Ponuda i potranja 21

Preddiplomski studij RAUNARSTVA

IVAN BONJAKOVI

PONUDA I POTRANJA

Seminarski rad

Osijek, 2014

PREDDIPLOMSKI STUDIJ RAUNARSTVA

IVAN BONJAKOVI

PONUDA I POTRANJA

SEMINARSKI RAD

Predmet:EKONOMIKA PODUZEAMentor:prof.dr.sc. Kreimir Buntak

Tim:1. Ivan Bonjakovi voditelj tima2. Luka Florschtz3. Zvonimir Ivei4. Marinko Miljevi5. Luka Petrinak6. Jurica Plea

Osijek, 28. 3. 2014.

SadrajStranica1.Uvod12.POTRANJA12.1.Zakon potranje12.2.Necjenovne odrednice potranje23.PONUDA43.1.Zakon ponude43.2.Necjenovne odrednice ponude64.TRINA RAVNOTEA84.1.Ravnotea na tritu rada94.2.Promjene trine potranje i trine ponude94.3.Sustav cijena i alokacija resursa124.4.Otkazivanje sustava cijena125.Elastinost potranje135.1.Cjenovna elastinost135.2.Dohodna elastinost potranje175.3.Krina elastinost potranje176.Elastinost ponude187.Zakljuak20LITERATURA20POPIS TABLICA21POPIS SLIKA21

1. UvodGlavni cilj ekonomije kao naune discipline je kako e drutvo oskudne resurse pretvoriti u odreena dobra i usluge te ih podijeliti meu ljudima. Glavna figura u svemu tome je ovjek i njegova tenja za boljim ivotom. Svaki ovjek ima nekakva potraivanja bila ona osnovna za ivot potraivanje za hranom, piem, toplim domom ili neto vie.Samo razumijevanje ekonomije i gospodarstva je vrlo zahtjevno jer postoji vrlo veliki broj utjecajnih imbenika. U seminaru e biti objanjeni neki od tih imbenika.Objasniti e se i zakoni ponude i potranje. Zakoni ponude i potranje su vrlo vani u ekonomiji jer tenja k trinoj ravnotei izmeu potraivanog dobra i ponuenih dobara ima kljunu ulogu u kreiranju cijena dobara.2. POTRANJA2.1. Zakon potranjePotranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreenoj cijeni. Jedan od temeljnih zakona u ekonomiji je zakon potranje. Cijeli smisao ekonomije je prodaja nekakvog dobra potroau. Potroa ima glavnu ulogu. On odluuje koje dobro eli i koliko e novaca potroiti na isto, te se prema tome orijentira cijelo trite.Tablica 2.1. Cijene dobra i potraivana koliinaCijena dobraPotraivana koliina

a)52

b)44

c)36

d)28

e)110

Slika 2.1. Krivulja potranjeTablica 2.1. i Slika 2.1. prikazuju kako e cijena dobra utjecati na potraivanu koliinu. Jasno se vidi kada cijena opada, potraivana koliina raste. Vrijedi i obrnuto, kako cijena raste, potraivana koliina pada. Na ovom jednostavnom primjeru odnos cijene i potraivane koliine je linearan, ali to nije gotovo nikada sluaj u realnim uvjetima.2.2. Necjenovne odrednice potranjeOsim cijene koja je navedena u prolom potpogavlju kao jedini imbenik koji utjee na potranju nekog dobra, postoje i mnogi drugi.Ekonomske sile mogu pomaknuti krivulju potranje u lijevo ili desno, takozvani "demand shifters". To se postie necjenovnim odrednicama potranje kao to su cijene drugih dobara, dohodak, veliina stanovnitva, ukusi potroaa, njihova oekivanja i sl.

Slika 2.2. Utjecaj promjene cijene i necjenovnih odrednica na krivulju potranjeCijene drugih dobara, tj. supstituti i komplementi mogu utjecati na poveanje ili smanjenje promatranog dobra. Supstitut je dobro koje moe zamijeniti neko drugo dobro. Komplementarno dobro je dobro koje se troi zajedno s nekim drugim dobrom.Dohodak potroaa moe poveati potranju ako dohodak raste ili smanjiti potranju ako dohodak pada.Veliina stanovnitva utjee na rast potranje. Veliki broj ljudi podrazumijeva i veu potranja svih proizvoda i usluga. Ukusi potroaa takoer imaju veliki utjecaj na potranju.Krivulja potranje se pomie kada se mijenja potranja za dobrom koje proizvodi rad (raste ili pada granini prihod poduzea) i kada se mijenja proizvodnost rada (raste ili pada granini proizvod rada).Granini prihod proizvoda je umnoak graninog prihoda i graninog proizvoda rada. Ako raste cijena dobra ili usluge, raste i granini prihod poduzea, a s njim i granini prihod proizvoda. U tom sluaju raste i potranje za radom, pa se krivulja potranje pomie u desno. Vrijedi i obrnuto.Ako se poveava proizvodnost rada, uz ostale neizmijenjene uvjete, poveava se i granini proizvod rada, a s njim i granini prihod proizvoda rada. Raste potranja za radom i krivulja se pomie u desno. Vrijedi i obrnuto.

Slika 2.3. Utjecaj necjenovnih odrednica potranje3. PONUDA3.1. Zakon ponudePonuda je koliina nekog dobra koju je proizvoa spreman proizvesti pri odreenim cijenama toga dobra koje proizvodi. Kolika e koliina nekog dobra ili usluge biti ponuena ovisi o njegovoj cijeni isto kao to i potranja za nekom koliinom ovisi o njegovoj cijeni. Iako cijena ima dominantnu ulogu u odreivanju ponude i proizvodnje, postoje i drugi imbenici koji takoer odreuju koliinu ponuenog dobra i usluge.Zakon ponude govori da je pri vioj cijeni nekog dobra ponuena koliina tog istog dobra vea ako su ostali uvjeti ostali neizmijenjeni. Takoer vrijedi i obrnuto, ako je cijena nekog dobra nia, ponuena koliina tog dobra e takoer biti nia. Zakon ponude vrijedi i za individualnu ponudu (ponuda jednog ponuaa) i za trinu ponudu (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).Krivulja ponude je krivulja koja pokazuje koliko e nekog proizvoda proizvoai biti voljni ponuditi pri svakoj moguoj cijeni. Ponuda je za razliku od potranje najvea kod najviih cijena, a najnia kod najniih cijena. U tablici 2 ispod teksta su kao primjer prikazane koliine odreenog dobra kojeg su ponuai spremni prodati po razliitim cijenama.Tablica 3.1. Cijene dobra i ponuena koliinaCijena dobraPonuena koliina

a)510

b)48

c)36

d)24

e)12

Krivulja ponude za podatke iz tablice 2 je prikazana na slici 4. Na osi apscisa su navedene koliine dobra, a na osi ordinata su navedene cijene dobra. Krivulja prikazuje idealni sluaj koji postoji samo u teoriji. Ona slui jednostavnom prikazu ovisnosti ponuene koliine dobra o cijeni.

Slika 3.1. Krivulja ponudeKrivulja ponude je pozitivnog nagiba ili rastueg oblika zbog zakona ponude. U nekim sluajevima se moe dogoditi da nakon rastueg dijela krivulje uslijedi opadajui oblik, to bi znailo da je za veu cijenu ponuena manja koliina. Takva krivulja se naziva regresivna krivulja ponude ili unatrag povijena krivulja i javlja se kod krivulje ponude rada.Kretanje du krivulje ponude je omogueno promjenom cijene dobra. to je cijena dobra vea, vea je i ponuena koliina dobra i kretanje je u tom sluaju uz krivulju ponude. Ako je cijena dobra nia, pada ponuena koliina dobra, pa je u tom sluaju kretanje niz krivulju ponude.Opi zakon ponude ima i neke iznimke, a one se prije svega odnose na ponudu rada. Ponudaradapredstavlja broj sati koje puanstvo eli raditi na poslovima koji donose zaradu. Izazvati ponudu rada znai ponuditi radniku odgovarajuu cijenu rada. Najnia plaa dostatna za induciranje ponude rada se zove plaa suzdravanja.Ako je cijena rada ispod plae suzdravanja, tada ponuda rada ne postoji. Rast cijene rada iznad plae suzdravanja u poetku izaziva rast ponuene koliine rada. Meutim, daljnji rast cijene rada moe izazvati pad ponuene koliine rada. Prema tome, rast cijene rada izaziva dva suprotna uinka kada je u pitanju ponuena koliina rada. Ta dva uinka su uinak supstitucije i uinak dohotka.Kod uinka supstitucije porast plae stimulira radnike na dulji rad. Na taj nain se ponuda rada poveava jer e radnici zamijeniti svoje slobodno vrijeme radnim vremenom kako bi stekli to vei dohodak.Uinak dohotka se javlja pri viim cijenama rada. Uporni rast cijene rada, pa tako i rast radnikovog dohotka moe izazvati pad ponuene koliine rada. To se dogaa zbog toga to se poveava radnikova potranja za slobodnim vremenom.Uinak supstitucije i uinak dohotka su uinci sa suprotnim djelovanjem. Uinak supstitucije djeluje pri niim cijenama rada, a pri viim do izraaja dolazi uinak dohotka. Upravo zbog toga je krivulja ponude rada unatrag povijena kao to je prikazano na slici 5.

Slika 3.2. Krivulja ponude rada3.2. Necjenovne odrednice ponudeIako cijena dobra ima dominantnu ulogu u odreivanju ponuene koliine dobra, ona nije jedina. Pored cijene tako imamo i necjenovne odrednice ili supply shifters. Kod crtanja krivulje ponude postavljeno je da su necjenovne odrednice ponude dane i nepromjenljive. U sluaju kada su necjenovne odrednice ponude promjenljive, promjena bilo koje od njih e dovesti do pomicanja krivulje ponude ulijevo ili udesno odnosno izazvat e smanjenje ili poveanje ponude.U sluaju kad bi cijena dobra bila nepromjenljiva, a da se necjenovne odrednice (kao to su na primjer cijene drugih dobara, broj ponuaa, tehnoloki razvitak, oekivanja proizvoaa, politika drave i slino) mijenjaju, ponuda e se mijenjati.Promjene cijena drugih dobara utjeu na ponudu nekog dobra to znai da se i kada je rije o ponudi moe govoriti o supstitutima (proizvodima koji se koriste u istu svrhu) i komplementima (proizvodima koji se koriste zajedno), samo to se ovaj puta javljaju u proizvodnji. Ako cijena jednog dobra padne, njegova ponuda e pasti, a ponuda njegovog supstituta e porasti. U istom tom sluaju ponuda komplementa toga dobra kojem je cijena pala e takoer pasti. Broj ponuaa utjee na ponudu tako da vei broj ponuaa znai i veu ponudu uz ostale neizmijenjene uvjete, pa se graf pomie u desno. Pad cijene rada, sirovine ili kapitala e poveati ponudu jer e se moi smanjiti trokovi proizvodnje, pa se graf opet pomie u desno. Na isti nain djeluje i pojava novih tehnologija jer je uz manje trokove mogue proizvesti vie dobra. Ako proizvoa oekuje promjenu cijene dobra, to e utjecati na njegovu spremnost da proizvede. Tako e u pravilu oekivani rast cijene dobra smanjiti njegovu aktualnu ponudu, a oekivani pad cijene dobra poveati njegovu aktualnu ponudu. Politika drave utjee na ponudu preko poticaja ili posebnih ogranienja, poreza i slino. Tako na primjer ukidanje kvote na uvoz nekog dobra poveava njegovu ponudu.Cijena nekog dobra determinira njegovu ponuenu koliinu, a necjenovne odrednice i njihove promjene uz stalnu cijenu dobra znae promjenu ponude, poveanje ili smanjenje (pomicanje grafa u desno ili lijevo, translacija) kako je prikazano na slici 6.

Slika 3.3. Utjecaj promjene cijene i necjenovnih odrednica na krivulju ponudeto se tie ponude rada, na njegovu veliinu utjee veliina radne snage i cijena rada na drugim tritima. Ako raste radna snaga, uz ostale neizmijenjene uvjete, raste i ponuda rada, a krivulja ponude rada se pomie u desno. Vrijedi i obrnuto.Ako rastu plae na nekim tritima rada, tada se poveava oportunitetni troak rada na tritima na kojima cijena rada ostaje ista. Zbog toga e mnogi radnici napustiti dosadanja zaposlenja i potraiti posao na atraktivnijim tritima rada. Smanjuje se ponuda rada i krivulja se pomie u lijevo. Vrijedi i obrnuto.

Slika 3.4. Utjecaj necjenovnih odrednica ponude4. TRINA RAVNOTEAPoveanjem cijene doi e do pada potraivane koliine, odnosno do rasta ponuene koliine. Suprotno tome, smanjenjem cijene dolazi do poveanja potraivane koliine, tj. do pada ponuene koliine. Mogue je postii ravnoteu i izjednaiti potraivanu i ponuenu koliinu. Ravnotea se postie sa ravnotenom cijenom, tonije cijenom kojom ponuda i potranja stagniraju.

Slika 4.1. naziv slikeUkoliko je trenutna, aktualna cijena via od ravnotene cijene dolazi do vika dobra (ponuena koliina dobra je vea od potraivane koliine). Trini viak e, zbog natjecanja proizvoaa koji se ele rijeiti svog vika, smanjiti trenutno cijenu i dovesti je u ravnoteu. Ukoliko je aktualna cijena nia od ravnotene cijene, doi e do manjka dobra (ponuena koliina dobra je manja od potraivane koliine). Tada e, zbog nadmetanja kupaca, doi do poveanja trenutne cijene do ravnotene cijene. Na ovom primjeru primjeujemo da ravnotena cijena ima sposobnost rjeavanja trinog vika i trinog manjka i pri tome olakava rad proizvoaa i kupovinu potroaa.Svi koji imaju mogunost proizvesti i ponuditi dobro po ravnotenoj cijeni to e i napraviti. Oni koji to ne mogu biti e iskljueni iz proizvodnje tog dobra. Isto tako, oni koji su u mogunosti platiti ravnotenu cijenu za dobro, to dobro e i stei. Suprotno tome, oni koji to ne mogu nee doi u posjed dobru. To je mogunost racionirajue funkcije cijena.elja kupca da sva dobra budu besplatna nije mogua. To bi dovelo do nasilja i potpune anarhije. Dobro moe biti besplatno samo ako se radi od tzv. slobodnom dobru. Slobodno dobro je dobro koje pri cijeni jednakoj nuli ima veu ponuenu koliinu od potraivane koliine.4.1. Ravnotea na tritu radaTrite rada je podvrgnuto savrenoj konkurenciji, pa ravnotenu cijenu i broj zaposlenih odreuje presjecite krivulja trine ponude i potranje.

Slika 4.2. naziv slike4.2. Promjene trine potranje i trine ponudePromjenom trine potranje i trine ponude dolazi se do mogunosti kontroliranja ravnotene cijene i ravnotene koliine nekog dobra. O tome govore etiri osnovne zakonitosti ponude i potranje.Rastom potranje, dok u istom trenutku ponuda ostaje nepromijenjena, dolazi do poveanja cijene i koliine nekog dobra.

Slika 4.3. naziv slikeU suprotnom sluaju (smanjenjem potranje dok se ponuda ne mijenja) dolazi do smanjenja cijene i koliine nekog dobra.

Slika 4.4. naziv slikeRastom ponude dok u istom trenutku potranja ostaje nepromijenjena dolazi do smanjenja cijene i poveanja koliine nekog dobra.

Slika 4.5. naziv slikeU suprotnom sluaju (smanjenjem ponude dok se potranja ne mijenja) dolazi do rasta cijene nekog dobra i pada njegove koliine.

Slika 4.6. naziv slikeVariranjem ponude, odnosno potranje uz nepromijenjenu suprotnu varijablu, omoguava se kontrola cijene i koliine nekog dobra.Uz istovremeno poveanje ponude i potranje, rast ili pad cijene ovisiti e o mjeri u kojoj se poveala ponuda, odnosno potranja, dok e se koliina poveati (vie nego da je poveanje koliine izazvano samo rastom ponude odnosno samo rastom potranje).Uz istovremeni pad ponude i potranje, rast ili pad cijene ovisit e o mjeri u kojoj je pala ponuda, odnosno potranja, dok e se koliina smanjiti.Pad ponude uz rast potranje izazvati e dvostruki efekt poveanja cijene (vei od onoga poveanja to bi izazvao samo pad ponude odnosno rast potranje). U sluaju snanijeg uinka poveanja koliine (rast potranje) od uinka smanjenja koliine (pad ponude), koliina dobra e se poveati i obrnuto.Smanjena cijena rezultat je rasta ponude i pada potranje, dok se koliina nekog dobra moe poveati (rast ponude > pada potranje), ali moe se i smanjiti (pad potranje > rast ponude).4.3. Sustav cijena i alokacija resursaTrinom ekonomijom nije mogue upravljati. Svojstvo trine ekonomije je decentralizirana alokacija resursa na mjestima gdje cijene koje su formirane na tritu odreuju djelovanje potroaa i proizvoaa. Na promjene cijene dobra uvelike reagira privatni interes. Hoe li se dobro proizvoditi odreuje se profitabilnou proizvodnje.Ukoliko se povea cijena nekog dobra, uz pomo trine ponude i potranje, poveat e se i profitabilnost proizvodnje tog dobra. Zbog toga e proizvoai poveati svoju proizvodnju kako bi mogli postii vei profit. S druge strane, ukoliko trine sile smanje cijenu dobra, smanjiti e se i profit ostvaren proizvodnjom tog dobra, a samim time i elja proizvoaa da proizvodi dobro.No, profit je mogue poveati i na druge naine. Ukoliko smanjimo troak proizvodnje, profit e se poveati. Zbog toga postoji beskonana utrka za stvaranje novih uinkovitih tehnika za proizvodnju radi potjere za profitom.4.4. Otkazivanje sustava cijenaSustav cijena ima manu da nekad nije u stanju osigurati efikasnu alokaciju resursa kada su u pitanju javna dobra. Javna dobra su dobra koja svi koristimo. Njihova proizvodnja ja uvelike potrebna, ali ista nije profitabilna. Svi potroai javnih dobara su potencijalni slobodni jahai iz razloga to javna dobra nisu iskljuiva. Slobodnim jahaem se naziva osoba koja besplatno koristi javno dobro. Zbog toga se potroai bez smanjivanja privatne potronje besplatno slue i koriste javnim dobrima. Upravo to je razlog onemoguenog trita za javna dobra.Za mogue otkazivanje sustava cijena zaslune su i eksternalije. To su eksterni trokovi i eksterne koristi koje koriste oni koji nisu ni neposredni potroai niti proizvoai dobra. One iskrivljuju snagu profita zbog toga to ih cijene nisu u stanju registrirati.Monopolska, odnosno trina mo je u stanju otkazati sustav cijena. Takva mo je u stanju priguiti profitabilnu proizvodnju. Sa monopolom se onemoguuje pojava konkurenata bez kojih nije mogue funkcioniranje sustava cijena.Sustav cijena, tj. trite openito je prilino surov mehanizam. Zbog podjele dohotka ovisno o kvaliteti i koliini resursa pravi velike razlike izmeu siromanih i bogatih. Naravno, nestabilnost trita, do kojeg uvijek dolazi, takoer moe pridonijeti otkazivanju sustava cijena.5. Elastinost potranjeKada govorimo o bilo kojem proizvodu, bilo kojim dobrima, njihova elastinost je vrlo vana za sami opstanak. Pod samim pojmom potranje se podrazumijeva koliina dobara i usluga koje su kupci spremni platiti pri odreenoj cijeni. Pa tako raspoznajemo tri vrste elastinosti : cjenovna, dohodna i krina.5.1. Cjenovna elastinostDakle svaki se proizvod, materijal sam po sebi razlikuje, ali u smislu ekonomije nas zanima koliko promjene cijena utjeu na na isti materijal, tj. tonije na njegovu potranju. Kako bi izraunali postotak koji potvruje odnos izmeu promjene cijene i potranje naeg odreenog proizvoda (dobra), koristimo sljedeu formulu:EEC nazivamo koeficijentom cjenovne elastinosti potranje. Koeficijent EC moe imati tri razliita sluaja, pa promotrimo prvi sluaj: Prvi sluaj EC > 1U ovom sluaju postotno smanjenje cijene izaziva postotno poveanje pretraivane koliine, koje ujedno i znai poveanje ukupnog prihoda. Prisjetimo se, ukupni prihod jest umnoak koliine i cijene.

Slika 5.1. naziv slikePrema ovom grafu, lako je za uvidjeti da svako smanjenje cijene znai poveanje ukupnog prihoda, ali i obrnuto. Naravno, svako poveanje cijene znai i smanjenje ukupnog prihoda. Drugi sluaj EC = 1Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno poveanje potraivane koliine, rije je o jedininoj tj. stabilnoj elastinosti potranje. U takom sluaju koeficijent je jednak jedan.

Slika 5.2. naziv slikePad cijene proizvoda (dobra) u ovom sluaju ne utjee na ukupni prihod, ali i rast cijene dobra znait e neizmijenjeni ukupni prihod. Trei sluaj 0 < EC < 1Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno poveanje potraivane koliine, koje e znaiti smanjenje ukupnog prihoda, zakljuujemo da je koeficijent elastinosti manji od 1 ali i vei od 0, te ovdje govorimo o cjenovno neelastinoj potranji.

Slika 5.3. naziv slikeIz slike vidimo da je prihod UP2 manji nego UP1.Ovo su karakteristini sluajevi kada je u pitanju veliina koeficijenata. Govorili smo da sada kada je on zapravo pozitivan, dakle od 0 do beskonanosti, ali postoje i ekstremni sluajevi kad je on negativan ili je 0. To su sluajevi savreno neelastine potranja i savreno elastine potranje.Kao primjer uzmimo da je na koeficijent jednak 0 i da govorimo o lijekovima. Dakle njihova potraivana koliina uope ne reagira sa promjenom cijene. Ovako izrazito neosjetljivu potranju, neosjetljivu na promjenu cijene, nazivamo savreno neelastinom potranjom. Grafiki se prikazuje pravcem koji je okomit na apscisu.

Slika 5.4. naziv slikeU drugom ekstremnom sluaju, potraivana koliina nekog dobra moe biti izrazito osjetljiva na promjenu cijene, dakle vrlo mala promjena izaziva burne i snane reakcije. Kao primjer moemo uzeti cijenu nekog dobra. Ako je poveamo za jednu lipu, pretraivana koliina pada na nulu i obrnuto, ali naravno to je samo teorijski mogu sluaj. Ovakav sluaj nazivamo savreno elastian sluaj i njega grafiki prikazujemo kao pravac koji je paralelan sa osi apscisa.

Slika 5.5. naziv slikePrilikom svih ovih izraunavanja koeficijenata koriste se pozitivni brojevi. Negativni brojevi se ne uzimaju u obzir jer je koeficijent pozitivan broj. Nadalje, promjena cijene i potraivane koliine dovodi se u vezu s prosjenom cijenom odnosno, prosjenom koliinom. Ovako izbjegavamo moguu greku da promjenu cijene ili potraivane koliine jednom obraunavamo na izvornu, staru cijenu ili koliinu, a drugi puta na neku novu , izmijenjenu cijenu ili koliinu. Grafiki gledano, vano je za shvatiti da to je krivulja potranje poloenija, to je elastinost potranje vea i obrnuto, to je krivulja potranje strmija, to je elastinost potranje manja.5.2. Dohodna elastinost potranjeDohodak je jedna od necjenovnih determinanti potranje. Potranja reagira na promjene dohotka u smislu dohodne elastinosti potranje. Sami koeficijent dohodne elastinosti potranje rauna se na sljedei nain:

Kao i kod cjenovne elastinosti, postoje sljedei sluajevi i za dohodnu elastinost: Prvi sluaj Ed > 1Promjena je potranje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potranje biljei vei postotak nego promjena dohotka. Ovakav sluaj nazivamo normalnim dobrima. Drugi sluaj 0 < Ed< 1U ovom sluaju promjene dohotka i potranje su u istom smjeru, ali su same promjene potranje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Ovakav sluaj takoer svrstavamo pod normalnim dobrima. Trei sluaj Ed < 0Promjene dohotka i promjene potranje su suprotnog smjera. Rast dohotka izaziva pad potranje i obrnuto. Iz tog razloga koeficijent je negativan, to znai da je u pitanju negativna dohodna elastinost. Dobra koja prikazuju ovakav koeficijent nazivamo inferiornim dobrima. Inferiornim u tom smislu da ako dohodak raste, zamjenjuju superiorniji, ali i skuplji supstituti.5.3. Krina elastinost potranje[footnoteRef:1] [1: Ferenak, I.:op.cit., str. 46]

Krina elastinost naziva se jo i unakrsna ili transferzalna. Ona pokazuje promjene potranje proizvoda A to izaziva promjenu cijene proizvoda B. Jedna od necjenovnih odrednica potranje je i cijena drugog proizvoda pa zato treba razlikovati supstitute i komplemente. Supstitucijski, ili pak komplementarni karakter proizvoda razotkriva koeficijent krine elastinosti potranje (Ek).

Kao i kod cjenovne i dohodne elastinosti, postoje tri sluaja i za krinu elastinost: Prvi sluaj Ek>0Kada je koeficijent krine elastinosti potranje pozitivan broj, postotne promjene potranje i cijene su istoga smjera. Pouzdan je to znak da je rije o supstitutima, dobrima koja se u potronji mogu zamijeniti, supstituirati. Drugi sluaj Ek=0Savrena krina neelastinost postoji kada je Ek = 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog proizvoda uope ne tangira potranju drugog proizvoda. Proizvode kod kojih je koeficijent krine elastinosti potranje jednak nuli nazivamo nezavisnim proizvodima. Trei sluaj Ek1Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine vea od postotne promjene cijene, ponuda je elastina, a Ep > 1. U tom e sluaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno vei postotni rast ponuene koliine. Vrijedi i obrnuto. Drugi sluaj Ep=1Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine jednaka postotnoj promjeni cijene, ponuda je jedinino, stabilno elastina, a Ep = 1. U tom e sluaju pad, odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad, odnosno rast ponuene koliine. Trei sluaj 0 < Ep < 1Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine manja od postotne promjene cijene, ponuda je neelastina, a 0 < Ep < 1. Odreeni postotni rast cijene znai rast ponuene koliine ali je postotno poveanje ponuene koliine manje od postotnog poveanja cijene. Vrijedi, dakako, i obrnuto.Zanimljivi su nam i ekstremni sluajevi.

Slika 6.1. Krivulja savreno elastine ponudeIzvor: Poela ekonomike, Ivan Ferenak, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanjeNaime, ukoliko postoji cijena ispod koje proizvoa nije spreman nita ponuditi i cijena po kojoj je proizvoa spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu koliinu, ponuda je savreno elastina a Ep= . Krivulja savreno elastine ponude je vodoravni pravac (S.6.1) to znai da mali pad cijene dovodi ponuenu koliinu na nulu, a mali je rast cijene izuzetno poveava.

Slika 6.2. Krivulja savreno neelastine ponudeIzvor: Poela ekonomike, Ivan Ferenak, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanjeKoeficijent elastinosti ponude (Ep) moe biti jednak nuli. Ponuda je u takvom sluaju savreno neelastina, a njena je krivulja okomiti pravac(S.6.2). Bez obzira raste li ili pada cijena, ponuena koliina proizvoda ostaje fiksna. Kao primjer imamo ponudu zemlje. Ponuda zemlje je savreno neelastina jer je imobilna i njezina je koliina ograniena i fiksna. Potencijalni zakupac moe zakupiti, na savrenom konkurentnom tritu poljoprivrednog zemljita, eljenu koliinu zemlje uz postojeu rentu koja je odreena tritem. Zbog toga to je ponuda zemlje savreno neelastina, visinu rente odreuje potranja, odnosno granini prihod proizvoda zemlje.7. ZakljuakPotranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni kupiti. S druge strane ponuda je koliina nekog dobra koju je proizvoa spreman proizvesti. Cijena proizvedenog dobra ovisi o velikom broju imbenika. Ukoliko je potranja velika, a broj proizvedenih dobara ostane isti proizvoa e poveati cijenu kako bi odrao trinu ravnoteu. Dostupnost resursa i konkurencija su takoer veliki imbenici koji utjee na cijenu dobara.Glavni cilj ponude i potranje je odravanje trine ravnotee. Na tritu nikada ne bi smjela biti velika potranja u odnosu na malu ponudu ili velike koliine dobara u zalihama koje se ne mogu prodati.LITERATURA[1] Ivan Ferenak: Poela Ekonomike, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Osijek 2003

[2] Zora Biukli, Marijan Cingula, Jadranka Joi, Dunja Novak, Ika Pejanovi, Tatjana Putar, Nela Trihaj, Gordana Zoreti: Gospodarstvo 2 (Udbenik za 3. razred ekonomske kole), kolska knjiga[3] Dragomir Maeri, Fedor Rocco, Ondina izmek Vujnovi: Marketing (Udbenik za 4. razred ekonomske kole), kolska knjiga[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Zakon_ponude_i_potra%C5%BEnje[5] http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/3.%20PONUDA%20I%20POTRA%C5%BDNJA.pdf[6] http://www.h3s.org/pocela/03.%20OSNOVNI%20ELEMENTI%20%20PONUDE%20I%20POTRAZNJE.ppt[7] http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/ekonomija/ekonomija_05.pdfPOPIS ILUSTRACIJA Popis tablica

Popis slika