ebedige geeide -...

D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ—KOLOVOZ/JULI—AUGUST 2014 — BR./NR. 7—8 (346)

23. hrvatski folklorni festival

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28u_ 01und28 II 08.07.14 15:05 Seite 2

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica: Plakat Hrvatskih svjetskih igara,

Zagreb, 21.—26.07.2014.

D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ—KOLOVOZ/JULI—AUGUST 2014 — BR./NR. 7—8 (346)

23. hrvatski folklorni festival

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Detalj s Hrvatskoga folklornog

festivala u Heusenstammu;snimio: A. Polegubić

23. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL

lebendige gemeinde

Folklorna skupina „Hrvatski korijeni“ iz HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izvela je splet ličkih kola

Skupina „Zagreb“ iz HKM Wuppertal u koreografiji „Veliko kolo“ izvela je bunjevačke plesove

Folklorna skupina „DijasKorak“ iz HKM Offenbach izvela je pjesme i plesove otoka Šolte

Folklorna skupina „Biseri“ iz HKM Darmstadt uz živu glazbu izvela je prigorske plesove

Folklorna skupina „Aurora“ iz HKM Mülheim/Oberhausen izvela je pjesme i plesove iz Hercegovine

Skupina „Fra Filip Grabovac“ HKM Mainz izvela je pjesme i kola zapadne Hercegovine i imotskog kraja

02u.27_02u.27farbs.II 09.07.14 08:55 Seite 1

U ovom brojU

ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2014 3

Nedavno je u Heusenstammukod Offenbacha na Majniodržan 23. hrvatski folklorni

festival, u organizaciji Hrvatskogadušobrižničkog ureda iz Frankfurtana Majni, na kojem je nastupilo dva-nast folklornih skupina odraslih izhrvatskih katoličkih misija i zajed -nica u Njemačkoj. Prije nastupa folk-lornih skupina odražana je služba ri-ječi. Duhovni poticaj uputio je za-darski nadbiskup, predsjednik HBKmons. Želimir Puljić koji je pritom natemelju evanđeoskog čitanja istak-nuo kako Isus tumači da su „plodnapolja“ oni koji plemenitim i dobrimsrcem „slušaju Riječ, razumiju je irod donose“. Takvi pojedinci i obi -telji primaju Riječ, žive od molitve isakramenata, vole Crkvu i sve što jeBožje. Izbjegavaju kritike na računBoga i Crkve. Nastoje duhovno rastii očvrsnuti u vjeri koju su primili, ka-zao je mons. Puljić sudionicima fes -tivala, od kojih je ponajviše bilo mla-dih. U kojoj se prigodi i na kojemmjestu oblačila i nosila ova odjećakoju naši mladi danas ovdje s radoš -

ću nose i u njoj nastupaju, upitao jemons. Puljić. Odgovor je jedan i je-dinstven — oko naših crkava i svetiš-ta za vrijeme nedjeljnih slav lja. Da-našnje narodne nošnje potv rda subogatstva duše našeg čovjeka. Zatose „dan Gospodnji“ doživljavao kaoradostan dan druženja, molitve isab ranosti. Sveta misa i druženje na-kon mise postali su bitno izvorište iuporište svakog vjernika. Tako jenedjelja, kao „dan Gospod nji“, bila„duhovno sidrište i duhovno središ-te“ Hrvata katolika, kazao je mons.Puljić izrazivši radost što se na festi-valu osjećaju plodovi „dana Go-dodnjega“, kao i plodovi zajedniš -tva i uspješno ostvarenje sklada uodnosu vjere i narodne kulture.

Vrijeme je godišnjih odmora.Mnoge Hrvatice i Hrvati iz Njemač-ke na odmor će zasigurno otputova-ti u domovinu, kako bi u tom skladuvjere i narodne kulture, na svome i sasvojima, doživjeli odmorne trenutke iduše i tijela. Neka je svima plodo-nosano vrijeme odmora!

Urednik

● HEUSENSTAMM

IZ CRKVE U SVIJETUMafijaši su ekskomunicirani! Papa Franjo boravio je u svom dva-naestosatnom pohodu Kalabriji, toj naj -si romašnijoj talijanskoj regiji,21. lip nja.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4IZ CRKVE U DOMOVINIBranitelji su pokazali kako se služiBranitelji su pokazali kakvi su to dobriplodovi, jer su najljepša djela izraslaiz dragovoljnosti, iz spremnosti na slu-ženje, iz sućuti koju je podupirala Bož -ja snaga, kazao je kardinal Bozanić upropovijedi na misi za domovinu.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPIModeli pastorala u župi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12SVIJET MLADIH — JUGENDWELTVrijeme odmora i molitve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Mensch, icherkenne dich nicht mehr

Stephan Burger neuer Erzbischof von Freiburg. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

23. hrvatskifolklorni festival

● ZAGREB

Prvi hrvatski iseljeničkikongres

Hrvati u njemačkim marijanskimsvetištima

● NJEMAČKA

Iz delegatove Poruke

str.10

Ove se godine obilježavajuobljetnice dvaju svjetskihratova s milijunima pobije-

nih. Mnoge su to tužne obljetnicetih nemilih događanja, ubijanja,mu čenja, silovanja i u našem Do-movinskom ratu, zločina od kojihpamet staje. Bezbrojna su pitanja:kako čovjek može otići tako dale-ko, prestati biti čovjek? Kako možepostati takav da ga ni Bog više neprepoznaje? Papa Franjo na svomapostolskom putovanju u Jordan,Palestinu i Izrael održao je 26.svib nja u Yad Vashemu u Jeruzale-mu jako zapažen govor. Ni mjesecdana nakon što je Papa održaodirljiv nagovor, u nedjelju 22. lip -nja na spomendan sv. Tome Mora,britanskog lorda i kancelara koji senije pokorio egoističnim željamasvoga kralja Henrika VIII., te je po-gubljen, a njegova glava mjesec jedana javno bila izložena na Lon-donskom mostu, čitamo u novinamao gnusnim zlodjelima islamskih te-rorista na području Iraka i Sirije, ko-

ji nemilce masakriraju i ubijaju svekoji im stanu na put te na križeverazapinju neistomišljenike. U irač-kom gradu Mosulu, u kojem je dopada toga grada živjela velika sku-pina kršćana, od predzadnje ned-jelje lipnja više nije slavljena nitijedna sveta misa. U Mosulu prakti-čno više nema krš ćana. Tako kal-dejski nadbiskup Baschar Wardaposvjedočuje kako život kršćana upodručjima koje kontroliraju musli-manski ekstremisti više nije moguć.Ovaj dvobroj našeg mjesečnika či-tamo u vrijeme godišnjih odmora.Neka nam sva ta nemila događa -nja ne pokvare dane zasluženogodmora, ali neka nas i vrijeme od-mora podsjeti na istinu naše vjereda smo stvoreni „na sliku i prilikuBožju“ i da nas Bog prepoznaje sa-mo onda kada smo u svijetu u ko-jem živimo njegovi. I to isključivoonda kad smo njemu slični. Svakibijeg i skrivanje od njega pred njimrađa pitanjem: „Adame, gdje si?“

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

Nedjelja, kao „dan Gospodnji“, bila je „duhovno sidrište i duhovnosredište“ Hrvata katolika.

U skladu vjere i narodne kulture

Čovječe, ne prepoznajem te više!

str. 6

str. 8

03u ovom_03u ovom 09.07.14 08:58 Seite 1

nost Crkve u Kalabriji. I on je međutamne strane života u toj regiji ubro-jio mafiju koja sprječava svekoliki, nesamo gospodarski razvoj, a „hrani“se ne samo novcem i prljavim poslo-vima već i nijemom savješću ljudi, ko-ju žurno treba probuditi.

Pogleda uperenog u „Tijelo Kris -tovo“ Sveti Otac je možda baš i za-to poručio da se vjernici zbog vjereodriču sotone i svih njegovih zavo-

Ndrangheta je riječ koju je si-gurno teško izgovoriti. A i sa-ma je riječ „teška“ — teška jer

se iza nje krije — kako je rekao papaFranjo „klanja nje zli i prezir premaopćem dobru. Protiv toga se zla va ljaboriti, treba ga ukloniti! Treba mu re-ći ne! Crkva, za koju znam da se ja-ko trudi oko odgajanja savjesti, mo-ra se sve više zauzimati kako bi po-bijedilo dobro. To od nas traže naša

iz crkve u svijetu

4 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2014

Papa Franjo boravio je u svom dvanaestosatnom pohodu Kalabriji, toj najsiromašnijojtalijanskoj regiji, 21. lipnja.

Mafijaši su ekskomunicirani!

Protiv klanjanja zlu

Na središnjem se misnome slav ljus Papom u Sibariju, izvijestio je aus-trijski Kathpress, okupilo i više od 200tisuća vjernika. U propovijedi im jeSveti Otac govorio o euharistiji, jer seu Italiji Tijelovo slavi na prvu nedjeljunakon samoga blagdana. „Mi smoprije svega narod koji se klanja Bogu.Klanjamo se Bogu koji je ljubav, koji

je u Isusu Kristu samoga sebe predaoza nas, žrtvujući se na križu da biokajao naše grijehe, a po snazi te lju-bavi uskrsnuo je od mrtvih te živi usvojoj Crkvi. Nemamo drugoga Bogaizvan toga!“, istaknuo je Sveti Otac idodao: „Kad klanjanje Gospodinuzamijeni klanjanje novcu, otvara seput grijehu, osobnom interesu i pod-jarmljivanju drugoga. Kad se ne kla -nja Bogu, Gos podinu, postaje se kla -njateljem zla, kakvi su oni koji žive odnepoštena posla i nasilja. Vaša zem -lja, koja je tako lijepa, poznaje zna-kove i posljedice toga grijeha. 'N-drangheta' je to: klanjanje zlu i prezirprema općemu dobru. Protiv tog sezla treba boriti, treba ga ukloniti! Tre-ba mu reći ne!“, rekao je Papa i poh-valio Crkvu jer se trudi i odgaja sav-jesti, te dodao da se mora truditi joši više, da se mora trošiti kako bi se zlopobijedilo. „To od nas traže naša dje-ca, traže to naši mladi kojima je po-trebna nada. Da bi se odgovorilo nate potrebe, vjera može pomoći. Onipak koji u svom životu slijede taj zliput, kao što su mafijaši, nisu u zajed-ništvu s Bogom: izop ćeni su!“ Papinesu riječi vjernici pop ratili, izvijestio jeVatikanski radio, jakim pljeskom, dokje u svome pozdravu Papi biskup Ga-lantino istaknuo duboku ukorijenje-

Snim

ka:

Iww

w.z

net.h

r

s bolesnim dječakom), pastoralni po-hod pape Franje Kalabriji, toj najsi-romašnijoj talijanskoj regiji na sa-mome dnu „čizme“, ušao bi u povi-jest. Nakon tih oštrih, teških i izrav-nih riječi protiv mafije, to jest„ndranghete“ (kako se u Kalabriji na-ziva ta kriminalna organizacija ),austrijski se Kathpress s mnogim me-dijima pitao: hoće li Papa dobiti jošjaču zaštitu? Hoće li mu se mafijaškikriminalci pokušati osvetiti — bilo nje-mu osobno, bilo na crkvenim zgra-dama, kao što je bilo ranije slučaj sbazilikom sv. Ivana Lateranskoga?

Bilo kako bilo, papa Franjo nekalkulira i govori jasno i izravno,evanđeoskim rječnikom oštro opo-minje, ali jednako tako daje nadu istalno ponavlja: Bog se ne umara uopraš tanju, mi se umaramo u traže -nju oproštenja. Božje je milosrđe ve-liko, veće od ljudskih grijeha i po-grešaka, ali čovjek mora tražiti opro-štenje. Te je riječi ponovno izrekaona onome mjestu na koje poziva ci-jelu Crkvu da ode — na periferiji. Jer,Kala brija je doista „periferija svih pe-riferija“ na samome vrhu „talijanskečizme“ s visokom stopom nezaposle-nosti i siromaštvom, ali i s neredom inemoralom u društvenome tkivu u ko-jemu ljudi žive u strahu od mafijaša.

djeca, traže to naši mladi koji-ma je pot rebna nada. Da bi seodgovorilo na te potrebe, vjeramože pomoći. Oni pak koji usvom životu slijede taj zao put,kao što su mafijaši, nisu u za-jedništvu s Bogom: izopćenisu!“ Da nije rekao ništa drugo iništa više te subote 21. lip nja,da nije učinio opet sebi svoj -stvene geste kojima pokazujeblizinu s vjernicima (ovaj puta

đenja, da se odriču idola nov-ca i ispraznosti, oholosti, moćii nasilja. „Mi se kršćani ne že-limo klanjati ničemu i nikomena ovom svijetu osim Isusu Kris -tu koji je prisutan u presvetojeuharistiji. Možda nismo uvijekdo kraja svjesni što to znači,kakve posljedice ima ili bi tre-balo imati naše ispovijedanjevjere.“

Papa sa zatvorenicimai invalidima

Na misi kojom je započeo svojjednodnevni pohod u zatvoru u Cas -trovillariju nije bilo tako puno vjernika— tek 200 zatvorenika i dakako — služ -benika. Papine poruke iz toga zatvorabile su jako snažne, posebno ona opotrebi jačega zauzi manja za povra-tak zatvorenika u društvo. Papa je po-ručio da i u zatvorima moraju biti stvo-reni humaniji, bolji uvjeti, a sve skupamora biti praćeno konkretnim napo-rom za uspješno uključivanje i povra-tak zatvorenika u društvo, onda kadaodsluže kaznu. U suprotnome se zat-vorska kazna pretvara u golo sredstvokažnjavanja, pa sve završi tamo gdjeje i bilo na početku: ponovnim pov-ratkom u zatvor, što šteti kako kažnje-nicima tako i samome društvu. Razlogpohoda baš zatvoru Papa je pojasniotako što je naveo da je tako želio iz-raziti svoju i blizinu Crkve svakoj ženii muškarcu u svim zatvorima svijeta.Potom je pojasnio kako proces resoci-jalizacije zatvorenika nije po sebi samo „društveno-političko pitanje“, nego ima i vjersku dimenziju. Jer, riječje i o susretu s Bogom koji — kako Papa često ističe — može razumjetiljud ske grijehe i oprostiti. M.K.

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 08.07.14 15:34 Seite 1

rebnu Hrvatskoj, osobito nakon što jepostala članicom Europske unije.“

Zaboravljeni Hrvati u Bosanskoj Posavini

Veliku tragediju nakon poplavakoje je izazvalo probijanje nasipana Savi doživjeli su stanovnici župana području Drenovaca: Rajeva Se-

IBAN: HR6123400091110046082;poziv na broj: 100 za Slavoniju; po-ziv na broj: 200 za BiH te poziv nabroj: 300 za Srbiju. Za sve informa-cije i upite moguće je nazvati na brojtelefona 031/253-910.

Na drugoj strani Save u Bosni iHercegovini najviše je stradalo područ -je Orašja gdje je voda zahvalila oko3000 kuća, a u njih oko 700 izravno

iz crkve u DOMOviNi

Branitelji su pokazali kako se služi


Vojni biskup uz vojnog muftiju

Vojni biskup u Bosni i Hercegovi-ni mons. dr. Tomo Vukšić sudjelovaoje, 24. lipnja 2014. u Domu oružan-ih snaga BiH na svečanoj ceremonijeinauguracije i dodjele Murasele ko-jom je izvršena primopredaja dužno-sti vojnog muftije Oružanih snaga BiHizmeđu dosadašnjeg vojnog muftije Is-maila ef. Smajlovića i novog vojnogmuftije Hadisa ef. Pašalića.

Svečanost i zahvala u povodu 25.obljetnice biskupskoga ređenja nad-biskupa kardinala Josipa Bozanića isvećeničko ređenje kojim je Crkvapostala bogatija za 14 novih svećeni-ka, priređeni su u dvodnevnoj prosla-vi u zagrebačkoj prvostolnici.

Udruženje salezijanaca suradnikaMjesno središte Jarun otvara Salezi-jansku osnovnu školu u Zagrebu, kojaće s radom početi u rujnu ove godine.

Održan je 24. spomen-pohodposlijeratnim pobijenim žrtvama u Ja-zovki. Misu i komemoraciju je pred-vodio križevački biskup mons. NikolaNino Kekić. A.O.

Upovodu Dana državnosti, za-grebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je mi-

su za domovinu, u srijedu 25. lipnja,u crkvi Sv. Marka na zagrebačkomGornjem gradu. U koncelebraciji mis-noga slavlja bili su apostolski nunciju Republici Hrvatskoj nadbiskup Ales-sandro D'Errico, križevački vladikaNikola Kekić, voditelj Ureda Papin -

Snim

ka: Ti

skov

ni u

red Z

agr. n

adbisku

pije

la, Gunje i Račinovaca te okolnihmjesta. Većina kuća je uništena, uRačinovcima više od devedeset postoje srušena ili je za rušenje. Stanovni-ci su u zbjegu razasuti diljem Hrvat -ske i dalje. Za njihov povratak otvo -rena su skladišta za prikupljanje po-moći za mještane poplavljenih po-dručja Caritasa Đakovačko-osječkenadbiskupije u Osijeku, Đakovu, Vin-kovcima, Vuko varu, Donjem Miholj-cu, Podvinju i Nijemcima. U razdob -lju od 19. svib nja do 20. lipnja, zah-valjujući brojnim donatorima i volon -terima, prikupljeno je 79 tona hrane,48 kubika vode, 87 tona odjeće, 27tona higijenskih potrepština, postelji-ne, madraci, raznovrsni namještaj,dječja kolica, sijeno, građevin ski ma-terijal, alati i drugi oblici materijalnepomoći potrebne stanovnicima po-plavljenih područja. Osim materijal-ne pomoći, na računu Caritasa Đa-kovačko-osječke nadbiskupije pri-kupljeno je i 4.419.291,11 kn. Ak cijaprikupljanja traje, a nov čana sred -stva mogu se uplaćivati na račun Caritasa Đakovačko-osječke nadbis -kupije:

Branitelji su pokazali kakvi su to dobri plodovi, jer su najljepša djela izrasla iz drago-voljnosti, iz spremnosti na služenje, iz sućuti koju je podupirala Božja snaga, kazao jekardinal Bozanić u propovijedi na misi za domovinu.

Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka na zagrebačkomGornjem gradu predvodio je kardinal Josip Bozanić

j ušla voda. Kako se radi oHrvatima na području Bosne iHercegovine, države koja seprema njima odnosi maćehin -ski, a isto tako i RepublikaHrvatska, nužna im je pomoć usvakom obliku.

U mjestu Šajfarov Gaj užupi Lađevac kod Slunja odr -žana je 19. lipnja komemora-cija i misno slavlje u spomenna 70. obljetnicu zločinačkogubojstva 68 civila Lađevca iokolice koje su tada pobilipartizani.

skog vijeća za pastoral selila-ca i izbjeglica mons. EdwardRobinson Wijesinghe, te broj-ni svećenici. Nazočili su pred -sjednik Republike Hrvatske dr.Ivo Josipović, predsjednikHrvat skog sabora Josip Leko,predsjednik HAZU-a akademikZvonimir Kusić, kao i drugipredstavnici državnih, grad -skih i vojnih vlasti, hrvatskibranitelji, te sudionici Hrvat -skoga iseljeničkog kongresa.

Osvrćući se posebno naulogu branitelja, kardinal Bo -zanić je u propovijedi izmeđuostaloga kazao: „Stoga mi je ovdjedanas, na Dan državnosti, osobitodraga prisutnost hrvat skih branitelja.Branitelji su pokazali kakvi su to dobriplodovi, jer su naj ljepša djela izraslaiz dragovoljnosti, iz spremnosti na slu-ženje, iz sućuti koju je podupiralaBož ja snaga. I kao što su to činili u vri-jeme kada je Hrvatska bila ugroženaoružjem, i danas svjedoče djelima ubilo kakvoj pot rebi, osobito čuvajućispomen koji ne smije nestati. Svojimpoštivanjem hrvatske države i podne-sene žrtve za nju, pokazuju korijenedobroga drveta. Njihova prisutnostgovori 'Nisu riječi one koje istinski vri-jede, nego djela'“. U prigodi Hrvat -skog iseljeničkog kongresa, kardinalje podsjetio kako su nakon dugihdeset ljeća represivnog režima, iselje-ni Hrvati, koji su živjeli gorčinu odva-janja od svojih domova i krajeva, po-novno mogli u Hrvatsku useliti svojudušu i u njoj širiti radost. „Upravo po-tomci nekada prognanih i iseljenihHrvata, novi naraštaji naših iseljenika,poseban su blagoslov za domovinusvoga podrijetla. Oni ponekad očitu-ju povezanost i otvorenost, tako pot -

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 08.07.14 15:34 Seite 2

FOlklOrni Festival


identitet, tu se otkrivamo i po tome seprepoznajemo i danas kad smo u Eu-ropi. Stoga vam zahvaljujem da se tru-dite sačuvati to što nam je dragocijenoi da ovim susretima podržavate taj žari to vjerom. Pravi je uspjeh kad smo za-

Tradicionalni, 23. hrvatski folklornifestival u Njemačkoj, na kojem jenastupilo dvanaest folklornih sku-

pina odraslih iz hrvatskih katoličkih mi-sija (HKM) i zajednica (HKZ) iz Nje-mačke, održan je u subotu 28. lipnja u

Održan 23. hrvatski folklorni festivalHEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI

je nalazilo najbolje rješenje. U tomkontekstu zahvaljujemo Bogu što su na-ši preci imali taj osjećaj za Božju pri-sutnost, osjećaj važnosti Božje riječi iosjećaj za sakramente koji su ih hrani-li i bez kojih nisu mogli. Od početka je

Na 23. hrvatskom folklornom festivalu nastupilo je dvanaest folklornih skupinaodraslih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke.

Službu riječipredvodio je zadarskinadbiskup,pedsjednikHBK mons.Želimir Puljić uzsudje lovanje mladih iz HKM Offenbach

Kulturnom i sportskom centru „Martin-see” u Heusenstammu kod Offenbachana Majni, u organizaciji Hrvatskogadušobrižničkog ureda iz Frankfurta naMajni. Prije festivala održana je služ-ba riječi u kojoj je sudjelovala skupinamladih iz HKM Offenbach. Službu riječi uz prigodnu duhovnu riječ pred-vodio je zadarski nadbiskup, pred -sjednik Hrvat ske biskupske konferenci-je mons. Želimir Puljić, koji je kazaokako smo na ovom svijetu da rod do-nosimo i to uz pomoć Božjeg blagos-lova, njegova nadzora i uputstava.„Ne možemo sami, On nam je potre-ban. U tom kontekstu, dok vas gledamobučene i narodne nošnje, razmišljamo stoljećima koja su iza nas. Ove lije-pe nošnje su bile nekada misno ruho.U njima se išlo u crkvu. Ta lijepa odi-jela su vezana uz svetu liturgiju. Što seradilo kod crkve? Najprije se slavilamisa, riječ se Božja slušala, pjevalo se,oduševljeno slavilo otajstvo, a iza togaoko crkve se družilo. Sa sobom se no-silo nešto za pregristi pa se sjelo neg -dje u kut, pojelo, a nakon toga se zai-gralo, zapjevalo, bacilo kamena s ra-mena, poigralo se boćama ili na kar-te. Crkva je bila mjesto gdje su se lju-di okupljali i uz crkvu raspravljali o za-jedničkim planovima. Najlakše je bilodonijeti zaključak tu u blizini crkve, tugdje Isus stanuje, koji nas sluša. Tu se

bila svijest krš ćana da ne mogu bez sv.mise. I naši su ljudi stoljećima isto ta-ko držali do mise. Bez mise nisu mogli.Misa je bila vrhunac, nedjelja je bilavrhunac njihovoga tjednog slavlja iokupljali su se, ali ne samo da bi pro-slavili misu, nego i da bi se družili, dabi misa urodila plodom zajedničkog ži-vota, zajedničkih planova, zajedničkepjesme veselja i igre. Sve je to išlo za-jedno. Zato u ovoj progodi zahvalju-jem voditeljima naših misija i pastoral-nim djelatnicima koji se trude i u tuđi-ni njegovati takav osjećaj — prenostiti ipomagati da se ta svijest nedjelje za-drži i u jednom i u drugom obliku, oso-bito u ovom liturgijskom sakramental-nom upravo s onom svješću kako su toprvi kršćani govorili: Mi bez nedjeljene možemo! Dok danas ovdje pribiva-te na ovom festivalu, imajte u vidu daje ovo jeka stoljeća. U ovim pjesmama,kolima progovara naša prošlost, naš

jedno, povezani, umreženi s istim ide-alima, idejama, željama da ostvarimozajednički program“, kazao je mons.Puljić, posebno istaknuvši važ nost vje-re koja rađa kulturu, o čemu je govo riosv. Ivan Pavao II.

Festival je započeo hrvatskomhimnom. Srdačnu dobrodošlicu sudi -onicima i okupljenima uputio je uime orga nizatora delegat za hrvat -sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Ko-madina. Posebno je zahvalio mons.Pu ljiću na predvođenju službe riječi.Potom je otvorio festival. Prigodnupozdravnu riječ uputio je i gradona-čelnik Heusenstamma Peter Jakoby.Okupljene su pozdravili i konzulicaGeneralnog konzulata R. Hrvatske izFrankfurta na Majni Lidija Pansegrau-Hadrović i vicekonzul Generalnogkonzulata Bosne i Hercegovine Dra-gan Bagarić. Na festivalu je bilo višesvećenika koji su došli u prat nji svojihskupina, kao i pastoralnih suradnica isuradnika — redovnica i laika, vodite -ljica i voditelja skupina, te roditelja idrugih ljubitelja hrvatske folklornebaš tine. U prosudbenoj komisiji bio jeugledni istraživač hrvatskog folkloraprof. Vidoslav Bagur. Članovi folklor-nih skupina pjesmom i plesom povelesu okupljene hrvatskim krajevima ukojima se njeguje bogatstvo hrvatsketradicijske kulture.

Festival je uz prigodnuriječ otvoriodelegat vlč. Ivica Komadina

06-07i_06-07intervju 08.07.14 16:49 Seite 1


nu je pripremio i uvježbao AlenŠušković. Voditelj skupine je Ante Smilović. Folklorna skupina„Biseri“ iz HKM Darmstadt uz ži-vu glazbu izvela je prigorske ple-sove. Koreografkinja i voditeljicaskupine je Tihana Zuber. Folklor-na skupina „Aurora“ iz HKMMülheim/Oberhausen izvela jepjesme i plesove iz Hercegovine.Koreografkinja i voditeljica sku-pine je Tanja Ledić-Šapina. Folk-

lorna skupina KUD „Krešimir“ iz Stutt-gart-Bad Cannstatta izvela je pjesmei plesove iz Slavonije. Umjetnička vo-diteljica i koreografkinja je Ivanka Kamenšek, a autorica glazbene ob-rade Kristina Bošnjak. Folklorna sku-pina „Adria“ iz HKM Duisburg izvelaje pjesme i plesove iz zapadne Her-cegovine. Voditeljica skupine, umjer-nička i glazbena autorica je TanjaMaleš-Krznar. Skupinu uživo na her-cegovačkim diplama i usnoj harmoni-ci prate Tanja Maleš-Krznar i Čedo Ljubica. Folklorna skupina „Vatreniopanci“ iz HKM Mannheim-Mosbachizvela je plesove istočne Slavonije.Skupinu odraslih i mladih vode IvanaKelava i Katarina Vladisavljević kojaje ujedno i koreografkinja. Za tu ko-

reografiju imaju i vlas titu snimku u iz-vedbi Tamburaškog sas tava „Plavi Du-nav“ pod vodstvom Antuna Bošnjako-vića. Folklorna skupina „Mala Kape-la“ HKM Essen izvela je izvornu ko-reografiju „Lije pa Pava u koviju spa-va“ — hrvat sku pjesmu i kolo iz Bosne.Skupinu vodi Pišta Babli. Folklornaskupina „Fra Andrija Kačić Miošić“ izHKŽ München izvela je bunjevačkepjesme i plesove. Vodite lji skupine suJosipa Ljubičić, Ivana Pušić i Flo rian

Na kraju je nekoliko riječi o smotri rekao stručni savjetnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu prof. Vidoslav Bagur

Među visokim gostima bili su (slijeva nadesno) vicekonzul BiH Dragan Bagarić,gradonačelnik Heusenstamma PeterJakoby i konzulica R.H. Lidija Pansegrau-Hadrović

Predstavnici skupina sa zlatnim medaljama

Folklorna skupina „Hrvatski kori-jeni“ iz HKŽ Main-Taunus/Hochtau-nus izvela je splet ličkih kola ukoreorga fiji Hrvatskoga kulturno-um-jetničkog druš tva Perušić. Voditeljicaskupine je Renata Dadić, a harmoni-ku je svirao Željko Medvedović. Folk-lorna skupina „Zagreb“ iz HKM Wup-pertal u koreografiji „Veliko kolo“ iz-vela je bunjevačke plesove. Svirao jetamburaški sastav „Bisernica“. Koreo-graf i voditelj skupine je Pišta Babli, aautor glazbene obrade je Samir Vidović. Folklorna skupina „Fra FilipGrabovac“ iz HKM Mainz izvela jepjesme i kola zapadne Hercegovinei imotskog kraja. Voditelji skupine suJosipa Marić i Josip Žeravica. Diple jesvirao Mladen Primorac koji je ujed-no i voditelj skupine. Koreograf i au-tor glazbene obrade je Tomislav Ko-vač-Strukić iz Posušja. Folklorna sku-pina „DijasKorak“ iz HKM Offenbachizvela je pjesme i plesove otoka Šol-te. Koreografiju za tu izvedbu pos -tavio je Dražen Damjanović, a skupi-

Grubi šin. Koreografijusu posta vili Romana Fezi Martinić i FilipMartinić, a glazbeno jeobradio Vjekoslav Mar-tinić. Fol klorna skupina„Život“ HKM Düsseldorfizvela je pjesme pleso-ve zapadne Hercegovi-ne. Koreografi i su JosipRas pudić i Nevenka Kazimović koji su ujed-no i glazbeno obradili.

Na kraju je u imeprosudbene komisijeprof. Vidoslav Bagur ka-zao kako je bilo lijepo

vidjeti toliko dobrih mladih pjevača iplesača. „Nekad se tradicijska kulturaprenosila usmenom predajom, a danasto rade voditelji skupina i njima zap -ravo treba uputiti veliku zahvalu, jer danjih nema ne bi bilo ni ovoga svega li-jepoga što smo večeras ovdje doživje-li.“ Prof. Bagur je nakon smotre svakojskupini pojedinačno uputio struč nu riječ. Delegat vlč. Komadina je zahva-lio svima na odazivu te obitelji Vukokoja je pomogla ostvarenju smotre na-stupom u toj dvorani. Predstavnicimaskupina uručene su zlatne medalje.Program je znalački vodila dr. med.dent. Betina Mamić-Salvia. Priređen jei zabavni program u kojem je uspješnonastupilo više izvođača.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

06-07i_06-07intervju 08.07.14 16:49 Seite 2

IseljenIčkI kongres


Prvi hrvatski iseljenički kongres

Hrvatskom himnom i uvodnommolitvom koju je predvodio za-grebački nadbiskup kardinal

Josip Bozanić u Starogradskoj vijeć-nici u Zagrebu u ponedjeljak 23. lip -

binson Wijesinghe koji je prisutnekratko upoznao s djelovanjem Vijeća,te nastojanjima oko pastorala. Poseb-no je pak uputio na papine poruke zaMeđunarodni dan selilaca i izbjegli-

ZAGREB

zovima diskontinuiteta, kako država učijem je sastavu bila i Hrvatska, tako ipolitičkih režima koji su se izmjenjiva-li u ovom dijelu Europe“. U toj prigodipodsjetio je kako danas u 19 zemalja

ca, te je istaknuo i skrb i poticaje pa-pe Franje za prognanike i izbjeglice.

Sudionicima kongresa obratili suse i izaslanici zagrebačkog gradona-čelnika i predsjednika Gradske skup -štine, kao i hrvatski zastupnik u Aus -tralskom parlamentu Toni Krstičević.

Hrvatsko iseljeništvo —sad i ovdje

Rad prvoga dana Hrvatskoga ise -ljeničkog kongresa odvijao se u Sta-rogradskoj vijećnici u Zagrebu. U ple-narnom dijelu iz raznih aspekata ob-rađena je tema „Hrvatsko iseljeništvo— sad i ovdje“. Ravnatelj Ureda HBK iBK BiH za inozemnu pastvu fra JosipBebić održao je predavanje „Integral-na uloga i djelovanje Hrvatske ino -zemne pastve u hrvatskom iseljeniš -tvu“. Istaknuo je kako je „uloga Katolič -ke Crkve u integrativnim procesimahrvatskog iseljeništva oduvijek bilaneo pisivo snažna, jer je Crkva jedinainsti tucija u hrvatskome narodu koja jeimala kontinuiranu skrb za iseljenike iizbjeglice s ovih naših prostora. Svje-tovne institucije bile su podložne iza-

nuo je u pozdravu da su „potrebni lju-di koji su hrabri i odvažni, koji nisuopterećeni temama iz prošlosti, ljudikoji nemaju komplekse manje vrijed-nosti zbog toga što pripadaju malomi malobrojnom narodu, ljudi koji stav -ljaju opće dobro i interese svog naro-da na prvo mjesto. Nema nikakvedvojbe da među takve spadaju i pri-padnici hrvatskog iseljeništva koji subezbroj puta svojim primjerom to po-kazali i dokazali svoju odanost premasvojoj domovini rođenja i porijekla“.

Veleposlanici Australije SusanCox, Čilea German Ibarra i KanadeLouise LaRocque dali su osvrt na hrvat -sku dijasporu u svojim zemljama, te suposebno istaknuli ugled koji Hrvati ta-mo uživaju. Vrlo su se pohvalno izra-zili o načinu na koji Hrvati predstav -ljaju svoju domovinu, ali i istaknuli pri-nos Hrvata javnom životu u novim do-movinama.

Sudionicima se obratio i velepos-lanik Poljske Maciej Szymanski i to izperspektive zemlje ne useljavanja, ne-go i iseljavanja.

Jedan od govornika na otvorenjuKongresa bio je i ravnatelj Ureda priVijeću za pastoral selilaca i izbjeglicapri Svetoj Stolici mons. Edward Ro-

Na Prvom hrvatskom iseljeničkom kongresu sudjelovao je veliki broj sudionika iz ise ljeništva i domovine

nja započeo je Prvi hrvatski iseljenič-ki kongres. U pozdravnoj riječi pred -sjednik Hrvat skog sabora Josip Lekoizrazio je zahvalnost i zadovoljstvosudjelovanja na Prvom kongresuhrvatskog iseljeništva, posvjedočivšikako se i danas Hrvati iseljavaju. Da-nas se iz ekonomskih razloga iselja-vaju hrvatski građani koji su najbolješkolovani, odlaze oni koji mogu pro-mijeniti tok i tijek hrvatske povijesti,koji mogu izvući Hrvatsku iz krize. Todakle ostaje ekonomski, socijalni, na-talitetni problem hrvatskog društva ihrvatskog naroda. Stalno iseljavanjeHrvata je nacionalni problem, upozo-rio je Leko.

Marin Sopta, predsjednik Orga-nizacijskog odbora Kongresa, istak-

na pet kontinenata djeluje 180 hrvat -skih katoličkih misija, župa i zajedni-ca u kojima je angažirano dvjestoti -njak svećenika. No, upozorio je kakotom broju valja pridodati i drugo pas -toralno osoblje, kao i socijalne radni-ke. Također je istaknuo, kako se uzino zemnu pastvu ne vežu samo sadr -žaji usko vjerski. Crkva je čuva ricahrvat skih identiteta, a uz to valja istak-nuti i djelovanje na području obrazo-vanja. Predavač je to potkrijepio po-datkom da sustav Hrvatskih izvando-movinskih katoličkih škola Amerike iKanade danas obuhvaća 28 škola naameričkom kontinentu. Volim istaknu-ti kako su hrvatske katoličke misije di -ljem svijeta planetarne oaze dobrote,ljubavi i pobožnosti i Božje obrambe-ne baze od svega zla u svijetu, zak -ljučio je fra Josip Bebić. Zapaženopredavanje o dva jaka iseljenicka va-la iz Hrvatske u drugoj polovici 20.stoljeca održao je demograf dr.Anđel ko Akrap. U ovom bloku bilo jei riječi o hrvatskom ise lje ništvu i hrvat -skom identitetu s naglas kom na raz-doblje 1945. do 1990., potom na or-ganizacijsko okupljanje dijaspore.

Snim

io: A

. Po

legub

ić

Od 23. do 26. lipnja u Zagrebu je održan Prvi hrvat ski iseljenički kongres, na kojem se okupio veliki broj istaknutih osoba iz iseljeništva i domovine. Posebno jeistaknuto kako je stalno iseljavanje Hrvata nacionalni problem.

08-09i_10-11 Reportaza 09.07.14 08:45 Seite 1


pa. Želio bi da i HKS bude znak po-vezanosti domovinske i iseljeneHrvatske. Susreo sam na ovom skupunekoliko profesora, nadam se da ćebiti prilike za suradnju, te da će HKSrazvijati osje ćaj za ono što se doga-đa u iseljeniš tvu, rekao je Ta njić.

Uime jednog od suorganizatorakongresa Katoličkog bogoslovnog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu sudio-nicima se obratio dekan prof. dr. To-nči Matulić. On je istaknuo kako je

svećenstva našao u iseljeništvu u vri-jeme komunizma ili tako što se on djezatekao još prije ili tijekom Drugogasvjetskog rata ili se povukao s os talimhrvatskim iseljeničkim pukom u stra-hu od komunističkoga terora. Kad seveć naš lo u takvoj situaciji, iseljenosvećenstvo nije se pomirilo s tim sta -njem nego se orga nizirano, ili poje-dinačno, uklju čilo u razne vjerske,humanitarne, ali i političke aktivnostida bi pomoglo subraći u domovini ili

Govorilo se i o današnjem stanju iz-vandomovinstva i potrebe za zdravomcjelovitošću hrvatskoga korpusa. Dvaizlaganja bila su vezana uz institucio-nalni odnos Republike Hrvat ske premahrvatskom iseljeništvu, odnosno o dje-lovanju Ureda Vlade Republike Hrvat -ske za Hrvate izvan Hrvatske, a niz jezaključen promiš ljanjem o hitnostistvaranja odgovorne politike povrat -ništva. Popodnevni dio odvijao se u vi še paralelnih skupina „Znanost u

Predavanje o hrvatskom dušobrižništvu u Njemačkoj održao je dr. Adolf Polegubić

je u Nadbiskupijskom pastoralnom in-stitutu u Zagrebu. Na početku rada su-dionicima Kongresa obratio se ravna-telj NPI-a, te novoimenovani ravnateljUreda HBK i BK BiH za ino zemnupastvu dr. Tomislav Markić. Predsjed-nik Hrvatske biskupske konferencijezadarski nadbiskup Želimir Puljić ječestitao na inicijativi, te posebno izra-zio radost što uz niz tema i područjavezanih uz iseljeništvo Kongres dajevažno mjesto području katoličkog du-šobrižništva. Podsjetio je na brojneiseljene Hrvate koji su pomagali do-movini, te kako ulazak u EU suočavaHrvatsku s novim izazovima. Zbog to-ga je potrebno izraditi novu strategijuodnosa s višemilijunskim hrvat skimiseljeništvom. Naime, suvremeni inte-gracijski procesi su golema razvojna,demografska i sigurnosna zaliha nakojoj R. Hrvatska može graditi uspješ-no svoju budućnost, istaknuo je nad-biskup Puljić.

Sudionicima skupa obratio se irektor Hrvatskoga katoličkog sve -učiliš ta prof. dr. Željko Tanjić. Istak-nuo je kako su neke aktivnosti naHKS-u plod suradnje s iseljeništvom,pa je tako laboratorij za eksperi-mentalnu psihologiju napravljen izahvaljujući duhovnoj i financijskojpotpori dviju kanadskih hrvatskih žu-

KBF Sveučilišta u Zagrebu povezan sneraskidivim vezama s hrvatskim ise -ljeništvom. Hrvatsko dušobrižništvo uinozemstvu svoje prve teološke kora-ke, pastoralne i duhovne brige zasvoje sunarodnjake učilo je na hrvat -skim teološkim učilištima, a KBF u Za-grebu je donedavno svima njima osi-guravao visokoškolski legitimitet, anekima to osigurava još i danas.

Uslijedilo je predstavljanje Pa-pinskog vijeća za pastoral selilaca iizbjeglica. Voditelj ureda mons. Ed-ward Robinson Wijesinghe podijelioje sa sudionicima iskustva, ali i inici-jative toga Vijeća. Uvodno je pred-stavio područja rada samoga Vijeća:selioci, izbjeglice, Romi, međunarod-ni studenti, pomorci i njihove obitelji,zaposleni u cirkusima, dušobrižništvoosoba koje žive na ulicama. U tomkontekstu je podsjetio kako u svijetuima više od 300 milijuna selilaca, odkojih je tri milijuna Hrvata.

Drugoga dana Hrvatskog iselje-ničkog kongresa u utorak, 24. lipnjacije li blok predavanja bio je posve-ćen hrvatskoj inozemnoj pastvi. Miro -s lav Akmadža je u predavanju „Od-nos komunističkih vlasti u Jugoslavijiprema hrvatskom iseljeničkom kato-ličkom svećenstvu“ podsjetio, kako seznatan dio hrvatskoga katoličkog

dijaspori: perspektive su -rad nje“, „Surad nja ise ljeneHr vat ske i Republike Hr vat - ske: izazovi i pers pe ktive“,„Dvojbe drugog na raš -taja“, te „Učimo hrvat ski“.Sudionike prvoga Hrvats-kog iseljeničkog kon gresau Dvercima je primio zag -rebački gradonačelnik Mi-lan Bandić.

O hrvatskoj inozemnoj pastvi

Drugi dan 1. Hrvatsko-ga iseljeničkog kongresa uutorak, 24. lipnja, održan

upoznalo svjetsku politič-ku i ostalu javnost s prili-kama u Jugoslaviji i tež -njama svojega naroda dase oslobodi jugo s laven -sko ga komunističkog jar-ma, us postavi hrvat skudržavu i pridruži je zajed -nici slo bod nih naroda idržava, istaknuto je u pre -dava nju. Suzana Vrhov skiPeran u predavanju „Hr -vat ska ino zem na pastva udomovin skome katoličkomtis ku“, koje je priredila za-jedno s Mirkom Matau -šićem, pred stavila je ana-lizu odjeka hrvat ske ino -

zemne pastve u hrvat skom katolič-kom tisku s pretpostavkom da jeupravo katolički tisak svojim redovi-tim izvještavanjem o životu Hrvata udijaspori doprinio njihovoj snažnijojpoveza nosti s domovinom i Crkvomu domovini. Posebno je istaknuta ulo-ga dugogo dišnjeg ravnatelja hrvat -ske ino zemne pastve mons. Vladimi-ra Stankovića u praće nju života ino -zemne pastve u katolič kim medijima.Aldo Sinković je u predavanju „Crk -va i ise ljenici prema papinskim poru-kama za Iseljenički dan“ sudionicimaskrenuo pozornost na glavne naglas -ke iz stotine papinskih poruka za obi -lježavanje isto toliko svjetskih danaiseljenika i prog nanika proizlazi uprvom redu skrb i zabrinutost Crkveza mi g rante, koji su zbog ovih ilionih razloga bili prisi ljeni napustitidomovi nu, potra žiti smještaj i posaote uspostaviti vlastiti život u novimsredinama. Adolf Polegubić je pred-stavio „Hrvat sko dušob rižništvo uNjemačkoj — sta nje i perspektive“. Uprvom dijelu preda va nja stavio je na-glasak na povijesne i statističke po-datke o Hrvatima u Njemač koj. Na-dalje je govo rio o početku organizi -ranog hrvat skog du šo briž ništva, osni -vanju misija i zajednica u Njemačkoj.

Nastavak na str. 11

Snim

io:T

. Beu

s

08-09i_10-11 Reportaza 09.07.14 08:45 Seite 2

MARIENTHAL/NEVIGES/HILDESHEIM/DEGGINGEN


Hodočašća

poštuje najčudesniju stvarnost na ovojzemlji — čovjeka, sliku Božju, pravo naživot i dostojan s t vo, samo se on moženadati blaženstvima na zemlji i na ne-bu. Onaj koji vara čovjeka, vara Bo-ga samoga. Iz tog kršćanskog huma-nizma rađa se osobitost krš ćanske kul-ture i svi njezini specifični znaci mogu

vrate evanđeoskim vrednotama kojesu u kritičnim trenucima naše povijestijedine sačuvala naš opstanak. „Smi-sao našeg okup ljanja oko Marije iovog euharistijskog stola poziv je naslogu, na čvrsto zajedništvo i to za-jedništvo obiteljskog tipa. Uzalud namje sve ako se ne okrenemo sebi, obi -

Hrvati u marijanskim svetištima u Njemačkoj

se prepoznati u vjeri hrvatskog čovje-ka, kazao je o. Grbavac koji je potomnabrojio samo neke od tih osobitosti.Kršćanska kultura nikada ne može biti samo imati, ali ona i ne prezirematerijalno. Krš ćanska kultura pazi nato da svaki čovjek može živjeti u dos -tojanstvu i da ima pravednog udijelau materijalnim dobrima ove zemlje. Ži-vimo u vremenu kad se pod jakim utjecajem medija sve banalizira — i lju-bav i brak i obitelj. Mi vjernici pozva-ni smo da kao Crkva i pojedinci nala-zimo istinu u Isusu Kris tu. Svaka je kri-za i šansa za novi početak i prilika zaobnovu i propitkivanje životnih priori-teta. U temelje europske kulture spadadostojanstvo braka i obitelji. Bez krš -ćanstog braka nema kršćanske kultu-re. Normalno je da u jednoj obitelji,u jednom narodu bude više mladih ne-go starih. Na žalost, u Hrvatskoj je ob-ratno. U školama je prošle godine nes -talo više od 200 razreda. U nepunihdeset godina Hrvat ska je ostala bezgotovo 60.000 osno vaca. Slično jestanje i u Bosni i Hercegovini. To je na-še pravo siromaštvo. Svatko od nasmora pred Bogom preuzeti odgovor-nost za izumiranje našega naroda, ka-zao je o. Grbavac pozvavši sve da se

telji, narodu. Samo nas je to kadropreporoditi u religioznom, političkomi kulturnom smislu. Krizu možemonadvladati samo ako nadvladamo mo-ralnu krizu. Uputimo Bogu poziv danas zagrli svojim Duhom da budemone samo dobri ljudi, nego da budemoi djeca Božja i djeca Marijina.“ Mio-dari su bili namijenjeni izgradnji novecrkve — Gospe Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta u Kninu. Misno slavljeanimirala je na orgu ljama pastoralnasuradnica iz HKM Wiesbaden s. Auk-silija Milić, a pjevao je zbor te misijeuz sudjelovanje članova iz drugih za-jednica kao i uz sudelovanje pasto-ralnih suradnica (redovnica) i suradni-ka iz HKM. Misnom slavlju pribivalesu i školske sestre franjevke Krista Kra -lja Bosansko-hrvatske provincije Prečis -tog Srca Marijina, koje djeluju u Bis -kupiji Mainz. Prije misnog slavlja mo-lio se križni put, a predvodio ga je vo-ditelj HKM Darmstadt fra Nediljko Bre-čić. Popodnevni kulturno-zabavni pro-gram organiziran je u dvorani „MainBahnhof“ u Rüdesheim am Rhein.

Na 43. hodočašću Hrvata iz regi -je Sjeverna Rajna i Vestfalija misnoslavlje u Marijinoj katedrali u Nevi-gesu predvodio je naslovni ninski

Hrvati katolici iz hrvatskih katoli-čkih misija (HKM) i zajednica(HKZ) u Njemačkoj već tradi-

cionalno na Duhovski ponedjeljak —blagdan Marije Majke Crkve, hodo -časte u marijanska svetišta u Njemač-koj. Tako je bilo i ove godine, u po-nedjeljak 9. lipnja u Marienthalu, Ne-vigesu, Hildesheimu i Deggingenu.Svečano misno slavlje u Marienthalupredvodio je ravnatelj Franjevačkeklasične gimnazije u Sinju i profesorna Katoličkom bogoslovnom fakultetuSveučilišta u Splitu mr. fra Josip Grba-vac u zajedništvu s predstavnikomHKM Rajnsko-majnske regije, vodite -ljem HKM Mainz fra Antom Bilićem,voditeljem HKM Wiesbaden dr. fraAntom Bilokapićem te s još osam sve-ćenika. Sve je na početku podzdravioo. Bilić koji je okupljenima zaželio bla-goslovljeno vrijeme u Marijinoj blizini.Pozdravnu riječ hodočasnicima uimedomaćina — franjevačkoga marijan s -kog svetišta i franjevačkog samostanauputio je gvardijan fra Bernold Geyer.

O. Grbavac je u nadahnutoj pro-vijedi istaknuo kako su se vjernici oku-pili na tom hodočašću kako bi i na tajnačin posvjedočili svoju vjeru i pri-padnost hrvatskom narodu. U ova teš-ka i čudna vremena beskrajno smopot rebni Božje milosti i ljubavi. Mari-jina prisutnost među nama vidljivi jeznak Božje dobrote. Na njezinim sto-pama prah je naše zemlje, u njeznimočima zapisani su krajobrazi našihbregova, u njenom tijelu biće našezemlje uraslo je u biće neba. To je na-ša Gospa, njoj hodočastimo. Ovajnaš današnji križni put samo je nasta-vak duge sto ljetne povorke, vjere, na-de i molitava, uzdaha naših pradje-dova. Ovo je nastavak vjerničke po-vorke koju hoda hrvatski narod kroztrinaest stoljeća. Mi smo samo jednakarika u tom dugom lancu našega tra-janja, naših suza i molitava pred rod-nim oltarima. Kao što Marija stoji napočecima kad se je rađala Crkva, ta-ko Ona stoji i na početku našega na-rodnog susreta s Evanđeljem i u svimkasnijim vremenima naše burne povi-jesti. U toj vjeri otkrivamo svoj identi-tet, svoje pravo lice. Upravo po krš -ćanskoj baštini postali smo dio Euro-pe. Križ Isusa Krista stoji u stredištuhrvatske povijesti. On je temelj svakompravom humanizmu. Samo onaj koji

Misno slavlje u Nevigesu predvodio je i propovijedao mons. Martin Vidović

ww

w.fr

anj

evci

-split

.hr

➧

10-11i _12-15GI 08.07.14 17:24 Seite 1


verna Rajna i Vestfalija, Nizozemske iBelgije. U koncelebaciji je bilo osam-naest svećenika. Ujedno valja podsje-titi kako je mons. Vidović podijelio sa-krament potvrde 7. lipnja u Kölnu, a 8.lipnja u Wuppertalu. Na kraju miseprikupljana je novčana pomoć za stra-dale od poplave u domovini.

Na hodočašću Hrvata iz Sjeverneregije misu u Hildesheimu predvodioje karmelićanin o. Vjenceslav Mihe-tec. Vjernici iz hrvatskih katoličkih za-jednica Göppingen i Geislingen u Bis -kupiji Rottenburg-Stuttgart, koje vodifra Ivica Jurišić, toga dana hodočas tilisu u marijansko svetište Ave Maria uDeggingenu. Ovogodišnje misnoslavlje predvodio je vojni ordinarij uR. Hrvatskoj mons. Juraj Jezerinac, ko-ji je tijekom mise podijelio sakramentsv. potvrde, a primilo ga je 24-erodjevojaka i mladića. Adolf Polegubić

lja misije i predstavnika regije fra Josipa Repeše. Na hodočašću se oku-pilo oko 4000 vjernika iz regije Sje-

nad biskup iz Rima mons. Martin Vidović. Hodočašće je organiziralaHKM Wupertal pod vodstvom vodite -

U Marienthalu se okupio veliki broj vjernika

Snim

io: A

. Po

legub

ić

U četvrtom dijelu istaknuo je važ-nost Hrvatskoga dušobrižničkog ure -da u Njemačkoj. Prisutne je upoznaoi s izdavačkom djelatnošću Ureda. Uovoj prigodi je govorio i o smjernica-ma Katoličke Crkve u Njemačkoj u vidu pastorala zajednica drugih ma-terinskih jezika u toj zemlji. Predstavioje i perspektive dušobrižništva međuHrvatima u Njemačkoj u budućnosti.Mate Bižaca govoreći o „Dušobrižniš -tvu među hrvatskim iseljenicima na za-padu Sjedinjenih Američkih Država“,prisutne je uputio u genezu i povijesnipregled iseljavanja Hrvata na zapadAmerike. Predavanje fra Josipa A. Ke-šine „Neke crte iz problematike op -stanka zajednica australskih Hrvata“pročitala je s. Anđelita Šokić. Doma-goj Tomas i Loredana Fabijan čić upredavanju „Hrvatska iseljenička duš-obrižnička služba 1962.—1966. go-dine“ predstavili su analizu djelova -nja Hrvatske iseljeničke dušo briž ničkeslužbe sa sjedištem u Grottaferrati krajRima. Marko Zadravec i Tvrtko Beussudionike Kongresa upoznali su s pastoralom hrvatskih ise ljenika u Slo-veniji. Na Prvom hrvatskom iseljenič-kom kongresu u utorak, 24. lipnja, oulozi Crkve u iseljeniš tvu bilo je riječii u nekim izlaganjima bloka „Hrvat skadijaspora i identitet“. Domagoj Novo-sel i Radoslav Zaradić su govoreći oHrvatima u Belgiji dio predavanjaposvetili i ulozi Crkve. O. Božidar Nagy, DI je u predavanju naslovlje-nom „Doprinos Hrvata iz FrancuskeDomovinskom ratu“ istaknuo kako je

na poticaj Hrvatske katoličke misije uParizu nakon demokratskih promjenau Hrvatskoj osnovana krovna udrugaHrvata u Francuskoj. UspoređujućiAustriju i Australiju u pogledu hrvat skezajednice, organizacije i institucijaiseljenih Hrvata, Maja Grošinić istak-nula je kako je bitan čimbenik zahrvatski identitet u dija spori Crkva.

U sklopu Kongresa, u utorak 24.lipnja, u Nacionalnoj i sveučilišnojknjižnici u Zagrebu otvorena je izlož-ba „Serijske publikacije Hrvata izvanHrvat ske (iz Fonda NSK)“. O Zbirciino zemne Croatice govorile su glavnaravnateljica NSK prof. Dunja Seiter-Šverko i voditeljica Zbirke inozemneCroatice dr. Željka Lovrenčić.

U povodu Dana državnosti, zag -rebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je misu za Domo-vinu u srijedu 25. lipnja u crkvi Sv.Marka na zagrebačkom Gornjem gra-du. Kardinal je podsjetio kako su na-kon dugih desetljeća represivnog reži-ma, iseljeni Hrvati, koji su živjeli gor -činu odvaja nja od svojih domova i kra-jeva, ponovno mogli u Hrvatsku uselitisvoju dušu i u njoj širiti radost. Misi sunazočili pred sjednik R. Hrvatske dr. IvoJosipović, predsjednik Hrvatskog sa-bora Josip Leko, zagrebački gradona-čelnik Milan Bandić, predsjednik HAZU akademik Zvonimir Kusić, tepredstavnici državnih, gradskih i voj-nih vlasti, hrvat ski branitelji i sudioniciKongresa. Prije početka mise domaćižupnik mons. Fra njo Prstec, čestitao jekardinalu Bozaniću 25. ob ljetnicu bis -kupstva.

Svečani koncert za sudionike Kon-gresa i druge uzvanike pod nazivom„Jedna je Hrvatska“ održan je na Dandržavnosti, u srijedu 25. lipnja, uGradskom kazalištu „Komedija“. Me-đu uzvanicima bio je i gospićko-senj skibiskup Mile Bogović.

Četvrtoga dana Kongresa, u četvr-tak 26. lipnja, predavanja su održanana dvije lokacije. U Hrvatskoj maticiiseljenika održana su predavanja izbloka „Institucije i njihovi portreti“, au Društvu hrvatskih književnika govo -rilo se o „Kulturnim vezama Hrvatskei hrvatske dijaspore“.

Po završetku Kongresa, u petak27. lipnja, u prostoru Hrvatske mati-ce iseljenika u Zagrebu na konferen-ciji za novinare predstavljena jerezo lucija sudionika Kongresa. U re-zoluciji se ističe kako kako svi mje-rodavni uvidi i odgovornih istraživa-ča i pouzdanih svjedoka pokazujukako je socio-kulturno održavanjehrvatskih iseljeničkih zajednica ubrojnim slučajevima ovisilo, a i sadovisi, o valjanu radu hrvatskih kato -lič kih župa. S Kongresa je upućenoi pismo papi Franji u kojem se izra -žava potpora sudionika kongresanjegovim nastojanjima oko izbjeglihosoba. Na konferenciji za novinareizrečena je zahvala svim donatorimai podupirateljima. Posebno je izreče-na zahvala zagrebačkom nadbisku-pu kardinalu Josipu Bozaniću koji jena misi za Dan državnosti govorio io iseljeništvu, te naporima povezi-vanja domovinske i iseljene Hrvatske.

IKA/A.P.

IseljeNIčkI koNgres

Nastavak sa str. 9

➧

10-11i _12-15GI 08.07.14 17:24 Seite 2


ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPI

Nakon što smo uočili važnost iznačenje teološkog obrazo-vanja za kršćanski život i dje-

lovanje u kontekstu župne zajednice,sada se posvećujemo još nekim pita -njima župnog pastorala među kojimase ističe pitanje modela djelovanja.Drugim riječima, pitamo se o načini-ma i oblicima djelovanja putem kojihje danas moguće pridonijeti obnovi iunapređenju djelovanja župnih za-jednica.

Pastoral u susretu

Polazimo od tvrdnje da je susretdrugi naziv za pastoral, tj. da sam tajtoliko spominjani i toliko korišteni iz-raz pastoral u biti znači susret s Bo-gom i bližnjima u vjeri, susret koji seostvaruje na različite načine i u razli-čitim prigodama. Iako pasto-ral po sebi uključuje i mnogedruge dimenzije koje pred-stavljaju preduvjete i bitneelemente djelovanja, ipak jesusret središnja jezgra pas -torala. Ova tvrdnja za kon-kretno djelovanje u župi (kaoi na svim ostalim crkvenim razinama) ima sasvim po-sebno značenje i težinu. Žu-pa je, u skladu s ovdje izne-senim, u prvome redu zajed-nica susreta s Bogom i braćom i ses -trama. Župa postoji kao redovita pas -toralna mogućnost aktualizacije otaj - stva susreta. Modeli djelovanja u njojstoga trebaju poštovati i odražavatidinamizam ovoga susreta.

„I staro i novo“

Kako bismo produbili promišlja -nje o prikladnim modelima djelova -nja u župama, danas kao dobru pod-logu i nadahnuće možemo poslušatiIsusovu pouku o načinu djelovanjakoji uključuje vrijednost i starih i no-vih odrednica i okvira: „A kazivaoim je i prispodobu: 'Nitko neće ot-parati krpe s novog odijela da je sta-vi na staro odijelo. Inače će i novorasparati, a starome neće pristajati

U skladu s darovima i sposobnostima pojedinih vjernika manjeskupine unutar župa djeluju i formiraju svoje članove, ali utječu ina vjersku formaciju i život iz vjere cijele župne zajednice.

Piše: dr. Nikola Vranješ

Otvoriti se novim potica jima Duha Svetoga

Kako bismo mogli dublje zaći uovu problematiku, koja je po sebi pri-lično zahtjevna i bremenita, nužno senajprije moramo pozabaviti jednim iz-vornijim pitanjem. Riječ je o pitanju otvorenosti Duhu Svetome u župnomepastoralu. Upravo je Duh Sveti kaodar Krista Uskrsloga temeljni akter dje-lovanja Crkve. On je duša Crkve; nje-zin životvorni princip. On nosi cjelo-kupnu pastoralnu aktivnost i temeljnije izvor njezine kreativnosti. On je uvi-jek i Duh novoga i obnavljajućeg dje-lovanja. U skladu s tim valja istaknutida Duh Sveti neprestano nudi novepoticaje članovima Crkve koji mu seotvaraju u molitveno-duhovnom i pas -toralom pogledu.

Budući da je Duh Svetiuvijek i Duh okupljanja i za-jedništva, župne zajednice utome smislu trebaju pred-stavljati okvire za uvijek no-ve načine okupljanja vjerni-ka unutar sebe. Živi vjernič-ki krugovi u tome su vidu do-bra prilika za okupljanje idjelovanje vjernika unutaržupa. Oformljeni u skladu spoticajima i darovima DuhaSvetoga, ovi oblici okup -

ljanja župljana nude izvrsne moguć-nosti dinamiziranja života župe iznut -ra, ali i snažnog unapređenja njezi-nog evangelizacijskog djelovanja.

Kao živi vjernički krugovi ili ma njeskupine unutar župa mogu biti formi-rane biblijska, ministrantska, misijska,zajednica mladih, karitativna, zajed-nica obitelji i druge manje zajednice;već prema nadahnućima i poticajimakoje vjernici otkrivaju u vlastitim živo-tima. U skladu s darovima i sposob-nostima pojedinih vjernika ove manjeskupine djeluju i formiraju svoje čla-nove, ali utječu i na vjersku formacijui život iz vjere cijele župne zajednice.Na ovaj način u pojedinim područji-ma i granama pastorala u župama otkrivaju se uvijek novi poticaji i na-dahnuća za crkveno djelovanje. n

krpa s novoga. I nitko ne ulijeva no-vo vino u stare mješine. Inače će no-vo vino proderati mješine pa će se iono proliti i mješine će propasti. Ne-go, novo vino neka se ulijeva u novemješine. I nitko pijući staro ne zaželinovoga. Ta veli se: Valja staro!'“ (Lk 5, 36-39).

Pastoral bi se uvijek trebalo shva-ćati kao dinamičnu aktivnost koja setemelji na nepromjenjivim odredni-cama vjere, ali koja u svojim mode-lima i operativnim izrazima uvijekuključuje i starije i novije oblike dje-lovanja. To znači da pastoralna pok -retljivost Crkve stalno poziva pasto-ralne djelatnike i na kreativno suo -čavanje s uvijek novim situacijamakoje donosi život. Za župni pastoralove tvrdnje imaju sasvim posebnoznačenje. Ta dimenzija pastorala

uključuje redovite i temeljne pasto-ralne aktivnosti, kao i neke starije ob-like djelovanja, najčešće uokvirenenpr. oko njegovanja određenih obli-ka pučkih pobožnosti, hodočašća isl., ali osobito danas treba uključi vatii neke, barem u hrvatskim prilikama,novije oblike djelovanja. U tome po-gledu osobito mislimo na dodatnoaktualiziranje modela „živih vjernič-kih krugova“ u župama i to kao tipič -no župnih oblika djelovanja. Riječ jeo modelu koji je u teoriji dobro poz-nat i odavno preporučen. No, upraksi se taj model još uvijek slabokoristi. K tome, valja dodati da se užupama prilično slabo ostvaruju i ne-ki nadžupni oblici djelovanja, kaošto je djelovanje većih udruga, pok -reta i skupina vjernika.

Modeli pastorala u župi

Kao živi vjernički krugovi ili manje skupi-ne unutar župa mogu biti formirane bib -lijska, ministrantska, misijska, zajednicamladih, karitativna, zajednica obitelji idruge manje zajednice; već prema nadahnućima i poticajima koje vjernici otkrivaju u vlastitim životima.

12-15GI_12-15GI 09.07.14 08:49 Seite 1

Nicht nur gefoltert und getötet hast dudeine Brüder, sondern du hast sie alsOpfer dir selber dargebracht, denndu hast dich zum Gott erhoben. Heu-te hören wir hier wieder die StimmeGottes: 'Adam, wo bist du?'

Vom Boden erhebt sich ein leisesStöhnen: Erbarme dich unser, oHerr!… Allmächtiger Herr, eine Seele

Der Beginn des Ersten Weltkriegsjährt sich 2014 zum 100. Mal.Erinnerungen an Kriege ma-

chen uns sehr betroffen und traurig.Unzählige Menschen wurden Opfervon sinnlosem Töten, Folter, Gewalt,Vergewaltigungen und Gräueltaten —wie zuletzt auch während des Kriegesin unserem Heimatland — die nicht zuverstehen sind und Fra-gen aufwerfen: Wiekann der Mensch sichso weit vom Menschseinentfernen? Wie kannder Mensch so werden,dass nicht einmal Gottihn mehr erkennt. PapstFranziskus hat anläss-lich seiner Pastoralreisenach Jordanien, Palästi-na und Israel am 26.Mai in der „Holocaust-Gedenkstätte“ Yad Vas-hem in Jerusalem einesehr bemerkenswerteund berührende Redegehalten. Im Folgendenkönnen Sie einige Text-stellen aus dieser Redelesen: „Adam, wo bistdu? (vgl. Gen 3,9). Wobist du, o Mensch? Wohin bist du ge-kommen? An diesem Ort, der Ge-denkstätte an die Shoah, hören wirdiese Frage Gottes wieder erschallen:'Adam, wo bist du?' In dieser Frageliegt der ganze Schmerz des Vaters,der seinen Sohn verloren hat...

Mensch, wer bist du? Ich erkennedich nicht mehr. Wer bist du, oMensch, wer bist du geworden? Zuwelchem Gräuel bist du fähig gewe-sen? Was hat dich so tief fallen las-sen? Es ist nicht die Erde vom Acker-boden, aus der du gemacht bist. DieErde vom Ackerboden ist gut, einWerk meiner Hände. Es ist nicht derLebensatem, den ich in deine Nasegeblasen habe. Jener Atem kommtvon mir, er ist sehr gut (vgl. Gen 2,7).

Nein dieser Abgrund kann nichtallein dein Werk sein, ein Werk dei-ner Hände, deines Herzens… Werhat dich verdorben? Wer hat dich ver-unstaltet? Wer hat dich angesteckt mitder Anmaßung, dich zum Herrn überGut und Böse zu machen? Wer hatdich überzeugt, dass du Gott bist?

BOTSchAfT DES DElEgATEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.159

Mensch, ich erkenne dich nicht mehr!nigs Heinrich VIII. nicht nachgab —Thomas Morus wurde hingerichtetund sein Kopf einen Monat öffentlichauf der London Bridge zur Schau gestellt — lesen wir in der Zeitung vonden grausamen Untaten der islami-stischen Terroristen ISIS-Dschihadi-sten im Irak und in Syrien. Erbar-mungslos metzeln sie alles nieder,

was sich ihnen in den

in Ängsten schreit zu dir. Höre, Herr,erbarme dich! Wir haben gegen dichgesündigt. Du thronst in Ewigkeit (vgl.Bar 3,1—3). Denk an uns in deinerBarmherzigkeit. Gib uns die Gnade,uns zu schämen für das, was zu tunwir als Menschen fähig gewesen sind,uns zu schämen für diesen äußerstenGötzendienst, unser Fleisch, das duaus dem Lehm geformt und das du mitdeinem Lebensatem belebt hast, ver-achtet und zerstört zu haben.

Niemals mehr, o Herr, niemalsmehr! 'Adam, wo bist Du?' Da sindwir, Herr, mit dem Scham über das,was der als dein Abbild und dir ähn-lich erschaffen Mensch zu tun fähiggewesen ist. Denk an uns in deinerBarmherzigkeit“ (Auszüge: L'Osserva-tore Romano, Nr. 22—30 Mai 2014).

Nicht einmal einen Monat nachdieser eindringlichen Rede des Pap-stes, genau genommen am Sonntag,dem 22. Juni dieses Jahres, am Ge-denktag des hl. Thomas Morus, einesenglischen Lordkanzlers, der denegoistischen Bestrebungen seines Kö-

Weg stellt und kreuzi-gen sogar Andersden-kende. In der iraki-schen Stadt Mossul —dem Rom des Orients —lebten bis zur Erobe-rung der Stadt durchdie ISIS-Dschihadistenviele Christen. Nunwurde dort seit diesemvorletzten Sonntag imJuni in den vielen Kir-chen der Stadt kein ein-ziger Gottesdienstmehr gefeiert. In Mos-sul gibt es jetzt prak-tisch keine Christenmehr. Dabei ist dasChristentum im heuti-gen Irak so alt wie dasEvangelium. Der chal-

däische Erzbischof Baschar Wardaerklärte, ein Leben als Christ in denvon muslimischen Extremisten kon-trollierten Gebieten sei unmöglich.„... O, Mensch, zu welchem Gräuelbist du fähig?...“

Diese Doppelausgabe erreicht Siewährend der Ferienzeit. Mögen unsdiese Worte und Ereignisse dennochnicht schwermütig stimmen, wenn wiruns gerade im wohlverdienten Urlaubbefinden, doch sollen sie uns daranerinnern, dass Gott uns nach SeinemEbenbild erschaffen hat. Wenn derMensch diese Wirklichkeit nicht erkennt und versucht, sich Gott zu ent-ziehen, folgt die berechtigte Frage:„Adam, wo bist du?“ (vgl. Gen 3,9).

Gott erkennt uns Menschen nur,wenn wir an Ihn glauben, uns Ihm an-vertrauen, Ihm ähnlich sind. Mit die-sem Gefühl von Geborgenheit und Zu-versicht in Gottes einzigartige Schöp-fung wünsche ich Ihnen eine erholsa-me und schöne Ferienzeit!

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

Izvo

r: P

apa-F

ranj

o-Zid

pla

ča- w

ww

.bitn

o ne

t

Gott erkennt uns Menschen dann, wenn wir anIhn glauben, uns Ihm anvertrauen, Ihm ähnlichsind.

12-15GI_12-15GI 09.07.14 08:49 Seite 2


AKTUEllES

Papst Franziskus hat am 30. Maiden Offizial des Erzbistums Frei-burg, Domkapitular Stephan Bur-

ger, zum neuen Erzbischof von Frei-burg ernannt. Er wird Nachfolgervon Erzbischof Dr. Robert Zollitsch.

Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Kardinal ReinhardMarx, gratulierte dem künftigen Erz-bischof im Namen der Bischofskonfe-renz: „In Ihrer Person hat der HeiligeVater eine gleichermaßen in der Seel-sorge und im Erzbischöflichen Ordi-nariat erfahrene Persönlichkeit beru-fen. Ihre vielfältige Arbeit als Vikarund Pfarrer in Ihrem Heimatbistum hatSie in das Offizialat des Ordinariatsgeführt, das Sie seit einigen Jahren er-folgreich leiten. Ihre jüngste Berufungin das Domkapitel in Freiburg zeigtdie hohe Wertschätzung, die IhnenIhr Vorgänger, Erzbischof Robert Zol-litsch, im Amt entgegengebracht hat“,schreibt Kardinal Marx an Domkapi-tular Burger. „Ich bin mir sicher, dass

gen Erzbischof, dass die Deutsche Bi-schofskonferenz dem Vorgänger imAmt, Erzbischof Robert Zollitsch, zugroßem Dank verpflichtet sei: „Im Erz-bistum Freiburg und der Deutschen Bischofskonferenz hat er unermüdlichgewirkt. Nun werden Sie seine Nach-folge antreten. Dafür wünsche ich Ih-nen eine glückliche Hand und hoffeund bete, dass die Gläubigen Sie mit-tragen und in Ihrem Einsatz begleitenwerden.“

Domkapitular Stephan Burgerwurde 1962 in Freiburg im Breisgaugeboren. 1990 wurde er zum Priestergeweiht und war danach drei Jahreals Vikar in Tauberbischofsheim undweitere zwei Jahre in Pforzheim tätig.Ab 1995 war er Pfarrer in St. Leon-Rot. 2007 übernahm er die Leitungdes Offizialats der Erzdiözese Frei-burg. 2013 wurde Stephan Burger indas Domkapitel aufgenommen.

www.dbk.deFoto: www.erzbistum-freiburg.de

FREIBURG Stephan Burger neuer Erzbischof von freiburg

Ihre reiche pastorale Erfahrung, diesoliden kirchenrechtlichen Kenntnisseund die damit verbundene Vertraut-heit mit der kirchlichen Verwaltunghilfreich sind für die kommenden Auf-gaben als Erzbischof von Freiburg.Schon heute lade ich Sie ein, IhreKompetenzen engagiert in die Arbeitunserer Konferenz einzubringen.“

Kardinal Marx betonte in seinemGratulationsschreiben an den künfti-

Na 99. Njemačkom katoličkomdanu, koji se od 28. svibnjado 1. lipnja, održao u Regens -

burgu, crkveni i politički čelnici poz-vali su na veću zauzetost za društvo.Njemački predsjednik Joachim Gauckizrazio je zabrinutost zbog „raspro-stranjene ravnodušnosti“. Mnogi ljudimisle da se demokracija, sloboda isreća „same dogode“ i bez vlastitogdoprinosa, rekao je. Slično su govor-ili i brojni biskupi tijekom Katoličkogdana. Na misi na Spasovo, 29. svib -nja, domaći regensburški biskup Ru-dolf Voderholzer ohrabrio je vjernikena zauzetost za društvo. Vjernici ne bitrebali držati previše crkvenih sasta -naka, nego posjećivati bolesne, zlo-stavljane i izbjegle. Kompetentni krš -ćani traže se i u školama, medijima,demokratskim strankama i u industriji,rekao je biskup na misnom slavlju nastadionu. Unatoč kiši i hladnoći na eu-haristiji je sudjelovalo oko 17.000osoba. I bamberški nadbiskup LudwigSchick zatražio je više odgovornostikatoličkih laika u dušobrižništvu, u nji-hovu zvanju i u društvenom angaž -manu. Aktivni vjernici trebaju ići oni-ma koji još ili koji više ne pripadaju

Crkvi, rekao je u razgovoru u povoduKatoličkog dana. Predsjednik njema-čke biskupske konferencije münchen -ski kardinal Reinhard Marx branio jekoncept čvrstoga crkvenog financij -skog planiranja. To bi, za razliku odpostupanja države, trebalo osiguratida se ne živi na teret budućih gene-racija. Istaknuo je da čak ni kod re-forme vatikanske Kurije nije planiranapodjela Papine imovine, nego da onatreba služiti trima svrhama: naviješ -tanju, pomoći siromašnima i osigura -nju osoblja. Biskup Mainza kardinalKarl Lehmann pozvao je na zajednič-ki stav Katoličke i Evangeličke Crkveu etičkim pitanjima. Rekao je kako sazabrinutošću gleda na njihovo razila-ženje u bioetičkim stavovima. To seprije svega odnosi na stav glede istra-živanja embrionalnih matičnih stanicai na samoubojstva. To su ključna pi -tanja, istaknuo je kardinal Lehmann.Na programu su bila brojna preda-vanja i rasprave o političkim i vjerskimpita njima. Geslo Katoličkog dana gla-silo je: „S Kristom graditi mostove“.Na Danu je sudjelovao i apostolskinuncije u Njemačkoj mons. NikolaEterović, a kao delegat Biskupske kon-

Domkapitu-lar StephanBurger ist Nachfol-ger von Erzbischof dr. Zollitsch

REGENSBURG: 99. NJEMAČKI KATOLIČKI DAN

Zauzimanje za društvoferencije Bosne i Hercegovine i biskupbanjolučki i predsjednik Biskupskekonferencije BiH mons. dr. Franjo Ko-marica. Na međunacionalnom mis-nom slavlju u crkvi Srca Isusova 30.svibnja sudjelovali su i vjernici izHrvatske katolič ke misije Regensburg,koju vodi vlč. Josip Antonac. Misu jepredvodio španjolski biskup Jose San-chez Gonzales, a u koncelebraciji subili i delegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj vlč. Ivica Komadina i vlč. An-tonac. Delegat vlč. Komadina sudje-lovao je i na okruglom stolu 29. svib -nja o temi „Integracija nije isključena!Zajednice drugih materinskih jezikakao most prema susjedima“. IKA/KTA

hodočašće u Svetu Zemlju

Hrvatska katolička misijaMainz organizira hodočašće uSvetu Zemlju od 5. do 12. ožujka2015. Cijena putovanja i punogpansiona iznosi 1200 eura. Dalj -nje obavijesti na: HKM Mainz, Emmeransstr. 17, 55116 Mainz;tel. 0049 6131229454;

e-mail: [email protected]

OBAVIJESTI

12-15GI_12-15GI 09.07.14 08:49 Seite 3


FRANKFURT AM MAIN

Blagdan sv. Petra i Pavla svečanoje proslavljen u nedjelju 29. lip -nja u katedrali Sv. Bartolomeja

u Frankfurtu, u kojoj se na nedjeljnoj

Nadbiskup Puljić u pohodu hrvatskoj župiŽeljkom Ćurkovićem i dušobrižnikomte župe fra Markom Domazetom- Lošom. Misa je slavljena kao zahval-nica za sakrament potvrde kojeg je

menziju roditelja koji se trude čuvatimilosni dar primljen na krštenju i vjen -čanju“, rekao je nadbiskup Puljić upropovijedi. Na misi je pjevao župni

NAŠE ZAJEDNIcE

misi okupljaju vjernici iz Hrvatske ka-toličke župe (HKŽ) Frankfurt amMain. Euharistijsko slavlje predvodioje zadarski nadbiskup, predsjednikHKB mons. Želimir Puljić u koncele-braciji sa župnikom HKŽ Frankfurt fra

dan prije, u subotu 28. lipnja, za108 krizmanika podijelio nadbiskupPu ljić, te je slav lje okupilo krizma -nike, njihove kumove, roditelje i broj-ne vjernike. „Blago djeci koja imajuprigodu osjetiti u obitelji duhovnu di-

zbor „Mate Lešćan“ pod vod stvoms. Pavlimire Šimunović. Župnik o.Ćur-ković zahvalio je nadbiskupu Puljićuna dolasku i zajedništvu s vjernicimate župe porijeklom iz svih krajevaHrvatske i BiH. IKA

Krizmanice i krizmanici s mons. Želimirom Puljićem i pastoralnim osobljem frankfurtske hrvatske katoličke župe

Prvopričesnička fotografija za uspomenu. Osamdeset četvero prvopričesnika aktivno je sudjelovalo u misnom slavlju.

Prva sv. PričestU subotu 21. lipnja u katedrali Sv. Bar-tolomeja u Frankfurtu bilo je slavljeprve sv. Pričesti. Misu u prepunoj ka-tedrali predvodio dušobrižnik fra IvanČikara, a u koncelebraciji su bili duš-obrižnik fra Marko Domazet-Lošo ižupnik fra Željko Ćurković. Slavlje jepočelo procesijom ministranata, prvo-pričesnika i svećenika. Dvoje prvopri-česnika su na čelu procesije nosili sli-

ku Milosrdnog Isusa, sa slikama svihprvopričesnika, koja je posebno nap -ravljena za tu prigodu. Prije početkasv. mise sve je pozdravio uime rodite -lja Franjo Akmadža. Fra Ivan je u pro-povijedi rekao kako je Isusu jedinomoguće pristupiti ponizna srca uzi-majući ovozemaljski jaram na sebe,uvijek učeći od Isusa, koji je krotka iponizna srca. Milosrdni Isus bio je te-ma ovogodišnje Pričesti. Sve molitve irecitacije su bile usmjerene Milosrd-nom Isusu. Osim toga na velikom plat-

nu je nacrtan Milosrdni Isus i velikosrce koje zrači iz njegova srca. U veli-kom srcu su bila manja srca, na kojimasu bile slike ovogodišnjih prvopričesni-ka. Svih 84-ero prvopričesnika aktivnoje pjevanjem sudjelovalo u misnomslavlju, a njih 47 je bilo uključeno učita nja, recitacije i solo pjevanje. Da bipjevanje bilo sigurnije i jače, pridonioje dječji zbor pod ravnanjem s. Pavli-mire Šimunović. Nakon popričesnemolitve župnik fra Željko Ćurković zah-valio je svima, a posebno roditeljima.

12-15GI_12-15GI 09.07.14 08:49 Seite 4

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS

nus/Hochtaunus i okolnih misija.Koncert je otvorio fra Marinko, kojije pozdravio mlade izvođače, rodi-telje te brojnu djecu i mlade. U dvo -rani prepunoj roditelja i prijatelja, soduševljenjem je pozdrav ljena sva-ka interpretacija koju su izvodilemlade „zvijezde“, a koje je sjajnonajavljivala Antonia Baotić. Stručnižiri u sastavu Danijela Erkapić, SašaAmić i Dado Paljak, imali su te žakposao kao i publika, izabrati po tri

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus tradicional-no se na blagdan Tijelova okup -

lja u Hofheimu kod Bergkapelle kakobi proslavila svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, a ujedno i kako biproslavila Dan župe. Tako su se broj-ni vjernici i ove godine, 19. lipnja, oku-pili na brdu iznad Hofheima kod crkveposvećenoj blaženoj Djevici Mariji ukoju mnogi vjernici pješice hodočaste.Mo litveni susret započeo je krunicom

kup vrlo vješto i spremno odgovarao.U kulturno-zabavnom programu na-stupila su djeca, mladi i odrasli. Na-stupili su veliki zbor djece i mladihpod vodstvom s. Magdalene Višić i uzorgulljsku pratnju Hrvoje Barnjaka.Veliki folklor pod vodstvom voditeljiceRenate Dadić, prvi put je otplesao „Li-čko kolo“ u novim ličkim narodnim no-šnjama. Nastupili su i ovogodišnjipobjednici festivala „Mikrofon je vaš“.Program je izvrsno vodila koordina-

Tijelovo i dan župe

Naše zajedNice


Sudionici festivala s fra Marinkom i prosudbenom komisijom

koju su predmolili ovogo-dišnji kriz ma nici i njihoviroditelji. Svečano euharis -tijsko slav lje predvodio jevojni bis kup iz Sarajevamons. Tomo Vukšić u kon -celebraciji sa župnikomfra Marinkom Vukmanom.Vo di telj župe je pozdraviosve okupljene, a posebnooca bis kupa, generalnogkonzula R. Hrvatske uFrankfurtu Josipa Špo lja -rića i vicekonzula Gene-ralnog konzulata BiH, ta-kođer u Frankfurtu, Draga -na Bagarića. Otac bis kup

najbolje izvedbe. Prvunagradu festivala, u iz-boru žirija, osvojila je Tereza Lončar (Nina Ba-drić — Nebo), druga jepripala Danici Jonjić (Se-verina — Paloma nera), atreća Patriciji Blekić (Je-lena Rozga — Ili ona ilija). Pub lika je prvo mje-sto dodijelila Nini Lončar(Feminnem — Sve što ti ni-sam znala dati); drugomjesto je osvojila ValeriaVranjković (Magazin —Piši, piši mi), a treće Jes-sica Kunac (Dalmatino —Grdelin ).

torica hrvatske nastave u Hessenu iSaarlandu Smiljana Veselić-Vučina.

Dječji festival „Mikrofon je vaš“

U nedjelju 15. lipnja župnoj dvo -rani nasuprot Hrvatskog centra u Kel-kheimu, održan je tradicionalni Dje-čji festival „Mikrofon je vaš”, na ko-jem je nastupilo 16-ero djece i mla-dih iz hrvatske župe Main-Tau-

20.000 eura za poplav ljene

Hrvatska katolička župa (HKŽ)Main-Taunus/Hochtaunus s voditeljemfra Marinkom Vukmanom prikupljala jenovčana sredstva kako bi pomoglaHrvatima i drugim stanovnicima u ne-volji s poplavljenih područja. Kad seuzmu o obzir sve akcije koje je ta žu-pa u tu svrhu poduzimala, može se sazadovoljstvom konstatirati da je dosadprikljuljeno oko 20.000 eura. n

je u prigodnoj propovijedi istaknuo,kako je Krist pred dramatične doga -đaje muke i smrti, ustanovio sakra-ment euharistije, po kojemu je trajnoprisutan među svojim vjernicima. Nakraju sv. mise bio je blagoslov s Pres-vetim te blagoslov vozača i automo-bila. Poslijepodnevni program zapo-čeo je sa susretom bis kupa s ovogo-dišnjim krizmanicima i njihovim rodi-teljima, koji su pripremili za biskupavrlo zanimljiva pitanja, na koje je bis -

Misnom slavlju na Tijelovo ispred Bergkapelle u Hofheim am Taunus pribivao je veliki broj vjernika

16-17 NZ_16-17 NZ 08.07.14 15:41 Seite 1

Hodočašće u Svetu zemlju


SINGEN-VILLINGEN

Vjernici iz Hrvatske katoličkemisije Singen-Villingen su od28. svibnja do 5. lipnja ho-

dočastili u Svetu Zem lju. Polaskomiz Züricha do Tel Aviva i smještajemu Tiberijadi započelo je devetod-nevno hodočašće Isusovoj domovi-ni. Većinu mjesta na kojima je Isusboravio, činio čuda, svjedočio Oče-vu ljubav, obišli su, kao i mjesta ko-ja su značajna za život BlaženeDjevice Marije i apostola — od Na-zareta, Kane Galilejske, Kafarnau-ma, Tabghe, Petrove kuće, Brdablaženstava, Stelle Maris, do odlas -ka u Jeruzalem, gdje su nas tavili hodočašće. Nezaboravni put križau Jeruzalemu, posjet Kalva riji, Isu-sovu grobu te Betlehemu, Pas -tirskom polju, Qumranu, Betaniji,

Hrvatska katolička misija Mittel-baden sa sjedištem u Karlsruheuorganizirala je slavlje molitve-

nog bdijenja uoči Duhova. Bilo je to usubotu 7. lipnja u večernjim satima uKarlsruheu u crkvi St. Michael. U bdi-jenju je bilo uključeno svih jedanaestzajednica misije u kojima se nedjelja-ma redovito slave sv. mise — u Baden-Badenu, Brettenu, Bruchsalu, Eppinge-nu, Gaggenau, Karlsruhe Kehlu, Kirr-lachu, Offenburgu, Pforzheimu i Ra-stattu. Tema bdijenja je bila „DaroviDuha Svetoga“. Program su ispunja vali

oni sadržaji za koje se moglo naslući-vati da su sposobni ispuniti duhovnečežnje sudjelovatelja: odabrani teksto-vi Sv. pisma odnosivi na pojavu i dje-lovanje Duha Svetoga, predavanja imeditacije s biblijsko-teološkim i egzis -tencijalnim predstavljanjem svih sedamDuhovih darova i njihova uloga u ži-votu svijeta i čovječanstva, pjesme,glazba, osluškivanje u šutnji, molitva.Sadržaji su bili popraćeni prigodnimsimbolima. Nazočnima je bilo ponu-đeno „izvlačenje“ posebno priprem -ljenih simbola s napisanim darovima,

plodovima dobroga Duha, kao i s dru-gih poželjnim i pobudnim porukama.Sadržaji programa su namijenjeniupoznavanju Duha Svetoga, njegovihsedam darova i oslobađanju prostoraza što nesmetanije njihovo djelovanje.To je sve podsjećalo i upućivalo naIsusa, da bi se njega prepoznalo, kaoonoga koji je bio ispunjen svim da -rovima Duha Božjega. Na njemu jepovlašteno počivala punina darova. Toje ljudima izazov i nadahnuće: kako uIsusu prepoznati prisutnost i djelovanjepunine tih darova, da bi se u njima do-godio potpuni čovjek. U predstavlja njusadržaja programa je sudjelovalo pu-no odraslih osoba, skupina novokriz-manika i djece. Nazočni su u slav ljubdijenja prepoznali i svjedo čili prisut-nost i pokret Duha Božjega u njima.Ovo veoma svečano, posebno priv -lač no i dobrim duhom nošeno slavljeje oduševilo i pokrenulo nazoč ne:čeznuti za darovima Duha Svetoga,da oni počivaju na njima u punini,slič no kao na Isusu. Pjevanje je ani -mirao pas toralni referent iz Pforzhei-ma Dominik Spajić. Uz svoja pre -dava nja i meditacije, slavlje bdijenjaje predvodio dr. Vinko Kraljević, sve-ćenik iz Karlsruhea.

dr. Vinko Kraljević

Jerihonu i mnogim drugim mjes tima os-nažili su vjeru. Napose kroz slav ljenjesv. misa na Brdu blaženstava, Kalva-riji, Cenaccolu gdje je rijetko tko odhodočasnika ostao nedirnut ljepotom ibogatstvom baštine koja i danas živosvjedoči i daje snagu. Posebnost tog

hodočašća bio je susret s franjevcimakoji su prije koji dan bili domaćini pa-pi Franji te vidno ojačani u svojoj nam-jeri da i nadalje ostanu čuvari SveteZemlje i kršćan ske baštine na tim pros -torima. Milosti koje su doživjeli teškoje prenijeti na papir — jedna od njih je

i smještaj koji je bio kojih stotinjakmetara od Kalvarije i Svetog Groba. Upratnji hodo časnika je bio voditeljHKM Singen-Villingen fra Dinko Grba-vac te Maria grazia Vu ji šić, a kao vo-dič bio je dr. Darko Tomašević, bibli-čar s Vrhbosanske teologije. F.D.G.

Hodočasnici s o. Grbavcem u Jeruzalemu

MITTELBADEN O darovima duha Svetoga

Snim

io:

M.

Mišić

16-17 NZ_16-17 NZ 08.07.14 15:41 Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


REUTLINGEN Slavlje sakramenta potvrde

Usubotu 14. lipnja svečano jeproslavljeno u Reutlingenu slav -lje sv. potvrde. Euharistijsko

slavlje je predvodio biskup porečki ipulski mons. dr. Dražen Kutleša, ukoncelebraciji s vodite ljem hrvatskihkatoličkih zajednica (HKZ) Reutlingen,

veliki broj narodnih nošnji, kako na sa-mim krizmanicima, tako i na njihovimroditeljima, te rodbini, čime je prika -zano bogatstvo i tradicija domovine.Nakon euharistijskoga slav lja proce -sija s krizmanicima, animatorima,s.Mirjam, biskupom, svećenicima i mi-

rova Duha Svetoga. Upravo te daroveće primiti krizmanici i njima ojačanipoći će među ljude kojima trebaju pru-žiti svjedočanstvo kršćanskog života,poručio je mons. Kutleša. Euharistijskoslavlje je proteklo u svečanom tonu.Slavljenje se očitovalo kroz molitvu,

nistrantima je pošla prema glavnomizlazu crkve, gdje je na činjena za-jednička fotografija. Nakon toga sukrizmanicima uručene uspomenena taj veliki i lijepi dan, te prigod-ni darovi.

Prvopričesničko slavlje

U subotu 24. svibnja svečano jeu Reutlingenu proslavljena prva sv.Pričest. Euharistijsko slavlje pred -vodio je vlč. Ivica Zrno, a vlč. AnteKutleša je propovijedao. Prvopri-česnika je bilo ukupno 41. U prigod -noj homiliji vlč. Ante je pozdraviosve okupljene, a posebno prvopri-

Metzingen i Tübingen vlč. Antom Kut-lešom, dušobrižnikom u zajednicamavlč. Ivicom Zrno i voditeljem HKZ Ba-lingen vlč. Božom Polićem. Tom pri-godom sakrament sv. potvrde primiloje 87 krizmaničkih kandidata, 84 izReutlingena, Metzingena i Tübingena,a 3 kandidata su bila iz HKZ Nagold.

U prigodnoj homiliji mons. Kutle-ša je pozdravio sve okupljene, a po-sebno ovogodišnje krizmanike. Živje-ti vjeru danas nije nimalo lako, a pri-manjem ovoga sakramenta daje namse sedam Božjih darova — sedam da -

prinos simbolčnih darova i radosnupjesmu. Svojim pjevanjem i lijepim re-pertoarom slavlje su upotpunili kriz-manički kandidati. Time su pokazalina koji način su se pripravljali za tajveliki i svečani dan. Na koncu euhari-stijskoga slavlja krizmanici su dari valibis kupa, svećenike, animatore i s. Mir-jam Laco prigodnim darovima, izraža -vajući pritom da su veoma zahvalništo su cijele godine bili s njima i pra tiliih na putu prema danu primanja sak -ramenta potvrde. Ono čime se ovo-godišnji krizmanici mogu pohvaliti jest

Uspomena na radosni dan prve sv. Pričesti

Krizmanici s biskupom mons. Draženom Kutlešom i svećenicima vlč. Antom Kultešom, vlč. Ivicom Zrnom i vlč. Božom Polićem

česnike. Geslo ovogodišnje prve sv.Pričesti bio je u znaku školjke. Školjkanastaje u prirodi. Ima raznih školjaka inisu sve jednake. Ima i posebna vrstaškoljke koja duboko u sebi krije velikuvrijednost — biser. Pozivajući se na likškoljke, vlč. Ante je pozvao prvopri-česnike da budu poput te školjke i dase kroz život uvijek trude donositi vri-jedni biser vjere, poručio je vlč. Ante.Svojim pjevanjem i lijepim repertoaromslavlje su uveličali mladi iz sve te trihrvatske zajednice. Uz njih su nastu pilii tamburaši. Ivica Zrno

18-19 NZ_16-17 NZ 08.07.14 15:22 Seite 1


LUDWIGSBURG

UHrvatskoj katoličkoj zajedniciLudwigsburg, koju vodi fra AnteMaleš, bilo je posebno sve čano

25. svibnja kada je bilo privopričes-ničko slavlje. Pjevanje na misnomslavlju animirala je Monika Peter upratnji na keyboardu njezine kćerkeMatilde, na fruli Izabele Funtek te gi-tarama Frane Morgan i Ivana Malje-vac. Pjevali su prvopričesnici s ostali-ma (njih više od šezdeset) iz dječjegzbora „Slavuji“. Nakon što su prvopri-česnici zajedno s roditeljima i sveće-nikom upalili svijeću na uskrsnoj svije-ći, pjevali su: „Isuse mi smo tvoji, a Tisi naš! Isuse istina Ti si, put, život naš!“Potom će u obnovi krsnih obećanja iz-javiti ono što su njihovi roditelji obe -ćali na njihovu krštenju, da će biti vjer-ni Kristu i Crkvi i odreći se zloga i svihnjegovih djela. Slavlje ovogodišnjih

Dvadeset jedan prvopričesnik

Mi trebamo Boga, trebamo Bo-žju dobrotu koja će nas oz-dravljati, Njegovo milosrđe,

Njegovu ljubav — tim je riječima apo-stolski nuncij u Skandinaviji, mons.Henry Jozef Nowacki započeo svojuhomiliju na svečanoj liturgijskoj misi uVadsteni u Švedskoj, na grobu sv. Bir-gitte, zaštitnice Švedske i cijele Euro-pe, u subotu 24. svibnja.

Obitelj, molitva, strah i istinsko se-bedarje bile su glavne značajke pro-povijedi koju je poljski apostolski nun-cij uputio hrvatskim hodočasnicima usamostanskoj crkvi u Vadsteni na nji-hovu jubilarnom petnaestom hodočaš-ću. Uz apostolskog nuncija koncele-brirali su mons. Stjepan Biletić, kance-lar biskupije Stockholm i voditelj Hrvat -ske katoličke mislije u glavnom graduŠvedske, vlč. Vladimir Švenda (Mal-mö), vlč. Drago Ćumurdžić (Jönkö-ping) i vlč. Ilija Janjić (Göteborg). Napočetku mise sve je okupljene pozdra-vio mons. Biletić, a napose predvodi-telja misnog slavlja zahvalivši mu naraspoloživosti. Mons. Biletić podsjetioje na jubileje koji se ove godine slaveu hrvatskim misijama u Skandinaviji.Najznačajniji su — 40. godina pos -tojanja hrvatske misije u Stockholmu,15. godina hodočašćenja u Vadstenu,25 godina svećeništva vlč. Drage Ću-murdžića i 40 godina svećeništva nje-ga osobno. Svoju homiliju nadbiskupNowacki započeo je pod sjetnikom da

je to svojevrsni jubilej otkad Hrvati ka-tolici hodočaste na grob zaštitnice Eu-rope. Podsjetio je sve okupljene na mis-na čitanja i pojasnio da je „Duh Svetisam predvodio razvoj kršćanske za-jednice. Tako je to i danas. Crkva stal-no raste, razvija se, usavršuje i posve-ćuje. Nailazi na mnoge poteškoće,

com“. Zatim je poljski nuncij progo-vorio o strahu Božjem te je istaknuo da„istinska vjera ne izaziva strah. Nakraju homilije nadbiskup je izrekaomolitvu sv. Birgitti, da „nas podupreda ostanemo vjerni vjeri naših preda-ka, da nam pomaže na putu evange-lizacije i da nas učine odvažnimgradite ljima Evanđelja, graditeljimasretne budućnosti.“ „Naša nada je

VADSTENA Petnaesto hrvatsko hodočašće

prvopričesnika (njih dvadeset i jedno,12 djevočica i 9 dječaka) proteklo jeu lijepom slavlju i raspoloženju. Sutra-dan, u ponedjeljak 26. svibnja, prvo-

pričesnici su sa župnikom, roditeljimai rodbinom išli na jednodnevni izlet uzabavni park „Tripsdrill“, kako je toobičaj svake godine. F.A.M.

provjere, ali izlazi ojačana snagom kri-ža i Kristova uskrsnuća“. Apostolskinuncij je opet ponovio da nas „Isus svepoziva da riječima i primjerom životaširimo njegov nauk. Pozvani smo naevangelizaciju. Pozvani smo da zlopobjeđujemo ljubavlju i dobrotom; ob-vezni smo pomagati bolesnima, slabimi najpotrebnijim ljudima.“

Obraćajući se roditeljima, „potak-nuo ih je da pomažu svoju djecu u vje-ri, da ih prate u pripremama za sv. Pri-čest, potvrdu i na daljnjem putu njiho-va života. Potaknuo ih je da sudjelujuna nedjeljnoj sv. misi zajedno s dje-

Isus! Isus uskrsli!“ — zaključio je apos -tolski nuncij. Na misi je pjevao umjet-nički djevojački zbor „Mozartine“ izZagreba pod ravnanjem Ive Majcenić.Nakon sv. mise druženje se nastavilou sportskoj dvorani „Ishallen“ u Vad -ste ni, gdje su nastupali djevojačkizbor „Mozartine“ i HKD „Plitvice“ izSkillingaryda-Vaggeryda. U tijeku sve-čane mise i druženja bili su prisutni ipredstavnici veleposlanstava R. Hrvat -ske i Federacije BiH u Šved skoj. Kole -k ta je bila namijenjena Caritasu Hrvat -ske i BiH za stradale u nedavnim po-plavama. Mons. Stjepan Željko Biletić

Misno slavlje predvodio je i propovijedao apostolski nuncij mons. Henry J. Nowacki

18-19 NZ_16-17 NZ 08.07.14 15:22 Seite 2


NAŠE ZAJEDNICE

KOBLENZ

Hrvatska katolička misija Ko-blenz broji oko 3200 članova,a sljedeće godine slavi 45 go-

dina postojanja. Tijekom ovogodiš -njeg proljeća bila je bogata događa-jima. „Jedan osmijeh djeteta vrijedi vi-še od tisuću riječi. Dragi župniče idragi članovi HKM Koblenz, uime ma-lih pacijenata, njihovih roditelja te ui-me cijelog osoblja klinike Kemperhof,od srca vam zahvaljujemo za vašu li-jepu akciju i dar našim malim boles-nicima“, napisali su u zahvalnici pred-stavnici bolnice Kemperhof, koju suposlali u misiju kao izraz zahvalnostiza pomoć u obliku 50 darova djecipovodom Uskrsa, a koji su pripremilii podjelili članovi misije zajedno sasvojim župnikom vlč. Stjepanom Za-dravcem.

Nakon uskrsnih blagdana ispunje-nih raznovrsnim aktivnostima zajedni-ca je doživjela nekoliko posebnih do-gađaja. Oprostili su se od dugogodi-

Bogato duhovno proljećešnjeg orguljaša Karla Heusera i dugo-godišnje voditeljice zbora Ive Lesica,a obje je dužnosti pruzeo novi orgu -ljaš i novi zborovođa Mario Vranješ.Uz to, osnovan je dječji zbor, koji jesvoj telent pokazao uveličavajući pje-vanjem za vrijeme prve sv. Pričesti 11.svibnja. Misija Koblenz sudjelovala jei na internacionalnoj sv. misi u Trieru,gdje su svojim čitanjem i pjevanjem usv. misi kao i na druženju nakon misedoprinijeli cijelom događaju, ali i po-nosno predstavili svoj narod u bisku-piji Trier. Poseban događaj bio je icjelovečernje klanjanje, u kojem su nainicijativu župnika sudjelovali članovisvih misijskih skupina. Uz veliki brojodazvanih župljana nakon sv. mise nanakanu za obraćenje teških grešnika,uslijedilo je cjelovečernje klanjanjepred Presvetim na nakanu za duhovnuobnovu zajednice.

Poplave u domovini donijele sujoš jedan dodatni impuls u zajednici

te su svi ujedinjeni okupili se i pridru-žili se svima u domovini i inozemstvuprikupljajući pomoć za pogođene. Uzmaterijelnu pomoć, zajednica se oku-pila i na posebnoj sv. misi u kojoj semolilo za sve žrtve poplava. Nakonzaslužene ljetne stanke, u kojoj će za-jednica kao i svake godine ugostitijednog od svećenika na poslijedi-plomskom studiju u Rimu, kojem se time pomaže da proširi znanje nje-mačkog jezika kao i da se obogati zajoš jedno pastoralno iskustvo rada uzajednici u inozemstvu, zajednicu čekaju novi veliki planovi.

Nova vjeronaučna godina početće duhovnom obnovom za zajednicu,koju će od 16. do 18. listopada pred-voditi dr. fra Ivo Pavić, a koja će ujed-no biti i početak priprema za prosla-vu 45 godina postojanja HKM Kob -lenz, a nastavit će se planiranim ho-dočašćem zajednice u Svetu Zemlju uveljači sljedeće godine te mnogim aktivnostima kojima će kruna biti pro-slava 45. obljetnice i posjet biskupaiz domovine. Zoran Buntić

Euharistijskim slavljem uzagrebačkoj prvostol-nici u petak 6. lipnja

započeli su ovogodišnji Da-ni pokreta i udruga Zagre-bačke nadbiskupije u orga-nizaciji Nadbiskupskogaduhovnog stola. Misu je ukoncelebraciji sa zagrebač-kim pomoćnim biskupomIvanom Šaškom i sisačkimbiskupom Vladom Košićem,biskupskim vikarom za laikedr. Tomislavom Markićem iprovincijalom Hrvatske pro-vincije sv. Ćirila i Metoda

Snim

ka:

Gla

s Koncila

ZAGREB Dani pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupijeMisnom slavlju u zagrebačkoj prvostolnici pribivao je i branitelj Dario Kordić sasvojom obitelji, koji se toga dana vratio iz zarobljeništva u domovinu.

vezalo stoljeća od upravitelja pred ko-je su vođeni apostoli do raznih upra-vitelja današnjice, vidjet ćemo da jeto ponajprije pitanje o istini, zagrlje-noj ljubavlju i slobodom“, rekao je bis -kup Šaško u propovijedi te se poseb-no obratio obitelji Kordić. „Ljudski jepravorijek izrečen; ljudska je mjeraispunjena. Ali, kao kršćani, kao pri -pad nici hrvatskoga naroda osjećamoda je taj ljudski pokušaj ostavio mnoš -tvo pita nja na koja treba dati odgo-

vor; štoviše, na koja hrvat skinarod treba čuti odgovor,radi svoje budućnosti. Ovd-je te odgovore čujemo usvome srcu i molimo Bogaza njegovu snagu; onu istukoju je imala njegova su-pruga, djeca i najbliži dokje bilo najteže. Ovo je mje-sto zahvaljivanja Bogu kojije svojim putem vodio životgospodina Darija; ovo jemjesto molitve za mir svihkoji su zahvaćeni nemiromzla. Mi znamo da je konač-ni Sudac Gospodin i da sa-

fra Ilijom Vrdoljakom te još tridesetaksvećenika predvodio uime zagrebač-kog nadbiskupa kardinala Josipa Boz-anića, pomoćni biskup Valentin Po-zaić.

Započinjući misu, biskup Pozaićistaknuo je kako u nju rado uključuje-mo i molitvu zahvale svih koji zahval-juju za dar slobode, u koju se nakonbolnih godina zarobljeništva vratiobranitelj Dario Kordić, prisutan u ka-tedrali. „Kad razmislimo što je to po-

mo u njegovu svjetlu vidimo svjetlo isamo u njegovu križu smisao patnje.U ovome zajedništvu osjećamo damoć preobrazbe ljud skoga srca ne po -s jeduje čovjek, nego je to djelo Bož-jega Duha koji nadahnjuje nas krš -ćane da uvijek iznova izgovaramo Bo-gu svoj odgovor u snazi Petrove riječi'Gospodine, ti sve znaš. Tebi je poz-nato da te volim'. Neka to bude zalogi naše ljubavi prema hrvatskoj domo-vini“, zaključio je biskup Šaško. IKA

Hrvatski branitelj Dario Kordić na misi u zagrebačkoj katedrali

20-21i_16-17 NZ 08.07.14 15:58 Seite 1

kupijsku klasičnu gimnaziju završioje na Šalati u Zagrebu s ispitom zre-losti 1967. Nakon odsluženja voj-nog roka 1969. upisao je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogos-lovnom fakultetu u Zagrebu. Za sve-ćenika je zaređen 29. lipnja 1974.,a 4. kolovoza te godine slavio jesvoju mladu misu u crkvi Sv. Jurajau Gornjoj Stubici. Pastoralno je dje-lovao u Zagrebu, kao kalelan u žu-pi Sv. Anđela u Savskom Gaju — No-vi Zagreb, te kao osnivatelj župe ižupnik župe Rođenja Marijina, Za-greb Savica-Šanci i Sv. Vida u Pe-truševcu. Dvadeset pet godina je uNjemačkoj gdje vodi vodi Hrvatskukatoličku misiju u Aschaffenburgu injemačku župu Sv. Mateja evanđe-liste u tom njemačkom gradu.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić


Voditelj Hrvatske katoličke misijeAschaffenburg i župnik njemač-ke župe Sv. Mateja u Gailbachu

u Aschaffenburgu svećenik Zagrebač-ke nadbiskupije vlč. Ivan Levak pro-slavio je misnim slavljem, u nedjelju29. lipnja, u crkvi Sv. Mateja u Gail-bachu u Aschaffenburgu 40. obljetni-cu misništva. U koncelebraciji su bilidelegat za hrvatsku pastvu u Njemač-koj vlč. Ivica Komadina koji je takođertoga dana slavio 40. obljetnicu misni-štva te njemački svećenik u mirovinivlč. Karl Reichert koji je slavio 65 ob -ljetnicu misništva. Svečano misno slav -lje predvodio je vlč. Levak u suslavljus delegatom vlč. Komadinom, vlč. Rei-chertom i vlč. Gerdom Goldhamme-rom koji je propovijedao. U asistenci-ji su bila dvojica njemačkih stalnih đa-kona. Na svečanoj i zahvalnoj misi,na kojoj su proslavljeni sv. Petar i Pa-vao, okupili su se i njemački i hrvatskivjernici. Čestitke slavljeniku vlč. Ivanu,vlč. Komadini i vlč. Reichertu uputio jei gradonačelnik Aschaffenburga KlausHerzog, a misnom slavlju pribivao je iprethodni gradonačelnik dr. WillyReihland. Na kraju je, na iznenađen-je vlč. Levaka, njemački župni zborotpjevao pjesmu Dragutina Domjanića„Fala“. Slavlje je nastavljeno u župnojdvorani tijekom kojega su prigodniprogram izveli Nijemci i Hrvati.

Vlč. Ivan Levak svečano će pros -laviti 40. obljetnicu misništva i u do-movini. Bit će to 3. kolovoza u župiGornja Stubica iz koje potječe. Slav -lje će se održati ispred kapele Sv. Ka-tarine mučenice u selu Jakšinec u žu-pi Sv. Jurja u Gornjoj Stubici. Vlč. Le-vak je kupio zemljište na kojem jesag radio tu kapelu. Uz zemljište nakojem je sagrađena kapela, kupio jejoš jedno zemljište koje je darovaodruštvu „Rudolf Perešin“, na kojem bise trebao graditi spomen-dom tog ve-likog hrvatskog velikana iz Domovin -skog rata koji je dao život za domo-vinu i koji je primjer kako se ljubi do-movina i svoj narod. Program prosla-ve će početi ispred Perešinove rodnekuće. Glavno slavlje — sv. misa i puč-ko slavlje, bit će ispred kapele. Pro-

povijedat će dugogodišnji upraviteljsvetišta Majke Božje Bistričke mons.Lovro Cindori, koji je vlč. Levaku pro-povijedao na mladoj misi i na srebr-nom misnom jubileju. U koncelebra-ciji se očekuje veći broj svećenika izdekanata, kolega-ređenika i drugihprijatelja vlč. Levaka. Vlč. Levak vje-ruje kako bi se sljedeće godine po-čeo graditi spomen-dom ili „spomen-hiža“, kako on to od mi lja zove, Ru-dolfa Perešina kojeg je vlč. Ivan osob-no poznavao i koji je rođen nekolikostotina metara udaljenosti od kapeli-ce Sv. Katarine i građevinske parce-le. Projekt koji je već gotov izradiodarovao je ing. Juraj Juras i njegovured „Zrcalo projekt“.

Vlč. Ivan Levak rođen je 8. pro-sinca 1948. u selu Jakšinec, župasv. Jurja u Gornjoj Stubici. Nadbis -

NAŠE ZAJEDNICE

ASCHAFFENBURG-GAILBACH

Četrdest godina misništva vlč. Levaka

Zdesna na lijevo: Vlč. Levak, vlč. Reichert, delegat vlč. Komadina i vlč. Goldhammer. Uasistenciji su dvojica njemačkih đakona.

20-21i_16-17 NZ 08.07.14 15:58 Seite 2

SITRAALKORČURVAHLJACPEŠERESC

■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


LJeto nam je stiglo, a s njim i vrijeme godišnjeg odmora. Vjerojatno ćete provesti ljetni odmor u domovini, pa smo vam pripremili zanimlji-ve detalje o Jadranskom moru. I nadalje nam budite dobro i neka vam

je ugodan odmor!

1) Koja su dva hrvatska otokanajveća?a) Brač i Hvarb) Krk i Cresc ) Pag i Rab

2) Od 1246 hrvatskih otoka koliko ih je nastanjeno?a) 147 b) 74 c ) 47

3) Gdje se nalazi crkva Sv. Sto šije iz 10. stoljeća?a) u Biogradu na morub) u Šibenikuc ) u Splitu

4) Koji hrvatski grad se naziva „biserom Jadrana“?a) Zadarb) Dubrovnikc ) Rovinj

5) Gdje se nalazi najmanja katedrala na svijetu?a) u Ninub) u Porečuc ) u Puli

Rješenje:1b, 2

c, 3a, 4

b, 5

a

Pitalice

da se hrvatska obala smatra najčišćom u Europi, a talijanska obala je vrlo zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po),što radi strujanja mora ne utječe na našu obalusamo Italija (zapadna obala) i Hrvatska, Crna Gora i Albanija(južna obala) imaju izlaze na otvoreno more da Hrvatska ima 1246 otoka, od kojih je samo 47 nastanjeno

da je njastariji hrvatski kraljevski grad NIN kolijevka hrvatske dr žave, nazvan i „Hrvatski Betlehem” i da je Ninska crkva sv. Kri-ža prozvana „najmanjom katedralom na svijetu”

ZZnnaattee ll ii……•

•

••

IIzzgguubbll jjeennee rr ii jjeečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

potječe — Jonskog — prosječna — naziv —morem — države — povezano — dubina — Italiji

Jadransko more je pretežno zatvoreno more _ _ _ _ _ _ _ _

s Jonskim morem i preko njega s Sredozemnim _ _ _ _ _. Gra nica

Jadranskog i _ _ _ _ _ _ _ mora su Otrantska vrata široka 75

km između Italije i Albanije. Površina mu iznosi 138 595 qkm, duljina 820

km, _ _ _ _ _ _ _ _ _ širina160 km, a najveća oko 220

km. Prosječna _ _ _ _ _ _ iznosi između 40 do 200 m, a na

južnom dijelu i do1260 m. Ime Jadranskog mora _ _ _ _ _ _ _

od grada Adrije u _ _ _ _ _ _ _ (provincija Rovigo). Latinski

_ _ _ _ _ je Mare Adriaticum, a na hrvatskom imamo skraćenicu

Jadran. Obalne _ _ _ _ _ _ su: Hrvatska, Slovenija, Italija,

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

✍

??

?

Posloži slova, pa ćeš dobiti 5 pojmova u svezi s Jadranom

Snimka: image04-05/2014

22-23a_22-23djecji.. 08.07.14 15:44 Seite 1

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Bog je poput dobra prijatelja

pouzdanog crkvenog zajedništva...Pritom mislim na pridruživanje ljudimau svim njihovim situacijama, s nam-jerom da im se pomogne prevladatiih, a da se potom ne ispunjavajuodređeni formulari. Pritom mislim napratnju čovjeka i u njegovoj krajnjojizgubljenosti i nerazumnosti, biti snjim, i to upravo onda, kada ga okru-žuju izgubljenost i nerazumnost. Alfred Delp (1945. pogubljen od nacista)

Molitva duhu SvetomKada nas napusti snage,Ti nam budi snaga, Duše Sveti.

Kada nas bolest oslabiTi nam budi ozdravljenje, Duše Sveti.

Kada nas pitanja obaspu,Ti nam budi odgovor, Duše Sveti.

Kada nas brige muče,Ti nam budi pouzdanje, Duše Sveti.

Kada nam se sve uzaludnim čini,Ti nam budi novi početak, Duše Sveti.

Kada se smrt približi,Ti nam budi život, Duše Sveti.

Anton Rotzetter OFMCap

VRIJEME ODMORA I MOLITVE

Sunce svetostiTko se na raduje pogledu u sun-

ce?Puno je veća radost, kad se

unutar njim okom spozna Krista, suncesvetosti. Serapfim iz Sarowa(1759.—1833.), rus ki mistik

Božja ljubavSve može govoriti protiv nas.Božja ljubav govori za nas.

Eberhard Jüngel

isus — moje sve, moj tiTi si trs.Moj životni napitak.

Ti si pastir.Moj čuvar.

Ti si vrata.Moj dom.

Ti si put.Moj smjer.

Ti si istina.Moj obzor.

Ti si život.Moje uskrsnuće.

Ti si nebo.Moje blaženstvo.

Ti.Moj Ti.

Hildegard Nies

Bog koji ljubiMislite na to da je središte krš -

ćanske vjere Bog koji nas ljubi.Tko to nije razumio, nije razumio

kršćansku vjeru.A ja dodajem da ta ljubav nije sa-

mo živa, nego vječna.To je ljubav koja se nikad ne pre-

daje.Ni onda kada griješim i od Boga

se udaljujem.On me opet prati.Isus nas ljubi…A Crkva je nastavak njegove pri-

sutnosti. Papa Ivan Pavao I.

Naša ljubav prema ljudima jemjerilo naše ljubavi prema Bogu.

Sv. Edith Stein

Duša je tijelu ono što je sok zastab lo. Sv. Hildegard iz Bingena

tražiti lice BožjeDanas je itekako važno ne dopu-

stiti da te struja života jednostavno no-si tamo-amo. Valja tražiti Boga. Nebismo smjeli dopustiti da pitanje zaBogom samo proteče kroz naše duše.Treba očuvati želju za Većim. Želju,upoznati ga — njegovo lice.

Benedikt XVI.

Neuslišane molitveŠto je razlog tomu da Bog one,

koje neprestano mole, preklinju i pro-se, često ne uslišava?

Oni tako prave samo mali napre-dak u duhovnom životu .

Razlog je u tomu, da im nakonmolitve, preklinjanja i prošnji četvrtonedostaje — zahvaljivanje...

Ja poznajem mnoge koji strastve-no mole za ono što im prema njihovumišljenju nedostaje, ali samo malo ihpoznam, koji za primljenje darovezahvaljuju.

Ne zaslužuje prijekor činjenicada mi ustrajno i srcem molimo, negonaše prošnje čine nedjelotvornim tošto se pokazujemo nezahvalnima.

Sv. Bernard iz Clarivauxa

Čovjek može žvakati travku uustima, može se brijati ujutro iistodobno Bogu neprestano i

sasvim prirodno govoriti, da ga voli —to je sigurno onoliko vrijedno kao ipotoci suza, koji su ikada proliveni unabožnim knjigama.

Čovjek može lagano za sebe pje-vušeći razmišljati o svom prošlom životu i plesti snove za budućnost i tako ćaskati s Bogom.

Čovjek može govoriti s njim, kadaizvodi ples radosti na suncu, kada le-ži na plaži ili skija po sniježnoj pisti.

Bog mora uvijek biti u blizini, po-put dobra prijatelja, kojemu se možešpovjeriti. Guy de Larigaudie

Biti uz ljudeSudbina kršćanskih Crkava neće

u budućnosti ovisiti o mudrosti, raz-boritosti, „političkoj sposobnosti” nji-hovih prelata i vodećih struktura. Od-lučujući je povratak crkava karitativ-nom služenju: k službi čovječanstva. Ito u službi, koju određuje nevolja čov-ječanstva, ne naš ukus… ili navike ...

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

22-23a_22-23djecji.. 08.07.14 15:44 Seite 2

Radij

MariofilSoldo

Urugvaj

BlagdanVelikeGospe

1, 2, 3, 4koji se

slavi 15.kolovoza

1

IvanMikulić

Domaćesukno

ŽiteljAonije,

Aonjanin3

Dio za kon -skog tekstaCilj prigađanju

2

Etažanebodera

Gradiću zap.Bosni

Tibe-tansko

govedo

Američkiknji -

ževnik Hunter

VladimirAnić

Obično,većinom

Franc.utopist,Etienne

Ekate -rina od

miljaFormatpapira

Američ-ka glu -

mica Eleniak

Jarapšenica,

jarica

Posje-dovati

Rogastepaprike

GradićkodOpatije

Malazaravan

Novko-va ime -njakinja

Pok. glu-micaBegović

Atipičnaupalapluća

„Eko-nomskicentar“

… kaonjivice

Afričkavirusnagroznica

Glavnidnevniobrok

Grad uUkrajini

Konop,ko -nopac

Dioglaveiznadočiju

Lijekprotivbolova

Vlaknosličnojuti

SkijaškadisciplinaMatema-tičar, Vilim

Načinkovanja

LucijaStamać

GustaveFlaubert

Šahist Kasparov

Nadimak,IviceOlićaPlanina u Bosni

Polet,zanos,

ushit4

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Velika Gospa Rješenje poslati najkasnije do 2. rujna

BIELEFELD

Na Duhove 8. lipnja u Hrvatskojkatoličkoj misiji Bielefeld biloje prvopričesničko slavlje. Eu-

haristijska služba Božja je započelasvečanom procesijom djece, njihovihroditelja i obitelji. Prigodna čitanjaimali su roditelji prvopričesnika: Mar-tina Jelušić i Zoran Filipović. Don Slav-ko Rako je u homiliji osobito istaknuoodgovornost roditelja za vjerski odgojsvoje djece. Više vrijedi jedan dobarprimjer vjere, nego puno riječi. Druš -tvo u kojem živimo nije sklono vjeri.Sve se pokušava relativizirati i gleda-ti očima interesa. Nedajmo se zavestitom ideologijom koja je zavodljiva.Ostanimo vjerni Kristu i njegovojCrkvi. To je i zajam naše zajedničkesreće. Molitve vjernika molili su prvo-pričesnici, a molilo se i za ugroženeod poplave. Prigodne darove prinijelisu pričesnici na oltar. Djeca su sabra-no uz tihu pratnju orgulja pristupili sv.Pričesti. Slijedio je odgovarajući pro-gram. Prigodnu pjesmu „Danas smo

sretni“ otpjevali su prvoričesnici uzpratnju mladih sa tamburicama. Eu-haristijsko slavlje na orguljama je pra-tila pastoralna suradnica MarinaMraz, a pjevali su pjevači misije i cije -la zajednica, koje je predvodila du-gogodišnja pastoralna suradnica Ma-rica Mraz. U ozračju ovog zajednič-

kog slavlja prikupljeno je 3040 euraza ugrožene od poplave u domovini.Novac je poslan Hrvatskom Caritasu.Ovogodišnji su prvopričesnici: MatijaAndrić, Lukas Filipović, Elena Čerina,Sara Jelušić, Lukas Kopčić, Marija Pav-lović, Gabriel Pavličević, Maja Tadići Matijas Vrbančić. Marina Mraz

Slavlje prve sv.Pričesti

24-25i_24 09.07.14 10:34 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE

završilo krunicom i blagoslovom sPresvetim. Valja pod sjetiti kako jemons. Dražen Kutleša u subotu 14.lipnja podijelio sakramnet sv. potvrdeu HKZ Reutlingen, kojeg je primilo 78krizmanika, te u HKZ Balingen, kojegje primilo 32 krizmanika. I. Z.

ći Peranovu Misu, te pjesme koje seveć tradicionalno pjevaju. Zborom jeravnala Monika Peter uz orguljskupratnju Matilde Peter. Nakon misnogslav lja nastavljen je nakon objeda pro-gram u obližnjem šatoru. Na početkuse okupljenima obratio vlč. Ante Kut-

leša pozdravljajući sve koji su došli, teim uz poticajne riječi zaželio lijep iugodan ostatak dana. Okupljene supozdravili i svoju im riječ uputili Slav-ko Novokmet, generalni konzul RH uStuttgartu, te Dragan Mihaljević, vice-konzul BiH u Stuttgartu. U zabavnomprogramu nastupila je tamburaška sku-pina iz HKZ Reutlingen. Hodočašće je

ZWIEFALTEN

Trideset četvrto hodočašće Hrvatabiskupije Rottenburg-Stuttgart or-ganizirano je na svetkovinu Pres-

vetoga Trojstva, 15. lipnja, u mari-janskom svetištu Zwiefalten. Misnoslavlje u punoj baroknoj crkvi Rođe njaBlažene Djevice Marije u tome mjestupredvodio je biskup porečki i pulskimons. dr. Dražen Kutleša u zajedniš -

ništvo Oca, Sina i Duha Svetoga. „Toisto Trojstvo nas trajno poziva Bogaslaviti svojim životom i svojim djeli-ma“, kazao je u propovijedi mons.Kutleša. U pripremi i organizaciji mis-nog slavlja sudjelovala je HKZ Lud-wigsburg na čelu s njezinim voditeljemo. Antom Maleš. Misno slavlje uveli -čao zbor HKZ Ludwigsburg, pjevaju-

Trideset četvrto hrvatsko hodočašće

Mons. Draženu Kutlešu i sve okupljene na početku mise pozdravio je vlč. Ante Kutleša

Unedjelju 25. svibnja na sv. misama u Hrvatskoj katoličkoj misi-ji Offenbach am Main nastupio je hrvatski kantautor duhovneglazbe Luka Balvan, koji je svojim pjevanjem i animacijom uve-

ličao euharistijska slavlja. Posebno je bilo dirljivo na sv. misi uSprendlingenu gdje su se svi oprostili od sakristana Ane i AnđelkaKnez, koji se vraćaju u domovinu, u Cabunu kod Virovitice. Ana i Anđelko su u Njemačku došli 1968. u Echingen kod Ulma, a 1988.nastanili su se na području misije Offenbach u Sprendlingenu. Rodi-li su dvoje djece — Zdenka i Zdenkicu od kojih imaju četvero unuča-di. Službu sakristana u crkvi Sv. Lovre u Sprendlingenu vršili su od1988. U više navrata bili su članovi župnoga vijeća. Odana im jezahvala uime cijele misije Offenbach, a posebice zajednice u Sprend-lingenu, za odanu suradnju, požrtvovnost, spremnost i ljubav kojomsu vršili službu sakristana svih tih 26 godina. Misija im je za uspo-menu darovala putovanje u Lurd sa željom da ih dragi Bog po za-govoru majke Božje Lurdske održi u zdravlju i veselju. Z.O.

tvu s voditeljem hrvatskih kato-ličkih zajednica Reutlingen,Metzingen i Tübingen vlč. An-tom Kutlešom, uime bis kupijeRottenburg-Stuttgart prelatomdr. Uweom Scharfeneckerom,te s još dvadesetak biskupijskihi redovničkih svećenika, uglav-nom voditelja hrvat skih katolič-kih zajednica (HKZ), koje dje-luju u toj biskupiji. Misno slav -lje započelo je ophodom krozcrkvu u kojem su svećenici kon-celebranti nosili lik GospeHrvatskoga krsnog zavjeta ipoložili ga is pred oltara. Sve jena početku pozdravio organi-zator hodočašća voditelj HKZReutlingen, Metzingen i Tübin-gen vlč. Ante Kutleša. Pozdrav-nu riječ uputio je i župnik Zwie-faltena vlč. Paul Zeller. Zatim jeprelat Uwe Scharfenecker pozdraviosve okupljene i istaknuo vrijednost to-ga hodočašća koje nas okuplja, teokup ljenima prenio pozdrave mjesnog biskupa Gebharda Fürsta. Mons. Kut-leša je u propovijedi istaknuo kako sla-vimo Presveto Trojstvo, a to je zajed-

OFFENBACH AM MAIN Povratniciu domovinuAna i Anđelko Knez


Snim

io:

T. V

ukov

ić

Snim

io: A

. Po

legub

ić

24-25i_24 09.07.14 09:05 Seite 2

iskoristimo odmor

šale — SaVjeTi — RecepTi

S i l a z a K D U H a ■ N a■ S O l i l O ■ D U š i K ■

S T R a D a l N i K ■ a T iU R a N ■ T U N O ■ p S ■ Re a ■ D e ■ T e ■ c R T K aT ■ p ■ M ■ R O R a ■

O T R T i ■ K R a V ag a V a N ■ V e N U Sa R U B a ■ U z O R i

RješeNje iz pROšlOg BROja


Nagrađena: Božica Krug, Okriftel

OtpatciDošao Jure u Zagreb i u parku

jede batak. Kada ga je pojeo ba-ci kost.

Vidjevši to čuvar, upozori ga:— Gospodine, ne bacajte otpat-ke! — Nisu od patke, već od kokoši!

Najtanja knjigana svijetu

Koja je najtanja knjiga na svi-jetu?— „Što muškarci znaju o žena-ma?!“

Odgovor na pitanje

Perica se vratio iz škole i po-nosno kaže mami: — Danas sam ja jedini znao od-govor na učiteljevo pitanje!— Da? Koje?— Tko je razbio prozor?

Vratiti knjigu vlasniku

Nađe Mara knjigu na klupi, aprijatelj je upita:— Što ćeš učiniti s tom knjigom?— Vratit ću je vlasniku.— A kako znaš čija je?— Pa, lijepo na njoj piše — Au-gust Šenoa!

NadaIvica piše pismeni iz matema-

tike i učiteljica mu reče:— Nadam se da te ovog puta ne-ću uhvatiti u prepisivanju!— I ja se nadam učiteljice!

KatastrofaPita Perica tatu:

— Tata kakva je ovo rečenica: „Ukući nema piva?“— To nije rečenica, sine, to jeKATASTROFA!

Branje jabukaPita učiteljica Pericu:

— Perice kada se beru jabuke? — Kad je susjedov pas zavezan!

Za vrijeme praznika nikako nevalja zapostaviti vjerski odgoj,naprotiv. Iskoristimo to vrijeme.

Dobro je ako djeci pri posjetu crkvi ilidvorcu znamo dati objašnjenja, a udrugim trenutci-ma da znamošutjeti kako binaša djeca sa-ma i u tišini ot-krila ljepotu kra-jolika ili neizre-civ mir zvjezda-ne noći. Posveti-mo vrijeme sva-kom djetetu po-jedinačno kaoda je jedinstven jedinac. Svako je di-jete jedinstveno i za Boga i za nas, aliono toga nije dovoljno svjesno (a ne-ka djeca imaju više od druge potrebuto osjetiti). Uzmimo vremena za molit-vu. Paradoksalno je da su praznici če-sto vrijeme velike „duhovne praznine“,a u tom razdoblju zapravo imamo pu-no slobodnog vremena. Ima mnogorazloga za to. Kao prvo, molitva ćeuvijek ostati borba: nije lako ostati vje-ran svakodnevnoj molitvi. Drugi raz-lozi proizlaze iz promjene životnog

prostora i načina života. Za vrijemepraznika nema domaćih okvira kojinam pomažu da ostanemo vjerni mo-litvi. Okolina možda ne potiče na mo-litvu � zato što nikad nismo sami i u ti-

šini, ili zato štosmo s prijatelji-ma ili braćom isestrama koji nežive vjeru nanaš način. Gos -podin dobropoznaje prep -rjeke na kojenailazimo, ne-mojmo se daklebrinuti. Ali Bog

zna i koliko su nam potrebni ti sva-kodnevni susreti s njim, pa će onomukoji doista želi moliti pomoći da nađei načina. Čitajmo ono što nam možepomoći u boljem poznavanju vjere,kao na primjer Katekizam KatoličkeCrkve. Nismo svi pozvani postatiznanstvenici i teolozi, ali svi se mora-mo služiti svojom inteligencijom dabismo Boga bolje upoznali!

Christine Ponsard (preuzeto iz knjige„Vjera u obitelji” — Verbum); ovdje

www.bitno.net

Sastojci: 1,5 kg ribe, ½ kglignji, 1 žlica Vegete Twist riba,sol, grančica ružmarina,150 mlmaslinova ulja. Za salatu: 300 grajčice, 400 g krastavaca, 100

Mediteranski grill

riba i ostavite da odstoje 10-akminuta. Pripremljene ribe i lignjestavite peći na dobro zagrijaniroštilj. Pecite 5—10 minuta sa sva-ke strane. Tijekom pečenja pre-mazujte ih grančicom ružmarinaumočenom u maslinovo ulje.Kras tavce i rajčice narežite namanje komade, dodajte im naploške narezani luk, posolite, do-dajte maslinovo ulje i vinski ocati lagano promiješajte.

Posluživanje: Uz toplu ribu sroštilja poslužite osvježavajućusalatu.

Savjet: Ako ste u mogućnosti ribumožete marinirati 30 minuta ili dužekako bi se okusi dobro proželi.

www.vegeta.hr

g ljubičastog luka, sol, 50 ml masli-nova ulja, 25 ml vinskog octa.

Priprema: Ribu i lignje dobro očis -tite i operite. Pospite ih Vegetom Twist

Snimka: image2013

26 Sale_26 Sale 08.07.14 15:51 Seite 1

23. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL

HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI, 28. LIPNJA 2014.

Folklorna skupina „Adria“ iz HKM Duisburg izvela je pjesme i plesove iz zapadne Hercegovine

Folklorna skupina„Mala Kapela“ HKM Essen izvela jeizvornu koreografiju

„Lijepa Pava u koviljuspava“ — hrvatskupjesmu i kolo iz Bosne

Folklorna skupina KUD„Krešimir“ iz Stuttgart-

Bad Cannstatta izvela je pjesme

i plesove iz Slavonije

Folklorna skupina „Vatreni opanci“

iz HKM Mannheim-Mosbach izvela je ple-sove istočne Slavonije

Folklorna skupina „Fra Andrija

Kačić-Miošić“ iz HKŽ München

izvela je bunjevačkepjesme i plesove

Folklorna skupina „Život“ HKM Düsseldorf izvela je pjesme i plesove zapadne Hercegovine

Program je vodila dr. med. dent. Betina Mamić-Salvia


02u.27_02u.27farbs.II 08.07.14 16:31 Seite 2

01und28u_ 01und28 II 08.07.14 15:07 Seite 1

ebedige geeide -...

Documents

Transcript of ebedige geeide -...