Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Diplomski studij arhitekture i urbanizma kolegij: Graditeljsko naslijee 2 voditelj: mr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh. akademska godina: 2014./2015. student: Dora Kodri tema: hotelski grad Haludovo lokacija: put Haludova 1

KONZERVATORSKI ELABORAT

1. UVOD 2. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA

2.1. analiza lokacije i situacije eventualno hortikulturalno naslijee 2.2. analiza sklopa pretpostavljene faze povijesno-prostornog razvoja kroz analizu sauvane arhivske grae povijesni katastri, nacrti, fotografije i do danas publicirane grae dosadanja istraivanja oblikovanje - vanjtina i unutranjost konstrukcija i materijali 2.3. povijesni kontekst 2.4. o autoru

3. OPIS DANANJEG STANJA ANALIZA I VALORIZACIJA KOMPLEKSA 4. SMJERNICE ZA OBNOVU PRIJEDLOG NAMJENE, METODE OBNOVE 5. POPIS KORITENE LITERATURE I IZVORA DOKUMENTACIJE

1. UVOD turistiki razvoj 60ih i 70ih Izgradnjom Jadranske magistrale te privrednom reformom 60ih i 70ih godina prolog stoljea dogodila se eksplozija hotelske gradnje. Poetkom 60ih evidentirano je 404 hotela, a samo 10 godina kasnije 795; broj leajeva porastao je s 30 879 na 119 543. 80e je zahvatila gospodarska kriza, 90e je obiljeio rat i tranzicijski period, 2000ih obnavljali su se postojei turistiki objekti, dakle zadnja i jedina ozbiljna ulaganja u hotele bila su upravo ta iz 70ih. Mnogi primjeri iz tog vremena, meu koje se ubraja i kompleks Haludovo, ukazuju na projektiranje koje uvaava krajolik i tipologiju mjesta, iz ega nastaje identitet kue. Novoizgraeni hoteli javno su kritizirani jer su smatrani posljedicom socijalistike politike masovnog turizma, te zbog uniformiranosti, dimenzija i koritenja betona u velikoj mjeri, s odreenom vremenskom distancom vidljiva je inovativnost i poprilino visok standard projektiranja i izvedbe s obzirom na vrijeme nastanka.

2.1. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA analiza lokacije i situacije Hotelski kompleks Haludovo smjeten je u blizini Malinske na otoku Krku. Dobro je povezan kopnom preko Krkog mosta, a u blizini se nalazi Zrana luka Rijeka/Krk. Nalazi se na poumljenom podruju s blagim padom prema moru, u nastavku naselja Malinske prema sjeveru. Unato neposrednoj blizi centra Malinske kompleks djeluje kao zasebna cjelina, grad za sebe, zbog podjele u grupe smjetene u borovoj umi. Kompleks se odredio prema konfiguraciji terena, saivio se s njegovim mjerilom, ostao je u ravnotei s njegovim prostornim gibanjem. Budui da se prostire na velikoj povrini, gustoa izgradnje je mala to rezultira veim komforom. Ideja komleksa je bila stvoriti, prema autorovim rijeima, ugoaj lirskog doivljaja u arhitekturi, koji se nadovezuje na prirodne ljepote obalnog puta; postii prostorni totalitet proimanja vanjskog i unutarnjeg.

MALINSKA HALUDOVO

KRK MALINSKA

2.2.1. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA analiza sklopa Zadatak je predvidio 5 000 leaja, od kojih je izgraeni kompleks s 1 650 leaja trebao biti tek prva faza. Kategorije smjetajnih jedinica grupirane su u nekoliko konglomeracija u postojeem zelenilu. Kompleks je graen od 1968. do 1970, godinu dana nakon sveano je otvoren. Sredite kompleksa je centralni objekt sa svim prateim sadrajima oko kojeg se kao suburbium okupljaju prizemne vile, hotel B kategorije i jednokatne vile koje tvore zid/granicu oko kompleksa, te ribarsko naselje kao luica kompleksa, uz maksimalno sauvanu prirodnu obalu, koja i danas slovi kao najljepa plaa Malinske. ARHITEKTONSKI KONCEPT Stvoriti ugoaj lirskog doivljaja u arhitekturi, koji se nadovezuje na prirodne ljepote obalnog puta. Postii prostorni totalitet meusobnog proimanja vanjskog i unutarnjeg. Oblikovanje kao prisutnost lirike u mediteranskom ugoaju. Tema osloboenog koncepta 'krova kape' u odnosu na pod i tlocrt. Prostor se 'oblikuje' a ne samo 'formatizira': stup kao oblikovna komponenta prostora. Doivljaj kao pokreta ideje. 'Lijepo' kao prisutnost; 'oblikovno' kao tema, prerasti tehnokratsko shvaanje zgradarstva, postii izraz arhitekture turizma, psihike relaksacije.

BORIS MAGA ASOPIS ARHITEKTURA 116 `72. UZ TEMU TURISTIKOG KOMPLEKSA HALUDOVO

Meu grupama kompleksa postoje jasne diferencijacije kroz oblikovanje i ugoaj, te hotelsku kategoriju, ali osjea se dojam loginog nadorastanja kroz meusobni odnos i dispoziciju. Kroz sve grupe kompleksa nalazimo motive koji se ponavljaju, kao neka vrsta likovnog lajtmotiva koji kompleksu daje osjeaj cjeline. Najkarakteristiniji motiv je koritasti element, takozvana kapa, koja se ponavlja u razliitim varijacijama i kombinacijama u kojima se modificiraju njegova plastika i dinamika svojstva. Zatim je tu i luk irokog raspona, kao dekorativni element koji smekava prostor. Oblikovanje je s namjerom suprotno od neutralnosti i stroge funkcionalnosti iz razloga namjene prostora kao prostora ugode i relaksacije. Sistem komunikacija je takav da promet usluga obodno cirkulira i nevidljivo izbija u svaku toku odreenu za posluivanje. Sav ostali prostor moe ivjeti netaknut, neoptereen uslunim pogonom, koji je sav koncentriran u servisnom paviljonu. Meu cjelinama postoje jasne diferencijacije, ali njihove mase, uzajamni razmjer i dispozicija doputaju dojam loginog nadorastanja. NASELJE JEDNOKATNIH VILA

STAMBENI PAVILJON NASELJE PRIZEMNIH VILA

RIBARSKO HOTEL PALACE NASELJE HOTEL TAMARIS

NASELJE PRIZEMNIH VILA

2.2.2. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA 1. SREDINJA GRUPA hotel Palace Ulazni trg vodi u centralnu grupu kompleksa koja se sastoji od volumena hotela Palace izdignutog nad internim atrijem na koji se nadovezuju dodatni sadraji; restoran s terasom, prostori za rekreaciju i zabavu (kasino, noni klub, bazeni, saune, kuglana...), te gospodarski sklop. Ovi prostori terasasto padaju prema obali, pratei konfiguraciju terena, te su meusobno povezani i vanjskim prostorom u obliku natkrivene terase. Na koti ulaznog trga nalazi se ulazni hal s recepcijom, stubite koje vodi do izdignutog volumena smjetajnih jedinica najvie kategorije, te zatvorena promenada do smjetajnih jedinica jednotrakta organiziranog oko ozelenjenog dvorita. Centar grupe predstavlja prostor internog atrija visine dvije etae, zenitalno osvijetljenog, koji prati pad terena prema obali. Atrij omeuje staklena opna koju ritmiki dijele vitki i visoki AB stupovi koji zavravaju lukovima u etri smjera. Strateki su rasporeeni kako bi prostoru dali osjeaj lakoe. Ishodino zamiljen kao vrsta natkrivenog atrija, taj je prostor konstruktivnim vezovima, maksimalno ujedinjen u vertikalnoj i horizontalnoj komponenti. Taj je dojam postignut takoer stvarnim i optikim eliminiranjem zidova. Intimnost prostoru daje mogunost dijeljenja koja objekt ini fleksibilnim u koritenju. Atrij je zamiljen kao sredite kue, to je u duhu mediteranske gradnje.

LEGENDA TLOCRT SREDINJE GRUPE 1 PRISTUPNI TRG 5 GARDEROBA 9 RESTORAN 13 NIGHTCLUB 17 GAREDEROBE 21 GOSPODARSTVO 2 ULAZNI HAL 6 INTERNI ATRIJ 10 KUHINJA 14 APERITIV BAR 18 SAUNE 22 STAMBENI PAVILJON 3 RECEPCIJA 7 KAVANA 11 BANKET SALA 15 ZATVORENI BAZEN 19 LIJENIK 4 SUVENIRI 8 TERASA 12 KASINO 16 OTVORENI BAZEN 20 UPRAVA

Prostor ulaznog hala prelazi u galeriju s vanjskom terasom koja okruuje uputeni centralni atrij. Interni atrij je vorite puteva koji spajaju sve dodatne sadraje pozicionirane na tri etae. Pogled na ovaj volumen ne odaju stvarnu kompleksnost sustava. Dispozicija dnevnog boravka, kavane, bara, konferencijske sale, kasino, dico klub itd. oko centralnog prostora je svrhovita, tek je dio vrijednog prostora na katu rtvovan sekundarnim sadrajima (frizerski salon, trgovine) koji su nametnuli zatvorene blokove, ostatak je okruen

vegetacijom i vodom.

Bazenski trakt sa saunom oblikovno je zaseban volumen iako je promiljeno povezan s centralnim prostorom. Unutarnji bazen djeluje kao vanjski prostor radi velike staklene opne koja ga dijeli od vanjskog bazena, a nadvien je samo koritastim elementima to naglaava ovaj osjeaj. U pozadini su smjetene svlaionice za plivae, prostori saune i lijenik. Konstruktivni sustav bazenskog trakta sastoji se od sustava AB zidova u dva smjera koji tvore pozadinske prostorije. Konstrukcija bazenske dvorane sastoji se od koritastih elemenata koje nose elini stupovi, te AB zid u dva smjera. Konstrukcija je ukruena AB obruem. Nasuprotni sadraji su povezani otvorenim ili zatvorenim terasama koje padaju u smjeru obale, a presjeca ih pjeaki pravac koji poinje na ulaznom trgu. Gospodarski trakt pripada volumenu dodatnih sadraja, iako je u potpunosti odvojen, s vlastitom komunikacijom koja pozadinski opsluije sve elemente sredinje grupe. Sav prostor moe ivjeti netaknut, neoptereen uslunim pogonom, koji je sav koncentriran u servisnom paviljonu. Sistem komunikacija je takav da promet usluga cirkulira i nevidljivo izbija u svaku toku odreenu za posluivanje. Smjeten je izmeu ulaznog prostora i paviljona smjetajnih jedinica na sjeveru. Konstruktivni sustav gospodarskog trakta sastoji se od sustava AB zidova sa zenitalnim osvijetljenjemu AB ploi. Na njega se nastavlja restoran s velikom natkrivenom terasom koja se protee sve do bazenskog kompleksa na junom rubu. Konstruktivni sustav restorana je kombinacija AB zidova i jezgri s AB stupovima. Ispod restorana i terase nalazi se prostor kuglane koji je cijelom duom stranom trijemom otvoren na vanjski okoli. Konstruktivni sustav kuglane je kombinacija AB zidova, te stupova koji nose terasu restorana i ine trijem. Ostvarena je vertikana veza s centralnim prostorom. Vrlo se prirodno unutranjost izlijeva u terase s pergolama, u poluotkrivene i otkrivene prostore. Ta je vrlo uspjeno ostvarena komunikacija s pejzaem, jedna od znatnih odlika toga objekta. I u zaklonu kue ostvareno je jedinstvo s bitnim sadrajem kraja: morem, obalom, vegetacijom, dalekim vidikom. Bezbrojnim mutacijama pogleda i vizura taj je odnos do kraja vrednovan. U tom je smislu taj dio ivotnog prostora u objektu ne samo velik nego i sadrajan. Smjetajni volumeni jednostavne su tipologije; jednotrakt c ili o oblika organiziran oko otvorenog dvorita. Sobe su jednostavne s prostorom kupaonice uz ulaz te prostorom spavanja koji je otvoren na balkon zatien pominim brisolejima. Konstruktivni sustav je kombinacija AB zidova u dva smjera (zidovi koji odijeljuju sobe, te zidova koji prate hodnik).

VANJTINA Glavna tema oblikovanja je prozranost, lakoa, svjetlost to se razliito ita od namjene do namjene. Volumen atrija obujmljuju visoki vitki stupovi koji se pretvaraju u etverostrane lukove, na kojima lei jednotrakt smjetajnog djela, ime se dobiva dojam lebdenja. Konzolni lukovi nastavljaju se na fasadi kao pilastri, a zapravo su izdanci konstruktivnih zidova. Negacijom horizontalnosti ovog troetanog volumena i njenim pretvaranjem u ritam vertikalnih ploha stvara se kontrast prizemnom volumenu. Cijelo fasadno platno izmeu istaka pokriveno pominim brisolejima koji daju dinamiku proelju. to su odlike i drugog smjetajnog paviljona. Bazenski kompleks natkriven je koritastim elementima koji kao da lebde nad vodenom povrinom. Otvaranje prizemnog volumena na vanjski prostor dogaa se vizualno preko staklene opne ili fiziki preko zajednikih natkrivenih terasa.

FOTOGRAFIJE SREDINJE GRUPE SLJEDEA STRANICA OPISI OD GORNJEG LIJEVOG KUTA PREMA DONJEM DESNOM DETALJ HOTELA PALACE DETALJ KROVA ZATVORENOG BAZENA PERGOLA NAD TERASOM DETALJ ZATITE OD SUNCA NAD OTVORENIM BAZENOM DETALJ ZATITE OD SUNCA NAD TERASOM RESTORANA POGLED NA VANJSKI BAZEN OTVORENI BAZEN SA SUNALINOG PROSTORA POGLED NA VANJSKI BAZEN HOTEL PALACE 2004.

2. HOTEL TAMARIS Hotel tvori jugoistoni rubni vijenac kompleksa. Prepoznatljiv izgled hotela posljedica je tlocrtne zakrivljenosti, te njenog naglaavanja izvlaenjem svakog sljedeeg modula, to zajedno s loama stvara ritminost proelja. Tipoloki, objekt izveden u bijeloj buci, projektiran je kao dvotrakt. Otvori, u obliku prozora i loa, uokvireni su lukovima.

LEGENDA TLOCRT PRIZEMNIH VILA 1 ULAZ 3 DNEVNI BORAVAK 5 SANITARIJE 7 PATIO 2 KUHINJSKA NIA S BLAGOVANJEM 4 SPAVAONICA 6 GARDEROBA

3. NASELJE PRIZEMNIH VILA Prizemne vile zonirane su u tri grupe, sastoje se od identinih jedinica. Svaka jedinica orijentirana je glavnim prostorijama s dvije strane na intimno dvorite, zatvoreno zidom koji ne dopire do pune visine objekta, proputajui svjetlost. Zatvoreno dvorite, tzv patio, nadsvoen je koritastim elementom koji djeluje kao da lebdi nad volumenom zgrade, proputajui svjetlost i doputajui prozraivanje i zatitu od sunca. Izuzev koritastog elementa, javlja se i element luka, vie u kao dekorativni element. Objekt je, kao i ostatak kompleksa, izveden u AB elementima, obojan bijelom bojom s bijelim drvenim griljama koje tite sve otvore orijentirane na vanjski prostor.

4. NASELJE JEDNOKATNIH VILA fotografija PRIZEMNE VILE Naselje jednoetanih vila sastoji se od 20 volumena na dvije etae koji ine niz. Uokviruju sjeveroistoni rub kompleksa. Svaki od volumena sadri po dvije smjetajne jedinice po etai, do kojih se dolazi s pristupne povrine uz prometnicu, dok su orijentirane na zapad s pogledom prema obali. Sredinji prostor prelazi u terasu na obje etae. Naselje je u potpunosti bijelo, od proelja do grilja na otvorima. Ponavlja se element dilatiranih vertikalnih ploha, ve vienih na centralnom objektu.

5. ZGRADA RECEPCIJE Pri oblikovanju zgrade recepcije koristila se tema 'kape' nad osloboenim prostorom. Koristi se motiv luka u suvremenom konceptu. Tema totalnog prostora u odnosu prema suncu prostorni kontinuitet uz funkcionalnu zatitu. 6. RIBARSKO SELO Izvan koncepcije kompleksa Haludova, u oblikovnom smislu, izlazi 'Ribarsko selo', imitacija primorskog naelja. Konobe, dimnjaci, placa, luica kao i ritam prozora i otvora, raspored 'kantuna' i skala sve je kao improvizirano. Unutar ribarskog sela vrlo je komforno stanovanje, s iluzijom boravka u autentinom naselju. Element koji se ponavlja je luk, izveden u drugaijem obliku. Iako oblikovno odskae od ostatka kompleka, uklapa se u koncepciju ugode boravka i matovitosti. 7. UVALA HOTELSKOG KOMPLEKSA Zahvati su se nastavili i u okoliu kompleksa, stvorena je cijela mala uvala, ije je kultiviranje, nadasve uz more, znailo pravo privoenje ivotu obalnog pojasa. Interveniralo se sunalitima, plaama, mikroambijentima sa svjesnom namjerom da elementi vegetacije i kra i u oplemenjenoj verziji postanu aktivni imbenici u konstituiranju toga mjesta. Dostupna dokumentacija nalazi se u asopisu Arhitektura 116 iz 1972. godine. Uz situaciju, nalazi se tlocrt sredinjeg kompleksa, te tlocrt prizemnih vila. U privatnom posjedu obitelji arhitekta (supruga arhitekta takoer arhitektica, prof. Olga Maga suraivala je s njime i poslovno) nalazi se dio igitalizirane dokumentacije Haludova. Nakon smrti arhitekta Magaa 2013., obitelj je donirala velik broj projektne dokumentacije, meu kojom se nalazi i ona od Haludova, Muzeju arhitekture u Zagreb. Graa u ovom trenutku jo nije procesuirana, te je jo uvijek nepoznato o kojim se sve prilozima radi. Dravni arhiv u Rijeci ne posjeduje dokumentaciju vezanu uz Haludovo. Ured dravne uprave Primorsko-goranske upanije, ispostava Krk, posjeduje projektnu dokumentaciju, ali do nje nije bilo doi.

2.5. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA Haludovo se nalazi na jednoj od najboljih lokacija na sjevernom dijelu Jadrana, odmah uz more i s velikim potencijalom koji je bio uoen jo 1968. godine kada se zapoelo s gradnjom. Gradnja je zavrila 1971., a godinu dana prije dovren je i rijeki aerodrom koji se nalazi upravo na Krku. Haludovo je bio vrhunac razvoja Malinske. Bio je najekskluzivnije naselje na istonoj obali Jadrana, sinonim turizma bive Jugoslavije, nalik dananjim luksuznim resortima. Nazvao se Hotelskim gradom Haludovo, iz razloga to mu je strukturom i nalikovao. U svom sastavu imao je sve potrebno da gost moe ugodno boraviti u jednom hotelu, tj. hotelskom naselju. Prostirao se na ukupno 25 hektara povrine i sastojao se iz dva hotelska objekta, hotela Palace i hotela Tamaris, Ribarskog sela s luicom te vila i objekata pod imenom Lavande. Gosti su u sklopu Haludova na raspolaganju imali teniske terene, kuglanu, igralite za mini golf, sportove na moru, trgovine, saune, bazene te ureena kupalita. Nakon izgradnje kompleksa najvei investitor postaje Bob Guccione, urednik i izdava Penthousea, te u njega ulae velik kapital kako bi ga pretvorio u najekskluzivniji resort i kockarnicu, oglaavan je pod motom Potpuni raj-otok u Europi. Guccioneova vizija bila je stvoriti svjetski centar za kongrese i konvencije, orijentirane poglavito na one meunarodnog karaktera. Zanimljivost je bila i novi model kockanja, tzv. Jugoslavenski nain, kroz najam kockarskog turnira koji ukljuuje prijevoz (avion iz Amerike, Engleske, Francuske, ili autobus iz Italije i Austrije). Glavni cilj putovanja bio je kockanje, a gostu su svi trokovi ivota bili podmireni od strane hotela i kompanije. Ovaj model pretpostavljao je da e gost izgubiti sav svoj novac, to se pokazivalo tonim kod veine gostiju. Kako je glavni motiv dolaska bilo kockanje od 0-24, restorani su takoer radili bez prestanka, a gost je mogao u bilo koje doba dana i noi dobiti ono to je elio. U Haludovu su boravili svjetski poznati glumci i pjevai, dok su u kasinu radile i posluivale su Penthouse maze. Svake srijede, poevi s 3. srpnjem 1972., slijetao je u Omialj jedan Boeing 737 sa 150 do 170 gostiju i odlazio bi idue. Arhitektura turizma jest arhitektura prostora i oblika psihike relaksacije; oblika koji nastoji govoriti jezikom poezije. Kad sam projektirao vrt u centru Palacea, sa skulpturom Frana Krinia, nije mi padalo na um da e se tamo nalaziti dio svijeta Penthousea, kasino i zeice. Haludovo je zapravo imalo dva otvaranja, nae i Penthouseovo. U doba nastanka hotela nisam niti znao tko je Bob Guccione. BORIS MAGA ASOPIS ARHITEKTURA 116 `72. UZ TEMU TURISTIKOG KOMPLEKSA HALUDOVO HOTELSKI KOMPLEKS HALUDOVO DANAS Haludovo je dobro poslovalo 20 godina sa 270 zaposlenih, sve do privatizacije 1990. godine. Vlasnici su se otada vie puta izmijenili, no po posljednjim podacima veinu dionica ima britanska tvrtka Bismass Limited International House, koja je 54,59 % dionica otkupila od tvrtke Sauron, registrirane u Londonu, iji je vlasnik Rus Ara Abramyan. Slijedi nizozemska tvrka Sadika B.V. sa 23,79 % pa Hrvatski fond za privatizaciju sa 16,75 % dionica. 2007. godine su se dogovarale brojne pojedinosti oko obnove ovog hotelskog sklopa. Arhitekt Boris Maga je ak tri puta mijenjao idejno arhitektonsko rjeenje te kad je dobio doputenje za gradnju vlasnik je prodao dionice drugoj tvtki. Zadnje informacije iz tiska govore da je vlasnik ustvari ostao isti, desila se samo izmjena na papiru. Ruski vlasnici objavili su nekoliko prijedloga vizije Haludova. Posljednji prijedlo bila je izgradnja 750 apartmana kao zatvorenog, ogradom ograenog kompleksa te koncesija na pomorsko dobro. Hotel je danas potpuno devastiran i zaputen.

2.6. POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ SKLOPA o autoru

BORIS MAGA 1930. Karlovac 2013. Zagreb Boris Maga je roen 1930. u Karlovcu. Diplomirao je 1955. na Arhitektonskom odjelu Tehnikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Asistent je na Katedri za arhitektonsko projektiranje 1956.-61., a u Kabinetu za teoriju arhitekture 1961.-66. Voditelj projektne grupe Projektnog biroa Interinenjering u Zagrebu bio je 1967.-69., a vodei projektant Graevnog projektnog zavoda u Rijeci 1969.-78. Za izvanrednoga profesora za kolegij Elementi visokogradnje na Tehnikom fakultetu Sveuilita u Rijeci izabran je 1974. Doktorat tehnikih znanosti iz podruja arhitekture i urbanizma obranio je 1977. Na Fakultetu graditeljskih znanosti u Rijeci izabran je 1978. za izvanrednoga, a 1980. za redovitoga profesora iz kolegija Elementi visokogradnje i Zgradarstvo. Za redovitoga profesora kolegija Teorija arhitekture i Arhitektonsko projektiranje VIII i IX na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu izabran je 1983. Za izvanrednoga lana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1988., a za redovitoga lana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1991. Savjetnik za arhitekturu i urbanizam Predsjednika Republike Hrvatske bio je 1991. Za profesora emeritusa Sveuilita u Zagrebu izabran je 2001. Za lana predsjednitva HAZU izabran je 2004., za tajnika Razreda za likovne umjetnosti HAZU 2011., za lana Savjeta prostornog ureenja Republike Hrvatske 2008. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: nagrada za ivotno djelo Vladimir Nazor (1991.), Viktor Kovai za ivotno djelo (1993.), Nikola Tesla (1979.), Viktor Kovai (1963.), godinja nagrada Vladimir Nazor (1979.), savezna nagrada Borba (1967. i 1979.), republika nagrada Borba (1973.), Velika nagrada Zagrebakog salona (1980.), nagrada Sveuilita u Zagrebu Fran Bonjakovi (1997.), red Danice hrvatske s likom Marka Marulia (1997.), Zlatni grb grada Splita (1979.), medalja grada ibenika (1969.), diploma i plaketa Savezne privredne komore (1972.), spomen medalja Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (1969.) i dr. Autor je brojnih arhitektonskih projekata. Od ostvarenih djela vano je istaknuti antologijska dijela hrvatske i svjetske arhitekture poput remek-djela Gradskog stadiona Poljud u Splitu (1976.-79.), koji je bio uzor mnogim svjetskim stadionima koji su ga oblikovno slijedili. Hotelski sklop Haludovo (1969.-70.) na Krku, najvanije djelo hrvatske hotelske arhitekture sedamdesetih godina, nastalo u desteljeu u kojem je izgraena veina hotelskih kapaciteta i u vremenu kada se zemlja okrenula turizmu. Haludovo je postalo poznato i izvan granica bive zemlje, a u njemu su odsjedali mnoge poznate svjetske osobe iz javnog ivota te koje je postalo simbol turistikog booma sedamdesetih. Nadalje potrebno je spomenuti i Crkvu sv. Nikole u Rijeci (1983.-88.), hotelski sklop Solaris (1967.-68., prva faza), djeju ustanovu Mihaljevac u Zagrebu (1973.), Muzej osloboenja u Sarajevu (sa midihenom i Horvatom, 1959.-63.), Crkvu Blaenog Augustina Kaotia u Zagrebu (1995.-2004.), Pravni fakultet u Rijeci (s Olgom Maga) te Ambulantu Dina na Krku (s M. Uravi, 1980.) i dr. Njegovi arhitektonski radovi publicirani su u inozemnim knjigama i asopisima, poput: Architecture in the 20th Century (Udo Kulterman); Zeitgenossische Architectur in Osteuropa (Udo Kulterman); Hotels, Motels and Condominiums (Fred Lawson), Larchitecture daujourdhui, Detail, Bauwelt, Domus, Deutsche Bauzeitschrift, The architects Journal, Progressive Architecture, Polytechnisch tijdschrift i dr. Njegovi radovi i projekti izlagani su na izlobama u Frankfurtu (1986.), New Yorku (1985.), Brightonu (1987.) i drugdje. 2012. polazei od predavanja koja je odravao od 1983. do 2000. godine na kolegiju Teorija arhitekture Arhitektonskog fakulteta, izdao je knjigu Arhitektura pristup arhitektonskom djelu u kojem nastoji obraditi elemente pristupa arhitektonskom djelu u povijesnom prikazu misli koje su vodile ovjekovo stvaralatvo te u prikazu praktinog saznanja nunoga za shvaanje i metodu rada.

RECENTNI ORTOFOTO SNIMAK I SITUACIJA KOMPLEKSA POSTOJEE STANJE JEDNOKATNE VILE I RIBARSKO NASELJE U FUNKCIJI HOTEL TAMARIS I DJELOMINO NASELJE PRIZEMNIH VILA SRUENO PREOSTALE PRIZEMNE VILE I HOTEL PALACE SA SVIM SADRAJIMA DEVASTIRANO I NAPUTENO

3. OPIS DANANJEG STANJA ANALIZA I VALORIZACIJA KOMPLEKSA metode obnove 2002. godine veinski vlasnik kompleksa, ruska tvrtka Isleta Trading Limited, zatvara ga s najavom preureenja unato injenici da su kapaciteti za sezonu bili popunjeni.Zatvaranjem kompleksa Malinska je izgubila 1 200 leajeva, te 20 000 noenja koje je bilo mogue ostvariti unutar kompleksa. Od zatvaranja kompleksa do danas u njega nije ulagano niti su poduzete osnovne mjere njegove zatite. Hotel Tamaris je sruen (2002.), kao i dijelovi naselja prizemnih vila. Ribarsko selo i apartmani Lavande danas su ponovno u funkciji i otvoreni su tijekom sezone, iako su djelomino devastirani loim adaptacijama. Sredinji hotelski sklop, sa svim svojim sadrajima, naputen je i devastiran.

PRETHODNA STRANICA 1,2,3 red pogled s krova stambenog paviljona na centralni objekt 1. red interijer natkrivenog atrija s pogledom na ulaz i od ulaza 2. red galerija natkrivenog atrija s terasom 3. red pogled s krova centralnog objekta na 1 stambeni paviljon, 2 atrij i 3 tehniki blok 4. red terasa s pergolom / detalj ugla centralnog objekta /pogled na bazene i centralni objekt 5. red terasa s pergolom

NASELJE PRIZEMNIH VILA POGLED NA JEDINICU DETALJ DJELOMINO NATKRIVENOG PATIA VRT U PATIU INTRIJER POGLED IZ BLAGOVANJA PREMA

KUHINJI POGLED NA JEDINICU ULAZ U PATIO POGLED NA JEDINICU ULAZ U PATIO RIBARSKO NASELJE POGLED NA NASELJE SA ETNICE POGLED NA RESTORAN S TERASE UGOSTITELJSKI OBJEKT S VANJSKIM ROTILJEM PROLAZ U ATRIJ S BUNAROM ATRIJ S BUNAROM DETALJ OTVORENOG LOITA NA TERASI DETALJI UNUTAR SKLOPA

NASELJE JEDNOKATNIH VILA PROELJE ORIJENTIRANO PREMA MORU ULINO PROELJE DETALJ PRISTUPA JEDINICAMA ULINO PROELJE

NAJVIA ARHITEKTONSKA VRIJEDNOST POJEDINANA ZATITA

VRIJEDNA ARHITEKTONSKA STRUKTURA ZATIENA CJELINA

BEZ VRIJEDNOSTI

VALORIZACIJA

Hotelski kompleks Haludovo ne nalazi se pod zatitom. Zatita kompleksa predlae se zbog visoke razine arhitektonskog oblikovanja i projektiranja u domeni arhitekture turizma i slobodnog vremena, te je kao takav i jedan od najvanijih primjera te arhitekture `70ih godina 20. stoljea ali i uope. Haludovo je i jedan od najvanijih projekata arhitekta Magaa i to ne samo u domeni arhitekture turizma, ve i autorovog cjelokupnog opusa. itav kompleks prepoznat je kao vrijedna arhitektonska struktura uz dodatnu zatitu pojedinih objekata; hotel Palace s dodatnim sadrajima, zbog izuzetne oblikovnosti i prostornosti. Stambeni paviljon sa smjetajnim jedinicama vezan na hotel Palace ne nalazi se pod zatitom. SMJERNICE ZA ZATITU Sredinja grupa s hotelom Palace u vrlo je loem stanju. Fotografije pokazuju da je hotel jo 2004. bio u funkcionalan, unato zatvaranju. Danas 10 godina kasnije ostala je samo konstrukcija; stakla na fasadi su razbijena, namjetaj je uniten ili se vie ne nalazi u zgradi. Krov na dijelovima proputa, posljednja etaa, sa smjetanim jedinicama, iznad atrija bila je rtva palea. Metalne grilje na smjetajnim jedinicama oteene su. Unato velikoj zaputenosti i devastaciji objekta, i dalje se moe osjetiti kvaliteta prostora u smislu odnosa, vezom s ostalim sadrajima i vanjskim prostorom. Oprema i stolarija u potpunosti su uniteni, nosiva konstrukcija je u dobrom stanju. SMJERNICE: Pojedinana zatita objekta koji je prepoznat kao objekt najvie arhitektonske vrijednosti iz prijenavedenih razloga.

Stambene jedinice iznad internog atrija zbog svoje veliine prenamjenjuju se u hostel. Namjena prostora cijelog kompleksa ostaje ista, turistiko ugostiteljska. Predlae se sanacija konstrukcije i potpuna obnova objekta, doputene su nove interpretacije u interijeru; moraju biti skladne s originalnim oblikovnim konceptom kompleksa. Restoran obnoviti u skladu sa suvremenim standardima. Doputeno mijenjanje namjene kuglani u namjenu kompatibilnu s turistikom ili drutvenom. Servisne sadraje opremiti i obnoviti u skladu sa suvremenim tehnikim zahtjevima kako bi zadovoljili potrebne standarde. Intervencije moraju biti nevidljive na proelju. Unutar servisnih prostora dozvoljena je promjena funkcionalne dispozicije prostora.

Stambeni paviljon koji je fiziki povezan sa sreditem kompleksa nije pod zatitom te je mogue ruenje i izgradnja novog paviljona. Dimenzije soba su premale za dananje standarde.

SMJERNICE Objekt nije pod zatitom. Dozovljeno ruenje s uvjetovanom ponovnom gradnjom.. Vrijednost paviljona je u njegovoj tipologiji, gabaritima te odnosu s okolinom, iz tog razloga novom paviljonu su zadani tlocrtni gabariti (dozvoljena tlocrtna odstupanja zadana u %), tipologija te broj etaa (identian broju originalnog objekta). Paviljon mora biti povezan na centralni objek toplom vezom kao i dosad. Oblikovno usklaen s centralnim objektom hotela Palace.

Zatvoreni i otvoreni bazen prepoznatljiv su motiv kompleksa. Nosiva konstrukcija je u dobrom stanju, oprema, obloga i bravarija u loem. SMJERNICE Pojedinana zatita objekta koji je prepoznat kao objekt najvie arhitektonske vrijednosti iz prijenavedenih razloga.

Kompleks bazena obnoviti u skladu s dananjim standardom i tehnolokim zahtjevima. Na prostoru sruenog hotela Tamaris doputeno je graditi novu hotelsku zgradu. SMJERNICE

Dozvoljena uvjetovana gradnja na mjestu hotela. Jedini zahtjev je da ima isti broj etaa kao i stara zgrada, kako bi bila u skladu s mjerilom kompleksa ali i Makarske.

U naselju prizemnih vila nedostaje 16 objekata. Prouavanjem ortofoto snimka vidljivo je iz nedostatka raslinja da su bile izgraene, te naknadno sruene. Godina njihova uklanjanja je nepoznata, pretpostavka je da su sruene u isto vrijeme kad i hotel Tamaris. Vile su vrlo kvatitetno projektirane, uzimajui u obzir zatienost od pogleda te intimnost vanjskog prostora. Nosiva konstrukcija je u dobrom stanju. SMJERNICE

Objekti pripadaju zatienoj cjelini. Vile obnoviti, pri ureenju interijera doputeno i poeljno u skladu s dananjim vremenom. Namjena ostaje nepromijenjena.

Naselje jednokatnih vila graeno je kao zid, niz koji titi sjeverni perimetar kompleksa. Danas je u originalnoj funkciji iako je devastirano intervencijama bojom u eksterijeru. SMJERNICE

Objekti pripadaju zatienoj cjelini. Vratiti boju proelja u originalnu bijelu. Promijeniti bravariju. Interijer suvremeno urediti u skladu s modernim standardom.

Ribarsko naselje djeluje kao da je u najboljem stanju od svih dijelova kompleksa. Tijekom sezone je u funkciji. SMJERNICE

Objekti pripadaju zatienoj cjelini. Vratiti boju proelja u originalnu bijelu.

U krajobrazu, koji je trenutno u potpunosti zaputen, doputene su osnovne intervencije. Plaa, takoer djeluje zaputeno i trono. SMJERNICE

Objekti pripadaju zatienoj cjelini. Obnoviti kupalita i ukloniti intervencije bojom. Plani objekt staviti u originalnu funkciju.

LITERATURA Popis koritene literature i izvori podataka Knjige, zbornici i katalozi: Arhitekti lanovi jugoslavenske akadamije znanosti i umjetnosti, urednik Drago Gali, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti knjiga 437, Razred za likovne umjetnosti knjiga XIV, Zagreb 1991. IN-BETWEEN Randi Turato, Venice Biennale 2006. lanci u periodici: Franjo Gaparovi: 'Prostorni plan Jadrana i turizma', Arhitektura 111-112,1971. str 35-60 Boris Maga: Uz temu turistikog kompleksa Haludovo, Arhitektura 115,1972. Str 33-40 Vanda Ekl: Hotel Haludovo na Krku, ivot umjetnosti 18, 1972, str 57-62, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Internet: http://www.turizaminfo.hr http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/ http://otok-krk.org http://www.idisturato.com/2012/08/19/haludovo-i-maze-sa-ostrva/ http://vizkultura.hr/in-memoriam-boris-magas/ http://pogledaj.to/arhitektura/najbolji-hrvatski-hoteli-su-%E2%80%93-socijalisticki/ http://vizkultura.hr/in-memoriam-boris-magas/ http://yugoslavian.blogspot.ro/2009/05/penthouse-adriatic-club-casino-in.html http://www.yomadic.com/haludovo-hotel-palace/ 360 panorame kompleksa http://www.burger.si/DOGODKI/Preteklost/Haludovo/17_Haludovo.html Fotografije postojeeg stanja: Kodri Dora Poega Matej Spudi Hrvoje

http://www.turizaminfo.hrhttp://www.lokalpatrioti-rijeka.com/