Ekonomija BiH Skripta

8/15/2019 Ekonomija BiH Skripta

1/85

EKONOMIJA BiH U PREDTRANZICIJI

OPĆI PRISTUP

Agresija na RBiH rezultirala je gotovo nemjerljivim ljudskim imaterijalnim štetama kako direktnim tako i indirektnim. Posljedice rataobjektivno mijenjaju razvojne determinante, pa je neophodno izvršitiekspertizu predratnog razvojnog koncepta, a isto tako dati procjeneukupnog relevantnog međunarodnog okruenja. ! obzirom da sepoliti"ko#pravni i društveno#ekonomski sistem nalazi u $azi konstituiranjai da još nije dobio svoje kona"ne $orme i sadraje, moralo se polaziti odpretpostavke o budu%im pravcima trans$ormacije BiH modelaprivređivanja.

& njihovom izboru primjenjeni su ekonomski kriterijumi i dostignu%amoderne ekonomske analize, a sve na pravcu ve% usvojenih osnovnihtranzicionih pustolata i ve% izvršenih politi"ko#pravnih i društveno#ekonomskih promjena u Bosni i Hercegovini.

'e(niranje koncepcije razvoja i utvrđivanje strategije rasta ekonomijeBiH mora se zasnivati na kriterijima koji dijelom dolaze kao inputi izpoliti"kog sistema zemlje, a dijelom su objektivno dati iz međunarodnog

okruenja i doma%e stvarnosti.

)snovni politi"ki parametri pre$eriraju odluke o karakteru privrednogsistema i društvene odnose na kojima se taj sistem mora konzistentnozasnivati.

)dlu"ivanje za određeni model ekonomije mora biti cjelovito i teoretski$undirano da bi ekonomska nauka bila u stanju da proizvedekonzistentne analize u $unkciji optimalizacije ukupnih e$ekataprivređivanja.

)predjeljenje je išlo u pravcu prihvatanja trišnog modela privređivanja,tj. otvorenog modela ekonomije.

EKONOMSKI RAZVOJ BiH U PERIODU 1976. – 1990.

Pozitivna kretanja u svjetskoj privredi *+-#ih, nisu imali e$ekta na

dinamiku rasta i razvoja BH ekonomije.

*


2/85

unkcionisanje ekonomskog sistema u !R/#u imali su presudnu ulogu uodređivanju tako slabih ekonomskih rezultata zemlje u posmatranomperiodu.

)stvarene niske stope ekonomskog rasta u BiH, posmatrane u svjetluvisokog prirodnog priraštaja stanovništva od blizu * 0 godišnje, te usvjetlu realno pozitivnih kamatnih stopa na svjetskom trištu kapitala,objektivno su morali dovesti do 1eksplozije sistema2. )vaj termin jeodavno poznat u makro ekonomskoj teoriji i ozna"ava nemogu%nostsistema da se reproducira u proširenim razmjerama i normalno da$unkcioniše.

Bruto investicije su u periodu *+- 3*++-. godine padale 4,5 0prosje"no godišnje, dok je zaposlenost rasla 5 0, što je nelogi"no.

OKRUŽENJE I EKONOMIJA BiH

6oncipiranje budu%eg ekonomskog modela razvoja Bosne i Hercegovine je veoma ovisno od međunarodnog okruenja.

7aime, u zemlji je postignut kosenzus da se gradi ekonomija tipa maleotvorene ekonomije 8!)9 3 small open econom:;.


3/85

a; globalizacijo trišta roba i usluga,

b; globalizacijom (nansijskog trišta i

c; globalizacijom aktive 8imovine;.

)snovni sadraji prestruktuiranja su=

a; denacionalizacija 8restitucija;

b; privatizacija 8u bivšim socijalisti"kim zemljama;,

c; deregulacija na svim nivoima,

d; re$orma (nansijskog sistema,

e; re$orma javne uprave i dr.

TRANZICIONI PROCES U BOSNI i HERCEGOVINI

'isolucijom !R/ nastala je BiH kao samostalna, suverena, demokratska,međunarodno priznata drava.

!porazumom iz 'ejtona unutrašnji dravno#politi"ki ustroj BiHkonstituiraju se dva entiteta i 'istrikt Br"ko.

& okvirima društveno#politi"kog uređenja predviđena je izgradnjaprivrednog sistema koji treba da osigura ekonomsku e(kasnost, slobodei prava "ovjeka, demokraciju i druge vrijednosti savremenihvišestrana"kih demokratskih društava.

7avedeno za pretpostavku ima sljede%e premise=

a; !istem privređivanja sa ekonomskim slobodama i kupaca i prodavca?

b;


4/85

d; @noviranu ekonomsku ulogu drave sa uobi"ajenim regulativnim,koordinativnim i

operativnim $unkcijama u ekonomiji?

e; !avremenu makroekonomsku politiku, u okviru socijalno#trišnogdruštva?

$; )siguranje li"nih i ekonomskih sloboda i prava sukladnomeđunarodnim konkurencijama i

g; Pravni sistem sa pre$eriranim individualnim pravima.

POITI!KO " EKONOMSKA KON#IGURACIJA BiH

određena veli"inom zemlje,

geo#strateškim poloajem i

karakterom sistema privređivanja.

BiH još uvijek nije izgradila $unkcionalan model ekonomskog sistema.

7eizgrađen sistem trišnog privređivanja=

usporene re$orme,

nejedinstvena pravna regulativa,

nejedinstven (nansijski sistem,

nepostojanje jedinstvine ekonomske politike,

usporeni integracioni peocesi, itd.

POKRETANJE I RAZMAH PODUZETNI$TVA

& trišnoj privredi privatno preduze%e je nosilac poslovne aktivnosti.

Politi"ko#ekonomski sistem mora biti naklonjen privatnoj incijativi.


5/85

& trišnom konceptu privređivanja, drava nije lišena odgovornosti zae(kasan društveni

razvoj i ekonomsko blagostanje.

'rava je tu odgovorna po dva osnova=

*; aštite i ostvarenja individualnih prava i

>; Regulacije produkcionih i ljudskih odnosa 8Pravni sistem;.

9konomska politika utemeljena je na principima= zaštite imovine,stabilnoj nov"anoj jedinici, zaštiti od monopola, zaštiti od prevara ištetnih posljedica za okolinu.

. #AKTORI RAZVOJA

Agregatni $aktori razvoja po mnogim ekonomskim teoreti"arima su=

*. ekonomski $aktori

>. sociološki $aktori i

5. politi"ki $aktori.

U grupu ekonomskih faktora spadaju:

*. društveni proizvod po stanovniku,

>. stopa rasta 'P po stanovniku,

5. stepen modernizacije u industriji,

. raspoloiva prirodna bogastva,

C. stopa bruto investicija,

D. kvali(kaciona struktura radne snage,

4. struktura spoljne trgovine,

. promjene u stepenu industrijalizacije u posljednjim godinama,

+. organizacija poljoprivredne proizvodnje,

*-. stepen razvoja in$rastrukture,

C


6/85

**. stepen racionalnosti (skalnog sistema i njegova e(kasnost,

*>. stepen e(kasnosti (nansijskih institucija.

U grupu socioloških faktora spadaju:

*. nivo naturalnog sektora u poljoprivredi,

>. zna"aj dualne privrede,tip doma%instva,

5. uloga doma%eg srednjeg stalea

. stepen društvene akcije

C. nivo pismenosti,

D. obim masovni sredstava in$ormisanja,

4. stepen kulturnog razvoja i etni"ke homogenosti,

. nivo društvenih konEikata, stopa nataliteta,

+. stepen promjene mentaliteta,

*-. stepen urbanizacije.U grupu političkih faktora najčešće se ubraja:

*. stepen centralizacije mo%i,

>. stepen nacionalne integracije i tenje za nacionalnim ujedinjenjem,

5. uticaj demokratskih institucija,

. stepen slobode štampe i politi"ke opozicije

C. stepen 1konkurentnosti2 politi"kih partija,

D. mehanizam politi"kog partijskog sistema,

4. uticaj radni"kih pokreta,

. nivo e(kasnosti administracije,

+. uticaj trdicionalne politi"ke elite,

D


7/85


8/85


9/85

inansijska kriza, koja je po"ela u !A'#u, ubrzo se proširila i na evropskotrište, pa su se tenzije s (nansijskog sektora ubrzo proširile na realnisektor.

9konomske aktivnosti u zoni eura zna"ajnije su oslabljeni usporavanjemdoma%e i vanjske potranje, kao i rigoroznijim uslovima (nansiranja.

'vije najve%e ekonomije zone eura, 7jema"ka i rancuska, zabiljeile susmanjenje ekonomskih aktivnosti ve% u drugom kvartalu >--. godine.

7ajve%i pad B'P#a od uspostavljanja jedinstvene evropske valutezabiljeen je u zadnjem kvartalu >--., "emu je doprinio=

*. pad potrošnje doma%instava,

>. zatim pad ulaganja i

5. smanjen izvoz.

& toku >--. B'P je realno porastao za o, 0 u zoni eura, a za -,+ 0 u9& 3>4, što je znatno nie od rasta od >,D 0 u zoni eura u 9& 3 >4 tokom>--4. godine.

Prosje"na godišnja vrijednost inEacije u zoni eura je iznosila 5,5 0, a u

9& 3 >4 5,4 0.

!ljede%i osnovni cilj monetarne politike zone eura jeste stabilnost cijena,pa je 9JB odlu"ila da pove%a re$erentne kamatne stope po"etkom jula>--. na dosada najviši iznos ,>C 0.

Ali poslije novog udara (nansijske krize u septembru, 9JB je u višenavrata smanjivala re$erentnu kamatnu stopu u toku tri posljednjamjeseca >--., te u prvom kvartalu >--+. godine, tako da je re$erentna

kamatna stopa 9JB u aprilu >--+. iznosila *,- 0.&slovi na trištu rada su se kontinuirano pogoršavali kako se krizarazvijala i stopa nezaposlenosti je narasla na 0 u decembru >--.god.

CIJENE NA#TE

Jijene sirove na$te je zna"ajnije rasla u prvoj polovini >--. godine,"ime je znatno uticala na globalna inEatorna kretanja.

+


10/85

& julu >--. cijena barela dostigla je rekordnu cijenu od *4 dolara pobarelu.

atim je uslijedio trend pada uzrokovan slabijom globalnom tranjom usvijetlu eskalacije ekonomske krize.

emlje izvoznice na$te su pokušavale da smanjenjem proizvodnjepotaknu rast cijena, ali su cijene do kraja godine smanjene na nivo odoko - dolara, što je najnii nivo u zadnje "etiri godine.

Jijena na$te u u eurima*; je nešto manje opala, jer je prosjek u juluiznosio C,+ eura, a u decembru se smanjila na 5>,* po barelu.

ZEMJE U OKRUŽENJU

6riza koja je po"ela u razvijenim zapadnim ekonomijama sazakašnjenjem se prenijela na naš region, tako da se prvi udar osjetiokrajem >--. godine.

Prvi udar je pogodio banke i ve%ina zemalja se suo"ila s krizompovjerenja u bankarski sistem i velikim smanjenjem priliva sredstava izinostranstva.

&glavnom zabiljeene su nie stope rasta nego u >--4. godini=

u Hrvatskoj sa C,D 0 na >,> 0 u >--. godini,

u Jrnoj Fori sa *-,5 0 na ,* 0,

u akedoniji sa C,* 0 na ,D 0,

dok su u Rumuniji i Bugarskoj pozitivni e$ekti ulaska u 9& omogu%ilinastavak rasta.

'o septembra cijene hrane i energenata su rasle, štoje izazvalo inEacijukoja je u !rbiji i Bugarskoj porasla na dvoci$reni iznos.

&sljed globalnog rasta cijena, vanjski debalans nastavio je da seprodubljuje u ve%ini zemalja /ugoisto"ne 9vrope, te je u Jrnoj Fori iBugarskoj premašio >- 0 B'P#a.

*-


11/85

EKONOMSKA KRETANJA U BOSNI i HERCEGOVINI

)pšti ekonomski ambijent u >--. je nagovjestio globalnu ekonomsku i(nansijsku krizu, te njen snaan uticaj na BiH i zemlje u regionu,

Po"etak inEacije uzrokovan je rastom cijena na$te i hrane na svjetskomtrištu i u >--. godini iznosila je 4, 0.

@nEaciona spirala je dodatno ubrzana usljed rasta doma%ih plata ikomunalnih usluga.

@sto tako, >--. je karakterisala i naglašena (skalna ekspanzija,uglavnom kroz rast socijalnih trans$era i teku%e potrošnje.

Ianjska pozicija je i dalje slabila kroz pove%ani vanjskotrgovinski de(cit.

&prkos tome, realni sektor ekonomije je pokazivao znakove vitalnost inivo proizvodnje i investicija je imao uzlazni trend 84 0 porasle uodnosu na predhodnu godinu;,

9konomski rast u BiH u >--. u odnosu na >--4. iznosi C,C 0,

GRA%EVINARSTVO

Frađevinarstvo u bh. ekonomiji, koja je prolazila kroz proces tranzicije,ali i proces obnove i rekonstrukcije zemlje, predstavlja vanu djelatnostkoja u"estvuje sa oko C posto u bruto dodanoj vrijednosti.

Rast stranih ulaganja povoljno je uticao i na djelatnost građevinarstva,bilo da je rije" o gradnji objekata visoke gradnje bilo in$rastrukturnojizgradnji, tako da se u periodu od >--. do >--4. u"eš%e ove djelatnosti

u bruto dodanoj vrijednosti pove%alo za D bazna poena,

Pri tome se u periodu >--C. 3 >--. vrijednost izvršenih radova u ovojdjelatnosti u BiH pove%ala za 4+,> 0, a u R! za C, 0.

& >--. vrijednost izvršenih radova u BiH bila je *,-* milijardu 6, štopredstavlja godišnji porast od ,D 0.

)d ukupne vrijednosti izvršenih radova na niskogradnju se odnosi C4,>miliona 6 ili CD 0, a na visokogradnju 5D,> miliona 6 ili 5,> 0.

**


12/85

& R! vrijednost izvršenih radova u >--. bila je D>5 miliona 6, štopredstavlja godišnji porast od **, 0.

AGRARNA POITIKASADRA!

*. )snove agrarne politike>. !adraj i ciljevi agrarne politike5. 'irektna trišna regulativa. Posljedice mjera trišne regulativeC. Politika investiranjaD. iskalna politika4. !avremeni trendovi u agrarnoj politici

. Agrarna struktura+. Principi agrarne politike*-. 9lementi agrarne politike**. Analiza e(kasnosti agrarnih instrumenata*>. Agrarna politika Bosne i Hercegovine 3 entiteta i Br"ko 'istrikta

P&'()* +,-i/i'( i (2&' (3(, 4&5ii, Agrana politika je skup de(niranih ciljeva i određen sistem mjera

kojima te ciljeve treba realizovati 8ostvariti;.

6omparativna analiza mora biti usmjerena na prikaze evolucije iocjenu ciljeva evolucije mjera i ocjenu međuusklađenosti ciljeva imjera.

jere agrarne politike uglavnom su usmjerene na regulisanjeponude, što je temeljni razlog razuđenosti ovih mjera.

6valitetne komparativne analize agrarnih mjera uglavnom radezemlje )9J'#ea, te brojne studije i homogene izvještaje 8A); oaspektima agrarne politike.

a"eci agrarne politike poti"u iz esopotamije i 6ine 8itarice;.

6o$u"ije 8Jon$ucius ; 8CC> 3 4+; je najpozatiji kineski i svjetski (lozo$ dao je prvu itnu regulativu o "emu postoje zapisi.

Anti"ke civilizacije su sistemski de(nisali politiku 1javnih2 rezervi ipropise o trgovini sa itaricama 8!olon 3 8D5 3 CC+;.

Rimska imperija od C. vijeka p.n.e. imala je itnu politiku, prikupljanjeporeza u itu na okupiranim teritorijama, politiku jevtinog ita,izgrađene sisteme skladištenja, trgovine i distribucije ita.

Poslije Rima dolazi do zastoja u razvoju agrarne politike. 9ngleska od K@@ stolje%a zabranjuje izvoz ita iz "ega proizlaze itni

zakoni 8*D5. 3 *D.; kao instrument stabilizacije cijena.

*>


13/85

erkantilizam izvan granica 9ngleske takođe vodi politikuograni"avanja prometa itarica.

*4-#te prekretnica u evropskom itnom protekcionizmu, jer rastu%ipriliv je$tinog amer"kog ita je prakti"no kraj liberalnog reima

razmjene. 7akon Ielike depresije 8!vjetska ekonomska kriza *+>+. 3 *+55.;

po"inje jasno izraen proces izgradnje agrarne politike. AGRARNE POITIKE DOBIVAJU POTPUNU #IZIONOMIJU8

*. )dvajanje doma%eg trišta od svjetske razmjene,>. /a"anje trišnih intervencija i regulativa,5. Regulative o zemljišnom vlasništvu,. Rastu%e subvencioniranje poljoprivrede itd.

S(+(' i /i5',2i (3(, 4&5ii, Agrarna politika nastoji u izjedna"avanju ponude i potranjepoljoprivredno#prehrambenih proizvoda .

Ponuda nestabilna i neelasti"na na kratki rok, a potranja stabilna,niske elasti"nosti.

Pove%anje privredne razvijenosti podrazumjeva sve ve%i jaz izmeđuponude i potranje.

!trateške ciljeve agrarne politike su ve% ranije sve zemlje de(nirale. "i#ionomija agrarnih politika #a$isi od:

resursno#ekološke situacije u poljoprivredi, stepena privredne razvijenosti, društveno#politi"kog sistema, istorijskog naslijeđa i politi"kog uticaja agrarnog sektora neke zemlje.

Ci5',2i i )',, (3(, 4&5ii, ,)(5'( OECD"( emlje sa izrazitom resornom pogodnoš%u i visokom $aktorskom

produktivnoš%u poljoprivreda 8!A', 6anada, Australija i 7ovi eland;.

emlje sa oskudnim agrarnim resursima u kojima dominantan ciljpredstavlja samodovoljnost poljoprivredne proizvodnje, visokacjenovna zaštita 8/apan, Lvicarska, Lvedska, 7orveška i Austrija;.

emlje koje nisu homogene po stepenu razvijenosti i resornojpovoljnosti, 99 vodi politiku cjenovne zaštite 8ve%ina u 99;.

emlje Azije ostvarile neo"ekivano brz rast i razvoj proizvodnjepoljoprivredno#prehrambenih proizvoda.

6ina izvršila dekolektivizaciju poljoprivrede. emlje A$rike juno od !ahare pored procesa promjena nisu uspjele

da ubrzaju proces proizvodnje, kao ni zemlje Gatinske Amerike i!rednjeg @stoka.

*5


14/85

!trateški cilj u ve%ini zemalja predstavlja ubrzan rast proizvodnje,dok zemlje 1zapada2 tee usporavanju rasta.

Di,( i:( ,3;5(i2(

'irektnu trišnu regulativu "ine=a; politika cijena u uem smislu,b; spoljno#trgovinski reim,c; direktne trišne intervencije id; kreditiranje proizvodnje i zalihe.

Politika cijena u uem smislu= Agrarnim politikama u svim zemljama je svojstveno nastajanje

stabilizacije uslova razmjene poljoprivredno#prehrambeni proizvoda

na doma%em trištu. )snovno pitanje agrarnih politika predstavlja određivanje visine

cijena poljoprivredno#prehrambeni proizvoda 8velike razlike međuzemljama;.

Iisina cijena zavisi od= agrarno#resursne situacije i stepena razvijenosti.

P&5ii( /i',( Ie%ina zemalja )9J'#a vodi politiku zaštite doma%e proizvodnje

cijena poljoprivredno#prehrambenih proizvoda nezavisno od svjetskihcijena.

7iz mjera 899; ograni"avanja proizvodnje poljoprivredno#prehrambenih proizvoda, kvote, i sl.

Pojavljuju se viškovi poljoprivrednih proizvoda. !!!R 3 politika diskriminacije poljoprivrede 8niske cijene;. @sto tako, ve%ina zemalja u razvoju vodi politiku niskih cijena

osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

oe se zaklju"iti da je najve%i e$ekat agrarnih politika napoljoprivredu u politici cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

'irektne subvencije za proizvode sa niskim stepenom zastupljenostina trištu.

V('


15/85

!vrha varijabilne zaštite predstavlja poništavanje razlika izmeđuunaprijed određenih doma%ih i svjetskih cijena poljoprivreno#prehrambenih proizvoda.

onopol spoljne trgovine predstavlja najve%i vid zaštite 8itarice,

še%er, duvan, i duvanske prerađevine;. onopol su koristile sve zemlje isto"ne 9vrope i zemlje u razvoju

izuzev !A'#a i 99. Jarinska zaštita prerađevina, direktno subvencioniranje

poljoprivrede predstavljaju vidove zaštite. 'akle, koristi se varijabilna zaštita na strani uvoza M varijabilna

zaštita na strani izvoza

Di,, i:, i,2,/i',

!ubvencionisanje inputa &=, ,,2,? unkcija drave je odravanje odgovaraju%eg nivoa regulacionih

rezervi, a na osnovu toga direktne robne intervencije na trištu. Jilj je usklađivanje ponude sa potranjom. & razvijenim zemljama - 3 +- 0 pokrivenost poljoprivredne

proizvodnje. &"estvovanje dravne ustanove na trištu 3 stub trišnog

interventnog mehanizma. & robnim rezervama se uglavnom dre vitalni proizvodi, kao

naprimjer= Pšenica,

*C


16/85


17/85

'ormalno in$estiranje na farmama spro$odi politika #emalja ()*D+a:

subvencioniranje kreditnih uslova i garantovanje otplate kredita.

!pecijalizovana mrea institucija za kreditiranje poljoprivrede. Postojanost uticaja drave prema specijalizovanim mreama.

P&,( 4&5ii( i +(2(i,2,/i'( ; 4&5'&4i2,+i? Stabilne integracione $e#e )U u poljopri$redi i trgo$ini.

,ljučni ra#lo#i postpojanosti $isoke #aintereso$anosti #a poljopri$redne probleme:

tešnja za samozadovoljnoš%u, štednja deviznih sredstava, eksterni e$ekti je$tinih poljoprivrednih proizvoda, pove%anje produktivnosti i e(kasnosti u poljoprivredi i rast

poljoprivrednog dohotka, rješavanje regionalnih pitanja, eksterno rješavanje problema trišnih poreme%aja i ja"i uticaj poljoprivrednih proizvođa"a na rješavanje društvenih

problema 3 1poljoprivredni lobi2.

A3((


18/85

mali poljoprivredni posjedi sa porodi"nom radnom snagom, postojanost velikog broja privrednih jedinica sa malim površinama

zemljišta, nisko u"eš%e poljoprivrede 9& u zaposlenim i bruto doma%em

proizvodu, struktura poljoprivredne proizvodnje se dui vremenski period ne

mijenja, !amodovoljnost poljoprivrede 9&.

Pi/i4i (3(, 4&5ii, Agrarna politika predstavlja skup aktivnosti i mjera kojima, drava i

drugi akteri 8poljoprivrednici, kombinati i dr.; regulišu trištepoljoprivrednih proizvoda i inputa, kao i strukturne trans$ormacije.

7epostojanje per$ektnog trišta objašnjava postojanje= a; javnihdobara i b; eksternih e$ekata.

a; /avna dobra 8nacionalna odbrana, kontrola uvoza....;= ulae "itavo društvo visoki troškovi osnivanja i stoji na raspolganju svim "lanovima društva.

b; 9ksterni e$ekti nastaju aktivnostima privrednih subjekata, a emituju=

pozitivne e$ekte 3 društvo subvencionira proizvođa"e 8zasadušumskih oblast; i

negativne e$ekte 3 društvo obezbjeđuje sredstva za ublaavanje ilieliminiranje u"inaka 8pretjerana potrošnja vješta"kih đubriva izaštitnih sredstava;.

Agrarna politika treba da koriguje imper$ektnost trišta. jere agrarne politike su preteno subjektivnog kriterijuma, a kao

rezultat nastaju pozitivna i negativna dejstva.

9konomija blagostanja 3 kriterijumi za utvrđivanje e$ekata mjeraagrarne politike=

Prua osnove za mjerenje kako pojedina"nih tako i socijalnihinteresa.

Polazni element 3 kriterijum Paremo optimalnosti. 6ompezacioni test 8dopuna Paretovog kriterijuma;. D$ije $a%ne činjenice u implementaciji teorije blagostanja:

potroša"ki višak i

proizvođa"ki višak 1Jost 3 bene(t2 analiza 3 osnovne ekonomije blagostanja.

*


19/85

E5,),i (3(, 4&5ii, (sno$ni set elemenata agrarne politike predsta$ljaju:*. ciljevi agrarne politike

>. instrumenti agrarne politike i5. pravila agrarne politike. J@G/9I@ AFRAR79 P)G@


20/85

>. 'i$o tr%išta: paradravna trgovina ili marketinški savjet, robne rezerve 8interventne trgovine i pomo% u hrani potroša"ima;,

akcize 8posebni porezi ili trošarine;, industrijske dotacije, javne investicije u in$rastrukturu, obrazovanje i istraivanje.

5. 'i$o nacionalnih granica: uvozne tari$e, takse i carine, izvozna pomo% ili taksa, uvozna kvota i netari$ne barijere.

-RA23A A4RAR') -(35,):A. )!7)I7) PRAI@G) 6AO9 'A !9)RA PR@/97@


21/85


22/85

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA >EMU? *++>. u aastrichtu je potpisan &govor o 9uropskoj &niji 89&; kojim

se postavljaju temelji 9konomske i monetarne unije 89&; i kriterijiekonomske i (nansijske discipline u cilju uvođenja jedinstvene

europske valute.

M((>


23/85

Gatvija Gitva ađarska Rumunjska

Poljska

7acionalne centralne banke 87JB; zemalja eurozone 89urosistema;= Belgija 7jema"ka Fr"ka Lpanjolska @rska @talija

Guksemburg 7izozemska Austrija Portugalija inska !lovenija rancuska Jipar alta !lova"ka 9stonija

ESCBEUROSISTEM8 CIJEVI Primarni cilj= )dravanje stabilnosti cijena 8"l. *-C 8*; &govora o 9& 1stabilnost cijena se de(nira kao godišnji porast H@PJ u eurozoni

ispod > 02 8&I 9JB, *++;, odravanje inEacije ispod > 0 8&I 9JB,

>--5; Podrška ekonomskim politikama u 9&

ESCBEUROSISTEM8 OSNOVNI ZADACI&govor o 9& 8"lan *-C.>; i !tatut 9!JB 8"lan 5.*;= de(nirati i implemenirati jedinstvenu monetarnu politiku &pravljati deviznim operacijama 'rati i upravljati slubenim deviznim rezervama drave "lanica 9& )sigurati neometano $unkcioniranje platnih sistema 9&

KOMITETI ESCBEUROSISTEM

>5


24/85

6omitet za međunarodne odnose 8@RJ; 6omitet za monetarnu politiku 8PJ; 6omitet za bankarsku superviziju 8B!J; 6omitet za banknote 8BA7J);

6omitet za vanjsku komunikaciju 89JJ); 6omitet za internu reviziju 8@AJ; 6omitet za ra"unovodstvo i monetarni prihod 8A@J); Pravni komitet 8G9FJ); 6omitet za operacije na trištu 8)J; 6omitet za platne sisteme i sisteme poravnanja 8P!!J; 6omitet za in$ormacijsku tehnologiju 8@


25/85

7esumnjivo da je 6e:nesijanska revolucija inspirirana najteomekonomskom krizom koja je pogodila kapitalizam 3 onom *+>+. 3*+55. koja je zbog svojih razmjera, duine i intenziteta s pravomnazvana Ielikom krizom ili Ielikom depresijom.

7aprimjer, samo u &!A je stopa nezaposlenosti s 5.> 0 u *+>+.porasla na gotovo >C 0 ukupne radne snage u *+55. & 7jema"koj je stopa nezaposlenosti bila još i ve%a što je imalo

dalekosene politi"ke posljedice.

RAZIKA IZME%U KENESA I NJEGOVIH SAVREMENIKA 6e:nesovi savremenici su smatrali da su vrhovi i dna privrednih

ciklusa neizbjeni poput plime i oseke te da nema e(kasneekonomske politike u borbi protiv njih.

C


26/85

J. 6ako se moe pove%ati stopa privrednog rasta U

TKO JE J.M.KENES 9ngleski ekonomist 8*5 3 *+D;, višestrani genij iz podru"ja

matematike, (lozo(je i ekonomije. Bio je savjetnik guvernera Bank o$ 9ngland, izdava" cijenjenih

ekonomskih "asopisa, skuplja" umjetnina i nadasve uspješanšpekulant.

)n je bio jedan od rijetkih ekonomista koji se obogatio berzovnimspekulacijama.

7jegov glavni doprinos je u novom pristupu makroekonomici.


27/85

7ominalni F'P M F'P realniVF'P deEator Potencijalni F'P pokazuje maksimalnu koli"inu dobara koju privreda

moe proizvesti pri stabilnim cijenama. )n je određen proizvodnim kapacitetima privrede, raspoloivoš%u

inputa i tehnološkom e(kasnoš%u. &slijed postojanja poslovnih ciklusa potencijalni F'P se razlikuje od

nominalnog i realnog F'P#a.


28/85

Fodine >---. JP@ je iznosio *44.* a >--*. godine *4+.+ 8u odnosu na*+5.;.

6olika je stopa inEacije U !topa inEacije= 8*4+.+ 3 *44.*; N *44.* M *.D 0

OSTVARENJE MAKROEKONOMSKIH CIJEVA 7ije mogu%e istovremeno ostvarenje svih eljenih makroekonomskih

ciljeva, na primjer cjenovnu stabilnost i visoku stopu zaposlenosti. 7ositelji ekonomske politike moraju napraviti izbor 8trade oX; među

ekonomskim ciljevima pri "emu je njihova odluka određenapoliti"kim i društvenim $aktorima.

INSTRUMENTI EKONOMSKE POITIKE

*. iskalna politika>. onetarna politika5. Politika dohodaka. Ianjskotrgovinska politika

#ISKANA i MONETARNA POITIKA @!6AG7A P)G@


29/85

Razlika između izvoza i uvoza naziva se neto izvozom. 7eto izvoz je pozitivan ako je izvoz ve%i od uvoza. & protivnom slu"aju neto izvoz je negativan. !vaka drava nastoji posti%i i odrati vanjskotrgovinsku ravnoteu,

vanjskotrgovinskom politikom koja se sastoji od carina i kvota teutjecajem na izvoz ili uvoz.

ME%UNARODNA EKONOMIJA eđunarodna ekonomija "ini mreu trgovinskih i (nansijskih veza

između zemalja. 6ada međunarodni ekonomski sistem $unkcionira bez zapreka, on

doprinosi brzom ekonomskom rastu. 6ada se trgovinski sistem suo"ava s preprekama, to osje%aju

proizvodnja i dohoci širom svijeta. ato je utjecaj trgovinske politike kao i međunarodnih (nansija na

doma%e makroekonomske ciljeve veoma vaan.

EGZOGENE I INDUCIRANE VARIJABE 9gzogene varijable su one koje utje"u na privrednu aktivnost ali nisu

pod neposrednim utjecajem ekonomije neke zemlje. Primjeri= vrijeme, proizvodnja drugih zemalja, ratovi, revolucije i sl. 9gzogene varijable zajedno s instrumentima ekonomske politike

određuju inducirane varijable= proizvodnju, zaposlenost, cijene irazmjenu s inozemstvom.

)ne utje"u na agregatnu ponudu 8A!; i agregatnu potranju 8A'; akroekonomska ravnotea se ostvaruje u presjecištu krivulja A! i

A'. Pri njoj ni kupci ni prodava"i ne ele mijenjati svoje kupovine i

prodaje ali ni cijene.

Promjenom bilo A! bilo A' mijenja se i ekonomska ravnotea.

AGREGATNA PONUDA >AS? Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj koli"ini dobara i usluga koje je

narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danom nivou cijenau određenom vremenskom razdoblju.

)na ovisi o razini cijena i veli"ini potencijalnog proizvoda. 6rivulja A! je rastu%eg oblika pri "emu je donji krak poloeno uzlazan

dok je gornji krak strmo uzlazan.

>+


30/85

AGREGATNA POTRAŽNJA >AD? Agregatna potranja je određena sumom trošenja pojedinaca i

ku%anstava8J;, poslovnog sektora 8@;, drave 8F; i stranaca 8K;. )na također ovisi o nivou cijena, ali i monetarnoj i (skalnoj politici.

6rivulja A' ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA akroekonomska ravnotea se ostvaruje u presjecištu krivulja A! i

A'. Pri njoj ni kupci ni prodava"i ne ele mijenjati svoje kupovine i

prodaje ali ni cijene. Promjenom bilo A! bilo A' mijenja se i ekonomska ravnotea.

STAG#ACIJA !tagEacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast

nezaposlenosti. &zrokovana je šokom ponude kada dolazi do pomaka A! gore ulijevo

uzrokuju%i smanjenje zaposlenosti i porast cijena. 'ogodila se najmanje dva puta 3 *+45 i *+4+. za vrijeme prvog i

drugog na$tnog šoka kada su cijene na$te sko"ile na * Y odnosno 5CY po barelu.

G5(2i )(&,&&)


31/85

P)G@ 0 u odnosu

na kamatne stope tri zemlje 9& sa najniom stopom inEacije !tabilnost deviznog te"aja i sudjelovanje u 9R @@ 8mehanizam

deviznog te"aja; u razdoblju od najmanje dvije godine prije uvođenja9&R#a


32/85

eđutim, rije" je o prvoj krizi globalizacije, njenog društvenog,ekonomskog i politi"kog karaktera, kojoj nedostaje cjeloviti analiti"kipristup i od strane razvijenih zemalja svijeta.

& BiH su izostale i ozbiljne reakcije politi"ke elite i institucija drave i

entiteta, a njihova neodgovornost, sada je zaista ogromna sanesagledivim posljedicama po razvoj zemlje.

7aša unutrašnja kriza, puno je starija od onih u drugim zemljama,bila bi dovoljna za pesimizam, sa svjetskom krizom globalizacije onapostaje dramati"no opasna.

)no što se zove (nansijskom krizom samo je vrh ledenog brijega,pojavni oblik mnogo ozbiljnije krize.

'akle, nije rije" samo o krizi neoliberalne ekonomije 81trišnog

$undamentalizma2; jer je to tek malo ozbiljniji pristup problemu. 6rizom po"inje proces raspada postoje%eg 1na"ina proizvodnje2 kojise pojednostavljeno moe de(nisati kao potroša"ko društvo injegova globalizacija, te potpuno neravnomjerna distribucija dobarau svjetskim razmjerama.

inansijska kriza potisnula je druge prisutne elemente krize na"inaproizvodnje, krizu hrane, energije i okoliša.

6riza (nansija pokazuje svu veli"inu strukturnog poreme%aja međuosnovnim $aktorima proizvodnje koji se uve%avao posljednjih

decenija.

“Kriza eurozone poprima sve ozbiljniji karakter i sa sobomnosi veću opasnost nego globalna fnansijska kriza 2008.godine

!E"#!E $"#"$ Fovore%i jezikom politi"ke ekonomije, jedan od tri $aktora

proizvodnje, kapital u nov"anom obliku odvojio se od svoje realne,materijalne osnove što je pro(t.

)dvojio ga je (nansijski sistem koji stalnom 1proizvodnjom2 novih(nansijskih proizvoda, derivata i baziranjem na predviđenimpro(tima ušao u piramidalnu spiralu.

7aime, kalkulisalo 8odlu"ivalo; se sa pozitivnim o"ekivanjima a ne sarealnim stanjem.

'akle, sve su realne veli"ine izgubile na zna"aju, (nansijski sistemse od njih odvojio, napuhavala ih je berzanska vrijednost koja po"ivana procjeni i povjerenju kupaca, na osnovu tog balona davani sukrediti, i sl.

5>


33/85

etodologija ra"unanja makroekonomskih agregata oslonila se napotrošnju i usluge koje su njen vaan generator.

Prema tome, ekonomija, u praksi i teoriji, postala je virtualna,napuštaju%i svoje materijalne osnove, odnosno, svijet "injenica

zamijenio je svijet privida.

6rucijalni pokazatelj nesklada kretanja na (nansijskim trištima irelnom sektoru jesu kretanja bruto vrijednosti derivatnih ugovora ivrijednosti svjetskog bruto doma%eg proizvoda, npr. bruto vrijednostderivatnih ugovora >--4. godine je bila D--.--- milijardi &!', a B'Psvijeta iznosio je u >--4. godini C.5C- milijardi &!', tj. + 0 odbruto vrijednosti derivatnih ugovora.

1Balon2 je bio ** puta ve%i od B'P#a svijeta što je dvostruko

pove%anje u odnosu na >---. godinu, kada je bio ve%i od svjetskogB'P#a samo D,5 puta. )snovno pitanje je zašto se $ormirao 1balon2 koji je morao pu%i

8>--. kriza hipotekarnih kredita !A';. )vaj proces svoje generatore ima i u procesima prije uspostavljanja


34/85

7ephodna je nova 1regulacija2, novi poredak međunarodnihekonomskih odnosa, a veoma je vaan rast ekonomija 6ine, Brazila,@ndije, Rusije, - godina 8objavljeno nainternet strani inmarket.ru.;.

7jihov plan su tada nazivali ikaški plan jer su glavni autori bili

pro$esori na &nivezitetu Jhicagu rank 6nightt i Henrz !imons.

!uština tog plana je bila jednostavna, a trebalo je samo obavezatibanke da prave rezerve koje bi odgovarale obimu privu"enihdepozita 3 na svaki dolar stavljen u banku, banka bi morala da staviu rezerve sopstveni dolar.

7a taj na"in bi banka mogle da odobravaju kredite samo uz pomo%novca dobijenog od drave i iz sopstvenog kredita, što bi doprinijeloda se u potpunosti uklone dravni dugovi i dugovi doma%instava i

poslovnog sektora. 'rava bi vratila kontrolu nad ekonomijom i dobila pouzdan na"inborbe protiv krize jer bi u slu"aju pogoršanja poslovne konjunkturebankama mogla da direktivno bude naloeno da pove%aju obimkreditiranja ekonomije.

/aromir Benes i ichael 6umho(z iz #a su se prisjetili ikaškogplana i odlu"ili da uz pomo% modela ameri"ke ekonomije koji susa"inili provjere da li bi on danas bio e(kasan.

Pokazalo se da je taj plan u potpunosti odgovaraju%i jer bi njegovimostvarenjem ekonomija postala ja"a, a dugova u njoj bi bilo znatnomanje.

5


35/85

)vaj plan ima "etir preimo%stva po mišljenju neki teoreti"ara8ishera i dr.;=

*. 6ao prvo , kolebanje poslovnih ciklusa je povezano s kolebanjem

kreditnih ciklusa. & slu"aju primjene tog plana drava bi dobilakontrolu nad nov"anom masom i, kao rezultat, ne bi dolazilo dosituacije da banke za vrijeme ekonomskog buma nagomilavaju svoje$ondove, a da ih za vrijeme slabljenja gube.

>. 'rugo, ako rezerve po depozitima iznose *-- posto, tada %e se rizikod odliva depzita svesti na nulu 8sada taj rizik pogađa duni"kezemlje u eurozoni, kao što su Fr"ka i Portugal;.

emisija novca je najlakša. Gogika 7eZ 'eala 3 Ruzveltovog plana je bila=

5C


36/85

podsticanje obima dravni investicija u privredi, usmjeravanje i podsticanje investicija u one oblasti za koje privatni

kapital nema interes i odravanje i ja"anje nivoa li"ne potrošnje, tj. realne kupovne mo%i

putem odravanja zaposlenosti "emu predhodne invasticije slue.

K(& 4,2(ii +;iF; i; Gogika Roosveltovog 7eZ 'eala je prisutna u antikriznim mjerama

zemalja 1centra2 uz naglašenu nacionalizaciju, što indirektno štodirektno, (nasijskog sektora i najugroenijih dijelova realnog sektora.

6arakter ekonomskog sistema se uveliko mijenja, jer kapitalistinemaju ideoloških predrasuda.


37/85

ogromni budetski de(cit blokirat %e mogu%nost bilo kakvihintervencija, te dugotrajno 1zamrznuti2 (nansijski slom i pasiviziratiralnu ekonomiju,

budetski de(cit ovakvih razmjera ne mogu se, ni dugoro"no,

likvidirati u matrici "vrste monetarne politike, a njeno omekšavanjevodi%e inEaciji. !istem međunarodnih institucija 8&7, \B, @;, da bi opstali, mora%e

se re$ormirati.

D;iF( i( ; EU /avni dug u zemljama eurozone i pojedini zemalja iz okruenja=*. @rska

*-,* 0 od B'P#a

>. Fr"ka*D>, 0 od B'P#a

5. LpanijaD+,D 0 od B'P#a

. Portugal*-*,D 0 od B'P#a

C. 9uro zona,- 0 od B'P#a

D. Hrvatska

C,4 0 od B'P#a4. inskaD+,* 0 od B'P#a

. 7jema"ka*,4 0 od B'P#a

+. Bosna i Hercegovina % 28&0 0 od B'P#a

*-. !lovenija4,-0 od B'P#a

**. !rbija,- 0 od B'P

*>. Jrna Fora,- 0 od B'P#a

*5. akedonija>>,- 0 od B'P#a

]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]] V Bosna i Hercegovina ima znatno ve%i javni dug, kad se uzme u obzirkomercijalni dug, dug po osnovu !tand b: aramana, denacionalizacija,stara devizna štednja, kao i na"in korištenja ino kredita.

54


38/85

M',, EU ( i5(( i +;iF, i, -+.*>.>-**. godine lideri zemalja >5 zemlje "lanice 9& 8osim

9ngleske; donijeli su slijede%e mjere za izlazak iz duni"ke krize=*. strukturni budetski de(cit moe iznositi najviše -,C posto B'P#a,

>. automatske posljedice za zemlje "iji de(cit premaši 5 posto B'P#a,5. unošenje stroijih pravila u nacionalne ustave i. eurozona i druge "lanice 9& osigurat %e >-- milijardi eura #u za

pomo% pogođenim "lanicama eurozone. )ve zemlje eurozone %e do -*. -5. >-*>. godine potpisati !porazum

o budetskoj disciplini. Jilj je da se izbjegne lano in$ormisanje 9& oe$ektima antikrizni mjera koje se provode. a nepoštivanjadogovornih mjera uvode se sankcije.

@zvršena je centralizcija iskalni politike kako bi mogla kontrolirati

javna potrošnja i zaduivanje "lanica 9&. & toku je stvaranje bankarske unije unutar 9& kako bi bio jedinstvenbankarski nadzor te izbjegla bankrotstva.

B&-*>. godini, kontnuirani rast javnog duga, koji iznosi D,+ milijrde 6 sa

tendencijom daljnjeg rasta, pove%anje nezaposlenosti na C-.--- radnika, tj. u posljednje tri

godine bez posla je ostalo 5-.--- do C-.--- radnika, a negativnatendencija se nastavlja,

hroni"ni de(cit teku%ag ra"una, preko 4 milijardi u >-*>. godini, neadekvatan rast B'P 8po ocjeni \B 3 stagnacija u >-*>. te rast -,C

0 u >-*5. god., itd. 7eeljena kretanja= pad konkurentnost,

porast korupcije, nee(kasno $unkcionisanje politi"kog, ekonomskog i pravnog sistema

u zemlje, pad kreditnog rejtinga sa BT na B# , tj. negativno u oktobru >-**. 8u

>-*>. B 3 stabilno;, prekid @@@ !tand b: aranmamana sa #om 8ide se u na @I !tand

b: aranman sa ;. 'ešavanja u okruenju negativno se odraavaju na ekonomiju BiH,

kao naprimjer=

arapsko prolje%e, ulazak Hrvatske u 9&,

5


39/85

problemi 6osova negativno se odraavaju na BiH, itd.

N,&4@&+, )',, ; BiH ( i5(( i +;iF, i,8 ustavne re$orme koje %e oja"ati nadlenost dravnih institucija,

jedinstvnu monetarnu i (skalnu politiku imanentnu duni"koj krizidonijeti i provoditi sa dravnog nivoa,

re$ormisati bankarski sektor i uvesti jedinstvenu superviziju, ubrzati neophodne re$orme, a naro"ito one koje se odnose na

ubrzanje integracioni procesa i smanjenja javne potrošnje, ubrazati aktivnosti na poboljšanju trišnog ambijenta u BiH, s ciljem

ve%eg dotoka stranog i aktiviranja doma%eg kapitala, aktivirati programe u borbi protiv korupcije, stvoriti pretpostavke za pokretanje investicionih ciklusa, kako u

javnom tako i u privatnom sektoru.

UTICAJ #ISKANE POITIKENA RAST I RAZVOJ

TEORIJSKE OSNOVE GOBAIZACIJE /. \illiamson je paket ekonomski re$ormi nazvao 1Zashingtonskimkonsensusom2= brzina sprovođenja 8program ekonomskih re$ormi;, otvorenost nacionalne privrede, tj. liberalizacija ekonomskih odnosa

sa inostranstvom, izvoz kao vode%i sektor ekonomskog rasta, konvertibilnost nacionalne valute, restriktivna monetarna politika, tj. politika jakog novca, (nansijska disciplina i 1hard budget constaint2 princip, uloga drave se reducira na minimum i uglavnom se svodi na

kreiranje uvjeta za normalno poslovanje privatnog sektora, velike (rme se zamjenjuju malim i srednjim preduze%ima kao

nosiocima privrednog razvoja, privatizacija dravne imovine je jedan od klju"nih elemenata paketa, industrijska politika, vanjskotrgovinska politika ili politika 1dohotka2,

tj. kejnzijanski ekonomski instrumentariji se odbacuju.


40/85

TEMEJNE KARAKTERISTIKE GOBAIZACIJE Flobalizacija je proces koji disperzira kako u širinu tako i u dubinu, a

koji obuhvata međunarodno kretanje trgovine, (nansija i in$ormacijana jedinstvenom integrisanom, globalnom trištu 8&7'P;.

!ubjekti globalizacije su= @ i !vjetska banka 3 @BR', \


41/85

&nato" relativno visokom udjelu javne potrošnje u B'P#u, koji se kre%e= # preko= - 0 u R!, i # preko C- 0 u BiH, biljei se i tokom >--4. i >--. snaan rast

javnih rashoda, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na naknade zaposlenikai socijalne trans$ere. Preko 0 od B'P BiH otpada na socijalna davanja 8bez $ondova

P@)N@), $onda za zdravstvo i dr.;, a svjetski standard za ovu vrstu javne potrošnje je > 0 od B'P.

Preko D- 0 javnih rashoda je usmjereno na (nalnu javnu potrošnju,tj. na naknade zaposlenih i socijalna davanja, uz kontinuirani rastovih kategorija potrošnje.

JAVNI DUG I BUDŽETSKI DE#ICIT & cilju o"uvanja makroekonomske stabilnosti BiH je zaklju"ila 8tre%i;!tand#b: aranman sa #om u iznosu od *,> milijarde 9&R naperiod od tri godine, od toga=

*N5 ili -- miliona 9&R pripada R!, a >N5 ili -- miliona 9&R pripada BiH. 6roz !tand#b: aranman vlasti BiH su preuzele obavezu da (skalnom

politikom smanje javnu potrošnju, te i daljim smanjenjemunutrašnjeg i vanjskog duga.

.>--+. g. iznosi C,> milijarde6 ili >*,4 0 B'P. eđutim, treba imati u vidu da %e javni dug BiH 8vanjski i unutarnji;

u narednom periodu enormno porasti iz slijede%i razloga=a; !tand#b: aranman *,> milijarde 9&R#a, odnosno

>, milijarde 6b; \orld Bank *,- milijarda 9&R 8kredit koji prati !tand#b: ara.;

>,- milijarda 6c; !tara devizna štednja

>,C milijardi 6d; 'enacionalizacijaNrestitucija međunarodna obveza BiH

3 D milijardi 6e; Ie% odobreni krediti koji se sad koriste 8oko *,4 milijardi 9&R;

5, milijarde 6$; 7ova zaduenja za razvojne projekte

UUU !


42/85

KONKURENTNOST )snovni izazov bh. ekonomije je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje.

9videntan je trend opadanja konkurentnosti bh. ekonomije od >--D.godine.

)snovni na"in pove%anja internacionalne konkurentnosti i ostvarenjasnanog ekonomskog razvoja je poticanje internacionalnekonkurentne proizvodnje i distribucije znanja.

-*-.;*; aštita investitora 8# C;>; 'obijanje kredita 8# >;5; apošljavanje radnika 8# >;;


43/85

Bosna i Hercegovina 5,D 55,*>,*

]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]] !poro otvaranje radnih mjesta i op%enito niska tranja radne snage

klju"ni su problemi nezaposlenosti u BiH. 7e postoji proces kreiranja radnih mjesta koji moe apsorbovati prilivradne snage na trištu rada.

Broj nezaposlenih preko C*5.---, tako da uz akedoniju BiH imanajve%u stopu nezaposlenost u 9vropi.

& ne$ormalnoj ekonomiji radi oko >>*.45* osoba, a vode se kaonezaposleni.

Broj radnika u BiH iznosi 5C+.---, broj penzionera >5.---, 'ok je u R! taj broj izjedna"e i iznosi >>.--- zaposlenih radnika, te

isto toliko i penzionera. )vakav odnos zaposlenih i nezaposlenih je najnepovoljnij u

okruenju, a isti je posljedica rata, ali i politike penzionisanja,naro"ito u BiH.

OCJENA STANJA BiH EKONOMIJE !trukturni poreme%aji i usporene i nee(kasne strukturalne re$orme 6onstantno nestabilna i ugroena struktura $unkcionisanja privrede*; Budetska neravnotea

>; 7eodriv ekonomski rast5; 7iska konkurentnost 8BiH je *-> od *5+, RH 3 44, JF 3 +, ak, # ,!rbija 3 +D;

; Hroni"no de(citaran teku%i ra"unC; Hroni"no visoka nezaposlenost 8 preko - 0;D; Antikrizni programi neu"inkoviti4; 9konomska i (nansijska politika nezadovoljava potrebe razvoja; 6orupcija+; - #

>C godina*-; )dlazak mladih obrazovanih kadrova 8BiH po odljevu1mozgova2 na *5*#om od *55 zemlje;.

Flobalna ekonomska#(nansijska kriza je samo unutarnju ekonomsko#(nansijsku krizu u BiH dovela do usijanjaU

43(;A3'A "'A'S!S,A ,R


44/85

!avremena makroekonomska politika predstavlja kombinaciju mjeraiz više segmenata ekonomske politike= monetarne, politike platnebilanse, dohotka, cijena te (skalne politike.

iskalna politika predstavlja skup mjera neke drave kojima se utje"e

na dohotke, imovinu i akumulaciju pravnih i (zi"kih lica radiprikupljanja sredstava za (nansiranje javne potrošnje, a korištenjem(skalnih instrumenata 8poreza, javnih rashoda, javnog duga; dravautje"e na ukupne gospodarske troškove 8Baleti%, *++C;.

Prema R. usgraveu, razlikuju tri temeljne ciljna podru"ja (skalnepolitike, i to=

alokacija, distribucija i stabilizacija.

'rava svojom (skalnom i monetarnom politikom, ponajprije, a uznjih i politikom dohotka i politikom odnosa s inostranstvom nastojiregulisati kolebenja u privredi zemlje.

na"aj i ulogu (skalne politike najlakše je i jedino mogu%e utvrditiako se (skalna politika posmatra u kontekstu ekonomske politike.

9konomska politika određuje (skalnoj politici ciljeve, a to zna"ikriterije za ocjenu njezine e(kasnosti, a isto tako i međuzavisnosticiljeva i instrumenata.

& kontekstu oblikovanja (skalne politike za naredni period postavljase nekoliko pitanja=*. stepen (skalne potrošnje>. veli"ina i obim javne potrošnje5. prioriteti u javnoj potrošnji i metode racionalizacije javnih rashoda,. ravnotea javnih prihoda i javnih rashoda, na"in izravnanja mogu%e

neravnotee, to jest pitanje odnosa monetarne i (skalne politike. iskalni mehanizam ima zadatak da postigne uravnoteen odnosizmeđu tri temelne cilja=

*. e(kasne alokacije,>. redistribuciju dohotka u stabilnom odvijanju procesa reprodukcije i5. krajnjim rezultatom u op%em društvenom i privrednom napretku.

iskalna politika ne smije biti selektivna na sektorskoj i granskojosnovi osnovi, te se mora suzdravati od poreznih izuze%a i olakšicakoji omogu%uju evaziju poreza i produbljivanje socijalnenejednakosti.

iskalna politika mora imati pozitivan stav prema onim kriterijskiutemeljenim stimulansima kojima se podsti"e=

*. motivacija ra rad,


45/85

>. štednju,5. uvoz kapitala,. zaposlenost,C. strukturalno privredno prilagođavanje, i sl.

@nterakcija (skalne i monetarne politike upravo se o"ituje prekoinstitucije javnog duga iskalna politika određuje veli"inu salda prihoda i rashoda javnog

sektora, a onetarna politika na"in njegovog (nansiranja 8pokri%a;.

onetarna i (skalna politika su međuovisne i one moraju bitiiskoordinirane.

onetarna politika je e(kasnija u suzbijanju inEacije i odravanju

optimalnog nivoa deviznog kursa. iskalna politika je e(kasnija u suzbijanju depresije i odravanjuunutarnje privredne ravnotee.

ato se smatra da je najoptimalnija kombinacija umjerenorestriktivna (skalna politika i umjereno ekspanzivna monetarnapolitika, jer to je ona kombinacija koja osigurava optimalan rast ustabilnim privrednim uslovima.

& vrijeme inEacije primjenjivat %e se kotrakcijska (skalna politika uvidu pove%anih poreza i smanjenja javnih rashoda.

& vrijeme depresije, koju sad imamo, treba primjenjivatiekspanzivnu (skalnu politiku u vidu smanjenja poreza i promjenestrukture javnih rashoda u korist kapitalne potrošnje, a monetarnapolitika treba da bude ekspanzivna sa nov"anom ponudom.

#ISKANA POITIKA I JAVNA POTRO$NJA iskalna strategija u Bosni i Hercegovini po"iva na obavezama koje

su Iije%e ministara BiH i vlade entiteta preuzele u ispunjavanju!tand#b: aranmana zaklju"enim sa #om kojima se treba posti%i

smanjenje de(cita putem redukcije javne potrošnje. )vi ciljevi treba da se ostvare provođenjem određenih re$ormi imjera u kategorijama prihoda a naro"ito potrošnje.

Jilj (skalne konsolidacije mora biti stvaranje zdravih osnova zabudu%i ekonomski rast 1boom2 privrede, a ne dalje (nansiranjeteku%e potrošnje.

)smišljena i racionalna (skalna konsolidacija u BiH, a naro"ito u BiH 8smanjenje pla%a za više od *- 0, zatim reduciranje socijalnihdavanja, i sl.; jedini je pravi put izlaska iz krize nelikvidnosti i

depresije kao najteeg oblika mani$estacije ekonomsko#(nansijskekrize.

C


46/85

!ocijalnim davanjima, rastom pla%a u javnom sektoru, 8ekspanzijompotroša"ki kredita od DC,>- 0 od ukupnih bankarskih plasmana 3monetarna politika; pove%ava se ukupna potranja za proizvodima iuslugama.

7aalost, pove%ana potrošnja se prelijevala na uvozne proizvode, pa je BiH razvijala susjedne ekonomije, a kontinuirano pove%avalade(cit teku%eg ra"una, odnosno pogoršavala svoju makroekonomskustabilnost.

7avedeno govori o diskutabilnom uticaju javne potrošnje naprivredni rast u BiHU

Hipoteza o javnoj potrošnji kao glavnoj poluzi privrednog rasta imadvije solucije=

*; ijenjanje grani"ne sklonosti oporezivanju, da bi se uticalo na

veli"inu multiplikatora,>; Promjenu strukture i namjene javne potrošnje, odnosno pove%anjekapitalnih rashoda.

Budetski de(cit moe imati jak utucaj za poticaj rasta ako jeusmjeren u obrazovanje, nauku, istraivanje i na razvoj.

& uslovima visoke kapitalne zaduenosti realnog sektora,neiskorištenih proizvodnih resursa, ponajprije ljudskih i niskekupovne mo%i nije realno o"ekivati da %e sredstva potrebna zainvestiranje i poticanje privrednog rasta do%i iz privatnog sektora uBiH.

9e?utim& logičan je #aključak da će /skalna konsolidacija kuju pro$odi $lada imati po#iti$an učinak na relokaciju ja$ne potrošnje iu$o?enja racionalnosti u toj sferi ost$ari$anja mogućnostiusmjera$anja slobodnog kapitala u ra#$ojne projekte.

UZROCI RASTA JAVNE POTRO$NJE Po A. \agneru javni rashodi stalno rastu zbog pove%anja djelatnosti

drave.

rancuz Faston /ez 8Oez; je sistematizirao uzroke rasta javnihrashoda na sljede%i na"in=*. Prividne uzroke= # smanjenje kupovne mo%i novca, # izmjena tehnike izrade budeta 8prora"una;, # promjene veli"ine dravne teritorije i pove%anje stanovništva, >. !tvarni uzroci= # uzroci ekonomske prirode, # uzroci politi"ke prirode, # uzroci (nansijske prirode 8javni dug;, 5. )stali uzroci=

D


47/85

# ratna stanja i pripreme za rat, # porast broja $unkcija drave, # stalni rast ubrzane urbanizacije, itd.

DJEOVANJE I EKONOMSKE #UNKCIJE JAVNIH RASHODA !a$ni rashodi u sa$remenim tr%išnim pri$redama imaju sljedeće djelo$anje= djelovanje na nacionalni dohodak i proizvodnju stabilizacijsko, inEacijsko i antiinEacijsko djelovanje djelovanje na potrošnju, investicije i zaposlenost.

EKONOMSKE #UNKCIJE JAVNIH RASHODA $unkcija alokacije privrednih resursa $unkcija redistribucije nacionalnog dohotka

$unkcija stabilizacije $unkcija stvaranja uslova za stabilan privredni rast

MONETARNO DJEOVANJE JAVNIH RASHODA P)!


48/85

)sim zakonske i logisti"ke pomo%i, ve%ina poticaja je (nansijskogkaraktera što zna"i da od drave iziskuju davanje (nansijskepotpore, ili obrnuto, odricanje od budu%ih prihoda kroz smanjenjeporeza.

7ajlakši i naju"inkovitijih na"in izgradnje konkurentnosti jeohrabrivanje stranih kompanija da ulau u doma%u proizvodnju.


49/85

Postoji širok spektar instrumenata unutar (skalne politike kojim semoe utjecati na izgradnju konkurentnosti.

Prvi takav instrument, odnosno (skalni poticaj jest korištenjepovlaštenih kamatnih stopa.

'rugi vaan instrument jest metoda subvencioniranja kapitalneimovine kroz odbitak poreza po osnovu ulaganja.

!lijede%i vaan instrument jest dravna odnosno budetska potpora. Prema metodologiji 9& ove potpore se dijele na 89uropean

Jommission, >--D;=*. subvencije i porezna izuze%a,>. udjeli u vlasni"kom kapitalu,5. povoljni krediti i porezni dug. jamstvo

#ISKANA POITIKA I #INANSIJSKA KRIZA>U BiH i SIE"(? --, kada je inEacija bila glavni izvor

zabrinutosti, (skalna politika je u ve%ini zemalja !@9#a, uklju"uju%i iBiH, reagirala ve%om potrošnjom umjesto restriktivnijim mjerama.

6rajem >--. godine arište (skalnih mjera preba"eno je naosiguranje stabilnosti banaka pove%anje jamstva na bankovnedepozite.

6rajnja posljadica tih mjera bilo je pogoršanje (skalnog rezultata u>--. u ve%ini zemalja !@9#a, 8a naro"ito= BiH, Hrvatska, !rbija, JrnaFora i ađarska;.

iskalna politika u BiH, kao i regiji prua skromnu podrškumonetarnoj politici, a ta potpora bi trebala biti usmjerena kakonsolidaciji a ne ekspanziji, jer strani ulaga"i gledaju ne(skalnusolventnost zemlja u !@9#a.

inansijska kriza je nalagala vladama potrebe za paketima (skalnihpoticaja.

iskalni poticaji u 9vropi u >--+. godini iznosili su gotovo 5 0 od B'P8!aha i von \ejzscker, >--+;, a @ o"ekuje da %e globalni troškovismanjenja poreza i pove%anja javne potrošnje u >--+. godini iznositi*,C 0 B'P#a.

6ada su u pitanju (skalni poticaji u BiH u vrijeme depresije,naalost, oni su u >-*-. planirani u iznosu od CC miliona 6 ili -,> 0B'P, što je znatno manje nego što su poticaji u zemljama uokruenju, našim glavnim trgovinskim partnerima.

ZAKJU!NA RAZMATRANJA

+


50/85

Pretjerana javna potrošnja u svakoj zemlji za posljedice imamakroekonomsku nestabilnost, usporavanje proizvodnje i padproduktivnosti, inEaciju i zaduivanje, strukturnu nezaposlenost iizostanak ekonomskog rasta.

&loga (skalne politike u poticanju rasta i razvoja privrede jednezemlje je veoma zna"ajna. 7ajve%i nivo u"inkovitosti se postie ukoliko su mjere (skalne politike

u skladu s strukturnom 8ekonomskom; politikom u zemlji. & uslovima visoke kapitalne zaduenosti realnog sektora,

neiskorištenosti proizvodnih resursa, ponajprije ljudskih i niskekupovne mo%i nije realno o"ekivati da %e sredstva prijeko potrebnaza investiranje i poticanje privrednog rasta do%i iz privatnog sektora.

Ijerovatniji je scenarij, po našem mišljenju, da ja"anje privredne

spirale rasta nije mogu%e bez 1ja"e2 intervencije drave, i topreraspodjelom javne potrošnje, ali sada u razvojne investicijskeprojekte, a ne samo kao dosad u neproizvodnu potrošnju, u "emu jeBiH reginalni lider.

nogi ekonomski analiti"ari tvrde, da povrat na dravne investicije unauku, obrazovanje, istraivanje i razvoj mnogo su ve%i odizgubljenih oportunentnih povrata na privatne investicijepoduzetnika i to je ono što je potrebno da bi se postakao privrednirast i razvoj.

Pri $ormulisanju odgovaraju%ih mjera (skalne politike u BiH mora seuzeti u obzir stajalište 9& naspram (skalnih instrumenata poticanja,prije svega, konkurentnosti.

iskalni poticaji trebaju biti op%i i horizontalni, usklađeni sa pravnomregulativom 9& i u segmentu smjernica o harmonizaciji oporezivanjai u segmentu dravnih potpora.

JAVNE #INANSIJE

POJAM I SADRŽAJ JAVNIH #INANSIJA 7aziv (nansije latinskog je porijekla i potje"e od rije"i (nantio, koja

se odnosila na pla%anje. 'akle, rije" (nansije uvijek je povezana s nekim aspektima korištenja

novca, nov"anim odnosima i nov"anim transakcijama.

C-


51/85

'rugi dio ove sintagme, rije" javne, u pravilu zna"i dravne. 7aime, javne (nansije naj"eš%e se de(niraju kao aktivnosti drave

vezane za pribavljanje javnih prihoda i izvršenje javnih rashoda. Pojedini teoreti"ari zauzimaju nešto šire stajalište i kau da javne

(nansije obrađuju (nansijske aspekte $unkcioniranja javnog sektora. 'anas u svim zemljama u svijetu pored privatnog postoji i javnisektor privrede 8eljeznica, elektroprivreda, rudnici itd;.

/avne (nansije nemaju pretenziju da obuhvate sve (nansijskeaspekte $unkcionisanja javnog sektora, nego samo one aktivnostidrave koje se odnose na ubiranje javnih prihoda i izvršenje javnihrashoda.


52/85

- inansijska trišta,- inansijski menadment,- Bankarstvo itd.

JAVNI RASHODI" POJAM* KARAKTERISTIKE I NA!EA '

Pod javnim rashodima podrazumjevamo nov"ane izdatke koje javnopravni kolektiviteti 8drava, $ondovi, ustanove i sl.; "ine u svrhuzadovoljenja op%ih i zajedni"kih potreba 8odbrana zemlje, javni red imir, obrazovanje, zdravstvo, nauka itd.;.

7e treba poistovjetiti javne rashode sa budetskim rashodima. /avni rashodi su šira kategorija jer npr. kod nas uklju"uju i rashode za

penzije, za zdravstvo i sl. )snovne karakteristike javnih rashoda su=- savremeni javni rashodi se izraavaju nov"ano i- slue samo za pokri%e javnih potreba.

N(F,5( '(2i@ (. na"elo umjerenosti veli"ine javnih rashoda 8ravnotea;,5. na"elo pravilnog vremenskog rasporeda 8dinamika priliva i odliva tj.

usklađenosti;,. na"elo prioriteta i proporcionalnosti,C. na"elo produktivnosti,D. na"elo štednje i4. na"elo pravnog temelja za izvršene rashode.

TEORIJE JAVNIH RASHODA*. 6lasi"na teorija javnih rashoda i>. !avremena teorija javnih rashoda Prva teorija 8koncepcija; je dominirala u vrijeme liberalnog

kapitalizma kada se drava nije miješala u ekonomske tokove jednezemlje.

Po ovoj teoriji javni rashodi nisu imali produktivan karakter i trebaloih je drati pod strogom kontrolom po pitanju visine.

'ruga teorija dolazi do izraaja nakon velike ekonomske krize 8*+>+3 *+55; pod uticajem u"enja poznatog engleskog ekonomiste 6ejnza.

/avni rashodi više nisu neutralan $aktor ve% postaju aktivanekonomski $aktor.

!avremena koncepcija za razliku od klasi"ne u javnim rashodima=

a; ne vidi isklju"ivog potroša"a koji negativno uti"e na ekonomskirazvoj,

C>


53/85

b; dravi se priznaje vana uloga u reguliranju ekonomskih aktivnosti. Po savremenoj koncepciji javni rashodi imaju vanu ulogu kod dvije

vrste preraspodjele= a; preraspodjela u cilju pove%anja li"ne potrošnje i

b; preraspodjela u korist investicijske potrošnje.

KASI#IKACIJA JAVNIH RASHODA&obi"ajena klasi(kacija javnih rashoda je sljede%a=

redovni i vanredni, produktivni i neproduktivni 8(skalne i ekonomske potrebe;, li"ni i materijalni 8prema objektu trošenja, za pla%e ili ostalo;, investicijski i trans$erni 8tras$eri= za subvencije, za socijalna davanja i

za otplatu javnih dugova;, rashodi po nivoima vlasti, i nov"ani i naturalni.

a( Klasifka)ija *e+unarodnog monetarnog ,onda -*/( Po $unkcionalnom kriteriju imamo=- rashodi javnih slubi,- rashodi odbrane,- rashodi školstva,- rashodi zdravstva,- rashodi socijalnog osiguranja

- rashodi stanovanja,- rashodi komunalni usluga,- rashodi ekonomskih $unkcija drave i ostalih $unkcija.

b( Po metodologiji "E1a javni ras3odi se sistematiziraju na4 - tradicionalne javne rashode 8odbrana i javne slube;- rashodi socijalne drave 8nauka, obrazovanje, zdravstvo, itd.; i- rashodi mješovite privrede 8subvencije, kamate na javni dug, i sl.;

UZROCI RASTA JAVNIH RASHODA Po A. \agneru javni rashodi stalno rastu zbog pove%anja djelatnosti

drave. rancuz Faston /ez 8Oez; je sistematizirao uzroke rasta javnih

rashoda na sljede%i na"in= *.; prividne uzroke=

- smanjenje kupovne mo%i novca,- izmjena tehnike izrade budeta 8prora"una;,- promjene veli"ine dravne teritorije i pove%anje stanovništva,

>.; stvarni uzroci=- uzroci ekonomske prirode,- uzroci politi"ke prirode,- uzroci (nansijske prirode 8javni dug;,

5.; ostali uzroci=

C5


54/85


55/85

5.; $unkcija stabilizacije.; $unkcija stvaranja uslova za stabilan privredni rast

MONETARNO DJEOVANJE JAVNIH RASHODA

/avne rashode sa monetarnog aspekta 8$aktora; mogu%e jeprou"avati sa "etir aspekta i to=

*.; $aktor stvaranja kupovne snage novca,>.; $aktor ograni"avanja trošenja, smanjenja i

poništavanja kupovne snage novca,5.; $aktor raspodjele kupovne snage u privredi i.; $aktor preraspodjele kupovne nov"ane snage.

JAVNI PRIHODI

/avni prihodi su nov"ana sredstva koja drava, odnosno društvenazajednica, prikuplja radi pokrivanja društvenih rashoda.

Prema tome, javni prihodi predstavljaju sredstva koja imaju osnovnunamjenu 3 (nansiranja društvenih $unkcija tj. op%ih i zajedni"kihpotreba.

)snovne karakteristike javnih prihoda su?- izraeni su u novcu,

# njihova jednogodišnjost,

# trošenje javnih prihoda ne dovodi u pitanje postoje%u imovinu i # slue za podmirenje rashoda koji imaju op%i karakter. !avremena drava danas raspolae raznovrsnim prihodima "ija visina istruktura zavisi od politi"kih, ekonomskih, socijalnih i drugih $aktora.

PODJEA JAVNIH PRIHODA /avni prihodi se klasi(ciraju prema određenim kriterijima, kao npr.=

7.1 prema $remenu njiho$og priticanja: a; redovni i

b; vanredni. 8.1 prema načinu sticanja pra$a na prihode& oni se dijele na: a; izvorne 8orginalne; i b; izvedene 8derivatne;. @.1 prihodi od stano$ništ$a i prihodi od pra$nih lica .1 po$ratni i nepo$ratni prihodi B.1 namjenski i nenamjenski prihodi C.1 prema sistemu ubiranja i raspodjele .1 prihodi u no$cu i prihodi u naturi.

CC


56/85

#ISKANI I NE#ISKANI PRIHODI

JAVNI PRIHODI PREMA EKONOMSKIM OBIJEŽJIMAIZVORA AIMENTIRANJA-odjela ja$nih prihoda& s ekonomsko+društ$enog stano$išta i s pramekonomske strukture njiho$a alimentiranja su od posebne $a%nosti #aost$arenje ekonomsko+ra#$ojne i socijalne funkcije ja$nih prihoda& a ta je podjela sljedeća:

prihodi iz imovine, prihodi iz dobiti 8pro(ta;, prihodi iz dohodka, prihodi iz potrošnje, prihodi iz de(citnog (nansiranja, i prihodi iz vlastiti izvora javnih kolektiviteta.

P O R E Z I>POJAM* DE#INICIJA I OBIJEŽJA POREZA?

Pojava poreza istorijski je vezana za nastanak zajedni"kih $unkcija. Jjelovita spoznaja suštine $enomena poreza, kao društveno 3

ekonomske , a prije svega (skalne kategorije, omogu%ava de(nisatiporezom prinudan i bez protunaknade izvršen trans$er dijela imovine

i viška proizvoda ekonomskih subjekata u korist institucija javne

CD


57/85

vlasti, a radi ostvarivanja $unkcije u javnom sektoru aktivnosti inesmetanog toka ekonomsko 3 reprodukcijskog ciklusa.

! porezom javilo se pitanje, zašto se porez pla%a odnosno kojimpravom drava uvodi porez.

Razvile su se i razli"ite teorije, koje su izraavale društvena,ekonomska i politi"ka shva%anja svoga doba.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POREZA*. Porez je javni prihod koji se pla%a za zadovoljenje op%ih interesa.>. Porez je prinudno davanje koje se napla%uje kroz (nansijsku prinudu

dravne vlasti.5. Porezi su davanja poreznih obveznika bez direktne protivnaknade,

što je usko vezano za nepovratnost poreza.. Porez je davanje iz viška proizvoda ili što je rijetko, iz imovine.C. Porezi su redovni prihodi.D. /ednostavno su utvrđeni od strane drave.4. 'erivatni 8izvedeni; su prihodi drave.. Redovno se napla%uju u novcu.+. Porezi su nedestinirani javni prihodi, i dr.

PODJEA POREZA*.; redovni i vanredni porezi 8na"elo periodi"nost;>.; osnovni i dopunski porezi 8zavisno od zna"aja;5.; repatricijski 8kontigentni; i kvotni porezi 8utvrđuje se prvo ukupni iznos;.; centralni i lokalni porezi 8zavisno ko ih je propisao i kome pripadaju;C.; $undirani i ne$undirani porezi 8kriterij za oporezivanje vlasništvo;D.; op%i i namjenski porezi 8svi su uglavnom op%i, ali su "esto i namjenski;4.; subjektni 8li"ni; i objektni porezi 8li"ni 3 "ovjek, por., cedirani naprihode;.; katastarski i tari$ni porezi 8prvi na imovinu po kat. knjig., a tar. napotroš.;+.; direktni i indirektni porezi

ZNA!AJ OSNOVNIH RESURSA POREZNE STRUKTURE & predhodnom izlaganju smo dali globalnu analizu strukture

prepoznatljivih savremenih poreznih modela. A sada %emo poblie osvjetliti one porezne oblike koji "ine temeljnu

potku strukture modela poreza, i to= *. porez na dohodak (zi"kih lica >. porez na pro(t 8dobit; korporacija 5. porez na dodanu vrijednost 3 P'I 8ranije porez na promet; . porez na imovinu

C4


58/85

C. doprinos za socijalno osiguranje D. ekološki porez

POREZ NA DOHODAK #IZI!KIH ICA >INCOME TA?

Porez na dohodak je porezni oblik kojim se zahva%a dohodak (zi"kihlica, odnosno, moe se de(nisati kao porez kojim se oporezivanjeekonomske snage građana primarno, ali ne i isklju"ivo, zasniva nadohotku.

Porez na dohodak 8@ncome -. g. itd. Porez na dobit 8Pro(t


59/85

P'I je speci("an oblik poreza na promet, "ije je realiziranjesegmentirano u parcijalna pla%anja koja se obra"unavaju na temeljudodane vrijednosti u svakoj $azi procesa proizvodnje i distribucije i tomu daje više$azni karakter.

OBICI POREZA NA DODANU VRIJEDNOST )blici se razlikuju zavisno od postupka prema kapitalnim dobrima

koje u"esnik u proizvodno#prometnom procesu kupuje od drugihdobavlja"a.


60/85

Potrošni oblik P'I omogu%ava da porezni obveznik prilikomizra"unavanja dodane vrijednosti, koja je na kraju predmetoporezivanja, od vrijednosti prodaje oduzme sve troškove, kako zasirovine, repromaterijal i energiju, tako i za kapitalna ulaganja.

)porezivanje dodane vrijednosti prema na"elu odredišta zna"i da seP'I pla%a tamo gdje se dobro troši. >4N99 od**.-.*+D4. godine.

Lesta direktiva 9uropskog savjeta usvojena je *4.-C.*+D4. god. )na zahtijeva sljede%e od zemalja "lanica 9&=- standardna stopa nemoe biti manja od *C 0,- nie stope nemogu biti nie od C 0,- nulta stopa za izvoz obavezuju%a,- socijalna politika se ne vodi poreznom politikom ve% socijalnim

programima,- oslobađaju%e stope treba svesti na minimum,- poljoprivreda ima poseban tretman u oporezivanju, itd.

PDV U BOSNI I HERCEGOVINI P'I u Bosni i Hercegovini uveden je -*.-*. >--D. godine. akon o P'I BiH. /edinstvena stopa P'I#a od *4 0 8standardna stopa;. 7ulta stopa samo za izvoz. &sklađen sa I@ 'irektivom 9&= potrošni oblik P'I#a, primjenjuje se prema na"elu odredišta, iznos porezne obaveze izra"unava se pomo%u kreditne metode.

POSEBAN POREZ NA PROMET >AKCIZE II TRO$ARINE? )snovni oblici akciza su sljede%i=

*.; poseban porez na duhan 8duhanske prerađevine;,

D-


61/85

>.; poseban porez na ka$u,5.; poseban porez na alkoholna i bezalkoholna pi%a,.; poseban porez na na$tu i na$tne derivate,C.; poseban porez na pivo,

D.; poseban porez na nova motorna vozila, itd. )vi posebni porezi su vrlo izdašni. ogu uticati na smanjenje proizvodnje i potrošnje proizvoda za koje

se drava odlu"i 3 alkohol ili cigarete i sl. 9kološki razlozi za uvođenje 8na pesticide;. Flavna karakteristika ovih poreza, pored izdašnosti je i regresivnost.

POREZ NA IMOVINU ogu se po kriteriju povoda oporezivinja podjeliti na=*.; imovinske poreze u uem smislu 8porez na imovinu;>.; imovinske poreze u širem smislu u koje spadaju= a; porez na nasljedstvo i darove b; porez na promet imovine i imovinskih prava

Porez na imovinu 8Propert: .; porezna lista

D*


62/85

*5.; porezna tari$a*.; razrez poreza*C.; porezna opomena*D.; prisilna naplata

*4.; otpis poreza itd.

CIJEVI OPOREZIVANJA Jiljevi oporezivanja mogu se podjeliti na =

*.; (skalne >.; ne(skalne

Porezi imaju (skalni cilj onda kada im je osnovna i jedina svrhaprikupljanje (nansijskih sredstava potrebnih za podmirenje javnihpotreba.

7e(skalni ciljevi oporezivanja su ekonomski ciljevi koji treba da seostvare u oblasti regulisanja doma%e agregatne tranje, potrošnje,uticaja na zaposlenost itd.

Porezi imaju zna"ajne i socijalne ciljeve, tako npr. progresivnimporeznim zahvatanjem, dohodak bogatih 1oduzima2 se u koristsiromašnih slojeva stanovništva.

TEORIJE OPRAVDANOSTI OPOREZIVANJA Klasične teorije4*.; teorija sile>.; teorija ugovora 8skupština je vladaru u srednjem vijekudavala

odobrenje pod kojim %e uslovima uvestiporez;5.; teorija cijene 8liberalizam 3 porez cijena uslugedrave;.; teorija reprodukcije poreza 8period intervencionizma drave;C.; organska teorija 8povezanost drave i građana;

$avremene teorije4D.; kejnzijanska teorija 8ekonomski zna"aj poreza;4.; postkenzijanska teorija 8drava putem porezne politike djeluje

na cikli"na kretanja u privredi;

POREZNA NA!EA )snovna porezna na"ela i njihova klasi(kacija su sljede%a=*.; (nansijsko#politi"ka na"ela u koje spada= a; izdašnost poreza,

b; elasti"nost poreza,>.; ekonomsko#politi"ko na"elo u koje spada=

D>


63/85

a; pravilan izbor poreznog izvora, b; pravilan izbor vrste poreza,5.; socijalno#politi"ko na"elo u koje spada= a; sveobuhvatnost porezne obaveze,

b; pravednost u oporezivanju,.; administrativno#tehni"ko na"elo u koje spada. a; određenost poreza,

b; ugodnost pla%anja, c; je$tino%a ubiranja poreza.

JAVNI SEKTORBOSNE I HERCEGOVINE

POJAM I DE#INICIJA JAVNOG SEKTORA 7ajve%i problem u analizi javnog sektora predstavljaju razli"ite

de(nicije i metodologije ra"unanja. !tatistika dravnih (nansija 8eđunarodni monetarni $ond 3

Fovermment inancial !tatistics 3 F!, >--*; u okviru ukupnog javnog sektora razlikuje op%u dravu, te javna i kvazijavnapreduze%a 8društva;.

)p%u dravu "ine svi nivoi vlasti 8centralni nivo, entiteti, distrikt,kantoni, op%ine; , dravne jedinice i nepro(tne institucije koje ubiruprihode i stvaraju rashode za dravu koja ih i kontrolira, teproizvođa"i za trište, koji nisu društva s ograni"enom odgovornoš%ui nemogu se svrstati u kvazi društva.

!istem nacionalnih ra"una iz *++5. 8!:stem o$ 7ational Acconnts 3!7A; koristi op%enitiju i širu de(niciju prema kojoj se=

1!ektor op%e drave sastoji od ukupnosti institucionalnih jedinicakoje, osim ispunjavanja svoje politi"ke odgovornosti i uloge uekonomskom regulisanju, stvaraju i na"elne netrišne usluge 8imogu%e dobra; za li"nu i zajedni"ku potrošnju te za preraspodjeludohotka i bogatstva2_.

P"56* P"15E76 EP#"/9"! $EK9"#6 Jiljevi poslovanja nepro(tnih organizacija nisu usmjerene prema

ostvarenju pro(ta i s tim povezano pove%anju uloenog kapitala

D5


64/85

'jelatnoš%u nepro(tnih organizacija osigurava se zadovoljenje op%ihinteresa i zajedni"kih potreba šire zajednice isporukom dobara iusluga

@sporuka moe biti u skladu sa dravnom politikom, ako je djelatnost

nepro(tne organizacije podrana od strane drave )dnos s korisnicima usluge uspostavlja se bez neposredne trišne

veze 7epro(tne jedinice 8organizacije; u pravilu se ne (nansiraju

prodajom proizvoda i usluga na trištu, ve% se (nansiraju iz drugihizvora 8raznih subvencija, dotacija, doprinosa, "lanarina, i sl.;.

":75E;56 EP#"/9< "#!6=656 $ 6!76$K"* 6 #6=7KE=*E>? P#"/9< EP#"/9< "#!6=656

*. )dsustvo mjerenje pro(ta 8dobiti;.>. Razlike u porezima i zakonskim određenjima.5. Razvoj nepro(tnih organizacija usmjeren je preteno na pruanje

usluga.. Ie%a su ograni"enja nepro(tnih organizacija u određivanju

8promjeni; ciljeva i $ormuliranju strategije 8humanitarne strategije8Jrveni krst, 6aritas ili erhamet; de(nirani su prilikom osnivanja ide$acto su nepromjenjivi;.

C. anja zavisnost od (nansijske podrške stranaka 8klijenata;.D. Prema na"inu (nansiranja postoje dvije vrste nepro(tnih

organizacija, tj. organizovanje koje se (nansiraju prodajom usluga8privatne škole, privatne bolnice; i nepro(tne organizacije(nansirane= donatorstvom, subvencijama, i potporama gdje nemaizvorne veze između nepro(tne organizacije i klijenta.

4. 'ominantnost visokog stupnja pro$esionalizma 8ovo obiljejeizraeno je u strukovnim udruenjima;

. Razli"itost u na"inu upravljanja nepro(tnim organizacijama 8razniodbori, skupštine, te uticaj na upravlja"ke strukture iz raznih izvora,te "esto moe do%i do konEiktnosti ciljeva;.

+. Razli"itost u strukturi upravljanja 8podjela ovlasti;*-. Ianost politi"kog uticaja 8politi"ka mo%;**.


65/85

Privredne i neprivredne organizacije Prema kriteriju mjerenja uspje3a poslovanja4 Pro(tne i nepro(tne organizacije Prema načinu fnansiranja4

)rganizacije (nansirane prodajom roba i usluga 8trišna u"inkovitost; )rganizacije (nansirane sredstvima= doprinosa, poreza, subvencija,

"lanarina, i sl.

DE#INICIJA NEPRO#ITNIH ORGANIZACIJA &vaavaju%i navedene klasi(kacije, te uz određeno uop%avanje mogli

bi de(nirati nepro(tne organizacije kao javne i privatne organizacijeiz podru"ja neprivrede koje se (nansiraju iz poreza, doprinosa,subvencija, dotacija, "lanarina, i sl.

Prema kriterijima prepoznavanja nepro(tnih organizacija s njima suizjedna"eni=

*. organi uprave i>. dravne slube bog re$ormi (skalnog i budetskog sistema u B i H i uklju"ivanja

Bosne i Hercegovine u međunarodne (nansijske tokove, bilo jenuno uskladiti pra%enje i izvještavanje javnih prihoda i rashoda smeđunarodnom priznatom metodologijom

Pritom je provedeno razgrani"enje svih subjekata prema na"inima

(nansiranja i ciljevima poslovanja.

RAZGRANI!ENJE PREMA PRINCIPIMA SNA Prema principima ! 7 A 8tj. !:stem o$ 7ational Accounts 3 sistem

društvenih ra"una &jedinjenih naroda; cjelokupna se privreda dijelina pet sektora, a to su=

*. 7e(nansijska korporativna i kvazi 3 korporativna preduze%a kojaproizvode dobra i ne(nansijske usluge?

>. inansijske institucije "ija je temeljna aktivnost skupljanje i plasiranje

sredstava?5. )p%a drava 8general guvernment; koja provodi javnu politiku tako

da prua prvenstveno netrišne usluge za kolektivnu potrošnju iobavlja preraspodjelu dohotka. 'rava se (nansira obaveznimnametima na ostale sektore.

. Privatne nepro(tne institucije pomau stanovništvu i (nansiraju sedobrovoljnim prilozima

C. !tanovništvo koje troši i ponekad proizvodi dobra i ne(nansijskeusluge.

7a ovih pet sektora dodaje se i cjelokupni inozemni sektor.

DC


66/85

VASNI$TVO NAD JAVNIM SEKTOROM )d navedenih pet sektora pod vlasništvom ili pod kontrolom drave

mogu biti samo preduze%a 8korporativna i nekorporativna; i(nansijske institucije.

Preduze%a u vlasništvu 8ili pod kontrolom; drave zovu sene(nansijska javna preduze%a, a (nansijske institucije u vlasništvu8ili pod kontrolom; drave zovu se javne (nansijske istitucije.

Pod pojmom javnog sektora podrazumjeva se=A. )p%a dravaB. /avna ne(nansijska preduze%a,J. /avne (nansijske institucije

NA!IN #INANSIRANJA

)rganizacije u cjelosti (nansirane iz budeta, tj. dravne nepro(tneorganizacije su=

*; ; ,C 0, dok je prosjek drugih zemalja iznosio *+ 0 u dravnoj upravi i D,> 0

u javnim preduze%ima.

DD


67/85

Ako se posmatra javna potrošnja u odnosu na rast B'P= >--C. godini *D,+ milijardi B'P, a javna potrošnja D, milijarde 6 ili

5.- 0 B'P >--. godini >,4 milijardi B'P, a javna potrošnja *-,5 milijarde 6

ili >,- 0, >-*-. godini prema procjenama je iznad C- 0 B'P. Prema istraivanju u BiH je trenutno nenapla%eno najmanje dvije

milijarde eura identi(ciranih javnih prihoda, a procjena je da jeukupno nenapla%eno više od "etiri milijarde eura identi(ciranih ineidenti(ciranih akumuliranih poreznih i drugih javnih dugova.

JAVNI SEKTOR Proizvodnja i snabdijevanje elektri"nom energijom, gasom i vodom

'ravna uprava, odbrana, obavezno socijalno osiguranje )brazovanje dravstveni i socijalni rad )stale komunalne, društvene i li"ne uslune aktivnosti.

PROSJE!NE PATE U JAVNOM SEKTORU BiH Prosje"ne plate u javnom sektoru BiH porasle za *5- 0 u periodu

>---#>--+. Ieliki porast zabiljeen u posljednje "etiri godine 8>--D 3 >--+;=

>--D. godina+,4 0

>--4. godina+,4 0

>--. godina>C,D 0

>--+. godina*-, 0

>-*-. godina 8ve%i rast od rasta B'P, B'P u BiH imao porast od -,>

0;.

P&


68/85

5. akedonija. 7aslijeđe iz starog sistema.

UZROCI RASTA PATA U JAVNOM SEKTORU

Porast javnih prihoda usljed uvođenja P'I#a >--D. godine i rastaporezne osnovice

Politi"ki ciklus 3 izbori u >--D. godini i lokalni izbori u >--. godini /ak uticaj sindikata i bora"kih organizacija Politika penzionisanja 8naro"ito u BiH; 7eracionalna i neusklađena socijalna politika sa međunarodnim

standardima iz te oblasti )dluke vlade kao poslodavca pod uticajem $aktora koji nisu

relevantni za privatni sektor.

8 & R! u >--. godini porast prosje"nih plata u dravnoj upraviiznosio je *D,> 0, u obrazovanju "ak 4-,5 0 i zdravstvu *, 0;.

UTICAJ NA PATE U PRIVATNOM SEKTORU )dređivanje plata u javnom sektoru daje jak signal i ima e$ekat

1prelijevanja2 na plate u privatnom sektoru 8'emekas i 6ontolemis,*+++.? Gindauer, *+.;.

Postojanje takvog uticaja u Bosni i Hercegovini je potvrđeno uranijim studijama 8!vjetska banka, >--C. godine;

/a"ina e$ekta bi u Bosni i Hercegovini mogla biti iznad prosjeka zbogposebno velikog javnog sektora i snage sindikata u bivšim

jugoslovenskim republikama.

NEGATIVNI E#EKTI NA STVARANJE RADNIH MJESTA UPRIVATNOM SEKTORU anja atraktivnost zaposlenja u privatnom sektoru 8, >--4; $manjenje traAnje za radnom snagom zbog4 slabljenja konkurentnosti i ekonomske aktivnosti i supstitucija radne snage kapitalom. egativni e,ekti spoljne konkurentnosti4 vanjska konkurentnost zemlje sa (ksnim kursom valute se pogoršava

ukoliko je njena stopa inEacije iznad stope inEacije u zemlji iz kojepoti"e re$erentna valuta,

plate predstavljaju najvaniji mehanizam za prilagođavanje inEacije ikonkurentnosti BiH.

EB#"P$K6 K"*$56 -200C. godine(4

D


69/85

1Rast plata koji nije usklađen rastom produktivnosti rada moe voditislabljenju konkurentnosti i nezadovoljavaju%im rezultatima izvoza2.

EB#"P$K6 E9#676 :6K6 -2008. god.(4 1Pove%anje plata ne bi trebalo biti ve%a od rasta produktivnosti rada i

trebala bi uzeti u obzir uslove trišta rada i razvoja događaja ukonkurentskim zemljama2.

TRO$KOVI PO JEDINICI RADA >TJR?


70/85

9$ekti na rezultate zapošljavanja 9$ekti na bilans teku%eg ra"una &ticaj na standard ivota radnika u javnom sektoru 1Pravednost2 plata u javnom sektoru

@zvodljivost

Z(5';F( ()(('( &skladiti nivoe plata u javnom sektoru sa uporedivim radnim

mjestima u privatnom sektoru. &skladiti daljni rast plata u javnom sektoru sa rastom prosje"ne

plate u privatnom sektoru. &vesti ove mjere na nivou iskalnog vije%a BiH. Poboljšati kvalitet statisti"kih in$ormacija i izvještavanja o platama

KAKO POVEĆATI ZAPOSENOST 0globali#acija& cilje$i do 8E7.& kriteriji #a pristupanje )U& kriteriji #a

pristupanje )9U& ocjena stanja ;iF ekonomij& u#roci slabe konkurentnosti1

EKONOMSKI RAST !topa rasta B'P#a od >--*. i projekcija do >-*5. godina

7eodrivost dinami"nog rasta )dsustvo realne i strukturne konvergencije

OTVARANJE PERSPEKTIVE ZA RAZVOJ I ZAPO$JAVANJE Anticiklične 0kratkoročneGsrednjoročne1 politike ,ratkoročneGsrednjoročne politike strukturalnih reformi #a

poboljša$anje poslo$ne okoline i poticanja konkrentnosti

4-


71/85

!rednjoro"ne i dugoro"ne perspektive promjene teorijsko#ideološkeparadigme

A'5*,36'A -(35,A:

Redukcija javne potošnje 8sa C- 0 u BiH na nivo ispod - 0, R!ima /P - 0; @zvršiti preraspodjelu javne potrošnje u korist proizvodne potrošnje &kinuti porez na pla%e 8 rad se neoporezuje kod visoke stope

nezaposlenosti; )ja"ati trište kapitala emisijom obveznica Pove%ati javni dug za razvojne projekte &vesti porezne stimulacije za izvoz 'ravne banke 1podrediti2 politici zapošljavanja i razvoja

9(kasnije koristiti obavezne rezerve, itd.

MJERE ZA POBOJ$ANJE POSOVNE POITIKE Pravne re$orme 3 pojednostavljivanje procedura za vođenje poslova Filjotinja propisa Re$orme trišta rada 'aljna privatizacija= usklađenost zakona i propisa, i donošenje novih zakonskih rješenja !manjivanjeNujedna"avanje poreza i doprinosa u BiH Re$orma onda penzijskogNmirovinskog i zdravstvenog osiguranja jere zaštite u vanjskoj trgovini= zaštitne mjere, antidamping i kompezatorne mjere Rekonstrukcija Razvojne banke /a"anje postoje%ih i osnivanje novih dravni institucija, posebno onih

koje %e doprinijeti brem i e(kasnijoj realizaciji korištenja kreditnih

sredstava iz pristupnih $ondova 9&.

MJERE ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI PRIVREDE BiH 9konomskom i (nansijskom politikom uticati na cijenu kapitala

8depoziti, i sl.; Provođenje (skalnih re$ormi 8ukidanje poreza na pla%u, i sl.; Pove%anje likvidnosti poslovnog sektora kroz garancije za bankarska

zaduenja )siguranje povoljnih podsticajnih kredita putem Razvojne banke

8izvozna preduze%a, !9, $armeri; Rast investicija, priliv '@, green (eld investicije

4*


72/85

Jl:ster industrija 6onkurentnost u izvozu 8J9


73/85

. geogra$ske 8prostorne;,

5. in$rastrukturne 8saobra%ajne;,. demogra$ske,C. urbane,D. istorijske i etni"ko#kon$esionalne. Regionalizacija nije prosto razgrani"enje podru"ja jedne zemlje na

$unkcionalne dijelove koji slue isklju"ivo razvojnim potrebama. !vaka regionalna jedinica treba da bude ne samo geogra$sko#

ekonomska teritorijalna jedinica, nego i prostor sa određenimpoliti"kim i ekonomskim ovlastima.

DOSADA$NJE AKTIVNOSTI NA REGIONAIZACIJI BOSNE iHERCEGOVINE )snovu za regionalizaciju A. eliku *+C-#ti godina "inilo je

di$erenciranje prostora na 1makrorelje$no#homogene prirodno#geogra$ske komplekse primjenom kriterija homogenih prirodnihuslova.


74/85

b; oblast planinskog sto"arstva sa Jentralnim privrednim podru"jima,Privrednim podru"jem isto"ne Bosne, Podru"jem planina zapadneBosne, Podru"je biha%ke regije, Podru"je kraških polja i Podru"jegornje Hercegovine,

c; oblast junih kultura.

Poznati BH geogra$ R. Petrovi% je u dva navrata izvršio regionalizacijuBosne i Hercegovine.

Prvu regionalizaciju uradio je *+C4. na osnovu prirodno#geogra$skihkriterija, uz uvaavanje administrativno#politi"ke granice, na regije=

*. Panonska regija Bosne,>. !rednjevisoka dinarska regija Bosne,5. Iisoka dinarska regija Bosne,. 6raška regija niske Hercegovine. R. Petrovi% je u drugom pokušaju *+C+. u kriterije regionalizacije

uklju"io kulturne, nacionalne i privredne speci("nosti, a što jerezultiralo slijede%e regije=

*. Bosanska krajina,>. Bosanska posavina,5. !rednja Bosna,. apadna Bosna,C. @sto"na Bosna iD. Hercegovina.

!tudija 1Regionalizacija i centri društveno#ekonomskog razvoja u BiH2 jeteoretsko uporište za regionalizaciju imala u osnovnim idejama ielementima teorije 1polova rasta2.'akle, bio je to pokušaj aplikacije teorije polova rasta i primjene nodalno#$unkcionalnih principa ekonomske regionalizacije na prostoru BiH.& postupku regionalne di$erencijacije prostora, pošlo se od uvaavanja$unkcionalno#gravitacionih principa.


75/85

Prema tome, utvrđene su "etir osnovne makroregionalne cjeline, i to=*. Bosanska krajina,>. !jeveroisto"na Bosna,5. !arajevsko#zeni"ka makroregija i

. Hercegovina. & okviru makroregije Bosanska krajina identi(kovane su slijede%esubregije= Banjalu"ka, Prijedorska, Biha%ka, /aja"ka i 'rvarska.

& okviru makroregije !jevero isto"na Bosna identi(kovane su subregije=


76/85

6. 9nergetska struktura kao $aktor regionalizacije,G. Iisoko obrazovanje kao $aktor regionalizacije,. Pravni okvir za regionalizaciju.

MOTIVI REGIONAIZACIJE U BiH Postoje "etiri osnovna motiva regionalizacije u BiH, a to su=a; ekonomski,b; politi"ki,c; etni"ki id; administrativni.

IZBOR MODEA REGIONAIZACIJE*. Regija treba da egzistira kao geogra$sko#prostorno, tehnološko,

in$rastrukturno, privredno i društveno#politi"ko zaokrueno podru"jeu okviru Bosne i Hercegovine.>. Regija predstavlja dio jedinstvenog, ekonomski i socijalno

integrisanog BH prostora unutar kojeg su regije radno i šire ivotnomeđusobno povezane i $unkcionalno uslovljene.

5. Regionalizacija treba da bude djelotvorna i e(kasna, tako da senjenim uspostavljanje ne remeti zajedni"ki ivot građana, naroda,nacionalni manjina u BiH, te da se ne ometa društveno#ekonomskirazvoj.

. Regionalizaciju također određuju ekonomski, politi"ki, etni"ki i

administrativni motivi u smislu kako je to izloeno u predhodnomizlaganju.

C. 6riterij za regionalizaciju jesu ekonomsko#razvojni, prostorno#geogra$ski, demogra$sko#strukturni, in$rastrukturno#saobra%ajni,urbano#gravitacioni, istorijsko#tradicionalni i etni"ko#kon$esionalni.

D. Pet regija na bazi $unkcionalno#gravitacionog modela.

STANJE EKONOMIJE BiH" MJERE EKONOMSKE POITIKE –

U i,


77/85

Prisustvo internih insu(cijencija 8politi"ki $aktor; &kupni postratni (skalni sektor permanentno je van poeljnih

stabilizacionih tokova

PROBEM GOBANE RECESIJE U BiH JE TEŽI I MOŽE BITIDU

Ekonomija BiH Skripta

Documents

Transcript of Ekonomija BiH Skripta