efzgforum.net - Medjunarodna_rjesenja_zadataka_Josic[1].doc

7/25/2019 efzgforum.net - Medjunarodna_rjesenja_zadataka_Josic[1].doc

1/55

Sveuilite u ZagrebuEkonomski fakultet ZagrebKolegij: Meunarodna ekonomija Hrvoje Joi Rjeenja zadataka

A) TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

Stranica 1 od 55


2/55


A1)*

Q/L A BX 8 2

Y 4 6

Ako zemlja A ima 1 je!i"i#a $a!a% a zemlja B 1& je!i"i#a $a!a'a) o!$e!i(e aol+("e i koma$a(i,"e $e!"o(i zemaljaZemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X, a zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobraY. S obzirom da imaju apsolutne prednosti u razliitim dobrima, to su im ujedno i omparativne prednosti.-) o!"oe $azmje"e me.+ zemljamaY!X " pX!pY pXA!pYA"4!8 " #!2

pXB!pYB"6!2 " $

%azmjena &e se odvijati u intervalu' 1/ 0 X/Y 0

#) "a#$(aj(e o!$+2je o-o($a"o $o-i(a2"e $azmje"e i k$i,+lje 334 za zemlje

Q/L A B 5K53NOX 8( $( ##(

Y 4( )( #$(

*6a!a#i A17A7a + izmije"je"i je$ "e mo$amo z"a(ioa!aj+8e i $a(+8e $i"oe9999

Stranica 2 od 55


3/55


!) $ika:i(e e#ijaliza#ij+ $ema koma$a(i,"im $e!"o(ima i i",e$z"o + i(+a#iji ko"(a"("i; $i"oa

A)*

Q/L A BX 4 $

Y 6 #(

Ako zemlja A ima 1& je!i"i#a $a!a% a zemlja B 1 je!i"i#a $a!a'a) o!$e!i(e aol+("e i koma$a(i,"e $e!"o(i zemalja

Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y, znai da tave imaju i omparativneprednosti.

-) o!"oe $azmje"e me.+ zemljamaY!X"pX!pY pXA!pYA"6!4 " $!2

pXB!pYB"#(!$Znai da &e zemlje razmjenjivati u podruju' $!2 * pX!pY * #(!$



Stranica 3 od 55


4/55


Q/L A B 5k+"oX 6( $( ##(Y )( #(( #)(


Stranica 4 od 55


5/55


A7a)*

Q/L Si$ Vi"o4$a"#+ka $ 8


6/55


Q/L 4$a"#+ka


7/55


A)*

Q/L A BX 2 8

Y 4 8

Ako zemlja A ima 1 je!i"i#a $a!a% a zemlja B ? je!i"i#a $a!a'a) o!$e!i(e aol+("e i koma$a(i,"e $e!"o(i zemaljaZemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. Zemlja B ima omparativnu prednost uproizvodnji dobra X jer je 8!2 5 8!4 04521, a zemlja A ima omparativnu prednost u proizvodnji dobra Y jer je4!8 5 2!8 0#!25#!41

-) o!"oe $azmje"e me.+ zemljamaY!X " pX!pY pXA!pYA " 4!2 " 2

pXB!pYB " 8!8 " #%azmjena &e se odvijati u podruju #* pX!pY*2


Q/L A B 5k+"oX 2( 64 84

Y 4( 64 #(4


Stranica 7 od 55


8/55



A7a)*

L/Q A BX (,+ (,#Y (,2+ (,2

Ako zemlja A ima & je!i"i#a $a!a% a zemlja B je!i"i#a $a!a'a) o!$e!i(e aol+("e i koma$a(i,"e $e!"o(i zemalja

Zemlja B ima apsolutne prednosti i u proizvodu X i u proizvodu Y. Zemlja A ima omparativnu prednost uproizvodu Y jer je (,2+!(,2 * (,+!(,# 0#,2+*+1, a zemlja B ima omparativnu prednost u proizvodu X jer je(,#!(,+ * (,2!(,2+ 0 #!+*4!+1 O$ez"o o,!je e $a!i o (a-li#i ($o@ko,a% a je ,e o-$"+(o o!(a-li#e $o!+k(i,"o(i>

-) o!"oe $azmje"e me.+ zemljamaX!Y"pX!pY pXA!pYA"(,+!(,2+ " 2

pXB!pYB"(,#!(,2 " #!2%azmjena &e se odvijati u podruju #!2 * pX!pY * 2



Stranica 8 od 55


9/55


L/Q A B 5k+"oX #(( 2(( $((Y 2(( #(( $((


Stranica 9 od 55


10/55


A) 3omo8+ k$i,+lje $oiz,o!"i; mo+8"o(i% k$i,+lja i"!iCe$e"#ije i o!"oa #ije"a $az!,oji(e +k+a"$o-i(ak o! lo-o!"e ,a"jke ($o,i"e "a $o-i(ak o! ($o,i"e i $o-i(ak o! e#ijaliza#ije za zemlj+koja ima koma$a(i,"+ $e!"o( + $oiz,o!"ji !o-$a X> 0o7lavlje $.$. padaju&i prinosi 9 NE DORADO6NATI9991

:a sli-i su priazane rivulje proizvodni; mo7u&nosti zemalja A 02 pri -ijeni 0p?!p@12oja je jednaa onoj uzemlji B. Sada proizvodi X2 i Y2, ali troi u toi C jer je dosti7la rivulju indiDeren-ije E. Forist od meGunarodnerazmjene joj je trout C>2, a orist od spe-ijaliza-ije joj je izvoz u vrijednosti >2.

A&) 3omo8+ k$i,+lje $oiz,o!"i; mo+8"o(i% k$i,+lja i"!iCe$e"#ije i o!"oa #ije"a $az!,oji(e +k+a"$o-i(ak o! lo-o!"e ,a"jke ($o,i"e "a $o-i(ak o! ($o,i"e i $o-i(ak o! e#ijaliza#ije za zemlj+koja ima koma$a(i,"+ $e!"o( + $oiz,o!"ji !o-$a Y> 0o7lavlje $.$. padaju&i prinosi 9 NE DORADO6NATI9991

Stranica 10 od 55


11/55


Zemlja B ima omparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, to je vidljivo iz njene rivulje transDorma-ije #jer se nalazila na rivulji indiDeren-ije , pri -ijeni 0p?!p@1#. :aon razmjeneravnote=a joj se pomanula u tou >2 i na taj nain se spe-ijalizirala u proizvodnji dobra Y, pri -ijeni od [email protected] probita od tr7ovine je trout C>2, jer je dosti7la rivulju indiDeren-ije E, pri ojoj se smanjuje potronjadobra Y, a pove&ava potronja dobra X oje7 sad mo=e dobiti jeDtinije za svoje dobro Y. upan probita odspe-ijaliza-ije je izvoz dobra Y u vrijednosti od >2.

A) 3$ika:i(e $aCi2ki i +k$a(ko o-ja"i(e i(+a#ij+ + kojoj +z i(e k$i,+lje $oiz,o!"i; mo+8"o(i i +z i(ek$i,+lje $a,"o!+@"o(i + !,ije zemlje mo:e !o8i !o o-o($a"o $o-i(a2"e $azmje"e> Koji + o!"oi#ije"a $ije $azmje"e% a koji o!"oi #ije"a e +o(a,ljaj+ k$oz $azmje"+F0o7lavlje $.4. %azmjerno rastu&iprinosi 9 NE DORADO 6NATI9991

ri istim rivuljama transDorma-ije i istim rivuljama indiDeren-ije do probitane razmjene meGu zemljama mo=e do&isamo u sluaju relativno rastu&i; pri;oda, jer u tom sluaju probita &e nastati samo u dostizanju vie rivuljeravnodunosti. :a sli-i je priazana situa-ija ad zemlje imaju rivulju transDorma-ije


12/55


naem sluaju -ijena dobra X pove&ala se sa u E, to je dovelo do pove&anja nadni-e sa B u BE i pada rente sa Au AE.

A?) Na,e!i(e $e(o(a,ke% $aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e He#k#;e$7O;li"o,+ (eo$ij+ ,a"jke($o,i"e> 0o7lavlje 4.2. Ie-s-;erH;linova teorija meGunarodne eonomse razmjene1retpostave Ie-s-;erH;linove teorije su'

#. dvije zemlje, dva dobra i dva proizvodna Datora2. proizvodni Datori su potpuno mobilni unutar zemalja, a nemobilni izmeGu nji;$. proizvodni Datori su uvije iste Datorso7 intenziteta, tj. ao je neo dobro radnoHintenzivno u zemlji A, tada

ne postoje metode za proizvodnju to7 dobra pomo&u apitala u zemlji B. sto vrijedi i za apitalnoHintenzivnadobra

4. postoji savreno onurentno tr=ite i potpuna isoritenost resursa 0puna zaposlenost1+. uusi u obje zemlje su identini i nema transportni; troova6. obje zemlje proizvode pod onstantnim prinosimaJ. razliita Datorsa raspolo=ivost u zemljama8. meGusobna razmjena je uravnote=ena). postoji nepotpuna spe-ijaliza-ija#(. ista te;nolo7ija u obje zemlje

rema Ie-s-;erH;linovoj teoriji zemlje &e imati omparativnu prednost u proizvodnji ono7 dobra oje proizvodisa svojim obilnijim proizvodnim Datorom. /ru7im rijeima zemlja oja obiluje radom imat &e omparativnu prednostu proizvodnji radnoHintenzivno7 dobra oje &e razmjenjivati za apitalnoHintenzivna dobra zemlje oja obilujeapitalom i proizvodi apitalnoHintenzivna dobra.

A) G$aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e eCek(e koje $oiz,o!i o,e8a"je koli2i"e je!"o $oiz,o!"o

Cak(o$a "a $oiz,o!"j+ !o-a$a> Kako e zo,e (eo$em koji (o o-ja@"ja,aF 0o7lavlje 4.$.2.


13/55


u >E. utput dobra X je porastao iz B u BE, pri emu je >>E*BBE, a dobru Y je pao output sa A u AE,pri emu je AAE*>>E.

A1) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela o-ja"i(e +(je#aj ($a"o$("i; ($o@ko,a + me.+"a$o!"oj $azmje"i>0o7lavlje J.4. tje-aj transportni; troova na vanjsu tr7ovinu1

Stranica 13 od 55


14/55


u situa-iji autarije zemlja A proizvodi i troi u toi >, ao i zemlja B, ali je -ijena Ani=a od -ijene B dobra X, to jedovoljan razlo7 za razmjenu. Zemlji B se isplati uvoziti jeDtiniji proizvod, do&i &e do razmjene oja &e izjednaiti-ijenu proizvoda X u E, pri tome zemlja A &e izvoziti X u vrijednosti C>E, a zemlja B &e taj iznos oji je jedna />Euvoziti. Fad se uvedu transportni troovi, oni &e se ravnomjerno raspodijeliti na obje zemlje jer im je elastinost

ponude i potra=nje jednaa, pa &e zemlja A izvoziti po -ijeni AEE oja je ni=a od E, do &e za isti iznos -ijena BEE bitivia i zbo7 to7a &e se potra=nja za dobrom X smanjiti u zemlji B, pa &e sada uvoziti K>EE " >EE izvoza zemlje A.

A11) G$aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e He#k#;e$7O;li"o,+ (eo$ij+ ,a"jke ($o,i"e> Kaka, je zaklj+2akLeo"(ije,lje,a (e(i$a"ja He#k#;e$7O;li"o,e (eo$ijeF 0o7lavlje 4.2. Ie-s-;erH;linova teorija meGunarodneeonomse razmjene i 4.+.#. Leontijevljev parados1

Stranica 14 od 55


15/55


rema Ie-s-;erH;linovoj teoriji zemlja &e proizvoditi i djelomino se spe-ijalizirati u onom dobru oje proizvodisvojim obilnijim proizvodnim Datorom. Znai zemlja &e imati omparativnu prednost u radnoHintenzivnom dobruuolio joj je to obilniji proizvodni Dator i razmjenjivat &e 7a za apitalnoHintenzivna dobra sa zemljom oja obilujeapitalom.Leontijev je testirao Ie-s-;erH;linovu teoriju na empirijsim poda-ima SA/Ha i doao je do sasvim suprotni;rezultata jer je doazao da SA/ izvozi radnoHintenzivna dobra, a uvozi apitalnoHintenzivna dobra, a SA/ je zemljasa najvie apitala 0posebno u vrijeme testiranja, rajem 4(Hti; 7odina 2(. stolje&a1, a izuzetno osudna radnoHintenzivnim dobrima.

A1) 3$ika:i(e $aCi2ki i +k$a(ko o-ja"i(e i(+a#ij+ + kojoj +z i(e k$i,+lje $oiz,o!"i; mo+8"o(i i $azli2i(ek$i,+lje $a,"o!+@"o(i + !,ije zemlje mo:e !o8i !o o-o($a"o $o-i(a2"e $azmje"e> Koji + o!"oi #ije"a$ije $azmje"e% a koji o!"oi #ije"a e +o(a,ljaj+ k$oz $azmje"+F Oz"a2i(e koli2i"e $azmje"e iz,oz i

+,oz ,ake zemlje) (e ($ok+(e $azmje"e> 0o7lavlje 6.$.$. ste rivulje transDorma-ije, a razliite rivuljeindiDeren-ije 9 NE DORADO 6NATI9991

Stranica 15 od 55


16/55


Fad zemlje imaju iste rivulje transDorma-ije, a razliite rivulje ravnodunosti, znai da potroai u zemlji A imajurazliite uuse od potroaa zemlje B. otroai u zemlji A preDeriraju proizvod Y i spremni su se odre&i proizvoda Xu orist proizvoda Y tj. razmjena &e im se isplatiti, suprotno je u zemlji B. rije razmjene u zemlji A -ijena je ni=a od-ijene u zemlji B, a ova je via ne7o to je -ijena ?!Yoju obje zemlje posti=u naon razmjene.Znai' 0?!Y1A* X!Y* 0X!Y1Bvoz zemlje A je KCA dobra Y, a izvoz K>AE dobra X, do je uvoz zemlje B vrijednost ICBdobra X, a izvoz I>BEdobra Y.A>AE, a zemlje B M> I>B>BE.

A1) 3$ika:i(e $aCi2ki i +k$a(ko o-ja"i(e i(+a#ij+ + kojoj +z $azli2i(e k$i,+lje $oiz,o!"i; mo+8"o(i i$azli2i(e k$i,+lje $a,"o!+@"o(i + !,ije zemlje mo:e !o8i !o o-o($a"o $o-i(a2"e $azmje"e> Koji + o!"oi#ije"a $ije $azmje"e% a koji o!"oi #ije"a e +o(a,ljaj+ k$oz $azmje"+F Oz"a2i(e koli2i"e $azmje"eiz,oz i +,oz ,ake zemlje)>0o7lavlje 6.$.#. %azliite rivulje transDorma-ije i razliite rivulje indiDeren-ije 9NEDORADO 6NATI9991

Stranica 16 od 55


17/55


ri razliitim rivuljama transDorma-ije, zemlje &e se spe-ijalizirati prema svojim omparativnim prednostima. z7raDa je vidljivo da zemlja A ima omparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y. autariji zemlja A &eproizvoditi u toi >, pri -ijeni 0?!Y1Aoja je ni=a od -ijene 0?!Y1Bu zemlji B, oja ima omparativnu prednost udobru Y i proizvodi u toi >. %azmjena izmeGu ti; zemalja &e biti probitana jer &e naon razmjene svaa zemljaproizvoditi po istoj -ijeni ?!Y"# tj. -ijeni oja &e biti' 0?!Y1A* ?!Y * 0?!Y1B. jedno &e obje zemlje dosti&i i viurazinu potronje jer &e obje dosti&i viu rivulju ravnodunosti, u zemlji A 2, a u zemlji B Z2.Zemlja A &e izvoziti K>E dobra X, a uvozit &e KC proizvoda Y, a zemlja B &e uvoziti IC proizvoda X, do &e izvozitiI>E dobra Y.

A1) Iz,e!i(e k$i,+lj+ $e#i$o2"e o($a:"je omo8+ k$i,+lja i"!iCe$e"("o(i $ema $azmje"i ako zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ X> Kako o!"o #ije"a +(je2e "a +,je(e $azmje"eF Iz 2ea (o zaklj+2+je(eF0o7lavlje 6.6. zvoGenje rivulje re-iprone potra=nje pomo&u rivulje indiDerentnosti prema razmjeni 9 NEDORADO 6NATI9991

Stranica 17 od 55


18/55


Frivulje indiDerentnosti prema razmjeni nee zemlje priazuju sve ombina-ije proizvodnje i potronje u neoj zemlji.Zemlja oja ima omparativnu prednost u dobru X ima rivulje indiDeren-ije prema razmjeni onvesne premaaps-isi tj. prema dobru X. Frivulja re-iprone potra=nje priazuje oliinu potra=nje zemlje za uvozom pri odreGenojombina-iji -ijena, a zemlja &e ulaziti u meGunarodnu suradnju u toi u ojoj svjetsa -ijena predstavlja 7raninustopu supstitu-ije za neu od njeni; rivulja indiDeren-ije. otra=nja za uvozom &e biti to ve&a to je zemlja na viojrivulji indiDeren-ije. Fada zemlja ima omparativnu prednost u dobru X tada &e imati bolje uvjete razmjene ao je-ijena ?!Y5#. :o zbo7 opadaju&e orisnosti i potra=nja za izvozom &e usporavati.

A1&) Iz,e!i(e k$i,+lj+ $e#i$o2"e o($a:"je omo8+ k$i,+lja i"!iCe$e"("o(i $ema $azmje"i ako zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ Y> Kako o!"o #ije"a +(je2e "a +,je(e $azmje"eF Iz 2ea (o zaklj+2+je(eF0o7lavlje 6.6. zvoGenje rivulje re-iprone potra=nje pomo&u rivulje indiDerentnosti prema razmjeni 9 NEDORADO 6NATI9991

Frivulje indiDerentnosti prema razmjeni nee zemlje priazuju sve ombina-ije proizvodnje i potronje u neoj zemlji.Zemlja oja ima omparativnu prednost u dobru @ ima rivulje indiDeren-ije prema razmjeni onvesne premaordinati tj. prema dobru Y. Frivulja re-iprone potra=nje priazuje oliinu potra=nje zemlje za uvozom pri odreGenojombina-iji -ijena, a zemlja &e ulaziti u meGunarodnu suradnju u toi u ojoj svjetsa -ijena predstavlja 7raninustopu supstitu-ije za neu od njeni; rivulja indiDeren-ije prema razmjeni. otra=nja za uvozom &e biti to ve&a to jezemlja na vioj rivulji indiDeren-ije. Fada zemlja ima omparativnu prednost u dobru Y tada &e imati bolje uvjeterazmjene ao je -ijena ?!Y*#. :o zbo7 opadaju&e orisnosti i potra=nja za izvozom &e usporavati.

A1) G$aCi2ki $ika:i(e i !e(alj"o o-ja"i(e (eo$ij+ :i,o("o #ikl+a $oiz,o!a> 0o7lavlje +.2. Linderova teorijavanjse tr7ovine1

Stranica 18 od 55


19/55


#. Daza je Daza novo7 proizvoda u ojoj zemlja inova-ije poinje proizvoditi novi proizvod2. Daza je Daza rasta proizvoda u ojoj zemlja inova-ije intenzivno proizvodi jer raste potra=nja 0potronja1 za

proizvodom i u zemlji i u zemlji imita-ije$. Daza je Daza sazrijevanja proizvoda, u toj Dazi zemlja imita-ije poinje proizvoditi proizvod, a zemlja inova-ije

i dalje proizvodi jer je ponuda i dalje manja od potra=nje, pa je u toj Dazi najve&i izvoz iz zemlje inova-ije uzemlju imita-ije.

4. Daza je Daza opadanja proizvoda #, ada zemlja inova-ije pove&ava proizvodnju i izvozi u tre&e zemlje, a u

zemlji inova-ije opada proizvodnja.+. Daza je Daza opadanja proizvoda 2, ada zemlja imita-ije jo pove&ava proizvodnju i izvoz, a zemlja

inova-ije poinje uvoziti iz zemlje imita-ije.

A1) 3$ika:i(e $aCi2ki kako "a me.+"a$o!"+ $azmje"+ i "a o!"oe #ije"a +(je2e $omje"a +k+a + zemlji A+ ko$i( "jezi"o iz,oz"o $oiz,o!a X> 0o7lavlje J.+.2. tje-aj promjene uusa na meGunarodnu eonomsurazmjenu1

Stranica 19 od 55


20/55


rije promjene uusa zemlja A je sa zemljom B razmjnjivala pri istoj -ijeni ?!@"#, no sa promjenom uusa premanjenom izvoznom dobru X, oji je predstavljen rivuljom indiDeren-ije E u zemlji A raste proizvodnja dobra X u tou>E, ali raste i potra=nja u CaE, to znai da je zemlja A spremna dati manje svo7 dobra X za dobro Y zemlje B,ujedno se i -ijena pove&ala i sada je ?!@5#, to &e dovesti do pomaa rivulje re-iprone potra=nje zemlje A iz Au AE. :a taj nain zemlja A je smanjila izvoz u zemlju B, ali pod boljim uvjetima, jer je potra=nja u zemlji B ostala ista.

A1?) 3$ika:i(e $aCi2ki kako "a me.+"a$o!"+ $azmje"+ i "a o!"oe #ije"a +(je2e $omje"a +k+a + zemlji A+ ko$i( "jezi"o +,oz"o $oiz,o!a Y> 0o7lavlje J.+.2. tje-aj promjene uusa na meGunarodnu eonomsurazmjenu1

rije promjene uusa zemlja A je razmjenjivala sa zemljom B pod jednaim uvjetima jer je Ca"Cb i -ijena ?!@"#.promjenom uusa, oji priazuje rivulja indiDeren-ije ZE, sada je potornja zemlje A u toi CaE, spremna je dati

Stranica 20 od 55


21/55


0izvesti1 vie svo7 izvozno7 dobra X i potra=uje vie uvozno7 dobra Y, ali zemlja B nije spremna ponuditi ve&uoliinu dobra Y, pa zbo7 ve&e potra=nje od ponude -ijena dobra Y raste pa je -ijena ?!@*#. toj pozi-iji &ezemlja A izvoziti vie svo7 izvozno7 dobra X, ali pod nepovoljnijim uvjetima jer &e -ijena ?!@*# to je vidljivo izodnosa ICaE 5 I>.

A1) G$aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e mik$oeko"omki mo!el ,a"jke ($o,i"e> 0o7lavlje #.6.iroeonomsi model vanjse tr7ovine1

meGunarodnoj razmjeni primjenjuje se miroeonomsi model odreGivanja -ijene i veliine izvoza pomo&u rivuljaponude i potra=nje. :a 7raDionu se vidi da zemlja A u toi > ima ravnote=u na doma&em tr=itu i u tom sluajunema potrebe niti za uvozom, niti za izvozom. sluaju ada -ijena dobra naraste u tou A, zemlja A se nalazi usitua-iji da joj je ponuda ve&a od potra=nje, pa &e izvoziti svoje dobro u veliini te razlie ABE. Fad bi -ijena pala utou B, tada bi zemlja A imala ve&u potra=nju od ponude, zbo7 e7a &e biti prisiljena uvoziti iz zemlje B upravo uveliini razlie BAE. :a taj nain se Dormira ponuda izvoza S>i potra=nja za uvozom /.

A) G$aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e (eo$em o izje!"a2a,a"j+ #ije"a $oiz,o!"i; Cak(o$a> 0o7lavlje 4.4.zjednaavanje -ijena proizvodni; Datora1

Stranica 21 od 55


22/55


5k$a(ko "a,e!i(e li2"o(i i $azlike izme.+ o,e !,ije (eo$ije> 0o7lavlje 4.$. dnos %i-ardove iIe-s-;erH;linove teorije omparativne vrijednosti1

Stranica 22 od 55


23/55


%i-ardovom modelu postojalo je samo o7ranienje rada pa je to znailo da je svaa dodatna jedini-a dobra X ili Yo7raniena samo oliinom rada' aLXO X P aLYOYQ L 0pri emu aLXi aLYpredstavljaju te;nie oeDi-ijente rada zaproizvod X i Y1. :o u Ie-s-;erH;lin7ovom modelu postiji o7ranienje oba proizvodna Datora, pa u ovom modeluuz nejednad=bu aLXO X P aLYOYQ L, postoji i nejednad=ba' aFXOXPaFYOYQF 0pri emu aFXi aFYpredstavljaju te;nieoeDi-ijente apitala za dobra X i Y1. z 7raDiona je vidljivo da &e mo7u&a proizvodnja dobra X i Y biti samo upodruju (0F!aFY1>0L!aLX1 jer u tom podruju oba proizvodna Datora su potpuno zaposlena. svim dru7imombina-ijama jedan proizvodni Dator ne&e biti u potpunosti zaposlen. Fada bi -ijena dobra Y bila jao mala tj.ada bi 0pX!pY1 bilo oomitiji od >0L!aLX1, tada bi se zemlji A isplatilo potpuno spe-ijalizirati u dobru X jer bi dobit odmeGunarodne razmjene porila troa neisoriteno7 apitala.

atorsa intenzivnost u Ie-s-;erH;linovom modelu 9 odreGivanje pune zaposlenosti proizvodni; Datora'

%i-ardovom modelu bio je samo jedan proizvodni Dator i on je bio potpuno zaposlen ada je zemlja proizvodilana rivulji proizvodni; mo7u&nosti. Ie-s-;erH;linovom modelu moramo promatrati oba proizvodna Datora'

idimo da je dobro X radnoHintenzivno jer je nje7ova zraa polo=enija prema L, do je dobro Y apitalnoHintenzivnojer je nje7ova zraa polo=enija prema F. sluaju ad se proizvodi dobra X u toi A, a dobra Y u toi B, tada jepuna zaposlenost proizvodni; Datora rada i apitala u toi >. sluaju proizvodnje u toama C i / punazaposlenost proizvodni; Datora posti=e se u toi >E.

A) O-ja"i(e ojam "izozemke -ole(i> Kako 8e o,aj Ce"ome" +(je#a(i "a (e2aj !oma8e ,al+(e>0o7lavlje +.+.2. :izozemsa bolest1

Stranica 23 od 55


24/55


vaj Denomen je nazvan R:izozemsa bolest jer je uoen 6(Hti; 7odina 2(.stolje&a u :izozemsoj, ada je:izozemsa otrila velii izvor prirodno7 plina.


25/55


mjerena udaljeno&u sa ostalim zemljama partnerima. empirijsim istra=ivanjima ao udaljenost uzima se u obzir iblizina mora, povijest i ultura, jezi i sl.

A) O-ja"i(e ojam i"(e$7i"!+($ijke ($o,i"e> 0o7lavlje +.4. >onomija razmjera i nesavrena onuren-ijaP Seminar' :ovije teorije < i teorija re-iprone potra=nje, slideHovi #(H#+1

nterHindustrijsa tr7ovina je tr7ovina zasnovana na apsolutnim prednostima A.Smit;a, omparativnim prednostima%i-arda i Ie-;s-;erH;linovom teorijom. rema tome to je tr7ovina u ojoj je pretpostava da postoji savrenoonurentno tr=ite i podrazumijeva meGunarodnu razmjenu razliiti; dobara. Ao zemlja ima veli izvoz u jednomsetoru, a uvoz dru7o7 setora tada ta zemlja ima interHindustrijsu tr7ovinu. eliina interHindustrijse tr7ovinemjeri se < indesom 9 indes oji mjeri veliinu intra, odnosno interHindustrijsa tr7ovina.zraunava se'


26/55


Frivulja re-iprone potra=nje nee zemlje predstavlja potra=nju te zemlje za uvozom i jednaa je ponudi izvozadru7e zemlje. Zemlja A ima omparativnu prednost u proizvodnji dobra X to je vidljivo iz njene rivulje proizvodni;mo7u&nosti


27/55


Frivulja ponude u vanjsoj tr7ovini predstavlja ponudu izvoza nee zemlje i jednaa je potra=nji dru7e zemlje zauvozom, pa se naziva i rivuljom re-iprone potra=nje.:a 7raDionu zemlja B ima omparativnu prednost u proizvodnji dobra Y to je vidljivo iz njene rivuljetransDorma-ije. retpostavili smo da je svjetsa -ijena X!Y"$ pri toj -ijeni zemlji B se 7otovo ne isplati razmjena jer

joj je proizvodnja soro jednaa potronji. Fod porasta -ijene na 2, zemlji B se isplati razmjena jer joj sepoboljavaju uvjeti razmjene pa &e ona nuditi zemlji A svoj Y u vrijednosti >K za KC njeno7 X jer je zemlji Bpotronja u toi C tj. na rivulji indiDeren-ije Z2. Ao -ijena dalje pada, zemlji B &e biti jo povoljnija razmjena jer &e

joj se potronja pomanuti u tou CE na viu rivulju indiDeren-ije Z$, pri tim uvjetima zemlja B &e nuditi svoja >EKE Yza KECE X. Svao daljnje smanjenje -ijene po7odovat &e zemlji B, ali rivulja ponude &e sporije rasti, zbo7 zaonaopadaju&e orisnosti.Frivulja B predstavlja rivulju ponude zemlje B u vanjso tr7ovinsoj razmjeni, a dobili smo je tao da smo nanijeli7ranine stope supstitu-ije na 7raDion i na njima oznaili toe trouta razmjene ojim je ponuda i odreGena.

Stranica 27 od 55


28/55


B) TEORIJA VANJSKOTRGOVAMKE 3OLITIKE

Stranica 28 od 55


29/55


B1) 3$ika:i(e $aCi2ki i +k$a(ko o-ja"i(e kako -i +,o.e"je #a$i"e o! ( "a $oiz,o! X + maloj zemlji A+(je#alo "a $oiz,o!"j+ i "a#io"al"i !o;o!ak + (oj zemlji> 0o7lavlje 8.$. Analiza utje-aja -arine na doma&uproizvodnju i potronju1

rije uvoGenja -arine zemlja je proizvodila u toi > po svjetsoj -ijeni ?!@"# i imala je na-ionalni do;oda mjerendobrom X u iznosu (K. :aon uvoGenja -arine, -ijena dobra X je narasla za troa -arine jer je u pitanju malazemlja, oja ne mo=e utje-ati na svjetsu -ijenu. a je nova -ijena dobra X "?0#Pt1!@5# zbo7 to7a se uz isturivulju transDorma-ije posti=e proizvodnja u toi >E jer &e se dio proizvodni; resursa alo-irati sa proizvodnje dobraY na proizvodnju dobra X, pove&at &e se proizvodnja dobra X, ali &e se smanjiti proizvodnja dobra Y, to &epo7orati meGunarodnu razmjenu zemlje. jedno &e i do;oda pasti u tou I, pa &e sada iznositi (I mjerendobrom X. voGenjem -arine od tW na uvozno dobro X zemlja &e po7orati svoj polo=aj.

B) 3$ika:i(e $aCi2ki i +k$a(ko o-ja"i(e kako -i +,o.e"je #a$i"e o! ( "a $oiz,o! Y + maloj zemlji A

+(je#alo "a $oiz,o!"j+ i "a#io"al"i !o;o!ak + (oj zemlji> 0o7lavlje 8.$. Analiza utje-aja -arine na doma&uproizvodnju i potronju1

Stranica 29 od 55


30/55


rije uvoGenja -arine zemlja je proizvodila u toi > pri svjetsoj -ijeni ?!@"# i imala je do;oda u iznosu (K.:aon uvoGenja -arine, s obzirom da je mala zemlja i ne mo=e utje-ati na svjetsu -ijenu, -ijena uvozno7 dobra Y

je porasla na @0#Pt1. z to7 razlo7a rivulja odnosa -ijena smanjila se i sada je ?!@0#Pt1*# pa pri istoj rivuljitransDorma-ije zemlja proizvodi u toi >E zbo7 e7a &e morati alo-irati resurse iz proizvodnje izvozno7 proizvoda Xu proizvodnju uvozno7 dobra Y, porast &e proizvodnja dobra Y, ali &e se razmjerno vie smanjiti proizvodnja dobraX. z to sputaju&i odnos svjetse -ijena u tou >E vidimo da je i do;oda pao na razinu (I. rema tomeuvoGenjem -arine zemlja je po7orala svoj polo=aj.

B) 3$ika:i(e $aCi2ki eCek( +(i(+#ije i eCek( !o;o(ka ko! #a$i"e "a +,oz"o !o-$o ka! zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ Y $oiz,o!"i Cak(o$i + mo-il"i> 0o7lavlje 8.$. Analiza utje-aja -arine nadoma&u proizvodnju i potronju1

rije uvoGenja -arine zemlja razmjenjuje po -ijeni ?!@"#, to znai da za svoj #Y razmjenjuje #X, prema trouturazmjene >KC tj. izvozi Y za >K, a uvozi X za KC, ujedno troi u toi C, pa joj do;oda iznosi (A. :aon uvoGenja-arine na njen uvozni proizvod X, s obzirom da je u pitanju mala zemlja oja ne mo=e utje-ati na svjetsu -ijenu,itava vrijednost -arine pribraja se -ijeni uvozno7 dobra X. z to7 razlo7a X postaje suplji od Y, pa je sada odnosrazmjene male zemlje nepovoljniji jer je ?!@5#. roizvodnja dobra Y se smanjuje jer se dio proizvodni; resursa izY alo-ira u X, sada zemlja proizvodi u toi >E. jedno pada i potronja zbo7 pada na novu rivulju indiDeren-ije ZE.E, zemlja izvozi sve7a CEKE dobra Y, a uvozi KE>E dobra X. :a taj nainsmanjuje joj se do;oda na razinu (M.

B) 3$ika:i(e $aCi2ki eCek( +(i(+#ije i eCek( !o;o(ka ko! #a$i"e "a +,oz"o !o-$o ka! zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ X $oiz,o!"i Cak(o$i + mo-il"i> 0o7lavlje 8.$. Analiza utje-aja -arine nadoma&u proizvodnju i potronju1

Stranica 30 od 55


31/55


rije uvoGenja -arine zemlja je razmjenjivala po svjetsoj -ijeni ?!@"# i troutu razmjene CK>, proizvodila je utoi >, a troila u toi C jer je bila na rivulji indiDeren-ije Z. :aon uvoGenja -arine, -ijena uvozno7 dobra Y sepove&ala za uupni iznos -arine 0jer je u pitanju mala zemlja oja ne mo=e utje-ati na svjetsu -ijenu1. z to7razlo7a, dobro Y je postalo supo, pa zemlja poinje troiti na rivulji indiDeren-ije ZE 0ni=oj rivulji1, ujedno se zbo7pove&ane -ijene alo-iraju proizvodni resursi sa proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y, pa proizvodnja pada utou >E. Sada je trout razmjene zemlje CEKE>E, a do;oda sa vrijednosti (/, pada na vrijednost (/E. Znai zemlja

je po7orala svoj polo=aj uvoGenjem -arine.

B&) 3$ika:i(e $aCi2ki eCek( +(i(+#ije i eCek( !o;o(ka ko! #a$i"e "a +,oz"o !o-$o ka! zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ Y $oiz,o!"i Cak(o$i + "emo-il"i> 0o7lavlje 6.6. zvoGenje rivuljere-iprone potra=nje pomo&u rivulje indiDerentnosti prema razmjeni 9 NE DORADO 6NATI9991

B) 3$ika:i(e $aCi2ki eCek( +(i(+#ije i eCek( !o;o(ka ko! #a$i"e "a +,oz"o !o-$o ka! zemlja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + !o-$+ X $oiz,o!"i Cak(o$i + "emo-il"i> 0o7lavlje 6.6. zvoGenje rivuljere-iprone potra=nje pomo&u rivulje indiDerentnosti prema razmjeni 9 NE DORADO 6NATI9991

B) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela $ika:i(e +(je#aj #a$i"ke za@(i(e + i(+a#iji ,elike zemlje "a$oiz,o!"j+% o($o@"j+ i +,oz> Na i(om $aCiko"+ $ika:i(e o,$@i"e koje $e!(a,ljaj+ ($o@ko,e #a$i"keza@(i(e% -+!:e(ke $i;o!e i !io koji "oe ($a"i $oiz,o.a2i> 0o7lavlje 8.6. miroeonomsa analiza utje-aja-arine P Seminar'


32/55


autariji zemlja proizvodi i troi u toi >, u slobodnoj razmjeni nalazi se u toi B. :aon uvoGenja -arine od tW sobzirom da je u pitanju velia zemlja, ona utjee na svjetsu -ijenu pa se ponuda mijenja za veliinu t u rivuljuSIPP< , jer &e se -ijena pove&ati za manje od t zbo7 elastinosti potra=nje, pa &e nova ravnote=na -ijena biti u toiK. %ezultat uvoGenja -arine bit &e slijede&i'/oma&a proizvodnja pove&at &e se sa AC na I, doma&a potronja smanjit &e se sa AB na K, a uvoz &e sesmanjiti sa CB na KI. 0o7lavlje 8.8.#. Foliinsa o7ranienja vanjse tr7ovine1

Stranica 32 od 55


33/55


Zemlja B ima omparativnu prednost u proizvodnji Y i prije uvoGenja vote razmjenjuje (> oliinu Y za istu tuoliinu X, pa je relativna -ijena ?!@"#. Fad uvede votu na uvoz XHa u iznosu od (C, tada se mo=e uvesti samota oliina XHa, pa se re-iprona potra=nja lomi u toi K, pa je sad ona (K/C. S obzirom da sijee re-ipronupotra=nju zemlja A u toi / odreGuje novu ravnote=nu -ijenu oja je sad ?!@*# to znai da je zemlja Bpoboljala uvjete razmjene, ali ne znamo da li je poboljala ili po7orala svoj polo=aj jer ne znamo oju rivuljuindiDeren-ije posti=e.

B) 3omo8+ k$i,+lja $e#i$o2"e o($a:"je $ika:i(e +(je#aj +,o.e"ja k,o(e "a +,oz"o !o-$o zemlje koja imakoma$a(i,"+ $e!"o( + $oiz,o!"ji !o-$a X> 0o7lavlje 8.8.#. Foliinsa o7ranienja vanjse tr7ovine1

rije uvoGenja vote zemlja A 0oja ima omparativnu prednost u proizvodnji XHa1 sa zemljom B razmjenjuje narazini oliine (> X za isto tolio Y, pa je ravnote=na -ijena ?!@"#. :aon uvoGenja vote od (C, zemlja Aoliinsi o7raniava uvoz dobra X zbo7 e7a joj se re-iprona potra=nja lomi u toi K, pa je sada (K/C. Sobzirom da u toi / sijee re-ipronu potra=nju zemlje B, uspostavlja se nova ravnote=na -ijena oja je ?!@5#to poboljava uvjete razmjene zemlje A, ali ne znamo aav joj je polo=aj jer ne znamo oju rivulju indiDeren-ijeposti=e.

B1) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela $ika:i(e eCek( k$e(a"ja i eCek( (,a$a"ja ($o,i"e ko! #a$i"ke+"ije> PeCi"i$aj(e #a$i"k+ +"ij+% (e oz"a2i(e o,$@i"+ "a $aCiko"+> 0o7lavlje ).2.>onomse inte7ra-ije1

Stranica 33 od 55


34/55


Carinsa unija je meGunarodna inte7ra-ija dviju ili vie dr=ava oje uidaju meGusobno -arinsu zatitu i deDinirajuzajedniu -arinsu stopu prema dr=avama izvan -arinse unije. >Det stvaranja tr7ovine nastaje ada se ulasomu -arinsu uniju poboljavaju uvjeti razmjene tj. uvozi se iz dr=ava unutar unije po jeDtinijoj -ijeni ne7o to je urazmjeni izvan unije. >Det sretanja tr7ovine nastaje ada se uvoze proizvodi suplje iz dr=ava unije ne7o to suizvan unije.

B11) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela $aCi2ki $ika:i(e eCek(e +,o.e"ja +,oz"e k,o(e + l+2aj+ malezemlje> Na i(om $aCiko"+ $ika:i(e kolika je $oiz,o!"ja% o($o@"ja i +,oz $ije i olije +,o.e"ja k,o(e>0o7lavlje 8.8.#. Foliinsa o7ranienja vanjse tr7ovine1

rije uvoGenja vote A na uvoz zemlja je proizvodila oliinu KA, troila je ol iinu KB i tu razliu je nadonaGivalauvozom od AB. :aon uvoGenja vote u iznosu od A proizvodnja raste na IC, potronja pada na I, a uvoz jeo7ranien na votu A"C.

Stranica 34 od 55


35/55


B1) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela $aCi2ki $ika:i(e eCek(e "ame(a"ja +,oz"e #a$i"e + l+2aj+ ,elikezemlje> Na i(o $aCiko"+ oka:i(e o,$@i"e koje $e!(a,ljaj+ ko$i(i #a$i"ke za@(i(e i ($o@ko,e #a$i"keza@(i(e> 0o7lavlje 8.6. miroeonomsa analiza utje-aja -arine P Seminar' 7dje joj se sijeu ponuda i potra=nja. :aon razmjeneponuda se pomie u desno u SIPi pri toj ponudi i nepromijenjenoj potra=nji, zemlja proizvodi u iznosu AB, troi uiznosu AC, a uvozi u vrijednosti BC. :aon uvoGenja -arine na uvozno dobro X, -ijena dobra &e se promijeniti i tona svjetsoj razini jer velia zemlja utjee na promjenu svjetse -ijene. /obro X &e posupiti, pa &e se ponuda to7dobra smanjiti na SIPP


36/55


rije uvoGenja -arine zemlje A i B su razmjenjivale po svjetsoj -ijeni ?!@"# uz ravnote=u potra=nje tj. Ca"Cb.:aon to zemlja A uvede -arinu na uvozno dobro Y, potra=nja za dobrom Y u zemlji A &e pasti, pa &e se uvjetirazmjene za zemlju A poboljati jer &e sad svjetsa -ijena biti na razini ?!@5#, no ujedno &e se smanjiti opse7razmjene sa (% na (%E. Zemlja A &e imati oristi od uvoGenja -arine samo ao je dobit od promjene -ijene ve&a odsmanjenja opse7a razmjene, inae &e po7orati svoj polo=aj.

B1) 3omo8+ k$i,+lja $e#i$o2"e o($a:"je $ika:i(e +(je#aj +,o.e"ja #a$i"a "a +,oz"o !o-$o zemlje kojaima koma$a(i,"+ $e!"o( + $oiz,o!"ji !o-$a Y> 5k$a(ko o-ja"i(e o,aj $aCiko"> 0o7lavlje 8.4. tje-aj-arine na uvjete razmjene i meGunarodnu eonomsu razmjenu1

rije uvoGenja -arine zemlja B je sa zemljom A razmjenjivala po svjetsoj -ijeni ?!@"# u opse7u (%, priravnote=noj potra=nji Ca"Cb. sluaju uvoGenja -arine u zemlji B na uvozni proizvod X, do&i &e do smanjenja

Stranica 36 od 55


37/55


potra=nje za dobrom B zbo7 pove&anja nje7ove -ijene, pa &e svjetsa -ijena postati povoljna za zemlju B jer&e?!@*# tj. zemlja B &e za;tjevati vie dobra X za svoj Y i to &e poboljati njen polo=aj u razmjeni, ali ujedno &e sesmanjiti opse7 razmjene na (%E to po7orava polo=aj zemlje B. Sveuupno, zemlja B &e imati oristi od uvoGenja-arine samo ao njena dobit od razlie u -ijeni bude ve&a od smanjenja opse7a razmjene.

B1&) O-ja"i(e ojam o(imal"e #a$i"e i $ika:i(e $aCi2ki kako e o"a o!$e.+je> 0o7lavlje 8.+. ptimalna-arina 9 NE DORADO 6NATI9991

B1) O-ja"i(e ojam "omi"al"e i eCek(i,"e #a$i"ke za@(i(e> Kako $a2+"amo eCek(i,"+ za@(i(+% "a,e!i(e$imje$F 0o7lavlje 8.J. :ominalna, eDetivna i uupna -arinsa zatita1

:ominalna -arinsa stopa je optere&enje uvozni; proizvoda -arinom i uvozni nastoji uupnu -arinu prevaliti napotroae, pa nominalna -arinsa zatita utjee na struturu potronje. /ru7im rijeima nominalna -arinsa zatita

je -arina na 7otove proizvode. >Detivna -arinsa zatita je uvoGenje -arine na intermedijarna dobra 0sirovine1potrebne u proizvodnji. zraunava se prema slijede&oj Dormuli'

ej " eDetivna -arinsa stopatj " nominalna -arinsa stopa na 7otove proizvode setora j7ij" udio intermedijarni; dobara setora i u proizvodnji setora jCi" nominalna -arinsa stopa na intermedijarna dobra setora idj" dodana vrijednost po jedini-i Dinalno7 proizvoda setora jmj" uvozni oeDi-ijent, mj" # H dj

B1) 3omo8+ mik$oeko"omko mo!ela $aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e me;a"izam +,o.e"ja iz,oz"e+-,e"#ije + maloj zemlji> 0NE DORADO 6NATI9991

B1?) 3omo8+ k$i,+lja $e#i$o2"e o($a:"je $ika:i(e +,o.e"je #a$i"e "a +,oz"i $oiz,o! + maloj zemlji koja

ima koma$a(i,"+ $e!"o( + $oiz,o!"ji !o-$a X> G$aCi2ki $ika:i(e i o-ja"i(e kako -i zemlja B o!o,o$ilao!maz!om "a je!"o($a"i ak( male zemlje A> 0o7lavlje 8.4. tje-aj -arine na uvjete razmjene i meGunarodnueonomsu razmjenu1

Stranica 37 od 55


38/55


olio zemlja A oja ima omparitivnu prednost u dobru X i uvozi Y uvede -arinu na dobro Y, poboljat &e uvjeterazmjene jer &e se pomanuti u tou %E tj -ijena &e biti ?!@5#. olio zemlja B od7ovori na taj at uvoGenjem

jednae -arine na uvozni proizvod X tj. izvozni proizvod zemlje A, zemlja B &e promijeniti uvjete razmjene u svojuorist i pomanuti se na rivulju BE. :o rajnji rezultat to7 -arinso7 rata &e biti ista -ijena ao i prije razmjene?!@"#, a opse7 razmjene &e se smanjiti sa ravnote=e Ca"Cb na CaE"CbE tj. ovim ratom iz7ubit &e obje zemlje.

B1) 3$e(o(a,i(e !a je zemlja A mala zemlja i +,ozi !o-$o X o ,je(koj #ije"i 3=1 +z !a"+ o"+!+S=&&3 i o($a:"j+ P=713> G$aCi2ki $ika:i(e eCek(e +,o.e"ja k,o(e + iz"o+ Q=& i iz$a2+"aj(e'!oma8+ #ije"+ "ako" +,o.e"ja k,o(e% eCek(e "a o($o@a2e, ,i@ak% $oiz,o.a2e, ,i@ak% $i;o!e o! k,o("e$e"(e i "e(o eCek( "a -lao(a"je zemlje> 0o7lavlje 8.8.#. Foliinsa o7ranienja vanjse tr7ovine1

Stranica 38 od 55


39/55


3=1 S=&&3 P=713

vrstimo u ponudu i potra=nju i dobijemo' S"+(P+O#("+(P+("#((jedna toa ponude je A"0#((,#(1 S"+(P+O( " +( dru7a toa ponude je 0+(,(1

:apomena' o=emo i tra=iti sje-ite ponude i potra=nje, ali to je 7lupo jer dobit &emo de-imalni broj.

/"4((H#(O#("4((H#(("$(( jedna toa potra=nje B"0$((,#(1 /"4((H#(O("4(( dru7a toa potra=nje je 04((,(1

:a-rtamo ponudu i potra=nju i tada uvedemo votu od +( iz toe A i dobit &emo novu ponudu oja je jednaa SP./a bi dobili novu -ijenu O trebamo izjednaiti SP sa /

SP"/ +(P+OP+("4((H#(O #+O"4((H#(( O"$((!#+ O"2(

vrstimo sad taj u SP ili u / i dobit &emo' /"4((H#(O2("4((H2(("2((toa >E "02((,2(1

Poma8a #ije"a "ako" +,o.e"ja k,o(e je 3*=>3o($o@a2e, ,i@ak je ma"je" za' 7 a-#!)=71*1*1/)=7&)=7&3$oiz,o.a2e, ,i@ak je ,e8i za a= 1*1&*1/=1&=1&3$i;o! o! k,o("e $e"(e je #= &1=& o! +,je(om !a je !$:a,a $o!ala +,oz"e !oz,ole !o ,ii"e k,o(e)Ne(o eCek( "a -lao(a"je zemlje je' 7-!)=7&*1/1*1/)=7&&)=7&

Stranica 39 od 55


40/55


) DE5NAROPNE 4INANIJE

Stranica 40 od 55


41/55


1) G$aCi2ki $ika:i(e Sa"o, !ija$am (e o-ja"i(e @(o $e!(a,ljaj+ k$i,+lje +"+($a@"je i ,a"jke$a,"o(e:e> 5 kojoj i(+a#iji e "alazi Re+-lika H$,a(ka (e koje mje$e ($e-a o!+ze(i kako -i o(,a$ila+"+($a@"j+ i ,a"jk+ $a,"o(e:+F 0o7lavlje #4.6. olitia unutarnje i vanjse ravnote=e1

Frivulja unutarnje ravnote=e % predstavlja sve toe u ojima nea zemlja ima punu zaposlenost 0nezaposlenostdo 4H+W 7odinje1 i stabilne -ijene 0inDla-ija 2H$W 7odinje1, a vanjsa ravnote=a % predstavlja sve toe u ojimazemlja ima bilan-u pla&anja u ravnote=i tj. ad su retanja na teu&em raunu jednaa retanjima na apitalnomraunu sa suprotnim predznaom. %epublia Irvatsa se nalazi na naj7orem mo7u&em polo=aju jer se nalazi upodruju deDi-ita u bilan-i pla&anja i re-esije. /eDinitivno bi trebala devalvirati unu, ali ne smije djelovatiespanzivnom monetarnom i Disalnom politiom ao bi pove&ala potronju jer &e na taj nain jo vie pove&atideDi-it u bilan-i pla&anja. /evalva-ija nije dovoljna pa treba na&i nain ao &e potanuti doma&u proizvodnju i izvoztj. mora pove&ati onurentnost svoji; proizvoda struturalnim promjenama.

) PeCi"i$aj(e -ila"#+ la8a"ja% "a,e!i(e "je"+ ($+k(+$+ i +k$a(ko o-ja"i(e oje!i"e (a,ke9 0o7lavlje #(.Bilan-a pla&anja1

Bilan-a pla&anja je a7re7irani i sistematizirani priaz vrijednosti svi; transa-ija rezidenata nee zemlje sinozemstvom u tijeu jedne 7odine.


42/55


Zlatni standard je sustav Disiranja -ijene zlata u terminima na-ionalne valute, pri emu zemlja preuzima obavezu da&e upovati i prodavati zlato po toj -ijeni.

Koja oa"o( e ja,lja ko! o,ak,e i(+a#ijeF 0o7lavlje #$.##.#. Zlatni standard1

Zlatni standard je sustav Disiranja -ijene zlata u terminima na-ionalne valute uz obavezu zemlje da upuje i prodajezlato po toj -ijeni.


43/55


A oji pri punoj zaposlenosti mo=e dovesti do pove&anja -ijena u zemlji A, zbo7 e7a &e ona morati interveniratiao bi uravnote=ila bilan-u pla&anja.

&) Na,e!i(e ,e (eo$ije o!$e.i,a"ja !e,iz"o (e2aja koje oz"aje(e i +k$a(ko i; o-ja"i(e9 0o7lavlje #$.#2.


44/55


) Iz i!e"(i(e(a !oma8e $oiz,o!a iz,e!i(e +,je( $a,"o(e:e + o(,o$e"oj $i,$e!i> G$aCi2ki $ika:i(ea+(oma(ko +$a,"o(e:e"je -ila"#e la8a"ja $omje"om !oma8e $oiz,o!a i +k$a(ko o-ja"i(e me;a"izam"jeo,o !jelo,a"ja + i(+a#iji +Ci#i(a + ,a"jko($o,i"koj -ila"#i> 0o7lavlje #4.$.2. Automatsouravnote=enje bilan-e pla&anja promjenom doma&e7 proizvoda1

Y " C P K P P > 9 > 9 " Y 9 0C P K P 1> 9 " Y 9 0C P K1 9 Y 9 0C P K1 " S> H " S H

vjet ravnote=e u otvorenoj privredi je' > 9 " S 9 tj. vanjsa ravnote=a mora bita jednaa unutarnjoj ravnote=i.

sluaju suDi-ita u bilan-i pla&anja 0>Y#1 nastalo7 zbo7 porasta doma&e7 proizvoda sa Y$ u Y#, dolazi dopove&anja investi-ija, to &e pove&ati doma&i proizvod sa Y#na Y2 i pomanuti rivulju unutarnje ravnote=e SH udesno u 0SH1E u tou ># oja je nova toa unutarnje i vanjse ravnote=e.

?) Iz i!e"(i(e(a !oma8e $oiz,o!a iz,e!i(e +,je( $a,"o(e:e + o(,o$e"oj $i,$e!i> G$aCi2ki $ika:i(ea+(oma(ko +$a,"o(e:e"je -ila"#e la8a"ja $omje"om !oma8e $oiz,o!a i +k$a(ko o-ja"i(e me;a"izam"jeo,o !jelo,a"ja + i(+a#iji !eCi#i(a + ,a"jko($o,i"koj -ila"#i> 0o7lavlje #4.$.2. Automatso

uravnote=enje bilan-e pla&anja promjenom doma&e7 proizvoda1

sluaju deDi-ita 0>Y21nastalo7 smanjenje doma&e7 proizvoda, dolazi do smanjivanja uvoza, razina -ijena sesmanjuje to pozitivno djeluje na izvoz, uz to dolazi do depre-ija-ije doma&e valute i pove&anja amatnjaa, tostimulira uvoz apitala, pa sve to pomie rivulju >H prema 7ore u 0>H1E u tou ravnote=e bilan-e pla&anja >#.

Stranica 44 od 55


45/55


) PeCi"i$aj(e zla("o !e,iz"i (a"!a$!> G$aCi2ki $ika:i(e kako o$a( o($a:"je za $eze$,"om ,al+(om +(je2e"a (e2aj i "a,e!i(e mje$e koje ,la!a ($e-a o!+ze(i ako o($a:"ja "a(a,i $a(i> 0o7lavlje #$.##.2. Zlatno Hdevizni standard1

Zlatno devizni standard je sustav odreGivanja teaja pri emu se valuta jedne zemlje odreGuje ao potpunoonvertibilna u zlato i postaje rezervnom svjetsom valutom, a ostale zemlje deDiniraju svoj odnos prema toj valuti iposredno prema zlatu, uz dozvoljeno odstupanje na vie ili ni=e, pa se teaj mo7ao retati u zoni od 9XW do PXW.

olio je teaj Disiran na < prema rezervnoj valuti b uz odstupanje PXW i 9XW tada pri potra=nji od imamoravnote=u >, u sluaju porasta potra=nje za rezervnom valutom b na # i dalje imamo ravnote=u u toi A oja je u7rani-ama dozvoljeno7 odstupanja. :o, ao se potra=nja pove&a na 2 tada &e nam ravnote=na toa C biti iznaddozvoljeno7 odstupanja


46/55


ratom rou poravnava tao to zemlja A pla&a izvozni-ima iz zemlje B zlatom iz devizni; rezervi. /eDi-it seporiva zlatom iz devizni; rezervi.

11) PeCi"i$aj(e aol+("+ i $ela(i,"+ (eo$ij+ a$i(e(a k+o,"e mo8i> 0o7lavlje #$.#2.#. 0o7lavlje #4.$.#.Automatso uravnote=enje bilan-e pla&anja promjenom -ijena1

sustavu Disni; teajeva dolazi do automatso7 uravnote=enja bilan-e pla&anja zbo7 vantitativne novane teorijeprema ojoj pove&anje novane mase dovodi do porasta razine -ijena jer porast novane mase uzrouje pove&anibroj transa-ija i pove&anu potra=nju, pove&anjem potra=nje dolazi do pove&anja razine -ijena.Fad je zemlja u toi A i ima suDi-it u bilan-i pla&anja, suDi-it je nastao zbo7 uvoza zlata oje pove&ava deviznerezerve, a one utjeu na pove&anje novane mase u zemlji, pove&anje novane mase djeluje na pove&anje razine-ijena, to destimulira izvoz, a stimulira uvoz, pa se bilan-a pla&anja pomie u tou > tj. u ravnote=u. Slina jesitua-ija i sa deDi-itom 0toa B1, on uzrouje izvoz zlata i smanjenje devizni; rezervi, smanjenje novane mase i

pad razine -ijena oje stimuliraju izvoz, a destimuliraju uvoz to poboljava vanjsotr7ovinsu bilan-u i bilan-apla&anja se pomie u tou > tj. u ravnote=u.

1) G$aCi2ki $ika:i(e i +k$a(ko o-ja"i(e J7k$i,+lj+> Koji +,je(i mo$aj+ -i(i za!o,olje"i i kak,e + olje!i#eza eko"omij+ je!"e zemljeF 0o7lavlje #4.).#. ristup elastinosti1

Stranica 46 od 55


47/55


MHrivulja poazuje ao rea7ira vanjsotr7ovinsa bilan-a 0


48/55


zbo7 pove&ano7 izvoza apitala, da bi sprijeila izvoz apitala, dr=ava mora podi&i amatnu stopu na r# ao biponovo uravnote=ila bilan-u pla&anja.

1&) Nai@i(e je!"a!:-+ -ila"#e la8a"ja% $aCi2ki iz,e!i(e k$i,+lj+ ek(e$"e $a,"o(e:e i oka:i(e kako "a"j+ +(je2e !e$e#ija#ija "a#io"al"e ,al+(e> 0o7lavlje #4.+.#. Frivulja esterne ravnote=e1

Mednad=ba bilan-e pla&anja' B" >0d! DT


49/55


1?) Na,e!i(e i o-ja"i(e -a$em ($i okaza(elja i"ozem"e za!+:e"o(i>0o7lavlje #J.4. oazatelji inozemnezadu=enosti1

oazatelji inozemne zadu=enosti dijele se na'poazatelje stanja zadu=enosti i poazatelje tijea du7a.:ajznaajniji poazatelji su'

H O!"o +k+"o !+a $ema BP37+9 to je poazatelj stanja zadu=enosti oji poazuje odnos uupno7du7a prema bruto doma&em proizvodu 0d"/!Y1 i nje7ovo pove&anje mo=e dovesti do nesolventnostizemlje. /u7 je odr=iv uolio stopa rasta B/ 0r1 premauje amatnu stopu na du7, jer &e u tom sluajudu7 &e opadati.

H O!"o +k+"o !+a $ema iz,oz+ $o-a i +l+a9 to je poazatelj stanja du7a oji poazuje olia jezadu=enost po jedini-i izvoza roba i uslu7a 0d"/!>1 pa predstavlja dobar poazatelj sadanje sposobnostiotplate du7a, a time se mjeri reditni bonitet zemlje. olio se taj omjer popne iznad 2((W 0dva puta ve&idu7 od izvoza1 zemlja 7ubi na reditnom bonitetu.

H O!"o o(la(e !+a $ema iz,oz+ $o-a i +l+a9 to je poazatelj tijea zadu=enosti oji poazuje olioizvozni; pri;oda treba za porivanje du7a 0d"/S!>1, naje&e se uzima ao poazatelj optere&enostidu7om. Smatra se pri;vatljivim ao iznosi ispod #(W, a ao naraste iznad 2(W smatra se da zemlja imaproblem sa lividno&u.

1) Na,e!i(e ,e okaza(elje za!+:e"o(i koje oz"aje(e i +k$a(ko i; o-ja"i(e> 0o7lavlje #J.4. oazateljiinozemne zadu=enosti1

oazatelji zadu=enosti dijele se na'#. rema stanju zadu=enosti na'H O!"o !+a $ema BP37+9 poazatelj oji poazuje odnos izmeGu uupno7 vanjso7 du7a i bruto

doma&e7 proizvoda 0d"/!Y1. 1 i to je dobar poazatelj sadanje sposobnosti otplate du7a. :jime se odreGuje reditnibonitet nee zemlje, uolio du7 prijeGe dvostruu veliinu izvoza tj. ad je ve&i od 2((W, smatra se dazemlja nema reditni bonitet.

2. rema tijeu zadu=enosti dijele se na'H O!"o o(la(e !+a i iz,oza $o-a i +l+a9 poazatelj oji nam poazuje olio teu&i; pri;oda odizvoza trebamo odvojiti za otplatu du7a 0d"/S!>1. 0o7lavlje #J.+. Cilus zadu=ivanja1

Stranica 49 od 55


50/55


A = B P = Tijeko,i "e(o kai(alaB = Va"jko($o,i"ka -ila"#a

= S(a"je !+aP= Ne(o kama(e

aze u -ilusu zadu=ivanja su'

I Dla!i !+:"ik9 voz apitala, deDi-it u


51/55


retpostavimo da &e se upnja izvriti u i da je teaj u ravnote=i 0toa >1. tom sluaju do&i &e do porastapotra=nje za unama iz inozemstva tj. pove&at &e se ponuda na doma&em tr=itu 0sa S S#, odnosno sa #1, to &e dovesti do pada teaja dolara sa % u %# tj. dolar &e depre-irati. Zaljua' devizni teaj pada.

) 3$e(o(a,i(e !a Vla!a $o!a ,oj +!io + T7HT7+ &) ($a"om i",e(i(o$+> Kako 8e e o,a ($a"ak#ijao!$azi(i "a -ila"#+ la8a"ja RHF


52/55


:a 7raDu je priazan ravnote=ni teaj < i pri njemu se mo=e upiti oliina deviza . /r=ava mo=e administrativnoodrediti 0Disirati teaj1 na ni=oj ili vioj razini od ravnote=no7 teaja. 7lavnom zemlje u razvoju Disiraju teaj ispodravnote=no7 to destimulira izvoz, a potie uvoz. retpostavimo da je dr=ava Disirala teaj na


53/55


Famatni paritet nastaje ada se izjednai razlia izmeGu amatnjaa u zemlji i inozemstvu s razliom spot iterminso7 teaja' id9 iD" 0d!DH Sd!D1! Sd!D

:a aps-isi smo oznaili s desne strane terminsu premiju 0terminsi teaj ve&i od spot teaja1, a s lijeve straneterminsi disont 0terminsi teaj ni=i od spot teaja1, do je na ordinati na pozitivnom dijelu amatnja u inozemstvuve&i od amatnjaa u zemlji, a na ne7ativnom dijelu ordinate obratno. Famatni paritet bio bi na prav-u 0tu jeizjednaena razlia izmeGu amatnjaa i teajeva1.


54/55


/ornbus-;ov overs;ootin7 model poazuje premaaj teaja u ratom rou tj. teaj trenutno vie rea7ira naporeme&aj ne7o u du7om rou. :a 7raDionu je priazano pove&anje novane ponude u zemlji 0espanzivnamonetarna politia1 u vremenu t( sa # na 2, u ratom rou 0vremenu t(1 to &e smanjiti amatnu stopu u omjerupove&anja novane mase 0sa i2 na i#1 i ona &e se postepeno vra&ati na poetnu razinu i2. Cijene &e u vremenu t(poeti rasti sa # i te &e u du7om rou porasti na razinu pove&anja novane mase na razinu 2, do &e teaj uvremenu t( postotno narasti za vie od promjene novane mase, depre-irati &e sa %# u %2 , naon e7a &epostepeno apre-irati ao bi u du7om rou dose7ao postotnu razinu pove&anja novane mase %$.

) Nalazi(e e + +lozi !e,iz"o a$-i($a:e$a> A$-i($i$aj(e + lije!e8oj i(+a#iji> >0o7lavlje #$.6. /eviznaarbitra=a1

Lo"!o" Toko Ho" Ko"BIP ASK BIP ASK BIP ASK1%& 1% 1% 1%? 1%? 1%

G!je 8e(e k+i(i% a !je $o!a(i e+$eF Kolika je ,a@a za$a!aF !a"i (e2aj je W/)

Fupit &emo i; u Londonu po ![ " #,2J i prodat &emo i; u Ion7 Fon7u po ![ " #,28 i zaradit &emo # -ent poprodanom euru.

Stranica 54 od 55


55/55


POPATNI 3OPAI'

3$om("i o() (e2ajje teaj oji se oristi priliom realiza-ije neo7 u7ovora odma; tj. najasnije u rou dvadana.Te$mi"ki (e2ajje u7ovoreni teaj oji se oristi za podmirivanje neo7 u7ovora u budu&nosti, naje&e do 6mjese-i.

efzgforum.net - Medjunarodna_rjesenja_zadataka_Josic[1].doc

Documents

Transcript of efzgforum.net - Medjunarodna_rjesenja_zadataka_Josic[1].doc