Povijest politikih ideja - Edmund Burke Moderna politika teorija - Raul Rauni (155.-202. str)

Edmund Burke uvod u njegovo miljenje: - britanski politiar, filozof, govornik, pamfletist stvorio teelje moderne politike teorije konzervativizma praktiar njegovi ogledi i razmiljanja nastaju kao osvrti na izravne politike borb i neposredan su odgovor na politika pitanja i probleme Britanskog imperija u 18. stoljeu politika za Burkea = filozofija u djelovanju ako je politika teorija odvojena od historijskog iskustva i posebnih okolnosti ona je besmislena i tetna = svrha politike djelovati razborito u posebnim povijesnim okolnostima nuna sposobnost politiara za Burkea = sauvati konstitucionalna iskustva povijesti i unaprijediti istovremeno skladnu i krhku ravnoteu socijalnih i politikih institucija kroz kritiku prosvjetiteljske politike i politike moderne najdalekosenije oblikovao naela konzervativne politike teorijeTri Burkeove kritike na kojima poiva njegova konzervativna misao: Kritika apstraktnog i doktrinarnog prosvjetiteljskog racionalizma postavlja pitanje valjanosti i dosega matematikoznanstvene paradigme u politikom prosuivanju Kritika populizma i demokracije postavlja pitanje o granicama subjektivizma, voluntarizma i konstruktivizma u politikom ivotu, pitanje o opravdanosti poistovjeivanja iskazane volje graana s njihovim zbiljskim interesima Kritika politikog radikalizma kao naina ostvarivanja drutvenog napretka, postavlja pitanje moralne, socijalne i politike cjeline politikih revolucija

Biografija i povijesni kontekst: roen 12.1. 1729. u Dublinu; majka katolkinja, otac protestant svjedoio crkvenoj podijeljenosti u onodobnoj britanskoj koloniji Irskoj te velikim socijalnim i politikim razlikama i obespravljenosti segment koji je snano utjecao na Burkeov ivot upisuje studij prava, no zbog itih interesa odustaje od odvjetnike karijere i postaje slobodni pisac i javni intelektualac 1757. Burke objavljuje svoje prvo zapaenije djelo (drugo koje je napisao i objavio), Filozofsko istraivanje o izvoru naih ideja o sublimnom i lijepom, estetika rasprava = rasprava utjecal na razvoj estetike u Europi, zapazili je Hume, Lessing i Herder postao zapaen Politika karijera: - zapoinje 1759. kada Burke postaje privatni sekretar vigovca Williama Gerarda Hamiltona, lana Donjeg doma Britanskog parmalenta. Burkea je privukla vigovska stranka zbog politike suprotstavljanja svojevoljnoj kraljevskoj vlasti, zagovaranja unutarnjih administrativnih reformi, te podozrivosti i rezerviranosti prema britanskoj imperijalnoj politici; 1761. Burke odlazi u Irsku i svjedoi krvavim odmazdama vlasti nad katolikim seljatvom = odbojnost spram nasilja = trajna crta Burkeova politikog miljenja 1765. postaje privatni sekretar uglednom vigovcu Lordu Rockinghamu koji je u dva kratka navrata (1765. 1766., 1782.) bio britanski premijer. vigovski programski orijentiri koje Burke prihvaa: - ideja slobode u okvirima zakona, uravnoteeni socijalni i politiki poredak, religijska tolerancija i intelektualno nasljee Slavne revolucije iz 1688. 1766. Burke izabran za lana Parlamenta; 1770. postaje zastupnik drave New York u Londonu; 1774. izabran za parlamentarnog zastupnika Bristola Bitni politiki spisi iz tog vremena: Zapaanja o nedavnoj publikaciji Sadanje stanje nacije i Misli o uzroku sadanjih nezadovoljstava Burke se aktivno bavi pitanjima vladine politike spram Amerikih kolonija (sa saveznikom Charlesom Jamesom Foxom) i pitanjima preispitivanja britanske imperijalne vlasti u Indiji i Istonoindijske kompanije 1790. - poinje pisati svoje najpoznatije djelo Razmiljanja o revoluciji u Francuskoj djelo koje je postalo kljunim uporitem konzervativne politike teorije manifest antirevolucije Umire 9.7.1797. na neoznaenom mjestu, Burkeov posljednji taktiki potez protiv jakobinske ideologije i terora = ako pobijede njegov grob nee moi pekopati (njegova elja)

Povijesni i intelektualni kontekst Burkeova stvaralatva: - omeen s TRI velike novovjekovne politike revolucije a) Slavna revolucija iz 1688. b) Amerika revolucija za neovisnost iz 1776. c) Velika Francuska revolucija iz 1789.

- Sami kraj 18. stoljea u Engleskoj obiljeen prvim valovima industrijalizacije; Britanije prva imperijalna sila svijeta, snana urbanizacija, demografski rats, razvitak domae i inozemne trgovine, postupna sekularizacija, iri se siromatvo i trend pauperizacije- Masovna mobilizacija drutva na kulturnom i socijalnom planu nastaju brojni pokreti, drutva i skupine; - jaaju vrijednosti intrinzinog suparnitva ljudske egzistencije te otvorenosti svih slubi i psolova prema talentima i ostvarenim zaslugama kljuna imena tog doba dolaze iz srednjih slojeva drutva (Hume, Burke, Smith...) = disciplinarna radinost i ekonomska uspjenost postaju osobne vrline i faktori procjene neijeg doprinosa drutvu i zajednici- Crkvene podjele borba irskih katolika za emancipaciju snano odredili ivot u Velikoj Britaniji- Politiki plan ekonomske, religijske, imperijalne i socijalne napetosti dovode do inicijativa koje propituju naela i granice konstitucionalne monarhije = oblikuju se zahtjevi koji smjeraju k reformi predstavnikog sustava i postupno oblikuju stav o pukoj suverenosti

etiri osnovna problema Velike Britanije = etiri ideologijska uporita za radikalna politika djelovanja:

1. Religijski nonkomformizam zagovara pravo slobodnog, racionalnog i individualnog prosuivanja o vjerskim pitanjima afirmirajui vrijednost individualne racionalne prosudbe, oduzima se pravo bilo kojem crkvenom ili politikom tijelu da namee uvjerenja ili zahtijeva svjetonazorsku poslunost = pogodan doktrinarni obrazac za radikalne politike ideje2. Afere oko Johna Wilkesa Wilkes objavio kritiku kralja Georga III zbog koje je nakratko zavrio u zatvoru, kralj pokuao spaliti broj 45 asopisa The North Briton u kojem je sporna kritika objavljena no narod je to sprijeio i Wilkes je postao junak = otada zapoinje estoka mobilizacija i radikalizacija mnotva te izvanparlamentarna borba; stvoreno je ozraje da se u javnom i politikom polju oblikuju zahtjevi za odgovornom vlau i pukim suverenitetom3. Gordonova pobuda 1780. pobuna protestanata pod vodstvom Lorda Georga Gordona protiv emancipacije katolika i njihovog ulaska u javni ivot, u prosvjednom maru Londonom marira preko 50.000 ljudi; sudar demonstrativne moi puka i Parlamenta u kojem se raspravljalo o gordonovoj peticiji o ugroavanju protestantskog nasljea u Velikoj Britaniji = Burke na strani Parlamenta4. REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U FRANCUSKOJ pojavljuju se londonski klubovi Drutvo revolucije i Ustavno drutvo, s njima Burke polemizira u Razmiljanjima o Francuskoj revoluciji ta drutva radikaliziraju svoje stavove i pozdravljaju naela i metode Francuske revolucije, reinterpretiraju Slavnu revoluciju iz 1688. opa politika kretanja u Engleskoj = nova Francuska se pozdravlja kao najblistavija sila u Europi Burke odgovara: U posljednje doba mi smo u opasnosti da s primjerom u Francuskoj, budemo uhvaeni u mreu bezobzirnog despotizma... Naa sadanja opasnost ... je opasnost od anarhije: opasnost da podlegnemo, kroz divljenje uspjenoj prevari i nasilju, oponaanju ispada iracionalne, neprincipijelne, proskribirajue, konfiscirajue, pljakake, surove, krvave i tiranske demokracije Burke u drugoj polovici 1790. pie djelo Razmiljanja o revoluciji u Francuskoj u kojem kritiki razmatra novo razumijevanje politikog djelovanja, politike zajednice i novosteene slobode Proroanske prosudbe Burke predvidio tijek revolucionarnog radikalizma u Francuskoj = revolucionarni zahtjevi za slobodom izrodit e se u puku tiraniju, a tiranija puka dovest e do vojnog voe koji e prigrabiti svu vlast = dalekoseno predvidio povijesni tijek dogaanja (Francuska revolucija Jakobinski teror Napoleon)

Burkeova politika teorija: Metafizike, gnoseoloke i etike pretpostavke: Burke: Politiko djelovanje nije mogue izravno izvesti iz teorijskih premisa Burke vrlo skeptian spram ideje o politikoj teoriji koja moe vrijediti neovisno o posebnim okolnostima Metafiziko i apstraktno pridjevi koje koristi kako bi diskreditirao suparnike pozicije = na prvom mjestu cilje mu je diskreditirati apstraktni i doktrinarni prosvjetiteljski racionalizam i metafiziku individualnih prirodnih prava Burke ima metodiki negativno stajalite, njegove filozofske pretpostavke su implicitne i viestruko posredovane u Burkeovoj nesistematinoj i antiteorijskoj teoriji politike Ideja univerzalnog poretka (Burkeova metafizika?) sredinja Burkeova metafizika pretpostavka = kozmiki red stvari obvezuju je za sve razine postojanja = Burke to povezuje s kranskom teologijom tako stvarajui ideju da je Boja providnost svakom biu podarila njemu pripadajue mjesto u prirodnom, socijalnom i politikom poretku = kozmiki poredak je temelj politikom i socijalnom poretku! tako hijerarhisjki poredak stvari svakoj socijalnoj i politikoj injenici odreuje njenu narav ovisno o nainu povezanosti i uklopljenosti u cjelinu poretka tumaimo o netko ili neto jestJa ljubim poredak koliko ga god mogu razumijeti, jer univerzum je poredak

Spoznajne pretpostavke (dvije najbitnije) Burkeove teorije politikog djelovanja narav politikog prosuivanja i mogunosti i granice individualnog uma = politiko prosuivanje (1. spoznajna premisa) treba poivati na uvidima u normativnost spoznatljivog dijela kozmikog poretka; prirodni zakon, kao izraz kozmikog poretka, obavezuje ljudski um i odreuje naela politikog djelovanja, no on nije deduktivni sustav koji jednoznano odreuje politiko djelovanje (Burke opet stavlja naglasak na vanost okolnosti i stalne mogunosti promjene) = politiko prosuivanje treba razborito objedinjavati moralnu nunost prirodnog zakona i uinkovito razumijevanje promjenjivih i kontingentnih povijesnih prilika= nesavrenost ovjeka i granice individualnog ljudskog uma (2. spoznajna premisa) narav i struktura politikog prosuivanja razlikuju se od apstraktnog matematikog znanja koje ne moe dohvatiti povijesnost i kontingentnost ljudskog naina postojanja nagomilano iskustvo historijskog ua zajednice je neusporedivo nadmonije od bilo kojeg individualnog ili skupnog konstruktivizma i apstraktnog eksperimentalizma u politikom prosuivanju i djelovanju = historijsku umnost zajednice legitimra dugo povijesno trajanje = obiaji, tradicija, predrasude, pripadanja, privrenosti i institucije zajednikog ivota instance su gdje se ona oituje te se spone zajednitva ne trebaju i ne mogu racionalno demonstrirati = etos zajednikog ivota dublji i postojaniji od racionalno demonstrativnog logosa i individualnih izrauna korisnosti

Etiko i filozofsko-antropoloko razumijevanje ljudske biti spoznajnoj nesavrenosti ovjeka odgovara i njegova moralna nesavrenost! snane strasti ljudske nasuprot slabanog uma = ovjekov um moe ovladati strastima i razviti svoje prave sposobnosti tek i ako ima izvanjsku pomo dobro ureene zajednice ili institucionalnog poretka, koji je dokazan u povijesnom vremenu obiajnost koja poiva na historijski dugotrajnim institucijama poretka omoguava moralni ivot, humanitet i civiliziranost ljudi Dobar poredak temelj je svih dobrih stvari

Organicistika, skeptika i tradicionalistika legitimacija poretka: Politiki program konzervativizma metodiki negativno postavljen; nastaje kao reakcija i kritika prosvjetiteljskih naela u politici Sredinja vrednota konzervativizma = socijalni i politiki poredak potvren u povijesnom vremenu = Burke tu vrednotu brani na TRI razine: ideju poretka brani putem organicistikog razumijevanja ovjeka, drutva i zajednice; poredak brani i zagovarajui razboriti skepticizam na razini samorazumijevanja zajednice te oblikovanja zajednikog ivota, te kao treu liniju obrane poretka, zagovara razboriti tradicionalizam na razini normativnih struktura ili temeljne vrijednosne orijentacije

1. Organicistiko razumijevanje ovjeka: - Burkeovo tumaenje ljudske prirode, civilnog drutva i politike zajednice poiva na tezi da zajedniki oblici ivota logiki, vremenski, spoznajno i moralno vremenski prethode pojedincima = na taj nain se suprotstavlja prosvjetiteljskom racionalizmu i zagovornicima drutvenig ugovora 2 razine pogreaka apstraktnog racionalizma po Burkeu 1.) krivo shvaaju narav civilnog drutva i politike zajednice svodei ih na proizvoljne i instrumentalne asocijacije; 2.) ne razumiju ljudsku prirodu jer je svode na neukorijenjenu racionalnu kalkulaciju Burkeov organicizam = pojedinani indentitet ovjeka odreuje se putem zajednikih oblika ivota, zato ZAJEDNICA PRETHODI POJEDINCIMA (logiki) indentitet osoba nastaje samo kroz mreu mnogobrojnih oblika ivota u zajednici; naspram konanosti i kratkog trajanja pojedinaca, zajednica obnavlja ivot kroz vrijeme te time ostavruje historijsko iskustvo i povijesni kontinuitet dugog trajanja = jo jedan dokaz da zajednica prethodi pojedincima Zajednica ima spoznajnu i moralnu premo nad pojedincima povijesno utvreni obrasci djelovanja u nekoj zajednici odluuju o okviru dobrog i smislenog ivota, a time odreuju i moralno samopotvrivanje pojedinaca = vrijednosti se odreuju pripadanjem socijalnim i politikim obrascima, okolnostima... = spoznajni i moralni razvoj osobe nije mogu bez njene privrenosti i pripadanja organski povezanoj zajednici Organicistiko razumijevanje ljudskog ivota i ljudske prirode: ljudska narav ukljuuje mjeavinu osjeaja, strasti, predrasuda, vjerovanja, navika, intuicije i mate nije svodljiva na matematiku sistematizaciju i instrumentalnu kalkulaciju ovjeanstvo dijeli ljudsku prirodu ali okolnosti ivota oblikuju drugu ljudsku prirodu = povijesnu i civiliziranu prirodu ovjeka vrlo razliita (ovisi o povijesnim, kolektivnim iskustvima razlike u narodima, kulturama, unutar jedne politike zajednice...) = zbog toga nastaju razliiti statusi drutvenih grupas razliitim privilegijama = HIJERARHIJA Hijerarhija stvara meusobne dunosti i potovanje izmeu skupina drutva; dolazi do uravnoteene socijalne i politike zajednice, a tek su sustavu politike i socijalne ravnotee svaka osoba dobiva svoje znaenje i moralnu vrijednost Ostvarivanje pozitivne slobode (ureene slobode) svrha politike zajednice - svako naglo i nasilno ruenje povijesno potvrene ravnotee ugroava ovjeka, civilizaciju i vodi u anarhiju unitava se organicistiki sustav ravnotee i stabilnosti.

2. Burkeov razboriti skepticizam: skeptika politika epistemologija koja proizlazi iz temeljne filozofsko antropoloke teze o nesavrenosti i pogreivosti ljudske prirode Prirodni zakon to on u konkretnim povijesnim situacijama zahtijeva? iz njega proizlazi svaka politika zajednica, tj. politika zajednica dio je prirodnog poretka koji proizlazi iz prirodnog zakona = ljudska razboritost = sposbnost dobrog politikog odluivanja!, treba proniknuti u prirodni zakon = ne moe poivati na apstraktnom, doktrinarnom racionalizmu Prudentia i Sapientia razlikovanje koje je na politiki ivot prvi primijenio Hobbes prudentia (razboritost proizala iz iskustva) vs. sapientia (mudrost, proizala iz znanosti, pouzdano znanje, za Hobbesa jedino korisno) model poznanstvljene politike politiko znanje koje, kao i recimo matematiko, moe biti nepogreivo, univerzalno = politiko znanje prema Hobbesu postaje istovjetno teorijskom znanju, znanstvenom tumaenju materijalnog svijeta oko nas tehniko znanje! = FATALNA POGREKA ZA BURKEA!! = ODBACUJE CIJELU IDEJU = politiki ivot se ne moe poistovjetiti s apstraktnim, apriornim i ahistorijskim matematikim metodama!! Burke ne odbacuje politiku teoriju generalno ona ima smisla ako zadovoljava dva uvjeta: 1.) mora ozbiljno uzimati u obzir historijski kontekst i okolnosti neke zajednice; 2.) politika teorija mora biti putokaz samo iskusnom politiaru, koji zna i moe procijeniti kada i u kojoj mjeri treba teoriju slijediti, a kada i koliko od nje odstupati Burke nije iracionalist on inzistira na tome da je uljueni ivot mogue ostvariti samo ako um moe uinkovito nadzirati strasti, NO on osporava ulogu teorijskog i tehnikog razuma u politikom prosuivanju = to je bit njegove skeptike politike epistemologije

3. Razboriti tradicionalizam: - normativni stav koji uz pomo historijskog iskustva legitimira politike institucije- nezamjenjivi znaaj nataloenog historijskog iskustva Kritika apstraktnog racionalizma i ambicija instrumentalnog uma = ti pristupi proizlaze iz ohole ljudske prirode, sklone da sloenost zajednice zamijene s intelektualistikim shemama i eksperimentirajuim nadahnuima = opasne, nerazborite spekulacije HISTORIJSKO ISKUSTVO = olieno u tradiciji, obiajnosti, predrasudama, institucijama, navikama, manirima, religiji, uvrijeenim obrascima... Razborito rjeenje civiliziranog ivota jer je iskustveno provjereni nain potrage za redom, sigurnosti i predvidljivosti Burke ne negira povijesne promjene on nastoji pomiriti promjenu i kontinuitet; Burke nastoji pomiriti historijsku egzistenciju ovjeka i univerzalni moralni poredak iskazan u vidu prirodnog zakona = on eli ouvati ono to vrijedi sauvati, no ne odupirui se promjenama okolnosti i povijesti, ve upravo kroz te promjene Prosvjetiteljski politiki metafiziari ustraju na univerzalnosti (npr. sloboda je uvijek dobra) = Burke pokazuje da historijski kontekst daje pojmovima njihovo moralno znaenje pojmovi, tipa pravednost ili sloboda , nemaju jedno ahistorijsko i nepromjenjivo znaenje = ipak, Burke time ne postaje moralni relativist Sloenostima politikog ivota se pristupa s dva moralna imperativa: sauvati i unaprijediti moralnu supstancu i uravnoteeni poredak zajednikog ivota = to ponekad zahtijeva uvaavanje tradicije, a ponekad niz razboritih promjena (ako su u slubi ouvanja i obnavljanja organskog poretka) NASILNO RUENJE VLASTI Burke ga opravdava samo u iznimno rijetkim situacijama, kada se vlada tiranski i ne postoji ansa za drugaiji nain promjene zajednice sve to naravno u ime razboritih naela; ogranienja: toliko rijetke situacije da se iz njih ne moe izvesti nikakvo naelo; teza da ispravljanje nepravdi treba uvijek biti postupno, revolucionarni prevrati samo donose jo vie zla (primjer Francuske, tamo vlast nije ni bila tiranska, tako da je revolucija dvostruko nelegitimna) Preskripcije i predrasude: - moralno jedinstvo zajednice i historijski kontinuitet poivaju na njima Preskripcija: oznaava legitimaciju vlasti i vlasnitva na temelju naroito interpretiranoga prirodnog zakona i common law tradicije; preskripcija opravdava politiki autoritet i vlasnitvo na temelju dugotrajnog povijesnog postojanja tih institucija i njihove koristi za zajednicu = preskripcija je legitimacija povijesnih praksi (njihovom dosjelou) = preskripcije nastaju u srastanju prirodne pravednosti i prvobitno dogovorenih oblika zajednikog ivota u common law tradiciji, preskripcija sadri presumpciju valjanosti, preskripcija ini kontinuirani i nedisponirljivi dio javne i privatne moralnosti = tri osovne ideje Burkeove preskripcije Predrasuda: politike teorije koje mnotvo motiva ljudskog djelovanja svode na kalkulaciju razuma i individualnu korist nuno zavravaju u beivotnoj apstrakciji =predrasuda pojam nepoeljan kod prosvjetitelja, ali sadri TRI prednosti koje jame postojanost zajednice i opravdanost njenih institucija: 1.) predrasude su nadosobne i dio su zajednikog iskustva, b) meugeneracijske ili dio historijskog iskustva, c) nadrazumske, ali ne i protivrazumske Burke ne idealizira prolost = prihvatiti umne predrasude i razborit tradicionalizam ne znai oponaati prolost = tradicionalistiki osvijestiti nadindividualno i meugeneracijsko historijsko iskustvo i velike predrasude prolosti znai znati izvesti primjerenu moralnu pouku Predrasude nisu protiv razumske jer u sebi sadre razloni argument, a nadrazumske su zato to (po Humeovoj moralnoj psihologiji) razum nije dovoljan da izazove djelovanje i predanost nekom cilju to ostaje na osjeajima, uvjerenjima itd... Ope predrasude stvaraju zajednike horizonte razumijevanja , lojalnosti i skladne obrasce politike suradnje

Crkva i vlasnitvo dva najbitnija institucionalna oblika predrasuda religija potie povezanost i harmoniju meu staleima, a najnesretnijam prua nadu u vjenu pravdu; vlasnitvo stvara, obnavlja i odrava drutvene odnose odgovornosti, obveza i potovanja, hijerarhije, moi i privilegija = vlasniki drutveni odnosi proizali iz prirodnog podreivanja stvaraju stabilne obrasce drutvene suradnje i poretka; vlasnitvo ima i disciplinirajui afekt jer ui ljude da moraju raditi da dobiju ono to se radom moe dobiti = potovanje spram vlasnitva! = Burke priznaje da neki napori nee biti nagraeni, ali zato je tu religija i nada u Boju pravednost; Vlasniki poredak =svi njegovi nedostaci su iskuani i poznati, sve drugo donosi rizik to mu je glavna prednost Burke naglaava da je unaprjeivanje esto jedini nain da se stabilni hijerarhijski poredak odri Jedinstvo promjene i kontinuiteta omoguava usavravanje u vrlini ili moralni napredak. On se oituje u razvojnom ili historijskom konsenzusu svih aktera uravnoteenog poretka

Burkeova filozofija u djelovanju: Burkeovo politiko djelovanje obiljeeno je mnogim ambivalentnostima, ak ih i posthumno potie = neki ga smatraju jednim od najveih liberala, dok ga drugi vide kao oca konzervativizma, njegovo djelo je zastupljeno u prikazima i liberalne i konzervativne politike teorije Rekonstrukcija metode Burkeova politikog promiljanja: - on u analizi politikih zbivanja odbacuje apstraktni racionalizam, apriorizam i scijentizam = Burke reafirmira Aristotelov pojam PRAKTINOG UMA = autoritet praktinog uma protee se nad svim misaonima ktivnostima koje vode nae odluivanje i djelovanje nain spoznaje praktinog uma = RAZBORITOST razborita prosudba podrazumijeva sklad opih naela i posredujuih sudova s kojima s eta naela primjenjuju na konkretne, posebne i jedinstvene ljudske situacije

Politiki um koristiti se politikim umom znai poznavati apriorne logike zakone, ali i znati postupati na pravi nain, s pravim razlozima, u pravom trenutku i spram pravih ljudi, tj. onih osoba koje se donesene odluke tiuPosao je spekulativnog filozofa da naznai primjerene ciljeve vlasti... posao je politiara, koji je filozof u djelovanju, da iznae primjerena sredstva za te ciljeve i da ih uinkovito uposli

Zadaa politikog uma iliti razboritosti je usklaivanje ciljeva i sredstva, odnosno odmjeravanje naela politike teorije na povijesnim zakonitostima konkretnog vremena i prostora = Burke to postie istovremeno nadilazei utilitarnu uinkovitost u pojmu historijske svijesti i apstraktnu izvjesnost prirodnih zakona Sinteza posebnog i opeg, konkretnog i apstraktnog, uinkovitosti i naela = politiki um ili vrlina razboritosti

Kritika apstraktno-racionalistikih prosvjetiteljskih politikih torija (+ francuskih revolucionara):1. Ne razumiju narav politikog Burke upozorava na granice novovjekovnog i modernog subjektivizma, decizionizma i konstruktivizma u politikom prosuivanju opasno je misliti da se politiki problemi mogu svoditi na logike probleme pa da se samo treba dosjetiti ispravnog rjeenja = nemogue je bez revolucionarnog nasilja postii da spekulacije tog tipa bez obzira na povijesna ogranienja i okolnosti, proizvedu same iz sebe novu zamiljenu politiku i drutvenu zbilju

2. Uvidi teorijskog razuma vs. uvidi praktinog uma teorijski razum se bavi stvarima oko nas, a praktini um se bavi ljudskim stvarima pogubno je principe praktinog odluivanja izvoditi iz teorijskih postavki (to ine francuski revolucionari u svojoj filozofskoj revoluciji) iskljuivo teorijskim nainom rezoniranja gubi se dimenzija konkretnosti, posebnosti i povijesnosti nuna za rezoniranje u praktinim politikim stvarima

3. Utemeljenje politikog autoritetea prosvjetiteljska filozofija i francuska revolucionarna politika stremile su k epistemolokom, a ne politikom utemeljenju vlasti = MEUTIM = politika zajednica za ispunjenje svojih moralnih ciljeva ne moe poivati na istini, ve na opem dobru = razlikovanje - posao je filozofije i znanosti da utvrdi istinu, a politike da zajami opu korist i pravednost = istinu i politiko dobro ne moemo poistovjetiti; Burke se oslanja na vrlinu javne razboritosti koja tei ostvarenju politikog dobra, tj. dobra zajednice

U naravi je politikog dobra, koje se politikim djelovanjem treba ozbiljiti, da ne doputa razbacivanje dobrim eljama i neobezujuim matarijama, nego je uvijek rije o konkretnom, provedivom, sloenom i nesavrenom dobru

Politiko dobro: konkretno jer je uvijek rije o odreenom, ogranienom i posebnom dobru neke historijski odreene politike zajednice = javne vrednote i dobra nemaju apstraktno zanenje ve su to uvijek vrednote i dobra za nekoga i za neto te vrednote dobivaju svoj smisao tek u okvirima (moralnim i historijskim) neke zajednice politiko dobro MORA biti izvedivo u konkretnom povijesnom vremenu i prostoruNijedan politiar ne moe stvoriti situaciju. Njegovo je umijee da dobro odigra ulogu koju mu je namijenila sudbina i da slijedi naznake prirode, vremena i okolnosti Ljudska priroda = postavlja ogranienja vrsti politikog dobra koje je mogue ostvariti; Rousseau i jakobinska politika htjele su promijeniti ljudsku prirodu suprotno tome Burke dri da se ne smije stvarati nove ljude, ve ih se treba prihvaati onakvima kakvi jesu (pozicija liberalnog i konzervativnog konstitucionalizma) Sloenost politikog dobra svaka javna vrlina i dobro ne postoji izolirano i smao po sebi, nego kroz socijalne i politike institucije koje tvore kladno tkanje ivota = zbog toga svaka politika odluka ima dvostruku perspektivu = upuenost na neposredni cilj, ali i na ono to postignue toga cilja znai za sveukupnu ravnozeu i ope dobro zajednice Ope dobro koje se politikim djelovanjem moe ostvariti svagda je nesavreno dobro! Burkeovo konzervativno razumijevanje politike odbacuje svaki oblik utopijskog miljenja = izmeu opcije da se ne ini nita i opcije da se sve zasniva na utopijskoj viziji savrenog ustojstva odgovorni politiar mora odabrati treu opciju = POLITIKA MALIH KORAKA

Polaganim, ali neprekinutim napredovanjem pazi se na uinak svakog koraka; dobar ili lo uspjeh prvoga osvjetljava nam drugi, te smo tako od svjetla do svjetla sigurno provedeni cijelim putem

Narav politikog uma i politikog dobra odreuju i karakter politike teorije Temeljno umijee svakog pravog politiara je stvarati i odravati krhki sklad izmeu razliitih intersa, poloaja, stalea i svjetonazora, te izmeu prednosti i tereta drutvene suradnje

Konstitucionalni konzervativizam i teorija drave: Burke povezuje moderno liberalno shvaanje drave (instrument zatite vlasnitva) i klasino shvaanje politike zajednice kao oblika zajednikog ivota u kojoj ovjek usavrava i ostvaruje svoju moralnu prirodu Institucije politike zajednice = omoguavaju ovjeku da njegove izvorne sklonosti budu osujeene, volja nadzirana, a njegove strasti pokorene = to su ogranienja SAMOVOLJE, a NE SLOBODE Zadaa politike = osigurati ope dobro na kojemu mogu sudjelovati svi lanovi zajednice (shodno svom drutvenom poloaju) ope ili politiko dobro poiva na ravnotei izmeu pogodnosti regulirane drutvene suradnje, koja se oituje u zakonskim i obiajnim pravima, i tereta zajednikog ivota, koji se oituje u politikoj obvezi

Legitimacija politikog autoriteta: - politika zajednica ne moe bezuvjetno poivati ni na volji jednoga (kralja) ni na volji mnotva (puka) bezuvjetna volja po sebi je arbitrarna i nepredvidljiva = neprimjerena kao jedini temelj politikog ivota Burkeova legitimacija politikog autoriteta: - poiva na disponirljivom elementu volje, uravnoteene volje svih sastavnica drutva, ograniavajui element uvrijeenih socijalnih i politikih praksi Burke opravdava politike ustanove s pozivom na historijski um i iskustvo oni objedinjuju pretpostavljeni izvorni ugovor i dugi povijesni niz prihvaenih i u obiajnom pravu priznatih i prenoenih praksi politikog ivota Burke prihvaa liberalni kontraktualizam (ideju da je pol. zajednicu mogue legitimirati s ugovornim prijenosom prava), ali taj argument proiruje i dovodi ga do znaenja historijskih oblika ivota = konzervativno, supstancijalno i sveobuhvatno razumijevanje politike Dobro ureeni politiki poredak = samo takav poredak moe ostvariti svoju svrhu, a to je javno ili ope dobro = Dobro ureeni poredak poiva na ideji ravnotee (skladni odnos dijelova i cjeline) Dijakronijska ravnotea historijsko i dinamiko jedinstvo kontinuiteta i promjene, odravanja i popravljanja, tradicije i napretka dijakronijska ravnotea poretka zajamena normativnim stavom tradicionalizma Sinkronijska (statika) ravnotea koncept mjeovite i umjerene konstitucionalne vladavine mjeoviti poredak prirodni je izraz razliitih sukobljenih interesa koji su zastupljeni u svakom drutvu = POLITIKO PREDSTAVLJANJE predstavljanjem razliitih interesa potuju se velike razlike meu ljudima nastale u graanskom drutvu (razlike u statusu, ivotnoj dobi, naobrazbi, mjestu ivljenja...) te se potuju razlike ljudi kao takvih (njihovih kvaliteta) = zato je svrstavanje i predstavljanje prema staleima i razredima, te pridavanje odgovarajuih povlastica i nagrada, odgovor na ono to trae njihove konkretne prilike i prerogative same prirode

Nejednakost politika nejednakost ne znai poricanje jednakosti = stvarna nejednakost se u drutvu ne moe ukloniti stvarne i socijalne, politike nejednakosti su nunosti Jednakost prema Burkeu = Aristotelovo naelo proporcionalne jednakosti ili naelo jednako prema jednakima = sve treba biti otvoreno, ali ne svakom ovjeku bez razlike = vrednota jednakosti nije u primjeni jednakog kriterija na nejednake ljude ve u razliitom postupanju spram razliitih ljudi Vrednota jednakosti ne znai politiku jednakopravnost graana ve proporcionalnu jednakost ili hijerarhijski usklaenu cjelinu u kojoj svatko ovisno prema svom poloaju i zaslugama dobiva adekvatno jednakih privilegija = to je jednakost koja poiva na razlikama u ljudskoj prirodi = PLEMENITA JEDNAKOST postoji bez unitenja stalea Ideja plemenite jednakosti dovodi do toga da je drava odgovarajue zastupana samo svojim bogatim i sposobnim ljudima = kvalificirano jednaki ljudi Uloga zemljoposjednikog vlasnitva = jamstvo stabilnosti poretka = statiki element koji jami stabilnost poretka i slui kao brana od naglih promjena koje mogu proizai iz pekulantsnog i kapitalistikog duha koji je dinamian

Ravnotea izmeu razliitih i sukobljenih interesa = pored politike artikulacije razlika meu ljidima, druga vana stvar u mjeovitom politikom poretku Burke u konzervativizam ukljuuje zasade liberalnog konstitucionalizma = VLADAVINA ZAKONA, PODJELA VLASTI I MEUSOBNA KONTROLA GRANA VLASTI najvei neprijatelj politikog poretka je neograniena mo bez obzira tko njome raspolae (kralj ili narod) = konstitucionalno ureenje mjeovitog poretka + umjerenost politiko ureenja = lijek za obranu od apsolutizma Umjerenost u ureenju poiva na uvaavanju prirodnih i povijesnih zadanosti = preskripcije prirodnog zakona i obiajnosti + velike predrasude religije i vlasnitva = protutea subjektivnoj politikoj volji na taj nain je poredak zatien od hirovitih i naglih promjena i odluka Burkeov nauk o ureenju drave nazivamo KONSTITUCIONALNI KONZERVATIVIZAM

Teorija politikog predstavljanja i politike stranke: TEORIJA REPREZENTACIJE = temeljna ideja jest ta da se promiu i predstavljaju interesi, a ne osobe; interesi su postojane i objektivne potrebe korporativnih i stalekih tijela intersi se predstavljaju ovisno o njihovom znaenju za cjelinu drutva i ravnoteu politikog poretka veina ljudi ne moe spoznati svoje prave, dugorone interese Dvostruki filtar elitistike predstavnike teorije: Burke se protivi proirenju izbornog prava glasa na sve mukarce uspostavlja odnos paternaslitikog povjerenja izmeu predstavnika i njegovih biraa u izbornom okrugu: = predstavnici su prirodna aristokracija koja moe razborito raspoznati interese cjeline politike zajednice i dijela drutva kojeg predstavljaju i prema tome odluivati Vlast ne moe poivati ni na mnijenju, ni na volji, nego na razboritosti ili opem umu cjeline. Volja nije princip politikog djelovanja jer niti nekolicina, niti mnotvo nema pravo, u bilo kojoj stvari povezanoj s dunostima, povjerenjem, dogovorom ili obvezom, djelovati jedino po svojoj volji Mnotvo prema Burkeu ne moe spoznati svoje interese, a ne moe ni misliti ni djelovati bez vodstva ili usmjeravanja (osuda demokracije mo u rukama mnotva ne doputa nadzor, nema postojanog smjera djelovanja) Politiko predstavnitvo ne moe poivati na udovoljavanju prohtjevima mnotva ve mora poivati na paternalistikom povjerenju koje uspostavlja moralne obveze s obje strane Zadae predstavnika i biraa: Predstavnika moraju promicati interese svojih biraa promotrenih s aspekta cjeline politikog poretka i opeg dobra Biraa moraju se pouzdati u svoje predstavnike i s vremenom uviati razboritost njihovih odluka, ma koliko se u nekom trenutku odreenim odlukama suprotstavljali predstavnici nisu nadzirani od strane biraa oni mogu biti kanjeni tako da im birai uskrate svoje povjerenje za Donji dom Parlamenta

TEORIJA POLITIKIH STRANAKA = uravnoteeni mjeoviti poredak poiva na konstitucionalnom skladu monarhijskog, aristokratskog i demokratskog elementa Zadaa stranke putem parlamentarnog djelovanja omoguiti sredinju i stabilizirajuu ulogu aristokracije te tako sprijeiti puka i monarhijska posezanja za vie vlastiObranu pred konspiracijom i uzurpacijom moe pruiti samo stranka karakternih ljudi, koja vraa dostojanstvo Parlamenta i obnavlja staru slubu nadzora Definicija stranke: tijelo ljudi ujedinjenih da zajednikim djelovanjem promiu nacionalne interse, ana temelju odreenog naela koje svi prihvaaju

POLITIKA ARTIKULACIJA + PROMOCIJA ZASTUPANIH INTERESA = TEORIJA PREDSTAVLJANJA

Interesi su objektivni i racionalno obrazloivi te na temelju rasprave dovode do razboritih dogovora za nacionalnu politiku Predstavnici u parlamentu zastupaju, predstavljaju i obrazlau razne interse, no oni su prije svega lanovi parlamenta te moraju slijediti opi interes zajednice prije no ijedan drugi = odgovorni su za cjelinu politike zajednice Unutarnja ravnotea i izvanjska ravnotea predstavnitva: Unutarnja neobvezujui mandat predstavnika i nain donoenja odluka putem razborite parlamentarne rasprave Izvanjska izbor predstavnika shodno vanosti interesa koji predstavljaju i nadzor nad njima od strane Doma lordova

Politiko odluivanje ne smije se svesti na preglasavanje i poivati na mehanikoj snazi veinskog naela ve treba teiti KONSENZUSU on se postie uvaavanjem argumenata, uvjeravanjem i kompromisom stalno treba traiti sklad izmeu razliitih interesa i nacionalnog interesa, opeg dobra

Meunarodni odnosi: Nacionalne drave grade svoju opstojnost i indentite u mrei meunarodnih odnosa Nacija: - politiki osvjeten narod, historijska zajednica - Burkeovo poimanje nacije povezuje teritorijalno i institucionalno jedinstvo povezivanje romantizma i racionalizma Suverenitet drave: - nikad nije apsolutna, on je ogranien i kvalificiran jer je svaka slobodna drava samo dio meunarodnog poretka koji poiva na sustavu postojanih ravnotea moi Sustav meunarodne ravnotee: - Burke primarno misli na Europu; to nije samo odnos snaga ve i moralni cilj = Europa je za Burkea virtualno jedna drava povezana istovjetnim zakonima, ustanovama i kulturom = Burkeovo razumijevanje meunarodnih odnosa u Europi nalikuje modelu srednjovjekovnoga Zapadnog kranstva utemeljnog na ravnotei jedinstva i razliitosti, kulturnoj univerzalnosti i politikoj decentralizaciji Imperijalna zajednica = skupina vie drava pod jednom zajednikom glavom u kojoj podreeni dijelovi imaju mnoge lokalne privilegije i zatite imprijalno pravo zemlje matice nije ogranieno, no imperijalni odnosi ne poivaju iskljuivo na pukoj prevlasti i podvrgavanju Trostruko povjerenje imperijalnih odnosa/imperijalne pravednosti: 1. Povjerenje spram univerzalnih odredbi prirodnog zakona koje nalau obzirnost i potovanje prema svakom ovjeku (normativni obrazac s kojeg Burke kritizira imperijalnu vlast nad Indijiom)2. Pravo naroda tekovina rimskog prava koju Burke koristi za razumijevanje primjerenog odnosa meu narodima sa zajednikom kulturom i povijeu3. Povjerenje prema britanskom Parlamentu smisao imperija Burke vidi u irenju politike moralnosti sazdane na britanskom konstitucionalizmu

Naela imperijalne pravednosti i politike moralnosti proizlaze iz tri kljune situacije iz politikog ivota Burkeova vremena: 1. odnos prema irskim katolicima 2. odnosu prema amerikim kolonistima 3. odnosu prema indijskim narodima

IRSKO PITANJE = Burke se cijeli ivot zalagao za pomirenje imperijalnih odnosa s prosperitetom obespravljene katolike veine u Irskoj Burkeov stav o politikom sustavu u Irskoj: -Politiki sustav u Irskoj je nepravedan, nepolitiki i neuinkovit, te iam najpogubniji utjecaj na prosperitet, moral i sigurnost zemlje Imperijalna politika spram irske onemoguavala je stvaranje katolike aristokracije = Burke oto kritizira takvo stanje pozivajui se na prirodni zakon i potrebu za religijskom tolerancijom = naglaava da nemiri u Francuskoj i u Irskoj nisu isti, Irskoj se ini nepravda

SUKOB PARLAMENTA I AMERIKIH KOLONISTA = sukob oko nametnutih poreza i dodatnog oporezivanja, bune i nasilni protesti kriza imperija Burke razmotrio tri rjeenja takve situacije: 1. posezanje za silom; 2. dugotrajna preobrazba odnosa moi putem slabljenja kolonija; 3. pomirenje jedino je politika pomirenja smisleno rjeenje = Burke predlagao Parlamentu da ostavi po strani pravo odreivanja poreza Amerikim kolonijama, obnovi povjerenje i postigne pomirenje = nain ouvanja imperijalnog jedinstva = prijedlog ODBIJEN = rezultat je bilo odcjepljenje amerikih kolonija od britanskog imperija

BRITANSKA IMPERIJALNA POLITIKA U INDIJI = Burke tvrdio da su njegova raskrinkavanja zloporabe imperijalne vlasti u Indiji njegov najvei doprinos ovjeanstvu! kritika Istonoindijske kompanije Moralna osuda Kompanije = svojevoljno postupanje koje kri i minimalne odredbe Bojeg i prirodnog zakona nanoenje nezamislivih patnji indijskom narodu Pragmatika osuda Kompanije = bezobzirno iskoritavanje koje unitava tradicionalno indijsko drutvo, stvara ogorenost i realnu prijetnju izbijanja pobune Politika osuda Kompanije = Kompanija se od trgovakog drutva pretvorila u politiki sustav koji poiva na koruptivnoj moi = takav sustav razara indijsko drutvo i koruptivna mo indijskih bogataa postaje sve vea prijetnja britanskom parlamentarizmu i konstitucionalizmu = Kompanija vlada svojevoljno, neogranieno, koruptivno i neljudski = time se kre naela imperijalne pravednosti, naela prirodnog zakona i iznevjerila povjerenje britanskog parlamenta

Bez imperijalne pravednosti, koja poiva na javnoj odgovornosti, teko da je mogue oekivati lojalnost kolonija prema zemlji matici

Politiki radikalizam i Francuska revolucija: Burke je od samih poetaka revolucije u Francuskoj predvidio tijek revolucije = anarhija, despotizam gomile, regicid, uspon radikalnih struja u pokretu, teror apsolutne slobode, vojna diktatura, ratno irenje tekovina revolucije po Europi i pogodio je Ishodina pogreka jakobinske ideologije = izvodila iz apstraktne filozofije izravna i radikalna ruilaka politika dejlovanja = irenje epidemije fanatizma

RAZMILJANJA O REVOLUCIJI U FRANCUSKOJ javna i beskompromisna kritika dogaanja u Francuskoj, objavljena 1.11.1790. iz nje se dalekoseno vidi logika Francuske revolucije = strahote anarhije nuno vode strahotama terora Trostruke opasnosti revolucionarnih zbivanja 1.) odjeci francuskih zbivanja meu engleskim radikalnim krugovima, i u dijelu vigovske stranke, vode destabilizaciji zemlje; 2.) Francuska revolucija nije samo politika revolucija, to je totalna revolucija koja istovremeno gazi vlasnitvo, zakone i religiju, ona rui svako povijesno, socijalno i politiko zajednitvo (Jakobinci idu protiv logike prirode, kako bi stvorili neku novu ljudsku prirodu); 3.) Epidemija fanatizma koja je irom Europe svojom filozofskom revolucijom posijala sjeme nezadovoljstva i nemira

TRI CILJA RAZMILJANJA O REVOLUCIJI U FRANCUSKOJ: 1. razbijanje svake pomisli o usporedivosti engleske Slavne revolucije iz 1688. i revolucionarnih dogaanja u Francuskoj2. ukazivanje na prave uzroke i povode revolucionarnih zbivanja u Francuskoj3. razobliavanje ideologije jakobinizma koji dovodi do despotizma gomile

(Ne)usporedivost revolucija Burke odgovara nonkonformistikom sveeniku i lanu londonskog kluba Drutvo revolucije) dr. Richardu Priceu koji je u svom govoru Propovijed o ljubavi za nau zemlju u ime engleskog naroda obznanio kako je revolucija pozdravljena i dobrodola te kako Francuzi sada stvaraju i bore se za ona prava za koje se Engleska izborila tijekom Slavne revolucije 1688.: pravo da narod bira i otputa vladara te da sastavlja vladu = Burke kae da je to krivotvorenje tradicije Slavna revolucija konzervativna restauracija, obnovila je naelo hereditarne sukcesije po protestanstkoj liniji, obnovila je tradiciju, duh povjerenja i osigurala kontinuitet uuravnoteenog politikog ustrojstva u kojemu su nasljednost krune i kraljevi prerogativi pomireni sa slobodama i pravima podanika FRANCUSKA REVOLUCIJA uzroke revolucije Burke vidi u velikoj zaduenosti zemlje s kojom su porasli interesi, mo i ambicije novarskih krugova = sukob izmeu razliitih vrsta vlasnitva doveo je do pritajenog rata (zemljoposjednici i buroazija) uz to dolo je do uspona ljudi od pera koji su poeli iriti filozofski fanatizam u kojem se govori o spekulacijama o apstraktnoj slobodi i pravima = netrpeljivost u jeziku i pismu pretvorili su u netrpeljivost u radnjama

Na kraju svake aleje te njihove akademije... otvara se vidik samo na vjeala

Ideologija totalne revolucije temelji se, po Burkeu, na bajalici filozofija, prosvjeenost, slobodoumlje, prava ovjeka = tri sredinja pojma revolucionarne ideologije su sloboda, prava ovjeka i jednakost u radikalnim i revolucionarnim tumaenjima sve tri vrednote izokrenute su do svojih suprotnosti

Sloboda nasuprot razumne i omeene slobode koja na temelju zakona prua sigurnost i jamstva, revolucionarni su slobodu sveli na neogranienu dispoziciju volje = engleska je sloboda moralna, pozitivna i zakonita, dok je sloboda revolucionara u Francuskoj proizvoljna, negativna i hirovita = sloboda bez mudrosti je najvee od svih moguih zala po Burkeu (hirovita, porona, mahnita..) Jednakost apstraktna jednakost prikriva zbiljske odnose = to je nasilno poravnavanje, ne izjednaavanje Burke zagovara meritokratsko i kvalificirano politiko pravo Apstraktna ljudska prava skladite napadakog oruja, protiv njih ne moe biti nikakva propisa, protiv njih ne obvezuje ni jedan ugovor, ona ne doputaju ni odstupanja ni kompromisa... Burke sarkastino navodi.... metafizika istinitost takvih apstraktnih prava proporcionalna je njihovoj moralnoj i politikoj lanosti! Burke zagovara stvarna i historijska ljudska prava, a ne apstraktna ta stvarna prava uvijek su konkretna, provediva, sloena i nesavrena ideologija apstraktnih ljudskih prava eli ukloniti ba sve nepravde pri emu stvara samo jo vee patnje i nepravde; ne eli se baviti konkretnim nepravdama drutvaSvi ljudi imaju jednako pravo, ali ne na jednake stvari

Totalna revolucija = Jakobinska ideologija poticala je na nasilje i ruenje starog politikog, kulturnog i socijalnog poretka = FRANCUSKA REVOLUCIJA JE TOTALNA REVOLUCIJA JER NE OTKLANJA KONKRETNE NEDAE VE USPOTAVLJA POTPUNO NOVO STANJE U SVIM DIMENZIJAMA IVOTA Novo stanje se legitimira na negativan nain unitavanjem institucija, morala, obiaja, predstavnika, simbola i diskursa starog poretka = stvaranje institucionalnog vakuuma izmeu onoga to vie nije i onoga to jo nije taj vakuum ispunjava se nasiljem, bijesom i osvetom Demokratska tiranija rezultat razorenog suvereniteta kralja i steenog pukog suvereniteta = demokratska tiranija ilitiapsolutna demokracija je niime posredovana, ograniena ili nadzirana volja puka koja provodi samovolju i revolucionarno nasilje pod okriljem ideja o slobodi = takva demokracija laka je meta demagoga i uskoro se pretvara u oligarhiju!: Revolucionarno nasilje pukih progona razorit e sve tradicionalne autoritete i stvoriti anarhiju i dezintegraciju drutva sve dok neki omiljeni general, koji se razumije u posao smirivanja vojske i posjeduje pravi zapovjedniki duh ne privue poglede svih na sebe... Ali u trenutku kad se to dogodi, osoba koja stvarno zapovijeda vojskom bit e va gospodar, gospodar vaeg kralja, skuptine i cijele vae republike IPAK nekada je, u iznimno rijetkim sluajevima, revoluciaj doputena i po Burkeu = to sus ituacije krajnje bijede i nepopravljive tiranije = Francuska apsolutna monarhija nije bila niti jedno niti drugo Naspram nasilne, iznenadne, sustavne i nepredvidljive revolucije Burke zagovara miroljubivu, postupnu, djelominu i promiljenu reformu koja moe pomiriti kontinuitet i promjenu, ostvariti historijski utemeljnu i dinamiku ravnoteu drutva

Dva Burkeova cilja nakon Razmiljanja u... 1.) sprijeiti irenje jakobinskih ideja u Britaniji; 2.) potaknuti kontrarevolucionarnu intervenciju protiv jakobinstva u Francuskoj (opravdanost intervencije poiva na tri temeljna razloga = ideji preventivnog rata izazvanog naruenjem ravnotee moi u europi, pravu intervencije u graanski sukon u Francuskoj, pravu susjedstva izvedenog iz rimskog graanskog prava) Burkeov utjecaj i vanost: U dugoj i ustroj politikoj karijeri Burke je oblikovao i promijenio mnoge idejne fronte Prepoznatljivo stajalite = dosljedna borba protiv samovolje, jednostranosti i krajnosti u politikom ivotu

Burkeova teorijska ostavtina: 1. Metodoloka problematika ili epistemologija politikog prosuivanja = Burke je odbacio (oslanjajui se na Humea) prosvjetiteljske kategorije razumijevanja politikog ivota (radikalno, univerzalno, apstraktno, utopijsko..) te smatra upravo suprotne kategorije kao kljune (konkretno, posebno, partikularno, postupno, nesavreno, reformsko, sloeno) za primjerenije naravi politikog ivota i politikog prosuivanja sve objanjava na tri implicitne razine:1.) ljudsku prirodu nije mogue svesti na razum i razmatrati u individualistikoj apstrakiji odvojenoj od razliitih oblika zajednitva i povijesti; 2.) politike prosudbe nije mogue izvesti izravno iz filozofije povijesti i spekulacija o neumitnom napretku (Burkeov antiutopijski stav);3.) politiko djelovanje i povijest ne daju se proizvoditi po tehnikom modelu inventivnih ciljeva i sredstava jer primjena pravila u ljudskim stvarima pretpostavlja postojanje povijesnog svijeta ivota Burke politiko prosuivanje direktno povezao s povijeu

2. Politika analiza = Burke se zalagao za mjeoviti, uravnoteeni i konstitucionalno ureeni sustav meusobne kontrole i proturavnotee; izloio je prvu teorijski relevantnu modernu kritiku demokracije koja pokazuje na probleme omasovljenja, voluntarizma, populizma i pozadinske prostake oligarhije; u francuskoj revoluciji prepoznao je totalnu demokraciju koje predstavlja prvo moderno totalitarno iskustvo3. Burkeove slutnje o duhu naeg vremena = duh naeg vremena nastao u francuskoj revoluciji = rije je o raaravanju svijeta u kojem nema mjesta za nita osim privatnih interesa, rije je o duhu sofizma, meetarenja i pekulacija, te je rije o novin nainima vladanja koje takav duh stvara (strastima i potpirivanjem nesloge i nestabilnosti...) Istinski tuni dio politike sustavnog pretvaranja nacije u kockare je ovaj: iako su svi prisiljeni igrati, tek nekolicina razumije igru, a jo je manje onih koji su u poloaju domoi sse tog znanja. Tako mnogi postaju budalama nekolicine onih koji upravljaju strojem tih pekulacija

16