Ekonomika Cesta

20
1. Sadržaj 1. SADRŽAJ......................................... 1 2. UVOD............................................ 2 3. IPA PROGRAM......................................3 3.1 Sastavnice IPA programa.................................4 4. FINANCIRANJE IPA PROGRAMA........................ 7 4.1 Financiranje IPA programa u Republici Hrvatskoj...........8 5. OPERATIVNI PROGRAM...............................9 5.1 Operativni program za promet...........................11 5.2 Operativni ciljevi OPP-a...............................15 6. Literatura..................................... 17 1

description

ekonomika cesta

Transcript of Ekonomika Cesta

Page 1: Ekonomika Cesta

1. Sadržaj

1. SADRŽAJ..................................................................................................1

2. UVOD.........................................................................................................2

3. IPA PROGRAM........................................................................................3

3.1 Sastavnice IPA programa.........................................................................................4

4. FINANCIRANJE IPA PROGRAMA.....................................................7

4.1 Financiranje IPA programa u Republici Hrvatskoj..............................................8

5. OPERATIVNI PROGRAM.....................................................................9

5.1 Operativni program za promet..............................................................................11

5.2 Operativni ciljevi OPP-a........................................................................................15

6. Literatura...................................................................................................17

1

Page 2: Ekonomika Cesta

2. Uvod

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi program za razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura.

Osnovni ciljevi IPA programa su da državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama pomognu u njihovom usklađivanju i provedbi  pravne stečevine EU, te ih pripreme za korištenje Strukturnih fondova.Republika Hrvatska je korisnica IPA programa i to od  2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU.  Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje ministarstvo financija.

Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija);

2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

2

Page 3: Ekonomika Cesta

3. IPA program

IPA program sastoji se od pet sastavnica:

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija Prekogranična suradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih potencijala Ruralni razvoj

Na grafikonu (Slika 1.) vidljiva je i raspodjela IPA programa u postocima.

Slika 1. Raspodjela IPA programa po sastavnicama u postotcima

3

Page 4: Ekonomika Cesta

3.1 Sastavnice IPA programa

1) Pomoć u tranziciji i izgradnja institucijaKao svojevrsni nastavak PHARE programa, uz iznimku komponente

ekonomske i socijalne kohezije; podupire aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU.

Potencijalni korisnici ove komponente su stoga tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, poslovna zajednica, te ostala neprofitna tijela.

2) Prekogranična suradnjaPodupire aktivnosti vezane uz prekograničnu suradnju sa zemljama

članicama te zemljama korisnicama programa IPA, a temelji se na višegodišnjem programu prekogranične suradnje. Primjer takve suradnje su prekogranični projekti između Hrvatske i Slovenije ili Hrvatske i Italije).

Potencijalni korisnici ove komponente su pogranične regije, tj. županije uz kopnene i pomorske granice RH.

3) Regionalni razvojPodupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa kao i

programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja.  Ova sastavnica predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare te predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja.

Korištenje sredstava unutar ove komponente temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima tzv. „Operativnim programima“ za sektore prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti. Sukladno sektorskim prioritetima u okviru „Operativnih  programa“ potrebno je identificirati prioritete i specifične mjere te financijska sredstva namijenjena za njihovu provedbu.

Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica.

4) Razvoj ljudskih potencijalaPodupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i

usavršavanja te socijalno uključivanje, kao preteča Europskog Socijalnog Fonda (ESF),  financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu

4

Page 5: Ekonomika Cesta

ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje. „Operativni program“ za razvoj ljudskih potencijala će identificirati mjere sukladno sektorskim prioritetima.

Potencijalni korisnici su  tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge.

5) Ruralni razvojKao nastavak programa SAPARD podupire pripremne aktivnosti za

sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj. Ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova koji su na raspolaganju nakon pristupanja Uniji.

Potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama.

U skladu s načelom diferenciranog pristupa državama potencijalnim kandidatima za članstvo u Uniji, i onima koje imaju status kandidata, komponente 1. i 2. otvorene su svim zemljama dok pravo na korištenje komponenata 3., 4. i 5. ima samo druga skupina zemalja.

Polazeći od pretpostavke da se države kandidatkinje  za članstvo na što bolji način trebaju pripremiti za samostalno upravljanje fondovima Europske unije nakon pristupanja te time pokazati svoju zrelost kao buduća država članica, od država kandidata za članstvo očekuje se da programom IPA upravljaju na decentraliziranoj osnovi. Detaljni zahtjevi koji se u tom smislu postavljaju pred države kandidate bit će poznati nakon usvajanje Uredbe o provedbi programa IPA od strane vijeća Europske unije, kao i donošenja pridruženih provedbenih pravila, no Hrvatska će u tom procesu svakako iskoristiti dosadašnja iskustva stečena u procesu akreditacije i prijenosa nadležnosti za financijsko upravljanje programa Phare, ISPA i Sapard.

Intervencije koje će financirati program IPA uredit će se višegodišnjim programskim dokumentom koji u suradnji s državom korisnicom izrađuje Europska komisija te Pretpristupnim partnerstvom i godišnjim Nacionalnim programima za pridruživanje Europskoj uniji (NPPEU).

Aktivnosti kojima se promiče ujednačeni gospodarski i socijalni razvoj, odnosno one koje se financiraju u sklopu komponente 3. i 4. programa IPA, definirat će se posebnim strateškim i operativnim dokumentima, sukladno općim smjernicama Lisabonske strategije i Strateških smjernica Europske komisije za njenu provedbu te u skladu s prioritetima sadržanim u Strateškom

5

Page 6: Ekonomika Cesta

okviru za razvoj za razdoblje od 2006. do 2013. godine i relevantnim nacionalnim sektorskim strategijama.

Intervencije na području ruralnog razvoja uredit će se posebnim Programom ruralnog razvitka koji Hrvatska izrađuje u suradnji sa sektorskim službama Europske komisije.

Kako bi mogla koristiti sredstva iz komponente 3. i 4. programa IPA, Republika Hrvatska dužna je u suradnji s tijelima Europske komisije izraditi dokument pod nazivom Okvir za usklađenost strategija. Navedeni dokument uređuje prioritete u koje će se usmjeravati sredstva u sklopu dvije navedene komponente programa IPA.

Korištenje sredstava unutar svake komponente temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima tzv. „Operativnim programima“.

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije koordinira pripremu Okvira za usklađenost strategija operativnih programa.

6

Page 7: Ekonomika Cesta

4. Financiranje IPA programa

Financijska vrijednost IPA programa u šestogodišnjem razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosi 11,468 milijardi eura i uspostavljena je Uredbom Vijeća br. 1085/2006.

Raspodjelu financijskih sredstava Europska komisija usvojila je kroz Višegodišnji indikativni financijski okvir za program IPA koji obuhvaća trogodišnji period 2008. - 2010. (uključujući pri tom i 2007. godinu). Navedenim dokumentom definirani su indikativni iznosi financijskih sredstva koje je Europska komisija namijenila državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama  za članstvo u EU. Integrirani pristup IPA programa vidi se pri samoj strukturi pomoći koja je objedinjena unutar 5 komponenata:

1) pomoć u tranziciji i izgradnja institucija,2) prekogranična suradnja,3) regionalni razvoj,4) razvoj ljudskih potencijala,5) ruralni razvoj.

Europska komisija namijenila je za provedbu IPA programa u periodu do 2010. godine ukupno 5,740 milijardi eura.

7

Page 8: Ekonomika Cesta

4.1 Financiranje IPA programa u Republici Hrvatskoj

Za Republiku Hrvatsku  u navedenom vremenskom periodu osiguran je  iznos od 589,9 milijuna eura, započevši sa 138,5 milijuna eura u 2007. godini uz predviđeni stalni rast godišnjeg iznosa sredstava koji bi u 2010. godini iznosio 154,2 milijuna eura (Tablica 1.)

Komponente IPA programa

2007 2008 2009 2010

Pomoć u tranziciji i jačanje institucija

49.6 45.4 45.6 39.5

Prekogranična suradnja

9.7 14.7 15.9 16.2

Regionalni razvoj 44.6 47.6 49.7 56.8

Razvoj ljudskih potencijala

11.1 12.7 14.2 15.7

Ruralni razvoj 25.5 25.6 25.8 26.0

Ukupno 140.5 146.0 151.2 154.2

Tablica 1. Financijska alokacija IPA programa u periodu od 2007-2010

8

Page 9: Ekonomika Cesta

5. Operativni program

Operativni program izradila je Međuresorska radna skupina (MRS) koju čine predstavnici relevantnih državnih institucija. Cilj partnerskih konzultacija koje je vodilo Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka bilo je informirati zainteresirane strane o važnosti IPA-e kao novog pretpristupnog instrumenta kojim se RH priprema za buduće strukturne fondove i dobiti konstruktivan input o OP-u u skladu s mogućnostima i ograničenjima definiranim u strateškim dokumentima EK (VIPD) i IPA provedbene uredbe.

Informirajući partnere o svrsi, ciljevima, mogućnostima i granicama OPP-a, konzultacije su bile strukturirane na način da budu konstruktivne i da se izbjegne stvaranje nerealnih očekivanja o razmjerima i području primjene OPP-a.

Sudeći prema dosadašnjem iskustvu konzultacije su uspješno iskorištene kao prilika za bolje informiranje o IPA-i i OPP-u, za postizanje konsenzusa oko njegovih ciljeva i sadržaja te za poduzimanje prvih koraka za okupljanje Nadzornih odbora i stvaranje budućih korisnika i IPA-e i Kohezijskog i strukturnih fondova. U tom smislu konzultacije su predstavljale „javno pokretanje“ OPP-a.

Tijekom izrade OP-a MRS je konzultirala veći broj institucija i interesnih skupina zaduženih za kreiranje i provedbu politike kako bi ocijenila relevantnost aktivnosti predloženih u sklopu OP-a. Pri sastavljanju liste partnera, članovi MRS-a oslanjali su se na postojeću praksu u svojim resornim ministarstvima. Stoga su uključeni predstavnici relevantnih zainteresiranih strana na nacionalnoj razini – kombinacija općih gospodarskih i socijalnih partnera, specifičnih sektorskih institucija, ekoloških nevladinih udruga i novinara. Osobe koje predstavljaju partnerske institucije u procesu konzultacija odabrali su partneri nakon poziva od strane resornog ministarstva da se pridruži programiranju. Održane su dva kruga konzultacija, prvi krug za predstavnike iz prometnog sektora, i drugi krug za institucije za zaštitu okoliša i novinare. Važno je istaknuti da je na partnerske konzultacije bio pozvan veći broj nevladinih udruga, iako se pojavio samo jedan predstavnik.

9

Page 10: Ekonomika Cesta

Lista partnera koji su sudjelovali u dva kruga konzultacija uključuje:- Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU- HŽ Infrastruktura d.o.o- Institut za promet i komunikacije- Sveučilište u Zagrebu, Fakultet građevinarstva- Sveučilište u Zagrebu, Fakultet za promet i prometne znanosti- Sindikat željezničara Hrvatske- Sindikat inženjera cestogradnje Hrvatske- Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica- Sindikat tehničke inspekcije pružnih vozila- Sindikat hrvatskih željezničara- Sindikat prometnika vlakova Hrvatske- Agencije za plovne putove unutarnjih voda- Zelena akcija (NVO za zaštitu prirode)- Novinari tiskovnih medija i radija

10

Page 11: Ekonomika Cesta

5.1 Operativni program za promet

Republika Hrvatska (Slika 2.) je jedna od tri države kandidatkinje koje se trenutno pripremaju za pristupanje Europskoj uniji. Status države pristupnice dobila je u lipnju 2004., a pristupni pregovori s Hrvatskom otvoreni su u listopadu 2005.

Slika 2. Republika Hrvatska, integralni dio veće europske prometne mreže

Hrvatska trenutno koristi različite pretpristupne financijske instrumente Europske unije vezano za promet, tj. ISPA-u (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) za promet i okoliš i Phare za jačanje institucija igospodarsku i socijalnu koheziju.

11

Page 12: Ekonomika Cesta

Od 2007. ISPA program bit će zamijenjen IPA-om (Instrument za pretpristupnu pomoć). Kako bi se osigurao kontinuirani proces strukturalne prilagodbe u prometnom sektoru i korištenje financijskih sredstava u sklopu IPA 3. Komponente - Regionalni razvoj, Hrvatska izrađuje Operativni program za promet (OPP). OPP pokriva razdoblje od tri godine (2007. - 2009.), temeljeći se na inicijativama financiranim u sklopu prethodnih programa EU-a, posebice u sklopu ISPA-e. U njemu je također dana perspektiva za programsko razdoblje nakon 2009.

Ovaj Operativni program za razdoblje 2007.-2009. pokriva ključna pitanja i informacije kao što su opća politika i socioekonomski kontekst, pozadina prometne politike, status prenošenja prometnog acquisa u nacionalno zakonodavstvo, procjena prometnog sektora i slijedom toga strategije i mjere kako bi se zadovoljile razvojne potrebe prometnog sektora u skladu s pristupnim kriterijima, uključujući pokazatelje za praćenje i ocjenjivanje provedbe OPPa.

Razvoj prometne infrastrukture smatra se neophodnom za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje kontakta između regija. Ona predstavlja instrument regionalnog razvoja, olakšava protok robe, kao i pristup ljudi zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju i rekreacijskim aktivnostima. Iskustva iz prethodnih proširenja EU-a pokazuju da je poboljšani ruralni/regionalni pristup i povezanost s arterijskom mrežom, posebice rubnih regija, nužan za ekonomsku i socijalnu koheziju te smanjenje regionalnih razlika.Hrvatsku presijecaju Paneuropski prometni koridori V, VII i X (Slika 2.) i njihovi ogranci. Zbog svog geografskog položaja Republika Hrvatska je iznimno značajna za uspostavu učinkovitih veza između Zapadne Europe i Balkana, te veza između područja Srednje Europe i Jadranskog mora i Sredozemlja.

Operativni program za promet 2007. - 2009. odražava vodeća načela Komisijinog Višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta (VIPD) koji je strateški dokument za IPA-u i izravno je povezan s jednim od prioriteta zacrtanih u hrvatskom Okviru za usklađivanje strategija (OUS)1 i odražava nacionalnu i EU politiku razvoja prometnog sektora.

Da bi se postigla održivost prometa, prilikom izrade ovog OPP-a odabran je holistički pristup planiranju kojim se uzima u obzir cijeli prometni sustav (sve vrste prijevoza). Ovaj je pristup odabran kako bi se osigurala dobra koordiniranost strategija donesenih za različite prometne pod-sektore (vrste prijevoza) i njihova komplementarnost s postojećom pomoći EU-a,

12

(1) Okvir za usklađenost strategija (OUS) usvojen od Vlade RH 25.05.2007., usvojen od EK 18.06.2007.

Page 13: Ekonomika Cesta

međunarodnih financijskih institucija i ostalom pomoći, a time i uzajamna korisnost provedbenih mjera.

Srednjoročna procjena potreba i ciljeva pokazuje da je postojeća mreža primarnih cesta, pomorskih luka, autocesta i zračne plovidbe komparativno dobro razvijena i pruža dobru pokrivenost područja, dok u pod-sektorima željeznice i unutarnjih plovidbenih putova, sektori čiji su udjeli u prometnom tržištu značajno opali, postoje izraziti zaostaci u obnovi i modernizaciji infrastrukture.

Kako bi se zajamčio uravnoteženi razvoj mreže koji uključuje sve vrste prometa, ovaj OPP za 2007. - 2009. usredotočuje se na pod-sektore željeznicu i unutarnju plovidbu, a za krajnji cilj ima postizanje prihvatljivih standarda i pokrivenosti mreže, unaprjeđenje interoperabilnosti i jačanje konkurentnosti među različitim oblicima prijevoza.

OPP strategija za razvoj pod-sektora željeznice i unutarnje plovidbe konzistentna je sa strateškim prioritetima za podsektore iz ranijih regionalnih razvojnih studija, posebice s nedavno usvojenim Planom razvoja osnovne regionalne prometne mreže Jugoistočne Europe 2007 - 2011.2

U pogledu pod-sektora željeznice mjere i projekti predloženi OPP-om su logični nastavak aktualnih ISPA mjera rehabilitacije željeznice koje se provode na željezničkom Koridoru X, to jest modernizacije dionice pruge od Vinkovaca do Tovarnika, te od Tovarnika do istočne državne granice. Osim toga, prioritetni željeznički projekti uključeni u indikativni popis projekata za razdoblje 2007. - 2009. bave se dionicama koridora koje su po svojim operativnim standardima najslabije.

Glede pod-sektora unutarnje plovidbe, iako je njemu potrebna neodložna obnova, u ovom trenutku ne postoje dostatno zreli projekti za IPA financiranje tijekom razdoblja 2007. - 2009. godine. Međutim, očekuje se da će studija koju trenutno provodi Komisija za rijeku Savu rezultirati održivim projektnim prijedlozima koji će se moći uvažiti uprogramskom razdoblju 2010.-2012. Nadalje, predviđena je tehnička pomoć za pripremu projekta luke Vukovar.

Osim projekta Signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb koji je već u naprednoj fazi pripreme, drugi identificirani prioritetni željeznički projekti vezani za Koridor X u pravilu su u ranoj fazi pripreme projekta i nedostaju im potrebne procjene financijske/ekonomske održivosti projekta, detaljne tehničke specifikacije i analiza učinka na okoliš te financijska konstrukcija. Priprema projekata, kao i korištenje tehničke pomoći, za jačanje

13

(2) SEETO, Plan razvoja osnovne regionalne prometne mreže Jugoistočne Europe VPD 2007.-2011., studeni 2006.

Page 14: Ekonomika Cesta

administrativne sposobnosti za provedbu financijske pomoći dane u sklopu ovog OPP-a predstavljaju, stoga, budući prioriteti.

Mjere i projekti koji su predloženi za sufinanciranje u sklopu IPA-e dostatnog su opsega da bi imali mjerljive učinke na poboljšanje hrvatske prometne mreže i administracije, što će biti procjenjivano uz pomoć pokazatelja nadzora.Pomoć Zajednice u sklopu IPA-a ima oblik bespovratne izravne pomoći.

Iznos EU sufinanciranja određen je Višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom (VIFO)3 za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) koji daje informacije o indikativnoj raspodjeli troškova ukupnih dodijeljenih IPA sredstava prema prijedlogu Komisije u skladu s IPA Uredbom (EZ) 1085/2006. Stopa EU sufinanciranja iznosi ukupno 53.500,500 eura za razdoblje od tri godine ovog OPP-a, što je ekvivalentno stopi EU sufinanciranja od ukupno 75%.

Očekivani ukupni utjecaj OPP-a je sljedeći:

Razvojne koristi:- pomoć u ostvarivanju standarda prometnog acquisa EU-a i

međunarodnih standarda;- upravljanje promjenom obujma prometa na Paneuropskom željezničkom

koridoru X; i Edukativne koristi – razvijanje institucionalne sposobnosti RH za

upravljanje intervencijama u prometnom sektoru karakterističnim za strukturne fondove; ta će sposobnost pružiti uključenim institucijama vrijedno iskustvo u pripremi za konačno članstvo u EU i s njim povezane odgovornosti.

14

(3) Višegodišnji indikativni financijski okvir 2008.-2010., Bruxelles, 08.11.2006.

Page 15: Ekonomika Cesta

5.2 Operativni ciljevi OPP-a

Operativni ciljevi Operativnog programa 2007. - 2009. su sljedeći:

Povećati/poboljšati interoperabilnost uzduž željezničkog Koridora X; Poboljšati kvalitetu željezničkih usluga, pouzdanost i učinkovitost uzduž

Koridora X; Pripremiti projekte za željeznički Koridor X; Pripremiti projekte obnove plovnih putova rijeke Save – poboljšati

plovne putove kako bi se približili statusu IV međunarodne kategorije plovidbe;

Priprema projekta luka Vukovar; Pomoću tehničke pomoći poduprijeti provedbu OP-a i jačanje

relevantnih institucija.

Tablica 2. daje pregled osnovnih elemenata OPP-a za razmatrano razdoblje i predočava logiku „prioritetna os – operativni cilj – mjera“ koja je ključna za odabir indikativnih projekata u ovom OPP-u.

Srednjoročne potrebe

Prioritetne osi

Operativni ciljevi OPP-aOstvareni kroz projekte u

sklopu sljedećih mjera

Povećati učinkovitost, pouzdanost i konkurentnost željeznice

Unaprjeđenje željezničkog sustava u Hrvatskoj

Povećati/poboljšati interoperabilnost uzduž Koridora X; Povećati kvalitetu željezničkih usluga, pouzdanost i učinkovitost na Koridoru X

Nadogradnja i modernizacija pruge Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti rada

Modernizirati lučke Infrastrukture i poboljšati plovnestandarde

Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj

Obnoviti luku Vukovar i plovne putove rijeke Save; poboljšati plovnost s ciljem postizanja navigacijskog statusa IV

Modernizacija i obnova riječnih plovnih putova i lučke infrastrukture

Upravljanje OP-om i jačanje institucionalne sposobnosti

Tehnička pomoć

Koristiti pomoć EU-a pravovremeno i na tehnički prihvatljiv način

Upravljanje programom i jačanje sposobnosti te aktivnosti vezane za identifikaciju budućih projekata

Tablica 2. Operativni ciljevi Operativnog programa prometa za Republiku Hrvatsku

15

Page 16: Ekonomika Cesta

U svrhu određivanja konačnog redoslijeda provedbe različitih intervencija, mjere će biti predmetom daljnje detaljne analize u kojoj će se voditi računa o kriterijima IPA-e. Prijedlog je da daljnja analiza bude u vidu analize izvedivosti, testova osjetljivosti i rangiranja projekata prema redoslijedu predložene provedbe.

16

Page 17: Ekonomika Cesta

6. Literatura

1. http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=34 , instrument pretpristupne pomoći

2. http://www.strategija.hr/lgs.axd?t=16&id=565 , operativni program za promet

3. http://www.strategija.hr/Default.aspx?art=400 , financijska alokacija IPA programa

17