Edukativna brošura “FINANCIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE”

Iv

on

a P

avel

ić, Z

vje

zdan

a P

osa

vec

,Maj

a Q

uie

n,

Alj

oša

Šes

tan

ov

ić

Ed

uk

ati

vn

a b

rošu

ra “

FIN

AN

CIJ

E Z

A

PO

LJO

PR

IVR

ED

NIK

E”

Koordinator:

Partner:

Projekt “Od

poljoprivrednika do

poduzetnika”

Zagrebačka županija

1

Ivona Pavelić – Zvjezdana Posavec – Aljoša Šestanović

Urednici: Zvjezdana Posavec – Maja Quien

Edukativna brošura

„FINANCIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE“

Projekt

„OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA“

Zagrebačka županija

Zagreb, lipanj 2013.

2

Sadržaj

O PROJEKTU „OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA“ 6

ZAKONSKI OKVIR I PRAVNO REGULIRANJE POLJOPRIVREDNIH

GOSPODARSTAVA – Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr. 7

1. Pravna znanost, pravo i zakoni – pojmovi 7

2. Poljoprivredno zakonodavstvo 9

2.1. Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo 9

2.1.1. Zakon o poljoprivedi 9

2.1.2. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 11

2.1.3. Zakon o državnoj potpori, poljoprivredi i ruralnom razvoju 13

2.1.4. Zakon o stočarstvu 14

2.1.5. Zakon o hrani 14

2.1.6. Zakon o trgovačkim društvima 14

2.1.7. Zakon o obrtu 15

2.1.8. Zakon o zadrugama 15

2.1.9. Pregled ostalih zakona 16

2.2. Prilagodba zakona sustavu i legislativi EU 17

3. Oblici poslovnog organiziranja u poljoprivredi 18

3.1. Obiteljsko gospodarstvo 19

3.2. Zadruge 20

3.3. Trgovačka društva i obrti 20

4. Registracija OPG-a i prijava u državne institucije (porezna uprava, mirovinsko i

zdravstveno osiguranje) 21

OSNOVNI POJMOVI KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI – Zvjezdana Posavec,

dipl.ing.agr. 23

1. Ukupni prihod 23

2. Rashod 23

3. Trošak 23

3.1. Fiksni troškovi 23

3.2. Varijabilni troškovi 24

4. Ukupni troškovi 24

4.1. Prosječni ukupni trošak 24

5. Stupanj iskorištenja kapaciteta 24

6. Amortizacija 24

7. Granični prihod i trošak 24

8. Poslovni rezultat 24

9. Cijena koštanja 25

10. Pokriće varijabilnih troškova (Gross Margin) 25

11. Primjeri 26

UVOD U TEMELJNE REČUNOVODSTVENE KONCEPTE I NEKE POSEBNOSTI

KNJIGOVODSTVA U POLJOPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA – dr.sc. Aljoša

Šestanović 27

1. Temeljni računovodstveni pojmovi i koncepti 27

1.1. Zakon o računovodstvu (ZoRč) 28

3

1.2. Porez na dohodak i prijava u RPO 29

1.3. Porez na dohodak 29

1.4. Porezna prijava (obrazac DOH) 30

1.5. Porez na dobit 30

1.6. Porez na dodanu vrijednost (PDV) 31

2. Tko zapravo donosi pravila „igre“? 31

2.1. MSFI – međunarodni standardi financijskog izvještavanja 31

2.2. Računovodstveni autoritet u RH 31

2.3. GAAP vs. MSFI 32

2.4. Računovodstveni sustav 32

2.5. Računovodstveni koncepti ili pretpostavke 32

2.6. Računovodstvena načela 32

2.7. Računovodstveni standardi 32

2.8. Godišnji financijski izvještaji, revizija i godišnje izvješće 33

3. Pojam troškova – razlike 33

3.1. Trošak i izdatak – razlike 33

3.2. Načelo nabavne vrijednosti 33

3.3. Troškovi vs. rashodi – zaključak 34

3.4. Uskladištivi vs. neuskladištivi troškovi 34

4. Interni vs. eksterni korisnici FI 34

4.1. Izvještaji za interne korisnike 34

4.2. Izvještaji za eksterne korisnike 34

4.3. Ciljevi izrade financijskih izvještaja 34

4.4. Osnovna financijska izvješća 34

4.5. Temeljni elementi financijskih izvještaja 35

4.6. Podjela rashoda 36

4.7. Vrednovanje (mjerenje) elemenata financijskih izvještaja 36

5. Kriteriji klasifikacije troškova 36

5.1. Klasifikacija troškova u proizvodnji 37

6. Bilanca 38

6.1. Bilanca (stanja) 40

6.2. Tri analitička „problema“ bilance 40

7. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) 41

7.1. Račun dobiti i gubitka (prema prirodnim vrstama troškova) 41

7.2. Multi-step pristup prikaza računa dobiti i gubitka 42

7.3. Veza između bilance i RDG 42

8. Izvještaj o novčanim tokovima 42

8.1. Što ne uključuje izvještaj o novčanim tokovima? 43

8.2. Shema novčanih tokova 43

8.3. Metode izvještavanja o novčanim tokovima 43

8.4. Metoda izračuna novčanog toka od poslovnih aktivnosti 44

8.5. Tretman kamata i dividendi u novčanim tokovima (IASB) 45

9. Biološka imovina: klasifikacija s obzirom na namjenu i razdoblje držanja 47

9.1. Za klasifikaciju u dugotrajnu biološku imovinu 47

9.2. Početno i naknadno vrednovanje biološke imovine 47

9.3. Iznimke od pristupa fer vrijednosti 47

9.4. Aktivno tržište i utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine 47

9.5. Ulaganje u dugotrajnu biološku imovinu 48

9.6. Ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu 48

9.7. Ulaganja u poljoprivredne proizvode 48

4

9.8. Početno i naknadno vrednovanje poljoprivrednih proizvoda

48

10. Računovodstveno praćenje državnih potpora 48

10.1. Računovodstveno praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema fer

vrijednosti 49

10.2. Računovodstveno praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema

trošku nabave 49

11. Osnove kalkulacija 50

11.1. Kalkulacije u poljoprivredi: pojmovi 50

11.2. Pokazatelji uspješnosti 50

11.3. Proizvodni pokazatelji 51

11.4. Ekonomski pokazatelji 52

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA IZ EU FONDOVA – Ivona Pavelić, mag.oec. 55

1. Karakteristike projekata financiranih putem bespovratnih sredstava EU 55

2. IPARD 2007.-2013. 55

2.1. O IPARD programu 55

2.2. Operativna struktura 55

2.3. Prioriteti IPARD programa 2007.-2013. 56

2.4. Korisnici IPARD programa 56

2.5. Prioriteti i mjere 56

2.6. O uspješnosti IPARD programa 57

2.7. Financijski pregled dodijeljenih IPARD sredstava po prioritetima i mjerama

58

2.8. Gdje se nalaze potrebne informacije? 58

2.9. Nadolazeći natječaji? 58

2.10. Financiranje 2014.-2020. 58

3. Planiranje resursa i proračuna projekta 59

3.1. Opća pravila proračuna projekta 59

3.2. Izvori financiranja projekta 59

3.3. Financiranje projekata iz EU fondova 59

3.4. Prihvatljivost troškova 59

3.5. Primjeri neprihvatljivih troškova 60

3.6. Što je važno znati pri planiranju proračuna? 60

3.7. Primjer – kako isplanirati proračun neke aktivnosti 60

3.8. Raspored resursa i proračuna 60

4. Izrada proračuna projekta 61

4.1. Korelacija aktivnosti i proračuna projekta 61

4.2. Izrada proračuna projekta 61

4.3. Proračunska poglavlja projekta 62

4.4. Najčešće greške u izradi proračuna projekta 62

5. Upravljanje proračunom projekta 62

5.1. Upravljanje financijskim sredstvima projekta 62

5.2. Vođenje financijske dokumentacije projekta 62

5.3. Izrada financijskih izvještaja projekta 63

6. Financijski nadzor i evaluacija proračuna 63

6.1. Uspostavljanje učinkovitog sustava financijskog monitoringa 63

6.2. Primjer tablice s izvješćem o praćenju troškova 63

7. Literatura 64

8. O koordinatoru i partneru projekta 65

5

O PROJEKTU OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA

Udruga Inicijativa zajedno s Pučkim otvorenim učilištem Petar Zrinski provodi projekt pod

nazivom Od poljoprivrednika do poduzetnika. Financiranje projekta odobreno je od

Zagrebačke županije kroz javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava i to za

sufinanciranje projekata udruga, s ciljem edukacije, prekvalifikacije i osnaživanja

nezaposlenih za 2012. godinu.

Cilj projekta Od poljoprivrednika do poduzetnika je povećanje zapošljivosti osoba s

ruralnih područja Zagrebačke županije kojom bi se doprinijelo povećanju ekonomske

aktivnosti poljoprivrednika na tom području. Projekt će rezultirati razvijanjem programa i

realizacije edukacije Financije za poljoprivrednike, educiranjem osoba za vođenje

vlastitog ili zapošljavanje na drugom poljoprivrednom subjektu, povećanjem zapošljivosti

poljoprivrednika Zagrebačke županije, boljom integracijom nezaposlenog ruralnog

stanovništva te njihovom manjom financijskom ovisnošću.

6

Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr.

ZAKONSKI OKVIR I PRAVNO REGULIRANJE POLJOPRIVREDNIH

GOSPODARSTAVA

PRAVNA ZNANOST, PRAVO I ZAKON – pojmovi

HRVATSKO POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO

Zakon o poljoprivredi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o državnoj potpori, poljoprivredi i ruralnom razvoju

Zakon o stočarstvu

Zakon o hrani

Zakon o trgovačkim društvima

Zakon o obrtu

Zakon o zadrugama

Pregled ostalih zakona

PRILAGODBA ZAKONA SUSTAVU I LEGISLATIVI EU

OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA U POLJOPRIVREDI

Obiteljsko gospodarstvo

Zadruga

Trgovačko društvo

Obrt

REGISTRACIJA OPG-A I PRIJAVA U DRŽAVNE INSTITUCIIE (POREZNA UPRAVA,

MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE)

7

1. PRAVNA ZNANOST, PRAVO I ZAKONI - pojmovi

1.1. PRAVNA ZNANOST

društvena znanost kojoj su glavni objekti proučavanja država i pravo.

Sustav pravne znanosti može se podijeliti u tri osnovne grupe:

Ø grupa opće teorijskih pravnih znanosti - izučava elemente koji su zajedničke svim

državama i svim pravnim sustavima, bez obzira na povijesno razdoblje, geografski

položaj i sl.

Ø grupa povijesno pravnih znanosti - proučava razvoj prava kroz povijest

Ø grupa pozitivno pravnih znanosti - izučava konkretne pravne sustave koji postoje u

sadašnjosti (pozitivno pravni sustavi)

1.2. PRAVO

Pravo u objektivnom smislu – označava ukupnost pravnih pravila, načela i instituta

kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici.Njima su uređeni odnosi među

ljudima i odnosi ljudi prema društvenoj zajednici u kojoj žive i čijim pravilima se

podvrgavaju.

Pravo u subjektivnom smislu - prava i obveze koje pojedincu (subjektu prava) daju i

nameću propisi objektivnog prava.

1.3. LEGISLATIVA

(franc. législatif = zakonodavno, od lat. legem latum = napravljen zakon)

Onaj dio državne vlasti koji donosi zakone (zakonodavna vlast).

Zakonodavstvo je ukupnost zakona u pojedinoj državi te vrste zakona i njihov međusobni

odnos u pravnom sustavu pojedine države.

Zakonodavstvo se dijeli na:

• materijalno - kojim se uređuju pojedine grane prava (npr. kazneno, građansko, radno,

upravno);

• postupovno - kojima se utvrđuju pravila postupka (kazneni, građanski, upravni

postupak);

• organizacijsko - kojim se utvrđuje organizacija državne uprave i javnih službi te

razrađuju načela za djelovanje lokalne (regionalne) samouprave

1.4. ZAKON

(lat. lex; engl. act, law, statute; njem. Gesetz; franc. loi)

u formalnom smislu - svaki opći pravni akt što ga donese ustavom utvrđeno

predstavničko-zakonodavno tijelo prema propisanom zakonodavnom postupku te

nosi naziv zakona bez obzira na sadržaj

u materijalnom smislu - svaki pravni akt koji sadržava opći propis koji je

zapovjedan, bez obzira na to koje ga je državno tijelo donijelo.

nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt s kojim svi drugi pravni akti u državi

moraju u skladu

8

normativni akt države koji po točno određenom postupku u donosi

zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

VRSTE ZAKONA:

1. ustavni,

2. organski,

3. obični,

4. proračun i

5. završni račun.

POSTUPCI DONOŠENJA ZAKONA:

redoviti

hitni

1.5. PRAVILNIK

pravni akt zasnovan na zakonu koji sadrži ukupnost propisa o načinu kako treba

da se obavljaju poslovi.

9

2. POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO

je skup svih zakona i pravnih propisa u poljoprivredi.

kao formalno pravnim okvirom, ustanovljuje načine organiziranja i zaštite

nacionalne proizvodnje, određuje potporu poljoprivredi mjerama agrarne politike

za unapređenja poljoprivredne djelatnosti te položaj, prava i obveze

poljoprivrednih proizvođača, institucija i ostalih subjekata u poljoprivredi u okviru

cjelokupnog gospodarskog sustava RH.

Krovni zakon je Zakon o poljoprivredi (NN broj 66/01 i 83/02 , 149/09 i 127/10)

2.1. HRVATSKO POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO

2.1.1. ZAKON O POLJOPRIVREDI

http://www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi

”Narodne novine“ , broj 66/01 i 83/02 , 149/09 i 127/10

Zakonom se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici

djelovanja poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska

potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski

nadzor.

SADRŽAJ ZAKONA:

(1) Opće odredbe

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom

ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.

U Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

poljoprivreda obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti,

sukladno skupinama 01.1, 01.2 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti,

poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog

stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i

sastavni je dio ovoga Zakona,

poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se

bave poljoprivredom, a djeluju kao:

– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)

– obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

– trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te

– druga pravna osoba

OPG jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi

zajedničkoga kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u

obavljanju poljoprivredne djelatnosti,

http://www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi

10

(2) Ciljevi i mjere poljoprivredne politike i korisnici prava

Ciljevi:

1.prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim

konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,

2.promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja

konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,

3.omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti

poljoprivrednog dohotka,

4.omogućavanje potrošačima pristup odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno

njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,

5.čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i

6.očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti.

Mjere:

1. mjere tržišno-cjenovne politike,

2. mjere politike ruralnog razvoja i

3. mjere zemljišne politike.

(3) Održivi razvoj poljoprivrede

Održivi razvoj poljoprivrede - promiče se jačanjem ekološki osviještenog pristupa

gospodarenja resursima, uspostavom sustava integrirane proizvodnje, primjenom dobre

poljoprivredne prakse, provođenjem razvojnih i primijenjenih istraživanja, suradnjom sa

stručnim i znanstvenim ustanovama u poljoprivredi te uspostavom javnih i privatnih

savjetodavnih službi.

Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda

Dopunske djelatnosti na OPG-u

(4) Institucijska potpora

obuhvaća djelovanje središnjih tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i

lokalne samouprave, ustanova za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi i ruralnom

razvoju, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih

gospodarstava.

(5) Praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi

Upisnik je obvezan za:

poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu,

poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u

upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi

i

OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u.

Ministarstvo je nadležno za Upisnik, a poslove njegovog vođenja povjerava se Agenciji za

plaćanja.

11

Agencija za plaćanja provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik,

odnosno rješenje kojim se odbija upis u Upisnik u slučajevima kada korisnik prava ne

udovoljava uvjetima propisanim.

Upisom u Upisnik svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva jedinstveni matični

identifikacijski broj poljoprivrednoga gospodarstva (MIBPG). MIBPG je obvezan podatak o

poljoprivrednom gospodarstvu koji mora biti sadržan u svim upisnicima, registrima ili

evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi.

Prodaja vlastitih proizvoda proizvedenih na OPG-u

Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka

Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede

(6) Upravni i inspekcijski nadzor

Upravni nadzor nad provedbom Zakona o poljoprivredi i propisa donesenih na temelju

njega obavlja Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o poljoprivredi i propisa donesenih na

temelju njega obavljaju inspekcije Ministarstva (poljoprivredna, stočarska, vinarska i

inspekcija za kakvoću hrane) i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima.

2.1.2. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

(”Narodne novine“ , broj : 54/94; 48/95; 19/98; 66/01, 87/02; 48/05; 90/05; 152/08;

25/09; 153/09; 21/10; 90/10; 124/10; 39/11 i 61/11)

http://www.zakon.hr/z/133/Zakon-o-poljoprivrednom-zemlji%C5%A1tu

Zakonom se uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta,

raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, osnivanje i

djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog

zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor.

SADRŽAJ ZAKONA:

(1) Opće odredbe

Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu

zaštitu.

Vlasništvo zemljišta ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim

ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade,

pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište

koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, uspostavit će Informacijski sustav podataka o

poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj u svrhu učinkovitijega gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem i praćenja tržišta poljoprivrednim zemljištem.

12

(2) Održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta

Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju

smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

(3) Korištenje poljoprivrednog zemljišta

Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države može se osnovati pravo služnosti u

svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije i

istraživanja mineralnih sirovina i sl.

(4) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada

Jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja

vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra za Republiku Hrvatsku (u

daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na

temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog

projekta.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u

skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.

(5) Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa

raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

(6) Agencija za poljoprivredno zemljište

obavlja poslove okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem kao specijalizirana javna ustanova Vlade Republike Hrvatske.

(8) Nadzor

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

obavlja Ministarstvo. Ako se provedenim nadzorom utvrde nepravilnosti i propusti,

Ministarstvo dostavlja zapisnik o utvrđenom stanju Državnom odvjetništvu Republike

Hrvatske.

Inspekcijski nadzor propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega

obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.

13

2.1.3. ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM

RAZVOJU

(”Narodne novine“, broj : 92/10, 127/10, 139/12)

http://www.zakon.hr/z/547/Zakon-o-potpori-poljoprivredi-i-ruralnom-razvoju

Zakonom se uređuju: a) izravna plaćanja; b) mjere ruralnog razvoja; c) posebna potpora

poljoprivredi; d) upravni i inspekcijski nadzor; e) kaznene odredbe.

POJMOVI U ZAKONU:

1. Državna potpora obuhvaća: izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja te mjere

posebne potpore poljoprivredi.

2. Izravna plaćanja jesu plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje

poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku.

3. Mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju mjere za unapređenje konkurentnosti

poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza i mjere za

poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih

djelatnosti.

4. Posebna potpora poljoprivredi obuhvaća mjere za upravljanje rizicima i kriznim

situacijama, za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu, za tehničku pomoć

proizvođačkim organizacijama te ostale mjere koje nisu obuhvaćene mjerama

poljoprivredne politike, a uređuju se posebnim propisima

5. Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju

poljoprivrednu aktivnost.

6. Korisnici državne potpore ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje

ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

7. Poljoprivredna aktivnost podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj

stoke i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili održavanje zemljišta u stanju pogodnom

za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša.

8. Višestruka sukladnost je ispunjavanje uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi,

životinja i bilja, dobrobit životinja te uvjeta vezanih uz dobru poljoprivrednu i okolišnu

praksu, utvrđenih posebnim propisima.

9. Nacionalna omotnica je gornja granica financijskih sredstava predviđenih za izravna

plaćanja tijekom jedne godine.

10. Modulacija je umanjenje isplata izravnih plaćanja za pojedina poljoprivredna

gospodarstva čija prava na izravna plaćanja na razini proizvodne godine prelaze zakonom

propisani iznos.

11. Državna pomoć je potpora iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske (u

daljnjem tekstu: Državni proračun) za poljoprivrednike u posebno osjetljivim sektorima u

prijelaznom razdoblju, nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

14

2.1.4. ZAKON O STOČARSTVU

(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06)

http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/stocarstvo/zakon-o-stocarstvu-urednicki-

procisceni-tekst-nn-br-701997-do-1322006

Zakonom se uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih

životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih

životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne

hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih

životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

Zakon se odnosi na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi,

pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu.

2.1.5. ZAKON O HRANI

NN 46/07

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297990.html

Pravilnik o higijeni hrane NN 90/07

Zakonom se uređuju opća načela i zahtjevi koji se odnose na higijenu i zdravstvenu

ispravnost hrane i hrane za životinje. Sukladno zakonima EU, u njemu se prvi put uvodi

termin "nova hrana" koji podrazumijeva hranu i sastojke hrane koji se do sada nisu

znatnije upotrebljavali za prehranu ljudi u Republici Hrvatskoj. Hrana i hrana za životinje

koja spada u kategoriju nove hrane može imati potencijalno štetni utjecaj, zato takva

hrana podliježe posebnoj proceduri prilikom ustanovljavanja rizika i stavljanja na tržište.

U kategoriju nove hrane ubraja se i GM hrana ili ona hrana koja se sastoji od GMO-a, bez

obzira na stupanj njene prerade. Prije prvog stavljanja takve hrane na tržište MZSS mora

izdati posebnu dozvolu. Za izdavanje dozvola kod stavljanja hrane za životinje na tržište

zaduženo je MPŠVG.

2.1.6. ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

«Narodne novine», broj 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda RH, 111/93, 34/99,

121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12, 68/13

http://www.zakon.hr/z/546/Zakon-o-trgova%C4%8Dkim-dru%C5%A1tvima

Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i

društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge

djelatnosti.

Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu

djelatnost.

15

Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička

osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti

proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

2.1.7. ZAKON O OBRTU

Urednički pročišćeni tekst «Narodne novine», broj 77/93 ,90/96, 64/01, 71/01, 68/07,

79/07 i 40/10

http://www.zakon.hr/z/297/Zakon-o-obrtu

Obrt u smislu je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od

strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,

prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun,

a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

Obrti u smislu ovoga Zakona su:

1. slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili

majstorski ispit.

2. vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili

majstorski ispit,

3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju

povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske,

2. da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,

3. da udovoljava općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim uvjetima ako je

to propisano zakonom,

4. da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera

sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,

5. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.

2.1.8. ZAKON O ZADRUGAMA

Narodne novine broj 36/95, 67/01, 12/02 i 34/11

http://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini

članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju

zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i

zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i

interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

16

Zadruga se temelji na zadružnim vrednotama: samopomoći, odgovornosti,

demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti te moralnim vrednotama

poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge.

2.1.9. PREGLED OSTALIH ZAKONA

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (“Narodne

novine”, broj 139/10)

Zakon o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine”, broj 70/05 i

46/07 i 137/09)

Zakon o biljnom zdravstvu (“Narodne novine“, broj 75/05, 25/09 i 55/11)

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (“Narodne novine“, broj : 70/05 i 124/10)

Zakon o dobrobiti životinja («Narodne novine», broj 19/99)

Zakon o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 74/94., 57/96., 46/97,

056/2010, 055/2011)

Zakon o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine« br. 106/01., 049/2005)

Zakon o veterinarstvu (“Narodne novine ”, broj 41/07)

Zakon o vodama (NN 107/951, 53/09, 63/11)

17

2.2. PRILAGODBA ZAKONA SUSTAVU I LEGISLATIVI EU

Pravna stečevina Europske unije (acquis communautaire) predstavlja nesistematizirano

zakonodavstvo koje čini velik skup pravnih akata, ugovora, uredbi, smjernica, odluka,

preporuka, mišljenja, međudržavnih ugovora i presuda Europskog suda.

Do donošenja ustava koji bi trebao objediniti i unificirati pravni sustav, zakonodavstvo

Europske unije dijeli se u nekoliko područja:

• primarno zakonodavstvo (ugovori o osnivanju Zajednice i opća pravna načela)

• sekundarno zakonodavstvo (provedbeni propisi i akti koje donose institucije Europske

unije)

• ostali izvori prava Unije (međunarodni sporazumi koje donosi Europska zajednica,

konvencije, sporazumi i ugovori između država članica, presude Suda Europskih

zajednica kao i opća načela prava EU).

Za otvaranje poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak utvrđeno je jedno mjerilo izrade

strategije za poljoprivrednu statistiku.

Za poglavlje Okoliš, Hrvatska je dobila jedno mjerilo koje je morala ispuniti da bi mogla

započeti pregovore u tom području. Hrvatska je trebala izraditi i prezentirati plan za

uspostavu administrativnih kapaciteta i za osiguranje financijskih sredstava za provedbu

europske pravne stečevine u ovom poglavlju. Taj plan trebao je biti koordiniran s

usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.

U poglavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika postavljena su četiri

mjerila.

U prvom mjerilu tražilo se donošenje okvirnih zakona o hrani i zakona o veterinarstvu,

usvojeni u Hrvatskom saboru.

Drugim mjerilom tražila se izrada strategije za transponiranje i provedbu acquisa

(europske pravne stečevine).

U trećem mjerilu EU od Hrvatske se tražilo uvođenje adekvatnog sustava za identifikaciju

i registraciju svinja, koza i ovaca. Također se tražilo da se prezentiraju provedene mjere

na uspostavi sustava za registraciju i identifikaciju goveda.

I kao četvrto mjerilo tražila se klasifikacija svih objekata za proizvodnju hrane po

kategorijama temeljenim na acquisu,a koja bi služila kao temelj za budući program

unapređenja objekata za proizvodnju hrane.

Sva navedena mjerila ispunjena su 30. lipnja 2011. godine

18

3. OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA U POLJOPRIVREDI

Poljoprivrednici svoje poslovanje mogu organizirati kao:

Obiteljsko gospodarstvo

Zadrugu

Trgovačko društvo

Obrt

Svaka poslovna jedinica ima životni ciklus sa 4 razvojne faze:

1. Stvaranje gospodarstva

2. Poslovni rast

3. Konsolidacija na tržištu

4. Završetak poslovanja

Faza stvaranja

uključuje odabir poljoprivredne proizvodnje kao poslovne karijere, osnivanje

poljoprivrednog gospodarstva, osiguranje i organiziranje potrebnih resursa,

stvaranje potrebne financijske osnove

Faza rasta

uključuje značajno povećanje gospodarske aktivnosti gospodarstva s obzirom na

volumen ostvarene proizvodnje

postiže se kupovinom ili unajmljivanjem zemljišta, povećanjem osnovnog stada i

nabavkom potrebne mehanizacije

uključuje i izvršavanje financijskih obveza kojima je financiran rast gospodarstva

Konsolidacija na tržištu

Faza u kojoj se postižu ujednačeni poslovni rezultati uz blagi rast kao posljedice

odabrane razine proizvodnje u skladu s raspoloživim poslovnim resursima

Naglašeno je racionaliziranje troškova i ostvarenje visoke produktivnosti

Završetak poslovanja

Slijedi kao posljedica umirovljenja vlasnika gospodarstva

Naglašeno je zadržavanje ili smanjenje obujma poslovanja uz nepoduzimanje

rizičnih poslovnih odluka

Preduvijet nastavka rasta je planiranje i uvođenje novih generacija

19

3.1. OBITELJSKO GOSPODARSTVO

Osnovni oblik u kojem se pojavljuju poslovne organizacije specijalizirane za

poljoprivrednu proizvodnju

Prema Zakonu o poljoprivredi: poljoprivredna, samostalna gospodarska i socijalna

jedinica temeljena na vlasništvu ili upotrebi proizvodnih resursa i upravljanju

obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti

Registracija se obavlja upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Uredu državne

uprave

Posluje kao samostalna gospodarska jedinica koja samostalno osigurava potrebne

resurse, donosi poslovne odluke i snosi odgovornost za ostvareni profit ili gubitak

Prema Pravilniku o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava članovi seljačkog

gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva su punoljetni članovi istog

kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na

gospodarstvu

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva razvrstavaju se u ciljne skupine – korisnike mjera

poljoprivredne politike prema slijedećim kriterijima:

1. Korištena poljoprivredna površina

2. Radna aktivnost u poljoprivredi

3. Vrsta poljoprivredne proizvodnje

4. Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda

5. Dohodak gospodarstva

Posebnost poljoprivredne proizvodnje:

1. Povezanost domaćinstva i gospodarstva

2. Proizvodnja je dijelom u funkciji samoopskrbe

3. Management i vlasništvo su povezani

4. Poljoprivredna gospodarstva su male proizvodne jedinice

5. Teškoće u standardizaciji proizvoda

6. Potrošnja i ponuda poljoprivrednih proizvoda uglavnom je neelastična

7. Teškoće u nadzoru nad procesom proizvodnje

8. Teškoće u financiranju gospodarstva

9. Poslovanje je rizično

10. Stalni troškovi obično čine značajni dio ukupnih troškova

Struktura i sadržaj upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom:

1. Planiranje

2. Osnovna ekonomska načela proizvodnje

3. Prikupljanje i analiza poslovnih informacija

4. Kalkulacije i troškovi

5. Nabavljanje i upravljanje osnovnim resursima (zemljište, kapital, rad)

6. Izbor i organizacija proizvodnje

7. Upravljanje pojedinom poljoprivrednom proizvodnjom (biljna, stočarska)

Ciljevi poljoprivrednih gospodarstava:

Ostvarenje profita (maksimalnog)

20

Povrat novca

Povećanje vrijednosti gospodarstva

Investicijom (ulaganjem), najčešće kreditom, predstavlja odricanje od nečega

Povećanje gospodarstva u proizvodnom smislu

Kupnja zemlje, stoke

Zakon obujma

Kroz veći obujam (kapacitet) smanjuju se troškovi proizvodnje po jednici

kapaciteta

Sprečavanje gubitka

Rizičnost poljoprivrede kao djelatnosti

Ugroženost egzistencije članova obitelji

Smanjenje ulaganja tuđih sredstava

Cilj su vlastita sredstva

Poboljšanje obiteljskog života

Povećanje sobodnog vremena kroz specijalizaciju proizvodnje

Posjedovanje urednog, lijepog gospodarstva

1.1.1. KARAKTERISTIKE OBITELJSKOG GOSPODARSTVA:

1. Radna snaga

2. Kapital

3. Osposobljenost za bavljenje poljoprivredom

4. Rentablinost

5. Tržište

6. Osiguranje sredstava i repromaterijala

3.2. ZADRUGE

Prema Zakonu o zadrugama – dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član

sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći

unaprijeđuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja

svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge

Prednosti povezivanja poljoprivrednika u zadruge:

Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje

Poslovanje putem zadruge, korištenje usluga zadruge radi ostvarenja vlastitih

ciljeva

Unaprijeđenje i zaštita vlastitog gospodarskog interesa

Bolja edukacija i informiranost

Veća efikasnost u pogledu vlastite proizvodnje i usluga, te organiziranog plasmana

proizvoda

3.3. TRGOVAČKA DRUŠTVA I OBRTI

Gospodarske jedinice koje se bave proizvodnjom ili prodajom poljoprivrednih proizvoda.

Posluju prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o obrtu.

21

4. REGISTRACIJA OPG-a I PRIJAVA U DRŽAVNE INSTITUCIJE

(POREZNA UPRAVA, MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE)

Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vrši se u uredu za poljoprivredu

– ovisno o PREBIVALIŠTU sa osobne iskaznice nositelja OPG-a.

Od dokumentacije je potrebno priložiti slijedeće:

1. Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a

2. Presliku žiro računa iz poslovne banke

3. Posjedovni list iz katastra za zemlju i posjed za koji je vezan posao, koji će

se obavljati u sklopu OPG-a (70,00 kn) …ILI… Gruntovni izvadak iz

gruntovnice (20,00 kn)

4. Obrazac UPISNIK (kupuje se u Narodnim novinama ili na KIOSKU u uredu

državne uprave) – u sklopu UPISNIKA se nalazi IZJAVA O NOSITELJU, a

koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva i to

samo u slučaju da gospodarstvo ima članove

5. Biljezi u iznosu od 70,00 kn

4.1. REDOSLIJED PRIJAVE PODUZETNIKA:

1. POREZNA UPRAVA – rok od 8 dana od dana početka rada

2. MIROVINSKO OSIGURANJE – rok od 15 dana od dana početka rada

3. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE – rok od 15 dana od dana početka rada

4.1.1. PRIJAVA OPG-a U POREZNU UPRAVU

1. PRIJAVA U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA (Obrazac RPO, RPO A i RPO B)

2. PRIJAVA U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a (Obrazac P – PDV-1)

3. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE koja se unosi u OPG (Obrazac DI )

4. IZJAVA O IZABRANOM KNJIGOVODSTVENOM SERVISU

5. KOPIJA RJEŠENJA O UPISU U UPISNIK OPG-a

Obrasce je potrebno ispuniti, ovjeriti potpisom i pečatom nositelja OPG-a i osobno

odnijeti u nadležnu ispostavu Porezne uprave

4.1.2. PRIJAVA OPG-a U ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

1. PRESLIKA OSOBNE ISKAZNICE

2. PRESLIK RADNE KNJIŽICE

3. PRESLIKA PRIJAVE U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a

4. PISMENA IZJAVA O EVENTUALNOM RADU U INOZEMSTVU – OVJERENA POTPISOM

5. OBRASCI (Narodne novine)

1. T – SOD (ispunjava se samo opći dio i ovjerava nositelj OPG-a)

2. M – 1 P

3. M – 2 P

4. M – 11 P

5. M – 12 P

Obrasce nije potrebno ispunjavati, nego se samo ovjere potpisom i pečatom

nositelja OPG-a

22

Sve obrasce potrebno je odnijeti na zavod za mirovinsko osiguranje prema

sjedištu OPG-a.

4.1.3. PRIJAVA OPG-a U ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

1. T – 1

2. T – 2

3. POTVRDA O ULAZU U SUSTAV PDV-a (Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u

Poreznoj upravi)

4. PRESLIKA DOKUMENTACIJE KOJA JE PREDANA I U ZAVOD ZA MIROVINSKO

OSIGURANJE, ZAJEDNO S OBRASCIMA

4.2. OTVARANJE POSLOVNOG RAČUNA ŽIRO RAČUN U POSLOVNOJ BANCI

Za Obiteljska poljoprivredna gospodarstva potrebno je otvoriti ŽIRO RAČUN koji GLASI

NA NOSITELJA OPG-a (dakle ŽIRO RAČUN ZA FIZIČKE OSOBE, odnosno na ODJELU ZA

GRAĐANSTVO u poslovnoj banci)

4.2. IZRADA PEČATA

Pečat se može izraditi u trenutku kada započnete s obavljanjem djelatnosti u sklopu

OPG-a , a to je u trenutku upisa u POREZNI REGISTAR

Za izradu pečata je potrebna slijedeća dokumentacija:

1. Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika

2. Osobna iskaznica nositelja OPG-a

3. Potvrda o OIB-u

Preporučeni sadržaj pečata:

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

«NAZIV»

ADRESA

OIB

23

Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr.

OSNOVNI POJMOVI KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI

12. UKUPNI PRIHOD

13. RASHOD

14. TROŠAK

15. FIKSNI TROŠKOVI

16. VARIJABILNI TROŠKOVI

17. UKUPNI TROŠKOVI

18. PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK

19. STUPANJ ISKORIŠTENJA KAPACITETA

20. AMORTIZACIJA

21. GRANIČNI PRIHOD

22. GRANIČNI TROŠAK

23. POSLOVNI REZULTAT

24. CIJENA KOŠTANJA

25. POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA (GROSS MARGIN)

1. UKUPNI PRIHOD

Vrijednosno izražena količina naplaćenog novčanog kapitala jedne tvrtke u određenom

vremenskom razdoblju

Izvori su:

Prodaja proizvoda i usluga

Prihodi od sudjelujućih interesa i ostalih ulaganja

Poticaji u proizvodnji

Izvanredni prihodi

UP=vrijednost proizvodnje x cijena

2. RASHOD

Bespovratno izdavanje, „trošenje” novca i stvari

Širi pojam od troškova

3. TROŠAK

Vrijednosno izraženi utrošci elemenata proizvodnje

Onaj dio rashoda koji može biti ukalkuliran u cijenu koštanja proizvoda i usluga

Podjela na fiksne i varijabilne

3.1. FIKSNI TROŠKOVI

Neovisni o stupnju iskorištenja kapaciteta

Prisutni i kada nema proizvodnje

U fiksne troškove spadaju:

1. troškovi vremenske amortizacije

2. troškovi investicijskog održavanja

3. troškovi premije osiguranja imovine

4. troškovi bruto plaća zaposlenika

5. troškovi najamnine i zakupnine

6. opći troškovi uprave i prodaje

24

Primjerice: troškovi najma, renta na zemljište, kamate na kredit

Prosječni fiksni troškovi – omjer ukupnih fiksnih troškova i proizvedenih učinaka

ft=FT/Q (%IK)

3.2. VARIJABILNI TROŠKOVI

Ovise o stupnju iskorištenja kapaciteta, odnosno o količini proizvedenih učinaka, broju

proizvoda ili usluga, nazivaju se i promjenjivima

U varijabilne troškove spadaju:

1. troškovi sirovina

2. troškovi goriva

3. troškovi funkcionalne amortizacije

4. troškovi energije

5. troškovi prijevoza i sl.

Primjerice: troškovi repromaterijala

Prosječni varijabilni troškovi: omjer ukupnih varijabilnih troškova i proizvedenih

učinaka

vt=VT/Q (%IK)

4. UKUPNI TROŠKOVI

Zbroj ukupnih fiksnih i varijabilnih troškova

UT=FT+VT

4.1. PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK

Trošak proizvodnje jedne jedinice učinka

ut=UT/Q=vt+ft

5. STUPANJ ISKORIŠTENJA KAPACITETA

Omjer ostvarenog i potencijalnog korištenja nekog resursa

6. AMORTIZACIJA

Dio vrijednosti osnovnih sredstava koji je potrošen korištenjem u nekom vremenskom

razdoblju

Metode obračuna:

Linearna

Metoda opadajuće osnovice

Metoda zbroja godina

7. GRANIČNI PRIHOD I TROŠAK

Granični prihod – nastao uvođenjem dodatne jedinice inputa

Granični trošak – trošak potreban za proizvodnju dodatne jedinice inputa

8. POSLOVNI REZULTAT

Razlika između ostvarenih prihoda i troškova neke proizvodnje

25

Može biti:

Pozitivan (dobit)

Negativan (gubitak)

9. CIJENA KOŠTANJA

Predstavlja zbroj troškova u proizvodnom procesu potrebnih za jednu jedinicu outputa

U vezanoj proizvodnji gdje se javlja više outputa, cijena koštanja se izračunava za svaki

pojedinačni output formulom:

c.k. = UT/UP*prodajna cijena proizvoda

10. POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA (Gross margin analiza)

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih varijabilnih troškova

Koristi se za usporedbu dviju različitih tehnologija proizvodnje

Može se koristiti i za kalkulaciju povrata u proizvodnji nekog novog usjeva

(proizvoda) za one poljoprivrednike koji razmišljaju o započinjanju nove

proizvodnje

Radi se na osnovu jednog hektara ili na cijeloj obradivoj površini u slučaju da je

ona manja od hektara

Koraci u provedbi Gross margin analize:

1. Izračunati prosječni prinos u proizvodnji uz primjenu određene tehnologije

2. Izračunati očekivanu vrijednost proizvodnje koja je umnožak očekivane

proizvodnje i cijene na gospodarstvu (farm gate price)

3. Izračunati trošak sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava po hektaru ili za određenu

zemljišnu površinu i izračunati njihove ukupne troškove na gospodarstvu

4. Izračunati trošak vode za navodnjavanje i trošak mehanizacije ako su te usluge

komercijane prirode

5. Procijeniti trošak (bez ljudskog rada) navodnjavanja i mehanizacije ako ih

poljoprivrednik sam izvodi

6. Uračunati trošak fiksnih investicija koje se odnose samo na promatranu

proizvodnju

7. Na temelju podataka istraživanja, savjetodavne službe ili uz pomoć drugih

informacija procijeniti broj osoba/dana potrebnih za obradu zemljišta, sjetvu

(sadnju), prskanje i druge aktivnosti u proizvodnji. Pomnožiti broj dana s cijenom

rada

8. U slučaju korištenja rada obitelji potrebno je pomnožiti broj dana s oportunitetnim

troškovima (npr. nadnica koju bi članovi obitelji mogli zaraditi anganžmanom izvan

gospodarstva)

9. Oduzeti trošak zakupa zemljišta i kamate plaćene u slučaju kupnje zemljišta na

kredit

10. Oduzeti sve poreze na zemljište (ali ne i na proizvode, npr. vodna naknada), te

sve kamate plaćane na zemljište i inpute

11. Proporcionalno uključiti sve opće troškove koji još nisu uključeni

12. Oduzeti izračunate troškove od vrijednosti proizvodnje kako bi dobili gross margin

po hektaru

26

11. PRIMJERI:

Pr. 1. Odredi prihode, troškove i poslovni rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. Ostvareni

prihod je 5,5 t/ha. Otkupna cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi proizvodnje iznose 3500

kn/ha.

Pr.2. Ako prosječni fiksni troškovi pri iskorištenju kapaciteta od 85% iznose 480 kn/t,

koliko iznose pri iskorištenju kapaciteta od 70%?

Pr. 3. U proizvodnji mlijeka ostvareni su slijedeći rezultati po kravi: 5500 litara mlijeka,

tele od 150 kg, 10 tona stajskog gnoja, prirast od 30 kg. Ukupni troškovi u proizvodnji po

kravi iznosili su 15 000 kuna. Prodajne cijene su slijedeće: mlijeko=2,5kn/l; tele=20

kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte ukupni prihod u

proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.

12. PRIMJER ZA VJEŽBU:

Pr.1. Odredi prosječne fiksne, prosječne varijabilne, prosječne ukupne troškove i granični

trošak

27

UVOD U TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE KONCEPTE I NEKE POSEBNOSTI

KNJIGOVODSTVA U POLJOPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA

1. Temeljni računovodstveni pojmovi i koncepti

Organizacijske forme

• Trgovačko društvo

• Obrt

• OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo)

• Zadruga

Porezni tretmani prema organizacijskim formama

28

Dva principa vođenja knjiga

Poslovne knjige i evidencije

• Zakon o računovodstvu

• Zakon o porezu na dobit

• Zakon o porezu na dohodak (obrti, samostalna zanimanja i djelatnost

poljoprivrede i šumarstva)

• Zakon o porezu na dodanu vrijednost

1.1. Zakon o računovodstvu (ZoRč)

Obveznici:

- trgovačka društva & trgovac pojedinac (ZTD)

- i dr. pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit

Klasifikacija poduzetnika:

- mali (ne prelaze 2 od 3 uvjeta: prihod 65 mn kn, aktiva 32,5 mn kn, br.

zaposlenih 50)

- srednji (ne prelaze 2 od 3 uvjeta: prihod 260 mn kn, aktiva 130 mn kn, br.

zaposlenih 250)

- veliki (prelaze 2 od gore navedena 3 uvjeta)

Knjigovodstvene isprave i poslovne knjige

• Knjigovodstvena isprava: pisani ili elektronički dokument

• Poslovne knjige:

– glavna knjiga

– dnevnik

– pomoćne knjige

Samostalne djelatnosti

• Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom

izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od

poljoprivrede i šumarstva

29

1.2. Porez na dohodak i prijava u RPO

Tri uvjeta za ulazak fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom i šumarstvom u sustav

poreza na dohodak:

1. ako su obveznici PDV-a ,

2. u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja

djelatnosti poljoprivrede i šumarstva veći od veći od 80.500,00 kn (35% od praga

za PDV),

3. primaju državne poticaje.

Poslovne knjige obveznika poreza na dohodak

Definirane Zakonom o porezu na dohodak:

• Knjiga primitaka i izdataka,

• Popis dugotrajne imovine,

• Evidencija o tražbinama i obvezama i

• Knjiga prometa (za koju je moguća iznimka pod određenim uvjetima)

• Za svaku prodaju obveznik je dužan izdati račun!

Popis dugotrajne imovine

• Stvari i prava ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje

(nabavna vrijednost) veći od 3.500,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od

godinu dana.

• Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije)

dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana

zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog

načina otuđenja ili uništenja.

• U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara

dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i

otpisi.

1.3. Porez na dohodak

Zakonom o porezu na dohodak, porez na dohodak može se utvrđivati:

1. Na razliku primitaka i izdataka (porezne stope 12%, 25% i 40%): primitci > 149.500

kn

2. Paušalno (12% od utvrđene porezne osnovice) izdatci: primitci < 149.500 kn

• Porez na dohodak - paušalno

a) nije obveznik PDV-a,

b) u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja

djelatnosti poljoprivrede i šumarstva nije veći od 149.500,00 kn, odnosno 65%

iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a

c) nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona

d) ne obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine

30

Tablica paušalnih poreza na dohodak

Utvrđivanje dohotka

• Razlika primitaka i izdataka u poreznom razdoblju (jedna kalendarska godina)

• Načelo blagajne

– Priznavanje primitaka po primljenim uplatama

– Priznavanje izdataka po obavljenim isplatama (svi plaćeni troškovi vezani

uz djelatnost, ulaganja u DI, amortizacija DI, plaćene kamate po kreditima

i zajmovima za obavljanje djelatnosti)

– Podjela izdataka: elementarni troškovi djelatnosti (sjeme, sadnice,

gnojiva) i zajednički troškovi (el. energija, plin, gorivo, doprinosi,

prijevozni troškovi, amortizacija, knjigovodstvo, telefon)

1.4. Porezna prijava (obrazac DOH)

• Predujmovi poreza na dohodak se ne plaćaju do podnošenja prve porezne

prijave, a nakon toga Porezna uprava izdaje rješenje o predujmu poreza na

dohodak

• Podnosi se po isteku poslovanja prve kalendarske/poslovne godine na osnovu

podataka iz poslovnih knjiga. Prijave se mogu podnijeti od 1. 1. do 28. 02. tekuće

godine za prethodnu godinu (Obrazac DOH).

1.5. Porez na dobit

• Ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, ili

• Dobrovoljno (ako obveznik poreza na dohodak uputi Poreznoj upravi pisani

zahtjev da želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak)

Zakonski uvjeti za ulazak u sustav poreza na dobit

• ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od

2.000.000,00 kuna, ili

• ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00

kuna, ili

• ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna (prema

nabavnoj vrijednosti dugotrajne imovine), ili

31

• ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više

od 15 radnika, ili

1.6. Porez na dodanu vrijednost (PDV)

• ako su ukupne godišnje oporezive isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile

veće od 230.000,00 kuna ili

• ako se dobrovoljno prijavi u sustav PDV-a, iako su joj ukupne godišnje oporezive

isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile manje od 230.000,00 kuna

(rješenje ga obvezuje narednih 5 godina bez obzira na ostvarene isporuke)

• Obveznici poreza na dohodak koji su u sustavu PDV-a izdaje račun R-2 na kojemu

je naznačen i iznos PDV-a. Obveza za plaćanje PDV-a nastaje kada je račun

NAPLAĆEN!

Nastanak obveza i potraživanja za PDV

• Porezni obveznici poreza na dohodak:

- PDV se plaća prema naplaćenim naknadama

- Pretporez se može odbiti tek kada je plaćen račun

• Porezni obveznici na dobit:

- PDV se plaća prema izdanim računima

- Pretporez se može odbiti po primitku računa po kojem je isporuka realizirana

2. Tko zapravo donosi pravila “igre”?

• Najutjecajniji za EU - IASB (International Accounting Standards Board)

– formulacija i objavljivanje rač. standarda

– poboljšanje i ujednačavanje regulative i računovodstvenih standarda u

prezentiranju financijskih izvještaja

• Za SAD - FASB (Financial Accounting Standards Board)

2.1. MSFI - Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

• MSFI-jevi služe kao:

– podloga za nacionalne računovodstvene standarde

– nacionalni računovodstveni standardi (u Hrvatskoj od 1. siječnja 1993.

god.)

– mogu ga koristiti i kompanije na NYSE

– U EU, MSFI-jevi su obvezan okvir fin. izvještavanja od 01. siječnja 2005.

god.

• Ukupno ima 41 MRS (međunarodni računovodstveni standard) + 9 MSFI-jeva

(međunarodnih standarda financijskog izvještavanja)

2.2. Računovodstveni autoritet u RH

• OSFI (Odbor za standarde financijskog izvještavanja)

– donosi i tumači HSFI-jeve (Hrvatske standarde financijskog izvještavanja)

za mala i srednja poduzeća

– prijevodi, tumačenja i objava MRS/MSFI-jeva

32

2.3. GAAP vs. MSFI

• GAAP (iz SAD-a)

– opća pravila, “vodič” u procjeni, bilježenju i izvješćivanju o poslovnim

aktivnostima

– konvencije, standardi, pravila i postupci

• MSFI-jevi vs. GAAP (Generally Accepted Accounting Principles)

• Konvergencija tih standarda

2.4. Računovodstveni sustav

2.5. Računovodstveni koncepti ili pretpostavke

• Koncept POSLOVNOG SUBJEKTA

• Koncept VREMENSKE NEOGRANIČENOSTI POSLOVANJA (KONTINUITETA)

• Koncept STABILNE VALUTE

• Koncept OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA

2.6. Računovodstvena načela

• Načelo NABAVNE VRIJEDNOSTI

• Načelo OBJEKTIVNE VRIJEDNOSTI

• Načelo REALIZACIJE (STJECANJA PRIHODA)

• Načelo SUČELJAVANJA PRIHODA I RASHODA

• Načelo ZNAČAJNOSTI i POTPUNOSTI

• Načelo DOSLJEDNOSTI ili KONZISTENTNOSTI

• Načelo OPREZNOSTI ili RAZBORITOSTI

2.7. Računovodstveni standardi

• Predstavljaju smjernice u sastavljanju financijskih izvještaja

• MSFI-jevi vs. HSFI-jevi

– HSFI-jevi (ZORč iz 2007.)

– Mali i srednji poduzetnici primjenjuju HSFI-jeve

• Klasifikacija poduzetnika

– 3 kriterija - aktiva, prihodi i br. zaposlenika

33

– mali, srednji i veliki

2.8. Godišnji financijski izvještaji, revizija & Godišnje izvješće

• Godišnje financijske izvještaje čine:

– Bilanca

– Račun dobiti i gubitka

– Izvještaj o novčanom tijeku (samo vel., srednji i listani pod.)

– Izvještaj o promjenama kapitala (samo vel., srednji i listani pod.)

– Bilješke uz financijske izvještaje

• Obvezna revizija god. financijskih izvještaja

– veliki & srednji poduzetnici + listani poduzetnici

• Godišnje izvješće (značajni događaji nakon kraja poslovne godine, vjerojatan

budući razvoj društva, istr. & razvoj, otkup vlast. dionica, podružnice, upr.

financijskim rizicima)

– veliki & srednji poduzetnici + listani poduzetnici

3. Pojam troškova – razlike

3.1. Trošak i izdatak - razlike

• Izdatak je nastao prije troška

• Trošak je nastao prije izdatka

• Istovremeno je nastao trošak i izdatak

• Izdatak je nastao, a troška nema

3.2. Načelo nabavne vrijednosti

• Načelo NABAVNE VRIJEDNOSTI (Načelo POVIJESNOG TROŠKA): Cjelokupna

imovina poslovnog subjekta se početno evidentira po trošku nabave (uključujući

“zavisne” troškove nabave)

– Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda

– Troškovi nabave i troškovi proizvoda

- DOK SE NE IZVRŠI PRODAJA, TO SU nedospjeli troškovi (kapitalizirani ili

uskladištivi troškovi) i od njih se tek očekuju buduće ekonomske koristi

34

3.3. Troškovi vs. Rashodi - zaključak

NA KRAJU, SVI TROŠKOVI POSTANU RASHODI, SAMO JE PITANJE KADA TJ. U

KOJEM VREMENU I KOJEM OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU

3.4. Uskladištivi vs. neuskladištivi troškovi

“USKLADIŠTIVI” TROŠKOVI

- postaju rashodi kada se dobra prodaju -

- vs.

“NEUSKLADIŠTIVI” TROŠKOVI

- postaju rashodi u razdoblju u kojem su nastali, neovisno o priznavanju prihoda

–

4. Interni vs. eksterni korisnici FI

4.1. IZVJEŠTAJI ZA INTERNE KORISNIKE:

• nestandardizirani izvještaji, nisu propisani zakonom,

• interno se kreiraju

• detaljni su, analitički

• odnose se samo na neki segment ili na cjelinu poslovanja

• pored stvarnih često sadrže i planirane veličine

• sastavljaju se svakodnevno ili periodično

4.2. IZVJEŠTAJI ZA EKSTERNE KORISNIKE:

• propisani izvještaji (forma, sadržaj i vrijeme)

• sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje

• sadrže samo “stvarne” podatke

• najznačajniji = temeljni financijski izvještaji

4.3. Ciljevi izrade financijskih izvještaja

1. Pružaju informacije o trenutnom financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i

promjenama financijskog položaja te novčanim tokovima poduzeća

2. Osiguravaju podlogu za donošenje racionalnih odluka o investiranju i kreditiranju

3. Omogućuju procjenu iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novčanih primitaka

4.4. Osnovna financijska izvješća

Financijska izvješća obuhvaćaju:

A. Bilancu (izvješće o financijskom položaju)

B. Račun dobiti i gubitka (RDG) / Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

C. Izvješće o novčanom toku

D. Izvješće o promjeni vlasničke glavnice

E. Bilješke uz financijska izvješća (vrlo važno!!!)

• Ekonomske (računovodstvene) kategorije

35

4.5. Temeljni elementi financijskih izvještaja

4.5.1. Ekonomske (računovodstvene) kategorije

4.5.2. Financijske (novčane) kategorije

36

4.5.3. Račun d/g u djelatnosti proizvodnje

4.6. Podjela rashoda

• Poslovni rashodi

• Financijski rashodi

• Ostali (izvanredni) rashodi

4.7. Vrednovanje (mjerenje) elemenata financijskih izvještaja

1. Povijesni trošak imovine/obveza – iznos novca i novčanih ekvivalenata

plaćenih za stjecanje imovine ili za koje se očekuje da će se platiti za podmirenje

obveza u normalnom poslovanju.

2. Tekući trošak imovine/obveza – sadašnja vrijednost imovine ili nediskontirani

iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji se zahtjeva za plaćanje obveza u

normalnom poslovanju.

3. Ostvariva vrijednost imovine/obveza – iznos novca koji se može dobiti

prodajom imovine ili nediskontirani iznos novca za plaćanje obveze po ugovornim

vrijednostima.

4. Sadašnja vrijednost imovine/obveza – imovina se knjiži po diskontiranoj

sadašnjoj vrijednosti budućih neto novčanih priljeva/odljeva.

Za većinu obveza iznos koji treba u budućnosti podmiriti definitivno je poznat.

Obveze kojima iznosi nije poznati nazivaju se zajedničkim terminom rezerviranja.

37

5. Kriteriji klasifikacije troškova (1)

5.1 Klasifikacija troškova u proizvodnji

38

4.7.1. Klasifikacija troškova prema prirodnoj vrsti...

• Najuobičajenija podjela

• Koristi se za potrebe statistike, porezne svrhe, te financijske izvještaje

6 . BILANCA

Računovodstveni izvještaj koji prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova i kapitala na

određeni dan, odnosno na dan bilanciranja.

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

Bilančna ravnoteža posljedica je promatranja imovine sa dva različita gledišta:

1. prema funkciji koju imovina obavlja u poslovnom procesu (aktiva).

2. prema izvoru odakle imovina potječe (pasiva).

• Kriteriji unošenja pozicija u bilancu

1. Kriterij likvidnosti (opadajuće vs. rastuće)

2. Kriterij ročnosti (dospijeća)

Bilanca daje indikaciju:

- potencijalnih problema s likvidnošću

- potencijalnih problema sa solventnošću

• Bilanca (stanja) ili Izvještaj o financijskom položaju

Financijsko stanje poduzeća u određenom trenutku!

40

6.1. Bilanca (stanja)

6.2. Tri analitička “problema” bilance

41

7. RAČUN DOBITI I GUBITKA

(IZVJEŠTAJ O DOBITI)

• Izvještaj koji korisnicima daje informacije o uspjehu trgovačkog društva unutar

obračunskog razdoblja.

• RDiG uspoređuje suprotne ekonomske kategorije (prihode i rashode) kako bi se

utvrdila njihova razlika, odnosno rezultat poslovanja tj. dobit ili gubitak.

Račun dobiti i gubitka (bilanca uspjeha)

7.1. Račun dobiti i gubitka

(prema prirodnim vrstama troškova)

42

7.2. Multi-step pristup prikaza rč. d/g

Sugerirani pristup s aspekta financijske analize

Važno je razlučiti:

1. Redovne od drugih vrsta prihoda i troškova

2. Ovisnost pojedinih stavki o kapitalnoj strukturi poduzeća (sektorski

kontekst)

3. Redoslijed i pripadnost pojedinih stavaka rč. d/g različitim stranama

(vlasnici, kreditori, država)

7.3. Veza između Bilance i RDG

Povezanost se može izraziti slijedećom jednadžbom:

IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL + (UKUPNI PRIHODI - UKUPNI RASHODI)

8. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

• Skup podataka o novčanim priljevima i novčanim odljevima tijekom obračunskog

razdoblja te ujedno prikazuje i stanje novca na kraju i na početku obračunskog

razdoblja.

• “Cash is a fact, net income is just an opinion”

43

Bez obzira na metodu sastavljanja (direktna ili indirektna metoda) osnovna struktura

izvještaja o novčanim tokovima uvijek je ista, pri čemu se ukupni neto novčani tokovi

razvrstavaju u:

I. Poslovne

II. Investicijske

III. Financijske

8.1. Što ne uključuje izvještaj o novčanim tokovima?

Prikazuje stvarne novčane primitke i izdatke, odnosno ne uključuje nenovčane

transakcije. Npr. ne uključuje:

- amortizaciju

- konverziju duga u glavnicu

- stjecanje nekog subjekta emisijom glavnice...

8.2. Shema novčanih tokova

8.3. Metode izvještavanja o novčanim tokovima

• Direktna metoda (objavljuju se glavne skupine bruto novčanih primitaka i

izdataka) ili

44

• Indirektna metoda, gdje se neto novčani tok utvrđuje

usklađivanjem dobiti ili gubitka za učinke:

– Nenovčanih stavaka kao što su amortizacija, rezerviranja, odgođeni porezi,

nerealizirane neto tečajne razlike, neraspodijeljeni dobici povezanih

društava, manjinski interesi,

– Promjena tijekom razdoblja za zalihe, potraživanja i obveze iz poslovanja,

– Svih drugih stavaka iz financijskih i investicijskih novčanih tokova.

8.4. Metode izračuna novčanog toka od poslovnih aktivnosti

Direktna metoda novčanog toka od poslovnih aktivnosti

Novčani primici:

Novčani primici od kupaca

Novčani primici od naknada...

Ostali novčani primici...

Novčani izdaci:

Novčani izdaci dobavljačima

Novčani izdaci za zaposlene

Novčani izdaci za kamate

Novčani izdaci za kamate

Ostali novčani izdaci...

= NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Indirektna metoda novčanog toka od poslovnih aktivnosti

Neto dobit

+ amortizacija

± Δ obrtnih sredstava

± Δ ostale korekcije iz bilance

= NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

45

Novčani tok od ulagačkih aktivnosti

Primici:

– prodaja dugotrajne imovine

– prodaja vrijednosnih papira ili prodaja udjela u drugim kompanijama

– primici vezani za otplatu danih kredita

Izdaci:

– kupovina dugotrajne imovine

– kupnja vrijednosnih papira ili kupovina udjela u drugim kompanijama

– dani krediti

=NETO NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

Novčani tok od financijskih aktivnosti

Primici:

– primljeni krediti

– dokapitalizacija, emisija dionica ...

Izdaci:

– otplata (glavnice) kredita

– otkup vlastitih dionica

=NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

8.5. Tretman kamata i dividendi u novčanim tokovima (IASB)

Veza novčanog toka & bilance

± NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

± NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

± NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

= ±UKUPNI NETO NOVČANI TOK (∆ PROMJENA SALDA NA RAČUNU NOVCA I

NOVČANIH EKVIVALENATA U BILANCI)

+ NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA (BILANCA

t=0)

= NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA (BILANCA t=1)

Računovodstveni tretman biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda

46

• Računovodstveno uređenje: MRS 41 vs. MRS 2 (HSFI 17 vs. HSFI 10)

Ulaganja u biološku imovinu: MRS 41 & HSFI 17

Biološka imovina obuhvaća životinje i biljke (višegodišnje nasade, osnovno stado, drveća

na plantažama i sl.). Kao imovina društva priznaje se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) društvo kontrolira imovinu kao rezultat prošlih događaja (npr. označavanje

životinja ili pravno vlasništvo nad drvećem & biljkama),

b) postoji vjerojatnost da će buduće ekonomske koristi vezane za imovinu

pritjecati u društvo i

c) fer vrijednost ili trošak imovine mogu se pouzdano odrediti.

47

9. Biološka imovina: klasifikacija s obzirom na namjenu i

razdoblje držanja

9.1. Za klasifikaciju u dugotrajnu biološku imovinu:

- Namjena: korištenje za obavljanje djelatnosti

- Trajanje korištenja: > 1 godine

9.2. Početno i naknadno vrednovanje biološke imovine

• Pri početnom i naknadnom utvrđivanju vrijednosti biološka imovina evidentira se

prema fer vrijednosti smanjenoj za troškove do točke prodaje.

• Fer vrijednost: svota za koju se imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti

između informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju

• Troškovi prodaje: troškovi koji su izravno povezani s prodajom te imovine,

isključujući troškove financiranja i poreza na dobitak (prijevoz, osiguranje,

troškovi posrednika i sl.)

9.3. Iznimke od pristupa fer vrijednosti

• Iznimno od navedenog zahtjeva, dugotrajna biološka imovina (višegodišnji

nasadi, osnovna stada, šume i sl.) čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano

odrediti evidentira se prema trošku nabave smanjenom za akumuliranu

amortizaciju i gubitke od smanjenja vrijednosti (HSFI 6, odnosno MRS 16).

• Kratkotrajna biološka imovina (jednogodišnja proizvodnja voća, povrća, tov

svinja i sl.) čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano odrediti , evidentira se

prema troškovima nabave odnosno proizvodnje ili neto utrživoj

vrijednosti, ovisno o tome koja svota je niža (HSFI 10 odnosno MRS 2).

9.4. Aktivno tržište i utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine

• Pitanje pri utvrđivanju fer vrijednosti: Postoji li aktivno tržište za tu vrstu

imovine ili ne i jesu li dostupne tržišne cijene te imovine ili ne?

• Kod nas se smatra da ne postoji aktivno tržište

• Što je alternativa:

– za (kratkotrajnu) biološku imovinu: zadnje tržišne cijene (stoka,

svinje, kokoši);

– za nasade drveća i voćaka: troškovni model

48

9.5. Ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu

• Ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu podrazumijevaju ulaganja u biološku

imovinu koja će se koristiti u obavljanju djelatnosti poduzetnika u razdoblju

duljem od jedne godine. To su:

• Ulaganja u životinje (osnovno stado - goveda, konji, mazge, perad, ovce i sl.)

• Ulaganja u bilje (višegodišnje nasade - voćnjaci, vinogradi, maslinici, plantaže

drveća i sl.).

9.6. Ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu

• Ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu namijenjenu tržištu (npr. tov junadi,

pilića, svinja i biljke – cvijeće, povrće i sl.)

• Ulaganja od kojih će se ekonomske koristi ostvariti u razdoblju kraćem odnosno

dužem od jedne godine ovisno o tome koliko se treba držati da bi bila spremna za

prodaju.

9.7. Ulaganja u poljoprivredne proizvode

• Prema HSFI 17 odnosno MRS-a 41 poljoprivredni proizvodi predstavljaju

proizvode biološke imovine društva. To su primjerice voće, mlijeko, vuna,

stabla i sl.

• Kao imovina društva evidentiraju se ako su ispunjeni uvjeti:

– ostvarenja kontrole nad tom imovinom od strane društva,

– pritjecanja budućih ekonomskih koristi u društvo i

– mogućnosti pouzdanog utvrđivanja vrijednosti te imovine.

• Budući da je riječ o imovini koja je namijenjena za tržište poljoprivredni

proizvodi evidentiraju se kao kratkotrajna imovina (skupina računa 63).

9.8. Početno i naknadno vrednovanje poljoprivrednih proizvoda

• Pri početnom utvrđivanju: prema fer vrijednosti smanjenoj za troškove do

točke prodaje

• Nakon početnog utvrđivanja vrijednosti: prema trošku nabave ili neto utrživoj

vrijednosti ovisno o tome koja svota je manja

• No ako je početno utvrđena fer vrijednost, i dalje se zahtjeva utvrđivanje fer

vrijednosti odnosno neto utržive vrijednosti jer se ne raspolaže s visinom troška

nabave (informacije o zadnjim cijenama na tržištu, tržišnim cijenama za sličnu

imovinu ili sektor najboljeg usporednog utvrđivanja vrijednosti.)

10. Računovodstvo praćenje državnih potpora

• Državne potpore u računovodstvenim su standardima definirane kao pomoći

države u obliku prijenosa imovine (novčane ili nenovčane) poduzetniku koji

ispunjava propisane kriterije.

• Obuhvaćaju:

– Potpore koje se odnose na imovinu - prvi je uvjet da poduzetnik koji

ispunjava kriterije za potporu treba kupiti, izgraditi ili na drugi način

pribaviti dugotrajnu imovinu.

– Potpore povezane s dobitkom - državne potpore, osim onih koje su

povezane s imovinom.

49

10.1. Računovodstvo praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema fer

vrijednosti

• Državne potpore koje su povezane s biološkom imovinom evidentiraju se ovisno

o metodi vrednovanja biološke imovine

• Ako se biološka imovina vrednuje prema fer vrijednosti smanjenoj za

troškove do točke prodaje, tada se državna potpora priznaje kao prihod.

• Ako je riječ o bezuvjetnoj državnoj potpori, prihod se evidentira u trenutku

nastanka potraživanja na osnovi dobivene potpore.

• No ako je riječ o uvjetovanoj državnoj potpori, prihod se evidentira u trenutku

ispunjenja uvjeta koji su vezani za potpore.

• Primjerice, u slučaju kada je riječ o zakupljenom zemljištu za koje je dobivena

državna potpora pod uvjetom da se to zemljište obrađuje u razdoblju od 5 godina,

prihod od državne potpore priznaje se po isteku ugovora o zakupu.

• No ako potpora dopušta zadržavanje dijela potpore u skladu s proteklim

vremenom, državna potpora priznaje se na vremenskoj osnovi korištenja

zemljišta.

10.2. Računovodstvo praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema trošku

nabave

• Ako se biološka imovina vrednuje prema trošku nabave smanjenom za

akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja

vrijednosti, potpore koje su povezane s imovinom trebaju se evidentirati

iskazivanjem odgođenog prihoda ili tako da se za svotu državne potpore

umanji knjigovodstvena vrijednost imovine.

• U slučaju kada se potpora početno iskazuje kao odgođeni prihod, prihod se

priznaje na sustavnoj osnovi korištenja te imovine.

• Ako se za svotu državne potpore umanjuje knjigovodstvena vrijednost imovine,

potpora se priznaje kao dobitak tijekom vijeka uporabe imovine koja se amortizira

kao smanjenje troška amortizacije.

50

11. Osnove kalkulacija

• Kalkulacije u poljoprivredi: Pojmovi

• Ukupni prihod

• Trošak & rashod

• Fiksni vs. varijabilni troškovi

• Ukupni troškovi

• Prosječni ukupni trošak

• Prosječni stupanj iskorištenosti kapaciteta

• Amortizacija

• Granični prihod vs. granični trošak

• Poslovni rezultat

11.1. Kalkulacije u poljoprivredi: Pojmovi

• Cijena koštanja = [UT / UP] x PC

– računa se kod vezane proizvodnje, npr. kod određivanje cijene koštanja 1 l

mlijeka

• Pokriće varijabilnih troškova - razlika između ukupnih prihoda i ukupnih

varijabilnih troškova (jer se fiksni troškovi iskazuju na razini cijelog

poljoprivrednog gospodarstva).

Primjer - izračun cijene koštanja

U proizvodnji mlijeka ostvareni su sljedeći rezultati po kravi:

• 5500 litara mlijeka,

• tele od 150 kg,

• 10 tona stajskog gnoja,

• prirast od 30 kilograma.

Ukupni troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su 15.000 kuna.

Prodajne cijene su sljedeće:

• mlijeko= 2,5 kn/l

• tele=20 kn/kg

• stajski gnoj=0,25 kn/kg i

• kilogram prirasta=8 kn.

Izračunajte ukupni prihod u proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.

• Rješenje

cijena koštanja = [UT / UP] x prodajna cijena

11.2. Pokazatelji uspješnosti

• Pokazatelji uspješnosti - klasifikacija

• Proizvodni pokazatelji (struktura proizvodnje, prihoda i troškova)

• Ekonomski pokazatelji (ostvareni prihodi, troškovi poslovanja, ostvareni financijski

rezultat i efikasnost korištenja imovine)

• Financijski pokazatelji (pregled imovine, kapitala i obveza)

51

11.3. Proizvodni pokazatelji (1)

1. Struktura biljne i stočarske proizvodnje, kao npr.:

• Biljna proizvodnja: ostvareni prinos po jedinici kapaciteta (t/ha) koji se

uspoređuje s prosjekom prinosa

• Stočarska proizvodnja: uvjetna grla stoke (UG) koji se uspoređuje s brojem

uvjetnih grla poljoprivrednog gospodarstva (PG) istog tipa proizvodnje

• Proizvodnja mlijeka: određuje se prosječna proizvodnja mlijeka po kravi

izražena u kilogramima, koja se uspoređuje s prosjekom proizvodnje mlijeka PG-a

istog tipa stočarske proizvodnje.

2. Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje:

• Predstavlja razinu ulaganja proizvodnih resursa po jedinci kapaciteta (zemljište,

stabla i sl.)

• Pokazatelj intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje za stočarsku proizvodnju npr.

mjeri se dijeljenjem broja uvjetnih grla (UG) s kapacitetom (površina zemljišta,

površina staje, veličina PG-a).

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja

• Visoka količina ulaganja inputa (gnojidba, pesticidi, visoki stupanj

mehaniziranosti) i maksimalno iskorištenje proizvodnih potencijala biljaka

odnosno životinja

• Najčešće primijenjena u slučaju manjih proizvodnih kapaciteta gdje visoki prihodi

/ prinosi po jedinici kapaciteta moraju pokriti visoka ulaganja po jedinici

kapaciteta

Ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja

• Niska razina ulaganja inputa i ostvarivanje proizvodnih prinosa ispod proizvodnih

potencijala biljaka odnosno životinja

• Prihvatljiva je isključivo u uvjetima nemogućnosti povećanja ulaganja gdje

poslovni rezultat ovisi prvenstveno o niskim proizvodnim troškovima (npr.

pašnjački uzgoj stoke na brdsko planinskom području)

Uvjetna grla

• Uvjetno grlo je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500

kg

• Broj UG=(broj stoke x živa vaga stoke x (broj dana stoke na PG-u/365)) / 500

• Broj uvjetnih grla može se izračunati i uporabom koeficijenata, odnosno

umnoškom broja stoke s pripadajućim koeficijentom.

Koeficijenti za uvjetna grla

vrsta koeficijent vrsta koeficijent

Ždrebad, omad 0,6 Ovce, koze 0,15

Odrasli konji 1,0 Krmače i nerasti 0,3

Telad do 6 mj. 0,15 Svinje u tovu 0,15

Goveda 6-12 mj. 0,3 Kokoši nesilice 0,004

Goveda 12-24 mj. 0,6 Tovni pilići 0,0025

Odrasla goveda 1,0 Purani 0,02

52

Primjer tablice mjerenja intenzivnosti

I izvanredno visoka intenzivnost >1,2 UG/ha

II vrlo visoka intenzivnost 1,2 UG/ha

III visoka intenzivnost 0,8 - 1,2 UG/ha

IV srednja intenzivnost 0,6 - 0,8 UG/ha

V niska intenzivnost 0,4 - 0,6 UG/ha

VI slaba intenzivnost 0,25 - 0,4 UG/ha

VII vrlo slaba intenzivnost < 0,25 UG/ha

Žitne jedinice - zajednička naturalna mjera naturalna mjera različitih poljoprivrednih

proizvoda

proizvod vrijednost žj proizvod vrijednost žj

1 kg žitarica 1 1 kg povrća 0,2

1 kg soje 1,5 1 kg goveđeg mesa 6,0

1 kg krumpira 0,3 1 kg svinjskog mesa 5,0

1 kg šećerne repe 0,25 1 l mlijeka 0,7

1kg uljane repice 2,0 1 l rakije 2,0

3. Radna snaga na gospodarstvu:

Struktura:

• Neplaćena (članovi PG-a koji ostvaruju primanja isključivo od poslovanja tj.

uspjeha PG-a)

• Plaćena (članovi PG-a koji ostvaruju redovita primanja ili nečlanovi PG-a koji

ostvaruju primanja)

Pokazatelji radne snage

• Prosječan broj radnih sati po hektaru korištene poljoprivredne površine

(KPP) koji se uspoređuje s prosjekom radnih sati PG-a istog tipa proizvodnje u

uzorku

Sati rada na ha KPP-a = ukupni sati rada / ha KPP-a

• Prosječna vrijednost isplaćene plaće po satu uspoređuje se s vrijednosti

prosječne plaće isplaćene kod PG-a istog tipa proizvodnje i slične ekonomske

veličine

Prosječna plaća = ukupno isplaćene plaće / ukupni sati rada

• Produktivnost (proizvodnost rada) predstavlja mjeru uspješnosti rada koje

predočuje učinkovitost rada izraženu odnosom između ostvarene količine učinaka i

količine rada korištenog za njeno ostvarenje

Proizvodnost rada = količina učinaka (Q) / količina rada (S)

• Ostvarena produktivnost rada uspoređuje se s prosječnom proizvodnošću PG istog

tipa proizvodnje.

11.4 .Ekonomski pokazatelji

Osnovni ekonomski pokazatelji su:

• Produktivnost (proizvodnost rada)

• Profitabilnost (rentabilnost)

• Ekonomičnost

11.4.1. Analiza prihoda i rashoda: Prihodi i vrijednost proizvodnje

• Ukupni prihod (UP)= vrijednost proizvodnje + ostvareni poticaji

• Vrijednost proizvodnje (VP) = proizvedena količina x prodajna cijena

53

11.4.2. Fiksni troškovi (i rashodi)

• Fiksni - neovisni (ili vrlo malo ovisni) o stupnju iskorištenja kapaciteta

– plaće stalnih radnika (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje)

– režijski troškovi (voda, električna energija, osiguranje)

– troškovi vlastite mehanizacije i opreme (održavanje, gorivo i mazivo)

– troškovi kamata na kredite i leasing rate

– troškovi najma poljoprivrednog zemljišta

– održavanje gospodarskih objekata

Primjeri varijabilnih troškova (i rashoda)

Troškovna jednadžba

Ukupni troškovi (UT) = ukupni fiksni troškovi (FT)+ ukupni varijabilni troškovi (VT)

11.4.3. Točka pokrića troškova ili “Break Even”

“Točka pokrića količine” određuje onu količinu proizvoda koju je uz zadanu prodajnu

cijenu potrebno proizvesti da bi poduzeće pokrilo sve troškove (točka u kojoj je profit

nula)

“Točka pokrića cijene” određuje onu cijenu proizvoda po kojoj je uz zadanu količinu

potrebno prodati proizvedenu robu, da bi poduzeće pokrilo sve troškove (točka u kojoj je

profit nula)

54

Točka pokrića troškova ili “Break Even”

Primjer izračuna točke pokrića

Odredite točku pokrića količinom u proizvodnji naranči na 1 ha ako je zadano:

• Prodajna cijena 4,00 kn/kg

• Poticaj 1.250 kn/ha

• Ukupni varijabilni troškovi 40.500 kn

• Ukupni fiksni troškovi 9.500 kn.

11.4.5. Ostali pokazatelji uspješnosti poslovanja

• Profit (dobit): operativna dobit vs. neto dobit

• Profitabilnost:

– prinos na uloženi vlastiti kapital (ROE)

– prinos na ukupnu imovinu (ROA)

55

Ivona Pavelić, mag.oec.

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA IZ EU FONDOVA

Sadržaj

EU bespovratna sredstva

IPARD 2007. – 2013.

Financiranje 2013. – 2020.

Planiranje resursa i izrada proračuna u skladu s pravilima EU

Financijski menadžment EU projekata

Izrada financijskih izvještaja

Nadzor i evaluacija proračuna

1. KARAKTERISTIKE PROJEKATA FINANCIRANIH PUTEM BESPOVRATNIH

SREDSTAVA EU

• Krajnji korisnici sami razvijaju projektni prijedlog

• Prijavitelji mogu imati partnere na projektu kojeg prijavljuju, što je definirano u

Uputama za prijavitelje

• Korisnik gotovo uvijek sufinancira projekt, što je definirano u Uputama za

prijavitelje.

• Na natječaj korisnik može prijaviti više projektnih prijedloga, no može dobiti

sredstva za provedbu samo jednog od njih

• Prijavljeni projekt spada u redovite aktivnosti korisnika

• Neprofitni karakter – nije dozvoljeno stjecanje profita projektima koji se

financiraju iz pretpristupnih fondova Europske unije

• Ne-kumulativnost – za određeni projekt korisnik može dobiti financijsku potporu u

okviru jednog programa pomoći EU fondova, dvostruko financiranje je zabranjeno.

• Ne-retroaktivnost – pokrivaju se samo oni troškovi nastali tijekom provedbe

projetka

2. IPARD 2007. - 2013.

2.1. O IPARD programu

• pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013.

godine.

• sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng.

Instrument for Preaccession Assistance)

• osnovni ciljevi: pomoć državama kandidatima i državama

potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU

te priprema za korištenje budućih EU fondova

• IPA V komponenta – ruralni razvoj (IPARD)

2.2. OPERATIVNA STRUKTURA

1. Upravljačko tijelo: Ministarstvo poljoprivrede/Uprava za ruralni razvoj, EU i

međunarodne suradnje

2. Provedbeno tijelo: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju

56

2.3. PRIORITETI IPARD PROGRAMA 2007. – 2013.

2.4. Korisnici IPARD programa

Ovisno o mjeri, mogu biti:

• obiteljska poljoprivredna gospodarstva,

• obrti,

• tvrtke i jedinice lokalne samouprave,

• ali i fizičke osobe koje se ne bave isključivo poljoprivredom, već doprinose razvoju

ruralnih područja kroz nove poslovne aktivnosti.

2.5. Prioriteti i mjere

PRIORITET 1

Mjera 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja

standarda zajednice”

• Prihvatljivi sektori: mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarastva, jaja,

voća i povrća, žitarica i uljarica

• Krajnji korisnici: poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi,

upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (+ dodatni opći i specifični

uvjeti)

• Minimalna vrijednost prihvatljivih izdataka 100.000 kn – maksimalna vrijednost

6.570.000 kn (za sektor jaja 14.600.000 kn)

• Potpora 50% od vrijednosti prihvatljivih izdataka (u specifičnim slučajevima i do

75%)

Mjera 103 „Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu

restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”

• Prihvatljivi sektori: mlijeka, mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva i

maslinovog ulja

• Krajnji korisnici: obrti i poduzeća u privatnom vlasništvu ili do 25% u državnom

vlasništvu, koja su u sustavu PDV-a te koji su registrirani za predmetnu

djelatnost, a nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Zakonu

o poticanju razvoja malog gospodarstva

57

• Minimalna vrijednost ukupno dozvoljenog ulaganja 250.000 kn –

maksimalna vrijednost 21,9 milijuna kn (u sektoru maslinarstva 3,65 milijuna kn)

• Potpora 50% od ukupno dozvoljenih ulaganja

PRIORITET 2

Mjera 201 „Aktivnosti za poboljšanje okoliša i krajolika”

• 3 pilot područja: Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko polje, Zagrebačka

županija

• Krajnji korisnici: poljoprivrednici, zadruge, tvrtke, NGO i javne institucije koje

posjeduju i/ili unajmljuju zemljište u području pilot projekta

Mjera 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja”

• Cilj: promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva,

osnivanjem lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova)

• Akreditacija mjere na jesen 2013. i raspisivanje 1. natječaja

PRIORITET 3

Mjera 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture”

• Izgradnja lokalnih nerazvrstanih cesta, protupožarnih puteva, sustava kanalizacije

i pročišćavanja otpadnih voda, izgradnja toplana koje koriste organski otpad

• Krajnji korisnici: općine i gradovi do 10.000 stanovnika

• Maksimalni iznos prihvatljivog ulaganja do 7 milijuna kuna (potpora do 100%

vrijednosti)

Mjera 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”

• Krajnji korisnici: fizičke i pravne osobe registrirane za odgovarajuću djelatnost, u

rangu mikro poduzeća

• Minimalni iznos prihvatljivog ulaganja: 1.095.000 kn (5 mil. kn za obnovljive

izvore energije)

• Potpora: do 50% vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja

2.6. O USPJEŠNOSTI IPARD PROGRAMA

• do 10. kolovoza 2012. potpisano je 196 ugovora u vrijednosti ulaganja od 841

mil. kn, a u iznosu potpore od 451 mil. Kn

• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31.12. 2012.

godine isplatila je 148 milijuna kn za 71 završeni IPARD projekt

• za poljoprivrednike je IPARD jedan od najznačajnijih i najpovoljnijih oblika

financiranja koji nudi različite mogućnosti za unapređenje poslovanja u sektoru

poljoprivrede i razvoja ruralnih gospodarskih aktivnosti

• Video – uspješne priče korisnika IPARD sredstava

http://www.apprrr.hr/ipard-uspjesnici--449.aspx

58

2.7. Financijski pregled dodijeljenih ipard sredstava po prioritetima i

mjerama

2.8. GDJE SE NALAZE POTREBNE INFORMACIJE?

Na web stranicama:

• Ministarstva poljoprivrede

• IPARD programa

• Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Pravilnici i vodiči:

- Pravilnik o provedbi mjere 101

- IPARD vodiči za korisnike mjera 101 i 103

2.9. NADOLAZEĆI NATJEČAJI?

- prema planu – do kraja 2013.

- svibanj 2013. – obustavljeni IPARD natječaji uslijed velikog broja zaprimljenih

prijava na dosadašnje natječaje, za koje je ukupni traženi iznos potpore veći od

trenutno raspoloživih sredstava.

- novi Plan raspisivanja natječaja - krajem kolovoza 2013. na mrežnim stranicama

Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstva

poljoprivrede.

2.10. FINANCIRANJE 2014. – 2020.

- Novo programsko razdoblje: program ruralnog razvoja je u postupku izrade

- uskoro: javne rasprave o područjima koja će se financirati iz strukturnih fondova

u okviru financijskog razdoblja EU 2014.-2020.

- mišljenje o razvojnim prioritetima za Republiku Hrvatsku unutar predloženih

područja ulaganja iz strukturnih fondova

http://www.mps.hr/

http://www.mps.hr/ipard/default.aspx

http://www.apprrr.hr/

http://www.apprrr.hr/

http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/M101%20I%20103/PRAVILNIK%20M101%20NN%2024_13/Pravilnik%20o%20provedbi%20mjere%20101%20NN%2024_13.pdf

http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=34

59

Jedan od tematskih ciljeva:

- Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te

sektora ribarstva i akvakulture

Fondovi koji podupiru Zajedničku poljoprivrednu politiku te Zajedničku ribarsku politiku

Europske unije:

- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

- Europski fond za ribarstvo

- Europski poljoprivredni jamstveni fond

Provedba ovih fondova je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje

u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Video – kako ostvariti potporu 2013?

Video – priprema Agencije za korištenje EU fondova od 2014.

Video – Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika

3. Planiranje resursa i proračuna projekta

3.1. Opća pravila proračuna projekta

Izrada proračuna projekta u skladu s pravilima određenog EU natječaja:

• Definirani prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi

• Ograničeni iznos bespovratnih sredstava

• Udio EU sufinanciranja troškova projekta

• Specifična pravila – npr. ograničenje udjela pojedinog proračunskog poglavlja u

ukupnom budžetu (ljudski resursi, oprema, podugovaranje..)

•

3.2. Izvori financiranja projekta

Vlastita sredstva

Krediti

EU fondovi

Ostali donatori

3.3. Financiranje projekata iz EU fondova

Što je potrebno uzeti u obzir?

• Financijski kapacitet organizacije za provedbu projekta

• Minimalno i maksimalno raspoložive iznose EU sredstava na pojedinom natječaju

• % sufinanciranja troškova projekta (EU rijetko financira svih 100% troškova) –

najčešće 50% - 90%

• Specifični uvjeti tijeka isplate sredstava tijekom provedbe projekta ovisno o

natječaju odnosno ugovoru

3.4. Prihvatljivost troškova

• Na kraju provedbe projekta, svaki trošak smatra se prihvatljivim ili neprihvatljivim

• Svi neprihvatljivi troškovi se oduzimaju od ukupnog iznosa početno odobrenih

sredstava projekta

• Sredstva koja nisu potrošena iz proračuna pojedinog natječaja moraju se vratiti

EU

http://www.apprrr.hr/kako-ostvariti-potporu-2013-538.aspx

http://www.apprrr.hr/putem-europskih-fondova-357.aspx

http://www.apprrr.hr/europska-buducnost-hrvatskog-poljoprivrednika-2-353.aspx

Guidelines_for_Applicants_SME.pdf

60

• Obveza korisnika bespovratnih sredstava je paziti na prihvatljivost

troškova svog projekta

3.5. Primjeri neprihvatljvih troškova

• Porezi (uključujući porez na dodanu vrijednost - PDV)

• Carine i uvozne pristojbe ili bilo kakve druge naknade

• Kupnja, najam ili zakup zemlje i postojećih zgrada, osim ako su najam ili zakup

isključivo povezani s razdobljem sufinanciranja projekta, te da imaju prednost

pred ostalim rješenjima (najbolja vrijednost za novac)

• Novčane kazne, financijske globe i troškovi parnica

• Operativni troškovi, osim ako se operativni troškovi isključivo odnose na razdoblje

sufinanciranja projekta

• Rabljena oprema

• Bankovne naknade, trošak jamstava i slični izdaci

• Troškovi konverzije, naknade i gubici pri razmjeni valuta povezani s bilo kojom

komponentom određenih euro računa, kao i ostali isključivo financijski troškovi

• Doprinosi u naravi

• Troškovi održavanja i najma, osim ako se troškovi najma odnose isključivo na

razdoblje sufinanciranja projekta

• Troškovi amortizacije za infrastrukturu

3.6. Što je važno znati pri planiranju proračuna

• Pažljiva priprema (uzimanje u obzir svih troškova) utječe na uspješnost

projekta

• Usklađivanje troškova s planom aktivnosti

• Realna procjena troškova (tržišne cijene)

• Istovremeno identificiranje vanjskih troškova (vanjske usluge, kupnja opreme,

trošak putovanja...) i troškova rada ljudskih resursa projekta

3.7. Primjer - kako isplanirati proračun neke aktivnosti

Aktivnost: 2-dnevna edukacija za projektni menadžment

Definiranje glavnih troškova:

- Naknada za predavača

- Putni troškovi predavača

- Dnevnica predavača (uključujući troškove smještaja i hrane)

- Najam prostora za edukaciju

- Potrošni materijal za 5 sudionika

- Pauza za kavu i ručak sudionika

- Uredski (administrativni troškovi)

3.8. Raspored resursa i proračuna

Pruža:

• Jasan format za pripremu operativnih proračuna koji su izričito povezani s planiranim

aktivnostima i rezultatima

• Jasnu ključnu točku za nadzor resursa i financiranja, čime se omogućuje usporedba

između planiranog i ostvarenog iskorištavanja resursa i izdataka (uključujući analizu

razlike u troškovima)

• Okvir za izričito određivanje resursa i troškova potrebnih za provedbu sustava nadzora,

pregleda i izvještavanja

61

4. Izrada proračuna projekta

5.1. Korelacija aktivnosti i proračuna projekta

Plan aktivnosti projekta definiranje resursa nužnih za provedbu aktivnosti i

specifikacija troškova

Prikaz resursa u Proračunskoj tablici

Priprema proračuna: povezivanje resursa s definiranim kategorijama troška

Svaki projekt ima 2 vrste troškova:

• direktni – izravno povezani s aktivnostima projekta

• indirektni – troškovi koji pridonose ostvarenju projektnih aktivnosti

(administrativni, opći troškovi)

5.2. Izrada proračuna projekta

Podjeliti resurse potrebne za provedbu projektnih aktivnosti u dogovorene kategorije

troška (ljudski resursi, dnevnice, tr. puta, oprema itd.)

Specificirati trošak: jedinica, količina po razdoblju, jedinični trošak trošak po

razdoblju i ukupni trošak projekta računa se u tablici automatski korištenjem

jednostavnih formula

• Odrediti izvore financiranja svakog troška

(važna transparentnost za partnere u projektu)

• Rasporediti trošak po razdoblju planiranja

• Svaki trošak obrazložiti i navesti izvor cijene (u obliku ponude ili Internet stranice

na kojoj su cijene vidljive)

62

5.3. Proračunska poglavlja projekta:

5.4. Najčešće greške u izradi proračuna projekta

• prijavitelji često ne navedu uz svaki trošak na koju se aktivnost projekta on

odnosi

• pretjerivanje ili podcjenjivanje količine rada osoba koje će raditi na projektu

• često se pogriješi u činjenici radi li netko na projektu kao partner ili kao

podugovaratelj

• u utvrđivanju vanjskih troškova uobičajeno je pretjerivanje u cijenama

• troškovi su nedovoljno razrađeni ili se koriste paušalni iznosi

• najveća pogreška koja utječe na uspješnost projekta: u proračun se zaboravilo

uključiti neki značajniji trošak

• nije se predvidio trošak revizije koji je nužan za većinu projekata (važno pažljivo

proučiti upute za prijavitelje projekta)

6. Upravljanje proračunom projekta

6.1. Upravljanje financijskim sredstvima projekta

Središnji dio u procesu upravljanja projektom

Osnovna zadaća financijskog menadžera projekta:

KONTROLA PRIHVATLJIVOSTI TROŠKOVA

- neophodni za provedbu aktivnosti projekta

- nastali isključivo za vrijeme trajanja provedbe

projekta

- u skladu s pravilima iz ugovora projekta

odnosno utvrđenim budžetom

- provjerljivi – zabilježeni u računovodstvenim

knjigama

6.2. Vođenje financijske dokumentacije projekta

• Svi dokumenti projekta trebaju biti na jednom mjestu – u organizaciji korisnika

bespovratnih sredstava

63

• Čuvanje projektne dokumentacije: 7 godina nakon zadnje uplate od

Ugovornog tijela

• Primjeri projektne dokumentacije: popisi sudionika (seminari, sastanci..), pozivi

na sastanke, zapisnici, fotografije, prezentacije, izvještaji o provedenim

aktivnostima, promotivni materijali itd.

6.3. Vođenje financijske dokumentacije projekta

• Registar s troškovima – jedan od najvažnijih dijelova projektne dokumentacije

• Preporučljivo je dokumente slagati prema proračunskim linijama kako bi se

olakšalo izvještavanje

• Dokumentacija potrebna za dokazivanje nastanka određenog troška ovisi o vrsti

troška:

• npr. trošak rada – platne liste, time sheet-ovi,

• dokazi o isplati plaća i davanja

6.4. Izrada financijskih izvještaja projekta

• Interni izvještaji – za potrebe organizacije

• Eksterni izvještaji – prema Ugovornom tijelu:

Kvartalni izvještaj

Međuizvještaj / godišnji izvještaj

Finalni (završni) izvještaj

• Revizorski izvještaj

7. Financijski nadzor i evaluacija proračuna

7.1. Uspostavljanje učinkovitog sustava financijskog monitoringa

Trebao bi se temeljiti na revidiranom proračunu i biti usklađen s financijskim izvješćem

Preporuka: financijski nadzor provoditi barem jednom mjesečno

7.2. Primjer tablice s izvješćem o praćenju troškova

64

LITERATURA:

1. Par V., Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo, Interna skripta, Sveučilište u

Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo,

Zagreb 2011.

2. Par V., Njavro M., Hadelan L., Uprava poljoprivrednog gospodarstva, Interna

skripta, Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo, Zagreb 2009.

3. - Belić, M. et al.: Vodič kroz europske fondove 2008. – 2013., Novum d.o.o.

4. - Novota, S., Vlašić, I., Velinova, R., Geratliev, K., Borissova, O.: Europski fondovi

za Hrvatske projekte, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju

fondova EU, Zagreb, 2009.

5. Računovodstvo (Nakladnik: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika; Redaktori: Gulin, Danimir; Žager, Lajoš; Zagreb, 2010.)

6. Vuk, Jasna: Poslovanje poljoprivrednog gospodarstva (RAČUNOVODSTVO,

REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2008)

7. Vuk, Jasna: Ulazak OPG-a u sustav oporezivanja (RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I

FINANCIJE, br. 12/2010)

8. Cirkveni, Tamara: Posebnosti godišnjeg obračuna u poljoprivrednoj djelatnosti za

2010. (RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2011)

9. Porezna uprava: Oporezivanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva (VIII.

dopunjeno i izmijenjeno izdanje)

10. Zakon o porezu na dohodak

11. Zakon o porezu na dodanu vrijednost

12. Zakon o porezu na dobit

13. - Instrument pretpristupne pomoći – IPA (e-izdanje)

http://www.strategija.hr/datastore/filestore/10/IPA_knjizica_web.pdf

14. - Pojmovnik fondova Europske unije (e-izdanje)

http://www.strategija.hr/datastore/filestore/10/EU_fondovi_1.pdf

http://www.strategija.hr/datastore/filestore/10/EU_fondovi_1.pdf

65

O KOORDINATORU I PARTNERU PROJEKTA

Koordinator projekta je Udruga inicijativa. Udruga Inicijativa je osnovana 2009.

godine u Samoboru kao rezultat rada i djelovanja nekolicine entuzijasta s ciljem

okupljanja svih koje se bave poslovima iz područja edukacije i promicanja cjeloživotnog

obrazovanja, kao i onih koji prepoznaju važnost cjeloživotnog učenja i žele ga njegovati i

poticati. Misija je kvalitetno djelovati za unapređenje i promicanje značaja cjeloživotnog

obrazovanja te pružiti mogućnost svim zainteresiranim osobama da kroz savjetovanja,

predavanja, tečajeve, radionice, seminare, kongrese, tribine i druge skupove, obogate

svoje znanje.

Također, Udruga sudjeluje u jačanju i potpori razvoja poduzetništva, s posebnim

naglaskom na žensko poduzetništvo, kako bi se povećao udio žena koje pokreću vlastite

tvrtke. Udruga Inicijativa radi sa svim ljudima koji su zaintersirani za učenje i stjecanje

novih znanja, vještina i kompetencija, te svima onima koji se nakon završetka službenog

obrazovanja žele nastaviti educirati.

I zadnje, ali ne manje važno, cilj udruge je podizanje svjesnosti javnosti o važnosti

cjeloživotnog učenja te priznavanje neformalnog znanja.

Vizija Udruge Inicijativa je osvijestiti važnost nastavka edukacije po završetku službenog

obrazovanja, te naglasiti prednosti neformalnog obrazovanja s ciljem stjecanja dodatnih

znanja, vještina i kompetencija. Cilj udruge je pomoći mladima, nezaposlenim osobama,

poduzetnicima, ženama, studentima, umirovljenicima, djeci te svima ostalima kojima je

na putu do uspjeha i izgradnje ekonomskog blagostanja potrebno dodatno obrazovanje i

educiranje.

Udruga je dosada sudjelovala kao partner na nizu projekata kao što su Obrazovanje za

poduzetništvo za studente Unsko-sanskog kantona, Dječji tjedan poduzetništva, te osim

projekta Od poljoprivrednika do poduzetnika trenutno kao koordinator provodi projekt

„Za naš zdrav život“ u sklopu programa Mladi na djelu.

Više informacija o udruzi možete saznati na web stranici: http://www.udruga-

inicijativa.hr/

Partner na projektu je Pučko otvoreno učilište Petar Zrinski. Petar Zrinski je

pučko otvoreno učilište osnovano 2003. godine s ciljem obrazovanja odraslih kao

segment cjeloživotnog obrazovanja.

Programi su usmjereni na stjecanje potrebnih kompetencija polaznika kao funkcija

zahtjeva gospodarskih aktivnosti kao i zahtjeva osobnog razvoja.

Programski se POU Petar Zrinski razvija u dva pravca koji sinergijski čine cjelinu.

Segment poduzetničkih znanja, vještina i kompetencija nije i neće biti dovoljan kao

odgovor na pitanja modernog gospodarskog i društvenog razvitka te je uz navedeno

nužno uvođenje područja edukacije koje obuhvaća i programe za razvoj ljudskih

potencijala. Kompetencije proizašle iz sinergijskog djelovanja ovih dvaju obrazovnih

područja čine polaznike kompletnim i kompetentnim. Osim toga u učilištu se obrazuju i

svi oni koji osjećaju potrebu za određenim fragmentarnim znanjima iz naše ponude.

http://www.udruga-inicijativa.hr/

http://www.udruga-inicijativa.hr/

66

Seminari su kratki, specijalistički, primjenjivi u praksi već sutradan. Rezultati su mjerljivi

u vrlo kratkom razdoblju.

Predavači su motivirani, iskusni i provjereni.

Osim u Zagrebu, programi se provode i u poslovnicama u Karlovcu, Osijeku, Splitu,

Šibeniku, Trogiru, Umagu, Varaždinu, Zaboku i Zadru.

Više informacija o Pučkom otvorenom učilištu Petar Zrinski možete saznati na web

stranici: http://www.zrinski.org/petar/, te na Facebook stranici: Petar Zrinski POU

http://www.zrinski.org/petar/

https://www.facebook.com/pages/Petar-Zrinski-POU/539931832736902?notif_t=fbpage_fan_invite

Edukativna brošura “FINANCIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE”

Documents

Transcript of Edukativna brošura “FINANCIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE”