PREDAVANJA: 1. Uvod u kolegij. 2. Razvoj života. 3. Kemijska građa živih bića. 4. Raznolikost organizama. 5. Stanica - građa i funkcija staničnih organela. 6. Kemizam i metabolizam stanice. 7. Stanični i životni ciklus. 8. Molekuklarna biologija i suvremena genetika. 9. Biljka cvjetnjača. 10. Zoologija – bezkralježnjaci i kralježnjaci 11. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka 1. dio 12. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka 2. dio 13. Čovjek i zdravlje. 14. Ekologija - osnovni pojmovi. 15. Ekologija - zaštita prirode. SEMINARI: 1. Teorija velikog praska 2. Atomi i molekule 3. Periodni sustav elemenata i biogeni elementi 4. Kovalentna i ionska kemijska veza 5. Organski spojevi: Ugljkohidrati - kemijska građa i biološki značaj 6. Organski spojevi: Masti - kemijska građa i biološki značaj 7. Organski spojevi: Proteini i nukleinske kiseline - kemijska građa i biološki značaj 8. Virusi 9. Bakterije 10. Energija (vrste i prijenos E, prvi i drugi zakon termodinamike) 11. Kemijske reakcije i energija – egzotermne i ednotermne kemijske reakcije 12. Vrste i sastav otopina – zasićena, nezasićena i prezasićena 13. Difuzija i osmoza 14. Enzimi - struktura i uloga 15. Molekula DNA – građa i uloga 16. Mitoza 17. Mejoza 18. Gregor Mendel i genetika 19. Rekombinantna DNA 20. Projekt ljudski genom 21. Fotosinteza 22. Gibanje biljaka 23. Termoregulacija kralježnjaka 24. Briga za mlade kod kralježnjaka 25. Pubertet – razdoblje sazrijevanja 26. Problemi ovisnosti 27. Cjepiva i cijepljenje 28. Evolucija čovjeka 29. Najčešće zarazne bolesti kod djece 30. AIDS 31. Onečišćenje zraka i voda 32. Nastanak i posljedice ozonskih rupa 33. Gospodarenje otpadom VJEŽBE: 1. Herbar i herbariziranje biljaka. 2. Terenska nastava – supralitoral, mediolitoral i infralitoral – sjeverna strana brda


Marjan - sakupljanje algi i biljaka slanuša. 3. Terenska nastava – park šuma Marjan - sakupljanje biljaka za herbar. 4. Periodni sustav elemenata. 5. Fizikalna svojstva vode (agregatna stanja vode, Tv i Tl vode, voda kao otapalo,

toplinski kapacitet vode, površinska napetost vode, tvrdoća vode). 6. Dokazivanje ugljikohidrata (škroba), lipida i bjelančevina. 7. Mikroskop i mikroskopiranje biljne i životinjske stanice – pokožica luka i epitelne

stanice iz sluznice usta. Život u kapljici vode. 8. Dijelovi sjemenke, klijavost i uvjeti klijanja. Utjecaj kiselih kiša na biljke. 9. Fotosinteza, disanje biljke i čovjeka (dokazi CO2). 10. Zrak – osnovna fizikalna svojstva. 11. Tlo kao uvjet života. 12. Mjerenje krvnog tlaka i pulsa. Izrada modela pluća. 13. Izrada piramide zdrave prehrane. 14. Osjetila (miris, okus, kožna osjetila).


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ ostalo upisati)

Obveze studenata


Pohađanje nastave

0,2 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat Herbar 1

Esej Seminarski rad





Završna ocjena kolegija bit će formirana iz aktivnosti na predavanjima, seminarima i vježbama (sudjelovanje u raspravama, zapažanja i praćenja praktičnih radova, iznošenja osobnih stavova i ideja, kritičkog promišljanja, izvođenja zaključaka...) ocjene seminarskog rada, rezultata kolokvija i/ili završnog ispita (pismeni ili usmeni) te izrađenog i prezentiranog herbara. Seminarski rad Min 10% Max 20% Kolokviji (1. i 2.) Min 15% Max 30% (2x15, uspješno položena dva kolokvija mjenjaju pismeni ispit) Herbar Min 10% Max 20% Završni ispit (pismeni ili usmeni) Min 30% Max 60%


Naslov Broj



medija

Delić, A., Vijtiuk, N. (2004). Prirodoslovlje. Školska knjiga, Zagreb.

0

Pevalek-Kozlina, B., Springer, O. P. ( 2007). Živi svijet 3, Fiziologija čovjeka i životni procesi u biljkama. Profil international, Zagreb.

0

Dopunska literatura

1. Bačić, T., Erben, R., Krajačić, M. (2003). Raznolikost živoga svijeta. Školska knjiga. Zagreb.

2. E-škola Hrvatskog prirodoslovnog društva. http://hpd.botanic.hr/index.html.

http://hpd.botanic.hr/index.html


3. Cooper, G.M., Hausman, R.E. (2004). Stanica: molekularni pristup. ZagreB. 4. Springer, O., Papeš, D., Kalafatić, M. (1998). Biologija 4: Genetika, Evolucija,

Ekologija, Profil international, Zagreb. 5. Sikirica, M., Korpar-Čolig, B. (2001). Kemija s vježbama 1 i 2. Školska knjiga.

Zagreb. 6. Paar, V. (2004). Fizika 4. Školska knjiga. Zagreb. 7. Glavač, V. (2003). Uvod u globalnu ekologiju. HSN, POU. Zagreb.


Praćenje aktivnost na predavanjima, sudjelovanje u raspravama, izricanje osobnog mišljenja, kritičkog prosuđivanja i sposobnosti iznošenja zaključaka; vještina izlaganja odabranih sadržaja seminarskih tema, poticanje zanimanja i uključivanje studenata u raspravu; aktivno sudjelovanje na vježbama, sposobnost praćenja promjena, opažanja i izvođenja zaključaka u eksperimentalnom radu.


NAZIV PREDMETA Metodika nastave matematike 1


Nositelj/i predmeta dr. sc. Irena Mišurac, v.

pred.

Bodovna vrijednost

(ECTS)

5

Suradnici

Način izvođenja nastave

(broj sati u semestru)

P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati osnovne karakteristike nastave matematike u razrednoj nastavi te kritički promišljati, kvalitetno i kreativno planirati i pripremati nastavu matematike u razrednoj nastavi primjenom suvremenih spoznaja didaktike i metodike nastave matematike.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne

kompetencije

potrebne za

predmet

Preduvjeti za upis predmeta su odslušani matematički predmeti, te položen ispit iz predmeta Didaktika. Studenti moraju imati osnovnu matematičku pismenost.

Očekivani ishodi

učenja na razini

predmeta (4-10

ishoda učenja)

1. Prepoznati važnost učenja matematike. 2. Opisati spoznajne karakteristike procesa učenja matematike. 3. Definirati i poticati suvremene standarde matematičkih kompetencija. 4. Definirati i primjenjivati osnovna načela u nastavi matematike. 5. Definirati nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi matematike. 6. Primjenjivati suvremena nastavna sredstva i pomagala u početnoj nastavi matematike. 7. Razlikovati tradicionalnu i suvremenu nastavu matematike u teoriji i u praksi. 8. Izgraditi potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici početne nastave matematike.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen

prema satnici

nastave

PREDAVANJA: 1. Određenje, cilj i zadaci, interdisciplinarnost, te ustroj metodike nastave matematike. Matematika kao znanost i kao nastavni predmet. Posebnost i važnost nastave matematike. Matematička pismenost. 2. Odnos učitelja razredne nastave prema matematici. Rezultati učenika u matematici. Utjecaj učitelja/ice na učeničke rezultate u matematici. 3. Tradicionalna i suvremena nastava matematike. Procesi koje razvijamo


nastavom matematike. Standardi matematičkih kompetencija. 4. Rješavanje problema. Strategije rješavanja problema. 5. Razmišljanje, zaključivanje i dokazivanje. Misaone operacije i načini zaključivanja u matematici. 6. Pisana i verbalna komunikacija. 7. Povezivanje matematike sa životom. Povezivanje unutar matematike. 8. Reprezentacije u matematici. KOLOKVIJ 1 9. Karakteristike početne nastave matematike. Razvojne karakteristike učenika u početnoj nastavi matematike. Temeljna načela u nastavi matematike. 10. Nastavne metode i njihova primjena u nastavi matematike Oblici rada u nastavi matematike. 11. Izvori znanja, suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. Vrste matematičkih zadataka. 12. Etape nastavnih sati. Metodičko oblikovanje nastavnih sati iz matematike. 13. Poteškoće u učenju matematike. Dopunska nastava matematike. Dodatna nastava matematike. 14. Motivacija u početnoj nastavi matematike. 15. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenikovih postignuća i djelatnosti. Praćenje i vrednovanje nastavne djelatnosti. KOLOKVIJ 2 SEMINARI: - Metodičko oblikovanje matematičkih sadržaja - Primjena određenih misaonih operacija i oblika zaključivanja u matematičkim zadacima - Postizanje motivacije u nastavi matematike - Primjena načela, nastavnih metoda i oblika rada u nastavi matematike - Metodičko oblikovanje nastavnih sati iz matematike - Organizacija dopunske i dodatne nastave matematike - Vrednovanje učenikova znanja u matematici – što, zašto, kako, kada - Matematički sadržaji razredne nastave

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja

☐ seminari

☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati predavanje i seminare. Uspješno rješavati matematičke zadatke. Napisati i prezentirati seminarski rad.

Praćenje rada

studenata (upisati

udio u ECTS

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti

predmeta):

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Rješavanje zadataka

1

Esej Seminarski rad

1,5

Kolokviji

Usmeni ispit


Ocjenjivanje i

vrjednovanje rada

studenata tijekom

nastave i na

završnom ispitu

Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta (redovitost, kritička rasprava, zaključci) – 15% Poznavanje i uspješno rješavanje matematičkih zadataka – 20% Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj metodičkoj temi u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se javno prezentira i ocjenjuje – 25% Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Ukoliko student položi oba kolokvija, smatra se da je položio ispit. Student koji ne položi oba kolokvija polaže ispit – 40% Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi svih navedenih ocjena.


Obvezna literatura

(dostupna u

knjižnici i putem

ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Mišurac, I. (2014.). Suvremeni standardi matematičkih kompetencija u početnoj nastavi matematike, Filozofski fakultet Split, Split

10

Markovac, J. (2001.). Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb.

3

Dopunska literatura

Liebeck, P. (1995.). Kako djeca uče matematiku", Educa, Zagreb. Sharma, C. M. (2001.). Matematika bez suza: kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike, Ostvarenje, Lekenik.

Načini praćenja

kvalitete koji

osiguravaju

stjecanje utvrđenih

ishoda učenja

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kritička analiza kolega metodičara; uspjeh studenata na ispitu; pismeno samoprocjenjivanje

Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)





4

Suradnici


P S V T

0 30 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s najnovijim stručno-metodičkim spoznajama u području likovne kulture. Osposobiti studente za uspješno izvođenje nastave likovne kulture na teorijskoj i praktičnoj razini.


Odslušani kolegiji Likovna kultura i Metodika nastave likovne kulture 1.


1. Sudjelovati u analizi sadržaja nastavnog predmeta likovna kultura sa stručnog i metodičkog stajališta.

2. Prepoznati korelacijski pristup u planiranju i izvođenju nastave likovne kulture

3. Planirati i sastaviti nastavni program za izvođenje nastave likovne kulture

4. Spoznati artikulaciju nastavnog sata likovne kulture te uspješno kreirati i osmisliti pojedine nastavne jedinice programa

5. Planirati suvremenu nastavu likovne kulture.

6. Samostalno obraditi i prezentirati seminarski rad iz područja metodike likovne kulture


1. Upoznavanje i raščlamba nastavnog programa predmeta Likovna kultura. 2. Nazočnost uzornim predavanjima mentora 3. Seminarske teme - simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi.


4. Seminarske teme - simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi. 5. Seminarske teme -simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi. 6. Seminarske teme - simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi. 7. Seminarske teme - simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi. 8. Seminarske teme - simulirana predavanja studenata i javna predavanja studenata u školi. 9. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 10. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 11. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 12. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 13. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 14. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 15. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata kolokvij, ispit, seminarski rad, javni sat


Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 1,5

Eksperimentalni


Esej Seminarski



Pismeni ispit Projekt

Izrada

nastavnog

programa za

likovnu kulturu

1


Seminarski rad – 25% Javni sat – 50% Izrada nastavnog programa za likovnu kulturu – 25%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - priručnik za likovnu kulturu, Školska knjiga, Zagreb.

1

2. Huzjak, M. (2002.). Učimo gledati – priručnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb.

3

3. Jakovljević, S. (2004.). Likovni – priručnik za učiteljice i učitelje za likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb.

0


4. Kuščević, D. (2004.). Kreativno – stvaralački pristup u nastavi likovne kulture, Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu: Vol. 5. br. 8:76-85.

1

Dopunska literatura

1. Huzjak, M. (2001.). Korelacija u nastavi: strukturalni prijevod, Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu: Vol. 2, br. 2-3: 39-43. 2. Huzjak, M. (2000.). Korelacija u metodici likovne kulture, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 1(2): 225 – 231 3. Huzjak, M. (2001.). Vizualizacija audio ritmova pomoću reprodukcija, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 1(3): 199-202. 4. Centner, S. (2000.). Integrativni pristup likovnoj kulturi, Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 3: 111-114. 5. Romić, S. (2001.). Povezanost likovne kulture s ostalim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi, Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu 1/3: 345-353. 6. Damjanov, J. (1998.). Opet iznova o vizualnom odgoju, Hrvatska revija, 48 (3): 555-563. 7. Tacol, T. (2003.). Uspješno poučavanje likovnog odgoja prema suvremenoj metodi rada, Napredak, časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 144 1: 81-92. 8. Grupa autora (1998.). Deklaracija o pravima djece i mladeži Republike Hrvatske na kontinuiranu i djelotvornu likovnu izobrazbu, u Crtež u znanosti, Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, str. 7 - 8.


Uspješno izvođenje javnih satova studenata u razredu. Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete.






4

Suradnici


P S V T

15 15 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznavanje dječjeg glazbenog stvaralaštva i osnova psihologije glazbe, praktično realiziranje glazbenih aktivnosti u školi i seminarskih radova na fakultetu.


Preduvjet za upis predmeta je odslušan predmet Metodika nastave glazbene kulture 1.


1. Prepoznati važnost glazbeno-psiholoških spoznaja za koncipiranje glazbenih aktivnosti. 2. Definirati temeljne glazbeno-psihološke termine. 3. Protumačiti strukturu glazbenih sposobnosti.


4. Provoditi testove glazbenih preferencija. 5. Objasniti načine provođenja mjerenja glazbenih sposobnosti. 6. Primjenjivati stečena znanja u samostalnoj realizaciji glazbenih aktivnosti u školi. 7. Samostalno obraditi i prezentirati seminarski rad.


PREDAVANJA 1. Teorije kreativnosti. 2. Glazbeno stvaralaštvo u razrednoj nastavi – oponašanje zvukova. 3. Glazbeno stvaralaštvo u razrednoj nastavi – izmišljanje teksta i njegovo ritmiziranje. 4. Glazbeno stvaralaštvo u razrednoj nastavi – stvaranje ritamske pratnje pjesmama i ritamskih cjelina neovisno o tekstu. 5. Glazbeno stvaralaštvo u razrednoj nastavi – melodijske improvizacije. 6. Glazbeno stvaralaštvo u razrednoj nastavi – pisanje pripreme. 7. Uvod u psihologiju glazbe. 8. Definiranje glazbenih sposobnosti. 9. Tijek razvoja glazbenih sposobnosti. 10. Ustaljene i razvojne glazbene sposobnosti. 11. Faktori koji utječu na razvoj glazbenih sposobnosti. 12. Testovi za mjerenje glazbenih sposobnosti. 13. Test Primary Measures of Music Audiation. 14. Struktura glazbenih sposobnosti. 15. Važnost glazbeno-psiholoških istraživanja za glazbenu nastavu.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pripremanje i prezentacija seminara, realizacija individualnih i javnih predavanja u školi, posjet kulturno-umjetničkim ustanovama.


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 1

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad



(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




Naslov Broj



medija


10

Radoš, K. (1983). Psihologija muzičkih sposobnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

1

Rojko, P. (1981). Testiranje u muzici. Zagreb: Muzikološki zavod Muzičke akademije u Zagrebu.

2

Dopunska literatura

De la Motte-Haber, H. (1999). Psihologija glazbe. Jastrebarsko: Naklada Slap. Rojko, P. (1982). Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb: Muzička akademija.


Rojko, P. (2002). “Glazbenoteorijska i Tonovi: časopis glazbenih i plesnih pedagoga. psihološka uporišta glazboterapije.” 2 (40), 17 – 27.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Uspjeh studenata na ispitu i u praktičnom radu u školi. Pismeno samoprocjenjivanje.


NAZIV PREDMETA Engleska gramatika – fraza i rečenice




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa strukturom engleske rečenice (phrase, clause,

sentence).


Položen ispit iz kolegija Engleska gramatika – vrste riječi.


Stjecanje temeljnih kompetencija u lingvistici (gramatici), posebno sintaksi.

Sposobnost gramatičke i sintaktičke raščlambe i interpretacije fraze i rečenice.


Osnovno znanje o strukturi engleske rečenice te sintaktičkim međuodnosima.

Sposobnost primjene stečenog znanja u gramatičkoj analizi i intepretaciji teksta.

Noun Phrase, Verb Phrase, Adjectival Phrase, Adverbial Phrase, Prepositional

Phrase, Sentence (simple, compund, complex, Coordinators, Subordinators).


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u njoj. Završni pismeni ispit (po

potrebi usmeni).


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

(Ostalo upisati)



rad

Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Greenbaum, S. Quirk, S. (1990.). A Student's

Grammar of the English Language, London: Addison

Wesley Longman (relevantna poglavlja).

2

Thomson, A. J., Martinet, A. V. (1986.). A Practical

English Grammar, Oxford: Oxford University Press.

1

Yule, G. (2007.). The Study of Language,

Cambdridge: Cambdrige University Press

(relevantna poglavlja)

4

Dopunska literatura

Hewings, M. (2000.). Advanced Grammar in Use, Cambdrige: Cambdrige University

Press.

Oxford Learner's Grammar - Grammar Finder (2005.). Oxford: Oxford University

Press.

Graver, B. D. (1986.). Advanced English Practice, Oxford: Oxford University Press.



potrebi i usmeni).


NAZIV PREDMETA Jezične vježbe 3



(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Sposobnost izražavanja vlastitog stava i mišljenja i usvajanje relevantnog

vokabulara (leksičkih jedinica, kolokacija, fraza, homolognih i analognih idioma)


Odslušan i položen ispit iz kolegija Jezične vježbe 2.


potrebne za predmet


Studenti će:

- razviti vještinu razgovora o određenoj temi.

- spontano iznositi svoj stav i mišljenje.

- tečno govoriti engleski jezik u odnosu na prirodnost ritma, brzinu i naglasak.

- koristiti engleski jezik na naprednoj govornoj razini.


1. Not my type - what do you avoid in a partner?

2. Swearing - Is it OK to swear?, What swear words do/could you use?

3.Torture - Does torture happen in your country? Is torture always wrong?

4. Sexual harassment - What's wrong with telling a colleague she has nice legs?

5. Children who kill - When a child kills someone, who is responsible? - the child,

the parents, society?

6. Marriage-for better or for worse, What is the point of marriage these days?

What's wrong with divorce?

7. The sale of human organs - Would you let doctors remove your organs?, What

about people who sell their organs?

8. Telling lies - How honest are you?

9. Abortion - Are you pro-life or pro-choice?

10.Cheating on your partner What is cheating?

11.The right to die - Euthanasia- who has the right to choose?

12. Old enough to be her grandfather!

13. Gay families - What is a normal family these days?

14. Begging - Should we give beggars money or lock them up?

15. Sport and money - Are top sports professionals overpaid?

****

Studentima se nudi pregršt aktualnih i zanimljivih tema i aktivnosti za razvoj

konverzacijskih vještina na engleskome jeziku (po izboru studenta) iz priručnika

Taboos and Issues.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Samostalno

izlaganje o zadanoj temi (dijaloški oblik rada).


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Redovitost i aktivnost na nastavi - 50%

Usmeni ispit - 50%




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

MacAndrew, R., Martinez R., Photocopiable

Lessons on Controversial Topics. Hove, UK:

Language Teaching Practice, 2001.

0

Dopunska literatura

Tekstovi na engleskome jeziku iz različitih izvora vezani uz jednu od (40) ponuđenih

tema po odabiru studenta

Englesko-engleski rječnik kao npr. Cambridge International Dictionary of English:

CUB 1995.

Priručna gramatika po izboru

McCarthy, M., i O'Dell, F., (2002), English Vocabulary in Use (Advanced),

Cambridge: CUP


Bujas, Ž., (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Globus.


NAZIV PREDMETA Inteligentni tutorski sustavi




4

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


učenja 90%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je uočiti arhitekturu inteligentnih tutorskih sustava i autorskih ljuski za

izgradnju inteligentnih tutorskih sustava.

Kalasificirati i prikazati izgrađeno područno znanje u inteligentnom tutorskom

sustavu.



1. Objasniti građu inteligentnog tutorskog sustava.

2. Provesti analizu područnog znanja u inteligentnom tutorskom sustavu.

3. Upravljati područnim znanjem u inteligentnom tutorskom sustavu.

4. Protumačiti proces modeliranja inteligentnog tutorskog sustava.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Definicija Inteligentnih tutorskih sustava (ITS)

Poučavanje po modelu jedan na jedan


nastave Pedagogijska paradigma ITS

Oblikovanje semantičke mreže na zadanu temu

Prikaz znanja u ITS

Ekspertni modul - modul područnog znanja

Modul učitelja - vođenje poučavanja

Modul učenika - modeliranje učenika

Prošlost, sadašnjost, budućnost ITS

Autorske ljuske i alati


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Praktični rad 2

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski



Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Stankov, S. (2009.). Inteligentni tutorski sustavi 0 elektronski

B. S. Bloom (1984.). The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, pp. 4-16.

0 elektronski

Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Kineziološka kultura

Kod VUU23S Godina studija 4.



2

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je adekvatnim kineziološkim aktivnostima zadovoljiti biopsihosocijalne potrebe studenata za kretanjem kao izrazom zadovoljenja općih potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i studiranja.


Nema.


27. Koristiti različite oblike trčanja, skokova i bacanja. 28. Prepoznati osnovne stolnotenisačke i rukometne tehnike i taktike. 29. Primijeniti vježbe bez i s pomagalima. 30. Provesti aerobic vježbe. 31. Prikazati padove i zahvate. 32. Primijeniti osnovne tehnike koturaljkanja.


1. Atletika: razni oblici trčanja, štafetno trčanje, niski i visoki start, skokovi, bacanja. 2. Stolni tenis: pravila, tehnika i taktika. 3. Rukomet: pravila, tehnika i taktika. 4. Fitnes programi. 5. Aerobic programi. 6. Borilački sportovi: padovi i zahvati. 7. Koturaljkanje: osnovna tehnika.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad 1

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Redovitost pohađanja nastave – 50% Praćenje aktivnosti studenta tijekom praktičnih vježbi – 50%


završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura

1. Šnajder, V., Milianović, D. (1991). Atletika hodanja i trčanja, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Badminton u školi (2000). Badminton u školi. Hrvatski badmintonski savez. 3. Sertić, H. (2004). Osnove borilačkih sportova, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. Nottingham, S., Fedel, F. J. (1997). Fitness In-line skating. Human Kinetics. 5. Zbornik radova “Suvremena aerobika” (1997). Međunarodno znanstveno stručno savjetovanje, 6. Zagrebački sajam športa.




NAZIV PREDMETA Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti




2

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti studente za uspješno praktično ovladavanje različitim tehnikama i

materijalima likovnog izražavanja.


Nema.


1. Prepoznati različite likovne tehnike i materijale likovnog izražavanja.

2. Analizirati i vrednovati likovne aktivnosti.

3. Razviti sposobnost vizualne percepcije doživljavanja i spoznavanja umjetničkih djela.

4. Osmisliti i oblikovati svoje likovne radove.


1. Linearni i tonski crtež. (5 sati)

2. Tonsko slikanje. (5 sati)

3. Kolorističko slikanje. (10 sati)


4. Istraživanje likovnih problema grafike kroz likovne elemente grafičkog

izražavanja. (5 sati)

5. Istraživanje kiparskih vrijednosti i odnosa. (5 sati)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Kolokvij, ispit.


Pohađanje


Praktični rad 1

Eksperimentalni

rad Referat 0,5 (Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)



Referat - 25%

Mapa likovnih radova - 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Tanay, E. R., Kučina, V. (1995.). Tehnike likovnog

izražavanja, Naklada Zakej, Zagreb.

0

2. Vuksan, A. (1990.). Slikarske tehnike, Obrazovni

centar za primijenjenu umjetnost, Zagreb.

0

3. Baričević, M. (1986.). Keramika u Hrvatskoj,

Školska knjiga, Zagreb.

0

4. Focillon, H. (1995.). Život oblika, Rako&Rako,

Zagreb.

0

Dopunska literatura

1. Peić, M. (1975.). Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb.

2. Paro, F. (1991.). Grafika, Mladost, Zagreb.

3. Restek, J. (1980.). Osnove grafičkog dizajna, Viša grafička škola, Zagreb.


Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete.





Nositelj/i predmeta dr. sc. Irena Mišurac, v. pred.


5

Suradnici


P S V T

0 30 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je promišljati, kvalitetno i kreativno planirati i pripremati nastavu matematike u razrednoj nastavi primjenom suvremenih spoznaja metodike matematike.


Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave matematike 2 je odslušan (potpisan) predmet Metodika nastave matematike 1. Studenti moraju imati osnovnu matematičku pismenost.


1. poznavati sadržaje matematike za razrednu nastavu koji su obuhvaćeni nastavnim programom Matematike; 2. planirati i pripremati redovitu, dopunsku i dodatnu nastavu matematike; 3. pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i rad učenika; 4. kritički odnos prema vlastitom radu i radu kolega; 5.razvijati samostalnost, sposobnost rada u timu, stvaralaštvo i kritičko promišljanje; 6. razvijati ljubav i interes za matematiku; 7. primjenjivati suvremene strategije u poučavanju matematike; 8. upoznati prirodno okružje u kojem se realizira početna nastava matematike.


SEMINARI:

- Sadržaji nastave matematike za razrednu nastavu

- Pripremanje nastave matematike za školsku godinu

- Korelacija sadržaja matematike sa sadržajima drugih nastavnih predmeta

- Pisana priprema za izvođenje nastavnog sata iz matematike

- Igre u nastavi matematike

- Matematički pojmovi u početnoj nastavi matematike

- Vrste i specifičnosti matematičkih zadataka

- Metodika rješavanja matematičkih zadataka

- Izvanučionička nastava matematike

- Odgojni potencijali nastave matematike

VJEŽBE:

- Simulirana predavanja nastave matematike – 1. razred




- Posjeti školama vježbaonicama

- Uzorna predavanja mentora s analizom

- Individualna predavanja studenata u školama


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Obveze studenata

Redovito pohađati seminare i vježbe i u okviru istih sudjelovati u svim potrebnim aktivnostima (izrade zadataka, pisanje testova, sudjelovanje u skupnom radu…). Izraditi godišnji operativni program rada. Održati jedan individualni sat, odgledati nekoliko uzornih satova u školama. Napisati i prezentirati seminarski rad na zadanu temu.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat

samostalni

zadaci 0,5

Esej Seminarski

rad 1,5

Testovi s

matematičkim

zadacima

1,5




Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta (zaključivanje i raspravljanje, kritička rasprava nakon prezentacije seminara drugih studenata, odnosno simuliranih i uzornih predavanja) - 15% Uspješno rješavanje matematičkih zadataka iz područja razredne nastave - 30% Zadaci za samostalan rad (pisanje operativnog programa matematike, pisanje pisane priprave i drugi zadaci u dogovoru s nastavnikom) – 15% Pohađanje uzornih satova u školi vježbaonici. Individualni sat u školi vježbaonici – 5% Studenti imaju obvezu održati simulirano predavanje sata matematike i to se smatra seminarskim radom. Seminarski rad student će prezentirati ostalim studentima. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju – 35% Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Markovac, J. (2001.). Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb

3

Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi

Priručnici za učitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi

Dopunska literatura

Mišurac-Zorica, I. (2003.). Kreativna nastava geometrije u Dioklecijanovoj palači za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, Zbornik radova sa skupa "Kreativnost učitelja/nastavnika i učenika u nastavi matematike", str. 148-170, Pula. Mišurac-Zorica, I. (2004.). Zadaci riječima u nastavi matematike, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom "Dijete, odgojitelj i učitelj", Zadar, str. 197-205. Mišurac-Zorica, I. (2003.). Ostvarivanje zadaća početne nastave matematike matematičkim igrama, Školski vjesnik, Volumen 52, broj 1 - 2, str. 119-127. Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V. Kladim se da možeš...: psihološki aspekti početnog poučavanja matematike, Udruga roditelja "Korak po korak", Zagreb. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijeća: metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje, Educa, Zagreb. Dakić, B. (1993.). Zornost u nastavi matematike, Školske novine, Zagreb.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kritička

analiza kolega metodičara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.


Nastava će biti realizirana kroz seminare na fakultetu, te vježbe na fakultetu i u osnovnoj školi - vježbaonici (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata).


NAZIV PREDMETA Metodika nastave prirode i društva 1


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ


5

Suradnici

mr. sc. Ines Blažević, pred.


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati: ciljeve i zadatke nastavnog predmeta Priroda i društvo; izvore znanja, nastavne metode, suvremene strategije, učioničke i izvanučioničke oblike rada i suvremene pristupe u nastavi Prirode i društva; načine praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja postignuća učenika u nastavi Prirode i društva;.planiranje, pripremanje, ostvarivanje i vrednovanje nastavne djelatnosti.


Odslušan predmet Didaktika.



- protumačiti važnost nastavnog predmeta Priroda i društvo

- objasniti procese spoznavanja u nastavi predmeta Priroda i društvo

- razlikovati izvore znanja, nastavna sredstva i nastavna pomagala koja se koriste u nastavi Prirode i društva

- primijeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi Prirode i društva

- razlikovati nastavne metode i nastavne strategije

- planirati nastavu Prirode i društva

- pripremiti nastavni sat predmeta Priroda i društvo

- pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad - vrednovati postignuća učenika u nastavi Priroda i društvo

- primijeniti stečena znanja u nastavnoj praksi

- pripremiti i prezentirati obradu određene metodičke teme


1. Ciljevi i sadržaj predmeta Priroda i društvo. 2. Određenje, ustroj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave Priroda i društvo. 3. Razvoj nastave Priroda i društvo. 4. Posebnost i važnost nastavnog predmeta Priroda i društvo. 5. Spoznavanje u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 6. Izvori znanja u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 7. Nastavna pomagala u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 8. Nastavne metode u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 9. Nastavne stategije u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 10. Oblici rada i njihovo umrežavanje u nastavi predmeta Priroda i društvo. 11. Izvanučionički oblici nastave predmeta Priroda i društvo. 12. Nastavni sati i suvremeni pristupi nastavi predmeta Priroda i društvo. 13. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenikovih postignuća u nastavi predmeta Priroda i društvo. 14. Planiranje i pripremanje nastavne djelatnosti u nastavi predmeta Priroda i društvo. 15. Ostvarivanje i vrednovanje nastavne djelatnosti u nastavi predmeta Priroda i društvo.

Vrste izvođenja ☐ predavanja ☐ samostalni zadaci

http://www.ffst.hr/vesna.kostovic-vranjes



nastave: ☐ seminari i radionice

☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada seminara. prezentiranje seminara, aktivno učestvovanje u raspravi tijekom predavanja i seminara.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad






Kolokvij – 20%

Seminarski rad (pisani rad i prezentacija) - 27%



Naslov Broj



medija

De Zan, I. (2005): Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb.

13

Matjević, M. i Radovanović, D. (2011): Nastava usmjerena na učenika.Školska knjiga, Zagreb.

3

Jensen, E. (2003): Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.

5

Dopunska literatura

Lučić, K., Matijević, M., (2004): Nastava u kombiniranim odjelima: priručnik za učiteljice i učitelje. Školska knjiga, Zagreb. Munjiza, E., (2003): Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni zbor, Slavonski Brod. Skok, P., (2002): Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb. Stevanović, M., Papotnik, A., Gumzej, G., (2002): Stvaralačka i projektna nastava. Pretetinec, Letis. Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb. Anić, K., Jakovac, D., Pavletić, Z., Silvestrić, Lj., (2001): Humane vrednote. Odgoj za humanost - priručnik za učitelje. Hrvatski crveni križ. Zagreb. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V., (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. Uzelac, M., Bognar, L., Bagić, A., (2000): Budimo prijatelji: priručnik odgoja za nenasilje i suradnju; pedagoške radionice za djecu od 6 do 14 godina. Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. Jakovljević, N., Vrgoč, D., (1999): Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. Kyriacou, C., (1997): Temeljna nastavna umijeća : metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje. Educa, Zagreb. Lelas, Z., (1987): Ekološke ekskurzije. Školske novine, Zagreb. Kranjčev, B. (1985): Uvođenje učenika u istraživački rad. Školska knjiga, Zagreb.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih

Praćenje rada i sudjelovanja u raspravama tijekom nastave, izradba i predstavljanje seminarskih radova, praćenje nazočnosti nastavi, zajednički razgovori, osobne konzultacije, provjera postignuća kolokvijem, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Metodika nastave hrvatskoga jezika 1


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić


5

Suradnici

Dijana Dvornik, dipl. učiteljica savjetnica, pred.


P S V T

30 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati osnovna obilježja nastave Hrvatskoga jezika te kritički promišljati, planirati i pripremati nastavu početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, govornoga i pismenoga izražavanja, književnosti i medijske kulture primjenom suvremenih spoznaja metodike jezičnoga i književnog odgoja i obrazovanja.


Uvjeti za upis predmeta: odslušani predmeti Hrvatski jezik 1 i 2, Jezična kultura, Književnost za mladež, Hrvatska dječja književnost. Ulazne kompetencije: napredna razina poznavanja hrvatskoga standardnoga jezika, poznavanje dječje književnosti i osnovnih književnoteorijskih pojmova.


Student će moći: 1. usporediti tradicionalnu i modernu nastavu hrvatskoga jezika i književnosti; 2. uočiti unutarpredmetne i međupredmetne suodnosne veze; 3. objasniti teorijsku podlogu poučavanja početnoga čitanja i pisanja, nastave

hrvatskoga jezika, govornoga i pismenog izražavanja i književnosti; 4. primijeniti načela, nastavne metode i oblike rada, nastavna sredstva i pomagala

u nastavi početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture;

5. planirati nastavni sat početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, govornoga i pismenog izražavanja, književnosti te medijske kulture;

6. izraditi metodičku pripravu za izabranu nastavnu jedinicu; 7. predstaviti sustudentima planirani nastavni sat; 8. analizirati planirane nastavne sate početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga

jezika, govornoga i pismenog izražavanja, književnosti te medijske kulture; 9. vrjednovati planirane nastavne sate početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga

jezika, govornoga i pismenog izražavanja, književnosti te medijske kulture.


PREDAVANJA: 1. Metodika u sustavu znanosti s posebnim obzirom na metodiku hrvatskoga

jezika. 2. Svrha, ciljevi i zadaće nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja,

književnosti i medijske kulture. 3. Poučavanje početnoga čitanja i pisanja. 4. Početnice i obrada slova. 5. Metodički pristupi i sustavi u nastavi književnosti. 6. Školska interpretacija književnoga teksta. 7. Književni interesi učenika i njihovo poticanje. 8. Metodički pristupi i sustavi u nastavi hrvatskoga jezika. Načela nastave

hrvatskoga jezika. 9. Načini približavanja gramatičkih pojmova i pravopisnih pravila učenicima mlađe

školske dobi.


10. Nastava hrvatskoga pravopisa. 11. Osobitosti nastave jezičnoga izražavanja. Stilsko-kompozicijsko vježbanje. 12. Pristupi poučavanju pisanja. 13. Ispravljanje učeničkih pisanih uradaka. 14. Vrjednovanje i ocjenjivanje učeničkih sastavaka. 15. Praćenje i vrjednovanje nastavne djelatnosti.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i seminara. Izrada i predstavljanje seminarskoga rada (metodičke priprave).


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima i seminarima (redovitost, kritička rasprava) - 20 % Studenti su obvezni izraditi i predstaviti seminarski rad. Seminarski se rad ocjenjuje - 30 % U semestru se pišu dva kolokvija. Oba položena kolokvija oslobađaju od pismenoga ispita. Ako student ne položi oba kolokvija, polaže ispit - 50 % Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Mira Čudina-Obradović, Kad kraljevna piše kraljeviću, Zagreb, 2000.

2

Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Zagreb, 2005.

4

Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.

3

Karol Visinko, Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010.

8

Dopunska literatura

Bežen, Ante, Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Priručnik za učiteljice/učitelje uz početnicu `Prvi koraci`, Zagreb, 2005. Nemeth-Jajić, Jadranka, Hrvatski književnici u nastavi, Split, 2011. Nemeth-Jajić, Jadranka i Dvornik, Dijana, Igrokaz u razrednoj nastavi, Hrvatski, 2008., br. 1, str. 97-111. Pavličević-Franić, Dunja, Komunikacijom do gramatike, Zagreb, 2005. Peti-Stantić, Anita i Velički, Vladimira, Jezične igre za velike i male, Zagreb, 2008. Posokhova, Ilona (ur.), Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Lekenik, 2000. Šabić, Ana Gabrijela, Učenik i lirika, Zagreb, 1991. Visinko, Karol, Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, 2005.


Zalar, Diana, Poezija u zrcalu nastave, Zagreb, 2002. Udžbenici i priručnici za učitelje. Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; uspjeh studenata u izradi i izvedbi seminarskoga rada te na ispitu.






4

Suradnici


P S V T

0 15 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati studente s najnovijim stručno-metodičkim spoznajama u području likovne kulture. Osposobiti studente za uspješno izvođenje nastave likovne kulture na teorijskoj i praktičnoj razini.


Odslušan predmet Metodika nastave likovne kulture 2.


1. Prepoznati važnost suvremenih likovno-pedagoških spoznaja i trendova za koncipiranje likovnih aktivnosti. 2. Primjenjivati stečena znanja u samostalnoj realizaciji likovnih aktivnosti u školi. 3. Samostalno obraditi i prezentirati seminarski rad.

4. Razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano preispituje učinke svojih i učeničkih postignuća u likovnoj nastavi.

5. Razviti sposobnost vrednovanja rada u području izvođenja likovnih aktivnosti u

ranom školskog razdoblju.

6. Prepoznati muzeje i galerije kao mjesta stjecanja različitih likovnih iskustava

7. Izgraditi potrebu za kontinuiranim učenjem i usavršavanjem u području metodike nastave likovne kulture.


1. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi. 2. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi. 3. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi. 4. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi. 5. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi.


6. Seminarske teme (osnovna pitanja i pojmovi metodike likovne kulture) i javna predavanja studenata u školi. 7. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 8. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 9. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 10. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 11. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 12. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 13. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 14. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi. 15. Seminarske teme (likovna nastava) i javna predavanja studenata u školi.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Kolokvij, ispit, seminarski rad, javni sat.


Pohađanje

nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1,5

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Pohađanje nastave – 20% Seminarski rad – 30% Javni sat – 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Huzjak, M. (2002.). Učimo gledati – priručnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb.

3

2. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - priručnik za likovnu kulturu, Školska knjiga, Zagreb.

1

3. Jakovljević, S. (2004.). Likovni – priručnik za učiteljice i učitelje za likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb.

0

Aktualni priručnici za nastavu likovne kulture u nižim razredima osnovne škole.

Dopunska literatura

1. Grgurić, N. (2002.). Didaktičko–metodičko istraživanje linije unutar prirodnog razvoja likovne ekspresije, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 1(2): 219 – 223. 2. Ivančević, R. (2001.). Likovni odgoj za treći milenij, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 77 – 94. 3. Tanay, E. R. (2001.). Vizualna kultura i likovno obrazovanje, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 285 – 296. 4. Kuščević, D. (2002.). Etnografska baština kao neiscrpan izvor likovnog stvaralaštva djece, Živa baština: Zbornik radova sa znanstveno – stručnog skupa Zadar – Preko, svibanj 2002., Visoka učiteljska škola u Zadru, str. 73 – 78.



Praćenje rada studenta (seminar, javni sat). Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete.






4

Suradnici


P S V T

0 15 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je praktično realizirati glazbene aktivnosti u školi i steći uvid u suvremene glazbeno-pedagoške trendove putem proučavanja literature potrebne za pisanje seminarskog rada.


Odslušan predmet Metodika nastave glazbene kulture 2.


1. Prepoznati važnost suvremenih glazbeno-pedagoških spoznaja i trendova za koncipiranje glazbenih aktivnosti. 2. Primjenjivati stečena znanja u samostalnoj realizaciji glazbenih aktivnosti u školi. 3. Samostalno obraditi i prezentirati seminarski rad. 4. Izgraditi potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u području metodike nastave glazbene kulture.


1. Seminarske teme (glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 2. Seminarske teme (glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 3. Seminarske teme (glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 4. Seminarske teme (glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 5. Seminarske teme (glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 6. Seminarske teme (psihologija glazbe) i javna predavanja studenata u školi. 7. Seminarske teme (psihologija glazbe) i javna predavanja studenata u školi. 8. Seminarske teme (psihologija glazbe) i javna predavanja studenata u školi. 9. Seminarske teme (psihologija glazbe) i javna predavanja studenata u školi. 10. Seminarske teme (psihologija glazbe) i javna predavanja studenata u školi. 11. Seminarske teme (interkulturalna glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 12. Seminarske teme (interkulturalna glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 13. Seminarske teme (interkulturalna glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 14. Seminarske teme (interkulturalna glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi. 15. Seminarske teme (interkulturalna glazbena nastava) i javna predavanja studenata u školi.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pripremanje i prezentacija seminara, realizacija individualnih i javnih predavanja u školi, posjet kulturno-umjetničkim ustanovama.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad 1,5

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnost studenta – 20% Seminarski rad – 30% Javni sat – 50%


Naslov Broj



medija

Aktualni udžbenici i metodički priručnici glazbene kulture.


10

Rojko, P. (2004). Metodika glazbene nastave: praksa.

Zagreb: Jakša Zlatar. 1

Dopunska literatura

Golčić, I. (1998). Pjesmarica: za osnovne škole. Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima. Manasteriotti, V. (1990). Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja. Zagreb: Školska knjiga. Završki, J. (1995). Tratinčice: susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole. Zagreb: Školske novine.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Uspjeh studenata na praktičnom radu u školi. Pismeno samoprocjenjivanje.


NAZIV PREDMETA Dječja književnost na engleskom jeziku




2





učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovladavanje osnovnim pojmovima teorije i povijesti književnosti s posebnim

naglaskom na zemlje engleskoga govornog područja. Upoznavanje s

reprezentativnim djelima i autorima književnosti za djecu na engleskome jeziku.

Razumijevanje i interpretacija književnoga teksta, osobito u funkciji nastave

engleskoga jezika u nižim razredima osnovne škole.


Položen ispit iz kolegija Engleska gramatika – fraza i rečenica.


Sposobnost razumijevanja, interpretacije, kritičkog vrednovanja i prezentacije

književnog teksta.


PREDAVANJE:

Uvod. Dječja književnost i njezina uloga u svekolikom razvoju djeteta

(intelektualnom, emocionalnom, moralnom, socijalnom).

Kratak povijesni pregled razvoja književnosti za djecu, osobito u zemljama

engleskoga govornog područja. Usmena predaja, mitovi, legende, bajke.

Reprezentativni autori i djela.

SEMINAR:

Obrada i interpretacija odabranih tekstova klasika dječje književnosti (bajke braće

Grimm, H.Ch.Andersen, Lewis Carroll, Mark Twain, Robert Louis Stevenson, A.A.

Milne, Oscar Wilde, C.S.Lewis, itd) te njihova primjenjivost u nastavi niza predmeta,

posebno engleskoga jezika u nižim razredima osnovne škole.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u njoj, izrada i usmeno

izlaganje seminarskog rada, završni pismeni ispit (po potrebi i usmeni).


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Izrada pismenog seminarskog rada na zadanu temu i njegovo usmeno izlaganje;

završni pismeni ispit (po potrebi i usmeni).



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Humphrey Carpenter and Mary Pritchard, (1984).

The Oxford Companion to Children's Literature,

Oxford University Press.

0

Donna Norton, (2010). Through the Eyes of a Child:

An Introduction to Children's Literature (relevant

chapters). Pearson.

1

Dopunska literatura

1. Townsend, J. R. (1990). Written for Children, Penguin, Harmondsworth.

2. Iona and Peter Opie (1973). The Oxford Book of Children's Verse, Oxford

University Press.

3. Abrams, M. H. (1999). A Glossary of Literary Terms, Cornell University.


Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u njoj, izrada seminarskog rada i

njegovo usmeno izlaganje, završni pismeni ispit (po potrebi i usmeni).


NAZIV PREDMETA Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi



(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovnim spoznajama o ranom učenju stranog (engleskog) jezika, s posebnim naglaskom na aktualan hrvatski edukacijski kontekst i ulogu hrvatskoga kao materinskoga jezika.


Položen kolegij Jezične vježbe 3.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: 1. definirati osnovne odrednice aktualnih teorija učenja (stranog) jezika u ranoj

školskoj dobi 2. objasniti ulogu materinskoga jezika u procesu ranog učenja stranog

(engleskog) jezika 3. objasniti razlike između procesa usvajanja i učenja jezika 4. objasniti prednosti ranog učenja engleskog kao stranog jezika 5. objasniti razlike u učenju stranog jezika između mlađih, starijih i odraslih

učenika 6. povezati osnovne karakteristike učenika rane školske dobi s odgovarajućim

metodama i tehnikama učenja i poučavanja stranom (engleskom) jeziku u


području četiriju jezičnih vještina, gramatike, vokabulara, uporabe materinskoga jezika, poučavanja na osnovi uporabe priča, zadanih tematskih područja (topic-based learning) i zadataka (task-based learning) te u području uloge polazne (hrvatske) kulture u procesu ranog učenja engleskoga kao stranoga jezika.


1. Najučestalije zablude i temeljne empirijske istine o ranom učenju stranog (engleskog) jezika (2P)

2. Podjela seminarskih zadataka i dogovor u svezi realizacije studentskih prezentacija seminarskih radova, najučestalije zablude i temeljne empirijske istine o ranom učenju stranog (engleskog) jezika (2S)

3. Prednosti ranog učenja stranog jezika (2P) 4. Prednosti ranog učenja stranog jezika (2S) 5. Piaget i teorije učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi (1P) 6. "Younger and older learners" (1S) 7. Vygotski i teorije učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi (1P) 8. "Children learning English as a FL" (1S) 9. Materinski jezik i rano učenje stranog jezika (1P) 10. "Code-Switching in the Young Learner Classroom" (1S) 11. Učenje vokabulara (1P) 12. "Young learners: how do they remember vocabulary?" (1S) 13. Učenje gramatike (1P) 14. "Should we teach children grammar?" (1S) 15. Počeci opismenjavanja na engleskome kao stranome jeziku (1P) 16. "To write or not to write in the first grade - that is the question!" (1S) 17. Uloga priča u procesu učenja engleskoga jezika u ranoj školskoj dobi (1P) 18. "Learners´own cultural identity in early EFL" (1S) 19. Poučavanje i učenje u okviru zadane teme (topic-based teaching &

learning) (1P) 20. "The teacher´s role: what is its significance in early LL?“ (1S) 21. Izvanjezični kontekst u ranom učenju engleskog jezika (1P) 22. "Out-of-school factors - the home" (1S) 23. Kolokvij (1P + 1S) 24. Analiza rezultata kolokvija i studentska evaluacija (1P + 1S)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, polaganje kolokvija ili ispita


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, izlaganje seminara, kolokvij, ispit (ako mu student pristupi).



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vilke, M. i Vrhovac, Y. (ur.) (2001). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb.

0

Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga.

2

Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: Cambridge University Press.

2

Dopunska literatura

Lightbown, P. M. i Spada, N. (1999). How Languages are learned. Oxford: Oxford University Press. Moon, J. (2005). Children Learning English: A Guidebook for English Language Teachers. Oxford: Macmillan.




NAZIV PREDMETA Oblikovanje učenja i poučavanja

Kod VUU17S Godina studija 4.



4

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata sa sustavnim pristupom oblikovanju učenja i poučavanja, a koji podrazumijeva primjenu znanja i vještina potrebnih za analizu, oblikovanje, razvoj, primjenu i vrednovanje obrazovnih materijala.


Nema preduvjeta.



kritički raspravljati o ulogama dizajnera i korisnika u procesu oblikovanja učenja i poučavanja

procjenjivati primjenjivost obrazovnih računalnih programa u nižim razredima osnovne škole s obzirom na kriterije kreativnosti, pristupačnosti i upotrebljivosti

u svom radu primjenjivati principe sustavnog pristupa oblikovanju učenja i poučavanja

kreirati nastavne programe prema principima oblikovanja učenja i


poučavanja

vrjednovati oblikovanje obrazovnih materijala


1. Uvod u kolegij; Glavne postavke oblikovanja poučavanja (2P+2V) 2. Oblikovanje za poticanje kreativnosti; Procjena obrazovnih materijala prema

odrednicama poticanja kreativnosti (2P+2V) 3. Oblikovanje za pristupačnost; Procjena obrazovnih materijala prema

odrednicama pristupačnosti (2P+2V) 4. Oblikovanje prema odrednicama upotrebljivosti; Procjena obrazovnih

materijala prema odrednicama upotrebljivosti (2P+2V) 5. Teorije oblikovanja učenja i poučavanja; Smjernice za izradu dokumentacije

oblikovanja (2P+2V) 6. Dick & Carey model oblikovanja; Izrada dokumentacije oblikovanja 7. Dick & Carey: analiza potreba i analiza korisnika; Izrada dokumentacije

oblikovanja (2P+2V) 8. Dick & Carey: utvrđivanje ciljeva učenja i poučavanja; Izrada dokumentacije

oblikovanja (2P+2V) 9. Dick & Carey: načini procjene; Izrada dokumentacije oblikovanja (2P+2V) 10. Dick & Carey: strategije i razvoj aktivnosti; Izrada dokumentacije

oblikovanja (2P+2V) 11. Dick & Carey: izbor materijala; Izrada dokumentacije oblikovanja (2P+2V) 12. Dick & Carey: primjena; Izrada dokumentacije oblikovanja (2P+2V) 13. Dick & Carey: procjenjivanje; Izrada dokumentacije oblikovanja (2P+2V) 14. Dick & Carey: izmjene obrazovnih materijala; Izrada dokumentacije

oblikovanja (2P+2V) 15. Završni ispit; Predaja završnog rada (2P+2V)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Osim sudjelovanja na predavanjima, studenti će u računalnoj učionici i u online okruženju raditi na zadaćama koje se izravno vezuju uz teorijske sadržaje kolegija.


Pohađanje

nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1

Eksperimentalni


Esej Seminarski



Pismeni ispit 1 Projekt 1 (Ostalo upisati)


Uspjeh će se vrjednovati na temelju sudjelovanja na predavanjima, rada na zadaćama, te pismenog završnog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Batarelo, I. (2005). Univerzalni dizajn obrazovnih materijala. Napredak, 146(1), 65-74.

2 PDF u repozitoriju

kolegija

Batarelo, I. (2003). Obrazovni dizajn, formativna 0 PDF u


procjena učinkovitosti multimedija. Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, 5(2), 187-201.

repozitoriju kolegija

Batarelo Kokić, I. (2014). Predavanja iz kolegija Oblikovanje učenja i poučavanja.

PDF u repozitoriju

kolegija

Dopunska literatura

Dick, W., Carey, L., & Carey, J. O. (2005). The systematic design of instruction (6th ed.). Boston: Allyn and Bacon.

Norman, D.A. (1990). The design of everyday things. New York, NY: Doubleday Currency.


Konzultacije, evidencija o nazočnosti na predavanjima, rad na zadaćama, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


NAZIV PREDMETA Odabrana područja početne nastave matematike



2

Suradnici Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0 30 0 0

Status predmeta izborni Postotak primjene e-učenja

20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Dodatno razviti stručno-metodička znanja, vještine i stavove za planiranje, pripremanje i realizaciju odabranih područja početne nastave matematike. Dodatno razvijati matematičke sposobnosti, stvaralačko i kritičko promišljanje; samostalnost i individualnost u radu, ali i sposobnost rada u timu.

Razviti pozitivan odnos prema učenju i poučavanju odabranih područja početne nastave matematike, odgovornost za svoj uspjeh i napredak. Izgraditi čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.


Nema uvjeta.


Nakon uspješnog svladavanja sadržaja kolegija, od studenta se očekuje da samostalno planiraju, pripremaju i realiziraju sadržaje u početnoj nastavi matematike, a vezano za djecu s posebnim potrebama i zadacima posebnog tipa.


Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i ishodima učenja, planom i programom rada, načinima vrednovanja i kriterijom ocjenjivanja, pravilima ponašanja i načinom rada. 1. Zadaci otvorenog tipa 2. Igre u nastavi matematike 3. Matematika i nadareno dijete 4. Matematika i dijete s teškoćama 5. Umne mape u svrhu usustavljiavanja znanja




☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Student ima obvezu izvršiti po jednu zadaću iz svakog odabranog područja. Uradak se predaje u pisanom obliku, a usmeno se (prema potrebi) može dodatno obrazložiti. Redovito pohađanje nastave.


Pohađanje

nastave 0.1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Samostalni

zadaci 1.6

Esej Seminarski

rad Rad na nastavi 0.3




Kontinuirano praćenje i vrednovanje aktivnog sudjelovanja u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća tijekom nastave - 20% Vrednovanje i ocjenjivanje samostalno izrađenih zadataka - 80%

Konačna ocjena se donosi kada su sve zadaće pozitivno ocijenjene, na temelju svih prikupljenih podataka.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

1. Markovac, J. (2001). Metodika početne nastave matematike. Zagreb: Školska knjiga.

1

2. Ljubković, J. (2000). Metodika početne nastave matematike. Pula: IGSA.

0

3. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa.

0

4. Sharma, M. C. (2001). Matematika bez suza. Zagreb: Ostvarenje

0

5. Jozić, N. (2014). Odabrana područja početne nastave matematike (nastavni materijal dostupan na moodlu Filozofskog fakulteta: https://paideia.ffst.hr/learning/login/index.php

e-learning

Dopunska literatura

1. Lukač, N., Mladinić, P., Varošanec, S., Varošanec, Z. (2005). Matematičko natjecanje Klokan bez granica. Zagreb: HMD 2. Kurnik, Z. (2010). Zabavna matematika. Zagreb: Element. 3. Polonijo, M. (2009). Matematičke razbibrige za nove radoznalce. Zagreb: Element. 4. Časopis za mlade matematičare MATKA. Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo. 5. Dječji enigmatski školski časopis ALKICA. Zagreb: Matematičko-enigmatsko društvo MED. 6. Pelle, B. (2004). Tako poučavamo matematiku. Zagreb: Školske novine i HMD. 7. Polya (1966). Kako riješiti matematički zadatak. Zagreb: Školska knjiga.


Kontinuirano praćenje i vrednovanje studenata kroz opisane aktivnosti (realizacija svih postavljenih zadaća). Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete.



ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Istraživački usmjerena nastava prirode i društva




2

Suradnici

mr. sc. Ivana Dujmović, pred.


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju istraživački usmjerene nastave Prirode i društva.


Odslušan predmet Metodika nastave prirode i društva 1.



- objasniti važnost primjene istraživački usmjerene nastave Priroda i društvo

- planirati istraživački usmjerenu nastavu Prirode i društva

- primijeniti prirodoznanstvenu metodu u nastavi Prirode i društva

- provoditi korelativni pristup u istraživački usmjerenoj nastavi Prirode i društva

- provoditi istraživački usmjerenu nastavu Prirode i društva

- pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad



1. Istraživački usmjerena nastava Prirode i društva. 2. Suvremeno poimanje istraživački usmjerene nastave. 3. Metode i postupci spoznavanja. 4. Prirodoznanstvena metoda u nastavi Prirode i društva 5. Planiranje, organiziranje i provođenje istraživanja 6. Samostalan rad učenika u istraživački usmjerenoj nastavi Prirode i društva. 7. Suradnički rad učenika u istraživački usmjerenoj nastavi Prirode i društva. 8. Prikazivanje rezultata učeničkih istraživačkih radova. 9. Prezentacija rezultata učeničkih istraživačkih radova. 10. Istraživački rad u redovitoj nastavi Prirode i društva. 11. Istraživački rad u dodatnoj nastavi Prirode i društva. 12. Istraživački projektni rad u nastavi Prirode i društva 13. Izvanučionička istraživački usmjerena nastava Prirode i društva. 14. Istraživačka nastava Prirode i društva u društvenom okolišu. 15. Istraživački usmjerena nastava Prirode i društva u prirodnom okolišu.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada i prezentiranje seminara, aktivno učestvovanje




u raspravi tijekom seminara, aktivnost u izvanučioničkim oblicima nastave.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Simulirani sat

Esej Seminarski rad






Seminarski rad (pisani rad i prezentacija) – 25%

Kolokvij – 24,7%

Usmeni ispit – 50%


Naslov Broj



medija


10

Borić, E. (2009): Priručnik za nastavu, Istraživačka nastava prirode i društva. Učiteljski fakultet, Osijek.

0

Dopunska literatura

Podravec, D. (2003): Radost učenja - integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi. Osnovna škola prof. Franje Viktora Šignjara, Virje. Belavić, D. (2003): Projektna i istraživačka nastava u osnovnoj školi. Zbornik učiteljske akademije, 5, 1 (5): 99-107. Jakopović, Ž. (2000): Učenički eksperimentalni projekti u prirodoslovlju. Napredak, 141, 1: 93-99. Kosanović, M. (2000): Učenička pitanja i istraživačka nastava. Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 1(2): 361-366. Bertić, D., Franjčec, K. (1999): Istraživanja učenika u razrednoj nastavi. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 1, 1: 211-218. De Zan, I. (1999): Prirodoslovni postupci u početnoj nastavi prirodoslovlja. Zbornik učiteljske akademije, 1 (1): 7-18. Delić, A. (1995): Edukacija darovitih učenika u istraživačkom radu u biologiji u izvannastavnim aktivnostima. Bjelovarski učitelj. 4, 2/3: 48-51. De Zan, I. (1994): Istraživačka nastava biologije. Školske novine, Zagreb. Piskač, J. (1991): Kako proučavati gibanja u prirodi i laboratoriju. Školska knjiga, Zagreb. De Zan, I. (1991): Učinkovitost modela istraživački orijentirane nastave biologije. Metodički ogledi, 2: 39-48. Kranjčev, B. (1985): Uvođenje učenika u istraživački rad. Školska knjiga, Zagreb.


Praćenje rada i sudjelovanja u raspravama tijekom učioničkih i izvanučioničkih oblika nastave, izradba i predstavljanje seminarskih radova, praćenje nazočnosti nastavi, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


NAZIV PREDMETA Metodička praksa 2





1

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati praktičnu realizaciju nastave u nižim razredima osnovne škole.


Nema.


1. Upoznati izvedbene programe različitih nastavnih predmeta. 2. Hospitirati barem 3 sata dnevno u ustanovi kroz dva tjedna (različitih

nastavnih predmeta i razreda). 3. Zajedno s učiteljem - mentorom pripremiti i održati po 1 sat iz nastavnih

predmeta Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura. Pisane pripreme održanih satova studenti će po završetku prakse predati metodičarima danih predmeta.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; realizacija nastavnih sati.


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnost studenta – 50% Realizacija nastavnih sati – 50%


Naslov Broj



medija

Dopunska literatura

Načini praćenja




NAZIV PREDMETA Metodologija znanstvenoistraživačkog rada


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Tonća Jukić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici

Iskra Tomić, stručni suradnik


P S V T

30 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljenost za početnu samostalnu i uspješnu provedbu znanstveno-istraživačkog rada; korištenje znanstvene literature i rezultata istraživanja tijekom studija i u budućem radu; osposobljenost za samostalno pisanje stručnog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije.


Nema ih.


- navesti epistemološke karakteristike znanosti - objasniti karakteristike znanstvene spoznaje - razlikovati kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju - navesti temeljne karakteristike postupaka prikupljanja podataka - izraditi različite instrumente za prikupljanje podataka - analizirati znanstvene radove i identificirati karakteristike dobrog stručnog i

znanstvenog rada - na osnovu problema istraživanja izraditi nacrt kvalitativnog (akcijskog) i

kvantitativnog istraživanja te odabrati prikladne postupke prikupljanja podataka - raspravljati o metodološkim pitanjima


Uvod u opću metodologiju znanstvenog istraživanja - osnovna pojmovna određenja; gnoseologijske osnove i epistemologijske karakteristike znanosti; društvo i znanost. Sustav i klasifikacija znanosti. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje. Osnove metodologije pedagoških istraživanja; granice i mogućnosti pedagoških istraživanja; izvori za izbor problema istraživanja. Vrste i metode pedagoških istraživanja; akcijska istraživanja. Projekt istraživanja. Tehnike i instrumenti prikupljanja podataka. Metode analize podataka. Karakteristike dobrog stručnog i znanstvenog rada. Pisanje izvješća te primjena rezultata istraživanja. Seminar: Analiza znanstvenih radova i istraživačkih projekata. Samostalna/timska izrada projekta istraživanja. Rasprava o metodološkim pitanjima.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima.


Na seminarima/radionicama analitički pristupati i raspravljati o metodološkim problemima. U grupi osmisliti nacrte kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja. Položiti kolokvije.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Ukupna ocjena formirat će se na osnovu dvaju kolokvija - 100%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Milat, J. (2005). Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

3

Mužić, V. (2002). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)

5

9(1999.g)

Tkalac Verčić, A., Sinčić Ćorić, D., Pološki Vokić, N. (2010). Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje. Zagreb: M.E.P. d.o.o. (odabrana poglavlja)

3

Dopunska literatura

1. Andrilović, V. (1991). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga. 2. McNiff, J. (2002). Action research for professional development: Concise advice for new action researchers (dostupno: http://www.jeanmcniff.com/booklet1.html). 3. Sekulić-Majurec, A. (1994). Akcijska istraživanja u praksi školskog pedagoga. U: Vrgoč, H. (ur.) Iz prakse pedagoga osnovne škole. Zagreb: HPKZ, 9-16. 4. Vujević, M. (2001). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga.


Individualne i grupne konzultacije, polaganje kolokvija, evidencija o nazočnosti na predavanjima i seminarima, aktivno sudjelovanje u raspravama, studentsko vrednovanje nastave.


NAZIV PREDMETA Pedagoška statistika


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Andreja Bubić Bodovna vrijednost

(ECTS) 3





učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim statističkim pojmovima i postupcima.


Nema.


Po završetku kolegija studenti će biti u stanju: - organizirati podatke prikupljene istraživanjem, - pripremiti prikupljene podatke za statističku obradu podataka, - samostalno provesti deskriptivnu obradu skupa podataka, - objasniti uvjete za primjenu temeljnih postupaka inferencijalne statistike, - formulirati istraživačke i statističke hipoteze, - usporediti različite statističke metode s obzirom na cilj i svrhu njihova korištenja, - predložiti statističku analizu prikladnu za postavljeno istraživačko pitanje, - samostalno statistički usporediti dvije skupine prikupljenih podataka, - interpretirati dobivene rezultate.


Metodologija i statistika u istraživanjima. Osnovni pojmovi u statistici. Prikupljanje podataka u istraživanju. Deskriptivna statistika. Grupiranje podataka. Tablično prikazivanje rezultata. Grafičko prikazivanje rezultata. Mjere središnjih vrijednosti. Mjere raspršenja rezultata. Normalna distribucija. Položaj rezultata u grupi. Inferencijalna statistika. Testiranje hipoteza. Procjena parametara. t-test. hi-kvadrat test. Korelacija.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Studenti trebaju aktivno sudjelovati u nastavi i organiziranim diskusijama.


Pohađanje


Praktični rad 0.5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji 0.75 Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0.75 Projekt

(Ostalo upisati)


Pratit će se aktivnost studenta tijekom nastave. Posebno će se vrednovati uratci studenata u okviru vježbi. Tijekom semestra organizirat će se dva kolokvija. Na kraju semestra organizirat će se pismeni i/ili usmeni ispit.


završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2

Bubić, A. (priručnik u postupku recenzije). Osnove statistike u društvenim i obrazovnim znanostima.

5

Dopunska literatura

Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.


Način praćenja kvalitete na predmetu osigurat će se kroz ustrojeni sustav praćenja kvalitete studija.






5

Suradnici


P S V T

0 15 45 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za uspješno planiranje i realizaciju nastavnog sata matematike u periodu razredne nastave, te razviti vještine uspješnog poučavanja na teorijskoj i praktičnoj razini.


Preduvjeti za upis predmeta Metodika nastave matematike 3 su položeni predmeti Metodika nastave matematike 1 i Metodika nastave matematike 2. Studenti moraju imati osnovnu matematičku pismenost.


1. isplanirati i pripremiti nastavni sat matematike 2. napisati kvalitetnu pisanu pripravu za sat matematike 3. primjenjivati smjernice suvremene nastave 4. kritički analizirati vlastitu nastavu i nastavu kolega 5. kritički analizirati matematičke sadržaje u udžbenicima 5. usporediti i analizirati različite nastavne satove matematike 6. valorizirati nastavni rad


SEMINARI: - Uvod i podjela seminara - Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema iz 1. razreda - Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema iz 2. razreda - Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema iz 3. razreda


- Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema iz 4. razreda - Matematika u integriranoj nastavi - Analiza udžbenika matematike za 1. razred - Analiza udžbenika matematike za 2. razred - Analiza udžbenika matematike za 3. razred - Analiza udžbenika matematike za 4. razred VJEŽBE: - Javni satovi studenata iz matematike - Analize javnih satova studenata iz matematike


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ škola

Obveze studenata Redovito pohađati seminare i vježbe. Održati najmanje jedan javni sat, a po potrebi i dva. Kritički pratiti i analizirati satove kolega te o njima voditi Dnevnik praćenja. Napisati i prezentirati seminarski rad (analizirati udžbnik).


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat

Dnevnik

praćenja 0,5

Esej Seminarski





Aktivnost studenata tijekom realizacije predmeta (pripremanje javnih satova, kritička analiza satova i seminara, detaljan dnevnik praćenja) – 20% Održavanje jednog ili dva javna predavanja (ocjenjuje se pisana priprava i realizacija nastavnog sata) – 60% Studenti maju obvezu izraditi po jedan seminarski rad u dogovoru s nastavnikom, te ga prezentirati ostalima. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju – 20% Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi

Priručnici za učitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi

Dopunska literatura

Walsh, B. K. (2002). "Kurikulum za prvi razred - stvaranje razreda usmjerenog na dijete: razvojno primjereni program za djecu od 6-7 godina", Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb. Kurnik, Z. (2004). "Zadatci s više načina rješavanja", Hrvatsko matematičko društvo, Zagreb.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kritička analiza kolega metodičara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.


Seminari na fakultetu uz aktivni angažman studenata, metodičke vježbe u školama vježbaonicama.






5

Suradnici

Silvana Stanić, prof. dramska umjetnica, dramska pedagoginja Dijana Dvornik, dipl. učiteljica savjetnica, pred. Esmeralda Stanišić, dipl. učiteljica savjetnica Jadranka Domazet, dipl. učiteljica viša savjetnica


P S V T

0 30 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prosuđivati, vrjednovati, planirati, pripremati i kvalitetno izvoditi nastavu početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture primjenom suvremenih spoznaja metodike jezičnoga i književnog odgoja i obrazovanja.


Odslušan predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika 1. Ulazne kompetencije: poznavanje osnovnih obilježja nastave početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, govornoga i pismenoga izražavanja, književnosti i medijske kulture.


Student će moći: -prikazati izabranu metodičku temu; -komentirati odslušane nastavne sate početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti te medijske kulture; -planirati nastavni sat početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, govornoga i pismenog izražavanja, književnosti te medijske kulture; -izraditi metodičku pripravu za izabranu nastavnu jedinicu; -izvesti nastavni sat.


SEMINARI: 1. Planiranje nastave Hrvatskoga jezika. 2. Nastava Hrvatskoga jezika na početku prvoga razreda (pripremno razdoblje). 3. Udžbenici i priručnici za učitelje. 4. Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja i govorenja u nastavi

Hrvatskoga jezika. 5. Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti čitanja i pisanja u nastavi Hrvatskoga

jezika. 6. Poticanje učeničkog stvaralaštva u nastavi Hrvatskoga jezika. 7. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u početnom čitanju i pisanju (tiskana

slova). 8. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području književnosti. 9. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području književnosti. 10. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području jezika. 11. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području jezika. 12. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području jezičnoga

izražavanja. 13. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u nastavnom području medijske

kulture. 14. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća u početnom čitanju i pisanju (pisana

slova). 15. Osvrt na rad.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati seminare i vježbe. Izraditi i predstaviti seminarski rad o izabranoj metodičkoj temi. Izraditi metodičku pripravu za nastavnu jedinicu. Održati javni nastavni sat.


Pohađanje


Praktični rad 2,5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Aktivno sudjelovanje studenata na seminarima i vježbama (redovitost, kritička rasprava) - 20 % Seminarski se rad o izabranoj metodičkoj temi ocjenjuje - 30 % Ocjenjuje se metodička priprava i održan nastavni sat - 50 % Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ante Bežen i sur., Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Metodički praktikum nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole, Zagreb, 2012.

5

Dunja Pavličević-Franić, Komunikacijom do gramatike, Zagreb, 2005.

1

Karol Visinko, Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010.

8

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006.

1 mrežne stranice AZOO-

a

Dopunska literatura

Diklić – Rosandić – Šabić i dr. Dozivi i odzivi lirske pjesme. Metodički priručnik za razrednu nastavu, Zagreb, 1990. Nemeth-Jajić, Jadranka, Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, Split, 2007. Peti-Stantić, Anita; Velički, Vladimira, Jezične igre za velike i male, Zagreb, 2008. Pintarić, Ana, Umjetničke bajke: teorija, pregled i interpretacije, Osijek, 2008. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Zagreb, 2005. Težak, Stjepko, Metodika nastave filma, Zagreb, 1990. Težak, Stjepko, Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini, Zagreb, 2002. Težak, Stjepko, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996. Zalar, Diana, Poezija u zrcalu nastave, Zagreb, 2002. Udžbenici i priručnici za učitelje. Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspjeh studenata u praktičnom radu u školi, uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.








5

Suradnici

mr. sc. Ivana Dujmović, pred. mr.sc. Ines Blažević, pred. mr.sc. Mila Bulić, pred.


P S V T

0 30 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti za uspješno pripremanje i realizaciju različitih oblika nastave Prirode i društva temeljenih na integracijskom pristupu





- protumačiti cjelovitost nastavnog predmeta Priroda i društvo

- objasniti važnost integracije nastavnih sadržaja u nastavi Prirode i društva

- planirati nastavu Prirode i društva temeljenu na unutarpredmetnoj i međupredmetnoj integraciji nastavnih sadržaja

- integrirati nastavne sadržaje kurikuluma Zdravstvenog odgoja u nastavu Prirode i društva

- primijeniti integracijski pristup u nastavi Prirode i društva

- planirati rad u kombiniranim razrednim odjeljenima

- planirati izvanučioničke oblike nastave Prirode i društva

- pripremiti različite oblike dopunske i dodatne nastave Prirode i društva



- pripremiti i prezentirati odabranu temu nastavnog predmeta Priroda i društvo


1. Sadržaji nastave nastavnog predmeta Priroda i društvo. 2. Raščlanba nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Priroda i društvo. 3. Cjelovitost sadržaja nastave nastavnog predmeta Priroda i društvo. 4. Povezivanje sadržaja nastavnog predmeta Priroda i društvo sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. 5. Integracija nastavnih sadržaja kurikuluma Zdravstveni odgoj u nastavu nastavnog predmeta Priroda i društvo. 6. Navođenje na istraživanje u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 7. Pripremanje za novu školsku godinu. 8. Tematsko pripremanje nastave nastavnog predmeta Priroda i društvo. 9. Neposredno pripremanje nastave nastavnog predmeta Priroda i društvo. 10. Vrednovanje djelatnosti u nastavi nastavnog predmeta Priroda i društvo. 11. Dopunska i dodatna nastava Prirode i društva. 12. Izvanučionika nastava Prirode i društva.




13. Nastava Prirode i društva u školskom vrtu. 14. Nastava Prirode i društva u kombiniranim razredima. 15. Simulirani satovi studenata.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada i prezentiranje seminara kolegama, aktivno učestvovanje u raspravi tijekom predavanja i seminara, izrada i prezentiranje simuliranog sata, aktivnosti tijekom izvanučioničke nastave.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Simulirani sat 2

Esej Seminarski rad

2 (Ostalo upisati)





Kolokvij – 17%

Seminarski rad (pisani rad i prezentacija) – 40 %

Simulirani sat (planiranje, pripremanje i prezentacija) – 40'%


Naslov Broj



medija

Matjević, M. i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika.Školska knjiga, Zagreb.

3

Lučić, K., Matijević, M. (2004). Nastava u kombiniranim odjelima: priručnik za učiteljice i učitelje. Školska knjiga, Zagreb.

3

Skok, P. (2002). Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Mattes, W. (2007). Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Naklada Ljevak, Zagreb. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Učiteljski i Filozofski fakultet. Munjiza, E. (2003). Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni zbor, Slavonski Brod. Bunčić, K., Ivković, I., Janković, J., Penava Pejčinović, A. (2002). Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi. Alinea, Zagreb. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Educa, Zagreb. Uzelac, V. (1996). Okoliš-obrazovanje-odgajatelji/učitelji, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb. Nacionalni kurikulum www.mzos.hr Kurikulum zdravstvenog odgoja www.azoo.hr/images/zdravstveni/Kurikulum_ZO.pdf Odobreni udžbenici prirode i društva od 1. do 4. Razreda.


Praćenje rada i sudjelovanja u raspravama tijekom nastave, izradba i predstavljanje seminarskih radova, praćenje nazočnosti nastavi, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


ishoda učenja


NAZIV PREDMETA Akademsko pisanje




2

Suradnici


P S V T

0 0 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata sa strukturom i glavnim obilježjima, standardima i

konvencijama akademske proze, kao i s normama izrade stručnih i znanstvenih

članaka, eseja, rasprava, seminarskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih radova

(popraćeno citiranjem izvora i navođenjem stručne i znanstvene literature)


Položen ispit iz kolegija Dječja književnost na engleskom jeziku. Premda ne postoji

sadržajna poveznica, ovaj kolegij izravno kronološki prethodi kolegiju Akademsko

pisanje.


Svladavanje osnovnih zakonitosti, pravila i konvencija akademske proze, te

sposobnost pismenog izražavanja na akademskoj razini, uz uporabu vokabulara

primjerenog formalnom registru te logično, jasno i koncizno razvijanje teme


Definicija, struktura i glavna obilježja akademske proze (stručni i znanstveni članci i

radovi, rasprave, seminarski, diplomski, magistarski, doktorski radovi,). Standardi i

konvencije akademske proze, specifični stil i jezični registar. Pisanje sažetaka,

uvoda, zaključaka. Citiranje izvora i navođenje stručne i znanstvene literature

(bibliografija).

1. Uvodno predavanje. Akademska proza: definicija pojma, osnovni žanrovi i vrste.

Osnove akademskog diskursa

2. Funkcije akademske proze, standardi, registar, konvencije, stil.

3. Definiranje i opisivanje.

4. Klasificiranje i kategoriziranje.

5. Uspoređivanje i suprotstavljanje.

6. Uopćavanje

7. Iskazivanje stupnja sigurnosti

8. Uzročno-posljedične veze

9. Zauzimanje individualnog stava

10. Argumentiranje i rasprava

11. Pisanje uvoda

12. Pisanje zaključaka

13. Organizacija teksta u odjeljke. Sažimanje i rekapitulacija. Pisanje sažetka.

14. Grafička organizacija akademskog rada: naslov, sažetak, uvod, glavni tekst,

zaključak.

15. Navođenje izvora i citiranje literature.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Izrada kraćih pismenih sastavaka na zadane teme, esej, seminarski rad.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej 0.5 Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Izrada kraćih pismenih sastavaka na zadane teme, esej, seminarski rad.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Gillett, A. (1999) Using English for Academic

Purposes. A Guide for Students in Higher Education

UefAP.com..

0

Cory, H. (1999) Advanced Writing with English in

Use with Key, (2nd edition). Oxford: Oxford

University Press.

1 (2005.)

Dopunska literatura

1.Alexander, L. G. (1977) Essay and Letter Writing. Longman.

2. Oxford Collocation Dicitonary for Students of English.


Vrednovanje pismenih uradaka (esej, seminarski rad).


NAZIV PREDMETA Metodika nastave engleskog jezika u ranoj školskoj dobi



(ECTS) 5

Suradnici


P S V T

30 30 0 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata sa strategijama, metodama, postupcima i tehnikama u procesu nastave engleskoga kao stranoga jezika u ranoj školskoj dobi, s posebnim naglaskom na aktualni hrvatski edukacijski kontekst i ulogu hrvatskoga kao materinskoga jezika


Položen kolegij „Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi“.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: 1. odrediti i definirati temeljne glotodidaktičke koncepte karakteristične za

nastavu engleskoga kao stranoga jezika u ranoj školskoj dobi 2. navesti i objasniti različite metode, postupke i tehnike poučavanja mlađih

učenika engleskomu kao stranomu jeziku 3. izraditi plan nastavnog sata iz engleskog jezika 4. objasniti i analizirati najčešće problematične situacije vezane za razrednu

disciplinu i classroom management 5. navesti i objasniti strategije poučavanja mlađih učenika engleskomu kao

stranomu jeziku s obzirom na četiri jezične vještine, gramatiku, vokabular, polaznu kulturu i kulturu jezika-cilja, dječju književnost i didaktičke igre

6. objasniti ulogu modernih medija kao nastavnih pomagala u nastavi engleskog jezika u ranoj školskoj dobi


1. Određenje i ciljevi glotodidaktike, utjecaj drugih znanstvenih disciplina (4P) 2. Prikaz seminarskih tema, raspodjela zadataka i određenje načina realizacije

seminarskih prezentacija (2S) 3. Metode u učenju stranih jezika (2P) 4. Metode u učenju stranih jezika (2S) 5. Karakteristike i specifičnosti učenika rane školske dobi u učenju stranih

jezika (2P) 6. Karakteristike i specifičnosti učenika rane školske dobi u učenju stranih

jezika (2S) 7. Razredno okruženje, grupiranje učenika i razredna disciplina (2P) 8. Razredno okruženje, grupiranje učenika i razredna disciplina (2S) 9. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2P) 10. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2S) 11. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2P) 12. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2S) 13. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2P) 14. Razvijanje vještine govorenja u ranoj školskoj dobi (2S) 15. Razvijanje vještine slušanja u ranoj školskoj dobi (2P) 16. Razvijanje vještine slušanja u ranoj školskoj dobi (2S) 17. Razvijanje vještine slušanja u ranoj školskoj dobi (2P) 18. Kolokvij I (2S) 19. Razvijanje vještine čitanja u ranoj školskoj dobi (2P) 20. Razvijanje vještine čitanja u ranoj školskoj dobi (2S) 21. Razvijanje vještine čitanja u ranoj školskoj dobi (2P) 22. Razvijanje vještine čitanja u ranoj školskoj dobi (2S) 23. Razvijanje vještine pisanja u ranoj školskoj dobi (2P) 24. Razvijanje vještine pisanja u ranoj školskoj dobi (2S) 25. Razvijanje vještine pisanja u ranoj školskoj dobi (2P) 26. Razvijanje vještine pisanja u ranoj školskoj dobi (2S) 27. Elementi plana nastavnog sata (2P) 28. Elementi plana nastavnog sata (2S) 29. Kolokvij II (2S)




☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, polaganje kolokvija ili ispita.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, izlaganje seminara, kolokvij, ispit (ako mu student pristupi).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Scott, W. A. i Ytreberg, L. H. (2003). Teaching English to Children, New York: Longman Inc.

1

Ur, P. (1991). A Course in language Teaching (odabrana poglavlja), Cambridge: Cambridge University Press.

1 (1996.g)

Vrhovac, Y. i sur. (ur.) (1999). Strani jezik u osnvonoj školi, Zagreb: Naprijed.

0

Dopunska literatura

Slattery, M. i Willis, J. (2003). English for Primary Teachers, Oxford: Oxford University Press. Vale, D. i Freunteun, A. (1995). The Primary English Teacher´s Guide, Harmondsworth: Penguin.




NAZIV PREDMETA Projektiranje sustava za e-učenje




6





učenja 85%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je primijeniti metodologiju projektiranja sustava za e-učenje. Osim toga cilj je primijeniti iteracijski proces za modeliranje i indentifikaciju sudionika te funkcionalnost za sustave e-učenja, oblikovanje cjelovitosti vremenske i statičke komponente iteracijskog procesa za izgradnju sustava za e-učenje te razviti nastavne sadržaje u sustavu e-učenja.



1. Projektirati nastavne sadržaje u dvije konfiguracije sustava e-učenja. 2. Provesti analizu oblikovanih nastavnih sadržaja u jednoj konfiguraciji sustava e-učenja. 3. Upravljati nastavnim sadržajima u sustavu e-učenja. 4. Protumačiti proces modeliranja sustav e-učenja.


Što je to projektiranje sustava e-učenja? Sustavi e-učenja - različite platforme Oblikovanje nastave u sustavima e-učenja - teorijski pregled Pedagogijska paradigma oblikovanja nastave u sustavima e-učenja Modeli za oblikovanja nastavnih sadržaja u sustavima LMS i ITS Proces oblikovanja (kriteriji, podkriteriji) nastavnih sadržaja u sustavima e-učenja za učenike osnovnoga obrazovanja Kataloške teme za oblikovanje nastavnih sadržaja u sustavu Moodle Uspješna on line nastava i primjena nastavnih sadržaja u sustavima e-učenja Praktični zadatak – Oblikovanje (projektiranje) nastavnih sadržaja


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje

nastave 1 Istraživanje Praktični rad 2,5

Eksperimentalni


Esej Seminarski







Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


ostalih medija) Grubišić, A.: Analiza i oblikovanje računalnog sustava prema Rational Unified Process Split, PMF Split, listopad 2009.

elektronski

Izabrani naslovi iz područja - Instructional Design - http://paideia.ffst.hr/learning/

elektronski

Dopunska literatura

Sommerville, I.: Software Engineering, Addison-Wesley. 8th edition, 2007. (chapter 1; chapter 6).




NAZIV PREDMETA Izvanučionička nastava prirode i društva




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljavanje za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju različitih oblika izvanučioničke nastave Prirode i društva.





- objasniti važnost izvanučioničke nastave predmeta Priroda i društvo

- razlikovati oblike izvanučioničke nastave

- planirati realizaciju izvanučioničke nastave predmeta Priroda i društvo

- provoditi izvanučioničke oblike nastave predmeta Priroda i društvo

- primijeniti interdisciplinaran pristup tijekom izvanučioničke nastave predmeta Priroda i društvo




1. Izvanučionička nastava: razvoj i vrste 2. Važnost i zadaci izvanučioničke nastave 3. Organizacija izvanučioničke nastave predmeta Priroda i društvo. 4. Posjet – izvanučionički oblik rada 5. Poludnevni izlet – izvanučionički oblik rada 6. Cjelodnevni stručni izlet – izvanučionički oblik rada 7. Škola u prirodi: važnost, planiranje i ustrojavanje. 8. Interdisciplinarni oblici izvanučioničke nastave. 9. Izvanučionička nastava - Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split 10. Izvanučionička nastava – Prirodoslovni muzej Split




11. Izvanučionička nastava - Muzej grada Kaštela 12. Izvanučionička nastava - Školski botanički vrt OŠ „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću 13. Izvanučionička nastava – Biblijski vrt Kaštel Lukšić 14. Izvanučionička nastava - Škola u prirodi na planini Mosor 15. Izvanučionička nastava - na području Poljičke republike


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje svih oblika učioničke i izvanučioničke nastave i aktivno učestvovanje u radu.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)





Kolokvij – 47%



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Husanović Pejnović, D. (2011): Održivi razvoj i izvanučionička nastava u zavičaju. Školska knjiga, Zagreb.

3

Skok, P. (2002): Izvanučionička nastava, Pedagoški servis.

0

Jakovljević, N., Vrgoč, D. (1999): Škola u prirodi: priručnik za učitelje., Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Anđić, D. (2007): Učenje i poučavanje prirode i društva na otvorenim prostorima. Metodički ogledi 2: 8-23. Kostović-Vranješ, V. (2006): Izvanučionička nastava "Osjetila nas povezuju s okolišem". Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom „5. dani osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije“, Split 15. – 18. 11. 2006. Kostović-Vranješ, V., Šustić, M., (2004): Škola u prirodi. Školski vjesnik, 53 (1 – 2): 51- 64. Antolić, I. (2002.): Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole, Samobor. Kostović-Vranješ, V., (2001): Mogućnosti organiziranja bioloških ekskurzija na područje Makarske. Školski vjesnik, 50 (1), 35-41. Vrgoč, D., Petković, M. (1997): Životne zajednice mog zavičaja. Zagreb, Naklada Haid. Vrgoč, D. (1997): Upoznajem prirodu svog zavičaja. Zagreb, Naklada Haid. Lelas, Z. (1987): Ekološke ekskurzije, Školske novine, Zagreb.


Praćenje nazočnosti nastavi, praćenje rada tijekom učioničkih i izvanučioničkih oblika nastave, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku



semestra, evaluacija predmeta.


NAZIV PREDMETA Etika


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Tonći Kokić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

30 30 0 0


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Kolegij filozofskim sadržajem i metodom omogućava uvid u značenje temeljnih etičkih pojmova, razumijevanje što su to etičke teorije i upoznavanje onih najutjecajnijih, te uvid u neke od aktualnih etičkih problema.


Nema.


Studenti bi završetkom kolegija trebali biti u stanju:

- Prepoznati filozofske pretpostavke u pedagoškim znanstvenim orijentacijama, te u konkretnom pedagoškom stavu autora u izvornim tekstovima

- Otkriti filozofske pretpostavke teorija odgoja i praktičnih pedagogija

- Prepoznavati ideološka oblikovanja odgoja

- Sposoban koristiti pluralnost etičkih teorija i problema u izgradnji građanskog društva

- Kritički raspravljati o etičkim teorijama i problemima


Predavanja (etički pojmovi 2-3; etičke teorije 4-9; etički problemi 9-14) Seminari (rad na izvornim tekstovima)

1. Uvod u kolegij; Upute_za_pisanje_eseja 2. Narav etika, značenje etičkih termina i prosudbi; Platon, Eutifron 3. Etički realizam i relativizam; Nietzsche, S onu stranu dobra i zla 4. Moral i narav čovjeka; Sartre, Egzistencijalizam je humanizam 5. Utilitarizam; Mill, Utilitarizam 6. Teorija vrline; Aristotel, Nikomahova etika 7. Etika dužnosti; Kant, Temeljna načela metafizike morala 8. Feminizam o moralu; Noddings, Briga 9. Spolnost i moral; Nagel, Seksualne nastranosti 10. Pobačaj ; Thomson i Nathanson, Dva stava 11. Diskriminacija; Martin Luther King, ml., I have a dream 12. Pravno kažnjavanje; Van den Haag, U obrani smrtne kazne 13. Antropocentrizam i ekocentrizam; Guha, Kritika trećeg svijeta 14. Moralna poduka i moralni odgoj; Carr, Etika i moralni razvoj 15. Pripremni ispit; Ispravak

Vrste izvođenja ☐predavanja ☐ samostalni zadaci


nastave: ☐seminari i radionice

☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Rad u

seminaru 0,5

Esej 1 Seminarski


Kolokviji



(Ostalo upisati)


Ocjenjuje se cjelokupni rad u kolegiju tijekom semestra. Završna ocjena proizlazi iz aktivnog sudjelovanja u nastavi, radu seminaru (radu na izvornim tekstovima), samostalno napisanom i predanom eseju, pismenom i usmenom ispitu. Studenti koji uspješno polože pripremni ispita oslobođeni su polaganja pismenog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Anzenbacher, A. Filozofija: uvod u filozofiju. 0

William, K. Frankena. Etika 0

MacKinnon, B. Ethics: Theory and Contemporary Issues

0 da

Dopunska literatura

Aristotel. Nikomahova etika. Kant. Kritika praktičnog uma. Sartre, J. P. Egzistencijalizam je humanizam.


Konzultacije, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.






5

Suradnici

Dijana Dvornik, dipl. učiteljica savjetnica, pred. Esmeralda Stanišić, dipl. učiteljica savjetnica Jadranka Domazet, dipl. učiteljica viša savjetnica


P S V T

0 15 45 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prosuđivati, vrjednovati, planirati, pripremati i kvalitetno izvoditi nastavu početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture primjenom suvremenih spoznaja metodike jezičnoga i književnog odgoja i obrazovanja.


Odslušan predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika 2. Poznavanje teorije i prakse nastave početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture.


Student će moći: -prikazati izabranu metodičku temu; -komentirati odslušane nastavne sate početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti te medijske kulture; -vrjednovati odslušane nastavne sate početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti te medijske kulture; -planirati nastavni sat početnoga čitanja i pisanja, hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti te medijske kulture; -izraditi metodičku pripravu za izabranu nastavnu jedinicu; -izvesti nastavni sat.


1. Uvodni seminar. Dogovor o radu. 2. Igre u nastavi početnoga čitanja i pisanja. 3. Učenici s poteškoćama čitanja i pisanja. 4. Komunikacijsko-stvaralački pristup književnome tekstu. 5. Njegovanje zavičajnoga govora u nastavi Hrvatskoga jezika. 6. Njegovanje zavičajnoga govora u nastavi Hrvatskoga jezika. 7. Unutarpredmetne suodnosne veze. 8. Međupredmetne suodnosne veze. 9. Dramske metode u nastavi Hrvatskoga jezika. 10. Medijska kultura (dramski odgoj). 11. Medijska kultura (filmski odgoj). 12. Stvaralaštvo književnika po izboru u nastavi književnosti. 13. Hrvatski jezik u projektnoj nastavi. 14. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi Hrvatskoga jezika. 15. Osvrt na seminarske radove studenata.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati seminare i vježbe. Izraditi i predstaviti seminarski rad o izabranoj metodičkoj temi. Izraditi metodičku pripravu za nastavnu jedinicu. Održati javni nastavni sat.


Pohađanje


Praktični rad 2,5

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Aktivno sudjelovanje studenata na seminarima i vježbama (redovitost, kritička rasprava) - 20 % Seminarski se rad o izabranoj metodičkoj temi ocjenjuje - 30 % Ocjenjuje se metodička priprava i održan nastavni sat - 50 % Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ante Bežen i sur., Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Metodički praktikum nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole, Zagreb, 2012.

5

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006.

1 mrežne stranice AZOO-a

Udžbenici i priručnici za učitelje.

Dopunska literatura

Čudina-Obradović, Mira, Igrom do čitanja, Zagreb, 2008. Dvornik, Dijana, Grad mi priča, Zagreb, 2009. Gudelj-Velaga, Zdenka, Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, 1990. Kermek-Sredanović, Mira, Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Zagreb, 1991. Kermek-Sredanović, Mira, Djeca – film, priča i pjesma, Zagreb, 1994. Nemeth-Jajić, Jadranka; Dvornik, Dijana: Igrokaz u razrednoj nastavi, Hrvatski, br. 1, 2008., str. 97-111. Nemeth-Jajić, Jadranka, Hrvatski književnici u nastavi, Split, 2011. Pintarić, Ana, Umjetničke bajke: teorija, pregled i interpretacije, Osijek, 2008. Posokhova, Ilona (ur.), Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Lekenik, 2000. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Zagreb, 2005. Škuflić-Horvat, Ines, Scensko stvaralaštvo učenika osnovnoškolske dobi, Hrvatski, br. 1-2, Zagreb, 2004., str. 83-98. Težak, Stjepko, Metodika nastave filma, Zagreb, 1990. Težak, Stjepko, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996. Visinko, Karol, Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010. Zbornik radova Čitanje za školu i život, IV. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2013. (dostupno na mrežnim stranicama AZOO-a).


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspjeh studenata u praktičnom radu u školi, uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.






5

Suradnici mr. sc. Ivana Dujmović, Način izvođenja nastave P S V T




pred. mr.sc. Ines Blažević, pred. mr.sc. Mila Bulić, pred.



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti za uspješno pripremanje i realizaciju različitih oblika nastave Prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini.


Ocijenjen predmet Metodika nastave prirode i društva 1 i odslušan predmet Metodika nastave prirode i društva 2.



- objasniti važnost provedbe izvanučioničke nastave Priroda i društvo

- objasniti važnost razvijanja odgojnih vrijednosti u nastavi Prirode i društva

- planirati nastavu Prirode i društva sa svrhom uvođenja učenika snalaženje u prostoru i vremenu

- planirati nastavu Prirode i društva sa svrhom kartografskog opismenjavanja učenika

- integrirati nastavne sadržaje kurikuluma Zdravstvenog odgoja u nastavu Prirode i društva

- primijeniti integracijski pristup u nastavi Prirode i društva

- planirati rad u kombiniranim razrednim odjeljenima

- planirati i organizirati izvanučioničke oblike nastave Prirode i društva

- provoditi istraživački usmjerenu nastavu Prirode i društva

- pripremiti različite oblike dopunske i dodatne nastave Prirode i društva




1. Nastavni program predmeta Priroda i društvo za 1. i 2. razreda 2. Nastavni program predmeta Priroda i društvo za 3. i 4. razred 3. Nacionalni okvirni kurikulum - prirodoslovno područje 4. Planiranje integrirane nastave za 1. i 2. razred 5. Planiranje integrirane nastave za 3. i 4. razred 6. Uvođenje učenika u prirodoslovlje 7. Uvođenje učenika u snalaženje u prostoru 8. Uvođenje učenika u stvarno i umanjeno 9. Uvođenje učenika u kartografsko opismenjavanje 10. Uvođenje učenika u poimanje vremena 11. Uvođenje učenika u u povijesne sadržaje 12. Školska zavičajna zbirka, živi kutić i školski vrt 13. Prigodne i razvojne teme u nastavi Prirode i društva 14. Projekt u nastavi Prirode i društva 15. Škola u prirodi




Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave, izrada i prezentiranje seminara kolegama, aktivno učestvovanje u raspravi tijekom seminara, izrada i prezentiranje javnog sata u školi vježbaonici i aktivno analiziranje održanih sati mentora i studenata, aktivnosti tijekom izvanučioničke nastave.


Pohađanje nastave




Eksperimentalni rad

Referat Javni sat 2

Esej Seminarski rad






Kolokvij – 20%

Seminarski rad (pisani rad i prezentacija) – 37%

Simulirani sat (planiranje, pripremanje i prezentacija) – 40%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


10

Skok, P. (2002): Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb.

0

Jakovljević, N., Vrgoč, D. (1999): Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Lučić, K., Matijević, M. (2004): Nastava u kombiniranim odjelima: priručnik za učiteljice i učitelje. Školska knjiga, Zagreb. Munjiza, E. (2003): Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni zbor, Slavonski Brod. Stevanović, M., Papotnik, A., Gumzej, G. (2002): Stvaralačka i projektna nastava. Pretetinec, Letis. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. Uzelac, V., Starčević, I. (1999): Djeca i okoliš. Adamić, Rijeka. Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa. Uzelac, V. (1996). Okoliš-obrazovanje-odgajatelji/učitelji, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb. Nacionalni kurikulum www.mzos.hr Odobreni udžbenici prirode i društva od 1. do 4. razreda.


Praćenje neposrednog rada u školama vježbaonicama i predstavljanje seminarskih radova, praćenje sudjelovanja u analizi održanih javnih sati te raspravama nakon prezentiranih seminarskih radova, praćenje nazočnosti nastavi, praćenje aktivnosti u učionici i izvan učionice, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


NAZIV PREDMETA Medijska kultura


Nositelj/i predmeta dr. sc. Srećko Listeš Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

30 15 0 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati temeljne pojmove medijske kulture; naučiti o razvoju i vrstama medija te recepcijom medijske poruke usvojiti načine i metode vrjednovanja medijskih proizvoda i izgraditi kritički stav.



Student će moći: 1. Tumačiti temeljne pojmove Medijske kulture. 2. Prepoznati i razlikovati informaciju od dezinformacije. 3. Razlikovati evidenciju od interpretacije. 4. Samostalno analizirati medijske proizvode. 5. Vrjednovati i kritički procijeniti medijske proizvode.


PREDAVANJA: 1. Uvod u semiotiku; medij; medij i društvo 2. Vrste medija 3. Uvod u retoriku; javni govor 4. Televizijske i radijske emisije 5. Tiskani mediji; tisak za djecu 6. Internet 7. Multimedijske i interaktivne aplikacije i softver 8. Film: definicija, filmska izražajna sredstva, filmski rodovi i vrste 9. Film: filmska montaža, sinopsis, scenarij i knjiga snimanja 10. Film u školi 11. Kazalište; lutkarsko kazalište 12. Plakat i slikovnica 13. Javnost i publicistika 14. Medijska recepcija i kompetencija 15. Uloga medija u čovjekovu životu


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i seminara. Izrada seminarskoga rada.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Seminarski se rad ocjenjuje (pismenost, sadržaj, usmena obrana) – 50% Usmeni ispit – 50% Završna ocjena izvodi se na temelju seminarskog rada i usmenoga ispita.



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Inglis, Fred, Teorija medija, Zagreb, 1997. 1

Mikić, Krešimir, Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, 1999.

2

Jenks, Chris, Vizualna kultura (1. poglavlje), Zagreb, 2002.

6

Dopunska literatura

1. McLuhan, Marschall, Razumijevanje medija, Zagreb, 2008. 2. Castells, Internet galaksija: razmišljanja o internetu, Zagreb, 2003. 3. Težak, Stjepko, Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini, Zagreb, 1990. 4. Pokrivka, Vlasta, Dijete i scenska lutka, Zagreb, 1991. 5. Listeš, Srećko, Eseji o književnosti i oko nje 2, Zagreb, 2010. 6. Carr, Nicholas, Plitko. Što Internet čini našemu mozgu, Zagreb, 2011. 7. Škarić, Ivo, Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; uspjeh studenata u izradi seminarskoga rada.


NAZIV PREDMETA Praktikum i školska praksa



(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

0 30 30 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za: angažirano promatranje i detaljno analiziranje nastavnih sati, kritičko analiziranje nastavnih materijala, planiranje nastave, izradu nastavnog plana i provedbu nastavnog sata.


Odslušan kolegij Metodika nastave engleskog jezika u ranoj školskoj dobi.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - procijeniti i (samo)kritički analizirati dijelove nastavnog procesa na satu engleskog jezika u ranoj školskoj dobi - samostalno planirati i izvoditi nastavu engleskog jezika u ranoj školskoj dobi - samostalno odabrati odgovarajuće udžbenike i druge nastavne materijale - odabrati i primijeniti nastavne aktivnosti za učenike s poteškoćama u razvoju kao i za nadarene učenike - metodičko-didaktički pravilno upotrebljavati razna nastavna sredstva i pomagala. Student će postati svjestan potrebe razvijanja kolegijalne tolerancije, timskoga rada, dugoročnog stručnog usavršavanja i samostalnog educiranja na stručnom planu.



1. Hospitacije (4V) 2. Analiza hospitacija, uvodna određenja i temeljne karakteristike nastavnog

sata engleskog jezika u ranoj školskoj dobi (4S) 3. Individualni sati studenata i analiza (26 V) 4. Classroom language, individualne simulacije nastavnog sata (4S) 5. Classroom management, individualne simulacije nastavnog sata (4S) 6. Evaluacija i odabir nastavnih materijala, individualne simulacije nastavnog

sata (4S) 7. Uporaba rječnika u ranom učenju engleskog jezika (2S) 8. Primjena TPR metode u ranom učenju engleskog jezika (2S) 9. Nastavna sredstva i pomagala (2S) 10. Interdisciplinarna nastava i rano učenje engleskog jezika (2S) 11. Jezične aktivnosti za djecu s poteškoćama u razvoju (2S) 12. Jezične aktivnosti za nadarenu djecu (2S) 13. Stručno usavršavanje i samoevaluacija (2S)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na svim oblicima nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada individualnih simulacija nastavnog sata, konzultacije s mentorom, pohađanje hospitacija, realizacija individualnog nastavnog sata u školi.


Pohađanje

nastave 2 Istraživanje Praktični rad 2

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, hospitacijama i konzultacijama s mentorom, vrednovanje individualnih nastavnih sati studenata u školi.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Woodward, T. i Lindstromberg, S. (1995). Planning from Lesson to Lesson: A Way of Making lesson Planning Easier, Harlow: Longman. Ur, P. (1991). A Course in Language Teaching,

Cambridge: Cambridge University Press.

0

1 (1996.)

Dopunska literatura

Gower, R., Phillips, D. i Walters, S. (1995). Teaching Practice Handbok, Oxford: Heinemann.


Konzultacije, konzultacije s mentorom, polaganje individualnog sata u školi, razgovor, evidencija o nazočnosti na seminarima, sudjelovanje u simulacijama nastavnih sati, evaluacija predmeta i nastavnika.



NAZIV PREDMETA Vrednovanje sustava za e-učenje




4

Suradnici


P S V T

30 0 30 0


učenja 75%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upotrebom jednog od sustava za e-učenje studenti će provjeriti učinkovitost sustava u praktičnoj primjeni u nastavi s učenicima ranog primarnog obrazovanja. S obzirom na ranije usvojeno znanje o sustavima za e-učenje ovim kolegijem studenti potvrđuju ili odbacuju učinkovitost primjene sustava e-učenja u obrazovanju te će u svojoj budućoj praksi znati kako, kada i gdje primijeniti takve sustave.



1. Objasniti metodologiju vrednovanja sustava e-učenja. 2. Implementirati oblikovane nastavne sadržaje s učenicima od prvog do četvrtog razreda. 3. Upravljati oblikovanim područnim znanjem u sustavu e-učenja. 4. Vrednovati oblikovane nastavne sadržaje u sustavima e-učenja.


Izrada modela oblikovanja nastavnih sadržaja u sustavima e-učenja Vrednovanje sustava e-učenja Eksperiment kao metoda vrednovanja sustava e-učenja Klasifikacija metoda za vrednovanje sustava e-učenja Formativno vrednovanje Sumativno vrednovanje Metodologija za vrednovanje učinka procesa učenja i poučavanja Vrednovanje sustava e-učenja - učenici osnovnog obrazovanja Veličina učinka Sustav za vrednovanje - EVEDIN


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ hospitacija



Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 1

Eksperimentalni rad

Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Pismeni ispit

Projekt 1 (Ostalo upisati)




Naslov Broj



medija

Ani Grubišić: Vrednovanje sustava e-učenja, Prirodoslovno-matematički fakultet, Split, 2009.

0 elektronski

Mužić, V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004.

6 9 (1999.g)

elektronski

Kirkpatrick's Four Levels of Evaluation http://www.masterminds-ink.com/Evaluation.pdf

0

Clayton R. Wright, Criteria for Evaluating the Quality of Online Courses, Instructional Media and Design Grant MacEwan College Edmonton, Alberta T5J 4S2o

0

Dopunska literatura

Elissavet, G., & Economides, A. A. (2003). An Evaluation Instrument for Hypermedia Courseware. Educational Technology & Society, 6(2), 31-44.


Praćenje rada studenta (vježbe, kolokvij, ispit). Vrednovanjem oblikovanih nastavnih sadržaja u sustavima e-učenja studenti istražuju koliko su sustavi e-učenja učinkoviti u osnovnom obrazovanju – hospitiranje u osnovnim školama.


NAZIV PREDMETA Metodika dodatne nastave matematike




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je osposobljavanje studenata za kvalitetno i kreativno planiranje, pripremanje i realizaciju dodatne nastave matematike u razrednoj nastavi.


Preduvjeti za upis predmeta Metodika dodatne nastave matematike su odslušani matematički predmeti, položeni ispiti iz predmeta Metodika nastave matematike 1 i 2.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10

1. prepoznati ulogu dodatne nastave matematike 2. identificirati učenike za dodatnu nastavu 3. riješiti zadatke za dodatnu nastavu matematike primjenom različitih strategija


ishoda učenja) 4. opisati različite tipove matematičkih natjecanja 5. planirati, pripremiti i realizirati dodatnu nastavu matematiku


Svrha, cilj i zadaci, te ustroj dodatne nastave matematike. Identificiranje učenika za dodatnu nastavu matematike. Komparacija rada u redovitoj i dodatnoj nastavi matematike. Radoznalost, mašta, igra i kreativnost u dodatnoj nastavi matematike. Matematička natjecanja. Odabrani zadaci dodatne nastave matematike.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađati nastavu. Studenti će pripremiti jedan seminarski rad u dogovoru s nastavnikom. Rad će prezentirati ostalim studentima.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski


Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Praćenje aktivnosti studenata tijekom realizacije kolegija (aktivnost tijekom predavanja, kritička rasprava poslije prezentacije seminara drugih studenata). Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad u kojem će teorijski i praktično prikazati dogovoreni sadržaj, a koji prezentiraju ostalim studentima. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi navedenih ocjena


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Đurović, J. (1992.). Dodatna nastava iz matematike u prvom i drugom razredu osnovne škole: priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.

0

Đurović, J. (2002.). Dodatna nastava iz matematike u trećem razredu osnovne škole: priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.

0

Đurović, J. (1998.). Dodatna nastava iz matematike u četvrtom razredu osnovne škole: priručnik za učitelje, Element, Zagreb.

1

Polonijo, M. (2002.). Matematičke zavrzlame: priručnik za kreativne matematičare, Profil international, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Ovčar, S. (1991.). Identificiranje nadarenih učenika u početnoj nastavi matematike, Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 3, str. 266-270. Čudina-Obradović, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga, Zagreb. Polonijo, M. (1995.). Matematičke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kritička analiza kolega metodičara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.


ishoda učenja


U okviru kolegija predviđen je i posjet dodatnoj nastavi matematike u školama vježbaonicama.

NAZIV PREDMETA Procesno pisanje

Kod VUU151 Godina studija 5



2

Suradnici

Anđela Milinović Hrga, asistentica


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati osnovna obilježja argumentacijskih tekstova i pismeno oblikovati takve tekstove.


Odslušani predmeti Hrvatski jezik 1 i 2 i Jezična kultura. Ulazne kompetencije: napredna razina poznavanja hrvatskoga standardnoga jezika.


Student će moći: -definirati argumentacijske tekstove; -usporediti različite vrste argumentacijskih tekstova; -kritički čitati; -napisati argumentacijski tekst; -jezično i stilski preurediti (dotjerati, popraviti) stvoreni tekst.


PREDAVANJA 1.Argumentacijski tekstovi. 2.Vrste argumentacijskih tekstova. 3.Funkcionalnostilska obilježja argumentacijskih tekstova. 4.Funkcionalnostilska obilježja argumentacijskih tekstova. 5.Vrijeme i subjekt teksta 6.Kompozicija argumentacijskih tekstova 7.Kompozicija argumentacijskih tekstova 8.Konektori u argumentacijskim tekstovima 9.Konektori u argumentacijskim tekstovima 10.Citiranje i parafraziranje 11.Sažimanje teksta 12.Proširivanje teksta 13.Popravljanje teskta 14.Uređivanje teksta 15.Vrjednovanje uradaka


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i seminara. Izrada seminarskoga rada (argumentacijskoga teksta po izboru).



Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima i seminarima (redovitost, kritička rasprava) - 25 % Seminarski se rad ocjenjuje - 75 % Završna ocjena izvodi se na temelju aktivnog sudjelovanja studenata na nastavi i ocjene seminarskoga rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006.

5

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M., Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Zagreb, 2006.

0

Dopunska literatura

Katnić-Bakaršić, M., Požgaj-Hadži, V., „Izazovi akademskoga diskurza: znanstveni stil Josipa Silića“, u knjizi Od fonetike do etike. Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića, ur. Ivo Pranjković, Zagreb, 2005., str. 27-38. Pandžić, V., Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (poglavlja: Govorni i pisani izraz, str. 77 – 82; Logika u govoru, str. 107 – 121). Velčić, M., Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987. Visinko, Karol, Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje, Zagreb, 2010.


Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; uspjeh studenata u izradi seminarskoga rada.


NAZIV PREDMETA Istraživačka praksa




1

Suradnici


P S V T

0 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati školsku svakodnevnicu, upoznati rad u razrednoj nastavi


kao i upoznavanje strukture škole i pedagoške dokumentacije.



Razvijati sposobnost za samostalno i kreativno unaprjeđivanje nastavne prakse.


Tijekom prakse student je dužan: - hospitirati barem 3 sata dnevno u ustanovi kroz dva tjedna (različitih

nastavnih predmeta i razreda). - preporuča se provesti istraživanje za izradu diplomskog rada, - zajedno s učiteljem - mentorom pripremiti i održati minimalno po 1 sat iz

svakog nastavnog predmeta (Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura). Pisane pripreme održanih satova studenti će po završetku prakse predati metodičarima danih predmeta.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nakon obavljene prakse rezultate istraživanja treba predati voditelju diplomskog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Izbor literature ovisi o temi diplomskoga rada.

Dopunska literatura


Izvanjska i unutarnja procjena kvalitete diplomskog rada.



predlagatelja)

NAZIV PREDMETA Njemački jezik 1

Kod VUU028 Godina studija

Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


2

Suradnici

mr. sc. Ana Sarić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovama njemačkog jezika.


Nema ih.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati tekstove na njemačkom jeziku 2. pravilno se služiti osnovnim gramatičkim strukturama: glagolima, zamjenicama, članovima, deklinacijama 3. služiti se brojevima na njemačkom jeziku, izraziti datum i vrijeme 4. biti u stanju komunicirati na njemačkom jeziku u osnovnim životnim situacijama kao što su predstavljanje, situacije u restoranu, traženje stana


1.Erste Kontakte 2. Zahlen bis 100 3. Leute 4. Bildwörterbuch 5. Küche 6. Zahlen bis 1000 7. Essen und Trinken 8. Lebensmittel 9. Einkaufen 10. Freizeit 11. Freizeit und Arbeit 12. Was ist heute los? 13. Wohnen 14. Wohnungsmarkt 15. Wohnungen und Häuser Beschreibung


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave.


Pohađanje


Eksperimentalni




Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati ispita (ukoliko mu student pristupi).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Aufderstraße, H.: Themen neu 1. Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache (Kursbuch), Max Huber Verlag, 1998. ili dr. izdanja

0 Internetske stranice www.

hueber.de

Aufderstraße, H.: Themen neu 1. Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache (Arbeitsbuch), Max Huber Verlag, 1998. ili dr. izdanja


hueber.de

Dopunska literatura

Gramatika njemačkog jezika (bilo koja).


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.






2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa sadržajima iz njemačkog jezika (na srednjoj razini).


Poznavanje njemačkog jezika na nižoj srednjoj razini.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati i razumjeti tekstove na njemačkom jeziku (na srednjoj razini) 2. pravilno se služiti gramatičkim strukturama i glagolskim vremenima


ishoda učenja) 3. biti u stanju komunicirati na njemačkom jeziku u osnovnim životnim situacijama i sudjelovati u razgovorima vezanim uz različite teme poput izgleda, obrazovanja, zaposlenja, obitelji, odgoja djece 4. poznavati glavne značajke njemačkog društva i kulture


1. Aussehen und Persönlichkeit 2. Personen beschreiben. Subjektiver Eindruck. Kleidung, Toleranz und Vorurteil. Artikelwörter 3. Schule, Ausbildung, Beruf 4. Wunschberufe, Berufswahl, Stellensuche. Präteritum der Modalverben 5. Unterhaltung und Fernsehen 6. Fernsehprogram.Lieder. Reflexive Verben, Fragewörter, Pronomen 7. Industrie, Arbeit und Wirtschaft 8. Autoproduktion. Schichtarbeit. Passiv 9. Familie und persönliche Beziehungen 10. Eltern und Kinder. Erziehung früher und heute. Infinitivsatz.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski







Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija



hueber.de



hueber.de

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Talijanski jezik 1


Nositelj/i predmeta Maja Bilić, viši lektor Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici

dr. sc. Andrea Rogošić, zn. novak-asistent


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim elementima talijanskog jezika.



Objasniti i utvrditi osnovne morfološko-sintaktičke strukture talijanskog jezika. Analizirati i prevoditi tekstove iz obvezne literature na talijanskom jeziku. Pokazati i primijeniti osnovna znanja iz morfosintaktičkih i izražajnih elemenata talijanskog govornog jezika. Razviti vještine pismenog i usmenog komuniciranja na talijanskom jeziku.


1.Talijanski izgovor i pravopis

2.Oblici određenog i neodređenog člana

3. Rod i broj imenica i pridjeva

4. Prezent glagola essere i avere

5. Opće napomene o glagolima. Prezent glagola prve konjugacije

6. Nepravilni glagoli prve konjugacije fare i andare. Imenice i pridjevi s dočetkom na -e

7. Prezent glagola druge konjugacije

8. Ponavljanje

9. Glagoli s dočetkom -iare. Množina imenica i pridjeva na -io, -co, -go, -ca, -ga

10. Glavni i redni brojevi. Vremenski izrazi.

11. Prijedložni izrazi (preposizioni articolate)

12. Posvojni pridjevi i zamjenice. Upotreba člana ispred posvojnog pridjeva/zamjenice

13. Prezent glagola treće konjugacije

14. Upravni i neupravni govor

15. Ponavljanje


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama te položiti ili dva kolokvija

ili završni pismeni ispit.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Sudjelovanje u nastavi - 20% Uspjeh na pismenom ispitu (ili kolokvijima) - 80%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

S. Nocchi, Grammatica pratica della lingua italiana, Alma edizioni, Firenze, 2001.

0

J. Jernej, Talijanska konverzacijska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

1

M. Deanović - J. Jernej, Talijansko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

1 (iz 2002.)

M. Deanović - J. Jernej, Hrvatsko-talijanski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

0

Dopunska literatura


Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, ankete, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama.





(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stjecanje jezične kompetencije u pismenom i govornom iskazu, primjena različitih metoda analize teksta, savladavanje gramatičkih pravila i njihova primjena kroz


istovremeno upoznavanje talijanske kulture i društva.


Položen ispit iz kolegija Talijanski jezik 2.


Objasniti i utvrditi temeljne morfološko-sintaktičke strukture talijanskog jezika. Analizirati i prevoditi tekstove iz obvezne literature na talijanskom jeziku. Pokazati i primijeniti stečena znanja iz morfosintaktičkih i izražajnih elemenata talijanskog govornog jezika. Razviti vještine pismenog i usmenog komuniciranja na talijanskom jeziku. Sažeti određeni sadržaj na talijanskom jeziku.


1. Futur I. i futur II. 2. Posebni oblici futura 3. Imperfekt 4. Uporaba imperfekta i perfekta 5. Prilog. Komparacija priloga 6. Particip prezenta. Nepravilni glagoli rimanere, condurre, trascorrere,

svolgere 7. Ponavljanje 8. Položaj pridjeva u rečenici. 9. Gerund. Konstrukcija stare + gerundio 10. Nepravilni glagoli cogliere, giungere, chiedere, ridere 11. Odnosne zamjenice che i cui 12. Odnosne zamjenice il quale, la quale 13. Pasiv 14. Nepravilni glagoli correre, proporre, sedere, scegliere 15. Ponavljanje

- navedene gramatičke cjeline popraćene su analizom i prevođenjem tekstova vezanih za talijansku kulturu i suvremeno društvo.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama te položiti ili dva kolokvija ili završni pismeni ispit.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


1


1 (iz 2002.)


1

Fotokopije odabranih materijala s tekstovima za prevođenje i analizu

www.matdid.it

Dopunska literatura


Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, ankete, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama


NAZIV PREDMETA Francuski jezik 1


Nositelj/i predmeta Jadranka Busatto, pred. Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici

Sylvain Grille, lektor, prof fle.


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovama francuskog standardnog jezika. Razvijanje tolerancije i empatije prema stranoj kulturi. Motiviranje za cjeloživotno učenje i mobilnost.


Nema.


Nakon ispunjenih obveza, student će svladati osnove pravopisa i izgovora francuskog standardnog jezika. Moći će: 1. slušati i čitati s razumijevanjem jednostavne rečenice, kraće tekstove i dijaloge s elementarnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. 2. samostalno kratko izlagati i upustiti se u jednostavne govorne interakcije o dobro poznatim temama (predstaviti, imenovati i opisati sebe, osobe i predmete oko sebe, smjestiti u prostor, izreći posvojnost, postavljati pitanja). 3. pravilno popuniti formular osobnim podacima, napisati razglednicu, kraći e-mail, kratku obavijest, čestitku, pozivnicu. 4. objasniti jezične osobitosti osnova francuske morfologije i izgovora.


5. upotrebljavati referentna djela: rječnike, gramatike, poveznice na internetske stranice putem interne elektroničke pošte. 6. prepoznati i imenovati poznate osobe, fr. gradove, regije i turističke znamenitosti.


1. Uvod u pravopis i izgovor. Upoznavanje s udžbenikom, planom i programom, literaturom i dodatnim izvorima za početno učenje jezika (TV5monde, internetske stranice). Francuska, poznati Francuzi. Frankofonija.

2. Bienvenue. Predstaviti osobu c’est+ zanimanje/nacionalnost.Obitelj.Gl.biti,1-10. 3. Video: Taksijem po Parizu. Znamenitosti, kolodvor, pozdravljanje, plaćanje. 4. Rencontre. Qui est-ce? Rod i broj člana i imenice, odgovori oui/non. 5. Ça va bien? Glagoli avoir, aller, habiter. Posvojni pridjevi. 6. Correspondance. Razumijeti i napisati mail: predstaviti sebe, obitelj, aktivnosti. 7. Glagoli aimer, adorer, detester. Interaktivne vježbe. Čitanje sastava. Diktat. 8. Passe-temps. Imenovati i opisati predmete oko sebe. Smjestiti u prostor: il y a,

qu’est-ce que c’est, qu’est-ce qu’il y a? où est/sont …? Prijedlozi za mjesto. 9. Portrait-robot . Vanjski opis osobe, pridjevi, odjeća, boje. Posvojnost. 10. Boutique-net. Imenovati i opisati odjeću (boja, veličina), pitati za cijenu, platiti.

Brojevi do 60. Pokazni i upitni pridjevi. Glagol acheter, payer. 11. Ponavljanje i utvrđivanje pređenog gradiva: interaktivne vježbe s CD-roma.

Diktat, corrigé. Improvizirani dijalozi, igra po ulogama (kupovina), politesse. 12. Le coin des artistes. Poznati frankofoni umjetnici i njihova djela. Šansona. 13. Appartement à louer. Prostorije u stanu, namještaj. Prijedlozi za mjesto. 14. Pour aller au Louvre. Pokazati put kojim treba ići glagolima aller, prendre,

traverser, tourner, monter, descendre. Snalaženje na planu grada: ulice, parkovi, ustanove, prometnice, prijevozna sredstva. Kako ići od mjesta stanovanja do fakulteta, kolodvora ili Peristila. Video: pariški metro, Reunion.

15. Voyages, voyages, Week-end à la mer. Razumijeti i napisati razglednicu: putovanje, hotel, znamenitosti turističke destinacije. Priprema za ispit.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na vježbama. Završni ispit.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Prati se redovitost pohađanja i aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. Kontinuirana evaluacija sudjelovanje na receptivnoj, reproduktivnoj i produktivnoj razini je integralni dio sata. Rezultat pismenog ispita (možemo održati i kolokvij sredinom tečaja ukoliko većina studenata tako predloži).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

*Taxi 1, méthode de français, Hachette, G. Capele, R. Menand, Paris, 2003

26 internet


*Taxi 1, cahier d’exercices, Hachette, G. Capele, R. Menand, Paris, 2003

2 internet

*Moguće je također koristiti Le nouveau TAXI 1, novo izdanje ovog udžbenika s dodanim interaktivnim vježbama i video prilozima na priloženom DVD.

1

Dopunska literatura

Bilo koji rječnik i gramatika francuskog jezika za početnike. Za napredne: Putanec, Deanović / Maixner, Micro Robert, Edita Horezky, web sitographie FLE (TV5Monde)

Načini praćenja k valitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Razgovor i komuniciranje putem elektroničke pošta. Redovito praćenje suradnje kroz predviđene aktivnosti. Završni pismeni ispit je obavezan, kolokvij po dogovoru. (Auto)evaluacija kroz uspjeh studenata i evaluacija predmeta i nastavnika primjenom anketnog upitnika na kraju semestra.


NAZIV PREDMETA Francuski 3

Kod HZY002 Godina studija


(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s osnovama francuskog jezika na razini postignuća A1/A2, u skladu s kriterijima „Zajedničkog referentnog okvira za strane jezike Vijeća EU: učenje, poučavanje, vrednovanje“. Usvajanje novog vokabulara i gramatičkog znanja uz razvijanje komunikacijskih vještina razumijevanja i izrazavanja. Produbljivanje znanja o kulturi i civilizaciji frankofonih zemalja. Poticanje na mobilnost i cjeloživotno učenje.


Poznavanje francuskog jezika na osnovnoj A1 razini ( ZEROJ Vijeća Europe).


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati i razumjeti tekstove na francuskom jeziku (na razini A1/A2) 2. pravilno se služiti gramatičkim strukturama i glagolskim vremenima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. 3. biti u stanju komunicirati na francuskom jeziku u osnovnim životnim situacijama i sudjelovati u razgovorima vezanim uz različite teme poput izgleda, obrazovanja, zaposlenja, uvjeta života i rada, planiranja, vremenske prognoze. 4. izraziti svoje mišljenje, ponuditi kratko objašnjenje zašto su za ili protiv. 5. predložiti, prihvatiti, odbiti, zabraniti, tražiti dopuštenje. 6. proširiti znanje o francuskoj i frankofonoj kulturi i civilizaciji s više izvora.


1. Uvodni sat. Upoznavanje s planom,programom i vremenikom. Ponavljanje vrste riječi i leksika s prethodnih stupnjeva. Razgovor o proteklim praznicima, zanimljivostima, avanturama i nezgodama. Šansona i video prilog. 2. Reussir entretien. upute kandidatima za uspješan nastup na razgovoru za posao. Mali oglasi. Glagoli pouvoir, vouloir, savoir, il faut, analiza video priloga.


3. Qu’est-ce qu’on lui offre? Proposer – accepter/refuser. Zamjenice COD i COI. 4. Dramatizacija: predložiti, uvjeravati, ponuditi primjere, prihvatiti, odbiti, složiti se. 5. Loisirs des Français. Gouts et préférénces. Zamjenice en i ça. 6. Tous à la campagne. Živjeti u gradu, predgrađu ili u prirodi? Ekološka debata; pourquoi/parce que . Komparacija, uspoređivanje. 7. Za ili protiv? Debata. Izraziti mišljenje pour ili contre. Video prilog i analiza. 8. Les vacances, c’est sacré ! Konjugacija povratnih glagola, perfekt i particip prošli triju konjugacija, zapovjedni način, imperativ. 9. Ponavljanje i utvrđivanje vokabulara i izraza, vježbe i zadaci. Kraći dodatni tekstovi. Diktat. 10. Souvenirs, souvenirs. Quand j’étais petite... Imperfekt, bliska prošlost. 11. Fait divers . Imparfait i/ili Passé Composé ? Prepričavanje u prošlosti, opis stanja i događaja. Prilozi za vrijeme. Dopuna materijalima s interneta (crna kronika). 12. Histoire d’amour. Kronologija događanja. Prilozi za vrijeme. Kratki sastav. 13. Beau fixe. Buduće vrijeme. Vremenska prognoza. 14. Projets d’avenir. Bliska budućnost – futur proche i futur. Planovi za praznike. 15. ponavljanje, utvrđivanje, priprema za završni ispit.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


*kolokvij po

dogovoru


Rezultat pismenog ispita (ili kolokvija koji se može održati sredinom tečaja ukoliko većina studenata tako predloži). Redovitost pohađanja. Kontinuirana evaluacija sudjelovanje u nastavnom procesu na receptivnoj, produktivnoj i reproduktivnoj razini: pohvala i poticanje, kao integralni dio sata.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


26


0

* Moguće je također koristiti Le nouveau TAXI 1, novo izdanje udžbenika s dodanim interaktivnim vjezbama i DVD.

Dopunska literatura

Rječnici i gramatike francuskog jezika za početnike po izboru: Putanec, Deanović / Maixner, Micro Robert, Edita Horezky. Réussir le DELF A1/A2. Izvorni materijali, stručni tekstovi (pedagogija, povijest umjetnosti, usvajanje jezika u ranoj dobi), web sitographie FLE.

Načini praćenja Redovito praćenje suradnje na satu kroz predviđene aktivnosti (exercices formels



et tâches pédagogiques communicatives). Razgovor i dopisivanje putem elektroničke pošte. Kolokvij po dogovoru. Obavezan završni pismeni ispit. (Auto)evaluacija kroz uspjeh i zadovoljstvo studenata. Evaluacija predmeta i nastavnika primjenom anketnog upitnika FFST na kraju semestra.


Studente na ovom stupnju treba motivirati na sudjelovanje u svim aktivnostima vezanim za francuski jezik u gradu, zatim na praćenje natječaja i stipendija koje nudi Francusko veleposlanstvo. Razvijati navike posjeta kulturnim ustanovama (gradska čitaonica, čitaonica Alliance francaise), praćenje dogažanja i i sudjelovanje u njima (Večer šansone, Dani frankofonije, koncerti, izložbe, predavanja).

NAZIV PREDMETA Uzgoj bilja


Nositelj/i predmeta dr. sc. Juraj Kamenjarin, v. pred.


2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Predmet omogućuje usvajanje znanja i vještina o razmnožavanju, uzgoju, sabiranju i preradi autohtonog te mogućnosti introdukcije subtropskog i tropskog; jestivog, ljekovitog, začinskog i ukrasnog bilja. Pružaju se informacije o različitosti i sličnosti ljekovitih, otrovnih i začinskih tvari te njihovom kemizmu te uporabi u industriji. Obrađuje se uzgoj bilja u ovisnosti o ekološkim čimbenicima.


Nema.



1.razmnožavati biljke 2.prilagoditi uzgoj ekološkim prilikama 3.objasniti postupke razmnožavanja 4.prenijeti stečeno znanje


1. P Uvod 2. P Uvod 3. P Abiotski čimbenici 4. V Abiotski čimbenici 5. P Abiotski čimbenici 6. V Abiotski čimbenici 7. P Biotski čimbenici 8. V Biotski čimbenici 9. P Razmnožavanje bilja 10. V Razmnožavanje bilja 11. V Razmnožavanje bilja 12. V Razmnožavanje bilja 13. P Njega biljaka 14. V Njega biljaka 15. P Ljekovito i začinsko bilje 16. V Ljekovito i začinsko bilje 17. P Ljekovito i začinsko bilje 18. V Ljekovito i začinsko bilje 19. P Povrće


20. V Povrće 21. P Povrće 22. V Povrće 23. P Voće 24. V Voće 25. P Voće 26. V Voće 27. P Uresno bilje 28. V Uresno bilje 29. P Uresno bilje 30. V Uresno bilje


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ razgovor

Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Praćenje rada studenta tijekom odvijanja nastave, brojčana ocjena nakon usmenog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

J. Kamenjarin (2013).: Uzgoj bilja. Interna skripta, dostupna i na CD mediju.

0

J. Kamenjarin (2013).: Uzgoj bilja. Prezentacija predavanja, dostupne na CD mediju.

0

Dopunska literatura

M. Biggs, J. McVicar, B. Flowerdew (2005). Enciklopedija voća, povrća i začinskog bilja. Uliks. Rijeka. I. Penzar, B. Penzar (2000). Agrometeorologija. Školska knjiga. Zagreb.


Studentska anketa.



NAZIV PREDMETA Kemija kao dio prirode


Nositelj/i predmeta mr. sc. Ivana Dujmović, pred.


2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je osposobiti studente za primjenu kemije u svakodnevnom životu te osvijestiti spoznaju koliko su dostignuća kemije kao prirodne znanosti, omogućila napredak današnjeg civiliziranog društva, dok su istovremeno i temelj za inovacije sutrašnjice.


Osnovna znanja prirodnih predmeta (biologija, kemija, fizika) stečena kroz prethodne razine školovanja.


1. Objasniti osnovne pojmove u kemiji i primijeniti ih na zakonitosti stvarnog, svakodnevnog života.

2. Opisati različite kemijske promjene u prirodi, uspoređivati ih i diskutirati o njima. 3. Prepoznati i imenovati različite materijale, sredstva i naprave koje se koriste u

svakodnevnom životu. 4. Poznavati i primjenjivati prirodoznanstvenu metodu. 5. Osmisliti i izvesti jednostavne pokuse.

6. Uspoređivati činjenice i stečena znanja o kemiji kao dijelu prirode, analizirati ih, razvijati kritičko mišljenje i logički zaključivati, osposobiti se za cijeloživotno učenje.


PREDAVANJA: 1. Upoznavanje s kolegijem. 2. Kemija kao dio prirode. Kemija u svakodnevnom životu. 3. Zemljina atmosfera. Zrak. Kisik, dušik, ugljikov dioksid. Pojave u atmosferi. Vremenska prognoza. 4. Voda: kemijska, fizikalna i biološka svojstva. 5. Kiseline i lužine. Kemija u kućanstvu. 6. Biološki važni spojevi: ugljikohidrati, masti i bjelančevine. 7. Sapuni i deterdženti. 8. Ugljikovodici. Ugljen, nafta i ostala goriva. 9. Plastične mase: PVC, PE, teflon, stiropor, najlon. 10. Vrenje: alkoholno i mliječno. 11. Organske kiseline. Miris voća i povrća, arome. Ubod mrava, osa i pčela. 12. Kemija u medicini. Proizvodnja lijekova i drugih medicinskih preparata. Kozmetički preparati. 13. Plemeniti i teški metali. 14. Kemija i okoliš. Problemi zagađenja vode, tla i atmosfere. Ozonske rupe. Efekt staklenika. Kisele kiše. 15. Analiza rada i evaluacija. SEMINARI: 1. Razvoj kemije kroz povijest. 2. Alkemija i alkemičari. 3. Kemija u svakodnevnom životu. 4. Nastajanje i nestajanje ozona. 5. Baloni i baloniranje. 6. Agregatna stanja vode. 7. Anomalija vode.


8. Voda u prirodi. 9. Nastanak i otklanjanje kamenca. 10. Kemija u kuhinjskim receptima. 11. Kisela i lužnata hrana. 12. Šećer u svakodnevnom životu. Umjetni zaslađivači. Bijeli i smeđi šećer. 13. Proizvodnja papira. 14. Keratin i vuna. 15. Sapuni nekad i danas. 16. Kako peru deterdženti, a kako sapuni? 17. Ugljik, taj famozni nemetal. 18. Dijamanti – što su i kako nastaju. 19. Plinska boca – sadržaj i princip rada. 20. Kuhanje uz pomoć kemije. 21. Prirodni i sintetički polimeri. 22. Kevlar i guma. 23. Čemu služi stiropor? 24. Proizvodnja vina i ostalih alkoholnih pića. 25. Paleta mliječnih proizvoda. 26. Alkotest. 27. Dinamit. 28. Vosak, prirodni i umjetni. 29. Zašto se i kako znojimo? 30. Oksalna kiselina i kamenci. 31. Kako rade kućni testovi (šećer u krvi, trudnoća,...)? 32. Ormarić za prvu pomoć. 33. Bojenje kose i tkanina. 34. Proizvodnja nakita od zlata. 35. Olovo u svakodnevnom životu. 36. Vatromet. 37. Proizvodnja novca. 38. Kemija u službi ekologije.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ jednostavni pokusi

Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad 0,2 Referat

Esej

Seminarski



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Završna ocjena kolegija bit će formirana iz aktivnosti na predavanjima i seminarima (sudjelovanje u raspravama, iznošenja osobnih stavova i ideja, kritičkog promišljanja, izvođenja zaključaka...) ocjene seminarskog rada te izrađenog i prezentiranog jednostavnog pokusa vezanog uz temu seminarskog rada.

Obvezna literatura (dostupna u

Naslov Broj

primjeraka

Dostupnost

putem ostalih


knjižnici i putem ostalih medija)

u knjižnici medija

Karukstis, K.K., Van Hecke, G.R. (2003). Chemistry connections: The chemical basis of everyday Phenomena. Second edition. Academic press.

0

Lukić, S., Varga, M., Dujmović, I. (2009). Lučba 7, Školska knjiga, Zagreb.

0

Sikirica, M., Korpar-Čolig, B. (2001). Kemija s vježbama 1 i 2. Školska knjiga, Zagreb.

0

Chemgeneration. http://www.chemgeneration.com/.

Dopunska literatura

Moore, J. T. (2011). Chemistry For Dummies. Wiley Publishing.Inc., Indianopolis. Indiana. Priroda, Časopis za popularizaciju prirodnih znanosti, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb. Chemistry in Everyday life. http://chemistry.about.com/od/everydaychemistry/.


Praćenje aktivnost na predavanjima, sudjelovanje u raspravama, izricanje osobnog mišljenja, kritičko prosuđivanje i sposobnost iznošenja zaključaka; vještina izlaganja odabranih sadržaja seminarskih tema, poticanje zanimanja uključivanje studenata u raspravu.


NAZIV PREDMETA Zborsko pjevanje



(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavati i izvoditi reprezentativni repertoar za ženski zbor. Razvijati potrebu za vokalnim izražavanjem i za grupnim muziciranjem.


Preduvjet za upis kolegija Zborsko pjevanje je položena audicija pred predmetnim nastavnikom.


Nakon izvršenih studijskih obveza student će biti sposoban: - prepoznati i razlikovati dio literature za ženski pjevački zbor različitih stilskih

razdoblja; - izvoditi dio literature za ženski pjevački zbor različitih stilskih razdoblja; - izvoditi glazbeni tekst čistom intonacijom, s preciznim ritmom i realizirati točno

sve ostale komponente glazbenog predloška, kao što su dinamika, artikulacija, tempo i sl.; - primijeniti osnove vokalne tehnike; - izvoditi jednostavnije vokalno-tehničke zadatke; - glazbeno surađivati u skupnom muziciranju; - izvoditi jednostavnije zborske solističke odlomke; - sudjelovati u javnim nastupima; - argumentirano vrednovati zborske izvedbe.

http://www.chemgeneration.com/

http://chemistry.about.com/od/everydaychemistry/



PREDAVANJA: 1. Uvodni sat. 2. Građa vokalnog aparata. 3. Pravilno držanje tijela prilikom pjevanja. 4. Zbor i zborsko pjevanje. Povijest zborskog pjevanja. Povijest dječjeg zborskog pjevanja. 5. Pjevačka proba - artikulacija. Postava zbora. 6. Vrste disanja pri pjevanju i važnost pravilnog disanja pri pjevanju. 7. Artikulacija i analiza glasova. 8. Dinamičko nijansiranje glazbenog djela. 9. Brzina izvođenja glazbenog djela - tempo. Kanon. 10. Različite vrste tonske artikulacije (legato, staccato, marcato). 11. Registri u pjevačkom glasu. 12. Podjela i karakteristike glasova. Podjela i karakteristike dječjih glasova. 13. Audicija. Odgoj čistog intoniranja. 14. Izbor repertoara. 15. Ponavljanje obrađenog gradiva. VJEŽBE: 1. Uvodni sat. 2. Vježbe disanja. Vježbe za pravilnu impostaciju glasa. 3. Obrada nove popijevke - jednoglasna popijevka. Vježbe disanja. Vježbe za pravilnu impostaciju glasa. 4. Ponavljanje i dorada obrađene popijevke. Vježbe disanja. Vježbe za pravilnu impostaciju glasa. 5. Obrada nove popijevke - dvoglasna popijevka. 6. Ponavljanje i dorada obrađenih popijevki. 7. Obrada nove popijevke - dvoglasna popijevka. 8. Ponavljanje i dorada obrađenih popijevki. 9. Obrada nove popijevke po notama - troglasni kanon. 10. Ponavljanje i dorada obrađenih popijevki. 11. Obrada nove popijevke po notama - troglasna popijevka. 12. Ponavljanje i dorada obrađenih popijevki. 13. Obrada nove popijevke - složenija dvoglasna popijevka. 14. Ponavljanje i dorada obrađenih popijevki. Priprema za javni nastup. 15. Završna priprema za javni nastup.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, sudjelovanje u javnim nastupima.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Pohađanje nastave – 25% Praktični rad (javni nastup pred ispitnom komisijom) – 75%




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja. Zagreb: Školska knjiga.

0

2. Primjeri iz zborske literature.

Dopunska literatura

1. Alcantara, P. de (1997.). Indirect procedures, New York: Oxford University Press. 2. Cvejić, N. (1980.). Savremeni belkanto. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu. 3. Špiler, B. (1972.). Umjetnost solo pjevanja. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu.


- studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; - hospitiranje, evaluacija i kritička analiza kolega; - glazbena kritika; - samoevaluacija.


NAZIV PREDMETA Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece




2

Suradnici

mr. sc. Mila Bulić, pred. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0 30 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti za pripremanje i provođenje nastave Prirode i društva, a sa svrhom razvijanja ekološke osjetljivosti učenika





- objasniti važnost razvijanja ekološke osjetljivosti djece

- razlikovati različite djelatnosti za promicanje ekološke osjetljivosti djece

- planirati realizaciju nastave Prirode i društva sa svrhom promicanja ekološke osjetljivosti djece

- provoditi u nastavi Prirode i društva djelatnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece

- primijeniti interdisciplinaran pristup u nastavi Prirode i društva sa svrhom razvoja ekološke osjetljivosti djece




1. Ekološki odgoj 2. Ekološka pismenost





3. Kreativni pristupi u ekološkom opismenjavanju 4. Učeničke aktivnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 5. Senzorne ili perceptivne aktivnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 6. Izražajne aktivnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 7. Rasprava za razvoj ekološke osjetljivosti djece 8. Simulacija za razvoj ekološke osjetljivosti djece 9. Praktične aktivnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 10. Istraživačke aktivnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 11. Izrada eko-nastavnih materijala 12. Didaktičke igre za razvoj ekološke osjetljivosti djece 13. Učenički eko-projekti za razvoj ekološke osjetljivosti djece 14. Izvanučionički oblici rada za razvoj ekološke osjetljivosti djece 15. Aktivnosti u školskom vrtu za razvoj ekološke osjetljivosti djece


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad






Kolokvij – 22%




Naslov Broj



medija

Uzelac, V., Lepičnik-Vodopivec, J., Anđić, D. (2013): Djeca - odgoj i obrazovanje - održivi razvoj: u potrazi za novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za održivi razvoj. Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb.

0

Husanović Pejnović, D. (2011): Održivi razvoj i izvanučionička nastava u zavičaju. Školska knjiga, Zagreb.

0

Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb.

0

Dopunska literatura

Kostović-Vranješ, V. (2014): Družbeno koristno učenje: iz ekologije k trajnosti. Sodobni ekološki izzivi v procesu izobraževanja. Duh, Matjaž (ur.). Univerza v Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan, Slovenia. Jukić, R. (2011): Ekološko pitanje kao odgojno-obrazovna potreba. Socijalna ekologija, Vol.20 (3): 267-286 Kostović-Vranješ, V., Jukić, T. (2011): Ekološka pismenost, sodobna vzgojno-izobraževalna paradigma. U: Raziskovalni vidiki ekologije v kontekstu edukacije.

http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ekolo%c5%a1ki+odgoj&xm0=1&selectedId=248002415



http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ekolo%c5%a1ki+odgoj&xm0=1&selectedId=757017656&nbf=1

http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ekolo%c5%a1ki+odgoj&xm0=1&selectedId=757017656&nbf=1


Duh, Matjaž (ur.). Univerza v Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan: 71-83 Kostović-Vranješ, V. (2009): Vzgoja in izobraževanje za okolje v zgodnjem otroštvu - podlaga za trajnostni razvoj. U: Edukacija za trajnostni razvoj. Duh, Matjaž (ur.).. Založba PEF, Pedagoška fakulteta Univerze v Mariboru, RIS Dvorec Rakičan: 17-28. Kostović-Vranješ, V., Balić, M. (2004): Eko-teme u dodatnoj nastavi prirode i društva. Zbornik radova „Ekologija u odgoju i obrazovanju“: 245-257. Kostović-Vranješ, V., Topić, T. (2004): Ostvarivanje ekologijskog odgoja obradom sadržaja nastavnog predmeta Prirode i društva. Kostović-Vranješ, V., Mrđen, S. (2003): Ekologijske djelatnosti-iskustva i interesi učenika prvih razreda osnovne škole. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa „Djetinjstvo, razvoj i odgoj“: 59 – 65. Borić, E., Peko, A. (2003) : Razvijanje ekoloških spoznaja učenika u osnovnoj školi. Napredak, 144 (2): 206-212. Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002): Od riječi do djela u nastavi prirode i biologije (metode odgoja za okoliš). Život i škola, 7 , 117-124. Radanović, B. (2002): Eko-projekti i učenje otkrivanjem u poticajnoj okolini. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 4, 1(4): 257-264 Borić, E. (2001): Važnost ekoloških sadržaja u odgoju i obrazovanju. Život i škola, 6: 23-29. Horvat, E. (2001): Kako spasiti zemlju u 50 koraka. Okoliš, 107: 4-5. De Zan, I. (2000): Obrazovanje i odgoj za okoliš. Napredak, 141 (3): 328-339. Uzelac, V., Starčević, I. (1999): Djeca i okoliš. Adamić, Rijeka. Uzelac, V. (1993): Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. Bačun, D. (1994): Smanjimo i reciklirajmo, priručnik za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i razvijanje navike zaštite okoliša. „Zelena akcija“, Zagreb. Uzelac, V. (1990): Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine.


Praćenje nazočnosti nastavi, praćenje rada tijekom seminara, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


NAZIV PREDMETA Pedagoška komunikacija




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati odgoj kao komunikacijski proces. Upoznati odgoj u grupi. Upoznati modele komunikacije. Upoznati komunikacijske modele poučavanja Razviti osnovne komunikacijske vještine. Oblikovati kritički stav prema odgojnoj stvarnosti u grupi.





Npr. odslušan ispit iz predmeta Osnove pedagogije.


Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije: - opće komunikacijske vještine, - analizirati i razumjeti složenosti odgoja u grupi, - sposobnost primjene ideja u analizi prakse, Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: - opisati, definirati, razumjeti i objasniti komunikaciju - odgojna zbivanja u grupi, - usvojiti tehnike razgovora, - razviti komunikacijske vještine, - rješavati sukobe djece, - osvijestiti osobne teorije poučavanja, - razviti komunikacijske vještine vođenja.


1. Modeli odgojne komunikacije. 2. Odgoj kao komunikacija. 3. Odgoj u maloj skupini. 4. Kvalitetno verbalno i neverbalno komunicirati, prepoznavati znakove neverbalne komunikacije. 5. Formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji (predstavljanje, rukovanje, intervju). 6. Sukobi i nenasilno rješavanje sukoba. 7. Interpersonalna komunikacija i modeli komunikacije (Schramov model i Glasserov model „totalne komunikacije“). 8. Aksiomi komunikacije. 9. Osnovne karakteristike odgojno-obrazovne komunikacije


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno sudjelovati na nastavi, što uključuje izvršavanje samostalnih zadataka, izrada e-portfolia, praćenje odgovarajuće literature prema sugestijama nastavnika te uspješno polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Radionice 1

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika bit će definirano izvedbenim nastavnim programom. Aktivnost na radionicama.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


ostalih medija) Brajša, P. (1994): Pedagoška komunikologija, Školska knjiga, Zagreb

0

Pease, A. (1991): Govor tijela, Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb

1

Dopunska literatura

1. Brajša, P. (1996): Umijeće razgovora, C.A.S.H., Pula 2. Ajduković, M., Pečnik, N. (1994): Nenasilno rješavanje sukoba, Alinea, Zagreb 3. Šagud, M. (2006): Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja, Visoka učiteljska škola u Petrinji 4. Janković, J. (1994): Sukob ili suradnja, Alinea, Zagreb 5. Pearsons, J. C., Spitzberg, B. H. (1990): Interpersonal communication – Concepts, Components, And Context, WM.C: Brown publishers USA


Evaluacijske liste, ispitna postignuća.






2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa sadržajima iz njemačkog jezika (na nižoj srednjoj razini).


Poznavanje osnova njemačkog jezika.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati i u određenoj mjeri (ovisno o složenosti vokubulara) razumjeti tekstove na njemačkom jeziku 2. pravilno se služiti osnovnim gramatičkim strukturama i glagolskim vremenima 3. biti u stanju komunicirati na njemačkom jeziku u osnovnim životnim situacijama kao što su snalaženje u gradu, razgovor o slobodnim aktivnostima, bolestima i tegobama 4. poznavati osnove njemačke kulture


1.Krankheit 2. Der Körper 3. Bei dem Arzt 4. Alltag 5. Ein Arbeitstag 6. Eine Geschichte 7. In der Stadt 8. Berlin- 30 Jahre später 9. Alle Wege nach Berlin


10. Geschenke 11. Wünsche 12. Jetzt bin ich viel glücklicher 13. Deutsche Sprache und deutsche Kultur 14. Die deutschsprachigen Länder 15. Das Herz Europas.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski







Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija



hueber.de



hueber.de

Dopunska literatura










2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa sadržajima iz njemačkog jezika (na srednjoj razini).


Poznavanje njemačkog jezika na (nižoj) srednjoj razini.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1.pravilno čitati i razumjeti različite tekstove na njemačkom jeziku (na srednjoj razini) 2. pravilno se služiti gramatičkim strukturama i glagolskim vremenima te poznavati pravopis 3. biti u stanju komunicirati na njemačkom jeziku u osnovnim životnim situacijama i sudjelovati u razgovorima vezanim uz različite teme poput zaštite prirode, vremenskih prilika, putovanja, generacijskih razlika 4. poznavati glavne značajke njemačkog društva, kulture i načina života


1. Natur und Umwelt 2. Landschaftstypen. Wetter. Relativsatz 3. Deutsche im Ausland und Ausländer in Deutschland 4. Urlaubsvorbereitung. Reiseerlebnisse. Im Ausland arbeiten. Indirekter Fragesatz 5. Nachrichten und Politik 6. Nachrichten. Wahlsystem. Präpositionen 7. Alte Menschen 8. Altenheime. Überalterung. Reflexive Verben 9. Bücher lesen 10. Lyrik. Buchbeschreibungen. Grammatische Übungen.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski









Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija



hueber.de



hueber.de

Dopunska literatura








(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s temeljnim elementima talijanskog jezika.




Objasniti i utvrditi osnovne morfološko-sintaktičke strukture talijanskog jezika. Analizirati i prevoditi tekstove iz obvezne literature na talijanskom jeziku. Pokazati i primijeniti stečena znanja iz morfosintaktičkih i izražajnih elemenata talijanskog govornog jezika. Razviti vještine pismenog i usmenog komuniciranja na talijanskom jeziku. Sažeti određeni sadržaj na talijanskom jeziku.



1. Izražavanje količine. Uporaba partitivnog člana i čestice ne 2. Nepravilni glagoli volere, potere, dire

3. Prezent povratnih glagola. Povratna zamjenica

4. Passato prossimo. Upotreba pomoćnog glagola. Slaganje participa sa subjektom.

5. Nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu. Slaganje participa s izravnim objektom.

6. Pridjevi bello i quello. Ponavljanje

7. Nepravilni glagoli dovere, uscire, venire, tenere

8. Nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u dativu. Apsolutni superlativ

9. Imperativ glagola I. konjugacije i pomoćnih glagola. Imperativ u neupravnom govoru

10. Nepravilni glagoli correggere, stare, salire, sapere

11. Stupnjevanje i komparacija pridjeva

12. Imperativ glagola II. i III. konjugacije

13. Nepravilni glagoli dare, chiudere, aprire, vincere, dirigere

14. Naglašeni oblici osobnih zamjenica

15. Ponavljanje


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

S. Nocchi, Grammatica pratica della lingua italiana, Alma edizioni, Firenze, 2001.

0


1



1 (iz 2002.)


0

Dopunska literatura







(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stjecanje jezične kompetencije u pismenom i govornom iskazu, primjena različitih metoda analize teksta, savladavanje gramatičkih pravila i njihova primjena kroz istovremeno upoznavanje talijanske kulture i društva.




Objasniti i utvrditi temeljne morfološko-sintaktičke strukture talijanskog jezika. Analizirati i prevoditi tekstove iz obvezne literature na talijanskom jeziku. Pokazati i primijeniti stečena znanja iz morfosintaktičkih i izražajnih elemenata talijanskog govornog jezika. Razviti vještine pismenog i usmenog komuniciranja na talijanskom jeziku. Sažeti određeni sadržaj na talijanskom jeziku.


1. Tvorba i uporaba pasiva s pomoćnim glagolima venire i andare. Konstrukt fare + infinitiv

2. Spajanje osobne zamjenice s infinitivom, gerundom i imperativom (pronomi affissi)

3. Nepravilni glagoli scendere, rivolgersi, nascondere 4. Nepravilni oblici imperativa 5. Združene zamjenice (pronomi accoppiati) 6. Uporaba člana s vlastitim imenima 7. Gradacija i komparacija pridjeva: nepravilni oblici 8. Ponavljanje 9. Nepravilni glagoli andarsene, decidere, nascere 10. Imenice nepromjenjiva oblika u jednini i množini 11. Pluskvamperfekt (Trapassato prossimo) 12. Gradacija i komparacija priloga: nepravilni oblici 13. Aorist (Passato remoto)


14. Uporaba aorista i perfekta 15. Ponavljanje

- pri usvajanju navedenih gramatičkih cjelina naglasak je na njihovoj primjeni u prevođenju tekstova vezanih za talijansku kulturu i suvremeno društvo te kritičkoj analizi istih.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


1


1 (iz 2002.)


1

Fotokopije odabranih materijala s tekstovima za prevođenje i analizu

www.matdid.it

Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Francuski 2



(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovama standardnog francuskog jezika na razini postignuća A1 u skladu sa Zajedničkim referentnim okvirom za jezike Vijeća EU.


Poznavanje vokabulara, osnova gramatike i ortografije predviđenih programom rada na tečaju FR1 (rod i broj člana, imenice i pridjeva, prezent glagola). Usvojen pravilni izgovor francuskih glasova koji ne postoje u hrvatskom jeziku.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati jednostavne tekstove na francuskom standardnom jeziku. 2. čitati s razumijevanjem vozni red, red letenja, obavijesti u hotelu, u metrou, reklamne panoe, recepte. Razumijeti kratke članke o poznatim osobama i mjestima. 3. razumjeti razgovor o svakodnevnim rutinskim, sportskim i kulturnim aktivnostima, Razumjeti usmeni dogovor o vremenu polaska-dolaska-povratka. 4. obaviti razgovor u restoranu i prodavnici: naručiti jelo i piće, birati odjeću i obuću, pitati za cijenu, prihvatiti, odbiti i platiti eurima. 5. prepričati svakodnevne aktivnosti, putovanje ili ugodno provedeni dan, precizno navodeći vrijeme (sat,dan, dio dana, mjesec) i pravilno upotrebljavajući prezent i perfekt glagola. 6. uspješno i uljudno komunicirati u osnovnim životnim situacijama, samostalno ili u društvu frankofonih osoba: snalaženje u gradu, na kolodvoru, u prodavaonici, restoranu, sportskom klubu, tražiti dopuštenje, prihvatiti ili odbiti, zabraniti. 7. širiti saznanja o francuskoj i frankofonoj kulturi i civilizaciji putem raznih izvora.


1. Uvodni sat. Dogovor o radu. Ponavljanje: pravopis, izgovor, leksik, gramatika (član, pokazni, posvojni, upitni i opisni pridjevi, prezent glagola).

2. Pour aller au Louvre. Imperativ, y, en + prijevozno sredstvo, aller, prendre. 3. Voyages, voyages. Strane svijeta, putovanje, smještaj, boravak, aktivnosti. 4. Week-end à la mer. Naučiti napisati razglednicu s izleta. 5. Vous partez quand? komunikacija na kolodvoru: rezervirati kartu: kada, u

koliko sati, kojeg dana, mjeseca. Upitni pridjevi quell,le,s. Glagol partir. 6. A Geneve. Glagoli faire, vivre, travailler. Zanimanja. Pitanje est-ce que. 7. Le dimanche matin. Slobodno vrijeme, glagoli lire i ecrire, povratni glagoli. 8. Ponavljanje i utvrđivanje, pripremljeni diktat, radni listići, inteaktivne vježbe. 9. Une journee avec Mary Pierce. Povratni glagoli: trenirati, opustiti se. 10. Bilan – autoevaluacija. Kolokvij ( po izboru) faire de + sport, d'abord, puis,

ensuite, apres, de....a. 11. Mardi gras. Običaji za poklade, karneval. Prezent glagola manger, boire i

prendre, namirnice, partitivni član, de partitif, prilozi za količinu). 12. Une bonne journée. Perfekt/Passé Composé s avoir, particip prošli. 13. Où sont-ils allés? Perfekt/Passé Composé s être, Slaganje participa u rodu

i broju sa subjektom. 14. Souvenirs de fêtes. Negacija u prošlom vremenu. Tražiti dopuštenje, odbiti,

zabraniti. Glagol pouvoir. Niječni imperativ. Tradicija, fešte, praznici. 15. Réussir entretien. Mali oglasi. Glagoli vouloir, savoir, il faut. Priprema za

ispit.




☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na vježbama. Završni ispit.


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Rezultat pismenog ispita (ili kolokvija koji se može održati oko polovine tečaja ukoliko većina studenata tako predloži). Redovno pohađanje. Kontinuirana evaluacija sudjelovanje u nastavnom procesu na receptivnoj, produktivnoj i reproduktivnoj razini: pohvala i poticanje, kao integralni dio sata.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


26 internet


2

* Moguće je također koristiti Le nouveau TAXI 1, novo izdanje ovog udžbenika s dodanim interaktivnim vjezbama i DVD.

1

Dopunska literatura

Rječnik i gramatika francuskog jezika za početnike po izboru: Putanec, Deanović / Maixner, Micro Robert, Edita Horezky, web sitographie FLE.


Redovito praćenje suradnje na satu kroz predviđene aktivnosti (exercices formels et tâches pédagogiques communicatives). Razgovor i dopisivanje putem elektroničke pošte. Kolokvij po dogovoru. Obavezan završni pismeni ispit. (Auto)evaluacija kroz uspjeh i zadovoljstvo studenata. Evaluacija predmeta i nastavnika primjenom anketnog upitnika FFST na kraju semestra.


NAZIV PREDMETA Francuski jezik 4

Kod HZY002 Godina studija


(ECTS) 2

Suradnici



P S V T

15 0 15 0



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s francuskim jezikom na razini postignuća A2, u skladu s kriterijima „Zajedničkog referentnog okvira za strane jezike Vijeća EU: učenje, poučavanje, vrednovanje“. Usvajanje proširenog vokabulara i novih gramatičkih struktura i razvijanje komunikacijskih vještina. Produbljivanje znanja o kulturi i civilizaciji frankofonih zemalja. Motiviranje studenata na mobilnost.


Poznavanje francuskog jezika na osnovnoj razini A1/A2.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: 1. pravilno čitati i razumjeti lakše tekstove na francuskom jeziku (na razini A1/A2), 2. slušati s razumijevanjem audio zapise (RFI „francais facile“, vijesti i reportaže). 3. pravilno se služiti gramatičkim strukturama: glagolskim vremenima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, imperativom i kondicionalom, te zamjenicama (osobnim, relativnim, pokaznim, posvojim, neodređenim, upitnim). 4. biti u stanju samostalno kratko izlagati i sudjelovati u razgovoru o velikom broju tema: obrazovanje, nezaposlenost, uvjeti života i rada u gradu i u predgrađu, studiranje, planiranje, društvene mreže, solidarnost, zdravlje, moda i sl. 5. izraziti svoje mišljenje, ukus, sklonosti, želje, potrebe. 6. braniti svoj stav, predložiti, prihvatiti, odbiti, zabraniti, tražiti dopuštenje. 7. proširiti znanje o francuskoj i frankofonoj kulturi i civilizaciji prateći preporučene izvore na internetskim stranicama.


1. Uvodni sat: upoznavanje s planom, programom, obvezama, satnicom. Ponavljanje gradiva, vrste riječi. Analiza ispita FR3. 2. Je me présente – jezični registri, formalno i neformalno predstavljanje, obveze i slobodne aktivnosti. Postavljanje pitanja na 3 načina. Pridjevi. 3. De mère en fille - predstaviti životopis i djelovanje poznate osobe. Prošla vremena, vremenski prilozi, naglašene i neodređene zamjenice. 4. Blog – komunicirati putem drustvenih mreža, pratiti blogove korisne za struku. 5. Exercices formels et tâches pédagogiques communicatives. Pisanje sastava i usmeno izlaganje (životopis poznate osobe). 6. Une famille on or. Kviz. Prezentirati kompletne podatke o članovima neke obitelji. 7. Parisiens, qui êtes-vous? Imigracija, doseljenici u FR. Pronoms relatifs . 8. Question de mode – odijevanje, socijalni i kulturni portret. Pokazne zamjenice. 9. Une minute pour un projet - solidarnost. Izložiti projekt, formulirati zahtjev, zamolbu. Upitne zamenice, imperativ. 10. Les ados – mladi u društvu. Izraziti želju i potrebe. Conditionnel present. 11. Le logement ideal - opisati smještaj, prednosti i nedostatke lokacije i stana u kojem boravimo. Uspoređivanje. Komparativ, superlativ. 12. A bicyclette – prijevoz, usporedba po gradovima, ekologija u gradu, na selu. 13. Destination soleil – Montpellier, Toulouse, Lille, pozitivni primjeri. 14. Choix de vie-usporediti uvjete za život i rad u različitim regijama. 15. Ponavljanje i utvrđivanje, priprema za zavrsni ispit po uzoru na DELF A2.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad



Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)


Rezultat pismenog ispita (ili kolokvija koji se može održati sredinom tečaja ukoliko većina studenata tako predloži). Redovno pohađanje. Kontinuirana evaluacija sudjelovanje u nastavnom procesu na receptivnoj, produktivnoj i reproduktivnoj razini: pohvala i poticanje kao integralni dio sata.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Le nouveau Taxi 2, méthode de français, Hachette,R.Menand,Paris, 2009

0

Le nouveau Taxi 2, cahier d‘exercices, Hachette,R.Menand,Paris, 2009

0

Dopunska literatura

Putanec, V., 2000. Francusko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb. Dayre / Deanović / Maixner, 1996. Hrvatsko - francuski riječnik, Dominović, ZG, Novije gramatike francuskog jezika, Reussir le DELF A1/A2, pedagoške i izvorne web stranice, stručni tekstovi. DVD s interaktivnim i komunikacijskim vjezbama.


Obavezan je završni pismeni ispit. Kolokvij ili dodatni usmeni ispit po dogovoru. Evaluacija predmeta i nastavnika primjenom anketnog upitnika FFST na kraju semestra. Redovito praćenje suradnje na satu kroz predviđene aktivnosti. (Auto)evaluacija kroz uspjeh i zadovoljstvo studenata. Razgovor, dopisivanje putem elektroničke pošte.


Poticati studente na sustavno praćenje natječaja i projekata koje nude Francusko veleposlanstvo i Vijeće EU. Razvijati navike praćenja kulturnih aktivnosti u gradu na francuskom jeziku, navike posjeta čitaonici Alliance française i sudjelovanja na danima frankofonije, koncertima, predavanjima i večerima francuske šansone.

NAZIV PREDMETA Zaštita prirode


Nositelj/i predmeta dr. sc. Juraj Kamenjarin, v. pred.


2

Suradnici


P S V T

30 0 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Predmet omogućuje stjecanje znanja o biološkom i krajobraznom raznolikošću Hrvatske, zaštićenim dijelovima i objektima prirode te načinima i mogućnostima zaštite s naglaskom na promicanje zaštite okoliša i prirode kroz odgoj i obrazovanje. Navode se izvori onečišćenja kao i njihovo prepoznavanje te mogućnosti smanjenja onečišćenja uporabom zakonske regulative.


Nema.


potrebne za predmet



1.raspoznati izvore onečišćenja 2.primijeniti mjere zaštite okoliša 3.objasniti utjecaj onečišćenja na okoliš i prirodu 4.prenijeti stečeno znanje


1.,2. Uvod, planet Zemlja kao ekosustav. Biosfera i čovjek. 3.,4. Ekološki čimbenici 5.,6. Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu 7.,8. Utjecaj čovjeka na vode i tlo 9.,10. Utjecaj čovjeka na čitavu biosferu 11.,12. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj 13.,14. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj 15.,16. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj 17.,18. Crveni popisi ugroženih vrsta 19.,20. Invetarizacija i monitoring 21.,22. Zaštićena staništa 23.,24. Nacionalna ekološka mreža 25.,26. Propisi i dokumenti, međunarodne konvencije i organizacije 27.,28. Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti 29.,30. Trajno održivi razvoj


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ razgovor

Obveze studenata


Pohađanje


Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski


Kolokviji


Pismeni ispit

Projekt

(Ostalo upisati)


Praćenje rada studenta tijekom odvijanja nastave, brojčana ocjena nakon usmenog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

J. Kamenjarin (2013): Zaštita prirode. Interna skripta, dostupna i na CD mediju.

0

J. Kamenjarin (2013): Zaštita prirode. Prezentacije predavanja, dostupne na CD mediju.

0

Dopunska literatura

http://www.mzoip.hr/ http://www.azo.hr/Default.aspx http://www.dzzp.hr/



Studentska anketa.


NAZIV PREDMETA Zlostavljanje i zanemarivanje djece


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac


2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s osnovnim teorijskim okvirima zlostavljanja i zanemarivanja djece; rizičnim i zaštitnim čimbenicima za zlostavljanje i zanemarivanje djece te razvijanje svijesti o važnosti prevencije svih vrsta zlostavljanja i zanemarivanja djece.


Nema.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: 1. navesti i definirati vrste i oblike zlostavljanja i zanemarivanja djece 2. razlikovati zlostavljanje i zanemarivanje djece 3. imenovati rizične i zaštitne čimbenike za zlostavljanje i zanemarivanje djece 4. analizirati značajke primarne, sekundarne i tercijarne prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece 5. kritički analizirati zakonsku regulativu koja se odnosi na zlostavljanje i zanemarivanje djece u našoj i drugim zemljama 6. objasniti važnost primjerenog terapijskog rada sa žrtvama i počiniteljima zlostavljanja i zanemarivanja djece 7. izraditi vlastiti program prevencije zlostavljanja s pozicije učitelja razredne nastave


Predmet će se realizirati kroz predavanja i seminare. U okviru predavanja studenti

će se upoznati s osnovnim teorijskim spoznajama o zlostavljanju i zanemarivanju

djece (2P); različitim oblicima zlostavljanja i zanemarivanja djece (3P); rizičnim i

zaštitnim čimbenicima zlostavljanja i zanemarivanja djece (2P); svim razinama

prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece (3P); ulozi predškolskih/školskih

ustanova u prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja djece (1P); zakonskoj regulativi

u RH i drugim zemljama (2P), te osnovama terapijskog rada sa žrtvama i

počiniteljima zlostavljanja djece (2P).

U okviru seminara studenti će samostalno ili u paru prezentirati recentne pregledne i

istraživačke radove iz područja zlostavljanja i zanemarivanja djece o čijim će se

rezultatima, kao i njihovim praktičnim implikacijama, raspraviti na nastavi (15S).



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski





Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, izlaganje seminarskog rada, usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Pećnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

0 da

Kocijan-Hercigonja, D. (2001). Emocionalno zlostavljanje djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

0 da

Ajduković, M. i sur. (2013). Epidemiološko istraživanje prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u RH. Ljetopis socijalnog rada, 19, 3, 367-412.

0 da

Dopunska literatura

Čorić, V., Buljan Flander, G., Štimac, D. (2008). Seksualno zlostavljanje djece: Dijagnostička obrada i čimbenici koji utječu na otkrivanje. Pediatria Croatica, 52, 263-267. Žganec, N. (2002). Prevencija zanemarivanja i zlostavljanja djece u svjetlu ekološkog pristupa. Ljetopis socijalnog rada, 9, 2, 259-270.


Konzultacije, razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima, evaluacija predmeta i nastavnika, usmeni ispit.


NAZIV PREDMETA Čovjek i zdravlje


Nositelj/i predmeta mr. sc. Ivana Dujmović, Bodovna vrijednost 2


pred. (ECTS)

Suradnici


P S V T

30 0 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je da se kroz osnovnu građu čovječjeg tijela studenti upoznaju s najčešćim bolestima pojedinih organskih sustava u čovjeka s posebnim naglaskom na kronične bolesti, bolesti suvremenog življenja te utjecaja okoliša na zdravlje čovjeka. Sposobnost prepoznavanja štetnog utjecaja okoliša na zdravlje čovjeka također je jedan od zadataka ovog kolegija.


Nema preduvjeta.


Studenti će moći prepoznati najčešće bolesti pojedinih organskih sustava u čovjeka s posebnim naglaskom na kronične bolesti, bolesti suvremenog življenja te utjecaja okoliša na zdravlje čovjeka.


1. Uvod. Kemijski sastav tijela. (2 sata) 2. Metabolički sustav. (2 sata) 3. Regulacija sastava tjelesnih tekućina. Podložnost bolestima. (2 sata) 4. Virusi i bolesti izazvane virusima. (2 sata) 5. Bakterije i bolesti izazvane bakterijama. (2 sata) 6. Bolesti izazvane gljivicama i parazitima. (2 sata) 7. Štetni čimbenici na zdravlje. Pušenje. Nedovoljno održavanje tjelesne kondicije. (2 sata) 8. Alkohol. Premalo sna. (2 sata) 9. Nerazborita prehrana. (2 sata) 10. Posljedice stresa. Droge. (2 sata) 11. Sida. Rak. (2 sata) 12. Diabetes. Hipertenzija. (2 sata) 13. Zdravlje i okoliš. Misli o zdravlju i kako ga sačuvati. (2 sata) 14. Teratogeni čimbenici (2 sata) 15. Hitna medicinska pomoć u kritičnim situacijama. (2 sata)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ seminarski rad

Obveze studenata


Pohađanje

nastave 25% Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

(Ostalo upisati)

Esej

Seminarski

rad 25% (Ostalo upisati)

Kolokviji

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit 50% Projekt

(Ostalo upisati)



Ocjenjuje se seminarski rad i pismeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Springer, O. (1995). Čovjek i zdravlje. Profil

International, Zagreb

0

Springer, O. (1996). Čovjek, zdravlje, okoliš. Profil

International, Zagreb

0

Dopunska literatura

Sylvia S. Mader (2004) Human Biology, Mc Graw-Hill Companies, Inc. New York


Studentske ankete.


NAZIV PREDMETA Napredni modeli nastave




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da studenti upoznaju različite teorije, sustave i modele procesa nastave i učenja uz kritički i stvaralački odnos prema edukacijskoj teoriji i praksi; da upoznaju različita teorijsko-metodološka ishodišta edukacijskih procesa; da se upoznaju sa razvojnim kontinuitetom nastave; da se upoznaju sa različitim shvaćanjima (teorijama) razvoja i nastave; da upoznaju razliku između tradicionalnih i suvremenih sustava i modela nastave i učenja; da upoznaju različite sustave i modele nastave i njihove posebnosti; da se osposobe za organizaciju nastave u skladu s različitim sustavima i modelima nastave i učenja; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja na različite situacije edukacijskih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na području sustava i modela nastave i učenja.



Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije: -identificirati i analizirati razloge postojanja više teorija, sustava i modela nastave i učenja


ishoda učenja) - - identificirati složenost odgojno-obrazovnog procesa - objasniti i analizirati razvojni kontinuitet nastave - razlikovati i usporediti različite paradigmatske osnove i znanstveno-teorijske pozicije znanosti o odgoju i obrazovanju - nabrojati tradicionalne i suvremene sustave i modele nastave i učenja - usporediti i analizirati tradicionalne i suvremene sustave i modele nastave i učenja - analizirati temeljne elemente nastavnog procesa u različitim sustavima i modelima nastave i učenja - razlikovati temeljne strukture i funkcije pojedinih sustava - pripremiti, realizirati i vrednovati nastavni sat u skladu s različitim modelima u procesu nastave i učenja - identificirati i opisati utjecaj organizacije nastave na razvoj učenika.


1. Razlozi postojanja više sustava i modela nastave i učenja.

2. Složenost nastave i učenja.

3. Različitost pristupa problemima nastave i učenja.

4. Različitost paradigmatske osnove i znanstveno-teorijskih pozicija znanosti

o odgoju i obrazovanju.

5. Različitost metodoloških polazišta.

6. Temeljna obilježja komunikacije, svrha, ciljevi i zadaci, odnosi sudionika,

učinci.

7. Modeli nastave:

8. Transmisijski model nastave

9. Transakcijski model nastave

10. Transformacijski model nastave

11. Post-postmoderna majeutika

12. Post-industrijsko društvo

13. Društva znanja

14. Koncepcije cjeloživotnog učenja

15. Sokratov dijalog

16. Teorije druge modernizacije ili post-postmoderne

17. Teorija mcdonaldizacije

18. Teorija društva rizika

19. Teorija fluidnog društva

20. Teorija umreženog društva

21. Teorija komunikativnog djelovanja

22. Kritička pedagogija

23. Konstruktivizam

24. Teorija iskustvenog učenja

25. Kritičko mišljenje - sapere aude

26. Majeutički model nastave


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno sudjelovati na nastavi, što uključuje izvršavanje samostalnih zadataka, izrada e-portfolia, praćenje odgovarajuće literature prema sugestijama nastavnika te uspješno polaganje završnog ispita.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS

Pohađanje nastave i zadaće s predavanja



bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad

Referat Radionice 0,5

Esej Seminarski rad

Studij literature 0,5




Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika bit će definirano izvedbenim nastavnim programom. Aktivnost na radionicama.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Kovačević, S., Mušanović, L. (2013), Od transmisije do majeutike – modeli nastave, HFD, Rijeka.

0

Jensen, E. (2003), Super nastava. Zagreb: Educa 3

Dopunska literatura

1. (1993), Didaktičke teorije. Zagreb: Educa. 2. Bošnjak, B. (1998), Drugo lice škole. Zagreb: Alinea.


Evaluacijske liste, ispitna postignuća.


NAZIV PREDMETA Suvremene nastavne strategije u nastavi Prirode i društva




2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti za primjenu suvremenih nastavnih strategija u nastavi Prirode i društva.





- razlikovati suvremene nastavne strategije

- razlikovati strategije odgoja i strategije obrazovanja

- objasniti važnost primjene suvremenih nastavnih strategija u nastavnoj praksi

- objasniti primjenu nastavnih strategija u nastavi usmjerenoj na učenike

- razlikovati strategije za velike skupine, male skupine i za rad u tandemu




- objasniti primjenu suvremenih strategija u individualnom poučavanju

- planirati primjenu nastavnih strategija u nastavi Prirode i društva




1. Suvremene nastavne strategije 2. Nastavne strategije u kurikularnom pristupu 3. Strategije odgoja 4. Strategije obrazovanja 5. Strategije rada s velikim skupinama 6. Strategije rada s malim grupama 7. Strategije rada u tandemu 8. Strategije za individualno poučavanje 9. Učenje otkrivanjem 10. Učenje istraživanjem 11. Projektna nastava 12. Mentorska nastava 13. Didaktičke igre 14. Suvremene nastavne strategije u nastavi Priroda i društvo 15. Primjena suvremenih strategija u nastavi Priroda i društvo


☐predavanja

☐seminari i radionice

☐vježbe

☐on line u cijelosti

☐mješovito e-učenje

☐terenska nastava


☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad






Kolokvij – 22%




Naslov Broj



medija

Matijević, M., Radovanović, D. (2011): Nastava usmjerena na učenika. Školske novine, Zagreb

0

Marzano, R. J., (2006): Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija Educa, Zagreb.

2

Bognar, B., Matijević M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb.

1 (2002.) 1( 2005.)

Dopunska literatura

Jensen, E. (2003): Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Educa, Zagreb. Matijević, M. (2008): Didaktičke strategije u nastavi usmjerenoj na dijete. Zrno 19 (78-79): 6-9. Kostović-Vranješ V., Goreta S. (2008): Suradničko učenje u okviru trodijelnog


sustava za promicanje kritičkog mišljenja (ERR) u nastavi prirode i društva - „Moj zavičaj“. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom „6. dani osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije“, Split 24. i 25. travnja 2008.: 241-251. Matijević, M. (1998): Didaktičke strategije i razredno-nastavno ozračje na početku obveznoga školovanja. Školski vjesnik 47, 1: 23-32.


Praćenje nazočnosti nastavi, praćenje rada tijekom seminara, zajednički razgovori, osobne konzultacije, anketa po završetku semestra, evaluacija predmeta.


NAZIV PREDMETA Metodika rada s djecom s posebnim potrebama


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Esmeralda Sunko


2

Suradnici


P S V T

15 0 15 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti studente za izradu inkluzivnog kurikuluma za učenike razredne nastave. Razvoj kritičkog mišljenja o vrijednosti metoda poučavanja u odnosu na kvalitetu procesa učenja i usmjerenosti metoda odgojno obrazovnom cilju.


- položen ispit iz predmeta Osnove pedagogije - odslušan predmet Pedagogija djece s posebnim potrebama - jezična, računalna i informacijska pismenost


Nakon položenog ispita studenti će biti osposobljeni za: - timski rad pri dijagnosticiranju posebnih potreba učenika i timski rad pri izradi individualiziranih odgojno obrazovnih programa (prilagodba metoda, tehnika, didaktičkih materijala), - izradu prilagođenih i posebnih programa (prilagodba sadržaja za učenike s intelektualnim poteškoćama), - praćenje vođenje i facilitiranje u interaktivnim metodama rada s učenicima s posebnim potrebama u prepoznavanju i korištenju jezičnih obrazaca, - kritičko razvijanje mišljenja o promatranim situacijama u inkluzivnim integriranim razredima i institucijama koje provode odgoj i obrazovanje u posebnim uvjetima, - prepoznavanje i razlikovanje integracije, supstitucije, kompenzaciju i korekcije kao pedagoških metoda u radu s učenicima s posebnim potrebama, - prepoznavanje tehnika za provođenje posebnih programa.


1. Upoznavanje sa zakonskim propisima i normativima protokolima, u kojima se regulira odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama 2. Klasifikacija H. Bacha, prema ciljevima i metodama inkluzivnog i specijalnog odgoja i obrazovanja 3. Posebne mjere i metode unutar skupine učenika s poteškoćama u učenju, sluha i govora 4. Posebne mjere i metode unutar skupine učenika s poteškoćama vida i motoričkih poteškoća

http://nskcrolist.nsk.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1910806064


5. Posebne mjere unutar skupine učenika s različitim poremećajima u ponašanju i pervazivnim razvojnim poremećajima 6. Izrada individualiziranih odgojno obrazovnih programa 7. Izrada prilagođenih i posebnih odgojno obrazovnih programa 8., 9., 10. Vođeno promatranje učenika s posebnim potrebama u integriranim/inkluzivnim i posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja 11., 12., 13. Izlaganje i prezentiranje opažanih situacija i događaja prema učenicima s teškoćama u razvoju i darovitim učenicima 14. Načini vrednovanja i evaluacije učenika s posebnim potrebama (Pravilnik o vrednovanju) 15. Usporedba različitih metoda i njihove refleksije obzirom na inkluzivnu praksu


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad 1

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Vođenje evidencije o nazočnosti na predavanjima, priprema predloška za promatranje, zajednički razgovor – argumentiranje i kritiziranje, vođenje evidencije o kvaliteti prezentiranog rada opažanja i uspoređivanje metoda i tehnika rada u različitim institucijama, timski rad, povezivanje teorijskog dijela s praksom u prezentaciji, komentari na stručnu literaturu i praktični rad.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Bach, H. (2005.) Osnove posebne pedagogije, Educa Zagreb

2

2. Jensen, E. (2004.) Različita djeca različiti učenici, Educa, Zagreb.

0

3. Hannaford, C. (2007.) Pametni pokreti, zašto ne učimo samo glavom, Ostvarenje, Lekenik

0

4. Sunko, E., Brajević-Gizdić (2011.) Odgojem za preventivno djelovanje, Liga za prevenciju ovisnosti

0

5. Terhard, E. (2001.) Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb

0

Dopunska literatura

Posokhova, I. (2000.) Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Ostvarenje, Lekenik


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.



NAZIV PREDMETA Socijalna ekologija


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić


2

Suradnici

dr. sc. Ivanka Buzov, poslijedoktorand


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje teorijskog znanja o odnosu čovjeka i okoliša (prirode) te uvida u sociološka istraživanja okoliša / Razumijevanje povezanosti ekološke krize sa socijalnom i gospodarskom krizom suvremenog društva / Razumijevanje koncepta održivog razvoja i održive zajednice.


Upisan 3. semestar.


Objasniti složenost povezanosti čovjeka i okoliša / Objasniti socijalnoekološku krizu suvremenog društva / Protumačiti značaj društvenih pokreta za razvoj ekološke svijesti i svjetske ekološke politike / Razviti sposobnost interpretacije povezanosti ekološke i socijalne pravde / Objasniti koncepte održivog razvoja i održive zajednice / Protumačiti značaj razvijanja i provođenja odgoja i obrazovanja za okoliš u okviru formalnog obrazovanja.


1 - Uvodno predavanje: Predmet istraživanja i razvoj socijalne ekologije / Temeljni pojmovi 2 - Socijalnoekološka kriza / Analiza uzroka i posljedica 3 - Ekološka svijest i ekološki pokreti 4 - Nove ekološke paradigme (dubinska ekologija, ekofeminizam...) 5 - Sociološka istraživanja okoliša: teme istraživanja i metode / Pregled socioloških istraživanja okoliša u Hrvatskoj. 6 - Ekološka i socijalna pravda 7 - Održivi razvoj: globalne i lokalne perspektive / Integrativna održivost 8 - Terenska nastava: pro-okolišne aktivnosti u lokalnoj zajednici 9 - Pregled razvoja obrazovanje za okoliš / Perspektive u 21. stoljeću 10 - Aktualni problemi okoliša u svijetu danas.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave; izrada i prezentacija seminarskog rada; položeni kolokviji i usmeni ispit.


Pohađanje


Eksperimentalni


Esej Seminarski






Ocjena za izradu i prezentaciju seminarskog rada; ocjena za aktivnost na seminarskim rasprava te ocjene iz pismenih kolokvija i usmenog završnog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.) Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.

2

2.) Cifrić, I. (2009). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola za poslovno upravljanje „B. A. Krčelić“.

1

3.) Cifrić, I. (2013). Leksikon socijalne ekologije. Zagreb: Školska knjiga.

1

4.) Geiger, M. & Zeman. Z. (2011). Uvod u sociologiju (održivih) zajednica. Zagreb: Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“.

0 Da, na stranici internet izdanja

instituta „Ivo Pilar“, pdf izdanje

Dopunska literatura

1.) Bookchin, M. (1980). Toward an Ecological Society. Montreal: Black Rose Book 2.) Buzov, I. (2007). Socijalna perspektiva ekofeminizma, Socijalna ekologija, časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 16 (1): 1-16. 3.) Buzov, I. (2008). Obrazovanje za okoliš: kratak pregled razvoja koncepta. Godišnjak TITIUS, 1(1): 303-3015. 4.) Bolscho, D. (1996). Obrazovanje o okolišu i ekološka svijest. Socijalna ekologija, 5(3): 293-445.

5.) Heller, C. (1999). Ecology of Everyday Life. Rethinking Desire for Nature. Montreal: Black Rose Books. 6.) Cifrić, I. (2009). Pojmovnik kulture i okoliša. Zaprešić: Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“. 7.) Cifrić, I (2008). Koliko nas zabrinjavaju ekološki problemi. U: Cifrić, I. (ur.). Relacijski identitet. Prilozi istraživanju identiteta hrvatskog društva. Zagreb: HSD,IDI i Zavod za sociologiju FF. str: 185-220. 8.) Cifrić, I. (2007). Bioetička ekumena. Zagreb: Pergamena. 9.) Hanningan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge. 10.) Lay, V. & Šimleša, D. (2012). Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja. 11.) Pilić, Š.; Buzov, I.; Bandalović, G. (2012). Ruralni krajolik i očuvanost prirodnog okoliša: Mišljenja i stavovi ispitanika u porječju Krke, Sociologija časopis za sociologiju, socijalnu psihologiju i socijalnu antropologiju, LIV(1): 169-184. 12.) Puđak, J. (2010). Bioregionalizam. Koncept organizacije društvenog života i model razvoja koji doprinosi očuvanju okoliša i integralnoj održivosti. Socijalna ekologija, 19 (1): 33. 13.) Rončević, N., Ledić, J. i Ćulum, B. (2008). „Nisam sigurna što je, ali je bitno“ – Analiza stavova studenata Sveučilišta u Rijeci o održivom razvoju. Suvremene teme (Contemporary Issues), 1(1): 62-75. 14.) Shiva, V. (2005). Earth Democracy: Justice, Sustainability and Peace. New York: South End Press. 15.) Simons, I. G. (2010). Globalna povijest okoliša. Zagreb: Disput. 16.) Stanić, S.; Buzov, I. (2009). Recikliranje i zbrinjavanje otpada-Stavovi i aktivnosti studenata. Znanstveni godišnjak TITIUS. 2: 275-296. 17.) Stanić, S.; Buzov, I.; Galov, M. (2009). Prakse urbanog stanovništva u zbrinjavanju kućanskog otpada, Socijalna ekologija, Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 18(2): 132-159. 18.) Strategija održivog razvitka Hrvatske. (dokument)


19.) Šimleša, D. (2004). Biotehnologija kao oblik kontrole. Socijalna ekologija, 13(1): 25-44. 20.) Štulhofer, A. & Kufrin, K. (1996). Od obilja do altruizma i druge ekološke priče. Socijalna ekologija, 5(2): 21.) Visković, N. (1996). Životinja i čovjek. Split: Književni krug. 22.) Zimmerman.M. E. et all. (eds.) (2004). Environmental Philosophy. From Animal Rights to radical Ecology, fourth ediction. Cambridge: Pearson.


Seminarske rasprave, kolokviji, radionice i završni ispit.


NAZIV PREDMETA Dijete u društvu


Nositelj/i predmeta mr. sc. Branimir Mendeš, v. pred.


2

Suradnici


P S V T

15 15 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljenost za razumijevanje položaja djeteta u suvremenom društvu.


Odslušan predmet Osnove pedagogije.


- obrazložiti tijek socijalizacijskog procesa; - klasificirati činitelje socijalizacijskog procesa; - definirati socijalnu i građansku kompetenciju; - razlikovati sustav društvene potpore djeci; - promicati prava djeteta u svakodnevnim odgojno-obrazovnim situacijama.


Predavanja: Položaj djeteta u društvu. Razvoj djeteta i društveni kontekst. Dijete u procesu socijalizacije. Agensi (instance) socijalizacije: obitelj, vršnjaci, predškolske ustanove, škole, mediji, religijske zajednice, sustav slobodnog vremena, sport i tjelesno vježbanje… Intervencije u rizični socijalizacijski proces. Društvena potpora djeci u Republici Hrvatskoj. Društvena nastojanja na zaštiti dobrobiti djeteta. Prava djeteta u kontekstu ljudskih prava. Međunarodni dokumenti o pravima djeteta. Društvena potpora djeci s posebnim potrebama i pravima (djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, zlostavljena i zanemarena djeca, djeca s teškoćama u razvoju). Potpora djeci u sustavu civilnog sektora (NGO). Tolerancija u društvu i odgoju. Seminar: Izrada i prezentacija seminarskih radova sa svrhom produbljivanja tema s predavanja.



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Pohađanje nastave – 25 %

Seminar – 25 %



Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad





Pohađanje nastave – 25 %

Seminar – 25 %



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Bilić, V. i Zloković, J. (2004). Fenomen maltretiranja djece, Zagreb: Naklada Ljevak, str. 77 – 121.

Itković, Z. i dr. (1999). Obiteljska i društvena socijalizacija, Zadar: Filozofski fakultet u Zadru.

Miljević-Riđički, R. i dr. (1998). Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Slap.

Paravina, E. (1999). Ostvarivanje prava djeteta, Zagreb: Savez društava Naša djeca Hrvatske.

*** Konvencija UN o pravima djeteta, različiti izdavači

da

Dopunska literatura

Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.

Čudina-Obradović, M. i Težak, D. (1995 ). Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen.

Spajić-Vrkaš, V. i dr. (2004). Poučavati prava i slobode. Zagreb: Filozofski fakultet

(odabrana poglavlja).


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.



NAZIV PREDMETA Povijest hrvatske glazbe


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Snježana

Dobrota

Bodovna vrijednost

(ECTS)

2

Suradnici

Način izvođenja nastave

(broj sati u semestru)

P S V T

30 0 0 0


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati problematiku interkulturalnog glazbenog obrazovanja te kritički promišljati o važnosti inkorporiranja glazbi svijeta u glazbenu nastavu, s ciljem upoznavanja glazbenih izričaja različitih kultura ali i razvijanja tolerancije prema pripadnicima različitih naroda i kultura.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne

kompetencije

potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi

učenja na razini

predmeta (4-10

ishoda učenja)

1. Prepoznati važnost interkulturalnog glazbenog obrazovanja za život u multikulturalnom suvremenom društvu.

2. Definirati i objasniti terminologiju iz područja interkulturalnog (glazbenog) obrazovanja.

3. Razlikovati izričaje zapadno-europske umjetničke glazbe od izričaja glazbi svijeta.

4. Izgraditi potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u području interkulturalnog (glazbenog) obrazovanja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen

prema satnici

nastave

PREDAVANJA: 1. Definiranje pojma kultura. 2. Definiranje pojma identitet. 3. Pristupi interkulturalnom obrazovanju. 4. Pristupi interkulturalnom glazbenom obrazovanju. 5. Povijesni razvoj interkulturalnog glazbenog obrazovanja (19. stoljeće). 6. Povijesni razvoj interkulturalnog glazbenog obrazovanja (20. stoljeće). 7. Odnos između zapadne umjetničke glazbe i glazbi svijeta. 8. Autentičnost i glazbe svijeta. 9. Glazbe svijeta (analiza glazbenih primjera). 10. Glazbe svijeta (analiza glazbenih primjera). 11. Glazbe svijeta (analiza glazbenih primjera). 12. Glazbe svijeta (analiza glazbenih primjera). 13. Glazbe svijeta u nastavi (niži razredni osnovne škole). 14. Glazbe svijeta u nastavi (viši razredi osnovne škole). 15. Glazbe svijeta u nastavi (gimnazije).

Vrste izvođenja

nastave:



Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, kolokviji, ispit.

Praćenje rada

studenata (upisati

udio u ECTS

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti

predmeta):

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)



Ocjenjivanje i

vrjednovanje rada

studenata tijekom

nastave i na

završnom ispitu


Obvezna literatura

(dostupna u knjižnici

i putem ostalih

medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


Perotti, A. (1995). Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.

Volk, T. (1998). Music, education and multiculturalism: foundations and principles. Oxford: Oxford University Press.

Dopunska literatura

Anderson, W. M. & Campbell, P. S. (1989). Multicultural Perspectives in Music Education. Reston, VA: Music Educators National Conference. Elliott, D. J. (1990). „Music as culture: Toward a multicultural concept of arts education.“ Journal of Aesthetic Education. 24 (1), 147-166. Gonzo, C. (1993). „Multicultural Issues in Music Education.“ Music Educators Journal. 79(6), 49-52. Reimer, B. (Ed.) (2002). World Musics and Music Education. Facing the Issues. Reston, VA: MENC. Wasson, R. F., Stuhr, P. L., Petrovich-Mwaniki, L. (1990). „Teaching art in the multicultural classroom: Six position statements“ Studies in Art Education, 31 (4), 234-246.

Načini praćenja

kvalitete koji

osiguravaju stjecanje

utvrđenih ishoda

učenja

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete. Uspjeh studenata na ispitu. Pismeno samoprocjenjivanje.

Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)


3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Teslina

Lokacija zgrade Teslina 12

Godina izgradnje 1954.

Ukupna površina u m2 717 m²

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Ukupna površina u m2

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici

Akademsko pisanje Željka Zanchi, v. pred.

Čovjek i zdravlje mr. sc. Ivana Dujmović, pred.

Didaktička praksa izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Didaktika izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Dječja književnost na engleskom jeziku Željka Zanchi, v. pred.

Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, mr. sc. Mila Bulić, pred.

Engleska fonetika i fonologija doc. dr. sc. Gloria Vickov, dr. sc. Angelina Gašpar, pred.

Engleska gramatika – fraza i rečenice Željka Zanchi, v. pred.

Engleska gramatika – vrste riječi Željka Zanchi, v. pred.

Engleski jezik 1 doc. dr. sc. Gloria Vickov, Siniša Ninčević, viši lektor

Engleski jezik 2 doc. dr. sc. Gloria Vickov, Siniša Ninčević, viši lektor

Engleski jezik i lingvistika - uvod Željka Zanchi, v. pred.

Etika doc. dr. sc. Tonći Kokić

Filozofija odgoja prof. dr. sc. Berislav Žarnić, Gabriela Bašić, asistent

Francuski jezik 1 Jadranka Busatto, pred.




Geografija izv. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina

Glazbena kultura doc. dr. sc. Goran Sučić




Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske

izv. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina

Hrvatska dječja književnost izv. prof. dr. sc. Ivan Bošković, Lucijana Armanda Šundov, prof., znanstveni novak

Hrvatska književna baština izv. prof. dr. sc. Ivan Bošković

Hrvatski jezik 1 doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, dr. sc. Gordana Laco, viši asistent

Hrvatski jezik 2 doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, dr. sc. Gordana Laco, viši asistent

Informatika mr. sc. Lada Maleš, v. pred.

Instrumentalni praktikum mr. sc. Marijo Krnić, pred.

Integrirane jezične vještine Željka Zanchi, v. pred.

Inteligentni tutorski sustavi mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Istraživačka praksa dr. sc. Irena Mišurac, v. pred.

Istraživački usmjerena nastava prirode i društva doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ

Izvanučionička nastava prirode i društva doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ

Jezična kultura doc. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova, dr. sc. Gordana Laco, viši asistent, Anđela Milinović Hrga, asistent

Jezične vježbe 1 Siniša Ninčević, viši lektor

Jezične vježbe 2 – vještine pisanja Siniša Ninčević, viši lektor

Jezične vježbe 3 Siniša Ninčević, viši lektor

Kemija kao dio prirode mr. sc. Ivana Dujmović, pred.

Kineziološka kultura doc. dr. sc. Damir Jurko

Kineziološka metodika 1 doc. dr. sc. Lidija Vlahović

Kineziološka metodika 2 doc. dr. sc. Lidija Vlahović, Dodi Mihaljević, v. pred.

Kineziološka metodika 3 doc. dr. sc. Lidija Vlahović

Kineziološka rekreacija 1 doc. dr. sc. Damir Jurko




Književnost za mladež izv. prof. dr. sc. Ivan Bošković, Lucijana Armanda Šundov, prof., znanstveni novak

Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja 20. stoljeća

dr. sc. Marija Brajčić, prof. v. š.

Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti dr. sc. Dubravka Kuščević, v. pred.

Likovna kultura dr. sc. Marija Brajčić, prof. v. š.

Logika prof. dr. sc. Berislav Žarnić, Gabriela Bašić, asistent

Matematika 1 Nives Baranović, pred.

Matematika 2 Nives Baranović, pred.

Mediji u odgoju i obrazovanju izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević, dr. sc. Morana Koludrović, znanstveni novak

Medijska kultura dr. sc. Srećko Listeš

Metodička praksa 1 dr. sc. Dubravka Kuščević, v. pred.

Metodička praksa 2 izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota

Metodika dodatne nastave matematike dr. sc. Irena Mišurac, v. pred.




Metodika nastave engleskog jezika u ranoj školskoj dobi

doc. dr. sc. Gloria Vickov

Metodika nastave glazbene kulture 1 izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota



Metodika nastave hrvatskoga jezika 1 izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, Dijana Dvornik, pred.

Metodika nastave hrvatskoga jezika 2 izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, Silvana Stanić, stručni suradnik, Dijana Dvornik, pred., Esmeralda Stanišić, stručni suradnik, Jadranka Domazet, stručni suradnik

Metodika nastave hrvatskoga jezika 3 izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, Dijana Dvornik, pred., Esmeralda Stanišić, stručni suradnik, Jadranka Domazet, stručni suradnik

Metodika nastave likovne kulture 1 dr. sc. Dubravka Kuščević, v. pred.



Metodika nastave matematike 1 dr. sc. Irena Mišurac, v. pred.



Metodika nastave prirode i društva 1 doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, mr. sc. Ines Blažević, pred.

Metodika nastave prirode i društva 2 doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, mr. sc. Ivana Dujmović, pred., mr. sc. Ines Blažević, pred., mr. sc. Mila Bulić, pred.

Metodika nastave prirode i društva 3 doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, mr. sc. Ivana Dujmović, pred., mr. sc. Ines Blažević, pred., mr. sc. Mila Bulić, pred.

Metodika rada s djecom s posebnim potrebama doc. dr. sc. Esmeralda Sunko

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada doc. dr. sc. Tonća Jukić, Iskra Tomić, stručni suradnik

Napredni modeli nastave izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Notno pismo izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota, mr. sc. Marijo Krnić, pred.

Njemački jezik 1 izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, mr. sc. Ana Sarić




Obiteljska pedagogija izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić, Anita Mandarić Vukušić, asistent

Oblikovanje učenja i poučavanja mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Odabrana područja početne nastave matematike Nives Baranović, pred.

Osnove kineziologije doc. dr. sc. Damir Jurko

Osnove pedagogije izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Osnove programiranja mr. sc. Lada Maleš, v. pred.

Partnerstvo obitelji i škole izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić, Anita Mandarić










Vukušić, asistent

Pedagogija djece s posebnim potrebama doc. dr. sc. Esmeralda Sunko

Pedagoška komunikacija izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Pedagoška psihologija 1 doc. dr. sc. Andreja Bubić

Pedagoška psihologija 2 doc. dr. sc. Darko Hren

Pedagoška statistika doc. dr. sc. Andreja Bubić

Povijesna fenomenologija doc. dr. sc. Mladenko Domazet, dr. sc. Marko Rimac

Praktikum i školska praksa doc. dr. sc. Gloria Vickov

Pravo u svakodnevici doc. dr. sc. Esmeralda Sunko, Toni Maglica, asistent

Prirodoslovlje mr. sc. Ivana Dujmović, pred.

Procesno pisanje izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, Anđela Milinović Hrga, asistentica

Projektiranje sustava za e-učenje mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Psihologija nastave doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac

Računalni praktikum mr. sc. Lada Maleš, v. pred.

Razvojna psihologija izv. prof. dr. sc. Goran Kardum

Scenska kultura izv. prof. Goran Golovko

Sociologija odgoja i obrazovanja prof. dr. sc. Šime Pilić, dr. sc. Ivan Maršić, v. pred

Sociologija doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica

Sustavi poučavanja na daljinu prof. dr. sc. Marko Rosić, mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Sustavi za e-učenje mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Suvremene nastavne strategije u nastavi Prirode i društva

doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ

Talijanski jezik 1 Maja Bilić, viši lektor, dr. sc. Andrea Rogošić, zn. novak-asistent




Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi doc. dr. sc. Gloria Vickov

Uvod u povijest doc. dr. sc. Mladenko Domazet, dr. sc. Marko Rimac

Uzgoj bilja dr. sc. Juraj Kamenjarin, v. pred.

Vizualno modeliranje doc. dr. sc. Ani Grubišić

Vokalni praktikum mr. sc. Marijo Krnić, pred.

Vokalno-instrumentalni praktikum mr. sc. Marijo Krnić, pred.

Vrednovanje sustava za e-učenje mr. sc. Suzana Tomaš, pred.

Zaštita prirode dr. sc. Juraj Kamenjarin, v. pred.

Zborsko pjevanje mr. sc. Marijo Krnić, pred.

Zlostavljanje i zanemarivanje djece doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac



3.3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja Nives Baranović

Predmet koji predaje na predloženom studijskom programu

Matematika 1 Matematika 2 Odabrana područja početne nastave matematike

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

Adresa Marasovića 57/4, 21000 Split

Telefon 095 85 72 585

E-mail adresa [email protected]; [email protected]

Osobna web stranica

Godina rođenja 1973.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika

Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Predavač, 2011.

Područje i polje izbora u znanstveno ili umjetničko zvanje

Područje prirodnih znanosti, polje matematike, grana matematička analiza

PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Datum zaposlenja 1. veljače 2011.

Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Profesor

Područje rada Matematika

Funkcija Predavač

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

Zvanje VSS, prof. matematike i informatike

Ustanova Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 1998.

PODACI O USAVRŠAVANJU

Godina Od 1999. kontinuirano

Mjesto Zagreb, Split, Opatija, Šibenik

Ustanova MZOŠ, AZOO, NCVVO, HMD

Područje usavršavanja Matematika, Psihologija, Pedagogija, Edukacija

MATERINSKI I STRANI JEZICI

Materinski jezik Hrvatski jezik

Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Praćenje rada učitelja i nastavnika matematike, AZOO, 2006. – 2011., viša savjetnica za matematiku; Matematika 1, Pomorski fakultet 2010.-2011., vanjski suradnik asistent; Matematika 1, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje


2007.-2010., vanjski suradnik asistent; Primijenjena matematika, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje 2007.-2009., vanjski suradnik asistent; Matematika i informatika u OŠ, Osnovna škola Manuš, Split, 1999. – 2006., učitelj; Metodika nastave matematike, Prirodoslovno-matematički fakultet, Split, 2004. – 2006., vanjski suradnik u nastavi; Informatika u SŠ, Gimnazijski kolegij Kraljice Jelene, Split, 2004. – 2006., vanjski suradnik nastavnik; Matematika i informatika u SŠ, Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića, Sinj, 1998. – 1999., nastavnik.

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih udžbenika iz područja predmeta

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

1. Jozić, Nives. 2013. “Formuliranje matematičkih definicija i iskaza teorema u svrhu kritičkog promišljanja i zaključivanja”, U zborniku radova Četvrti simpozijum Matematika i primene,

Beograd: Razvojno-istraživački centar grafičkog inženjerstva

2. Jozić, Nives; Mateljević Miodrag; Svetlik, Marek. 2012. ”Istraživanjem do minimuma ili maksimuma”, U zborniku radova Treći simpozijum Matematika i primene, uredili Stanimirović, Zorica, Marić Miroslav i Svetlik, Marek, 35 – 54. Beograd: Razvojno-istraživački centar grafičkog inženjerstva

3. Jozić, Nives. 2010. ”Muke po trapezu ili raskoš trapeza”, U zborniku radova Četvrti kongres nastavnika matematike RH, uredili Ivanšić, Ivan; Mladinić, Petar; Svedrec, Renata, 263 – 280. Zagreb: Školska knjiga

Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

1. Jozić, Nives. 2012. ”Učenje usmjerenim opažanjem”, U zborniku prispevkov 1. mednarodna Konferenca o učenju in poučevanju matematike, uredili Kmetič, Silva, Bone Jerneja, Rajh Sonja, Sambolić Beganović Amela, Sirnik, Mateja i Suban Ambrož, Mojca, 58 - 66. Maribor: http://www.zrss.si/pdf/zbornikprispevkovkupm2012.pdf

2. Jozić, Nives. 2012. ”Fotografija kao inovativno nastavno sredstvo”, U zborniku radova Peti kongres nastavnika matematike RH, uredili Ivanšić, Ivan; Mladinić, Petar; Svedrec, Renata, 257 – 270. Zagreb: Profil

3. Jozić, Nives. 2011. ”Računalo u nastavi matematike: zašto, kada i kako?”, U zborniku radova Drugi simpozijum Matematika i primene (2), uredio Protić, Ljubomir, 17 – 27. Beograd: Razvojno-istraživački centar grafičkog inženjerstva

4. Jozić, Nives. 2009. „Pisane provjere znanja i teorija kaosa”, U zborniku radova Didaktička dokimologija (Praćenje, ispitivanje, vrednovanje i ocjenjivanje), Šesti stručno-metodički skup Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi, uredili Gortan, Robert; Mrkonjić, Ivan; Varošanec, Sanja, 137 – 156. Pula: Hrvatsko matematičko društvo, Podružnica Istra

Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

U okviru redovnog studija (profesor matematike i informatike) te kroz kontinuirano cjeloživotno obrazovanje od 1999. g.

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i Priznanje Splitsko-dalmatinske županije za vrstan rad s darovitim

http://www.zrss.si/pdf/zbornikprispevkovkupm2012.pdf


znanstveni rad/umjetnički rad učenicima, 2000. – 2006.

Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Ivan Bošković


Hrvatska dječja književnost


Adresa Ljudevita Posavskog 2, 21000 Split

Telefon 021 486 519

E-mail adresa [email protected]

Osobna web stranica http://marul.ffst.hr/~boskovic/



286195


Znanstveni savjetnik, 7. 10. 2013.


Izvanredni profesor, 29. 4. 2011.


Područje humanističkih znanosti – polje filologija, grana kroatistika



Datum zaposlenja 2002.


Profesor

Područje rada

Funkcija


Zvanje Doktor znanosti

Ustanova Filozofski fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 27. 4. 2006.


Godina

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja




Francuski jezik, 2


Engleski jezik, 2



Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga

http://marul.ffst.hr/~boskovic/


programa)


Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma


Vidi na: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=286195




PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad

Dobitnik nagrade “Julije Benešić” za književnu kritiku, nagrade “Antun Gustav Matoš”, te nagrade "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini.

Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Marija Brajčić


Likovna kultura


Adresa Gajeva 9, 21000 Split

Telefon 021 384 318


Osobna web stranica



285113



Profesor visoke škole, srpanj 2011.


Pedagogija, posebne pedagogije



Datum zaposlenja 1. 9. 2007.


Profesor

Područje rada Vizualno-likovna umjetnost i likovna pedagogija

Funkcija



Ustanova Sveučilište u Zadru

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=286195


Mjesto Zadar

Nadnevak 7. 4. 2011.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 3





Likovna kultura – Učiteljski studij Metodika likovne kulture 1, Metodika likovne kulture 2, Slikanje u radu s predškolskom djecom - Predškolski odgoj



Kuščević Dubravka, Brajčić Marija, Smoljko Kristina.

Trodimenzionalno oblikovanje u kontekstu planiranja likovnih

aktivnosti // Prema kvalitetnoj školi, Zbornik radova znanstveno

- stručni skup s međunarodnom suradnjom, 6. Dani osnovne

škole Splitsko-dalmatinske županije / Ivon Hicela (ur.).

Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatsko

pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, 2008. 169-179.

(predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad,

znanstveni).


Brajčić, M., Teorije likovnog odgoja // Djeca i mladež u svijetu

umjetnosti / (Hicela Ivon) (ur.). (Split): Centar za

interdisciplinarne studije - Studia Mediterranea, Filozofski

fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatski pedagoško-književni zbor,

Ogranak Split, (2009). Str. 107-120. (poglavlje u knjizi).

Brajčić, M., Kuščević, D., Grcić, J., Dijete i umjetničko djelo-

Pablo Picasso // Školski vjesnik: časopis za pedagoška i

školska pitanja. 61, (2012.), br 1-2; 133-153 (prethodno

priopćenje, znanstveni).


Kuščević, D., Brajčić, M., Matijašević, I., A child and the art in

the first and the second grade of the primary school. // Journal

of Elementary Education. 2 (2009.), 2-3; 121-135 (kratki

znanstveni članak).


Tijekom fakultetske izobrazbe na studiju Likovni odgoj i likovna umjetnost – stečeni naziv – profesor Likovnog odgoja i Likovne umjetnosti.

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i






znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Andreja Bubić


Pedagoška psihologija 1 Pedagoška statistika


Adresa Put Mira 43b, 21210 Split

Telefon 021 541 916


Osobna web stranica http://www.ffst.hr/andreja.bubic



264933


Znanstveni suradnik, 9. 12. 2011.


Docent, 26. 1. 2012.


Društvene znanosti, psihologija





Docent

Područje rada Psihologija

Funkcija



Ustanova Faculty for Biosciences, Pharmacy and Psychology, University of Leipzig

Mjesto Leipzig, Njemačka

Nadnevak 10. 10. 2009.


Godina 2010.

Mjesto Boston, USA

Ustanova Athinoula A. Martinos Center for Biomedical Imaging, Massachusetts General Hospital, Harvard Medical School, Boston, SAD

Područje usavršavanja Kognitivna neuroznanost




Engleski jezik, 5


Njemački jezik, 3


Francuski jezik, 3


Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih


predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)


Bubić, A. (priručnik u postupku recenzije). Osnove statistike u društvenim i obrazovnim znanostima.


Bar, M., Bubić, A. (2013). Top-down effects in visual perception. U K. Ochsner i S. Kosslyn (Ur.), Oxford Handbook of Cognitive Neuroscience. Oxford University Press, USA. Bubic, A., von Cramon, D. Y., Schubotz, R.I. (2011). Exploring the detection of associatively novel events using fMRI. Human Brain Mapping, 32, 370-381. Bubic, A., von Cramon, D. Y., Schubotz, R.I. (2010). Prediction, cognition and the brain. Frontiers in Human Neuroscience, 4, 25. doi:10.3389/fnhum.2010.00025. Bubić, A., Striem-Amit, E., Amedi, A. (2010). Large-scale brain plasticity following blindness and the use of sensory substitution devices. U J. Kaiser i M. Naumer (Ur.), Multisensory Object Perception in the Primate Brain. New York: Springer. Bubic, A. (2009). Kako dozivljavamo svijet oko sebe? Osjeti i percepcija. U D. Corkalo (Ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori. Zagreb: Naklada Slap.


Bubić, A., Hren, D. (2011). Glas nastavnika o glasu studenata: Prihvaćenost i korištenje studentskih procjena o učinkovitosti nastavnika na Sveučilištu u Splitu. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 4, 4, 291-312.



- Kolegiji u području edukacijske psihologije u okviru diplomskog studija psihologije. - Edukacija „Ishodi učenja u visokoškolskom obrazovanju“ na Filozofskom fakultetu u Splitu.

PRIZNANJA I NAGRADE


- Stipendija, Lab for Multisensory Research (EU projekt MIRG-CT-205357). - Doktorska stipendija, German Research Foundation u okviru poslijediplomskog programa Function of Attention in Cognition (DFG 1182). - Nagrada Zlatna značka Ramira Bujasa za najbolji diplomski rad u psihologiji za akademsku godinu 2002./2003., Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Titula, ime i prezime nositelja Jadranka Busatto


Francuski jezik 1 Francuski jezik 2 Francuski jezik 3 Francuski jezik 4


Adresa Velebitska 14, 21000 Split

Telefon 021 536939


Osobna web stranica






Predavač, 2010.



Ustanova zaposlenja Osnovna škola Lučac, Split



Profesor francuskog jezika i književnosti

Područje rada Filologija

Funkcija


Zvanje Profesor francuskog jezika i knjizevnosti

Ustanova Filološki fakultet

Mjesto Beograd

Nadnevak 1981.


Godina 1981., 1982., 1995.

Mjesto Beograd, 4 semestra i Zagreb 2 semestra, mentorica prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac

Ustanova Filološki fakultet, Filozofski fakultet

Područje usavršavanja Metodika nastave francuskog jezika


Materinski jezik Hrvatski jezik, srpski jezik (bilingvist)


Francuski jezik, 5


Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2



Francuski jezik, izborni kolegij na dodiplomskom studiju, 18 godina rada na više fakulteta (s odgovarajućim studijskim programima) Sveučilišta u Splitu.




Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet

2012./2013. Koordinirala i realizirala međunarodni projekt u organizaciji MZOS i Francuskog ministarstva prosvjete „Ukrstimo jedra prijateljstva“ s partnerskom školom iz Nice, u


godina (najviše 5 referenca) okviru predstavljanja Hrvatske u Francuskoj, „Croatie la voici“, neposredno pred ulazak u EU. 2009. Webinar za Dan frankofonije, 2009. Sudjelovanje u projektu „Ljeta francuske kulture“ na Odjelu za mlade u Gradskoj knjiznici. 16.- 23. listopada 2009., mentorica članici žirija na 27. Međunarodnom filmskom festivalu u Saint Quentinu (Francuska) s temom „Prava čovjeka i građanina“.


U okviru svog redovnog studija i postdiplomskog studija iz metodike nastave francuskog jezika, kao i na redovnim godišnjim seminarima za usavršavanje nastavnika u zemlji i inozemstvu (Pariz, Nica, Dijon, Avignon, Vichy, La Rochelle, Besançon).

PRIZNANJA I NAGRADE


Francusko odličje Red akademskih palmi, 2002. Red viteza i 2010. Red časnika, za dugogodišnje uspješno poučavanje i promicanje francuskog jezika i francuske kulture (chevalier i officier des Palmes academiques). Zahvalnice i diplome MZOS i AZOO za mentorstvo na Državnim natjecanjima i sudjelovanje u povjerenstvima na natjecanjima učenika u RH.

Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota


Notno pismo Metodika nastave glazbene kulture 1 Metodika nastave glazbene kulture 2 Metodika nastave glazbene kulture 3


Adresa Matije Gupca 8, 21000 Split

Telefon 098 770888


Osobna web stranica



221143





Društvene znanosti, pedagogija, posebne pedagogije





Profesor

Područje rada Glazbena pedagogija

Funkcija Docent



Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2008.


Godina


Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 3




Glazbeni kolegiji na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu.


Dobrota, S. (2012) Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.


Dobrota, Snježana (2009), „Svjetska glazba u suvremenom

glazbenom obrazovanju.“ Pedagogijska istraživanja. 6 (1-2), str.

153-161.

Dobrota, Snježana, Reić Ercegovac, Ina (2009), „Glazbene

preferencije mladih s obzirom na neke socidemografske

varijable.“ Odgojne znanosti. 11 (2), str. 381-398.

Reić Ercegovac, Ina, Dobrota, Snježana (2011), „Povezanost

između glazbenih preferencija i osobina ličnosti iz petfaktorskog

modela.“ Psihologijske teme. 20 (1), str. 47-66.

Dobrota, Snježana, Reić Ercegovac, Ina (2011), „Stavovi

učenika prema glazbi i nastavni Glazbene kulture.“ Školski

vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja. 60 (2), str.

199-210.

Dobrota, Snježana, Reić-Ercegovac, Ina (2012), „Odnos

emocionalne kompetentnosti i prepoznavanja emocija u glazbi.“

Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. 21

(4), str. 969-988.


Dobrota, Snježana, Tomaš, Suzana (2009), „Računalna igra u glazbenoj nastavi: Glazbena igra Orašar.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 21 (1), 29-39. Dobrota, Snježana (2012), „Korelacija u glazbenoj nastavi.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 27 (1), str. 18-23. Dobrota, Snježana; Mikelić, Matija (2013), „Glazbene preferencije učenika prema glazbi različitog tempa.“ Metodički ogledi. 19 (2), str. 137-146. Dobrota, Snježana (2009), „Interkulturalno glazbeno obrazovanje“ U: Ivon, H. (ur.), Djeca i mladež u svijetu umjetnosti. Split: Centar za interdisciplinarne studije - Studia Mediterranea; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, str. 157-169. Dobrota, Snježana (2011), „Primjena obrazovne tehnologije u glazbenoj nastavi.“ U: Vidulin-Orbanić, S. (ur.), Drugi


međunarodni simpozij glazbenih pedagoga. Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja. Pula, 23.-24. rujna 2011. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel za glazbu, str. 73-83.



U okviru temeljnog studija (profesor glazbene kulture), magistarskog i doktorskog studija.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Mladenko Domazet


Uvod u povijest Povijesna fenomenologija


Adresa Kaštelina 42, 21215 Kaštel Lukšić

Telefon 091 2973955


Osobna web stranica

Godina rođenja 6. 1. 1965.


331610



Docent, 21. 12. 2011.


Humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest.





Profesor

Područje rada Humanističke znanosti

Funkcija




Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova






Talijanski jezik





- Povijest svakodnevice na primjerima Kaštela, Solina i Splita u prvoj polovici 20. st. (preddiplomska razina studija povijesti). - Povijest Kaštela I. (preddiplomska razina studija povijesti). - Uvod u metodiku društveno humanističkog područja (preddiplomska razina studija pedagogije).


- Donjokaštelanska svakodnevica 1900.-1939., Zagreb 2002., u koautorstvu s Marinom Vuletinom, 288 stranica. - Suton flote jedrenjaka Staroga Grada, Zagreb 2004., 124 stranice. - Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006., u koautorstvu s Markom Matijevićem, 211 stranica. - Stari Grad na Hvaru – Otočni grad na razmeđu 19. i 20. stoljeća, Stari Grad 2011. str. 168.


- Mikrohistorija – Kaštelanska naselja u vrtlogu promjena i

suprotstavljanja francuskoj upravi (u koautorstvu s Josipom

Lasićem), Dalmacija za francuske uprave (1806. – 1813.) -

Zbornik radova, Split 2009., str. 395 – 409.

- Stari Grad između dva svjetska rata - Ekonomija bez poleta,

Zbornik Odsjeka za povijest u Splitu, 2014.


- Stručni redaktor na udžbeniku Povijest 4 (udžbenik povijesti

za četvrti razred gimnazije), Goran Miljan – Ivica Miškulin,

Zagreb 2009. – Profil.

- Na stručnome skupu „Novije historiografske spoznaje iz

hrvatske i europske povijesti“ održao izlaganje na temu:

Mikrohistorija i povijest svakodnevice – implementacija u

nastavi (organizator skupa: Odsjek za povijest Filozofskog

fakulteta u Splitu i Agencija za odgoj i obrazovanje – lipanj

2012.).

- Predavač na temu Pripremanje pripravnika za polaganje

stručnog ispita 30. 8. 2012. u Splitu (Organizator. Agencija za

odgoj i obrazovanje).

- Sudionik Okruglog stola u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i

sporta na temu „Kakvu nastavu povijesti želimo“ (4. 6. 2012.) u

Zagrebu.


Član povjerenstva za stručne ispite pri Agenciji za odgoj i obrazovanje od ožujka 2012. Predsjednik Državnog povjerenstva Natjecanja iz povijesti 2014.


Program dopunsko psihološkog obrazovanja – Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu 1999.


Svjedožba o položenom stručnom ispitu 17. 5. 2000.

PRIZNANJA I NAGRADE


Zahvalnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – Agencije za odgoj i obrazovanje za rad u Državnom povjerenstvu Natjecanja iz povijesti 2014.

Titula, ime i prezime nositelja mr. sc. Ivana Dujmović


Kemija kao dio prirode Prirodoslovlje


Adresa Gašpina mlinica 59a, 21210 Solin

Telefon 095 905 73 08


Osobna web stranica



331621



Predavač, 2011.






Predavač

Područje rada Učiteljski studij

Funkcija


Zvanje Magistar biomedicinskih znanosti

Ustanova Medicinski fakultet Split

Mjesto Split



Godina 2011.

Mjesto Split

Ustanova Medicinski fakultet Split

Područje usavršavanja Translacijska istraživanja u biomedicini – doktorski studij




Engleski jezik, 5






13 godina radnog staža u osnovnoj školi, predmeti priroda, biologija i kemija.



1. Lovrić Kojundžić, Sanja; Dujmović, Ivana; Grković, Ivica; Sapunar, Damir. Regional differences in epidermal thickness and behavioral response following partial denervation of the rat paw. // International journal of neuroscience.118 (2008), 12; 1748-176

2. Vukusić Pusić, Tanja; Janjic, Tanja; Dujmović, Ivana; Poljičanin, Ana; Šoljic, Violeta; Saraga-Babić, Mirna; Vukojević, Katarina.The involvement of proliferation and apoptosis in the early human gonad development.// Journal of molecular histology. 44 (2013); 55-63

3. Dujmović, Ivana; Bočina, Ivana; Vukojević, Katarina; Saraga-Babić, Mirna. Notochord morphology in the spine of dogfish Scyliorhinus canicula L. // Croatian Microscopy Symposium / Gajović, Andreja; Tomašić, Nenad (ur.). Zagreb: Hrvatsko mikroskopijsko društvo, 2012. 52-53 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni).

4. Dujmovic, Ivana; Bocina, Ivana; Vukojevic, Katarina; Saraga-Babic Mirna. Immunofluorescence distribution of cytoskeletal and extracellular matrix antigens in dogfish Scyliorhinus canicula L. notochord // Proceedings MC 2013., Regensburg. Rachel, Reinhard, ed. University of Regensburg, 2013. 302-303 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). urn:nbn:de:bvb:355-epub-287343


1. Dujmović, Ivana (2011.): Važnost praktičnog rada u ostvarivanju prirodoslovne pismenosti. Školski vjesnik 60 (04): 459-470



Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu Studijska grupa: Biologija – Kemija

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina


Geografija Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske


Adresa Tršćanska 72, 21000 Split

Telefon


Osobna web stranica




228301



Izvanredni profesor, 20. prosinca 2013.


Interdisciplinarna područja znanosti, polje geografija



Datum zaposlenja 1. srpnja 2007.


Profesor

Područje rada Geografija

Funkcija


Zvanje Doktor prirodoslovnih znanosti

Ustanova Geografski Odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 10. travnja 2002.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Španjolski jezik, 4






predmet: Geografija

Knjige:

Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T. (2013), Geografija

turizma – regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb.

Znanstveni radovi:

Glamuzina, M. – Glamuzina, N. – Bjeliš, S. (2010.), Kretanje i

struktura stanovništva metkovske mikroregije od 1948.-2001.,

Acta Geographica Croatica, vol. 36, pp. 85-98.

Glamuzina, N. (2011.), Geografske specifičnosti turističkog


razvoja srednjodalmatinskih otoka na prijelazu iz 20. u 21. st.,

Hrvatski geografski glasnik, vol 73(1), pp. 201-214.

Curić, Z. – Glamuzina, N. – Opačić, V. T. (2012.).

Contemporary issues in the regional development of tourism in

Croatia, Hrvatski geografski glasnik, vol 74(1), pp. 19-40.

Radovi objavljeni u zbornicima znanstvenih skupova:

Glamuzina, N. (2009.), Uloga Hrvatske u valorizaciji turističkih

potencijala Bosne i Hercegovine, Zbornik radova 2. kongresa

geografa Bosne i Hercegovine, Sarajevo, pp. 257-268.

Glamuzina, N. (2010.), Agroturizam – iskustva iz svijeta i

razvojne mogućnosti u srednjodalmatinskoj Zagori, Zbornik

radova Prvog međunarodnog znanstvenog simpozija

„Transformacija ruralnog područja u uvjetima tranzicije i

integriranja u Europsku Uniju“, Mostar, pp. 197-216.

Glamuzina, M. – Glamuzina, N. – Šiljeg, A. (2010.),

Demogeografski aspekti ruralnih dijelova srednjodalmatinske

Zagore, Zbornik radova Prvog međunarodnog znanstvenog

simpozija „Transformacija ruralnog područja u uvjetima

tranzicije i integriranja u Europsku Uniju“, Mostar, pp. 315-330.

Stručni radovi:

Glamuzina, N. (2010.), Rijeka voljena i proklinjana. U: Karlić, B.

(gl. ur.), Delta Neretve, Fabra press, Zagreb, pp. 8-15.

Glamuzina, N. (2012.), Geografska dimenzija promjena u

svjetskom turizmu na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, Geografski

horizont, vol. 2/LVIII, Zagreb, pp. 49-61.

predmet: Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti

Hrvatske

Knjige:

Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T. (2013), Geografija

turizma – regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb

Znanstveni radovi:

Glamuzina, N. (2011.), Geografske specifičnosti turističkog

razvoja srednjodalmatinskih otoka na prijelazu iz 20. u 21. st.,

Hrvatski geografski glasnik, vol 73(1), pp. 201-214.

Curić, Z. – Glamuzina, N. – Opačić, V. T. (2012.).

Contemporary issues in the regional development of tourism in

Croatia, Hrvatski geografski glasnik, vol 74(1), pp. 19-40.

Stručni radovi:

Glamuzina, N. (2010.), Rijeka voljena i proklinjana. U: Karlić, B.

(gl. ur.), Delta Neretve, Fabra press, Zagreb, pp. 8-15.

Glamuzina, N. (2012.), Geografska dimenzija promjena u

svjetskom turizmu na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, Geografski

horizont, vol. 2/LVIII, Zagreb, pp. 49-61.



"Prostor kao resurs turističkog razvoja Hrvatske" – projekt koji se provodio na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



Nastavnički studij geografije u potpunom opsegu.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. Goran Golovko


Scenska kultura



Telefon 091 260 0303


Osobna web stranica



322610





Umjetničko područje, polje kazališna umjetnost


Ustanova zaposlenja Umjetnička akademija u Splitu



Profesor

Područje rada Gluma

Funkcija Prodekan za umjetnost, znanost, međunarodnu suradnju i ECTS


Zvanje Akademski redatelj

Ustanova Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 22. 9. 2003.


Godina 1995. – 1996.

Mjesto London, Engleska

Ustanova Leavners Arts Base (LEAP Theatre Workshop)

Područje usavršavanja Dramska pedagogija




Engleski jezik, 5

Strani jezik i poznavanje jezika


na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)




Nositelj kolegija Lutkarstvo i scenska kultura na Preddiplomskom studiju predškolskoga odgoja na Filozofskom fakultetu u Splitu, Nositelj kolegija Scenska kultura na Integriranom učiteljskom studiju Filozofskog fakulteta u Splitu.





Režije: Leda Miroslava Krleže i Sluškinje Jeana Geneta (Šibensko kazalište i Umjetnička akademija u Splitu, 2009). Smij i suze starega Splita Ivana Kovačića, Splitsko ljeto 2010. Košulja sretnog čovjeka Belmonda Miliše, Gradsko kazalište lutaka Split 2010. Povišica Georgesa Pereca, HNK Split, 2011.. Duboko more Silvije Šesto u Gradskom kazalištu lutaka i Gradskom kazalištu mladih Split 2011. Tartuffeerie Sanje Ivić, HNK Split 2012 Žudnja Sarah Kane u Kazalištu Marina Držića, Dubrovnik, 2012. Peer Gynt Henrika Ibsena u HNK Split, 2013. Instrukcija Eugenea Ionescoa u Gradskom kazalištu mladih split 2013. Jean Genet: Sluškinje: paralelna ekspozicija – Umjetnička organizacija Albalunna, Split, 2014.


Gluma; Režija; Dramska pedagogija

PRIZNANJA I NAGRADE


Nagrada „Grozdanin kikot“ Centra za dramski odgoj BiH, Nagrada „Zlatni smijeh“ za najbolju režiju na Danima satire 2005.; Nagrada „Judita“ za režiju na Splitskom ljetu 2010.; Nagrada „Umjetnik naroda moga“ na Splitskom ljetu 2010.

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Ani Grubišić


Vizualno modeliranje



Adresa Vukovarska 115, 21000 Split

Telefon 091 2441799


Osobna web stranica www.pmfst.hr/~ani



257340




Docent, 1. 10. 2013.


Tehničke znanosti, računarstvo


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu



Profesor

Područje rada Inteligentni tutorski sustavi

Funkcija Istraživač



Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 24. 2. 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5







Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave

http://www.pmfst.hr/~ani


objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)



Diplomski sveučilišni studij za profesora matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Njemački jezik 1 Njemački jezik 2 Njemački jezik 3 Njemački jezik 4


Adresa Zagrebačka 21, 21000 Split

Telefon 099 2966117


Osobna web stranica



275983


Viši znanstveni suradnik, studeni 2013.




Humanističke znanosti, filologija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet Split



Profesor

Područje rada Filologija

Funkcija Šef katedre




Mjesto Zadar

Nadnevak 17. 12. 2007.


Godina

Mjesto

Ustanova






Njemački jezik, 5


Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 2



Njemački jezik 1, 2, 3, 4 na dodiplomskom učiteljskom studiju, Visoka učiteljska škola Split.



Eldi Grubišić Pulišelić, Konstrukcija ženskog identiteta u

njemačkoj drami. Tipizacija ženskih likova u kazališnom zrcalu

70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća, Leykam international, Zagreb

2013, 224 str. ISBN 978-953-340-002-0

Eldi Grubišić Pulišelić, „Dalmatien als Heterotopie in Ida von

Düringsfelds Reise-Skizzen“, u: Kabić, Slavija / Lovrić, Goran

(ur.), Mobilität und Kontakt. Literatur und Kultur in ihrer

Beziehung zum südosteuropäischen Raum, Sveučilište u

Zadru, Zadar 2009., str. 265-276. ISBN 978-953-7237-56-1

Eldi Grubišić Pulišelić / Slavija Kabić: „Giftige Früchte der

Mutterschaft in der kroatischen Frauenliteratur der ersten Hälfte

des 20. Jahrhunderts“, u: Zeitschrift für Slawistik, 56 (2011), 1;

Berlin 2011., str. 49-65. ISSN 0044-3506




Na dodiplomskom studiju, profesorski smjer, studij njemačkog i engleskog jezika i književnosti.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Darko Hren


Pedagoška psihologija 2


Adresa Lička 11, 21000 Split


Telefon 021 541913


Osobna web stranica



277083



Docent, veljača 2013.


Interdisciplinarno područje obrazovnih znanosti (psihologija, pedagogija)



Datum zaposlenja Travanj 2008.


Docent

Područje rada Nastava, istraživanja

Funkcija



Ustanova Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak Listopad 2008.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5





Pedagoška psihologija 2 – Učiteljski studij Pedagoška psihologija – Pedagogija



1. Hren, D., Sambunjak, D, Marušić, M., Marušić A. (2013). Medical Students' Decisions About Authorship in Disputable Situations: Intervention Study. Science and Engineering Ethics, 19(2), 641-651.

2. Ivaniš, A., Hren, D., Marušić, M., Marušić, A. (2011). Less work, Less Respect: Authors' Perceived Importance of Research Contributions and Their Declared Contributions to Research Articles is in production process. PLoS ONE, 6(6):


e20206. 3. Hren, D., Marušić, M., Marušić, A., (2011). Regression of

Moral Reasoning during Medical Education: Combined Design Study to Evaluate the Effect of Clinical Study Years. PLoS ONE 6(3): e17406.

4. Marušić, M., Marušić, A., Hren, D., Roso, V., Donev, D.M. (2010). Is mandatory training in research methodology associated with attitudes and knowledge about science in medicine? Medical Teacher. 32(4), 348.

5. Cvek, M., Hren, D., Sambunjak, D., Planinc, M., Mačković, M., Marušić, A., Marusić, M. (2009). Survey of medical teachers' attitudes towards science and motivational orientation for medical research. Wiener Klinsche Wochenschrift. 121, 256-261.

6. Vujaklija, A., Hren, D., Sambunjak, D., Vodopivec, I., Ivaniš, A., Marušić A., Marušić, M. (2009). Can teaching research methodology influence students’ attitude towards science? Cohort study and non-randomized trial in a single medical school. Journal of Investigative Medicine. 58(2), 282-286.


1. Marušić, M., Marušić, A., Hren, D., Roso, V., Donev, D.M. (2010). Is mandatory training in research methodology associated with attitudes and knowledge about science in medicine? Medical Teacher. 32(4), 348.

2. Pangerčić, A., Sambunjak, D., Hren, D., Marušić, M., Marušić, A. (2010). Climate for career choices: survey of medical students' motivation for studying, career preferences and perception of their teachers as role models. Wiener Klinsche Wochenschrift. 122(7-8), 243-250.

3. Sambunjak, D. i Hren, D. (2010). Izborni predmet „Vještine studiranja“ na Medicinskom fakultetu u Zagrebu: opis i kvalitativna evaluacija. Društvena istraživanja.19, 577-596.

4. Salopek, D., Lovrić, J., Hren, D., Marušić, A. (2009). Temporal Structure of First Year Courses and Success at Course Exams: Comparison of Traditional Continual and Block Delivery of Anatomy and Chemistry Courses. Croatian Medical Journal. 50, 61-68.

5. Marinovic, D., Marusic, M., Hren, D., Sambunjak, D., Rasic, I., Skegro, I., Marusic, A. (2009). Transition from longitudinal to block structure of preclinical courses: outcomes and experiences. Croatian Medical Journal. 50, 429-443.



Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

PRIZNANJA I NAGRADE


2002 - posebna Rektorova nagrada za stvaranje, organizaciju i provedbu projekta „Uspješno studiranje“ – serije radionica za studente s ciljem razvijanja motivacije i vještina potrebnih za uspješno studiranja i cjeloživotno obrazovanje.


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Tonća Jukić


Metodologija znanstvenoistraživačkog rada


Adresa Hercegovačka 82, 21000 Split

Telefon


Osobna web stranica



290210



Docentica, 20. 12. 2013.


Društvene znanosti, pedagogija





Docent

Područje rada Opća pedagogija i metodologija pedagoških istraživanja

Funkcija




Mjesto Zagreb

Nadnevak 16. 5. 2011.


Godina 2002./2003.

Mjesto Zagreb

Ustanova Forum za slobodu odgoja

Područje usavršavanja Metodika




Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 3




Metodologija pedagoškog istraživanja, Studij predškolskog odgoja, Filozofski fakultet Split, dodiplomski studij Filozofska metodologija, Studij filozofije, Filozofski fakultet Split, dodiplomski studij (seminari) Metodologija pedagoškog istraživanja, Studij pedagogije, Filozofski fakultet Split, diplomski studij Metodologija pedagoških istraživanja, Studij matematike i informatike, Prirodoslovno-matematički fakultet Split, dodiplomski studij (seminari) Metodologija istraživanja u obrazovanju, Program dopunsko


pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, Prirodoslovno-matematički fakultet Split.



1. Jukić, Tonća (2012). Facebook kao medij za aktivno učenje u visokome školstvu. U: Hrvatić, N. i Klapan, A. (ur.) Pedagogija i kultura: teorijsko-metodološka određenja pedagogijske znanosti (znanstvena monografija). Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 183-189. 2. Jukić, Tonća (2010). Akcijska istraživanja na razini odgojno-obrazovne ustanove. Školski vjesnik – Časopis za pedagoška i školska pitanja, 59 (3), 363-372. 3. Jukić, Tonća (2010). Osposobljavanje studenata predškolskog odgoja za akcijsko istraživanje. U: Bacalja, R. (ur.), Zbornik radova s međunarodnoga znanstveno-stručnog skupa Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja. Zadar: Sveučilište u Zadru Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, 337-347.




Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, (1996.-2000.), završeno 6 metodika, diplomirani učitelj.

Forum za slobodu odgoja, Zagreb (2002./2003.), Projekt Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje - Reading and writing for critical thinking (RWCT), (završena 3. stupnja, od 2006. voditeljica radionica za prosvjetne djelatnike).

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Damir Jurko


Osnove kineziologije Kineziološka rekreacija 1 Kineziološka rekreacija 2 Kineziološka rekreacija 3 Kineziološka rekreacija 4


Adresa Ivana Pavla II 193, 21215 Kaštel Lukšić

Telefon 091 536 5028


Osobna web stranica



343602


Znanstveno-nastavno, umjetničko- Znanstveni suradnik, 20. prosinca 2013.


nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora


Znanstveno područje društvenih znanosti; polje kineziologija;

grana sistematska kineziologija



Datum zaposlenja Prosinac, 2013.


Docent

Područje rada Osnove kineziologije

Funkcija


Zvanje Doktor društvenih znanosti iz znanstvenog polja kineziologije

Ustanova Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 4. travnja 2013.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Ruski jezik, 2




Od 2006. vanjski suradnik na predmetu odbojka Kineziološkog fakulteta u Splitu; od 2012. vanjski suradnik na Filozofskom Fakultetu u Splitu iz predmeta Kineziološka kultura i Kineziološka rekreacija.



1. Jurko, D., (2013) Relation between competitive anxiety

and self‐confidence states and situational achievement

of elite European junior female volleyball players, Acta

Kinesiologica, 7 (1): 55‐59.

2. Jurko, D., Tomljanović, M., Ćular, D., (2013). Initial

validation of coaching behavior scales in volleyball,

Sport SPA 10 (1): 47-50.

3. Grgantov, Z., Jurko, D., Milić, M., (2013). Evaluation of

volleyballtechniques – differences between expert and

novice coaches, Sport Science 6 (1): 61‐65.

4. Grgantov Z., Milavić B., Jurko D., (2012). Relations of

sport motivation orientation and cohesion in young male

and female volleyball players, Pesh 1 (2): 59-64.






Osnovni studij – profesor Fizičke kulture. Doktor društvenih znanosti iz znanstvenog polja Kineziologija.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Juraj Kamenjarin


Uzgoj bilja Zaštita prirode


Adresa Cesta dr. F. Tuđmana 668, 21214 Kaštel Kambelovac

Telefon 098 179 50 46


Osobna web stranica



207862



Viši predavač, 2011. god.


Prirodne znanosti, biologija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu



Viši predavač

Područje rada Biologija, ekologija

Funkcija



Ustanova Sveučilište u Zagrebu (PMF)

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2000.


Godina 2004.

Mjesto Zagreb

Ustanova Institut Ruđer Bošković

Područje usavršavanja Biologija



Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5

Engleski jezik, 4


(izvrsno)





Nositelj kolegija na PMF-u u Splitu


Interna skripta iz kolegija


1. Kamenjarin, J., A. Vidović, 2010: Flora i vegetacija u pukotinama okomitih vapnenačkih stijena u Splitu. Zbornik sažetaka trećeg Hrvatskog botaničkog kongresa, 107-108, Murter (Hrvatska), 24.-26. rujna. 2. Kamenjarin, J., S.Topić, 2012: Halofitska vegetacija poluotoka Marjan u Splitu. Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa / Jelaska, S.D. ; Klobučar, G. ; Šerić Jelaska, L. ; Leljak Levanić, D. ; Lukša, Ž. (ur.). (ur.). - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo 1885, Zagreb , 29-29. 3. Kamenjarin, J., A. Vuković, S. Topić, 2013: Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As. Carpino orientalis Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj. Naš krš. XXXIII, 43; 93-97. 4. Kamenjarin, J., I. Bilić, S. Topić, 2014: Prilog poznavanju kamenjarskog pašnjaka As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae (H-ić 1963) Trinajstić 1992. Naš krš – rad poslat. 5.Fredotović, Ž., I. Šamanić, H. Schneeweiss-Weiss, J. Kamenjarin, Tae-Soo Jang, J. Puizina, 2014: Triparental origin of triploid onion, Allium × cornutum (Clementi ex Visiani, 1842), as evidenced by molecular, phylogenetic and cytogenetic analyses. Bmc plant biology, 14:24, 1-20.



Voditelj znanstvenog projekta: “Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije“; u okviru znanstvenog programa: „Značaj sukcesije za očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava Hrvatske“, voditelj: prof. dr. sc. Josip Franjić.


Tijekom studiranja na PMF-u u Zagrebu (1982.-1987.), te tijekom 25.-godišnjeg iskustva u radu s djecom i studentima.

PRIZNANJA I NAGRADE


Dobitnik Osobne nagrade Grada Kaštela za 2012. g. za osobiti doprinos na području zaštite prirode i očuvanja okoliša

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Tonći Kokić

Predmet koji predaje na Etika


predloženom studijskom programu



Telefon


Osobna web stranica http://marul.ffst.hr/~tkokic/dokuwiki/doku.php?id=start



285315



Docent, listopad 2011.


Filozofija, filozofija znanosti



Datum zaposlenja 13. ožujka 2006.


Docent

Područje rada Nastava i istraživanje

Funkcija Zamjenik pročelnika Odsjeka za filozofiju




Mjesto Zagreb

Nadnevak 7. svibnja 2009.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5




Teorija evolucije: razvoj ideje, osnovna načela i recepcija. 2010.


Industrijalizacija sveučilišta i dehumanizacija, 2013. Evolucijska biologija i ideologija, 2010.


Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet


godina (najviše 5 referenca)


Redovni studij

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ


Metodika nastave prirode i društva 1 Metodika nastave prirode i društva 2 Metodika nastave prirode i društva 3 Istraživački usmjerena nastava Prirode i društva Izvanučionička nastava Prirode i društva Suvremene nastavne strategije u nastavi Prirode i društva Djelatnosti za razvoj ekološke osjetljivosti djece


Adresa Rašeljkina 4, 21000 Split

Telefon 021 386 122


Osobna web stranica



201306



Docent, 28. 2. 2009.


Znanstveno područje: društvenih znanosti, znanstveno polje: pedagogija, grana: didaktika



Datum zaposlenja Na Filozofskom fakultetu od 1. 10. 2009.


Profesor

Područje rada Metodika nastave Prirode i društva

Funkcija Prodekanica za financije i poslovanje



Ustanova Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 1999.


Godina 1997. i 1998.

Mjesto Ljubljana, Slovenija

Ustanova Centar za biljnu biotehnologiju Biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija

Područje usavršavanja Molekularna biologija



Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5

Engleski jezik, 3

mailto:[email protected]


(izvrsno)


Slovenski jezik, 4




Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu Studijski program: biologija kemija, diplomski studij - Metodika nastave biologije - Seminar iz metodike nastave biologije - Praktikum iz metodike nastave biologije Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu Doktorski studij: Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti - Suvremene nastavne strategije u nastavi prirodoslovlja - Obrazovanje za održivi razvoj


Metodika nastave predmeta prirodoslovnog područja. Sveučilište u Splitu i Školska knjiga Zagreb.


1. Kostović-Vranješ, V., Bulić, M. (2013): Izobraževanje za zdrav in trajnostni svet,. Okoljsko izobraževanje za 21. stoletje, znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.). Univerza v Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan, Slovenia. 2. Kostović-Vranješ, V. (2012): Vyučovanie biologie - včera, dnes, zajtri, U: Studia santifica Facultatis paedagogicae, Universitas catholica Ružomberok. Jablonsky T. (ur.). Ružomberok, Slovakia : VERBUM - vydavatel'stvo KU. 3. Kostović-Vranješ, V. (2012): Digitalna kultura učenika na početku primarnog obrazovanja. U: Pedagogija i kultura, Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj i obrazovanje, kurikulum. Ljubetić. M., Zrilić S. (ur.) Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb. Drugi kongres pedagoga Hrvatske, Opatija, 24. 26. rujna 2012: 79-87. 4. Kostović-Vranješ, V., Bijelić, I. (2012): Projekti študentov v izobraževanju za trajnostni razvoj na začetku izobraževanja. U: Ekološka in etična zavest skozi edukacijski odnos do družbe in narave, znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.). Univerza v Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan: 88-101. 5. Kostović-Vranješ, V. (2011): Information-communication tehnologies in biology teaching: present states and possibilities. In: Digital technologies and new forms of learning. Milat, Josip (ed.). Split: Faculty of philosophy University of Split, Faculty of education University of Chieti-Pescara, 2011: 181-189.


1. Kostović-Vranješ, V., Vickov, G. (2013): Interdisciplinary teaching of Science and English at an early school age. Croatian journal of education, 5.(3): 823-848 2. Kostović-Vranješ, V., Šolić, S. (2011): Nastavni sadržaji Prirode i društva – polazište za interdisciplinarno poučavanje u razrednoj nastavi. Život i škola, 25 (57): 207-216. 3. Kostović-Vranješ, V., Jukić, T. (2011): Ekološka pismenost, sodobna vzgojno-izobraževalna paradigma. U: Raziskovalni vidiki ekologije v kontekstu edukacije, znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.). Univerza v Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan: 71-83. 4. Kostović-Vranješ, V. (2010): Internet i suvremena nastava biologije i prirodoslovlja. Školski vjesnik, 59 (4): 543-555.









5. Kostović-Vranješ, V. (2009): Vzgoja in izobraževanje za okolje v zgodnjem otroštvu - podlaga za trajnostni razvoj. U: Edukacija za trajnostni razvoj, znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.). Založba PEF, Pedagoška fakulteta Univerze v Mariboru, RIS Dvorec Rakičan: 17-28.



U sklopu četverogodišnjeg redovitog diplomskog studija biologija-kemija.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Sonja Kovačević


Didaktika Osnove pedagogije Napredni modeli nastave Pedagoška komunikacija Didaktička praksa


Adresa Generala Zadre 22, 21000 Split

Telefon 021 386122


Osobna web stranica



151044


Viši znanstveni suradnik - 25. ožujka 2014.


Izvanredna profesorica - 16. svibnja 2014.


Područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti



Datum zaposlenja 1. prosinca 2005.


Profesor

Područje rada Društvena znanost

Funkcija


Zvanje Doktorica znanosti

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Mjesto Rijeka

Nadnevak 19. prosinca 2007.


Godina

Mjesto

Ustanova








Engleski jezik, 3


Talijanski jezik, 2




Pedagoška komunikacija, Napredni modeli nastave, Didaktika –integrirani studijski program učitelja, preddiplomski i diplomski studij pedagogije.


1. Mušanović, M., Vasilj, M., Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: HFD. ISBN 978-953-95074-4-0 CIP katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Rijeci UDK 37.02(035) 2. Kovačević, S., Mušanović, L. (2013). Od transmisije do majeutike – modeli nastave. Zagreb: HFD. ISBN 978-953-95074-4-8


1. Kovačević, S., Munjiza, P. (2008). Neverbalna komunikacija u razredu. U zborniku znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom 6. dani osnovne škole - 2008.: Prema kvalitetnoj školi, (str. 121-131). Filozofski fakultet u Splitu, Hrvatsko pedagoški-književni zbor-ogranak Split. ISBN 978-953-96977-5-2 UDK 373.3(063) 2. Kovačević, S., Mušanović, L. (2012). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Školski vjesnik časopis za pedagoška i školska pitanja,Vol. 61 (3), (str. 325-341). ISSN 0037-654X, UDK 374.7:504.06 3. Vasilj, M., Kovačević, S. (2009). Nastavni proces kao dio šire komunikacijske mreže. Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, br. 8, (str. 63 – 69). Mostar: Matica hrvatska. ISSN 1840-1252, UDK 371.331/.334 4. Brajčić, M., Kovačević, S., Kuščević, D. (2013). Learning at the Museum (Učenje u muzeju). Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Special Edition: Learning and Teaching in Contemporary Society / Specijalno izdanje: Učenje i poučavanje u suvremenom društvu. Vol. 15 (2013) (str.159-178). ISSN: 1848- 5650, UDK 371 (05) 5. Kovačević, S., Mušanović, L. (2012). Mladi u društvu rizika – Nasilničko ponašanje. Kalokagatija, časopis za društvena i pedagoška pitanja. Vol. No. 1, (str. 90-107). ISSN: 1848-4654, UDK: 371



1. Marcetić, A., Kovačević, S., Abdel-Jabbar, N. (2010). Principles And Strategies For Lifelong Learning. Cultural & educational horizons, III. International Interdisciplinary Professional Scientific Conference, (str. 410-415). Subotica: The advanced school of vocational studies for education of nursery teachers. ISBN 978-86-87893-11-5 2. Kovačević, S., Vasilj, M., Mušanović, L. (2010). Ljudski resursi u školi – nove uloge nastavnika. Godišnjak 2010, Osposobljavanje nastavnika za nove uloge, (str. 523 – 536). Srpska akademija obrazovanja Beograd. ISSN 1820-5461, UDK: 371.14 3. Sunko, E., Kovačević, S. (2010). The inclusion of the autistic children from the educators’ point of view. Comparative Education, Teacher Training, Education Policy, School Leadership and Social Inclusion, Vol. 8, (str. 458- 462). Sofija: Bureau for Educational Services - Bulgarian Comparative Education Society. 4. Klapan, A., Kovačević, S., Mušanović L. (2012). Kulturno-društveni fenomen navijačkog nasilja. U zborniku Pedagogija i kultura: teorijsko-metodološka određenja pedagogijske znanosti, str. 206–216). Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. ISBN 978-953-99167-4-7



Osnovni studij: diplomirani pedagog – profesor. Poslijediplomski magistarski studij: magistar društveno-humanističkih znanosti iz područja pedagogije. Doktorica znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja odgojnih znanosti, grane sustavna pedagogija.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja mr. sc. Marijo Krnić


Notno pismo Vokalni praktikum Instrumentalni praktikum Vokalno-instrumentalni praktikum Zborsko pjevanje


Adresa Rendićeva 22, 21000 Split

Telefon 099 3333777


Osobna web stranica www.marijokrnic.com



313606



Predavač, 2014.



Umjetničko područje, polje glazbene umjetnosti



Datum zaposlenja 1. studenoga 2008.


Nastavnik, predavač

Područje rada Glazbena pedagogija

Funkcija Predavač


Zvanje Magistar znanosti

Ustanova Akademija za glasbo Univerze v Ljubljani

Mjesto Ljubljana, Slovenija

Nadnevak 29. rujna 2008.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 3






1. Krnić, M. (2013). Popijevka u udžbenicima Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole. Tonovi, 62/13, 63-77.


1. Krnić, M. (2009). Školski dječji pjevački zborovi i klape u funkciji glazbeno-estetskog odgoja djeteta. U: Ivon, H. (ur.), Djeca i mladež u svijetu umjetnosti. Split: Centar za interdisciplinarne studije - Studia Mediterranea; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, 171- 179.


1. G. Verdi: La Traviata, uloge Dottore Grenvil, Marquese d'Obigny (HNK Split, 2013.) 2. I. Tijardović: Dioklecijan, uloga Dioklecijan (HNK Split, 2012.) 3. B. Britten: Rape of Lucretia, uloga Collatinus (HNK Split, 2012., Teatro Verdi Trst, 2013.) 4. W. A. Mozart: Krunidbena misa, solo bas (HNK Split, 12. 4. 2010.) 5. Umjetnički ravnatelj i član ocjenjivačkog suda na Međunarodnom festivalu zborske glazbe Dani duhovne glazbe


Cro patria Glazbene mladeži Split (2010. – )


U okviru dva redovna studija na Odsjeku za glazbenu pedagogiju (profesor glazbene kulture) i na Odsjeku za pjevanje (profesor pjevanja) Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

PRIZNANJA I NAGRADE


- Diploma Darko Lukić Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (2012.) - 2. nagrada na 5. Međunarodnom natjecanju solo pjevača Bruna Špiler, Herceg Novi, Crna Gora (2012.) - 2. nagrada na 13. Natjecanju solo pjevača Nikola Cvejić, Ruma, Srbija (2010.) - 1. nagrada na 24. Međunarodnom natjecanju vokalne komorne glazbe Città di Conegliano, Conegliano, Italija (2010.) - 2. nagrada na 15. Međunarodnom natjecanju solo pjevača C. A. Seghizzi, Gorizia, Italija (2009.) - 1. nagrada na 57. Međunarodnom natjecanju zborova Guido d'Arezzo, Arezzo, Italija (2009.) - Zlatna plaketa na 2. Međunarodnom natjecanju muških i ženskih komornih zborova Lipanjski zvuci, Petrinja (2009.) - 2. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda Kaštelanske trešnje na festivalu Večeri dalmatinske pisme (2005.) - Plaketa Zvuci baštine Hrvatske glazbene mladeži Split, za oživljavanje skladbi iz hrvatske glazbene baštine (2001.)

Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Dubravka Kuščević


Metodika nastave likovne kulture 1 Metodika nastave likovne kulture 2 Metodika nastave likovne kulture 3 Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti


Adresa Spinčićeva 18, 21000 Split

Telefon 091 5743302


Osobna web stranica



244310



Viša predavačica, 2013.


Odgojne znanosti, pedagogija, metodika likovne kulture





Profesor

Područje rada Metodika nastave likovne kulture, Likovna kultura

Funkcija


Zvanje Doktorica odgojnih znanosti – metodika nastave likovne kulture


u početnoj nastavi osnovne škole

Ustanova Pedagoški fakultet Sveučilišta u Sarajevu

Mjesto Sarajevo

Nadnevak 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4





Od 1996. nositeljica svih kolegija metodike nastave likovne kulture na Učiteljskom studiju u Splitu. Metodika nastave likovne kulture 1 Metodika nastave likovne kulture 2 Metodika nastave likovne kulture 3 Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti Likovna kultura s metodikom1 Osnove likovne kulture



1. 1. Ivon Hicela, Kuščević Dubravka (2013). „School and the Cultural – Heritage Environment: Pedagogical, Creative and Artistic Aspects“. Ljubljana: Revija Centra za študij edukacijskih stratagij 3 (2): 29 – 49.

2. 2. Brajčić, Marija, Kuščević Dubravka (2012). „Education of Youth through Art“ Education in the Modern European Environment, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Emee, Opatija 17-18. 2012.

3. Kuščević Dubravka, Dobrota Snježana, Burazer Marijana (2010). „Stavovi učenika četvrtih razreda osnovne škole o likovnoj kulturi i ocjenjivanju u nastavnom predmetu likovna kultura“, Znanstveni godišnjak TITIUS br. 3. str. 215 – 227.

4. Kuščević Dubravka; Brajčić Marija; Alijev Branka (2009). „Mediteranski motivi u nastavi likovne kulture“. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja. 58, 1; 49-62 (prethodno

priopćenje).

5. Kuščević Dubravka (2009). „Mogućnosti povezivanja nastave Likovne kulture s drugim nastavnim predmetima u nižim razredima osnovne škole“. Djeca i mladež u svijetu umjetnosti. Split : Centar za interdisciplinarne studije - Studia Mediterranea Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, (2009). str. 107-120.


1. Kuščević Dubravka, Brajčić Marija, Vejić Duška (2011). „Etnografska baština i nastava likovne kulture“. Umjetničko








djelo u likovnom odgoju i obrazovanju Zbornik umjetničko znanstvenih skupova 2009.-2011. Antonija Balić Šimrak (ur.). Zagreb: ECNSI - Europski centar za sustavna i napredna istraživanja, 74-85. 2. Kuščević Dubravka, Mišurac Zorica Irena, Brajčić Marija (2013). „Pripremljenost učitelja razredne nastave za rad s učenicima s poteškoćama: implikacije u nastavi likovne kulture i matematike, U: Unapređenje kvalitete života djece i mladih, uredili Nikolić Milena, 633 – 644. Tuzla: Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli. 3. Kuščević Dubravka, Brajčić Marija, Matijašević Ivana (2009). „A child and the art in the first and the second grade of the primary school“. Pedagoški fakultet Maribor: Journal of Elementary Education. 2, 2-3; 121-135. 4. Dobrota Snježana, Kuščević Dubravka (2009). „Creativity in

visual arts and music education“. Gifted and talented creators of

progress. Bitola-Ohrid : Univerzitet Sv. Kliment Ohridski - Bitola,

Pedagoški fakultet, 2009. 253-259.


Suradnik: Projekt : prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest umjetnosti: Istočnojadranske umjetničke teme: umjetnost, politika, maritimno iskustvo.


U okviru redovnog studija Nastavnik razredne nastave Profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti Magistar znanosti iz područja povijesti umjetnosti Doktorica odgojnih znanosti – metodika likovne kulture

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Srećko Listeš


Medijska kultura


Adresa Hercegovačka 34, 21000 Split

Telefon 091 2306959

E-mail adresa [email protected]; [email protected]

Osobna web stranica www.srecko-listes.com



337901





Ustanova zaposlenja Agencija za odgoj i obrazovanje

Datum zaposlenja 1. srpnja 2003.

Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši savjetnik







http://www.srecko-listes.com/


istraživač, suradnik i sl.)

Područje rada Metodika hrvatskoga jezika i književnosti; medijska kultura; teorija i povijest književnosti

Funkcija




Mjesto Zadar

Nadnevak


Godina 2006. – 2009.

Mjesto Zagreb

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Studij psihosocijalnog rada

Područje usavršavanja Integrativna supervizija




Engleski jezik, 4–5


Francuski jezik, 2






1. Listeš, Srećko, Školski listovi u osnovnim i srednjim

školama u Hrvatskoj (u: Dječja prava i slobodno

vrijeme. Zbornik), Pravobranitelj za djecu, Zagreb,

2010., str. 103. – 114.

2. Listeš, Srećko, Književna e-topija (u: Eseji o književnosti i oko nje 2), Zagreb, 2010., str. 33 – 50.

3. Listeš, Srećko, Jedan progonjeni časopis i njegovi suradnici (u: Eseji o književnosti i oko nje 3), Split, 2012., str. 138. – 167.


1. Listeš, Srećko, Književnost i odgoj (u: Eseji o književnosti i oko nje 3), Split, 2012., str. 13. – 46.


Član Stručne skupine Europske komisije po pitanju medijske pismenosti, Bruxelles – Zagreb (imenovan: 12. ožujka 2012.)


I. U sklopu studija kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. II. U sklopu projekata Vijeća Europe: 1. Zajednički europski referentni okvir za nacionalne i službene jezike (Strasbourg, 2006., Prag, 2007.) 2. Zajednički europski referentni okvir za jezike (Strasbourg, 2008.)


III. U sklopu projekata pretpristupnih fondova EU (Phare Programme) - Integrativna supervizija

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić


Obiteljska pedagogija Partnerstvo obitelji i škole


Adresa Put iza nove bolnice 10c, 21000 Split

Telefon 021 541 911


Osobna web stranica -

Godina rođenja 1959


217545



Izvanredni profesor 3. 12. 2010.


Pedagogija – Obiteljska pedagogija i Predškolska pedagogija





profesor

Područje rada Znanstveno–nastavna djelatnost

Funkcija


Zvanje Doktorat znanosti


Mjesto Zagreb

Nadnevak 2004.


Godina 2008.

Mjesto Split, Kranj (SLO)

Ustanova WGI - SAD

Područje usavršavanja Certifikat iz Realitetne terapije i Teorije izbora (Basic Instructor;

Basic and Advanced supervisor)




Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2






1. Ljubetić, M. Stabilna obitelj i poželjno roditeljstvo u kaotičnom svijetu – (moguća) stvarnost ili iluzija? (Imaju li perspektivu i/ili alternativu?) // Nove paradigme ranoga odgoja / Maleš, Dubravka (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za pedagogiju, 2011. str. 67-96.

2. Ljubetić, M. (2014.) Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb, Element d.o.o. (Sveučilišni udžbenik)// From co-operation to partnership among the family, upbringing–educational institution and community


1. Ljubetić, M. (2014.) Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno- obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb, Element d.o.o. (Sveučilišni udžbenik)

2. Slunjski, E.; Ljubetić, M.; Pribela Hodap, S.; Malnar, A.; Kljenak, T.; Zagrajski Malek, S.; Horvatić, S.; Antulić, S. Handbook for the Self-Evaluation of Early Childhood and Preschool Education Institutions. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, 2013. (priručnik)

3. Ljubetić, M. The Kindergarten I want to grow up in: Self-evaluation and Quality Control in Kindergartens. Saarbrücken, Germany: LAP LAMBERT Academic Publishing GmbH & Co. KG, 2012 (monografija)

4. Ljubetić, M. (2012.) Nosi li dobre roditelje roda?! Odgovorno roditeljstvo za kompetentno dijete. Zagreb. Profil International.

5. Leburić, A., Ljubetić, M., Radić, T. Socijalizacija darovite djece. Split: Redak, 2011. (monografija).



Suradnica je na znanstveno-istraživačkom projektu „Nove paradigme ranog odgoja“ (130-1301761-1772) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH čija je voditeljica prof. dr. sc. Dubravka Maleš.


Viša pedagoška akademija Split (1979.) – diplomirala predškolski odgoj

Filozofski fakultetu u Zadru (1994.) – diplomirala pedagogiju

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu (1997.) magistrirala sociojalnu pedagogiju-PUP

Filozofski fakultet u Zagrebu (2004.) – doktorirala pedagogiju

PRIZNANJA I NAGRADE












Titula, ime i prezime nositelja mr. sc. Lada Maleš


Informatika Računalni praktikum Osnove programiranja


Adresa Trondheimska 9, 21000 Split

Telefon


Osobna web stranica http://www.ffst.hr/~lmales/



225930



Viši predavač, 2013.







Viši predavač

Područje rada

Funkcija


Zvanje Magistar znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2002.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2




predmet Informatika: Ne predmet Računalni praktikum: Internet usluge i Praktikum Internet usluge (od 2010., Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, preddiplomski) predmet Osnove programiranja: Programiranje (asistent 1997.-2004., Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, preddiplomski)



predmet Informatika: Maleš, Lada; Karelović, Deni; Znaor, Lj. Računalni sustav // Medicinska informatika / Karelović, Deni (ur.). Split: Jedinica za znanstveni rad KB Split, 2005. str. 154-171. (poglavlje u knjizi). predmet Računalni praktikum: L. Maleš, S. Mladenović (2007.), Osnove programiranja za web, Filozofski fakultet u Splitu


predmet Računalni praktikum: L. Maleš, Putovima interneta – osnove za odrasle početnike //Dječja prava i slobodno vrijeme, zagreb, 2010. Pp.73-78 (pozvano predavanje, domaća recenzija, objavljeni rad, stručni)


predmet Informatika: Stankov, Slavomir; Tomaš Suzana; Grubišić, Ani; Maleš, Lada. Informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju učitelja: od izbornog kolegija do studijskog smjera, znantveni kolokvij, Split, 2012.



PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Irena Mišurac


Metodika nastave matematike 1 Metodika nastave matematike 2 Metodika nastave matematike 3 Metodika dodatne nastave matematike


Adresa Zajčeva 3, 21000 Split

Telefon 021 273 987, 095 904 1040, 091 222 6072


Osobna web stranica



244321



Viša predavačica, 24. svibnja 2013.


Znanstveno područje društvenih znanosti; polje pedagogija; grana posebna pedagogija



Datum zaposlenja Veljača, 1998.


Nastavnica, viša predavačica



Područje rada Metodika nastave matematike

Funkcija Pročelnica Odsjeka za učiteljski studij


Zvanje Doktorica odgojnih znanosti – metodika početne nastave matematike

Ustanova Pedagoški fakultet Sveučilišta u Sarajevu

Mjesto Sarajevo



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Njemački jezik, 2




Od 2002. godine nositeljica svih kolegija metodike nastave matematike na Učiteljskom studiju u Splitu.


Suvremeni standardi matematičkih kompetencija u početnoj nastavi matematike


1. „Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u osnovnim školama – Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika i integracija u razrednoj nastavi“, (2010.) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, gl. urednik Nenad Mirković, Zagreb, 119 – 158 2. Cindrić, Maja; Mišurac Zorica, Irena (2012.) „Contemporary and traditional approach in teaching mathematics“, Proceedings of the 8-th Internationa of Conference on Education / Prachalias, Chrysovaladis (ur.). - Greece: Research and Training Institute of East Aegean, 655-662 3. Mišurac Zorica, Irena; Cindrić, Maja; Destović, Fatih, (2012) Traditional and contemporary approach to teaching mathematics, Technics Technologies Education Management (1840-1503) 7, 2; 882-888 4. Mišurac Zorica, Irena; Cindrić, Maja, (2012.) Prednosti diskusije i kognitivnog konflikta kao metode rada u suvremenoj nastavi matematike, Journal of the Institute for Educational research (0579-6431) 44, 1; 92-110 5. Pavlin-Bernardić, Nina; Vlahović-Štetić, Vesna; Mišurac-Zorica, Irena (2010.) „Studentski i učiteljski stavovi i uvjerenja o matematici“, Odgojne znanosti, vol. 12, br 2 (20), 385 – 397


1. Mišurac Zorica, Irena; Cvitanović, Melita (2012.) „Odnos učenika razredne nastave prema matematici“, Školski vjesnik, vol. 61. br. 4. 443 – 460 (stručni članak) 2. Mišurac Zorica, Irena; Domazet, Jadranka (2011.) „Stav


učitelja razredne nastave prema matematici“. Zbornik radova sa 3. međunarodnog znanstvenog skupa Matematika i dijete (The 3

rd International Scientific Colloquium Mathematics and

Children), (ur. Margita Pavleković), 18. i 19. ožujak 2011. Osijek, 526-537 3. Mišurac Zorica, Irena. (2009.) „Mjerenja u početnoj nastavi matematike“, Škola – časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu. Mostar, vol. 5.. 105-113. (stručni članak) 4. Mišurac Zorica, Irena (2009.) „(Ne)ujednačenost sustava matematičkog obrazovanja u osnovnoj školi“. Zbornik radova sa skupa Didaktička dokimologija, Šesti stručno-metodički skup „Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi“, (ur. Branka Antunović-Piton), Pula, 213-215



Osnovni studij – profesor matematike i fizike Magistar znanosti iz područja pedagogije Doktorica odgojnih znanosti – metodika početne nastave matematike

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić


Metodika nastave hrvatskoga jezika 1 Metodika nastave hrvatskoga jezika 2 Metodika nastave hrvatskoga jezika 3


Adresa Kvaternikova 21, 21000 Split

Telefon 091 4455613


Osobna web stranica



260510


Viši znanstveni suradnik 9. listopada 2013.


Izvanredni profesor 20. prosinca 2013.


Znanstveno područje humanističke znanosti, polje filologija, grana kroatistika



Datum zaposlenja 18. studenoga 2003.


Profesor

Područje rada Metodika hrvatskoga jezika i književnosti

Funkcija





Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Poljski jezik, 4




Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za učiteljski studij, diplomska razina, od ak. god 2002./2003. Metodika hrvatskoga jezika u Odsjeku za predškolski odgoj, stručni studij, od 1998./1999. do 2008./2009. Hrvatski jezik u Odsjeku za predškolski odgoj, stručni studij, od 2005./2006. do 2008./2009. nositeljica i izvoditeljica, od 2009. nositeljica kolegija Teorija i praksa nastave pismenoga izražavanja u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, diplomski studij, ak. god. 2007./2008. Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od 2009./2010. Metodika nastave književnosti u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od ak. god. 2013./2014. Uvod u metodiku jezično-umjetničkog područja u Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Splitu, dodiplomski studij, od ak. god. 2008./2009.


Nemeth-Jajić, J. Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, Split, 2007. Nemeth-Jajić, J. Hrvatski književnici u nastavi, Split, 2011.


4. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 19. stoljeću, u knjizi Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost, ur. Pavičević-Franić, Dunja i Ante Bežen, Zagreb, 2010., str. 218-233.

5. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 20. stoljeću, u knjizi Redefiniranje tradicije: dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete, ur. Bežen, Ante i Berislav Majhut, Zagreb, 2011., str. 337-352.

6. Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. Hrvatski jezik na mrežnim forumima, Jezik, god. 59., br. 2., 2012., str. 41-53.

7. Nemeth-Jajić, J. Djela Višnje Stahuljak u nastavnim programima i čitankama, „Zlatni danci 12“, „Život i djelo(vanje) Višnje Stahuljak“, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2011., str. 181-192.

8. Nemeth-Jajić, J. O jeziku i stilu bajke Jež Katarzyne Kotowske u prijevodu Ivane Vidović Bolt, „Zlatni danci


13 – Suvremena dječja književnost”, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2012., str. 247-254.


2. Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. Contemporary methodical approaches in Croatian language teaching, Journal of International Scientific Publications: Language, Individual and Society, Volume 5, Part 1, Agapova, Sofia; Gorbunov, Alexandr (ur.). Info Invest, Bulgaria, 2011. http://www.science-journals.eu str. 131-139.

3. Milinović, A., Nemeth-Jajić, J. Information and communication technologies in Croatian language teaching, Informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika, u knjizi Digital techonologies and new forms of learning – Digitalne tehnologije i novi oblici učenja, ed. Milat, J., Split, 2011., str. 307-313.

4. Nemeth-Jajić, J., Prvulović, P. Zavičajni (čakavski) govor u razrednoj nastavi, Školski vjesnik, god. 61, 2012., br. 3, str. 289-304.

5. Nemeth-Jajić, J. Rasprava kao metoda poticanja i razvijanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010., Rijeka, 2012., str. 883-889.

6. Nemeth-Jajić, J. Metodički aspekti čitanja neknjiževnih tekstova, Zbornik radova Čitanje za školu i život, IV. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, ur. Miroslav Mićanović, Zagreb, 2013., str. 105-115 (dostupno na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje).


Suradnik istraživač na dvama znanstvenim projektima: 1. Dramski tekst kao lingvometodički predložak (MZOŠ,

znanstveni projekt prihvaćen 2006.; glavni istraživač i voditelj projekta: prof. dr. sc. Vlado Pandžić, Filozofski fakultet, Zagreb);

2. Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku (MZOŠ, znanstveni projekt prihvaćen 2006.; glavni istraživač i voditelj projekta: prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet, Zagreb).


U sklopu studija kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U sklopu projekta «Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje», 2002./2003. godine u trajanju od 80 sati. Voditeljice: dr. sc. Hicela Ivon, dr. sc. Ivana Tomić-Ferić. Voditeljica je seminara toga projekta od 2006./2007. U sklopu projekta «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi», 2004. godine u trajanju od 16 sati. Voditeljice seminara: prof. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, Ph. D. Sharon B. Kletzien, Višnja Grozdanić, prof.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Siniša Ninčević

Predmet koji predaje na Engleski jezik 1 (jezične vježbe)

http://www.science-journals.eu/


predloženom studijskom programu Engleski jezik 2 (jezične vježbe) Jezične vježbe 1 Jezične vježbe 2 Jezične vježbe 3


Adresa Šibenska 3, 21000 Split

Telefon 091 975 87 26


Osobna web stranica





Viši lektor, 27. 6. 2013.


Humanističke znanosti, polje filologija, grana anglistika





Nastavnik

Područje rada Jezikoslovlje, anglistika

Funkcija Viši lektor


Zvanje Profesor engleskog jezika i književnosti, diplomirani povjesničar umjetnosti


Mjesto Zadar

Nadnevak 27. 3. 1990.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 4




Jezični kolegiji na Filozofskim fakultetu u Splitu: Integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij: Jezične vježbe (Engleski jezik 1 i 2), Jezične vježbe 1, Jezične vježbe 2, Jezične vježbe 3. Dodiplomski studij (Odsjek za povijest umjetnosti, Odsjek za povijest, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Odsjek za pedagogiju)


Engleski jezik 1, 2, 3, 4 Engleski jezik kao strani jezik struke 1 i 2 Strani jezik za potrebe studiranja Strani jezik u struci - dvadesetogodišnje iskustvo u nastavnom procesu (u srednjem i visokom školstvu).



Znanstveni radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom:

1. Ninčević, Siniša. Zanchi, Željka. 2012. “The Importance of Correct Capitalisation and Punctuation“. Transactions on Maritime Science 1: 47-57.

2. Ninčević, Siniša. 2012. “On the Usage of the Lexemes Fathership, Fatherhood, Cousinship and Cousinhood“. 2012. Transactions on Maritime Studies 2: 122-125.

Znanstveni radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom:

1. Ninčević, Siniša. 2009. “Various semantic Aspects of -Ship Suffixation“. Strani jezici 38: 297-302.

2. Ninčević, Siniša. 2012. “O semantici imenica s dometkom -ship i -hood u engleskom jeziku“. Školski vjesnik 3: 367-375.

Stručni radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom: 1. Milinović, Anđela. Ninčević, Siniša. 2012. “Prinosi englesko-hrvatskom pravopisnom sup(r)o(t)stavljanju“. Croatica et Slavica Iadertina 8/2: 369-393.




Filozofski fakultet u Zadru (Metodika nastave engleskog jezika). Turističko-ugostiteljska škola u Splitu – Program uvođenja u samostalni odgojno-obrazovni rad u vremenu od 1. 3. 1992. do 28. 2. 1993.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Šime Pilić


Sociologija odgoja i obrazovanja


Adresa Dubrovačka 10, 21000 Split

Telefon 021 541 918


Osobna web stranica



085383

Znanstveno ili umjetničko zvanje i Znanstveni savjetnik


datum posljednjega izbora 20. 10. 2009.


Redoviti profesor 30. 11. 2009.


Područje društvenih znanosti, polje sociologija


Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za sociologiju

Datum zaposlenja 6. 10. 2005. (1. 10. 1986.)


Profesor

Područje rada Nastava (predavanja, seminari, radionice, mentorstvo)

Funkcija


Zvanje Doktor društvenih znanosti iz sociologije


Mjesto Zagreb

Nadnevak 1993.


Godina 1990.

Mjesto Berlin

Ustanova Otvoreno sveučilište

Područje usavršavanja Društvene znanosti – sociologija (sustav školstva)




Engleski jezik, 2


Francuski jezik, 2


Ruski jezik, 2



Nastavni predmet Sociologija odgoja i obrazovanja već 30 godina. Sociologija odgoja preko 20 godina na dvopredmetnim studijima na PMF-u i na Filozofskom fakultetu, te posebno na učiteljskom studiju i studiju predškolskog odgoja (i na VUŠ-u).


Knjiga o nastavnicima (autorska knjiga;, elektroničko izdanje), Obrazovanje u kontekstu tranzicije /ur./ - služe kao priručna literatura u nastavi.


1. Pilić, Š. (2008). Knjiga o nastavnicima (autorska knjiga; elektroničko izdanje) 2. Pilić, Š. /ur./ 2008). Obrazovanje u kontekstu tranzicije /ur./ - služe kao priručna literatura u nastavi. 3. Pilić, Š. i Vrdoljak, D. (2009). Nastavnici i društvo znanja, Školski vjesnik, 58(2): 149-158. 4. Pilić, Š. i Kutleša, A. (2012). Ekološke opasnosti u društvu rizika, Godišnjak Titius, 5(5): 172-203. 5. Pilić, Š. (2013). Seljani dviju regija o životu i tradiciji na selu: usporedba Dalmacije i Slavonije, u: Šundalić, A.; Zmaić, K. i Sudarić, T. /ur./ Uloga obrazovanja u identitetu društva i ekonomiji znanja, Osijek: Ekonomski fakultet, str. 27-48.


Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj (2008.) u: Obrazovanje u kontekstu tranzicije




Znanstveni projekt Titius: porječje Krke: baština i sociokulturni razvoj (2008.-2013.). – voditelj projekta „Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-učenja“ – suradnik „Janković castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni kotari region/Kula jankovića – (međ. projekt) – suradnik


M-P-D-P kompetencije stekao u sklopu studijskog programa na Pedagoškoj akademiji i studijskog programa pedagogije na Filozofskom fakultetu (jedno i drugo diplomirao).

PRIZNANJA I NAGRADE


- Nagrada za znanost Grada Splita 1984./85.; - Nagrada za znanost „Kruno prijatelj“ (Slobodne Dalmacije) 2006.; - Priznanje za doprinos međunarodnom znanstvenom skupu Društvo i tehnologija (povodom 15. godišnjice); - Nagrada za znanost Splitsko-dalmatinske županije časopisu Školski vjesnik, čiji je Pilić bio glavni urednik, 2006.

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac


Psihologija nastave Zlostavljanje i zanemarivanje djece


Adresa Karamanova 8, 21000 Split

Telefon 095 9024183


Osobna web stranica



235650




Docent, 27. 1. 2012.


Područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana razvojna psihologija





Nastavnik

Područje rada Razvojna psihologija, edukacijska psihologija

Funkcija Nastavnik, voditeljica Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja (od 2012.); član Povjerenstva za nastavu (od 2012.)




Mjesto Zagreb




Godina 2012.

Mjesto Zagreb

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Ured za studente s invaliditetom

Područje usavršavanja Education for Equal Opportunities at Croatian Universities




Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2



Nositelj i izvoditelj predmeta: 1. Razvojna psihologija i Privrženost u cjeloživotnoj

perspektivi (preddiplomska razina, Odsjek za pedagogiju)

2. Psihologija nastave i Zlostavljanje i zanemarivanje djece (integrirani učiteljski studij)

3. Opća psihologija (Katoličko-bogoslovni fakultet, preddiplomska razina)

4. Razvojna psihologija, Samovrednovanje i vrednovanje u nastavi (doškolovanje za stjecanje nastavničkih kompetencija za osnovnoškolske i srednjoškolske nastavnike)

5. Struktura i dinamika ličnosti s obzirom na dob, Osobnost voditelja probacije (Poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij)



1. Koludrović, M. i Reić Ercegovac, I. (2013). Motivacija i školski uspjeh: dobne i spolne razlike u ciljnim orijentacijama. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 154, 4, 493-509.

2. Mandarić, A., Koludrović, M. i Reić Ercegovac, I. (2011). The role of educational institutions official websites in developing partnership with parents. U: J. Milat (ur.), Digital technologies and new forms of learning. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 233-241.

3. Reić Ercegovac, I. i Koludrović, M. (2010). Akademska samoefikasnost i školski uspjeh adolescenata. Pedagogijska istraživanja, 7, 1, 111-129.

4. Reić Ercegovac, I. i Ljubetić, M. (2010). Školske i obiteljske vrijednosti iz perspektive studenata. Pregled-Časopis za društvena pitanja, LI 2; 229-244.

5. Reić Ercegovac, I., Koludrović, M. i Jukić, T. (2010). Emocionalna kompetentnost i stres u nastavničkim zanimanjima. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 2-3, 2-3, 85-97.


1. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2012). Stavovi učenika prema glazbi i nastavi glazbene kulture. Školski vjesnik, 60, 2, 199-210.

2. Koludrović, M. i Reić Ercegovac, I. (2010). Kompetencije učitelja iz perspektive kurikulumskog pristupa: stavovi učenika o „idealnom učitelju“. Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa


Unapređenje kvalitete života djece i mladih. M. Nikolić; A. Huremović i S. Imamović (ur.). Bosna i Hercegovina, Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 17-23.

3. Koludrović, M. i Reić Ercegovac, I. (2010). Poticanje učenika na kreativno mišljenje u suvremenoj nastavi. Odgojne znanosti, 12, 2 (20), 427-439.

4. Koludrović, M., Jukić, T. i Reić Ercegovac, I. (2009). Sagorijevanje na poslu kod učitelja razredne i predmetne nastave te srednjoškolskih nastavnika. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 22, 2; 235-249.

5. Reić Ercegovac, I. i Jukić, T. (2008). Suradničko učenje u razrednoj nastavi. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 20, 2; 69-80.



Nastavnički studij, profesor psihologije 2000. godine na Sveučilištu u Zadru.

PRIZNANJA I NAGRADE


2001. Bujasova zlatna psihologijska značka za osobito vrijedan diplomski rad

Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Marko Rosić


Sustavi poučavanja na daljinu


Adresa Ivana Rendića 49, 21000 Split

Telefon 092 260 66 31


Osobna web stranica



226885


Znanstveni savjetnik, prosinac 2010.


Redoviti profesor, travanj 2011.




Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Datum zaposlenja Studeni 1996.


Redoviti profesor

Područje rada Informatika

Funkcija Dekan


Zvanje Doktor tehničkih znanosti


Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak Svibanj 2004.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5





Kolegij „Tehnologije sustava e-učenja“ – diplomski studij informatike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru. Kolegij „Sustavi učenja na daljinu“ – poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Kolegij „Tehnologije e-učenja“ – poslijediplomski doktorski studij „Istraživanja u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Splitu


M. Rosić: Sustavi obrazovanja na daljinu, skript (nastavni sadržaj dostupan preko Web-a) Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu


Knjiga: S. Stankov, V. Glavinić, M. Rosić (Eds): "Intelligent Tutoring

Systems in E-Learning Environments: Design, Implementation and Evaluation", IGI Global, USA, 2010.

Znanstveni rad: A. Grubišić, S. Stankov, M. Rosić, B. Žitko: "Controlled experiment replication in evaluation of e-learning system's educational influence", Elsevier Science Ltd, Computers and Education, 53, 3, 2009, pp. 591-602.

Indeksirano u bazama: Current Contents, CSA Mechanical & Transportation Engineering Abstracts, Computer Science Index, Computer and Information Systems Abstract, Computing Reviews, Contents Pages in Education, ERA (Educational Research Abstracts Online), ERIC, Education Abstracts, Education Index, Education Research Index, Education Technology Abstracts, Educational Management Abstracts, Ei Compendex, Electronics and Communications Abstracts, Engineering Index Monthly, INSPEC, Multicultural Education Abstracts, Periodicals Index Online, PsycINFO, Research into Higher Education Abstracts, SCOPUS, Social SciSearch,


Social Sciences Citation Index, Sociology of Education Abstracts, Technical Education & Training Abstracts, UnCover.

B. Žitko; S. Stankov, M. Rosić, A. Grubišić: "Dynamic test generation over ontology-based knowledge representation in authoring shell", Expert Systems with Applications, 36, 4, 2009, pp. 8185-8196.

Indeksirano u bazama: Current Contents/Engineering, Computing & Technology, Cambridge/Computer and Information Abstracts, Research Alert, SCISEARCH, Science Citation Index, SCOPUS.

V. Glavinić, M. Rosić, M. Zelić: "Leveraging the Semantic Web for Intelligent and Adaptive Education", Lecture Notes in Computer Science (HCI in Work & Learning, Life & Leisure, LNCS 6389), Springer-Verlag Berlin Heidelberg, G. Leitner, M. Hitz, and A. Holzinger (Eds.), 2010, pp. 497–500.

Indeksirano u bazama: SpringerLink, DBLP, INSPEC, SCOPUS.

V. Glavinić, S. Stankov, M. Zelić, M. Rosić: "TEx-Sys Model in the Semantic Web and Web 2.0 Environments" International Journal of Technology Enhanced Learning, vol. 1, no. 3, T. Davenport, M. D. Lytras, and A. Naeve, Eds. Geneve: Inderscience Enterprises Ltd, 2009, pp. 241-252.

Indeksirano u bazama: INSPEC, Scirus, Google Scholar.




PRIZNANJA I NAGRADE


Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: Srebrna plaketa Josip Lončar za istaknutu doktorsku disertaciju (2004.). Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru: Plaketa za osobit doprinos razvoju fakulteta (2012.).

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova


Jezična kultura


Adresa Mažuranićevo šetalište 26, 21000 Split

Telefon 091 5342465



Osobna web stranica



276135


Znanstveni suradnik


Docent


Humanističke znanosti, polje filologija





Docent

Područje rada Fonetika i fonologija

Funkcija




Mjesto Zagreb

Nadnevak 13. 1. 2011.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4


Ruski jezik, 4


Njemački jezik, 2



Fonetika i fonologija (Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, 1. godina), Dijalektologija, Pravopisna i gramatička norma (Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, 2. i 3. godina), Stilistika, Jezik u funkciji umjetnosti, Govor i masovni mediji (Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, 1. godina)



1. Runjić-Stoilova, Anita. 2010. „Razlike u glasničkim preinakama kod profesionalnih i neprofesionalnih govornika.“ Croatica et Slavica Iadertina 6: 73-88. (izvorni Znanstveni rad u domaćem časopisu s međunarodnom recenzijom)

2. Runjić-Stoilova, Anita; Tomelić Ćurlin, Marijana. 2011. „Nazorov jezik u službi metrike.“ Croatian Studies Review/Časopis za hrvatske studije 7 (1-2): 307-318.


(izvorni znanstveni rad u inozemnom časopisu s međunarodnom recenzijom)

3. Runjić-Stoilova, Anita; Bartulović, Ivana. 2011. „Odstupanja od standardnog naglasnog sustava u govoru profesionalnih govornika na HTV-u.“ Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu 2: 153-168. (izvorni znanstveni rad u domaćem časopisu s međunarodnom recenzijom)

4. Runjić-Stoilova, Anita. 2013. „Retorički tropi u hrvatskim dnevnim novinama.“ Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu. (izvorni znanstveni rad u domaćem časopisu s međunarodnom recenzijom)

5. Runjić-Stoilova, Anita; Galić, Josip. 2013. „Representation and Reception of paraphrase in Newspaper Headlines.“ U What do we know about the world? Rhetorical and Argumentative Perspectives, uredili Kišiček, Gabrijela i Igor Žagar, 391-410. Digital Library Dissertation, 25 i Windsor Studies in Argumentation, 1. (www.pei.si/Sifranti/StaticPage.aspx?id=139) (recenzirani znanstveni rad u zborniku međunarodnog skupa)




PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Goran Sučić


Glazbena kultura


Adresa Vinogradska 70, 21000 Split

Telefon 021 316 333, 098 320 646


Osobna web stranica www.poli-art.com.hr



331643



Znanstveno zvanje; docent 20. 12. 2013. Nastavno zvanje; profesor visoke škole 5. 11. 2011.

http://www.pei.si/Sifranti/StaticPage.aspx?id=139



8. 05 obrazovne znanosti, Kombinirani kriteriji društvenih

znanosti (izborna polja 7.03. glazbena umjetnost (7.03.03.

glazbena pedagogija) i 5.01. ekonomija).





Profesor

Područje rada Glazba

Funkcija


Zvanje Docent – profesor visoke škole

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jzik, 3


Francuski jezik, 2


Ruski jezik, 2



Glazbena kultura s praktikumom,

Zborsko pjevanje,

Metodika glazbene kulture 1,



Notno pismo,

Glazbena kultura,

Vokalno-instrumentalni praktikum,

Razvoj dječje muzikalnosti,

Povijest hrvatske glazbe,

Glazbeni stilovi i razdoblja,

Obrazovni menadžment.


Multimedijalna monografija Odraslo djetinjstvo Multimedijalna monografija Poli-art, Glazbena vizualizacija – Likovna slušaonica


Sučić, G., Lovrinčević, M., (2013), Glazboterapija i dijete s

posebnim potrebama, (Musictherapy and children with special

needs) izvorni znanstveni članak, UDK 615.78>:616.899052.3

ISBN 978-953-7498-63-8, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli –

odjel za glazbu

Sučić, G., (2011), Implementacija poli-art modela u sustav

osnovnog odgoja i obrazovanja, (pregledni članak), Školski


vjesnik br. 1. Vol. 60., Časopis za pedagoška i školska pitanja,

str. 85-103, UDK 97.036:3(047.31, ISSN:0037-654X, Filozofski

fakultet sveučilišta u Splitu

Sučić, G., (2011), Glazba u funkciji kvalitetnije komunikacije i rasterećenja učenika (pregledni članak), Muzika, Muzikološko društvo BiH, Muzička akademija u Sarajevu. Časopis za muzičku kulturu, ISSN: 521-5297, UDK: 78.07)792.06.053.52 Sučić, G., Gašpardi, A., (2011), Od tradicionalnog udžbeničkog

do suvremenog e-poučavanja u glazbenoj nastavi (izvorni

znanstveni rad), ISBN 978-953-7498-44-3, UDK

371.671:004):371.3:78, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – odjel

za glazbu

Sučić. G., (2013), (Knjiga), Poli-Art, I. svezak, glazbena

vizualizacija – likovna slušaonica, Multimedija, Monografija,

Synopsis, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb,

ISBN 978-953-7035-94-5, ISBN 978-953-7290-34-4, CIP

zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 839719. Izdavač

DVD-a Cantus d.o.o. Zagreb ISBN 978-953-7530-04-4




Završeni nastavnički studiji

PRIZNANJA I NAGRADE


Nagrada Splitsko – dalmatinske Županije, 2012. I. nagrada na međunarodnom festivalu mandolinskih orkestara

za najbolju skladbu „Odlazak“ 2011.,

Zlatna Plaketa Glazbene svečanosti hrvatske mladeži,

Priznanje grada Splita za doprinos u kulturi, 2003.

Priznanje za rad na PISA – projektu,

Priznanje Udruženja muzičara grada Splita,

Medalja za razvoj amaterizma, Saveza amaterskih kulturno

umjetničkih društava,

Priznanja i zahvalnice za umjetnički i humanitarni rad.

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica


Sociologija


Adresa Kralja Krešimira 74, 21214 Kaštel Kambelovac

Telefon 021 541-924 (ured)


Osobna web stranica




271216



Docentica, 28. lipnja 2013.


Znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija



Datum zaposlenja 1. veljače 2006.


Profesor (docentica)

Područje rada Društvene znanosti

Funkcija


Zvanje Docentica

Ustanova Filozofski fakultet u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 28. lipnja 2013.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5


Njemački jezik, 2




Preddiplomski i diplomski studij sociologije



Leburić, A.; Afrić, V.; Šuljug Vučica, Z. (2009) Ljudski kapital kao razvojni faktor: sociološko istraživanje u Hrvatskoj.

Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br. 9. Split: Redak. 144 str. (ISBN: 978-953-7595-08-1, UDK:658.3:303.6-(497.5)) Leburić, A.; Lončar, M.; Šuljug Vučica, Z.; Bandalović, G. (2010) Jezična stvarnost medija: rezultati sociološkoga istraživanja. Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br. 14. Split: Redak. 262 str. (ISBN 978-953-7595-24-1) Leburić, A.; Ljubetić, M.; Šuljug Vučica, Z. (2011) The Gifted in


the Educational System of Croatia. In Educational Studies and School. Kahn, R.; Mazur, S. (eds.) Los Angeles, USA: Antioch University Los Angeles, Department of Education. pg. 175-186. (ISBN: 978-1-4507-7293-8) Leburić, A.; Šuljug Vučica, Z.; Bajić, J. (2011) Edukacijski aspekti medija kao oblikovatelja svjetonazora. U Kpeatибністъ уҹителя в інноваційній школі. Бочарова О. А., Аксман Дж. Кожух Б.; Гоурнеау, Б.; Червонецький, В. В.; Марченко, Г. В.; Милковска, Г.; Максимович, Jелена (ur). Горлівка, Ukraїna: Miнictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego. str. 191-202. (ISBN: 978-966-8469-92-3) Lončar, M.; Šuljug Vučica, Z.; Horvatić, M. (2013) Integracija djece s poteškoćama u razvoju: istraživanje na području grada Splita. U Nikolić, M. (ur.) Unapređenje kvalitete života djece i mladih. Tuzla: Univerzitet u Tuzli, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet i Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih. 519-532.


Leburić, A.; Ljubetić, M.; Šuljug Vučica, Z. (2011) The Gifted in the Educational System of Croatia. In Educational Studies and School. Kahn, R.; Mazur, S. (eds.) Los Angeles, USA: Antioch University Los Angeles, Department of Education. pg. 175-186. (ISBN: 978-1-4507-7293-8) Leburić, A.; Šuljug Vučica; Z.; Bajić, J. (2011) Edukacijski aspekti medija kao oblikovatelja svjetonazora. U Kpeatибністъ уҹителя в інноваційній школі. Бочарова О. А., Аксман Дж. Кожух Б.; Гоурнеау, Б.; Червонецький, В. В.; Марченко, Г. В.; Милковска, Г.; Максимович, Jелена (ur). Горлівка, Ukraїna: Miнictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A. F. Modrzewskiego. str. 191-202. (ISBN: 978-966-8469-92-3)



Diplomirala je 2004. godine na Sveučilištu u Zadru sociologiju i engleski jezik i književnost, te stekla stručni naziv profesorice sociologije i profesorice engleskog jezika i književnosti.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Esmeralda Sunko


Pedagogija djece s posebnim potrebama Pravo u svakodnevici Metodika rada s djecom s posebnim potrebama


Adresa Slavićeva 47, 21000 Split

Telefon 091 521 2646


Osobna web stranica




306500



Docent, 2012.


Područje - društvene znanosti, Polje - odgojne znanosti


Ustanova zaposlenja Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači



Ravnateljica

Područje rada Vođenje

Funkcija Rukovođenje




Mjesto Zagreb

Nadnevak 26. 1. 2010.


Godina 2002., 2003., 2007.

Mjesto Zagreb

Ustanova Forum za slobodu odgoja

Područje usavršavanja Pedagogija, metodika




Engleski jezik, 4


Njemački jezik, 2




Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Pravo u svakodnevnici; - Učiteljski odsjek - integrirani preddiplomski i diplomski studij Poučavanje djece s posebnim potrebama - poslijediplomski Metodika rada s djecom s posebnim potrebama - stručni i diplomski integrirani



1. Sunko, E., Brajević Gizdić, I. (2011.) Promjena Odgoj za preventivno djelovanje, Liga za prevenciju ovisnosti 2. Sunko, E. (2010.) Inkluzija djece s autizmom s gledišta odgojitelja, Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja 1/59, 415 - 430. 3. Sunko, E., Kovačević, S. (2010.) The inclusion of the autistic children from educator’s point of view, (edit.) Popov, N, Wolhuter, Ch, Leutwyler, B., Mihova, M, Ogunleye, J., in Comparative Education Teacher Training, Education Policy, School Leadership and Social Inclusion, Bulgarian Comparative Education Society 8/458-463.


4. Sunko, E., Lujan, M. (2011.) Inkluzija učenika s hiperaktivnosti i poremećajem pažnje u nižim razredima osnovne škole, Unapređenje kvaliteta djece i mladih 2011, Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Tuzli, 335.- 347. 5. Sunko, E., Grgat, N. (2013.) Samoprocjena učitelja o osobnim kompetencijama o radu s učenicima s teškoćama čitanja i pisanja, u Unapređenje kvaliteta djece i mladih, Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli, 611-623,


1. Bulić, M., Palčić, N., Sunko, E. (2012.) Ovisnosti u zajednici, priručnik za voditelje programa, Liga za prevenciju ovisnosti (7-38). 2. Bulić, M., Palčić, N., Sunko, E. (2012.) Ovisnosti u zajednici, priručnik za učenike, Liga za prevenciju ovisnosti (7-60). 3. Sunko, E. (2010.) Utjecaj okolinskih čimbenika na konzumaciju sredstava ovisnosti kod adolescenata, Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja 3/59, 415-430. 4. Sunko, E. (2012.) Leadership in Educational Institutions, BCES Conference (edit). Popov, N., Wohuter, CH., Leutwyler, Hilton, G., Ogunleye, J., Al bergaria Al,eida, P., in International Perspectives on Education, Bulgarian Comparative Education Society, Books, 10/ 237-242. 5. Mikas, D., Pavlović, Ž, Sunko, E. (2013.) Predškolski preventivni programi, u Pediatria Croatica, časopis Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora 57/125-133.


Edukacija mladih edukatora - Liga za prevenciju ovisnosti i osnovne škole Avanturizam roditeljstva - škole za roditelje


Modeliranje po Miltonu Ericsonu–Hypnoterapija, NLP tehnike - dio Master tečaja, 2008.

MOVE – Kratka Motivacijska intervencija, Zadar, 2007.– 90 sati CARDS program jačanje kapaciteta RH za borbu protiv trgovine drogama i zlouporabu droge, Vladin ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga

Konferencija o aktivnostima samofinanciranja i socijalnog poduzetništva

Bilateralna stručna hrvatsko–austrijska konferencija “Obrazovanje za održivi razvoj”, 2007., Agencija za odgoj i obrazovanje i Kultur kontakt Austrija.

Seminar «Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje za visoko školske ustanove» 2002./2003., Zagreb, Forum za slobodu odgoja.

"Trening za trenere u različitim vještinama za nevladine organizacije": lobiranje, javno zagovaranje, kampanje, rad s medijima, prikupljanje sredstava 1999. i 2000., Split, Active Learning Center, Glasgow & Stope nade Split.

Edukacija «Pravo u svakodnevnici» 1999.-2001. Tuheljske toplice – Zagreb - Ministarstvo prosvjete i športa, 50 sati.

Dvogodišnji studij za Waldorf–odgajatelja – 1994.-1996. Split - den Haag-Zeist - 550 sati, Visoka akademija za odgoj i obrazovanje Zeist, Nizozemska, Vlada Nizozemske.


Fakultet za defektologiju, tijekom diplomskog školovanja iz različitih pedagoško-psiholoških i didaktičkih kompetencija.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja mr. sc. Suzana Tomaš


Sustavi za e-učenje Inteligentni tutorski sustavi Poučavanje na daljinu Vrednovanje sustava za e-učenje Projektiranje sustava za e-učenje


Adresa Rendićeva 18, 21000 Split

Telefon 098 447097


Osobna web stranica



305315



Predavačica, 2009.


Znanstveno područje društvenih znanosti; polje pedagogija; grana posebna pedagogija





Nastavnik

Područje rada Informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju

Funkcija


Zvanje Magistrica znanosti


Mjesto Zagreb

Nadnevak 7. 12. 2007.


Godina 2011., 2013., 2014.

Mjesto

Ustanova Hrvatska akademska istraživačka zajednica CARNet

Područje usavršavanja Oblikovanje nastavnih sadržaja, komunikacija i suradnja u sustavima e-učenja




Engleski jezik, 4


Talijanski jezik, 2





Primjena računala i Učenje na daljinu u nastavi na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu.




1. Cezar Martinić, Jasminka; Brničević Stanić, Marina; Tomaš, Suzana. Primjena sustava e-učenja u nastavi. // Prema kvalitetnoj školi, 9. dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. 1 (2013.); 179-192.

2. Tomaš, Suzana; Slavomir, Stankov; Grubišić, Ani. Vrednovanje učinkovitosti učenja i poučavanja u sustavu MOODLE u primarnom obrazovanju // Digitalne tehnologije i novi oblici učenja. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2010.

3. Tomaš, Suzana. Primjena sustava MOODLE u nastavi učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole // Curriculums of early and compulsory education / Bouillet, Dejana; Matijević, Milan (ur.) Zagreb: Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2009. 367-380.


1. Marinković, Renata; Tomaš, Suzana. Instructional Design in E-learning for Primary Education. // Scientific & Academic Publishing. Educational. Volume 3 (2013), 3; 185-195.

2. Tomaš, Suzana; Zoranić, Fadila; Papić, Anita. Istraživanje zainteresiranosti učenika šestog razreda za e-učenje // MIPRO 2012 Jubilee 35th International Convention / Petar, Biljanović (ur.). Rijeka: MIPRO, 2012. 1680-1683.

3. Marinković, Renata; Tomaš, Suzana. Formation of teaching content in E-learning // MIPRO 2011. 34 international convention on information and communication technology, electronics and microelectronics, proceedings, Computer in Education / Čičin-Šain, Marina; Uroda, Ivan; Turčić Prstačić, Ivana; Sluganović, Ivanka (ur.). Zagreb: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics - MIPRO, 2011. 232-237.

4. Krpan, Divna; Tomaš, Suzana; Vladušić, Roko. Using Effect Size for Group Modeling in E-Learning Systems // Intelligent Tutoring Systems in E-Learning Environments: Design, Implementation and Evaluation / Stankov, Slavomir; Glavinić, Vlado; Rosić, Marko (ur.). Hershey, PA, USA : IGI Global, 2011. Str. 237-257.

5. Dobrota, Snježana, Tomaš, Suzana (2009.), „Računalna igra u glazbenoj nastavi: Glazbena igra Orašar.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 21 (1), 29-39.


Osnovni studij – Diplomirana učiteljica Magistrica znanosti iz područja pedagogije


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin


Hrvatski jezik 1 (nositelj) Hrvatski jezik 2 (nositelj)


Adresa Šižgorićeva 14, 21000 Split

Telefon 021 503 571


Osobna web stranica



276146



Docentica, 24. veljače 2012.


Znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija





Profesor

Područje rada Povijest hrvatskoga jezika i dijalektologija

Funkcija Predavač


Zvanje Docentica


Mjesto Split

Nadnevak


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 3


Njemački jezik, 3



Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta,

Povijest hrvatskoga jezika (Odsjek za hrvatski jezik i književnost)


studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Dijalektologija (Odsjek za hrvatski jezik i književnost)


/


Tomelić Ćurlin, Marijana (2012). O fonološkim obilježjima jezika Poljičkoga statuta i današnjega govora Srijana. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 5, 5, 195-209.

Tomelić Ćurlin, Marijana; Anić, Marija (2012). Fonološki i morfološki opis kruševačkoga govora. Croatica et Slavica Iadertina, 8/2, 349-362.

Tomelić Ćurlin, Marijana (2011). Etimološka i leksikološka analiza romanizama iz semantičkoga polja zognja u pijavskom govoru. Anali Dubrovnik, 49, 313-330.

Tomelić Ćurlin, Marijana (2009). Jezične značajke mjesnoga govora Janjine. Croatica et Slavica Iadertina, 5, 87-96.

Tomelić Ćurlin, Marijana (2009). Proučavanje jezika hrvatske dijalekatske poezije (kaštelanska čakavica). Čakavska rič, 37, 1-2, 77-86.



Halieutika viškog arhipelaga – dijalektološka i maritimološka istraživanja Halieutica Adriatica – filološko i antropološko istraživanje jadranske kulture u sklopu programa Studia Mediteranea


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Gloria Vickov


Engleski jezik 1 Engleski jezik 2 Engleska fonetika i fonologija Učenje engleskog jezika u ranoj školskoj dobi Metodika nastave engleskog jezika u ranoj školskoj dobi Praktikum i školska praksa


Adresa Templarska 14, 21000 Split

Telefon 098 218 255


Osobna web stranica



270024




Docentica, 1. 7. 2011.


Humanističke znanosti, jezikoslovlje





Docentica

Područje rada Humanističke znanosti, jezikoslovlje, anglistika

Funkcija Potpredsjednica Etičkog povjerenstva



Ustanova Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 5. 11. 2010.


Godina 2005.

Mjesto Broadstairs, Kent, Velika Britanija

Ustanova Hilderstone College

Područje usavršavanja Anglistika (metodika nastave engleskog kao stranog jezika)




Engleski jezik, 5


Njemački jezik, 5


Talijanski jezik, 2



Odsjek za učiteljski studij: Engleski jezik 1, Engleski jezik 2 (1. godina studija), Rano učenje engleskoga kao stranoga jezika (4. godina), Metodika nastave engleskoga kao stranoga jezika i Praktikum i školska praksa (5. godina), Uvod u lingvistiku (3. godina) i Integrirane jezične vještine (2. godina). Odsjek za anglistiku: Jezik i diskurs (1. godina diplomskog studija). Odsjek za pedagogiju: Jezik struke (1. godina preddiplomskog studija).



Vickov, Gloria (2010). Terminološka previranja u teorijskom određivanju diskursnih oznaka, Fluminensia, 22, 2, 95 – 110.

Vickov, Gloria (2011). Istraživanja diskursnih oznaka u govorenju na engleskom kao stranom jeziku. // Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu. 4, 4; 271-289

Mihaljević Djigunović, Jelena; Vickov, Gloria (2010). Acquisition of Discourse Markers - Evidence from EFL Writing. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. LV; 255-278


Kostović Vranješ, Vesna i Vickov, Gloria (2013). Interdisciplinarno poučavanje nastavnih sadržaja prirode i

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=576561






društva i engleskog jezika u ranoj školskoj dobi, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 15, 3, 823-848. Vickov, Gloria (2014). Investigating L1 Influence on the Acquisition of L2 Discourse Markers, Language as Information: proceedings from the CALS conference 2012, Peti-Stantic, Anita i Stanojević, Mateusz-Milan (ur.), Frankfurt am Main etc.: Peter Lang Verlag, 71-89.

Vickov, Gloria (2012). Uporaba diskursnih oznaka i kvaliteta učeničkih sastavaka // Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici: Zbornik radova s 25. međunarodnog skupa HDPL-a održanog 12.-14. svibnja 2011. u Osijeku / Leonard Pon, Vladimir Karabalić, Sanja Cimer (ur.). Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 363-377.

Vickov, Gloria (2014). Incorporation of L1 culture into primary EFL: research into EFL teachers´ perspective, Zagreb, EFLLAT 2011, Faculty of Teacher Education University of Zagreb (u tisku).


„Razvoj diskurzivne kompetencije u međujeziku učenika stranoga jezika“ (voditeljica: prof. dr. sc. Sanja Čurković – Kalebić; šifra projekta: 244-1301001-0917).


Četverogodišnji diplomski studij iz engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (nastavnički smjer), dvogodišnji poslijediplomski studij iz metodike nastave stranih jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Lidija Vlahović


Kineziološka metodika 1 Kineziološka metodika 2 Kineziološka metodika 3


Adresa Slavićeva 39, 21000 Split

Telefon 098 814243


Osobna web stranica



289604


13. ožujka 2013.


Docentica, 3. svibnja 2013.


Znanstveno područje društvenih znanosti, polje kineziologija, grana kineziološka edukacija



Datum zaposlenja 1. listopada 2006.





Profesor

Područje rada Kineziologija, metodika

Funkcija Nositelj kolegija


Zvanje Docentica

Ustanova Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu

Mjesto Split



Godina 2014.

Mjesto Split


Područje usavršavanja Kineziologija




Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 4






Babin, B., Bavčević, T., Vlahović, L. (2012). Relations of motor abilities and motor skills in 11 year old pupils. Croatian Journal of Education, 15(2), 251-274. Vlahović, L. (2013). Povijesni razvoj kineziološkog obrazovanja učitelja i odgojitelja predškolske djece. Znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem (Monografija u štampi).




Osnovni studij – profesor tjelesnog odgoja Doktorica društvenih znanosti, kineziološka metodika

PRIZNANJA I NAGRADE


Dobitnica zlatne značke Kineziološkog saveza 2005.


Titula, ime i prezime nositelja Željka Zanchi

Predmeti koje predaje na predloženom studijskom programu

Integrirane jezične vještine Engleski jezik i lingvistika – uvod Engleska gramatika – vrste riječi Engleska gramatika – fraza i rečenice Dječja književnost na engleskom jeziku Akademsko pisanje


Adresa Vojka Krstulovića 43, 21000 Split

Telefon 021 532 643; 091 567 3626


Osobna web stranica





Viši predavač, lipanj 2013.


Humanističke znanosti, filologija, anglistika



Datum zaposlenja 1. siječnja 2006.


Viši predavač

Područje rada Nastava, lingvistika, književnost

Funkcija


Zvanje Dipl. prof.


Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 3


Francuski jezik, 2



Iskustvo u nastavi engleskog jezika na svim razinama učenja. Iskustvo u prevođenju.





1. Zanchi, Ž. English Phonetics and Phonology in the Curriculum. TEMOLAYOLE, Council of Europe, Budapest, 2007. (pp. 121-135). 2. Ninčević, S., Zanchi, Ž. The Importance of Correct Punctuation and Capitalisation. TOMS. 2012. Vol. 1 No 1 (pp. 47-57). 3. Plančić, B., Zanchi, Ž., Čudić, M. Teaching Political Correctness – Maintaining a Balanced View. TOMS. 2013. Vol. 2 No 1 (pp. 56-59).




U okviru redovite nastave na studiju anglistike i komparatistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Berislav Žarnić


Filozofija odgoja Logika

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU Adresa Trondheimska 4b, 21000 Split

Telefon 091 222 60 61


Osobna web stranica http://marul.ffst.hr/~berislav


Matični broj iz Upisnika znanstvenika 221865



Redoviti profesor, 21. 12. 2011.


Humanističke znanosti, filozofija






Redoviti profesor

Područje rada Znanstveno istraživanje, sveučilišna nastava

Funkcija

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj Zvanje Doktor znanosti


Mjesto Zagreb

Nadnevak 15. 5. 2000.

PODACI O USAVRŠAVANJU Godina 2001./2002. (zimski semestar)

Mjesto Uppsala, Švedska

Ustanova Institut za filozofiju Sveučilišta u Uppsali

Područje usavršavanja Filozofska logika

MATERINSKI I STRANI JEZICI Materinski jezik Hrvatski jezik


Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 3


Latinski jezik, 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMET Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

[Izbor] - Deontična logika (2012). Doktorski studij filozofije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. - Dinamična logika (2007) Doktorski studij filozofije. Hrvatski studiji. Sveučilište u Zagrebu. - Logika 3 (2009-danas) Diplomski studij filozofije. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. - Simbolička logika (2002-2010) Dodiplomski i preddiplomski studij filozofije Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. - Uvod u logiku društvenih znanosti (2005-danas) Preddiplomski studij sociologije. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. - Logika (2006-danas) Integrirani učiteljski studij. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. - Filozofija odgoja (2007-danas). Dodiplomski studij pedagogije. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. - Filozofija odgoja (1995-danas). Dodiplomski / integririrani


učiteljski studij. Sveučilište u Splitu. Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti (1995-1998); Visoka učiteljska škola (1998-2005); Filozofski fakultet (2005-danas).


Srećko Kovač i Berislav Žarnić (2008) Logička pitanja i postupci: problemski uvod u elementarnu logiku. Zagreb: Kruzak


predmet Filozofija odgoja: - Žarnić, B. i G. Bašić (2014) Metanormative principles and norm governed social interaction. Revus: Journal for constitutional theory and philosophy of law 22 - Žarnić, B. (2013) Logical root of linguistic commitment, U Theory of Imperatives from Different Points of View (vol. 2), Brożek, A., Jadacki, J., Žarnić, B., ured., 9-27, Warsaw: Semper. - Žarnić, B. (2012) Is unsaying polite?, U Between Logic and Reality: Modelling Inference, Action and Understanding, Trobok, M., Miščević, N., Žarnić, B., ured., 197–219, Dordrecht: Springer. - Žarnić, B. (2011) Prelude to a socio-logic of imperatives, European Journal of Analytic Philosophy 7 (2): 6–16. - Žarnić, B. (2010) A logical typology of normative systems, Journal of Applied Ethics and Philosophy, 2: 30-40. predmet Logika: - Žarnić, B. (2013) Logical root of linguistic commitment, U Theory of Imperatives from Different Points of View (vol. 2), Brożek, A., Jadacki, J., Žarnić, B., ured., 9-27, Warsaw: Semper. - Žarnić, B. (2012) Is unsaying polite?, U Between Logic and Reality: Modelling Inference, Action and Understanding, Trobok, M., Miščević, N., Žarnić, B., ured., 197–219, Dordrecht: Springer. - Žarnić, B. (2011) Prelude to a socio-logic of imperatives, European Journal of Analytic Philosophy 7 (2): 6–16. - Žarnić, B. (2011) Dynamic Models in Imperative Logic (Imperatives in Action: Changing Minds and Norms), U Theory of Imperatives from Different Points of View , Brożek, A., Jadacki, J., Žarnić, B., ured., 60-120, Warsaw: Semper. - Žarnić, B. (2010) A logical typology of normative systems, Journal of Applied Ethics and Philosophy, 2: 30-40.



(2010.-2012.) - istraživač - Theory of Imperatives and Its Applications. Foundation for Polish Science (2006.-2013.) - istraživač - Logičke strukture i intencionalnost. MZOS RH.


Dodiplomski studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također na tečaju iz promicanja kritičkog mišljenja u visokoškolskoj nastavi (Forum za slobodu odgoja).

PRIZNANJA I NAGRADE Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad


3.4. Optimalan broj studenata

Razlog za organiziranje i izvođenje učiteljskog studija rezultat je objektivnih društvenih

(kulturnih, političkih i gospodarskih) potreba, a način obrazovanja budućih učitelja i broj

studenata na učiteljskom studiju utvrđeni su na osnovi analize postojećeg stanja u hrvatskom

školskom sustavu i sagledavanja perspektive njegova razvoja. Učiteljski studij Filozofskog

fakulteta u Splitu ima veliko područje gravitacije, kako studenata koji dolaze studirati u Split,

tako i radnih mjesta na kojima se zapošljavaju. To su prvenstveno područja Splitsko-

dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i većeg dijela Šibensko-kninske

županije. Znatan broj studenata dolazi i iz susjedne države Bosne i Hercegovine, ali i iz mnogih

drugih dijelova Republike Hrvatske.

Potrebe za učiteljskim kadrovima u trima spomenutim županijama navedene su u tablici:

ŽUPANIJA Broj učitelja razredne nastave

Splitsko-dalmatinska županija 960

Dubrovačko-neretvanska županija 260

Šibensko-kninska županija 250

UKUPNO: 1470

Na osnovi prethodnih podataka procjena minimalnog broja novih učitelja razredne nastave na

spomenutim područjima iznosila bi oko šezdeset (60) godišnje. Ipak, zbog velikog broja učitelja

razredne nastave na Zavodu za zapošljavanje, upisne smo kvote od 2008. godine smanjili na

četrdeset pet (45) studenta, budućih učitelja godišnje. Osim navedenoga, s tim brojem

studenata moguće je interaktivno raditi na predavanjima, seminarima (2 grupe) i vježbama (3

do 4 grupe). Učionice kojima raspolažemo odgovaraju ovom broju studenata.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Troškovi po studentu izračunati su po istovjetnim kriterijima za sve jednopredmetne studijske

programe koji se izvode na Filozofskome fakultetu. Temeljem svih navedenih kriterija,

godišnji trošak po studentu iznosi 40.000,00 kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.


Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji)

Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji)

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa:

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ako je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Vrjednovanje uključuje provedbu anketa za studente koju

organizira Sveučilište u Splitu. Ankete se obrađuju

računalno, a provode na kraju svakog semestra. Studenti

se informiraju o zbirnim rezultatima anketa.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja



računalno, a provode na kraju akademske godine. Studenti


Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)


organizira Fakultet. Ankete se obrađuju računalno, a

provode nakon obrade završnog/diplomskog rada. Studenti


Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini



računalno, a provode nakon obrade završnog/diplomskog

rada. Studenti se informiraju o zbirnim rezultatima anketa.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanja kvalitete)

Studentska praksa provodi se u osnovnim školama.

Ravnatelji škola dobiju detaljne upute o obvezama

studenata tijekom prakse. Nakon odrađenih obveza

studenti dobivaju potvrdnicu od škole o obavljenoj praksi.

Voditelj prakse provjerava realizaciju ishoda prakse.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Documents

Transcript of ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU