EHIS publikacija 3 01 MH tamnija ljubičasta.1...Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2 Ukupno 102...
Transcript of EHIS publikacija 3 01 MH tamnija ljubičasta.1...Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2 Ukupno 102...
Europska zdravstvena anketa uHrvatskoj 2014. - 2015.
2017.
European Health Interview Survey (EHIS)
ŽIVOTNE NAVIKE
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Europska zdravstvena anketa u
Hrvatskoj 2014. – 2015.
European Health Interview Survey (EHIS)
ŽIVOTNE NAVIKE
2017.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
2
Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.
European Health Interview Survey (EHIS)
ŽIVOTNE NAVIKE
- Izdavač
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7
10000 Zagreb www.hzjz.hr
- Urednik
doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med.
Autori doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med.
Dora Bukal, dr. med. Antonija Medur, mag. soc.
dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psihologije Martina Markelić, prof. sociologije
dr. sc. Slaven Krtalić, prof. kineziologije
ISBN 978-953-7031-70-1
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 000979453. -
Grafička priprema Mario Hemen, ing.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
3
Sadržaj
Uvod ................................................................................................................................. 4
Metodologija istraživanja ........................................................................................ 5
REZULTATI .................................................................................................................... 6
Indeks tjelesne mase ...................................................................................................... 6
Učestalost pušenja ....................................................................................................... 10
Konzumacija alkohola ................................................................................................ 14
Konzumacija voća i povrća ....................................................................................... 17
Tjelesna aktivnost ........................................................................................................ 20
Europska zdravstvena anketa - EHIS
4
Uvod
Zdravstvene ankete važan su pokazatelj zdravlja i stila života stanovništva.
Rezultati ankete daju uvid u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene
zaštite te odrednice zdravlja stanovništva. Analizom rezultata uočavaju se
područja u kojima je potrebna intervencija i motivacija pojedinca na
usvajanje zdravih navika življenja u svrhu poboljšanja zdravlja opće
populacije i smanjenja smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti.
Životne navike stanovništva važan su indikator zdravlja te ih je važno usvojiti
već u djetinjstvu. Mnoge životne navike koje se razvijaju u djece i
adolescenata, kao što su loša prehrana, nedostatno bavljenje tjelesnom
aktivnošću, konzumacija alkohola i pušenje mogu imati negativan utjecaj na
zdravlje pojedinca u odrasloj dobi i dovesti do razvoja najčešćih kroničnih
nezaraznih bolesti; kardiovaskularnih, kronične opstruktivne plućne bolesti,
šećerne bolesti tipa 2, malignih bolesti te mentalnih poremećaja. Iz tih razloga
publikacija „Životne navike“ prikazuje glavne odrednice životnih navika
stanovništva, a rezultati ukazuju na područja u kojima postoje zdravstveni
problemi i u kojima je potrebno djelovati u daljnjoj budućnosti.
Publikacija „Životne navike“ nastavlja se na publikaciju objavljenu 2016.
godine pod nazivom „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.
Osnovni pokazatelji“ i prikazuje stanje uhranjenosti, učestalost pušenja i
konzumacije alkohola, prehrambene navike te navike vezane uz tjelesnu
aktivnost stanovništva, s ciljem evaluacije, planiranja i poboljšanja općeg
zdravlja populacije.
Prvi ciklus Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview
Survey, EHIS) proveden je tijekom 2007. – 2010. godine u većini zemalja
Europske unije (EU), a Republika Hrvatska se priključila drugom ciklusu u
razdoblju od 2013. – 2015. godine. Istraživanje je proveo Hrvatski zavod za
javno zdravstvo u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo županija i Grada
Zagreba, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva. Ovo se
istraživanje planira provoditi redovito, svakih pet godina u svim zemljama
članicama EU istom metodologijom u isto vrijeme.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
5
Metodologija istraživanja
Ciljana populacija ovog istraživanja su osobe u dobi 15 godina i starije koje
žive u privatnim kućanstvima na teritoriju Republike Hrvatske. U uzorak je
odabrano 3140 kućanstava. Na upitnik je odgovorilo 5446 ispitanika koji su
dali aktivni pristanak što čini 81% od ukupnog broja anketiranih osoba.
Upitnik za provedbu EHIS-a sastoji se od četiri modula: Osnovna demografska
i socio-ekonomska obilježja, Zdravstveno stanje, Korištenje zdravstvene
zaštite i Odrednice zdravlja. Detaljnije informacije o metodologiji EHIS-a
dostupne su u publikaciji „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. –
2015. Osnovni pokazatelji“.
Pokazatelji životnih navika stanovništva za potrebe publikacije „Životne
navike“ analizirani su modulom Odrednice zdravlja i uključuju:
- Indeks tjelesne mase
- Učestalost pušenja
- Konzumaciju alkohola
- Konzumaciju voća i povrća
- Bavljenje tjelesnom aktivnošću.
U publikaciji „Osnovni pokazatelji“ pokazatelji vezani uz odrednice zdravlja
analizirani su na ukupnom uzorku i prema spolu, dok su u ovoj publikaciji
detaljnije analizirani prema dobnim skupinama i stupnju obrazovanja te su
prikazani tekstualno, tablično i slikovno.
Za analizu prema dobi ispitanici su podijeljeni u desetogodišnje dobne
skupine: 15-24 godine, 25-34 godine, 35-44 godine, 45-54 godine, 55-64
godine, 65-74 godine te stariji od 75 godina.
Stupanj obrazovanja određen je na temelju ISCED-2011 klasifikacije (engl.
International Standard Classification of Education, ISCED):
- niži stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 0-2
(završena osnovna škola ili manje od toga)
- srednji stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 3 i 4
(završena srednja škola ili drugo strukovno obrazovanje i
osposobljavanje nakon završene osnovne škole u trajanju od
najmanje jedne godine)
- viši stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 5-8
(završena viša škola ili bilo koji stupanj obrazovanja viši od toga).
Europska zdravstvena anketa - EHIS
6
REZULTATI
Indeks tjelesne mase
Indeks tjelesne mase (ITM) je standardna mjera izračuna stupnja
uhranjenosti osoba i računa se kao omjer tjelesne mase ispitanika u
kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Udjeli i frekvencije ITM-a
po spolu prikazani su u Tablici 1. Prekomjernu tjelesnu masu s ITM-om u
rasponu od 25,00-29,90 kg/m2 ima 37,7% ispitanika, dok 18% ispitanika ima
debljinu, odnosno ITM veći ili jednak 30,00 kg/m2. Prema spolnoj raspodjeli
prekomjerna tjelesna masa i debljina zastupljenije su u muškaraca u odnosu
na žene. Prekomjernu tjelesnu masu ima 45,8% muškaraca i 30,5% žena, dok
je debljina zastupljena u 20,1% muškaraca i 16,2% žena.
Tablica 1. Indeks tjelesne mase – udjeli i frekvencije po spolu
ITM (kg/m2)
Pothranjenost Normalna tjelesna
masa
Prekomjerna tjelesna masa
Debljina
N % N % N % N %
Muškarci 20 0,8 753 33,3 1066 45,8 480 20,1
Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2
Ukupno 102 2,3 1982 41,9 1924 37,7 938 18,0
Prema dobnoj raspodjeli najveći je udio ispitanika s normalnom tjelesnom
masom u dobi od 15 do 24 godine, njih 72,5%. Porastom dobi taj se udio
smanjuje i najniži je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine kada iznosi 25,5%.
Smanjenjem udjela normalne tjelesne mase, udio ispitanika s prekomjernom
tjelesnom masom i debljinom raste. Udio ispitanika s prekomjernom
tjelesnom masom najveći je u dobi od 65 do 74 godine i iznosi 47,8%, dok je
najviše ispitanika s debljinom u dobi od 55 do 64 godine, njih 26,4%. Nakon
74. godine života udio ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom i
debljinom opada (Tablica 2).
Europska zdravstvena anketa - EHIS
7
Tablica 2. Udio indeksa tjelesne mase po dobnim skupinama
ITM (kg/m2)
Dobne skupine
Pothranjenost (%)
Normalna tjelesna
masa (%)
Prekomjerna tjelesna masa
(%)
Debljina (%)
15-24 8,1 72,5 17,4 1,9
25-34 3,9 58,0 29,3 8,8
35-44 1,2 45,1 35,0 18,7
45-54 0,5 33,3 42,6 23,6
55-64 0,4 27,2 46,0 26,4
65-74 1,5 25,5 47,8 25,3
75+ 1,8 32,6 46,4 19,2
Udio muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najveći je u
dobnoj skupini 45 do 54 godine i iznosi 53,1%, odnosno 30,5%. Udio
muškaraca s normalnom tjelesnom masom smanjuje se s dobi, dok udio onih
s prekomjernom tjelesnom masom raste i ta se pojava bilježi od najniže
dobne skupine do onih u dobi od 45 do 54 godine. Nakon te dobi bilježi se
blagi pad udjela muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom
(Slika 1).
Slika 1. Vrijednosti indeksa tjelesne mase u muškaraca po dobnim
skupinama (%)
3,90,8 0,3 0,0 0,2 0,2 0,8
68,1
47,0
30,3
16,420,8 22,5
31,425,8
41,8 44,2
53,1 52,3 52,5 52,0
2,3
10,4
25,230,5
26,6 24,8
15,8
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Pothranjenost Normalna tjelesna masa
Prekomjerna tjelesna masa Debljina
Europska zdravstvena anketa - EHIS
8
Najviše žena s normalnom tjelesnom masom, njih 77%, je u najmlađoj dobnoj
skupini od 15-24 godine i opada s dobi. Najmanje ih je u dobi 65-74 godine,
njih 27,8%. Udio žena s prekomjernom tjelesnom masom raste s dobi i
vrhunac doseže u dobnoj skupini 65 do 74 godine u kojoj čak 44,1% žena ima
prekomjernu tjelesnu masu. Udio žena s debljinom također raste s dobi, a
najviše ih je u dobi od 55-64 godine, 26,2%, nakon koje udio žena s
prekomjernom tjelesnom masom blago raste, a onih s debljinom blago pada
(Slika 2).
Slika 2. Vrijednosti indeksa tjelesne mase u žena po dobnim
skupinama (%)
Prosječna vrijednost ITM-a gotovo je jednaka u ispitanika koji imaju završenu
osnovnu školu ili manje od toga (ISCED 0-2) i u onih koji imaju završenu
srednju školu ili drugo strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon
završene osnovne škole u trajanju od najmanje jedne godine (ISCED 3-4) i
iznosi 27,02%, odnosno 27,0%, dok je najniža prosječna vrijednost ITM-a
zabilježena u ispitanika s najvišim stupnjem obrazovanja, tj. u onih sa
završenom višom školom ili bilo kojim stupanjem obrazovanja višim od toga
(ISCED 5-8). Međutim, bitno je napomenuti da iako najniži, ITM iznosi 26,54
kg/m2 i u kategoriji je prekomjerne tjelesne mase (Slika 3).
12,47,1
2,0 0,9 0,6 2,4 2,4
77,0
69,3
59,0
49,7
33,327,8
33,2
9,0
16,4
26,332,4
40,044,1 43,4
1,67,3
12,617,0
26,2 25,621,0
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Pothranjenost Normalna tjelesna masa
Prekomjerna tjelesna masa Debljina
Europska zdravstvena anketa - EHIS
9
Slika 3. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase prema stupnju
obrazovanja
Od svih ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najviše je onih koji imaju završenu srednju školu ili drugo strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon završene osnovne škole u trajanju od najmanje jedne godine (ISCED 3-4), dok je među pothranjenim osobama najviše onih koji imaju završenu osnovnu školu ili manje od toga(ISCED 0-2). Od ukupnog broja osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najmanji je udio onih sa završenom višom školom ili bilo kojim stupanjem obrazovanja višim od toga (ISCED 5-8) (Slika 4).
Slika 4. Indeks tjelesne mase prema stupnju obrazovanja (%)
27,02 27,0
26,54
26,0
26,2
26,4
26,6
26,8
27,0
27,2
ISCED 0-2 ISCED 3-4 ISCED 5-8
ITM
kg/
m2
Razina obrazovanja
39,0
21,8 22,327,7
37,3
53,657,9 57,8
23,8 24,619,8
14,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Pothranjernost Normalna tjelesnamasa
Prekomjernatjelesne masa
Debljina
ISCED 0-2 ISCED 3-4 ISCED 5-8
Europska zdravstvena anketa - EHIS
10
Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom gotovo je podjednak u svim
dobnim skupinama starijim od 60 godina i prosječno iznosi 46,3%, dok se
udio osoba s debljinom u starijim od 60 godina smanjuje s porastom dobi, od
26,6% u dobnoj skupini 60-74 godine do 10,4% u dobi od 85 godina i starije.
Slika 5. Indeks tjelesne mase u dobnim skupinama starijih od 60
godina (%)
Učestalost pušenja
Prema podacima o učestalosti pušenja prikazanim u Tablici 3 svakodnevno
puši više muškaraca u odnosu na žene, njih 29,5% u odnosu na 20,8% žena,
dok ponekad puši više žena, njih 4,2%, u odnosu na 3,2% muškaraca. Ukupno
se 71,3% ispitanika izjasnilo kao nepušači, 67,3% muškaraca i 75% žena.
Tablica 3. Učestalost pušenja – raspodjela prema spolu i ukupno
Učestalost pušenja (%) Muškarci Žene Ukupno
Da, svaki dan 29,5 20,8 25,0
Da, ponekad 3,2 4,2 3,7
Uopće ne 67,3 75,0 71,3
1,0 1,5 3,2
25,430,3
41,347,0 46,8 45,2
26,621,5
10,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60-74 75-84 85+
Pothranjenost Normalna tjelesna masa
Prekomjerna tjelesna masa Debljina
Europska zdravstvena anketa - EHIS
11
Uspoređujući učestalost svakodnevnog pušenja u zemljama članicama
Europske unije, Hrvatska se nalazi na petom mjestu, s udjelom od 24,5%,
odmah nakon Bugarske, Grčke, Mađarske i Cipra (Slika 6).
*Izvor: Eurostat (hlth_ehis_sk3e)
Slika 6. Učestalost svakodnevnog pušenja u zemljama članicama
Europske unije (%)
Slika 7 prikazuje učestalost svakodnevnog pušenja muškaraca i žena po
dobnim skupinama prema kojoj je vidljivo da muškarci svakodnevno više
puše u odnosu na žene u svim dobnim skupinama. Najviše muškaraca koji
svakodnevno puše su u dobi od 35 do 44 godine, njih 37,6%, dok žene
svakodnevno puše najviše u dobi od 45 do 55 godina, njih 33,3%. Učestalost
svakodnevnog pušenja u oba spola kontinuirano se smanjuje nakon 54.
godine.
24,5
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
Europska zdravstvena anketa - EHIS
12
Slika 7. Učestalost dnevnog pušenja, raspodjela po dobi i spolu (%)
Od ukupnog broja svakodnevnih pušača većina, njih 38,8%, puši 19 do 26
cigareta dnevno, nakon čega slijede oni koji puše 1 do 10 cigareta dnevno, njih
36,1%. Gledano prema dobnim skupinama, većina onih koji puše 19 do 26
cigareta dnevno je u dobi od 65 do 74 godine, dok je najviše onih koji puše 1
do 10 cigareta na dan u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine (Slika 8
i Tablica 4).
Slika 8. Broj dnevno popušenih cigareta kod svakodnevnih pušača (%)
23,2
35,537,6
35,8
32,3
17,0
8,3
17,6
27,5 28,8
33,3
19,7
9,1
4,4
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
M Ž
36,1
15,9
38,8
5,0 4,2
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
1-10 11-18 19-26 27-34 35 i više
Broj popušenih cigareta
Europska zdravstvena anketa - EHIS
13
Tablica 4. Udio dnevno popušenih cigareta po dobnim skupinama (%)
Broj popušenih cigareta
Dobne skupine (godine)
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
1-10 56,8 43,5 32,8 30,3 26,0 31,6 48,5
11-18 19,7 11,2 17,0 14,6 17,9 17,7 19,4
19-26 22,8 39,9 41,8 41,4 43,0 43,4 12,6
27-34 0,7 2,2 5,1 7,6 7,8 2,4 7,1
35+ 0,0 3,2 3,3 6,1 5,3 4,9 12,4
Od svih ispitanika koji su sudjelovali u anketi, svakodnevno puši najviše onih
sa završenim srednjim (ISCED 3-4), dok je najmanje onih sa završenim višim
stupnjem obrazovanja (ISCED 5-8). Najviše onih koji povremeno puše ima
završenu višu školu ili bilo koji stupanj obrazovanja viši od toga (ISCED 5-8),
dok je najmanje onih koji povremeno puše sa završenom osnovnom školom
ili manje od toga (ISCED 0-2) (Slika 9).
Slika 9. Učestalost pušenja prema stupnju obrazovanja (%)
19,9
29,7
18,5
2,43,9 4,8
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
ISCED 0-2 ISCED 3-4 ISCED 5-8
Da, svaki dan Da, ponekad
Europska zdravstvena anketa - EHIS
14
Konzumacija alkohola
Više od polovice ispitanika, njih 56,2% rijetko ili nikada konzumira alkohol,
72% žena i 38,5% muškaraca. Muškarci konzumiraju alkohol češće od žena –
svakodnevno ih pije 15% u odnosu na 3,8% žena, minimalno jednom tjedno
alkohol konzumira 22,4% muškaraca i 8,1% žena, dok manje od 1 puta tjedno
pije 24,2% muškaraca i 16,1% žena (Tablica 5).
Tablica 5. Učestalost pijenja alkohola – raspodjela prema spolu i ukupno
Učestalost pijenja (%) Muškarci Žene Ukupno
Svakodnevno 15,0 3,8 9,1
Minimalno 1x tjedno 22,4 8,1 14,9
Manje od 1x tjedno 24,2 16,1 19,9
Rijetko ili nikada 38,5 72,0 56,2
Prema podacima na Slici 10 svakodnevna konzumacija alkohola u muškaraca
najniža je u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, dok je najviša u dobi 75 i više
godina i iznosi 2,3% odnosno 30,2%. Konzumacija alkohola minimalno 1 puta
tjedno najviša je u dobnoj skupini 35-44 godine i iznosi 29,1%, dok je
konzumacija alkohola manje od 1x tjedno najviša u dobnoj skupini 15-24
godine i iznosi 35,5%. Udio muškaraca koji alkohol konzumiraju rijetko ili
nikada najviši je u dobi od 15 do 24 godine, dok je najniži u dobi od 55 do 64
godina.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
15
Slika 10. Učestalost konzumacije alkohola po dobnim skupinama u
muškaraca (%)
Najviše žena koje svakodnevno piju alkohol je u dobnoj skupini 75 i više
godina, dok ih je najmanje u dobi od 15 do 24 godine i iznosi 7,9% odnosno
0,4%. Udio žena koje konzumiraju alkohol rijetko ili nikada podjednako je
visok u svim dobnim skupinama a najviši je u dobi od 65 do 74 godine i iznosi
79,3% (Slika 11).
Slika 11. Učestalost konzumacije alkohola po dobnim skupinama u
žena (%)
2,34,9
10,3
14,5
26,3
24,2
30,2
11,1
24,629,1
27,0
,22,022,4
14,2
35,533,9
23,9 22,718,7 17,1
10,1
51,0
36,6 36,6 35,733,0
36,4
45,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Svakodnevno Minimalno 1x tjedno Manje od 1x tjedno Rijetko ili nikada
0,4 0,8 0,9 3,8 6,6 5,8 7,94,5 7,9 11,1 10,3 9,03,7
8,9
24,5 21,918,7 16,0 13,5
11,3
7,2
70,7 69,4 69,4 69,9 71,0
79,3 76,0
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Svakodnevno Minimalno 1x tjedno Manje od 1x tjedno Rijetko ili nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
16
Prema stupnju obrazovanja najviše ispitanika koji svakodnevno konzumiraju
alkohol ima završen srednji, dok je najmanje onih sa završenim nižim
stupnjem obrazovanja, njih 9,5%, odnosno 7,8%. Najviše ispitanika koji
rijetko ili nikada konzumiraju alkohol ima završenu osnovnu školu ili manje
od toga, dok je najmanje onih sa završenom višom školom ili bilo kojim
stupnjem obrazovanja višim od toga, njih 68,3%, odnosno 47,6% (Slika 12).
Slika 12. Konzumacija alkohola prema stupnju obrazovanja (%)
Gotovo polovica ispitanika, njih 52,5% nije konzumiralo 6 ili više pića u jednoj
prilici u proteklih 12 mjeseci ili nikada, dok je 27,6% njih konzumiralo rjeđe
od mjesečno, a 16,6% mjesečno, ali ne tjedno. Svakodnevno je 6 ili više pića u
jednoj prilici u proteklih 12 mjeseci konzumiralo 1% ispitanika (Slika 13).
7,8 9,5 9,29,815,6
19,114,1
21,024,1
68,3
53,947,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
ISCED 0-2 ISCED 3-4 ISCED 5-8
Svakodnevno Minimalno 1x tjedno Manje od 1x tjedno Rijetko ili nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
17
Slika 13. Konzumacija 6 ili više pića u jednoj prilici u proteklih 12
mjeseci (%)
Konzumacija voća i povrća
Od ukupnog broja ispitanika njih 58,1% jednom ili više puta dnevno
konzumira voće i to 53,6% muškaraca i 62,1% žena. 4-6 puta tjedno voće
konzumira 16,6% ispitanika, dok 20,4% ispitanika voće konzumira 1-3 puta
tjedno. Manje od jednom tjedno ili nikada voće jede 4,9% ispitanika (Slika14).
Slika 14. Tjedna konzumacija voća po spolu i ukupno (%)
52,5
27,6
16,6
2,2 1,00,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
Nikada ili ne uposljednjih 12
mjeseci
Rjeđe odmjesečno
Mjesečno, ali netjedno
Tjedno, ali nednevno
Svakodnevno
53,6
17,322,6
6,5
62,1
16,0 18,4
3,5
58,1
16,6 20,4
4,9
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Jednom ili višeputa dnevno
4-6 puta tjedno 1-3 puta tjedno Manje od jednomtjedno ili nikada
Muškarci Žene Ukupno
Europska zdravstvena anketa - EHIS
18
Povrće jednom ili više puta dnevno konzumira 62,4% ispitanika, 59,4%
muškaraca i 65,2% žena, dok 4-6 puta tjedno voće konzumira 22% ispitanika.
Muškarci tjedno češće konzumiraju povrće u odnosu na žene, njih 22,7%
konzumira povrće 4-6 puta tjedno u odnosu na 21,4% žena, dok 1-3 puta
tjedno povrće konzumira 16,3% muškaraca i 12,2% žena (Slika 15).
Slika 15. Tjedna konzumacija povrća po spolu i ukupno (%)
Raspodjelom po dobnim skupinama, jednom ili više puta dnevno najviše voća
konzumiraju osobe u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, njih 65%, a
najmanje u dobi od 25 do 34 godine, njih 51,3%. Konzumacija voća manje od
jednom tjedno ili nikada najčešća je u dobnoj skupini 55-34 godine i iznosi
6%. Konzumacija voća 4-6 puta tjedno podjednako je jednaka u dobnim
skupinama od 25 do 34 godine te od 35 do 44 godine i iznosi 18,5% odnosno
18,7%. Konzumacija voća 1-3 puta tjedno najviša je u ispitanika u dobi od 25
do 34 godine i iznosi 24,2% (Slika 16).
59,4
22,7
16,3
1,6
65,2
21,4
12,2
1,3
62,4
22,0
14,1
1,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Jednom ili višeputa dnevno
4-6 puta tjedno 1-3 puta tjedno Manje od jednomtjedno ili nikada
Muškarci Žene Ukupno
Europska zdravstvena anketa - EHIS
19
Slika 16. Konzumacija voća po dobnim skupinama (%)
Raspodjelom po dobnim skupinama, jednom ili više puta dnevno najviše
povrća konzumiraju osobe u dobnoj skupini 55 do 64 godine, njih 67,6%, a
najmanje u dobi od 25 do 34 godine, njih 59,3%. Konzumacija povrća 4-6 puta
tjedno najviša je u dobnoj skupini od 35 do 44 godine i iznosi 25,6%, dok je
konzumacija povrća 1-3 puta tjedno podjednako jednaka u ispitanika u dobi
od 25 do 34 godine i onih od 75 i više godina i iznosi 16,8%, odnosno 16,9%.
Povrće najrjeđe konzumiraju, odnosno manje od jednom tjedno ili nikada,
najmlađi ispitanici u dobi od 15 do 24 godine, njih 2,9% (Slika 17).
Slika 17. Konzumacija povrća po dobnim skupinama (%)
54,851,3
55,1 56,6
65,0 64,460,4
17,9 18,5 18,7 17,214,2 14,3 14,8
22,0 24,2 22,520,6
16,416,7 20,4
5,3 6,0 3,7 5,6 4,4 4,6 4,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Jednom ili više puta dnevno 4-6 puta tjedno
1-3 puta tjedno Manje od jednom tjedno ili nikada
61,5 59,3 59,6 61,767,6 65,4
61,7
19,7 22,6 25,6 22,4 19,224,4
19,715,9 16,8 14,4 14,6 11,6 9,4
16,9
2,9 1,3 0,4 1,2 1,6 0,8 1,8
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Jednom ili više puta dnevno 4-6 puta tjedno
1-3 puta tjedno Manje od jednom tjedno ili nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
20
Tjelesna aktivnost
Prema učestalosti tjednog vježbanja ukupno 18,6% ispitanika vježba, od kojih
52,9% vježba više od 300 minuta u tjednu, 24,3% vježba 150-300 minuta u
tjednu, dok njih 18% vježba 60 do 150 minuta u tjednu. Od ukupnog broja
ispitanika koji vježbaju njih 4,7% vježba manje od 60 minuta u tjednu (Slika
18 i Slika 19).
Slika 18. Udio ispitanika koji tjedno vježbaju (%)
Slika 19. Učestalost tjednog vježbanja, po spolu i ukupno (%)
18,6
81,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
Tjedno vježbanje Uopće ne vježbanju
2,8
16,6
23,5
57,1
7,1
20,025,4
47,6
4,7
18,024,3
52,9
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
Manje od 60minuta
60 do 150 minutatjedno
150-300 minutatjedno
više od 300 minutatjedno
Muškarci Žene Ukupno
Europska zdravstvena anketa - EHIS
21
Najmanje deset minuta barem jednom tjedno hoda 85,7% ispitanika, dok njih
14,3% nikada ne provodi takvu aktivnost (Slika 20).
Slika 20. Udio ispitanika koji hodaju minimalno jednom tjedno
najmanje 10 minuta (%)
Najmanje deset minuta barem jednom tjedno bicikl vozi 30,2% ispitanika,
dok njih 69,8% nikada ne provodi takvu aktivnost (Slika 21).
Slika 21. Udio ispitanika koji voze bicikl minimalno jednom tjedno
najmanje 10 minuta (%)
Prema podacima sa Slike 22 barem jednom tjedno sportske fitnes ili
rekreacijske aktivnosti u trajanju od najmanje 10 minuta provodi 21,6%
ispitanika, a čak 78,4% ispitanika ne provodi takve tjelesne aktivnosti.
14,3
85,7
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
Ne hodaju Hodaju
69,8
30,2
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
Ne voze bicikl Voze bicikl
Europska zdravstvena anketa - EHIS
22
Slika 22. Udio ispitanika koji minimalno jednom tjedno provode
sportske, fitnes ili rekreacijske aktivnosti u trajanju od najmanje 10
minuta (%)
Od ukupnog broja ispitanika samo se njih 9,6% barem jednom tjedno bavi
aktivnostima koje su specifično osmišljene za jačanje mišića kao što su
trening s otporom ili vježbe snage, dok 90,4% ispitanika nikada ne provodi
takve tjelesne aktivnosti (Slika 23).
Slika 23. Udio ispitanika koji minimalno jednom tjedno provode
aktivnosti za jačanje mišića kao što su trening s otporom ili vježbe
snage (%)
78,4
21,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
Ne bave se sportom Bave se sportom
90,4
9,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
Ne bave se težinskim treningom Bave se težinskim treningom
ISBN 978-953-7031-70-1
www.hzjz.hr