Kako je naša škola u-ključena u projekt osnaži-vanja različitih pismenosti, kroz mjesec ožujak i trava-nja proveli smo niz eduka-cija i usavršavanja za nas-tavnike Ekonomske i u-pravne škole Osijek i part-ner-škole Osnovne škole Vladimira Becića Osijek. Tako smo 14. travnja 2018. ugostili Ivana Mu-čnjaka, voditelja Ureda za odnose s javnošću i dru-gim institucijama (HANFA), koji nas je educirao o fi-nancijskoj pismenosti i djelatnosti Hrvatske agen-cije za nadzor financijskih

usluga.

Posebne zanimljivos-

ti:

Međunarodno natjecanje

Hippo 2018 — English

Without bor-

ders…………………..3

Putovanje u Prag…...4

Noć knjige…………...5

SARA PENNYPACKER:

PAX (prikaz knjige)

……………………….15

Lanci vremena……...16

Blic intervju mjeseca.18

FINANCIJSKA PISMENOST

Projekt — ABECEDA PISMENOSTI travanj 2018.

U ovom broju:

Izvanučionična nas-

tava u Pragu

2

FESTIVAL ZNANOS-

TI 2018.

6

Kreativna riznica 6

Literarni zakutak 8

LITERARNI NAGRA-

DNI NATJEČAJ

13

DAN HRVATSKE

KNJIGE – 22. 4.

14

MEĐUNARODNI

DAN PLESA

17

pismenosti. Iz izlaganja stručnjaka HNB-a nau-čili smo više o cilju i zadaćama hrvatske središnje banke, odred-nicama monetarne poli-tike, ali i o specifičnosti-ma hrvatskoga gospo-

darstva.

Zahvaljujemo Hrvatskoj narodnoj banci na odlič-nom seminaru te ovim putem pozivamo sve škole da se jave te bes-platno ojačaju financij-sku kompetenciju nas-tavnika i učenika. Naši su nastavnici 11. trav-nja 2018. godine posje-tili HNB u sklopu projek-ta jačanja financijske

Ekonomska i upravna škola Osijek

EKOOS Svezak 1., Izdanje 7.

27. travnja 2018.

Naši su učenici od 2. do 6. travnja 2018. godine, tijekom proljetnih praznika, posjetili Zlatni Prag. U pratnji svojih razrednika, učenici su 2. razre-da obišli sve najpoznatije zna-menitosti Praga. U Prag smo došli u jutarnjim satima i prvo obišli Vatslavski trg sa spome-nikom Sv. Vlatslavu i ostalim znamenitostima. Zatim smo obišli zgradu Karlova sveučiliš-ta, zgradu Nacionalnog kazališ-ta, Starogradski trg sa spome-nikom Janu Husu, crkvu Sv. Nikole i ostale znamenitosti u Starom dijelu grada. Nakon toga učenici su imali slobodno vrijeme za razgledavanje Pra-ga te smo se u popodnevnim satima uputili u hotele na veče-

ru.

Sutradan, nakon doručka, obiš-li smo katedralu Sv. Vida, Kra-ljevsku palaču, crkvu Sv. Jurja, Zlatnu ulicu i obišli Malu stranu s crkvom Sv. Nikole i ostalim znamenitostima u tom dijelu grada. Nakon toga prešli smo preko Karlovog mosta i završili

obilazak u Starom mjestu.

Poslije slobodnog vremena, vratili smo se u hotele na večeru, a završetak večeri upriličili odlascima na zaba-

vu.

U četvrtak smo nakon doru-čka odlučili obići Židovsku četvrt (sinagoge, groblje, gradsku vijećnicu), crkvu Sv. Jakova i današnju Gradsku vijećnicu te Parišku ulicu. Poslije toga učenici su imali slobodno vrijeme u gradu te je uslijedio povratak u hotel,

večera i noćenje.

Sljedećeg dana hotel smo napustili nakon doručka oko 9.00 sati. Uz brojna stajanja i odmor, kratku kupovinu u Brnu, obilazak Bratislave, u Osijek smo došli oko 22.00

sata

IZVANUČIONIČNA NASTAVA U PRAGU

Stranica 2 EKOOS

travanj

2018.

Posjet Zlatnom

Pragu...

Učenici naše škole sudjelovali su u preliminarnom krugu me-đunarodnog Hippo natjecanja

u znanju engleskoga jezika.

Hippo 2018 English Without borders jest međunarodno na-tjecanje za učenike od 10 do 19 godina koje se šesti put zaredom održava u preko 26 zemalja diljem svijeta, a cilj je promocija važnosti poznavanja engleskog jezika, upoznavanje djece iz različitih zemalja, upo-znavanje različitih kultura i pri-mjena stečenoga znanja iz

engleskog jezika.

Preliminarni (izlučni) krug odr-žao se 24. veljače 2018. godi-ne, a desetak se učenika natje-

calo u dvjema kategorijama:

Hippo 4 (prvi i drugi razred), Hippo 5 (treći i četvrti razred),

te Hippo 3.

Izlučni krug međunarodnog na-tjecanja u poznavanju engle-skog jezika održao se u našoj školi u subotu 24. veljače 2018. Sada već četvrtu godinu zare-dom učenici naših razreda po-kazali su interes i hrabrost žele-ći testirati svoje jezične vješti-ne. Izlučni krug testiranja sasto-jao se od dva dijela – čitanje i slušanje s razumijevanjem, a težina testova primjerena je

dobi učenika.

U polufinalni (regionalni) krug natjecanja u ožujku pozvano je 10% najuspješnijih učenika, a oni najbolji u svibnju putuju na

finale u Italiju.

Posebnost ovogodišnjeg natje-canja, koja nas posebno vese-li, jest da su prvi put sudjelovali i naši učenici na ovoj razini natjecanja Adrian Vargas —Hippo 5 i Filip Pavić — Hippo 4, mentorica je učenika prof.

Mirela Pružinac.

Koordinatorica natjecanja za

Školu: Vlasta Svalina, prof.

Učenik Denis Rajndl, 2. c razredni odjel, osvojio je 4. mjesto na Državnom natje-canju iz engleskoga jezika koje se održavalo od 11. do 13. travnja 2018. godi-ne u Splitu u Osnovnoj školi Žnjan Pazdigrad. Na-tjecao se u kategoriji 2.B - srednje strukovne škole - drugi razredi. Od 14 natje-catelja u toj kategoriji De-nis dijeli 4. mjesto s još jednim učenikom, a posti-

gao je 81 bod.

Državno natjecanje iz engleskoga jezika

Međunarodno natjecanje Hippo 2018 — English Without borders

Stranica 3 EKOOS

travanj 2018.

travanjsko izdanje 2018.

Izvor foto: http://os-turnic-ri.skole.hr/natjecanja?news_id=3715

Natjecanje na državnoj razini sastojalo se od pi-sanja eseja, rješavanja testa s razumijevanjem slušanjem i čitanjem te

usmenog dijela.

Čestitamo Denisu i njego-voj mentorici prof. Vlasti Svalini na izvrsnom rezul-

tatu!

„Zlatni grad“, „Grad sa tisuću tor-njeva“, „Kruna svijeta“, „Grad zlat-nih krovova“ ili jednom riječju – Prag. Jedinstven, kulturno bogat i predivan, postao je legenda i ostat će u srcu i lijepom sjećanju mnogi-ma, a ne samo meni. Obilazeći grad tri dana vidjeli smo puno poz-natih građevina te brojne kulturne i povijesne znamenitosti. Naše raz-gledavanje grada počinje s Václavské náměstí ili Trga sv. Va-slava. To je najveći i najduži trg u Pragu. Dug je čak jedan kilometar te noge znaju zaboljeti samo kada se hoda u jednom smjeru. Duž njega nalaze se najskuplji i najljep-ši hoteli u Pragu, ali i brojni apar-tmani i stanovi namijenjeni iznaj-mljivanju turistima. Također, 1989. godien došlo je do otpora dotadaš-njem komunističkom režimu te je sve kulminiralo Baršunastom revo-lucijom koja je dovela do slobodnih izbora i biranja Vaclava Havela za predsjednika Čehoslovačke. Nešto manji, ali jednako važan praški trg jest Staroměstské náměstí ili Stari gradski trg. Na ovom su se trgu događali mnogi povijesni događaji od izbora kraljeva, kraljevskih vje-nčanja do tragičnih smaknuća. Fasade zgrada te povijesne jezgre Praga ukrašene su različitim orna-mentima koji će uspješno privući svačiju pozornost. Na pročelju sta-re Gradske vijećnice na Sta-roměstskom trgu nalazi se astro-nomski sat iz 15. st. – Orloj. On mjeri sve: vrijeme, dane, mjeseče-ve mijene, horoskop... Njegov gor-nji dio pokazuje točno vrijeme i položaj Sunca i Mjeseca, a donji dio prikazuje blagdane, horoskop-ske znakove i radove u polju ovis-no o mjesecu u godini. Na svaki pun sat Orloj veselo zvoni i kroz dva prozora, koji se za tu priliku

otvaraju, prolazi procesija figurica dvanaestorice apostola. Pored toga, obišli smo Karlovo sveučiliš-te iz 14. stoljeća, najstariju crkvu u Starom mjestu, a na samom Sta-rogradskom trgu dominira spome-nik Janu Husu i gotička crkva Tin. Drugi dan nastavljamo razgleda-vanje lijevom obalom rijeke Vltave kojom dominira dvorac Hradčany. Za njega kažu da je najveći dvo-rac na svijetu u kojem se stanuje. Naime i danas u njemu stanuje predsjednik Češke Republike, a čuva ga atraktivna straža. Smjena straže uvijek je atraktivna turisti-ma bez obzira na dob. S koje god strane svijeta došli, svi se uvijek žele slikati sa stražarima. Hradča-nima dominira gotička katedrala sv. Vida čiju je ljepotu, u donekle skučenom prostoru, teško sagle-dati u punom sjaju. Ta je katedra-la odličan primjer gotičke arhitek-ture te je najveća i najvažnija crk-va u Češkoj. Smještena je u Praš-kom dvorcu i sadrži grobove mno-gih čeških kraljeva i careva Sve-tog Rimskog Carstva. Pored toga vidjeli smo najstariju crkvu na Hradčanima, crkvu sv. Jurja, proš-li pored Zlatne ulice, koja je ta-kođer jedan od simbola Praga, prošli kroz prekrasne vrtove i foto-grafirali se s pogledom na Malu stranu i kupolu crkve sv. Nikole. Nakon toga smo se spustili Neru-dovom ulicom i obišli zid u znak sjećanja na legendarnog britan-skog glazbenika Johna Lennona. Nastavili smo pješke do Karlovog mosta kao glavnog obilježja Pra-ga. Izgrađen je davne 1357. godi-ne tako da su kamene kocke me-đusobno lijepili jajima. Čak 400. godina taj je most bio jedina veza između dviju obala Vltave i ujedno

dviju povijesnih gradskih četvrti Starog grada i Male strane. U-pečatljiv je po svoja dva gotička tornja na svakom njegovom kraju (predstavljaju ulaz tj. izlaz) i po brojnim statuama, ukupno njih tridesetak duž njega. Prema le-gendi s Karlovog mosta, u rijeku Vltavu bačen je svećenik Jan Nepomuk pa mu je u spomen podignut spomenik. S obzirom da je on bio ispovjednik kralja i kraljice, jednom ga je prilikom kralj pitao je li ga kraljica prevari-la, a svećenik mu nije htio reći budući da je to bila ispovjedna tajna pa ga je kralj dao pogubiti bacanjem s mosta. Kažu, ako stavite ruku na tog sveca i zaže-lite želju, ona će se ostvariti. Zadnji dan našega putovanja posvetili smo obilasku Židovske četvrti, manje naselje poznatije kao Josefov, nazvano po Josefu II. čije su reforme olakšale život Židovima. Josefov se nalazi iz-među Starogradskog trga i rijeke Vltave. U tom dijelu grada pose-bno su značajni: Franz Kafka i mistični golem kojeg je kreirao Jehude ben Bazazel, koji je još poznat kao Rabi Lȍw.

Putovanje u Prag

Stranica 4 EKOOS

travanj 2018.

Većina znamenitosti može se razgledavati tijekom dana, ali razgledavanje unutrašnjosti sinagoga traje mnogo duže. Židovsko groblje, Stara-nova Sinagoga, Klausova Sinagoga i Pinkas Sinagoga, vrijedni su posjeta. Također smo prošli kroz Klementinum, a to je povi-jesni kompleks zgrada te danas služi kao Nacionalna knjižnica Češke Republike. Pored toga obišli smo isusovačku crkvu Ignacija Loyole, prošli pored Pravoslavne crkve sv. Ćirila i Metoda (u njoj su pogubljeni atentatori na Reincharda Heid-richa – protektora Češke u II. Svjetskom ratu). Prag je i danas poznat po svojim pivnicama, a najpoznatija je pivnica u Pragu

„U Fleka“ ili „Kod Fleka“, u kojoj je osnovan nogometni klub Haj-duk. Malo manje poznata je „U Kalicha“ ili „Kod vojnika Švejka“ čije zidove krase potpisi slavnih osoba diljem svijeta. Miris hme-lja i svijetlog ili tamnog piva, iz-miješanog s mirisom zelja, vrati-ne, kobasica i knedlički, osjeća se na svakom koraku. U gradu se možemo susresti i s arhitek-tonskim remek djelom tzv. Ple-šućom kućom koja pokazuje spoj modernog i starog. Mene je Prag oduševio svim svojim kul-turnim i povijesnim mjestima te vedrim i nasmijanim ljudima. Također, volio bih ga ponovno posjetiti i s guštom ponovo pro-šetati gradom te se osladiti uz

tradicionalni specijalitet trdelnik.

Novinar: učenik Kristijan Kaniža,

2. b

Mentor: Stipan Nadj, prof.

je započeo u 18.00 sati i

trajao do 22.00 sata.

Nadamo se da su se i naši učenici odazvali čitalačkoj

kulturi!

Info na: http://www.osijek031.com/o s i j e k . p h p ?

najava_id=72140#ixzz5DCTVfwJi

Gradska i sveučilišna knjiž-nica Osijeku u ponedjeljak 23. travnja 2018. godine organizira Noć knjige 2018., manifestaciju kojom se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, s ciljem poticanja kulture čita-nja, razgovora o literaturi, podizanju svijesti o važnosti knjige u svakome društvu i svakom vremenu. Program

NOĆ KNJIGE

Stranica 5 EKOOS

travanj 2018.

U Pragu je

osnovan

nogometni

klub

Hajduk.

Naša Škola bila je domaćin profe-sorima i studentima s Pravnog fakulteta Osijek koji su vodili tribi-nu s temom Otkrij pravnu kliniku. Voditelji tribine bili su profesorica Dubravka Akšamović, profesor Predrag Zima, asistentica Lidija Šimunović i asistent Toni Pranić, koji su učenicima naše Škole po-kušali otkriti svijet prava te što je i

kako djeluje Pravna klinika.

Festival znanosti manifestacija je kojoj je cilj približiti znanost javnos-ti tijekom koje znanstvenici i stu-denti popularnim predavanjima, radionicama, tribinama, izložbama i drugim događanjima daju dopri-nos popularizaciji znanosti i motivi-raju mlade ljude na istraživanje i stjecanje novih znanja. Glavna tema ovogodišnjeg Festivala zna-

nosti su OTKRIĆA.

Studenti 2., 3., 4. i 5. godi-ne studija prava otkrivali su učeni-cima „ljepotu“ učenja prava, ko-munikaciju, suradnju te radnu at-mosferu na Pravnom fakultetu. Studenti su pripremili različi-te studije slučaja kroz koje su u č e n i c i m a o t k r i l i k o l i k o je pravo prisutno u njihovom sva-kodnevnom životu i radu. Učenici su bili oduševljeni takvim načinom predstavljanja i otkrivanja Pravnog

fakultete i Pravne klinike.

Voditelji su u našoj Školi bili: Du-nja Novak, dipl. oec., Vilson Nićin, dipl. iur. i pedagoginja Maja Akša-

mović-Andrić.

FESTIVAL ZNANOSTI 2018.

Stranica 6 EKOOS

te različitih jezika i kultura kako recitiraju pjesme naj-poznatijih pjesnika svojih zemalja. Kreativna riznica populacijski je simpozij kre-ativne industrije koji se če-tvrtu godinu zaredom orga-nizira na Ekonomskom fa-

kultetu Osijek.

U nedjelju 15. travnja 2018. godine jedan od najpoznati-jih simbola grada na Dravi, pješački most, zasvijetlio u bojama Kreativne riznice. Učenici su i ove godine bili na kreativnoj radioni-ci International Evening of Poetry u pratnji prof. Vlaste Svaline i prof. Aleksandre Šnajder. Bili su oduševljeni kada su čuli i vidjeli studen-

KREATIVNA RIZNICA Interational Evening of Poetra

travanjsko izdanje 2018.

Izvor foto: http://www.festivalznanosti.hr/2018/

Riječ je o događanju u kojem javna visokoobrazovna ustano-va otvara svoja vrata zainteresi-ranim posjetiteljima i spaja ih s kreativcima koji se predstavljaju raznovrsnim izlaganjima. Most je simbol spajanja – vidljivog i nevidljivog, poznatog i nepoz-natog, različitih ljudi i događaja. On premošćuje razlike i simboli-čki podsjeća na prevladavanje prijepora i nerazumijevanja. Upravo stoga osječki pješački most rječito prenosi ovogodiš-nju temu Kreativne riznice „OS mreža“. Osvijetljen bojama o-vog popularizacijskog simpozi-ja, osječki pješački most pod-sjeća na važnost suradnje 12

sektora kreativne industrije kao i posjetitelja s izlagačima. Most će bojama Kreativne riznice biti osvijetljen sve do svečanosti zatvaranja Kreativne riznice 21.

travnja 2018. godine.

Stranica 7 EKOOS

travanj 2018. Izvor foto: http://www.post.hr/osijek/vijesti/najave/naslov/kreativna-riznica-

ocekuje-nas-cetvrtu-godinu-za-redom-4291

Kreiranje mreže u eteru

U četvrtak smo 19.4.2018. godine posjetili Kreativnu riznicu koja se održava na Ekonomskom fakultetu svake godine. Sudjelovali smo u radionici zvanoj „Kreiranje mreže u eteru“ gdje smo na-učili kako nastaju radijske emisije, kako se uređuju in-tervjui i što je sve potrebno kako bi nastala radijska emi-sija. Radionica je bila jako zanimljiva i poučna, dali smo izjave za imaginarnu radijsku emisiju i mogli smo biti u ulo-zi reportera te vidjeti njihov

posao iz „prve ruke“.

Također, vidjeli smo kako se snimaju ulazni „jinglovi“ i odjavne „špice“, uređuju de-mo snimke i sl. Preporučuje-mo svima, koji nisu bili u mogućnosti posjetiti Kreativ-nu riznicu ove godine, neka učine to već iduće godine zato što sigurno neće požali-ti, već će naučiti nove i pou-

čne stvari.

Novinari: učenici Nika Davi-

dović i Borna Buljan, 2.a

Literarni zakutak

Stranica 8 EKOOS

travanjsko izdanje 2018.

Proljeće

Cvrkuće, miriše i poziva na buđenje…

eto proljeća…

Pariz, Nova Francuska

21. ožujka 2xxx.

5.00 sati

Sunce razbacuje svoju svjetlost nad ruševinama starih pariških kuća. Prolazi kroz rupe Eiffelo-vog tornja na restoran „Beateux Parisiens“. Svjetlost dolazi i do najudaljenijih djeličaka Pariza, odvoje-nih nastalim zidom da se ne vidi jad tog beskrajnog grada zapadne Europe. Pekare počinju otvarati svoja vrata, ipak je danas važan dan, prvi dan proljeća ili slavlje poznatog pučkog festivala cvijeća – „Festival de flores“. Slavi se šest dana u godini, a čeka se točno ponoć s 20. na 21. ožujka svake godi-ne. Uz veliki vatromet i francuski šampanjac. Proljeće i festival simboliziraju „buđenje“ grada i novo go-dišnje doba. Vrapčići pjevaju i traže svoje životne družice, budeći pri tome sugrađane Pariza najavljuju-

ći tako novi početak dana.

Tako jedan zeleni vrapčić na trećem katu, jedne zgrade u srednjem krugu, sjedi pokraj starog prozora i budi kovrčavu crvenokosu Nicolette Bourcier, Nico za prijatelje, strastvenu alkemičarku, avan-turistkinju i jednu od najboljih, ali nepoznatih kuharica. Nicolette probudi alarm namješten na najglasniju postavku i ona od straha iskoči iz kreveta i padne na pod – Uh, dobro sam! rekla je Nicolette s boli u glasu. Pala je na štiklu. Energično se presvukla u svoju crveno-zlatnu uniformu i povezala svoju tvrdog-lavu kosu u punđu. Htjela je posuditi ruž od sestre blizanke, ali je pomislila kako je već dovoljno crvena, nije htjela izgledati kao semafor. Nakon što je doručkovala nekakvu mješavinu voća i povrća, napravila je palačinke s borovnicom na staro-američki način za svoju sestru, koja sigurno još spava ili nije kod kuće. Nico joj je ostavila za svaki slučaj Aspirin pokraj tih palačinki. Prije nego što je Nico otišla na svoj ne toliko zahtjevan posao, morala je otići u obližnju pekarnicu po naputku svog šefa Lao Wua koji joj je bio i prijatelj. U to se vrijeme Janine budila s velikom glavoboljom. Za razliku od svoje sestre, ona se zabavljala, barem je tako mislila... Voljela je plesati i posjećivati klubove. Ulazeći u kuhinju, ugleda pala-činke koje joj je sestra pripremila i Aspirin za glavobolju. Nico je taman radila specijalitet ovogodišnjeg doba, proljetne rolice kada je Lao stavio veliku kutiju ukrasa na kuhinjski stol ne obazirući se na red koji se stvorio iza njega. Naredio je svima da počnu s ukrašavanjem za Uskrs. Nico se nije mogla više suz-državati, a da se ne nasmije svom starom zahrđalom prijatelju. Njegova žena, koja je bila niskog rasta s

još kuštravijom kosom nego Nico, pokušala ga je razuvjeriti od ideje ukrašavanja.

Bila je večer. Janine je vježbala plesnu točku za današnji nastup jer je bila vrlo poznata plesači-ca. Imala je večeras nastup pred važnim gostima ne znajući što će se dogoditi. Dok je mokra Nico potr-

čala u stan, nije ni slutila što će se dogoditi…

Lana Zubak, 2. a

Stranica 9 EKOOS

travanj 2018.

TRAGOVIMA PROLJETNE STAZE

Kažu, proljeće je najljepše godišnje doba. U proljeće se sve budi, rađa i cvijeta…

Dani su topliji i sunce se osmjehuje dok nam pruža svoje zlatnožute zrake. Nebo je vedro, nađe se pokoji oblačak, a kiše su tople i blage. Ptice se vraćaju i divno je ponovno probuditi se uz njihovu pjesmu. Livade se ponovno šarene… More cvijeća od maslačaka i visibaba, do raznih trava, izaziva neko posebno veselje u nama. Pčele ponovno slijeću s cvijeta na cvijet i ništa više nije kao zimi. Život se vratio! Drveće polagano kroji svoje zelene haljine čiji miris opija. Djeca su sretna, igraju se vani dok roditelji uređuju i brinu o svojim raskošnim vrtovima, a ja napokon imam priliku provesti dan vani iako bi bilo dovoljno i samo kroz prozor promatrati tu ljepotu. Sjedam na bicikl i s prijateljicom odlazim na izletište „Staru Dravu“. Sjele smo na klupu i jednostavno uživale u pogledu uz lijepu Dravu koja tiho teče i vrba koje se njišu dok plešu uz laganu glazbu vjetra. Predivan prizor stvara veselje u nama. Sve to upotpunjuje zala-

zak sunca.

Zar nije uistinu najljepše…?

Melani Senkić, 1. b

Izvor foto: http://hdwarena.com/spring-backgrounds-2.html

Stranica 10 EKOOS

travanjsko izdanje 2018. TUŽNA KIŠA

Pada kiša

i sve je tiša,

suze teku

pa neka poteku.

Neka sve stane

i neka ne svane dan

prepun tuge

boli i brige.

Odlazi, kišo!

Nek dođe sunce

Tamni oblaci bježe

i sve je teže sastaviti

slomljeno srce

vratiti izgubljeno sunce.

Dolores Mak, 3. d

Izvor foto: http://www.narod.ba/zanimljivosti/11-stvari-koje-mozete-raditi-dok-pada-kisa

UPITNA LJUBAV

Bio je travanj jedne godine. Još malo i završit ću četvrti razred Opće gimnazije u Osijeku. Kao maturanti-ca, imala sam puno obveza i još sam išla na pripreme za maturu - puno tečajeva, predavanja i instrukci-ja. Pred koji mjesec krenula sam na tečaj engleskoga jezika kako bih se što bolje pripremila za nadola-zeću maturu i upisala željeni fakultet. Tamo sam upoznala Martu. Čim sam ju ugledala, vidjela sam da je drugačija, posebna, ali zatvorena djevojka. Drukčija od nje, ja sam bila otvorena prema svima i prišla sam joj. Kako je vrijeme prolazilo, sve više i više smo se zbližavale, ali osjetila sam da ju nešto muči i da nešto skriva. Proljetno sunce bilo je na vrhuncu kada mi je Marta otvorila svoje srce i ispričala mi svoju

priču.

Stranica 11 EKOOS

travanj 2018.

Marta je bila učenica Isusovačke gimnazije i sve razrede prolazila odličnim uspjehom. U slobodno vrije-me svirala je violinu. Bila je strastvena glazbenica. Davala je glazbi cijelu sebe. A ljubav? Samo razoča-

ranje, prijevare i neiskrenosti.

Imala je malo prijatelja jer su ju drugi vrijeđali i omalovažavali zato što je bila drukčija od njih. Drukčije se

odijevala, drukčije ponašala, drukčije razmišljala. Bila je… ma prava umjetnica!

Sunce je već u rano jutro rasprostrlo svoje zrake ulicama. Marta je jurila u školu, ponavljajući u sebi gra-divo iz kemije koju je trebala danas odgovarati. S druge strana parka približavao se mladić. Marta ga je zapazila krajičkom oka, baš kada je ponavljala neke čudne kemijske formule. Odjednom, osjetila je lepti-riće u trbuhu. Pomislila je da je to zbog kemije. Da, bilo je to zbog „kemije“, ali ne zbog formula, nego zbog približavajućeg bića. Zaljubiti se na prvi pogled? Ma ne, nije to moguće, tako je do toga trenutka

vjerovala Marta. Sada kao da je porekla samu sebe – i to se dogodilo.

Gle, on ide u njezinom smjeru! Kamo ga to put vodi?

Raspitivala se, propitkivala. Saznala je da se zove Ivan, da ide u četvrti razred njezine škole, omiljen je u društvu, svi su ga vole jer je ima neke svoje posebne šale. Marta je od početka znala da nema šanse da ju on zapazi i da se čak u nju i zaljubi. Ipak, nadala se nemogućem. Svakog odmora izlazila je u hodnik, tražila ga pogledom, pogledavala ga, a kada bi ga ugledala, divila mu se, proučavala njegove geste, izraze lica, njegovu kosu… Sve više joj je prirastao srcu. Samopouzdanja nije imala i bojala se da će biti odbijena. Jedna Ivanova prijateljica primijetila je Martino vrzmanje oko Ivana, ali ništa mu nije htjela reći. Josipa je proživjela slično što Marta sada proživljava i suosjećala je s njom. Pokušavala se zbližiti s Mar-tom nadajući se da će joj pomoći da bude prihvaćena i uđe u njihovo društvo, što je nakon nekoliko mje-seci i uspjela. Josipa i Marta postale su najbolje prijateljice. Uz Josipinu pomoć Marta se potpuno promi-jenila. Postala je sigurnija, razgovarala je s ljudima koje je susretala, približavala im se ne čekajući da se njoj netko približi i započne razgovor. Unutrašnje zadovoljstvo ogledalo se i na njenom fizičkom izgledu.

Postala je čak i Ivanova prijateljica.

Ivan je ostao isti. Mijenjao je djevojke barem svakog drugog tjedna. Nitko nije stigao shvatiti i prihvatiti jednu njegovu djevojku jer već sljedeći tjedan došla bi opet neka nova. Njegove djevojke redom su bile lijepe, ali ispodprosječne inteligencije. On je sve to znao i prihvaćao, ali je samo htio uživati u trenutku, u strasti i biti u centru pozornosti. Nije osjećao ljubav prema djevojci s kojom bi bio. Svi su pitali zašto to Ivan radi, ali nitko nije znao njegovu veliku tajnu. Majka ga je napustila kada je imao osam godina. Nika-da nije osjetio pravu majčinsku ljubav, nego samo bol, tugu i razočaranje. Njegova prva djevojka koju je jedinu iskreno volio, živjela je dvostrukim životom i varala ga s njegovim najboljim prijateljem. Kada je to saznao, osjećao se isto onako povrijeđeno i ranjivo kao i kada ga je majka napustila. Srce mu je bilo izlomljeno u tisuće komadića kao di si razbio automobilsko staklo. Rekao je samom sebi da se više nika-

da neće zaljubiti i ne će dozvoliti da ponovno bude povrijeđen.

Prolazili su mjeseci. Ivan je počeo primjećivati Martu. Zamjećivao je sve crte njezina lica i znao je svaki

mladež na njezinom licu. Sve više mu se sviđala. Ni sam nije shvaćao da se polako počeo zaljubljivati.

Zbog neuzvraćenih pogleda, Marta je u početku patila, osuđivala samu sebe da nije dovoljno dobra za Ivana, osjećala je kao da ju srce boli, u grlu ju je stezalo. Suzdržavala je suze kada ga je vidjela s dru-gom. Izjedali su ju bol i ljubomora, ali je to jako dobro skrivala. Samo je Josipa znala kako se Marta istin-ski osjeća. Marta je postala hladna prema Ivanu, polako se udaljavala od njega. Našla je dečka koji ju je obožavao, ali nije bila sretna. Ivan je prihvatio svoje osjećaje, prekinuo s najnovijom djevojkom, polako se mijenjao i prvi put u životu riskirao. Ivan je bio previše ljubomoran na Martina dečka i nije imao mira dok ih je promatrao kako uživaju u zajedničkim trenucima. Jedva je dočekao da Marta prekine vezu. Prišao je Marti, sve joj iskreno rekao, ali ona ga je odbila jer nije vjerovala da se netko kao što je Ivan može promijeniti. Ivana je prvi puta u životu odbila djevojka. Preplavili su ga neki čudni osjećaji. Shvatio je i odlučio, prvi puta, boriti se za osobu do koje mu je stalo. Trudio se privući Martinu pozornost, no, ona se pravila da ga ne primjećuje. Samo se pravila. Njezina ljubav prema Ivanu je rasla iz dana u dan. Nije

to htjela priznati.

Stranica 12 EKOOS

travanjsko izdanje 2018.

Vrijeme je prolazilo. Došao je dan kada su obje tvrde glave popustile. Osjećaji divljenja prevladali su. Svaki trenutak bio je njihov. Neizmjerna ljubav nadahnjivala je sve koji su ih susretali. Njihova ljubav je bila inspira-

cija mnogima. Snažni i iskreni osjećaji.

Kažu da sve što je lijepo kratko traje. Njihova veza potrajala je samo nekoliko mjeseci. Ivan je morao s obi-

telji preseliti u Austriju zbog očeva posla. Nije to mogao reći Marti jer mu se slamalo srce.

Jutro je bilo kišno. I nebo je valjda plakalo. Ivanove suze miješale su se s kišnim kapima.

Nazvao je Martu i rekao da je otišao. Plakao je. S druge strane Marta je zalijevala mobitel svojim suzama. Jedno drugom rekli su riječi koje se više nikada ne mogu vratiti. Marta je bila povrijeđena, razočarana. Opet se povukla u sebe. Nije komunicirala s drugima. Opet se posvetila svojoj najvećoj strasti, svojoj violini. Ona

joj je postala najbolja prijateljica, suputnica, tješiteljica.

Protekla su dva mjeseca. Marta se oporavljala, pokušavala je biti vedra, družiti se, smijati se… Bilo je teško,

preteško.

Travanj. Marta se uključivala u sve moguće aktivnosti kako bi prestala razmišljati o Ivanu. Bol je ipak bila

prevelika.

Slušajući ovu nezavidnu Martinu priču, suosjećala sam s njom. Proživljavala sam i osjetila svaku njezinu riječ. Iskreno sam je zagrlila i zaplakala. Marta je u tom trenutku bila hrabrija od mene. Ili je već toliko suza isplakala da ih u njenim očima više nije bilo? Takva uplakana, pokušavala sam ju tješiti već tako poznatim

frazama: bit će sve dobro, budi jaka, odlučna, zaboravi ga doći će netko drugi u tvoj život,…

Sat tečaja engleskoga je započeo. Profesor je objašnjavao nepravilne glagole. Razmišljala sam o Martinoj priči. Gdje su njezine misli bile u tim trenucima, mogla sam samo pogađati. Odsutno je samo krajičkom uha

slušala profesorove riječi.

Vrijeme je nekako brzo prošlo. Prije nego je profesor pozdravio pri odlasku, vrata su se naglo otvorila. Po-malo uplašeno, ali i znatiželjno, svi smo pogledali prema njima. Netko nama nepoznat, samouvjereno, vidno sretno zakoračio je u učionicu. Marta je uskliknula, skočila sa stolca, poletjela raširenih ruku prema posjetite-

lju.

Zagrljaj i suze.

Nisam morala pitati tko je on.

Toga trenutka bila sam samo svjedok da prava ljubav pobjeđuje baš sve nedaće!

Dolores Mak, 3. d

Izvor foto: http://allfreshwallpaper.blogspot.hr/2013_09_08_archive.html

Stranica 13 EKOOS

travanj 2018. Povodom Noći knjige 2018. Portal za kulturu Moderna vremena i Nakladnička kuća Znanje iz Zagreba organizirali su literarni natječaj za sred-njoškolce Ja sam pisac. Teme

su bile zadane.

Pisci naše Škole i ovoga su puta bili vrijedni. Na natječaj su poslana tri rada troje učeni-ka: … ruža, lijepa, plava, miri-sna autora Marka Vidakovića, a mentorica je profesorica Marija Luc. Drugi rad je već poznate spisateljice Ivone Martinčević Naviko sam biti sam, a treći spisateljice „u usponu“ Dolores Mak Upitna ljubav. Djevojkama je mentori-ca profesorica Blaženka Bu-

dimčić.

LITERARNI NAGRADNI NATJEČAJ

Svečano tajnovito proglašenje pobjednika i uručenje nagrada održano je u Kulturnom centru Travno u Zagrebu 23. travnja. Učenicima i mentoricama nije bilo moguće ići na proglašenje, a do trenutka pisanja ovoga teksta, nismo saznali pobjedni-

ke.

Ivonin i Markov rad imali smo priliku čitati na stranicama ovih novina, a u ovom broju objavili smo tekst koji je napisala Do-lores u rubrici Literarni zaku-

tak.

Blaženka Budimčić, prof.

Izvor foto: http://znanje.hr/nagradni-natjecaj-ja-sam-pisac

Stranica 14 EKOOS

Kada se odabire datum kojim se želi nešto obilježiti, za to moraju

postojati valjani razlozi.

22. travnja je izabran kao Dan hrvatske knjige jer je 22. travnja 1501. Marko Marulić dovršio i pot-pisao biblijsko-vergilijanski ep Ju-dita. Marulić obrazlaže nastanak djela: želio je približiti starozavjet-nu priču o hrabroj udovici Juditi i onima „koji đačke knjige ne razu-miju", dakle, onima koji ne znaju latinski jezik i stoga ju tumači jezi-kom našim, hrvatskim i slaže u

verse (stihove) hrvatske.

Iako hrvatska pisana književnost postoji još od Bašćanske ploče (nastale oko 1100. godine), koju i nazivamo prvom stranicom hrvat-ske književnosti, Marulićeva djela pisana hrvatskim jezikom potvrda su zrelosti hrvatske književne tra-dicije i njezine mogućnosti da se narodnim jezikom stvaraju djela velike umjetničke vrijednosti. Zato Marulića i smatramo ocem, ute-

meljiteljem, hrvatske književnosti.

Kontinuitet nastanka djela pisanih hrvatskim jezikom, unatoč mnogim zaprjekama kroz hrvatsku povijest, od Marulićevih dana nije prekinut. Nastajala su i nastaju mnogobroj-na književna djela: poezija, proza,

dramska djela…

Mnogi hrvatski pisci i mnoga hr-vatska književna djela svojom kva-litetom i svojim načinom izraza zaista stoje uz bok najznačajnijim svjetskim piscima. Sve to govori o i mnogostoljetnoj pripadnosti hr-vatskoga naroda europskom, a

time i svjetskom, kulturnom krugu.

DAN HRVATSKE KNJIGE – 22. TRAVNJA

Knjige su naše najtiše i najvjernije prijateljice, najlakše je doći do njih,

daju najmudrije savjete i najstrpljivije su učiteljice. (Charles W. Eliot)

1900. godine 22. travnja utemelje-no je Društvo hrvatskih književnika, koje djeluje i danas, a jedan je od glavnih čuvara i promicatelja hrvat-

ske riječi.

1997. godine utemeljena je godiš-nja Nagrada Dana hrvatske knjige Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom je Ministarstva kulture. Dodjeljuje se u Splitu na

Dan hrvatske knjige.

Društvo hrvatskih književnika svake godine dodjeljuje nagradu Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini posebno o huma-nističko-renesansnoj objavljenoj u godini prije dodjele. Ove godine (2018.) nagradu je dobio Drago Šimundža za knjigu „Marko Marulić

– pjesnik i didaktičar“.

Nagrada Davidias dodjeljuje se za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu ili studiju inozem-nog kroatista o hrvatskoj književnoj

baštini u protekloj godini.

Ove godine nije dodijeljena jer nije-dna knjiga prijavljena na natječaj ne udovoljava kriteriju izvrsnosti koji ta nagrada podrazumijeva. Nagradu Slavić za najbolji autorski u knjizi objavljeni prvijenac u prethodnoj godini, pripala je Luki Vukšiću za knjigu kratkih priča „Vatra u snije-

gu".

Povodom Dana, diljem Hrvatske održavaju se i mnogobrojne tribine, predavanja, susreti s piscima i slič-ne aktivnosti vezane uz (hrvatsku) knjigu. Na taj način želi se i promi-

jeniti svijest o tomu što knjiga jest.

Medijski prostor za književnost sve se više sužava. Važno je pokazati i prihvatiti koliko je čitanje važno u čovjekovu životu, posebno u životu

mladih.

Knjige i čitanje zaokupljuju ljudski rod, a tome svjedoči i niz poslovica, maksima, izreka o knjizi i čitanju.

Izabirem nekoliko:

Nikad ne sudite knjigu po

filmu. (J. W. Eagan)

Naš je život knjiga koja se piše sama. No, ponekad ne razumijemo što je autor želio

reći. (Julien Green)

Samo ljubav prema čitanju može spriječiti zlo koje izvire iz ograničenih ljudi oko nas.

(Elizabeth Hamilton)

Soba bez knjiga je kao tijelo

bez duše. (Ciceron)

Čitajući knjige ne ćeš usavr-šiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige ne ćeš dopri-jeti do istine. Sve što je napi-sano, izmišljeno je – stvar-nost se ne pokorava riječi-ma. Čitajući knjige ne ćeš postati ni sretniji ni bolji – ali knjige moraš čitati da bi

shvatio. (Miro Gavran)

Prije nego što istrgneš list iz knjige, pogledaj je li možda

tvoja. (Mary Somerville)

Tekst napisala i slikom popratila Bla-

ženka Budimčić, prof.

travanjsko izdanje 2018.

Stranica 15 EKOOS

Za ovu sam knjigu saznala odmah nakon što je izašla. Odmah me privukla ilustracija knjige, zapravo lik lisca koji me vratio u ne tako davno sjećanje. Nakon nekoliko mjeseci, kada sam prvi puta uzela knjigu u ruke, na

čitanje me je potaknuo i kratak opis na koricama knjige koji se nalazi na početku ovoga teksta.

PAX je mladi lisac crvenog krzna. Dječak Peter ga je pronašao još dok je bio mladunac. Nakon što je Peterova majka umrla, kada je imao sedam godina, postaje osamljen i suočava se s emocijom koju potiskuje duboko u sebi, a to je ljutnja. Nakon što je pronašao lisca, dok je bio mladunče, u njemu je pronašao utjehu i najboljeg prijatelja. Postali su nerazdvojni. Pax je za njegova oca bio „samo lisac“. U međuvremenu je došao rat i otac je po osjećaju dužnosti pošao. Peter je trebao biti smješten kod djeda na sigurnome, dok je za Paxa bilo vrijeme da se pusti u divljinu kamo i pripada. Dječak je znao da ga nije smio ostaviti: „ Napustiti Paxa nije bila ispravna

stvar“.

Iako udaljeni, među njima je i dalje postojala snažna povezanost. Pitomi lisac Pax, napušten i prepušten sam sebi, znao je da ga dječak nije napustio. Kao pitoma lisica, nije imao izgleda za preživljavanje u divljini. Ostali lisci koje je upoznao nisu ga prihvatili puni povjerenja. Pax je, otkako je bio mladunac, bio privržen čovjeku. Njegov miris bio je stran drugim lisicama. Osjetili su ljudski miris na njemu: „Nosiš miris ljudi. Oni dolaze. Ljudi

koje se bliže dolaze sa zapada. Donose rat.“

Pax nije razumio što je rat i što se tada događa s ljudima koji mu podlegnu, stoga mu stari lisac, koji je nekada živio s ljudima, reče: „Kad rat dođe, postat će bezobzirni. Postoji bolest koja ponekad napadne lisice. Zbog nje se promijene, počnu napadati strance. Rat je takva bolest kod ljudi.“ Pax se jako bojao da njegov dječak ne

postane kao odrasli ljudi.

Ljudi „zaražen ratom“ zaborave tko su i što su nekada bili. Ne razumiju što čine i što sve oko sebe uništavaju,

„Vi ljudi. Uništite sve.“

Mogu reći da mi je ova knjiga jedna od najljepših koje sam do sada pročitala. Roman je predivna priča o snaž-noj i neraskidivoj povezanosti dječaka i lisca. Priča o prijateljstvu i odanosti, o ljubavi i iznimnoj hrabrosti. Lisice su me se jako dojmile. Roman me potaknuo o razmišljanju kako su lisice zapravo iznimne životinje. Iznenadila

me njihova međusobna komunikacija i njihovi međusobni odnosi kako brinu jedni za druge.

Sofija Andrašev, 4. f

Fotografija: osobni album – Sofija Andrašev

SARA PENNYPACKER

PAX

(prikaz knjige)

Stranica 16 EKOOS

travanjsko izdanje 2018.

Probudio se. Otvorio je oči i polako se osvrnuo po sobi. Pridigao se i bacio pogled kroz prozor na još uspa-vani London. Ustao je i prišao bliže prozoru, zamišljeno gledajući u daljinu, gubeći se u vlastitim mislima. „Koliko ćeš još stajati tako?“ čuo je glas iza sebe i okrenuo se. Na vratima je stajao mladić njegovih godina, s gustom smeđom kosom zavezanom u rep, obučen u traperice i crnu majicu. „Vidim da ti također ne mo-žeš spavati, Michael. Misliš li da smo spremni?“ „Za što, brate?“ rekao je Michael. „Stvarno vjeruješ u ono što su rekli za nas? Stvarno misliš da smo mi jedina nada čovječanstva protiv onoga što dolazi? Stvarno im vjeruješ? Stvarno misliš da ćemo uspjeti?“ Michael ga je pogledao i polako se nasmiješio. „Pa, bar možemo probati. Uostalom, s moćima kakve imamo, mislim da imamo velike šanse.“ Jason se okrenuo prema Mic-haelu, kimnuo i polako prišao vratima na kojima je stajao Michael. „Pa, mislim da je vrijeme da krenemo.“ rekao je i polako su obojica izašli iz kuće na mračne ulice Londona okovanog snijegom. Hodali su prema parkiralištu, prema svom automobilu. Kad su se približili autu, čuli su buku, pogledali se i počeli osvrtati. Polako su prilazili izvoru zvuka. Prvo su mislili da se radi o životinji, ali što su dalje išli, to su više shvaćali da se radi o vriskovima. Potrčali su do uličice iz koje su čuli vriskove i došli pred stvora koji je u svojim ruka-ma još držao tijelo žene, tijelo koje se nije micalo. Stvor ih je pogledao svojim plavim beživotnim očima, dok mu je s usta kapala krv. Nasmiješio se i samo nestao u sjenama. Jason i Michael prišli su ženi. Pokušavali su joj pomoći, ali zakasnili su. „Idući puta, vi ste na redu.“ čuli su iza sebe i okrenuli se. Jason je udario ša-kom o zid obližnje zgrade. „Jason, smiri se.“ rekao je Michael. „Nismo ništa mogli učiniti, došli smo prekas-no…“ „Prekasno, ti ovo zoveš prekasno?! Trebali smo ga ubiti dok smo imali priliku, Michael! Koliko nevinih mora poginuti? Koliko ljudi mora umrijeti da bi On konačno prestao!? Nije li dosta što nam je uzeo roditelje? Sve što smo imali?“ rekao je Jason, dok su mu se suze počele slijevati niz lice. „Dosta mi je. Želim ih sve uništiti, sve do zadnjeg. Ovo je ljudski svijet, ne pripada njima.“ rekao je Jason, još plačući. Michael mu je prišao i položio ruku na rame. „Znam, znam kako se osjećaš, ali nas dvojica ne možemo ništa napraviti bez pomoći. Toga si i sam svjestan.“ Michael je tako pokušao utješiti svog brata. Jason je ustao s poda i krenuli su prema autu. Došli su do auta, ušli u njega i pokušali ga pokrenuti, ali nisu uspjeli. Probali su opet, ništa. Odjednom, čuli su smijeh, smijeh stvora koji je ubio ženu, ostavivši je ležeći u lokvi vlastite krvi. Jason i Mic-hael pogledali su, kada se drugi auto bez kontrole zabio u njih. Izvukli su se iz svog auta taman trenutak prije nego što se zapalio. „Vidi, vidi, ipak ste to preživjeli, kako ste zločesti.“ čuli su glas iza sebe i okrenuli se. Iza njih je stajala žena sa zlim smiješkom na licu, promatrajući ih, dok joj je kosa padala preko jednog

dijela lica. „Pa, jeste li spremni umrijeti?“ rekla je, polako im prišla i....

Nastavlja se...

Zero

Lanci vremena

2. dio

Izvor foto: http://thescienceexplorer.com/brain-and-body/isolation-dark-drives-humans-brink-insanity-studies-find

Stranica 17 EKOOS

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine 29. travnja i širom svijeta čitaju se međunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidi-vo vezanih uz ples. UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples me-đunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je ovu inici-jativu, a izabrao je dan rođenja začetnika modernog baleta i jed-noga od najvećih plesnih refor-matora Jeana Georgesa Nover-

rea za Svjetski dan plesa.

Osnovna je ideja tog dana pod-sjećanje javnosti na ples kao um-jetnički oblik izražavanja te uživa-nje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne

i etičke prepreke.

Hrvatska Svjetski dan plesa obi-

lježava od 1999. godine.

MEĐUNARODNI DAN PLESA

U Požegi se održava Plesokaz, manifestacija različitih plesnih koreografija na kojoj vrsni plesači iz cijele Hrvatske pokazuje svoje umijeće. Dok se za Međunarodni dan plesa predstavljaju profesio-nalni plesači koji plešu isključivo suvremeni ples, ova je manifes-

tacija zanimljiva široj publici.

Čovjek je zaplesao puno prije nego što je progovorio, a kako bi kultura plesanja bila slavljena i promicana na pravi način te kako bi se istaknula važnost koju ples ima u čovjekovu životu, od 1982. godine, svakog 29. travnja slavi-

mo Međunarodni dan plesa.

Novinaraka: učenica Vedrana Čeri-

na, 2. a

U našoj je školi Dan plesa obi-lježen 26. travnja 2018. godi-ne. Posjetile su nas plesna pedagoginja Mira Sekereš i voditeljica Suzana iz Plesnog studija Shine na poziv prof. Doris Glumac te našim učeni-cima, 2. i 4. razreda, pokazali koreografiju za dan plesa. Naši su učenici uživali i plesnim koracima obilježili tu manifes-

taciju.

Veliko hvala Plesnom studiju Shine i njihovim divnim, nas-mijanim i pozitivnim voditeljica-

ma!

Izvori: https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_plesa

http://mixmagadria.com/read/danas-je-meunarodni-dan-plesa-novosti

Dinosauri su izumrli jer nisu čitali…

Novinarke: Koliko dugo radite u ovoj školi?

Prof. Kurtović: U Ekonomskoj i upravnoj školi radim skoro pet go-dina, četiri godine predavala sam Hrvatski jezik i Hrvatski poslovni jezik, a od početka ove školske

godine radim u knjižnici.

N: Volite li svoj posao? Kad bi-ste mogli birati, biste li izabrali rad u knjižnici ili u nastavi?

Prof. Kurtović: Sviđa mi se raditi u knjižnici, ali mi nedostaje nasta-va. U knjižnici sam sama i sav po-sao organiziram kako želim, ali vrijeme puno sporije prolazi. Nedo-staje mi rad s djecom, kao i dina-mičnost i kreativnost tog posla. Zbog toga bih uvijek izabrala nas-

tavu.

N: Koliko često djeca dolaze u knjižnicu?

Prof. Kurtović: Nedovoljno često. Uglavnom su to isti učenici koji najčešće dolaze po lektiru. Vrlo mali broj učenika dođe posuditi

knjigu za svoje slobodno vrijeme.

N: Koji su Vaši hobiji? Što volite raditi u slobodno vrijeme?

Prof. Kurtović: U slobodno vrije-me najviše volim putovati. A ako se na tom putovanju dogodi neki koncert, onda sam najsretnija. O-sim toga, volim pisati, pročitati do-bru knjigu i popiti kavu s dragim

ljudima.

N: Koje su glavne obveze rada u knjižnici?

Prof. Kurtović: Djelatnost škol-ske knjižnice dio je odgojno-obrazovnog sustava i izravno je uključena u nastavni proces. U prvom planu to je rad s učenicima, što obuhvaća pomoć pri izboru knjige, upućivanje u čitanje knjiže-vnih djela i stručne literature, raz-vijanje navika posjećivanja knjižni-ce, razvijanje čitalačke sposobno-sti učenika i dr. Što se tiče stru-čnih djelatnosti, one obuhvaćaju organizaciju i vođenje rada u knji-žnici i čitaonici, nabavu građe, inventarizaciju, katalogizaciju i obradu građe, otpis, reviziju, praćenje fonda te zaštitu knjižnič-

ne građe.

N: Koju biste knjigu preporučili učenicima kao „obveznu“ litera-turu?

Prof. Kurtović: „Kradljivicu knji-ga“ Markusa Zusaka. To je priča o djevojčici koja pronalazi knjigu koja joj promijeni život. Sigurna sam da bi „nečitačima“ promijenila

bar pogled na knjigu :).

N: Što Vas čini sretnom u o-vom poslu?

Prof. Kurtović: Lijepo je kada u knjižnici ima korisnika, kada tra-že pomoćnu literaturu za semi-nar ili završni rad, kada dođu po preporuku jer im se „nešto dobro čita“... Sretna sam kada vidim da još ima onih koji cijene i vole knjigu u ovim generacijama koje

samo gledaju u ekran...

Novinarke: učenice Barbara O-

reč i Ivona Guštin, 2. a

BLIC INTERVJU MJESECA — Maja Kurtović,

školska knjižničarka

Stranica 18 EKOOS

travanj 2018.

Mašta, kreacije, inovativnost.... tako je 16. travnja bilo u našoj školi. Naime, tradiciju dugu pet godina nastavili smo i ove šeste godine, organizirajući Festival

pameti.

Idejni začetnik, dr. Zdravko Živ-ković iz Novog Sada, posjetio nas je, a učenici trećih razreda kreirali su likove i predmete na način da daju slobodu svojoj mašti i kreativnosti. Za svaku pohvalu!

FESTIVAL PAMETI

travanj 2018.

W EB : HTTP : // SS- EKONOMSKA

- UPRAVN A- OS . SKOLE . HR/

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr

Uredništvo i lektura:

Doris Glumac, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzenti u ovom broju:

Blaženka Budimčić, prof.

Vanja Tomić, prof.

Maja Kurtović, prof.

Stipan Nadj, prof.

Mirela Pružinac, prof.

Vlasta Svalina, prof.

Dunja Novak, dipl. oec.

Vilson Nićin, dipl. iur.

Maja Akšamović-Andrić, prof.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

Ekonomska i upravna škola Osijek

travanjsko izdanje 2018.