Edukacija za građansku pismenost GONG-a Medijska pismenost · Medijska pismenost Program Medijske...

54
Medijska pismenost Program Medijske pismenosti razvijen je 2012. godine uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj te se od tada redovito provodi. Program je revidiran i unaprijeđen uz financijsku podršku GEAR Erasmus+ programa Europske unije. Publikacija Čitajmo između redaka koja prati edukacijski modul je izrađena u sklopu projekta Cornerstones for Media Literate Croatia koji je financiran sredstvima Alumni Engagement Innovation Funda (US Department of State). Edukacija za građansku pismenost GONG-a

Transcript of Edukacija za građansku pismenost GONG-a Medijska pismenost · Medijska pismenost Program Medijske...

Medijska pismenost

Program Medijske pismenosti razvijen je 2012. godine uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj te se od tada redovito provodi. Program je revidiran i unaprijeđen uz financijsku podršku GEAR Erasmus+ programa Europske unije. Publikacija Čitajmo između redaka koja prati edukacijski modul je izrađena u sklopu projekta Cornerstones for Media Literate Croatia koji je financiran sredstvima Alumni Engagement Innovation Funda (US Department of State).

Edukacija za građansku pismenost GONG-a

• Objasniti i kritički analizirati ulogu medija u društvu.

• Objasniti pozitivne strane i opasnosti medija (osobito interneta).

• Objasniti medijski sustav, izazove vezane uz transparentnost vlasništva nad medijima te razlike između privatnih, javnih i civilnih (community) medija.

• Prepoznati kršenja prava u medijima te poznavati mehanizme samozaštite, ali i pritužbe i zaštite prava.

• Razviti kompetencije za poučavanje učenika o ulozi medija i za kritičku analizu medijskih sadržaja.

Što nam omoguduje medijska pismenost:

MEDIJSKI ODGOJ – MEDIJSKA PISMENOST

ŠTO JE I ZAŠTO JE VAŢNA?

https://bit.ly/2JhywFD

Zašto medijski odgoj? Zašto je važna medijska pismenost?

• Stalna izloženost medijima

• TV, internet, mobiteli, radio, videoigre

• Mod i utjecaj medija • Masovna komunikacija može

jačati manipulaciju, ali i demokraciju

GLEDAJ POZORNO,

RAZMIŠLJAJ KRITIČKI!

• Znati kako pristupiti medijima i proizvesti medijski sadržaj

• Analizirati prirodu i utjecaj medija i njihovih poruka na društvo

• Kritički konzumirati i razumijeti medijski sadržaj

MEDIJSKA PISMENOST - PISMENOST 21. STOLJEĆA

Što je medijska pismenost?

DJECA I MLADI izloženi medijima od najranije dobi

- najnoviji podaci: http://hrkids.online/

- 96% na internetu (60-240 min/dnevno)

- 50% na društvenim mrežama za vrijeme nastave

- 93% (dob: 11-18) ima profil na društvenim mrežama

- 20% nekoliko puta ili često prima uvredljive poruke

(PZZDGZ, prema Kanižaj, 2014)

- 14 sati tjedno uz video igrice (Bilid, 2010)

Djeca i mladi imaju razvijenije tehničke kompetencije, ali ne znaju što još trebaju učiti niti prepoznaju opasnosti i znaju kako se zaštititi!

UČITELJI I NASTAVNICI Razumiju važnost medijskog odgoja,

postoji volja i entuzijazam. - Pitanje je kada i kako? - Istraživanje IPSOS PLUS-a i Društva za

komunikacijsku i medijsku kulturu (2013.) pokazuju kako 62% građana podržava uvođenje medijskog odgoja u obrazovni sustav (prema Car i Kanižaj, 2015)

Istraživanja nam pomažu razumjeti: EU kids online (www.eukidsonline.net)

Ciboci, Osmančevid (2015.) – „neki nastavnici hrvatskoga jezika nemaju dovoljno znanja o medijima jer u sklopu fakultetske naobrazbe nisu imali dovoljno medijskih predmeta” (link)

Vijede EU i Europski parlament (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, 2010/13/EU): Kompetencije koje omogudavaju sigurno korištenje medija, informirani izbor, zaštitu sebe te razumijevanje sadržaja i usluga u medijima.

Europska komisija: (https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/media-literacy )

Tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne vještine koje nam omoguduju pristup, kritičko vrednovanje i interakciju s medijima.

Neke definicije medijske pismenosti

Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti (National Leadership Conference on Media Literacy, 1992) kao "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija." (Aufderheide,1992).

Potter (2012): medijska pismenost uključuje interpretiranje, analizu i evaluaciju poruka, indukcijom i dedukcijom.

https://bit.ly/2sIBGqX

Razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja (Sikka Mikkinen, prema Zgrabljid Rotar, 2005).

Tri dimenzije medijske pismenosti (Livingstone i Thumim, 2003):

tehničke kompetencije,

vještine i praksa kritičkog razmišljanja/ prihvadanja

proizvodnja sadržaja

Medijska pismenost znači: - učiti o svim medijima, - razumjeti povijest te produkcijska i ekonomska načela funkcioniranja, - shvatiti tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice - koncentracija društvene modi, osiromašenje i komercijalizacija sadržaja.

Peruško, 2003; prema Zgrabljid Rotar, 2005.

Informatizacija i kompjutorizacija samo su dio medijske pismenosti i nisu dovoljne za potpuno razumijevanje medija

https://bit.ly/2xSodme

Kako je sve krenulo?

• 1982 – Grunwaldska deklaracija o medijskom obrazovanju:

obrazovni sustavi trebaju prepoznati važnost promicanja kritičkog razumijevanja fenomena komunikacije

• 2014 – Pariška deklaracija o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba

• Dokumenti i preporuke u Toulouseu, Parizu, Pragu, Aleksandriji, Fezu, Moskvi...

https://bit.ly/2JkgvGH

Kako razvijati medijsku pismenost? Formalnim

obrazovanjem

• predškolski odgoj, osnovna škola, srednja škola (opdeobrazovna i strukovna) i visokoškolsko obrazovanje. Nastavni proces više nije sam sebi svrha ved treba dobiti upotrebnu vrijednost za učenikovo cjeloživotno učenje (Spajid-Vrkaš, 2004)

Neformalnim obrazovanjem

• organizacije civilnog društva kao obrazovni čimbenici (edukativne radionice, proizvodnja edukativnog sadržaja, itd.)

Informalnim učenjem

• inicijativom učenika i nestrukturirano

https://bit.ly/2JDSNV6

Igor Kanižaj

Medijski odgoj

Mediji

Ministarstva

Javne institucije

Vijede za el. medije

Roditelji Obrazovni

sustav

OCD

Političke stranke

Predstavnici industrije

Dobre prakse poučavanja medijske pismenosti

• Prepoznati da su mediji konstrukcije

Tko je stvorio poruke? Koji im je cilj?

• Forme prikaza Kako je nešto prikazano? Tehnika? Kako se izaziva pažnja?

• Ljudi različito interpretiraju i pripisuju značenja Kako razumiješ poruku? Kako bi različite osobe mogle razumjeti ovu poruku?

Mladi kao stvaratelji, a ne samo kritičari i komentatori

Uključivost i uvažavanje različitih pozicija

Korištenje različitih digitalnih alata

Učenje o medijima, a ne samo o njihovom korištenju

Komercijalne implikacije medija Profit? Vlasništvo?

Društvene i kulturne implikacije medija Koje društvene grupe su prikazane? Na koji način? Koji su učinci prikaza?

Strategije medijske

industrije

• Maksimiziranje profita

• Stvaranje publike

• Umanjivanje rizika

Strategije korisnika

medija

• Održavanje navika i nekritički pristup medijskom sadržaju

ili

• Osvještavanje odluka i informiranje

- Medijska pismenost

„Moderni studenti koriste bežične svjetove da povedaju skepticizam i odbace dogmu. Možemo poticati studente da spremno provjeravaju točnost i istinitost informacija. Provjera činjenica može se usvojiti kao vještina, koja s vremenom postaje prirodna… Pronalazedi mogudnosti da se tehnologija integrira u učenje, studenti de automatski osjetiti prekrasno stapanje svog kibernetičkog i nevirtualnog svijeta.”

– Moshe Benovitz, 2012

Stranice koje primjenjuju ‘fact-checking’ metodu

• Koji je cilj?

• ispravljanje nenamjernih/nehotičnih

pogrešaka • poticanje razine promišljanja,

skepticizma, smanjenje vjerovanja u dogme – pozitivan utjecaj na formiranje vrijednosti

• odgovornost za izrečeno u javnom prostoru

https://bit.ly/2LqNtSx

https://bit.ly/2sCCFti

Faktograf.hr

Uz GONG, neformalne programe medijske pismenosti provode i drugi akteri:

• Djeca medija http://www.djecamedija.org/: Društvo za medijsku i komunikacijsku kulturu

• Centar za sigurniji Internet

• Pragma

• Bacači sjenki (FROOOM)

• Pulska filmska tvornica

• Dječja osječka kreativna kudica, DOKKICA

• Kurziv: Novinarska školica Kulturpunkt

• Telecentar

• Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

• VANG – Val nove generacije

• Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljede www.medijskapismenost.hr , Agencija za elektroničke medije

• UNICEF - Festival prava djece

• Pet za Net

https://bit.ly/2kTo9cn

PRILIKE ZA RAZVOJ MEDIJSKOG ODGOJA (Kanižaj, 2014)

• Senzibiliziranost javnosti, roditelja, nastavnika i učitelja

• Aktivnosti udruga civilnog društva

• Članstvo u EU, provođenje preporuka i korištenje kohezijskih fondova

• Novi edukativni i sveučilišni programi

• Otvorenost institucija pravobranitelja

• Specijalizirani programi poput Komunikološke škole, Dana medijske kulture dr. Ante Peterlid

• Informatička pismenost djece i mladih

• Infrastruktura Agencije za odgoj i obrazovanje

• Školsko stvaralaštvo https://bit.ly/2HoTLzB

PRIJETNJE RAZVOJU MEDIJSKOG ODGOJA (Kanižaj, 2013)

• Neusklađenost Kurikuluma s nastavnim planovima i programima sveučilišnih studija koji obrazuju učitelje i

nastavnike hrvatskog jezika.

• Profesori hrvatskog jezika su obvezni predavati medijsku kulturu iako nisu svi mogli stedi potrebne kompetencije i

znanja.

• Neujednačena praksa u osnovnim i srednjim školama.

• Uspješnost provođenja programa u velikoj mjeri ovisi o ravnateljima.

• Vlada i ministarstva u strateškim dokumentima ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri važnost odgoja za medije.

• Nedovoljan broj specijaliziranih edukativnih programa.

• Mali broj udžbenika za medijsku kulturu.

• Nedostatna informatička pismenost djece i mladih.

• Medijska nepismenost roditelja. https://bit.ly/2kTYNLI

Medijska pismenost u formalnom odgojno-obrazovnom sustavu

• Tko je poučava, kada i na koji način?

MEDIJSKO OBRAZOVANJE U HRVATSKIM ŠKOLAMA

• Medijska kultura kao sastavnica Hrvatskog jezika

Glavne zadade (MZOS, 2006): • osposobljavanje za komunikaciju s medijima: kazalištem, filmom, radijem, tiskom,

stripom, • računalom; • primanje (recepcija) kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije; • osposobljavanje za vrednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.

• Digitalna pismenost kao sastavnica informatike

• Sigurnost na internetu • Tehničke kompetencije

Medijsko obrazovanje u međupredmetnim temama i projektima

Zdravstveni odgoj i školski preventivni programi

• Mediji utječu na samopoimanje i na percepciju drugih.

• Uloga i pritisak medija u pubertetu (5. razred) – prepoznati kako mediji i internet stvaraju norme izgleda i ponašanja, prepoznati kakve emocije stvaraju medijski pritisci vezani iz određeni tjelesni izgled i ponašanje

• Utjecaj medija i vršnjaka prema sredstvima ovisnosti (2 sata) - prepoznati i raspraviti osnovne marketinške pristupe, strategije i utjecaj medija na ponašanje

• Uloga medija u vršnjačkim odnosima (2 sata)

• Kritički pristup nametnutim standardima ljepote; borba protiv internetskog nasilja i sl.

Građanski odgoj i obrazovanje • Mediji su važan kanal informiranja, komunikacije između građana i

tijela javne vlasti te utječu na formiranje javnog mnijenja i stavova građana.

• Ipak, satnica, provedba i potrebne kompetencije za poučavanje nisu određene.

https://bit.ly/2FN2CLK

Priručnik za graĎanski odgoj Učenik graĎanin

(4 lekcije iz medijske pismenosti)

Pravo na informacije i mediji kao izvor informacija

https://bit.ly/2JhywFD

Medij je poruka (Marshall McLuhan)

Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.

(Definicija medija - Zakon o medijima)

Prezentacijski, reprezentacijski i mehanički mediji (Fiske)

Mediji masovne komunikacije

https://bit.ly/2JxXqQB

https://bit.ly/2Jb14jY

Zakon o medijima, Čl.1a

https://bit.ly/2Huwtbv

Komunikacijska prava i pravo na informaciju

Međunarodno pravo

• Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda:

„Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvada slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice”, čl. 10.1.

• Opda deklaracija o ljudskim pravima:

“Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvada slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopdavanja i bez obzira na granice”, čl.19. https://bit.ly/2sQzAW7

Republika Hrvatska

• 2010. Pravo na pristup informacijama je zajamčeno Ustavom:

• ZPPI (2013.) – Zakon o pravu na pristup informacijama: pravo javnosti da bude potpuno, pravovremeno i točno informirana.

Komunikacijska prava i pravo na informaciju

https://bit.ly/2sOlvIx

www.imamopravoznati.org

- Web stranica kojom je pojednostavljeno potraživanje dokumenata prema

Zakonu o pravu na pristup informacijama

- Imamo pravo znati je projekt HrOpen ekspertne skupine Code for Croatia i GONG-a

https://bit.ly/2kSBwtk

https://bit.ly/2LpK6el

www.imamopravoznati.org

Čemu služe mediji? Koja im je uloga?

https://bit.ly/2M8G2k3

Različite uloge medija

Informiranje

Edukacija

Zabava

https://bit.ly/2xVeN9y

https://bit.ly/2sD28mE

MEDIJI NISU SAMI PO SEBI DOBRI ILI LOŠI

„Znanstvenici i javnost često imaju podvojen stav o medijima. S jedne strane, medije smatramo

veoma pozitivnima. Velike nade i očekivanja ulažu se u ideju o medijima koji mogu obogatiti ţivote

djece, promijeniti nezdrave vrste ponašanja, potaknuti maštu i kreativnost, proširiti

obrazovanje i znanje, poticati inkluziju i toleranciju, smanjiti razliku izmeĎu društvenih

slojeva i doprinijeti razvoju i civilnom društvu.

S druge strane, pojavljuje se sve veća zabrinutost da mediji mogu otupiti osjetila, kočiti maštu i

spontanu igru, proizvesti neosjetljivost na bol drugih, poticati destruktivne vrste ponašanja,

odrţavati stereotipe, dovesti do propadanja moralnih vrijednosti, potisnuti lokalne kulture i

doprinijeti otuĎenju od društva.” - www.medijskapismenost.hr

https://bit.ly/2kUtmRh https://bit.ly/2JnxQPf

https://bit.ly/2LoDCfM

Pozitivne i negativne strane medija:

INFORMIRANJE

OBRAZOVANJE

POMAGANJE DRUGIMA

PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA,

DRUGIH KULTURA, RELIGIJA

STVARANJE POTREBA

NAMETANJE NEDOSTIŽNIH

IDEALA LJEPOTE

SENZACIONALIZAM

OTKRIVANJE TUĐE PRIVATNOSTI

Izvor: Lana Ciboci

Medijski sustav

• Kako se snadi?

interes javnosti / javni interes

Ono što javnost želi znati

Ono što je u interesu javnosti da zna

Javni interes na razini medijskog sadržaja:

• raznolikost informacija, mišljenja, kulturnih sadržaja

• podržavanje javnog reda i zakona

• visoka kvaliteta informacija i kulturnih sadržaja

• podržavanje demokratskog političkog sustava

• poštivanje meĎunarodnih obveza i ljudskih prava

• izbjegavanje nanošenja štete društvu i pojedincima

(Denis McQuail, McQuail’s Mass Communication Theory, 2010.)

https://bit.ly/2JPX74z

Vrste medija: • Javni

• Komercijalni

• Neprofitni i mediji zajednice

https://bit.ly/2zoVKoM

Javni

• europska tradicija

• javni, a ne državni mediji

• vlastita regulativa

• izglasavanje rukovodstva HRT u Saboru

https://bit.ly/2kUvmJk https://bit.ly/2sBRSuA

Komercijalni

• tržišno funkcioniranje

• moraju zadovoljiti dvije potrebe: • osigurati prijenos informacija

• osigurati profit vlasnicima

• financiranje prvenstveno iz oglašavanja

https://bit.ly/2JroAZB

https://bit.ly/2Jm3vwc https://bit.ly/2JeJVGc

https://bit.ly/2sAIvvr

https://bit.ly/2LqKZmU

https://bit.ly/2JlF9Tk

Neprofitni mediji/mediji zajednice

• osnovani od građana i udruga građana

• cilj: očuvanje neovisne medijske produkcije (neovisne o političkim pritiscima i zahtjevima oglašivača)

• održavaju se od donacija čitatelja i podržavatelja, te iz javnih izvora tamo gdje su dostupni

https://bit.ly/2LoMqCu

https://bit.ly/2sKq8Dl https://bit.ly/2sJ5vHS

https://bit.ly/2sIBGqX

Zakon o HRT-u:

Kome se obratiti s pritužbama na medije?

Tijelo Nadležnost

Vijede za elektroničke medije/Agencija za elektroničke medije

Pritužbe na širenje mržnje u medijima, neoznačene neprimjerene sadržaje, poticanje štetnog ponašanja, nedozvoljeno oglašavanje...

Vijede časti HND-a Pritužbe na rad novinara/ki

Povjerenik(ica) za korisnike HRT-a Pritužbe na program HRT-a

Povjerenik(ica) za informiranje Pritužbe na uskratu informacija tijela javne vlasti

Pučki pravobranitelj(ica) i posebni pravobranitelji (za djecu, osobe s invaliditetom, rodnu ravnopravnost)

Pritužbe na kršenje prava iz njihove nadležnosti (kršenje prava na privatnost, uvredljivo prikazivanje...)

Etičko povjerenstvo Državno izborno povjerenstvo

Izborna promidžba

Vijeće za elektroničke medije/Agencija za elektroničke medije

• Vijede koje upravlja Agencijom za elektroničke medije sastoji se od ravnatelja(ice) i šest članova koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, a predlaže Vlada

• Osnovne djelatnosti agencije: • odluke o davanju i oduzimanju koncesija za pružanje medijskih usluga

televizije i radija • odluke o davanju i uskradivanju dopuštenja za pružanje audio(vizualnih)

medijskih usluga • Nadzire emitirani program i radne uvjete pružatelja medijskih usluga

• Otvorenost prema pritužbama građana o nepravilnostima ili nezakonitostima u radijskim i televizijskim programima te elektroničkim publikacijama

http://www.e-mediji.hr/hr/

Novinarsko vijeće časti HND-a

• HND-om upravlja skupština koja odbire, uz ostala tijela, i Vijede časti

• Temeljni ciljevi HND-a:

• Očuvanje prava na izražavanje i promicanje prava na informiranje • Materijalna i socijalna zaštita novinara kao i zaštita radnih uvjeta novinarske profesije • Očuvanje ugleda i dostojanstva novinarske profesije

• Vijeda časti:

• Pradenje i nadzor rada hrvatskih novinara po pitanju pridržavanja Kodeksa časti radi očuvanja dostojanstva, časti, etike i odgovornosti novinarske profesije

• Prijave Vijedu mogu podnijeti svi građani http://www.hnd.hr/

Povjerenik(ica) za korisnike usluga HRT-a

• Povjerenika(icu) odabire programsko vijede HRT-a

• Institucija kojoj se mogu obratiti svi građani radi komentara, kritike ili pohvale vezane uz sadržaj programa i platforma HRT-a

• Primjerice, primjedbe upudene povjereniku(ici) mogu biti vezana uz: • objavu netočnih ili nepotpunih informacije • Kršenje ili uskradivanje prava građana te diskriminacija • Prijenos uvredljivih stereotipa ili pretjerano nasilnog sadržaja i govora • Neprimjerenim terminima emitiranja

http://www.hrt.hr/povjerenik-za-korisnike-usluga-hrt-a/

Povjerenik(ica) za informiranje

• Povjerenika(icu) bira Hrvatski sabor na temelju javnog poziva

• Temeljne ovlasti: • Nadzire provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i povezanih

propisa te o istom izvješduje javnost • Drugostupanjsko tijelo u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup

informacijama • Provodi inspekciju o poštivanju i provedbi Zakona povodom zaprimljenih

pritužbi građana • Informira javnost o temama vezanim za pristup informacijama i surađuje sa

organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, te drugim institucijama i medijima

www.pristupinfo.hr

Pučki pravobranitelj(ica) i posebni pravobranitelji (za djecu, osobe s invaliditetom, rodnu ravnopravnost)

• Pravobranitelje izabire Hrvatski sabor na 8 godina

• Temeljna zadada • Zaštita prava građana u postupcima pred državnom ili lokalnom vlašdu i

tijelima s javnim ovlastima, a koja nisu u nadležnosti sudova

www.ombudsman.hr

Etičko povjerenstvo Državno izborno povjerenstvo

• Predsjednik(ica) Državnog izbornog povjerenstva je predsjednik(ica) Vrhovnog suda RH, a ostale potpredsjednike i članove bira Hrvatski sabor i Opda sjednica Vrhovnog suda

• Temeljne nadležnosti DIP-a: • Provedba izbora i referenduma

• Provedba nadzora financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe

• Etičko povjerenstvo DIP-a imenuje Ustavni sud • Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samih izbora

• Nadzire sadržaj izbornih kampanja www.izbori.hr

Korisna literatura i materijali za razvoj medijske pismenosti:

• Čitajmo između redaka, publikacija GONG-a i Kurziva http://www.gong.hr/media/uploads/citajmo_izmedu_redaka_interaktivna_knjiga_final-31_1_2017.pdf

• Portal Medijska pismenost http://www.medijskapismenost.hr/

• Portal Djeca medija http://www.djecamedija.org/

• Faktograf.hr http://faktograf.hr/

• Materijali za škole PetZaNet: http://www.petzanet.hr/

• Dosta je mržnje: http://www.dostajemrznje.org/

• Imamo pravo znati: https://imamopravoznati.org/

• Projekt Drugi, HRT http://projektdrugi.hrt.hr/

• Kutak za nastavnike EU http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm

• http://www.learneurope.eu/index.php/en/

• BOOKMARKS priručnik Vijeda Europe

KVIZ

• Link na kviz

LITERATURA

• Aufderheide, P. “A Report of the National Leadership Conference on Media Literacy.” Aspen Inst., Queenstown, MD., 1992.

• Benovitz, Moshe. “Education: The Social Media Revolution: What Does It Mean for Our Children?” Jewish Action, 2012.

• Bilid, Vesna. “Povezanosti medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima.” Odgojne znanosti 12, br. 2 (2010): 263–81.

• Car, V., i I. Kanižaj. “Nove prilike za sustavan pristup medijske pismenosti.” U Medijska Pismenost - Preduvjet Za Odgovorne Medije, (ur.) V. Car, L. Turčilo, and M. Matovid. Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

• “EU Kids Online.” The London School of Economics and Political Science. http://www.lse.ac.uk/media-and-communications/research/research-projects/eu-kids-online.

• Europska komisija (2013). Okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije.

• Europski parlament i Vijede EU (2010). Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, 2010/13/EU.

• Kanižaj (2014.) Izloženost, povjerenje i manipulacije: mediji u svakodnevici djece i mladih. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/8/84/Izlozenost%2C_povjerenje_i_manipulacije_Igor_Kanizaj.pdf

• McQuail, D. McQuail’s Mass Communication Theory. SAGE Publications, 2010.

• “Media Literacy.” European Commission, 2018. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/media-literacy

• Narodne novine (2013.) Zakon o medijima. 81/13

• Narodne novine (2013.) Zakon o pravu na pristup informacijama. 25/13

• “Nastavni plan i program za osnovnu školu.” Ministarstvo znanost, obrazovanja i športa, 2006.

• Potter, W. J. Media Literacy. SAGE, 2012.

• “Pozitivni i negativni tjecaji medija.” Medijska pismenost, 2017. http://www.medijskapismenost.hr/pozitivni-i-negativni-utjecaji-medija/.

• Ustav Republike Hrvatske (2014.) 05/14

• Zgrabljid Rotar, N. Medijska pismenost i civilno društvo. Sarajevo: Mediacentar, 2005.