v

LAKO JE

~To Stop Smoking

Revolucionarni svjetski bestseller kojite vas zauvijek osloboditi ovisnosti

"Bio sam odu~len novUII

osjeeajem slobode •

'''DfPElfOE.r

Posebfla ponuda: VI !

h~O'.nu.

lhl I< ~ ill fI I

Detalje prooaC:lile u knjlll

"DrugaCiJi pnSlupZapanJuJuc USPlch

s••

"Njegova v)CShna ~111 II

uklanjanlu psihoioSkr. OVI~'M) ,IISUNDAr TIMES

Vdt:o LAKO JE PRESTATI puS,nAliena Carra, ki. p1l 'll

Branson, dostupall I ~

na Carra z.a,.edro s aud kN,;.rpo-atMllrn CD-ROM?,.,n6e:e knjtzi pronaCl popIS

6e'e Iako prestali PJ~tI.

/\1m Care iii tete dob<tl p(1VI

"Slijedite moje upute,i bit cete sretni nepusaf

do kraja zivota"

ALLEN CARR

IS8N 978-953-731]-19-7

VECERNJAKOVA••• KNJIGA

• Jedinstvena metoda

• Mema taktikezastrasivanja

• Mema debljanja

• Psiholoska potrebaza pusenjem nestajedok jos pusite

• Prestanak ne znaciuskracivanje

• Osjecajte se odlicnokao nepusac

Sadrzaj

Predgovor xi

Upozorcnjc xv

Uvod XXI

1. Najgorcg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti

2. Lak mCin 6

3. Zasro jc tdko prcsr:ui? "4. Perfidna zamb '7,. Zas[O i dalje pllsimo? 2>

6. Ovisnost {) nikotinu 2)

7. Pranjc Illozga i L1spavani partner 34

8. Olaks<lvanjc apstincntskc krize 43

9. Srres 45

10. Dosada 47

11. Koncentracija 49

12. Opusranje 5T

13. Kombinacija 55

14. Cega se to odricem? 56

Sadriaj vii

15. Dobrovoljno ropsrvo 5I

16. Ustedjet ell x funta tjedno 64

17. Zdravljc 68

18. Energija 81

19. Opusta me i daje mi samopouzdanje

20. Ta zlokobna mracna sjena 86

21. Prednosti puscnja 88

22. Prestanak pusenja Metodom mage volje 90

23. Cuvajte se smanjivanja 100

24. Samo jedna dgareta 106

25. Povremeni pusaCi, adolcscenti, nepusaCi 109

26. Pusac koji pusi 1I tajnosri 120

27. Drusrvcna navib? 123

28. Odabir pravoga trenutka 126

29. Hoec Ii mi dgarctc ncdostajati? 133

30. Hoell Ii sc udebljari? 136

31. Izbjegnite !ainu motivaciju »832. Lak naci n da ptcstanete '4'33. Razdoblje odvikavanja '48

34. Samo jedan dim '54

35. Hoee Ii mcni bid teic? 15 6

36. Glavni razlozi nellspjeha 158

37. Zamjenska sredsrva 160

38. Treb3m Ii izbjegavati situadje koje vode u kusnju? 165

39. Trenutak prosvjetljenja 168

viii Allen Carr: Lako je prestali pusili

40. Ta posljednja cigareta 172

41. Posljednje upozorenje '76

42. Povratnc informacije '78

43. Spasite pusaea s broda koji rone ,87

44. Savjct nepuhCima 19 I

Finale: Pomognite prekinud tu svinjariju '94

Sadrtaj

Predgovor

Prctpostavitc da postoji carobna melOda 7.a prestanak pusenja

koja cc omoguCiti bila kojem pUSacu, IIkijucujuii vas osobno,

da prcstanc pllsiti:

ODMAHTRAJNOBEZ KORISTENjA SNAGE VOLJEBEZ APSTINENTSKE KRIZEBEZ DOBIVANjA NA TEZINIBEZ SOK TERAPIJ E, TABLETA, FLASTERAILl OSTALIH ZAMjENSKIH SREDSTAVA

Prerpostavimo nadalje da:

NEMA POCETNOG RAZDOBLjA KADA SEOSJECATE ZAKINUTIMA ILl jADNIMAODMAH POCNETE VISE UZIVATI UDRUSTVENIM DOGADAJIMAOSJECATE VISE SAMOPOUZDANJA ISPREMNljE SE NOSITE SA STRESOMMOZETE SE BOLJE KONCENTRIRATINECETE PROVESTI OSTATAK ZIVOTA

Predgovor xi

SUZDRZAVAJ UCI SE OD NAPASTI DAZAPALITE CIGARETU INE SAMO DA CE VAM BITI LAKOPRESTATI, VEC CETE ZAPRAVO UZIVATIU PROCESU OD TRENUTKA KADAUGASITE TU POSLJED JU CIGARETU

Kada hi rakva earobna metoda posrojala, hisre Ii je koristili?

Najvjerojamije, da. No, vi, n3ravno. ne vjerujcrc u earolije.Niri ja. Mcdurim, metoda koju sam gore opisao postoji. Zovcm

je LAK NACIN (u originalu se metoda rove EASYWAY.

op. p.). Metoda, ustvari. nije 6robna, samo se tini wkvom.Upravo rakvom sc cinib i meni kada sam jc otkrio i warn da

je mnogi od milijuna bivsih puSaCa koji Sli lIspjdno prcsr.;l!iplisiri korisrcCi mccOOu LA K NAC IN rakodcr gledaju lla

raj natin. Naravno da vi i dalje tdko mo:l.CIC povjerovati mo·jim rvrdnj:ull:l. Ne brinite, smatrao bih vas pomalo naivnima

aka bisrc moje rvrdnje prihvarili bez ikakvih dOka7.J.. S drugc

S[r.lIlC, ncmojre napraviti pogrciku i odh:lciti ih 7.aro sto vjeru­

jete da Sll vrlo pretjcr.me. Vi rako i rako najvjcrojatnijc <':irate

ovu knjigu na prcporuku nekog biv.scg puSa-Ca koji jc pohadao

[AS YWA Y klinikll iii koji je proeitao OVll knjigu. Nije vaino

jesre Ii dobili preporuku direktno iii plllem osobe koja vas voli

i jako je zabrinllla da. ukoliko ne presrancle, neee vas vi.sc birida bisre bili voljeni.

Kako LAK NA(IN radi? Nije to lako objasniri llkrarko.

PuSaci dolaze II nak: klinike u raz'nim sranjima pan ike, uvjerenida neee uspjeti i vjerujuo da ee, ako nckim cudom i presla­

Ill. pUSili, prvo morati izdriati ncodredcno razdoblje potpu­nog jada, da im druienja viSe nikad neee predsravl;ari uiirak,

da sc necc Illoti dobro koncenrrirari i nositi sa stresom ida,

iako 1ll07.da nikada viSe nece pusiri, nikada neec biri porpuno

xii Allen Carr: Lako je prestati puMi

slobodni i da ce do kraja iivota imati povrcml.'nu 7.eljll popusiri

cigaretu pa Ce sc morati odupirari napasti.Glavnina takvih pusata napusta k1iniku nakon nekoliko

sati kao sretni nepuSaci. Kako uspijevamo posriCi takvo cudo?Zakaiirl.' sastanak 1I jednoj ad EASYWA Y klinika kako bisre

to saznali. Mcdurim, ono SlO mogu rcCi JCSl da vceina pliSaCaoeekuje od nas da posdgnemo laj ellj govorcli im 0 straSnim

rizicima za njihovo ulravlje, 0 romc da je puknje prljava..

odvratna navika, da ih kosla pravo bogarstvo te da su glupi sto

vee nisu prestali pusiti. Nc. Ne. mi im ne govorimo s visoka

srvari ko;e vee znaju. "1"0 su problemi kojc imare kad StC puSae.

To nisll problcmi prcstajanja pu.scnja. Puiaei nl.' pusc iz. raz.loga

i7.o kojih nc bi smjcli pusiti. Kako bismo prcstali PUSili, porreb~

no jc otkloniti m.Jogc zOOg kojih pusimo. LA K NACI N scbavi tim problcmom. (illi to uklanjanjcm 7.c1je 7~"l pllsenjem.

Jcdnom kada sc ukloni zelja 7~"l pllsenjem, bivsi puibt Ill.' lrcba

koristili snagu voljc.Mctoda LA K NACI N posroji u oblikll klinika, knjiga, vi­

deo ka7.eta, audio ka1-cra, CD-a i seminara na Inrcrncrll. U svim

jc oblicima metoda jednaka. radi se jednosravno 0 razliCitim

oblicima predsravljanja melodc. Koji bistc oblik vi nebali ko­

ristiti? To je piranjc osobnog i1rora. Neki Ijudi viSe volc eit3ti

knjigc. drugi glcdari video. Klinikc imaju tako visok postorak

uspjeha da moicmo nuditi jamslVo povr:ua novC3. Cijcne ovisc

o lokaeiji klinike i ako stC ;oona od onih 20 POSIO osoba kojc

rrebaju viSe ad jednog posjera, moicte dati na koliko god rre­

bate dodatnih posjera bcsplatno. Mi nikada ne odusrajcmo nitiod jednog puiaCa. Ako odlucite da viSe nc felite prcsrati pusiti,

vratil cemo yam say uplaceni novae. Temeljem llaSf..'g jamsrva

da cemo Yam vrariti novae, prosjek uspjdnosli 1I na.sim kli­

nikama iznosi prcko 90 posto na svjerskoj ra7.ini.

Predgovor xiii

Nemojte nikako dopusdti da vas bilo Sto od gore napisa­

noga odvrati od vrijednosd ove knjige. Knjiga je sama po sebi

zaokruien seminar i milijuni su pusata !aka prestali pU5iti

tako 5[0 su samo proCirali ovu knjigu. Ako imate kakvih ne­doumica, tclefonirajte najbliioj klinici kako bismo vas savje­

toyaH !ito dalje Ciniti. Popis klillika nalazi se na kraju knjige.

xiv Allen Carr: lako je prestati puMi

Upozorenje

Maida im;He neke dvojbe 0 citanju ovc knjige. Moida vas, kao

veCinu pusab, sarna pomisao 0 prestanku pusenja ispllnjava

panikom i, iako imarc najbolju namjeru prcs[ati jcdnog dana,

to nijc danasnji dan.

Ako ocekujcte da eu vas obavijcsriti 0 grozllim rizicima za

zdravlje kojima su pusaci izloieni, 0 tolllC da puhCi trose pravo

malo bogatstvo tijckolll svog pUSackog iivota, da jc puscnjc

prljava, odvrarna navib i da ste vi glupani, bcskicmcnjaci ibczoblicna masa slabc voljc, morat ell vas rawbrari. l'c rakrikc

nisu mi nibd pomoglc da prcstancm pLlsiri, a da Sli vama mo­

gle pomoCi, vi bisre vee prcsrali pusiti.

Moja mctoda, kOjll ell zvari LAK NACIN, nc radi na taj

natin. U neke ec yam stvari kajc eu reCi bid dosta tcSko povje­

rovad. Mcautim, do trcnutka kada budcrc 'l~'lvrSavali s citanjem

knjige, nc samo da ecre u njih vjerovad nego vam neee bid ja­

sno kako ste uopee mogli dopustiti da vam mozak bLlde tuliko

ispran da ste vjerovali u ndeo drugo.

Postoji rasireno pogrdno shvaeanje da mi sami odlucujemo

da eemo pusiti. PUSaci ne odabiru pusenje nisra vise nego Stu

alkoholicari svojevaljno odlucuju pascati alkoholiearima, aovisnici 0 heroinll posrari ovisnicima 0 hcroinu. Istina je da

sami odabiremo zapaliti tc prvc ckspcrimcntalnc cigarcrc. Ja

Upozorenje xv

ponekad odlucim iti u kino, ali je sigurno da nisam odabraoprovesti cijcli svoj iivQ[ u kinu.

Molim vas dOl razmislite 0 svom iivotu. )este Ii ibda CvTSlO

odluCili dOl u odredenim trenucima va.seg iivota neeete moei

uiivati u obroku iii druienju OCL puknja, iii da se neCete moti

koncentrir:ui iii se nositi sa stresom bel. cigarete~ U kojem ste

trenutku odlucili dOl treoote cigarcte, ne samo za dru:ienja nego

da ih trebate srnlno imati kod sebe, i da ~ osjeCate nesigurno teda vas eak hvOlta panika ako ih nemOlte~

Kao i svaki drugi puSac. namOlmljeni ste u najpodmllkliju

supdlnu zamku koju su zajcdnicki stvorili cov;ek i priroda.

Nema roditdja na ovoj plancti, bio on pusac iii nepuSac, kojcm

se svida pomisao dOl njegova iii njezina djeca puse. To znaCi

da svi pusaCi ide da nikad nisll poleli pllsiti. Z:uo stvarllO nc

iZllcnadujc dOl nikome niSlI trebalc cigarcre dOl bi uzivali u jcluiii se llosili sa strcsom prijc ncgo SiO Sll posrali ovisni.

U ist'O vfijemc, svi pusaCi idc nastaviti pllsiti. Napokon,nitko nas l1C rjera da 7A'lpalimo, raZllmjcli mi razloge iIi llC, vee

sami pu.saCi osobno donose odlllkli da ec 7A'lpaliti.

Kada bi postojao earobni glllnb kOji bi pusolCi mogli prili­snuti i probuditi se slijedeeeg ;utra kaa da nikad nisu zapalili tu

prvu cigaretu, jedini pUSaci koji bi prcosrali tog slijedeeeg jurra

bili hi kJinci koji su jos 1I f.tzi ekspcrimcntiranja. jedina stvar

koja nas sprjdava da presranerno pllsiti jc: STRAH!

Strah da Cerno morati preiivjeti neodredeno razdoblje jada.

uskraCivanja i naadovoljcnc iudnje kako bismo hili slobodni.

Strah da ohrok iii druienjc nikad viSe neec biti tako ugodnobez cigarcte. Strah da nikad necemo hid u stanju koncemrira~

ti se, nositi se sa stresom iii hiti samopouzdani bez nak male

potpore. Strah da ce se naSa osobnost i karaktcr promijenid. Nonajvisc nas jc strah od 'jednom pUSac - uvijek pusae'. toga da

nikada ncccmo hiti potpllno slobodni i da eemo provesti osta-

xvi Allen Carr: lako je prestati pu~iti

tak naseg ZivQ[a 7.udcCi 7A'l povrcmenom cigarctom. Ako ste kao

i ja vee isprobali sve konvcncionalne naCine prestanka puscnja i

proiivjdi jad od onoga SlO ja opisujcm kao metodu presrajanja

upotrebom snage voljc, nc sarno da cete biti obiljeieni rim

slrahom, vee Cere bid uvjcrcni da nc rnoiete prestati pusiti.Ako ste zabrinuti. ako vas hvata panika iii osjeCatc da nije

pravi trenutak dOl presranctc pusiti. dopustitc rni da vas uvjerim

dOl Sll vaSe dvojbe iii panika posljedice straha. To jc strah kojegse ne oslobadate cigarcrama nego ga upravo one uzrokuju. Ni~

stc vi odlucili upasti u nikotinsku zamku. Kao i svc zamkc, ona

jc napravljena tako da osigura da ostanctc zarobljcni. Zapitajtesc, kada stC zapalili te prvc eksperimcnralnc cigarctc. jestC Ii

odlucili ostati pus..'ll: toliko dugo? POl kada cetc onda prestati?

Sutra? Slijedccc godinc? Prestanite varati s.'lrnc sebe! Zamka je

napravljcna tako da vas zadrli cijeli iivoc. SlO mislilc, zasro svi

ti ostali pubci nc presraju pLisiti svc dok ih to nc ubijc?Ovu je knjigu prvi pma i:t.dao izdavac Pcnguing prije dva­

desct godinc i svake jc godine do sada na lisri najprodavanijih

knjiga. Sada vee mnogo godina dobivam povratllc informacijc

o ucinku knjige. Kao Sto Cete lIbrt..O procitati. povrarne Sll in~

formacije otkrile podatkc koji su nadisli moje najsmjclijc nadc

o uCinkovitosti mojc mctode. Takoder, otkrila su sc dva aspekraLAKOG NACINA koja su uzrokovala moju zabrinlllOSl.

Drugi eu aspekt objasniti kasnije. Prvi se pojavio u pismima

koja sam primao. Navcsr cu tri tipicna primjcra:

Nisam vjerovao u Va~e Ivrdnje i ispriCavam se zbog toga ~to sam

sumnjao u Vas. Bilo je upravo tako lako i ugodno kao ~to ste i

rekli da ce bitL Dao sam primjerke VaSe knjige svim svojim pri­

jateljima i rodacima pUSal:ima, ali nikako ne razumijem za~lo je

ne citaju.

Upozorenje xvll

Dobio sam Vasu knjigu prije osam godina od jednog prijatelja

koji je preslao pusili. Tek sada sam je procitao. Zao mi je jedino

slo sam polratio tih osam godina na pusenje.

Upravo sam zavrsila ~itanje knjige. Znam da je tek proSlo eeliri

dana, ali osjeeam sa lako dobro, znam da vise nikada neeu

puSiti. Pocela sam ~itali Vasu knjigu prije pel godina, dosla do

polovice i uhvatila me panika, Znala sam cia cu, ako dooem do

kraja, morati prestati poSiti. Nisam Ii bila luckasia?

Ne, dOlitna mlada dama nije bila luekasta. Spomenuo samveCCarobni gumbo LAK NACI N radi upravo kao raj earobnigumbo Da pojasnim, LAK NACIN nije magija, noza menei srotine i risuee bivsih puSaCa kojima je bilo toliko lako i ugo­dna presrati pusiti, linilo se bo da jest!

Ovo je upozorenje. Imal110 kokoSljaje situaciju. Svaki PuSacZeli prestati puSiti i za svakog puSaea to moZe biti lako i ugo­dno. Sarno 5trah sprjceava puSace da poku.saju prestati pusiri.NajveCi je dohitak uklanjanje tog straha. No neCete ga se oslo­bodid dok ne zavrSire cirari ovu knjigu. Upravo suprotno, kakoje rekJa gospoda u treCem primjeru, raj se strah maZe povecuikako odmicete s Citanjcm knjige i to vas maZe sprijei:iti da jeproCitate do kraja.

Niste vi odlucili upasti u 7.amku, no neb yam bude jasno,ncCere se osloboditi iz nje dok ne donesete evrstu odluku da to

iclite. Vee se moZa koprc:lte u ic.lji da prestanete pusiti. S drugestrane, mOZete imati dvojbc. U svakom slueaju imajrc na umuda STVARNO NEMATE STO IZGUBITI'

Ako na kraju knjigc odlucite da ic1ite i dalje pusiti, niha vasnece sprjccavati u tome d:t to i napravite. Ne morate ni smanjitipusenje niti prestati pusiti dok citate knjigu, i zapamrite, nema

xviii Allen Carr: lako je prestali pusili

nikakvc sok rerapijc. Upravo supromo, imam sarno dohrc vijc­sti za vas. Mo:i..ete Ii zamisliti kako se grof Monte Cristo osjcCaokada je napokon pobjegao iz 7.atvora? Tako sam se ja osjcCaokad sam pohjcgao il. nikorinske zamke. Tako se osjceaju mi·lijuni bivsih pusata kOji su primjenili moju metodu. 00 kraja

knj;gcTAKO CETE SE I VI OSJECATI'KRENITE!

Upozorenje xix

Uvod

"IZLljECIT CU SVljET OD PUSENjA!"Reba sam to svojoj supruzi. Pomislila je da sam porpLino

poludio. Razumljivo, aka uzmcrc U obzir da je promatrala moje

ncuspjchc u brojnim pokuiiajim3 da prcstanem pLlsiti. Poslje­

dnji je bio prijc dvijc godinc. Uspio sam prdivjcti sest mjeseci

pravog pakla prijc nego Sto sam konacno popusrio i zapalio

dgareru. Nije me Sfam priznati da sam plakao kao dijcre. Znao

sam da salll osudcn biri pusac do kraja iivota. Ulozio sam toJiko

trucla u raj pokusaj i patio toliko jako da sam znao da nikad vise

necu imati snage proti kroz takvu patllju jos jcdnom. Nisam

nasi Ian covjck, ali da je neki pokrovircljski raspolo:i.eni Ilcpusac

bio wliko glup da mi u tOm trcnlltku ka'l.c da svi pusaCi mogu

laka presrati pusiti, odmah i z.luvijek, ne bih bio odgovoran 7-3

svoju reakciju. Uvjeren sam medurim da bi me bilo koja porota

na svijetu, sas[avljena iskljucivo od pusaca, oslobodila krivnjc

smanajuCi [Q ubojsrvom bez predumisljaja.

MoZda i vi smatrate nemoguCim da svaki pusac moze !ako

prcsta[i pllsi[i. Aka je [ako, molim vas da ne baci[e ovu knjigu

II smece. Molim vas da mi vjerlljete. Uvjeravam vas da cak i

vama moZe biti !ako pres[a[i pllsi[i.

Dvijc sam godinc nakon posljcdnjeg nellspjeha ipak ugasio

cigarcw 7-3 koju sam mao da ce mi biti posljednja i nisam sarno

Uvod xxi

rekaosvojoj ieni dasam upravo postao nepusacvceda eu izlijeCiti

osrarak svijera. Moram priznati da sam tada njezin skeprici7.amdoiivljavao prilicno iriranmim. Medurim, to ni na kaji natin

nije umanjivalo moj osjc6j ushicenosti. Prctpostavljam da jcmoja ushieenosr sa:r.nanjem da 5.1m vee srerni nepuSac malo

iskrivila moju perccpdju. Glcdano unatrag. mogu se sloiiti s

njezinim stavom. Sada mi jc jasno zaSto su Joyce i rnoji bliskiprijatdji i rodad vjcrovali da sam zrco za ludnicu.

Aim se osvrncm na svoj 7.iVOt, Cini rni sc da jc cijelo rnoje 1'0­stojanjc bilo sarno priprcma 7..1 svladavanje problema pu.senja.

Sve one godinc napornog ucenja. kad sam sc trudio postati da­

bar knjigavoda. i sve onc godine rada u knjigovodstvu nisu mi

nikako moglc pomoei u rn7-Orkrivanju misterijc zvane zamka

pu.senja. Starn izrcka ka7-c da nc moute varnti sve Ijude svo

vrijeme. ali ;a sam duboko uv;eren da upravo to vet godinama

uspijeva duhanskoj industriji. Takoder vjerujcm da sam prva

osoba koja je u potpunosti razumjela zamku poSenja. Ako vam

zvuCim arogamno. mornm roci da za to nimalo nisam zasluian

ja osobno. vet iivotlle okolnosti u kojima sam se na.sao.

K1jucni je dan bio 15. srpnja J983. godine. Nije baS da sam

pobjegao iz Colditza. ali vjcrlljcm da su oni kojima je to uspje­

10 iskusili jednak osjeeaj olakSanja i ushita koji sam ja osjetiokada sam ugasio posljednju cigarctll. Shvatio sam da sam otkrio

neSto 0 cemu sanjaju svi pusaci: kako s lakoeom prcstati pusiti.

Nakon isprobavanja mctodc na prijateljima i rodacima pro­

mijenio sam zanimanje i paCeo raditi puno radno vrijcmc kao

savjernik, pomaiuCi drugim pusaCima da prestanu pusiti.

Nakon dvije godine napisao sam prva izdanje ave knji­

ge. Jedan od mojih ncuspjcha, covjek 0 kome gavorim u 25.paglavlju, bio je maj glavni motiv 7A1 pisanje ove knjige. Ova

puta me posjetia i oba smo puca zavrsi!i u suzama. Bio je takollzbudcn da ga nikako nisam uspio uCiniti dovoljno opustenim

xxii Allen Carr: Laka je prestati pu!iiti

da bi mogao razumjeti 0 cemu govorim. Mislio sam da bi, ako

svoju metodll opisem u knjizi, mogao sjesti i procitati knjigll

kad bi lllU to najviSe odgovaralo. onoliko puta koliko god to

zcli, a to bi lllll moglo pomoei da upije moju poruku.Nisam imao nikakvih dvojbi da ce LAK NACIN djelo.

vati jcdnako utinkoviro kod drugih pUSaea bo sto je djelovao

kod mcne. Medut'im. kada 5.1m razmisljao 0 i7.davanju meto·

de u obliku knjige. imao sam dvojbi. Napravio sam vlastito

iStra7.ivanje trlisra. Komemari baS i niSlI bili ohrabrujuti:

MKako mi knjiga moze pomoei? Meni je potrebna snaga voIje!M

MKako knjiga moze izbjeCi straSnu apstlnentsku krizu?"

Imao sam ja i svojih dvojbi. L:esto jc u kJinikama bilo alieo

da je klijelll krivo shvatio bitnu poruku koju sam prcnosio. Bio

sam 1I mogllcnosti popraviti situaciju. No, kako ce 10 napraviti

knjiga? Dobro sc sjcbm frustrirajutih silUacija iz vremena kad

sam uCio 7.a knjigovodu. Kada nisam shvaeao lleSto u knjizi iii

sc nisam slagao s nekom porukom, bio sam vrlo frustriran jer

ni5.1m mogao llpitati knjigu dOl mi bolje raz.jasni ono stO nisam

razllmio. Takoder, bio sam pocpuna svjestan da u ovo vrijcme

televi7.ije i videa mnogi Ijudi nemaju naviku titanja.U7.a svc ove timbenikc, imao sam jednu dilemu koja jc bila

jaea ad svih ostalih. Nisam bio pisac i bio sam vrlo svjcstan

svojih ogranicenja u tom pitanju. Bio sam uvjcrcn da mogu

sjcsti nasuprot plisaCa i uvjeriti ga kako ce mu druienja bitiugodnija, kako ce sc 1ll0Ci boljc koncentriraci i laleSe sc nositi

sa StrCSOlll kao nepusaci i kako proces prcstanka pUScnja moze

hiti lak i ugadan. No, magu Ii taka neSto prcnijcti u knjizi?Na srecu, hogovi Sll mi hili skloni. Dobio sam risuce pisama

7A1hvale s komcllmrima pOpllt ovih:

Uvod xxiH

...................... '" .

"Ova je najbolja knjiga ikad napisana."

"Vi sle moj guru."

"Vi sle genij.·

"Trebalo bi yam dodijelili lilulu vileza."

"Trebali bisle bili premijer."

"Vi ste svelac."

Nadam se da nisam dopustio da mi takvi komcncari udarcu glavu. POtpllno sam svjestan da takvi komcnrari nisu napi­sani kako bi pohvalili moje literarne sposobnosti, nego upravoullacoc njuhovu nedostatku. Napisani su zaco Sto, bcz obzirana to je Ii yam draze posjedti klilliku iii procirati knjigll:

..........................................................

EASYINAY SUSTAV DJELUJEI

Ne sarno da sada imamo svjetSkll mreiu EASYWAY k1i­nika, vee je ova knjiga bila Penguinov bestseller svake godinc adkad je prvi pur hash U Norvdkoj je cak nedavllo nadmasilaprodajll Harry Pouera te je tako postala najbolje prodavanaknjiga na zajednickoj listi knjiZevnih i publicistickih izdanja.Prodana je u otprilike cetiri milijuna primjeraka i prevedena navise od dvadeset jC'"Lika.

Nakon otprilikc godinu dana od pokretanja k1inika 7..3

odvikavanje od puscn;a, mislio sam da sam nallcio we StO

se m07,C nauCiti 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti.

xxiv Allen Carr: Lako je prestali pusili

Iznenadujuee, i dvadcset godina nakon orkriea metode, svakidan naucim ne$CO novo. Ova me Cinjenica pomalo zabrinu­la kada su me zamolili da napravim dopune prvom izdanjunakon sest godina. Upla.sio sam se da eu tllorati izmijeniti iiipovuei prakticno sve sto sam napisao.

Medutim, nisam se rrebao brinuti. Osnovna naccla metode

EASYWAY danas su jednako evrsta kakva Sll i bila kada samje otkrio. Divna istina glasi:

tAKO JE PRESTATI!

To je Cinjenica. Jedina jc tdkoCa kako uvjcriti wakog pusaeau tu Cinjcnicu. Svo znanje koje sam stekao u preko dvadesetgodina koristim kako bih omogucio svakom pusacu ugledatisvjcc1o. U klinikama se trudimo dostiCi perfekciju. Svaki nasnellspjeh duboko pogada jer znamo da svaki puSac moZe pre­stati pusiti na Iak naCin. Kada pusaci ne uspiju prestati pusiti,obicno to smatrajll osohnim nellspjehom. Mi to smatramonasim neuspjeholll - nismo ih llspjeli llvjcriti kako je lako illgodno prestati pllsiti.

Posvetio sam prvo izdanje ove knjige onirn pusaCimll., njih16 do 20 posto, kojc nisam uspio izlijcCiti. Ovaj poscoraknClIspjeha izracllnat je na temelju jamsrva 7.oa povrat novca unasim klinikama. Trcnucni prosjek ncuspjcha u nasim klinika­ma sirom svijcca jc ispod 10 posm. To znaCi da nam je prosjek

llspjdnosti veti od 90 posm.lako sam bio svjescan da sam otkrio ndto cudesno, ni u

svojim najsmjelijim maStarijama nisam ocekivao da eu postieitakvc prosjeke. MOZete s pravom primijetiti da sam rrebaoocekivati da eu dostiti 100 posto, ako sam vee iskrcno vjcrovaoda eu svijet izlijeCiti od pllsenja.

Uvod xxv

Ne, nikad nisam ocekivao da eu dostiCi stoposrotnu uspjc­

snost. Smrkanje duhana bilo je prcrhodni najpopularniji natin

nikocinske ovisnosti sve dok nije postao antisocijalan i po­

lako izumro. Mcdutim, i dalje poscoji nckoliko cudaka kOji

smrCll duhan i uvijek ce, vjerojatno, postojati nckoliko rakvih.

Zapanjujuce, no britanski je parlamellt jedan od zadnjih utvr­

da srnrkaca duhana. Vjerujem da to i nije roliko iznenadujucejer bd razmislite, politieari su uvijck orpriJike sratinu godi­

lla i7A'l svog vremena. Tako ee uvijek biri nekoJiko clldaka koji

ec pusiri. Sigurno jc da nisam ocekivao da cu morari osobnoizlijeCiti svakog pusaea.

Ono sra sam mislio da ce se dogodiri jest da eu, nakon sraobjasnim misterije zamke pLisenja, razbiri i iluzijc pOput:

PusaCi lIzivaju u puscnju

Pubti puse vlastirim odabirom

PlIsenje oslobada od dosadc i strcsa

Pusenje pom:lze pri koncenrraciji i opu.sranjuPusenje je navika

Ponebna je snaga voljc da se presrane pusiriJednom pusac, uvijek pusac

Uvjeravanje pus:lea da ih pusenje ubija, pomaie im dapresranu pusiti

Zamjenska sredsrva, naroCito zamjene za nikotin, pomazupusacima da prestanu pusiti

Preciznije, nakon sra sam razbio iluziju da je tdko presrari

pu.~ici i da mOfare proci kroz nanzicijsko razdobJje jada kako

bisce prestali, naivno sam rnisJio da ce osratak svijeta rakodcrvidjcri svjcdo i prihvatiri moju metodu.

Mislio sam da ce rnoj gJavlli neprijate1j biti duhanska indu­

strija. Zapanjujuce, moje gJavne racke spocicanja bile su upra-

xxvi Allen Carr: Lako je prestati pusiti

vo instirucijc za kOjc sam mislio da ce mi biri glavni saveznici:

mediji, vlada, dobrorvorne organizacije popur ASH (Action on

Smoking fmd Health, op. p.) i QUI T cc medicinska profcsija.

Vjerojatno ste vidjdi film Sestrll Kenny. U slueaju da nisee,

radi sc 0 vremenu kada je harala djecja paraliza iii polio. Jasno

se sjetam da je sarna rijec u meni i7A'lzivala isri strah kao sto rijcc

rak i'lA'lziva danas. Ucinak polia bio jc ne samo parali'l.a nogu

i ruku nego i iskrivljenje udova. Prizn:Hi medicinsk.i rretman

bio je imobili'lA'leija rih udova 1.eljewim udlagama kako bi se

sprijeCilo iskrivljavanje. Rezultar je bila dozivotna parali'l..:l.

Sesrra Kenny jc vjcrovala da zcljezne udlage onemoguCavaju

oporavak i dokazala na risllCama primjera da se misice moze

ponovno nauciri djclovanjll re da djeea mogu ponovo hodari.Medurim, sesrra Kenny nijc bila lijccnik, bila jc samo medi­

cinska scscra. Kako se samo llsudila 1...1drijcri u podrucjc rC"Ler­

virano za kvalifieirane Iijcenike? lzglcda da nije bilo vazno ra

Sto je scstra Kcnny pranasla rjdenje problema i dokazala cia je

njc'l.ino rjdcnjc ucinkoviro. Djeea koju jc Iijecila scsrra Ken­

ny znala Sll da je ona u pravu, znali su i njihovj rodirelji, no

sluzbena medieinska profesija ne samo da je odbila prihvariri

njezine merode vee je Stovisc sprijccila scstru Kcnny da ih pro­

vodi. Sestri Kenny je rrebalo dvadesct godina truda prije nego

sra jc medicinska profesija prihvatila oCira.

Prvi sam pur pogledao raj film godinama prije nego sro samorkrio LA K N ACIN. Film je bio vrlo 7A'lnimljiv i nedvojbeno

je bilo c1cmenara isrine II njcmu. Mcdurim, bilo jc jcdnako

rako oCiro da je Hollywood ovdjc unio znatnu umjcrnickuslobodu. Scsrfa Kenny nijc nikako smjcla ockrici ndra sra

udruzena 'l.nanja mcdkimkc znanosri nisu uspjc1a. Poznad mc­

didnski spedjalisti sigurno nisu bili rakvi dinosauri kakvima su

prikaz.ani? Kako je moguce da im jc trcbalo dvadeset godina da

prihvare cinjeniee koje su im bile ispred nosa?

Uvod xxvii

Kaie se da je iivot cudniji od romana. Ispricavam se s[Qsam optuzio stvaratelje filma SesfT{z Kenny da su si uzeli previseumjeticke slobode. Cak i u ovo 'prosvijcceno' doba moder­nih komunikacija, nakon dvadeset godina, uz to sto mi jeomogllcen pristup modernim komunikacijarna, ipak nisamllspio prenijcti svoju porllku. Da, dokazao sam svoje rvrdnje:vi citate ovu knjigu sarno zato s[Q yam jc knjigu preporuCioneki bivsi pusac. Z1pamtite, ja nemam ogromnu financijskumoc kao BMA(77Je British Medica/Association, krovna britan­ska Iijecnicka udruga, op. p.), ASH iii QUIT. Kao i sestraKenny, ja sam usamljeni pojedinac. Kao i ona, poznat sam je­dino iz razloga sto moj SUSf<lV radio Vee me se smatra najveCimguruom za pomoc pri odvikavanju od pusenja. Kao i sestraKenny, dokazao sam svoje rvrdnje. Ali i sestra Kenny doka7.-a1aje svoje tvrdnje. Kaho je to dobro donijelo ako je oSf<ltak svije­ta i dalje prihvaeao posrupkc koji su bili porpuna suprotllostonome Sto su trebali hiri?

Zadnjc su recenice knjige jcdnakc i u prvom izdanju: "Vjcrarpromjena puse u danasnjcm druStvu. Snjeina gruda se 'l~1koulja­

Ia i nadam se da CC joj ova knjiga pomoCi pretvoriti se u lavinu."Iz mojih ste gornjih navoda mogli doti do zakljllcka da ni­

sam poStovarclj mcdicinske struke. Nista ne moze biti udaljenijcod istine. ]edan ad mojih sinova je lijecnik i niti jedno zvanjenc smarram uglednijim od lijcenickog. Usrvari, dobivarno visepreporuka za nase kJinike od medicinskih profesionalaca negood bilo kOje druge profesije i, iznenadujuce, vise nasih k1ijenatadolazi iz medicinske profesije ncgo iz bilo koje druge.

U samim pocecima medicinska me profesija smatrala ncCimizmedu sarlatana i cudaka. U kolovOZll t997. godine irnao samveliku cast biti pozvan odrIari predavanjc na Desetoj svjetskojkonferenciji 0 duhanu iIi zdravlju koja se odrlavala u Pekingu.

Vjerujem da sam prva osoba bez medicinskog obrazovanja kOja

xxviii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

je dobila takvll Cast. Taj je poziv na konferenciju puno govorioo napretku koji sam do tada postigao.

Medutim, mogao sam to predavanje jednako tako odriati izidu od cigle. Kako nikotinska zvakaea guma i Aaster nisu uspjclirijcSiri problem, plisaCi Sll izglcda sami prihvarili Cinjenicu da sene mozd izlijeCid od ovisnosti 0 drogi propisivanjem te iste dro­ge. To jc ism kao da kaiete ovisniku 0 heroinu: Nemojte pusitiheroin, puknjc jc opasno, probajtc g3 r3dije UbriZg3ti u venu(ncmojtc ovo pokusav3ti s nikotinom, ubir ce vas trenutno).Kako medicinska profcsija, mediji i udruge tipa ASH i QUITnemaju pojma 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti, onise koncentriraju 113 prenosenje porllb pUS3Cima koje oni veeodavno znajll: pusenje nije 1.dravo, to je prljavo i odvrarno, nijesocijalno prihvatljivo i sku po je. Jzgleda da illl nikada nije palona pamet da pusati ne puse iz razloga zbog kojih ne bi smjclipusiri. Pravi je problem llkJoniti razloge zbog kojih puse.

Na nacionalnc dane llcpllkllja medicinski cksperri govorc

ncSto popur: "Ovo je dan kada svaki pllsac pokusava prcsraripllsiti!" Svaki pllsac zna da jc to jcdan dan u godini kada CCveCina pllsaca iz inata popusiti dvostruko vise nego Sto obicnopuse, jer pusaCi l1e vole bd im se govori sto treb3ju raditi, oso­biro kada to racle ljudi koji trctiraju PUS3CC kao potpune idiotei ne razumiju zasto oni puSe.

PostO sami ne razumiju pusace u potpunosti, iii kako imobks3ti prestanak pusenja, njihov je stav slijedeCi: ~Probaj ovumetodu. Ako ne djcluje, probaj drugu." MOZetc Ii Z<1.111isliti dapostoji deset razliCitih naCina za lijecenje upale slijepog crijeva.Devet naCina izlijeCilo je 10 posto pacijenara, sto mati da jeubilo 90 posto pacijenara, a deseti je nacin izlijcCio 95 postopacijenata. Z1.mislite da je saznanje da postoji taj descti natindosrupno vee dvadeset godina, no veCina medicinara i dalje

preporucujc drugih clever nacina.

Uvod xxix

Jedan od lijecnika na konferenciji izjavio je ndfa do cega janisam dosao. Upowrio je da bi lijecnici mogli biti pravno od­govorni za pogrdno lijecenje ukoliko ne pn:poruce svojim pa­cijenrima najbolji 1ll0guCi naCin prestanka pusenja. lronicno,

on je bio snai.an zagovornik z.lmjenske nikotinske terapijc(zvakatc gumc, Aasrcri i sl.). Jako se rrudim ne biti osvetolju­biv, ali se nadam dOl ee bas raj lijccnik post;ui prvom zrtvornsvoga prijedloga.

Vladc rcdoviro trosc milijllne funta na sok kampanje koji­rna jc cilj uvjcravanje mladih ljudi da ne postanll ovisni. Tcbi novce iSfa tako mogli porrositi na uvjcravanjc mladdi daih lllotodkii mogu ubiri. Z:.lf oni nc shvabju da mbcld znada ih jedna cigareta neec ubiri i da niti jcdan mladi covjekne occkuje da ce postati ovisan? Vt:'IAl izmcdll puscnja i rakapluCa dokazana jc prije ccrrdesct godina. lpak, svc vise mladihpostajc ovisno, sada i vise nego prije. Mladd ne rreba glcdatipUSackc horore na rcleviziji. Pusaci se rrude izbjcgavari takveprogmrne. Prakticno svaka mlada osoba Ll zemlji svjcdocib jcstvarnoj sreti koju pusenjc uzrokujc II svojoj vlastiroj obirdji.Gledao sam kako taj korov Llni.~tava mog oca i sesrru; fa mcnije sprijeCilo da ne padnem u zamkll.

Pojavio sam se na nacionalnoj releviziji z.1.jedno s lijecnicomiz organizacije AS H koja nikad Ll iivotu nije pusila i nikad nijei:tJijccila niri jednog pusaCa, koja jc katcgoricki rvrdila naciji

kako ee zadnja vladina sok rcklamna kampartja vrijedna dva ipol milijuna fLima sprijeCiri mladd da postanll ovisnici. Oa jebarem vlada imaJa dovoljno zdravog razuma da meni dodijeJite noyce, mogao sam financirati kampanju koja bi jamcila srnrtovisnosri 0 nikotinu u nekoliko godina.

Stvarno vjerujem da je snjdna gruda postala nogomcrnalopta. No, nakon dvadeset godina [Q je i daljc kao pljuvanjeu ocean. Zahvalan sam milijllnima bivsih puSaCa koji Sll po~

xxx Allen Carr: Lako je prestati pusiti

sjerili moje k1inike, proCitali Illoje knjige, gledali rno; videoi preporllCili LA K N ACI N svojim prijateljima, roaacima ibilo kome rko ih je zelio saslusari i molim se da i vi uCinite isto.Medmim, snjdna gruda nea: posrari lavina sve dok medicinska

profcsija, mcdiji, AS H i QUI T nc prestanu prcporuCavatimetode kojc prcsranak puscnja Cine rdim i prihvate da LAKNACI N nije S:11110 jo.~ jcdna ad mogutih metoda vee je to:

JEDINA RAZUMNA METODA KOJU TRESA KORISTITI!

Nc occkujern od vas da mi U ovom rrenurkll povjerlljcrc, nodo trentltka kada proCirare knjigu, razumjcr cere. Cak i onihnekoliko promascnih sluCajeva na koje naidemo bzu ndtoslicno ovome:

"Nisam jos uspio, no Vas je nacin bolji od svih za koje znam.~

Ukoliko, kada zavrsite s Ciranjem knjigc, osjetitc da stc miduini zahvalnost, moiete taj dug platiti odrnah. To neeeteuciniti samo preporuCivanjem Illetodc LA K N AC I N vasimprijateljima, nego bd god vidire iii cujere na releviziji iii ra­diju da netko zagovara neku drugu mcrodll, iii ako proCitatetakav cbnak u novinama, napisire pismo iii nawvitc amoretih priloga rc ih upirajre Z.lStO ne z.1govaraju LAK NACIN.To ce pokrenuri bvinu i ako pozivim toliko dugo da to vidim,umrijet ell kao sreran covjek.

Ovo iulanje knjige slavi dvadcseru godisnjicu otkriea me­code i daje yam vrhunsku rchnologiju koja omogutuje da !akoi llgodno prestancre pusiri. Ook sjedim za svojim najmoder­nijim lapcopom, rciko mi je povjcrovati da je originalni rukopis

Uvod xxxi

ove knjigc pisan rukom, jedva citljivim rukopisom, najmanjeCitljivim samom piseu i zatim pretipkan na pretpompnompisatem stroju marke Underwood. Kada sam ugasio svoju po­

sljednju dgareru 15. srpnja 1983. godine, bio sam potpunosiguran da sam otkrio ncSm Sto je traiio svaki pUSac: laku itrenurnu metodu bijega iz nikotinskog roblja. Ono sto nisamznao sigurno bilo je mogu Ii llvjcriti i jcdnog pus3ea u to, akamoli djeli svijer.

S prodajom od prcko ectiri milijuna primjeraka i prijevo­dom na viSe od dvadeset jezika, LAK NACIN jc nadmasiosva moja ocekivanja.

Pocclo jc samo s Joyce i sa mnom osobno u naSCIj kuti u Ray­nes Parku. Sada imamo mreiu od preko pedeser EAS YWA Yklinika u viSe ad dvadeset zcmaJja svijcra. Mojih trideset godinaza vrijeme kojih sam pusio dgarete jednu za drugom bile su 7.3mene nocna mora i drago mi je sro mogu zahvaJiri svojim kole­gama, izdavacima i milijunima bivsih puSaCa koji su presrali uzpomoc LAKOG NACI A Sto su ucinili da mi posljednjihdvadeser godina izgleda kao iivor u raju.

Preplavljuje Ii vas oSjc6j ruge i jada? Zaboravire na to. Jasam postigao dosra cudesnih srvari u svom iivoru, no najveCaod wih JCSt zasigurno bijeg od robovanja nikotinskoj ovisnosti.Pobjegao sam prije viSe oct dvadeser godina i jos uvijek se nemogu dovoljno nauiivati u Cinjcnici da sam slobodan. Nemapotrebe za depresijom, nisla loSe se ne dogada - naproriv, naputu ste dosti7.3nja nceega SIO bi svaki pubc na planeru voliodostiti. BITI SLOBODNI!

xxxii Allen Carr: Lako je prestati pusili

ajgoreg ovisnika 0 nikotinut k trebam sresti

Mo:i.da bih trchao zapoeeti s objaSn;cnjem moje strucnosri zapisanjc ove knjige. Ne, nisam ni doktor niti psihijarar; mojcsu kvaliflkacije puno konkrcrnije. Tridcset i tri sam godine biotciki strastvcni puSac. Prctkraj sam za losijih dana poSio okosrorinu cigarcta dnevno; nikada mcdurim nisam puSio manje

ad k-rocser cigarcra na dan.z,. vrijcmc svojih pUSackih godina viSe sam descraka pura

poku.savao prcsrari pllsiti. Jednom nisam pllsio citavih .sestmjcscci. ali sam sc neprcsrano 'verao po 1.idovima', poku.savaostajari sro bli-i.c pUSacima kako bih lldahnuo malo dimaj U

vlaku sam sc joS uvijck vozio II odjelima za puSacc.Sro sc rice 7.dravlja. s vocinom puSaCa jc isro. Misle da ce

zasigurno prcstati prije nego im sc 'neSro dogodi'. Ja sam doSaodo stupnja u kojem sam posrao svjcsran da me pusenje ubija.Caro me boljela glava i bcz prcstanka mi se kaSljalo. Osjet.aosam pliisiranje u veni koja se spusra ad eela prcma rijdu i biosto posro siguran da CC llskoro u mojo; glavi doti do eksplo7.ijere da tu lImrijeri od izlijeva krvi II mo1..1.k. Bio sam jako zabri­nut, ali ipak ne dovoljno da bih prcstao pusiti.

Bio sam dOS30 i do faze kad vise nisam ni pokllsavao presratipllsiri, Nc zato sro sam uiivao u pusenju. U nckim razdobljimaiivora pliSaci iive 1I llvjercnju da uiivaju II cigarerij ja nikada

Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresli 1

nisam patio od te zablude. Uvijek mi je okus i miris cigaretebio gadan, ali sam mislio da me opuSta. Davala mi je hrabrosti samopouzdanje i uvijek sam bio jadan bd sam pokuhvaoprestati pusiti. Nikada si nisam tllogao predoCiti iivot u kojembih bez cigarcte mogao biti zadovoljan i opuSten.

Jednom me supruga poshla osobi koja pravodi rerapiju hip­nOZOlll. Moram prizmti da sam bio vise ncga skeptieall jer tadanisam mao niSta 0 hipn07-i. Zamisljao sam si kako me doeekujetip koji izgleda kao indijski maharadia, s [Urbanom m glavii pronicljivim oeima. Bio sam Zrrvom svih pUSaekih 2..,bludaosim jedne - znao sam da nikako nisam osoba slabe volje. Tosu potvrdivali svi drugi scgmcllti moga iivora koje sam cvrstodrlao pod kontrolom. Ja sam medutim bio pod kontrolom ci­gareta. Smatrao sam kako je cilj hipnoze nekolllc n;llllcrnutineCiju tudu vOljll, ali ipak nisam sabotirao (kao i vcCilla pUSaea,imao sam iskrenu iclju da prestanem pusiti), S;lmo sam mililioda je Ilcmogllce uvjeriti me da nemam potrebu IHJ.~iri.

Cijela jc seansa izgledala !<ao potpllni gllbitak vremena.Hipllotcrapcllt me je pokusavao dobiti da podignem ruke teda radirn razne druge stvari. lzgledalo jc da niSta ne ide poplanu. Nisam izgubio svijesr. Nisam pao u ni u kakav trans,barcm mislim da nisam. Ali ipak, ncposrcdno nakoll te seanscne sarno da sam prcstao pusiti vee sam uzivao u tome da prc­srajem pusiti eak i rijckolll ra'l.doblja odvikavanja.

Medmim, prijc ncgo Sto pojurire k prvom slobodnom hip­noterapClltu, l.elio bih ncSto razjasniti. Hipnotcrapija je mCinkomunikacijc. Ako yam je prenesena kriva poruka, netcte pre­stati pusiti. Ncmam namjeru kritizirati terapeuta kod kojegsam bio jcr da ga nisam posjetio, sada bih moida vee bio mrtav.S drugc snane, siguran sam da sam prestao pusiti unatoe nje­mu, a ne zahvaljujud njemu. To ne ZllaCi da mislim da hipno­terapija nije uspjdna i korisna - i ja se njome sluiim na svojim

tceajevima. Moe sugestije moze sc koristiti i za dobro i 7~ 1,10.Nemojtc nikada koristiti usluge hipnoterapeuta ako yam ganije preporueila osoba koju cijenite i u koju imate povjerenja.

Svih onih grmnih godina dok sam pusio, mislio sam da mojiivotovisi 0 cigarerama i da bi mi hilo lak~e umrijeti nego 7-ivjetibez cigareta. Danas me Ijudi pitaju osjebm Ii jos uvijek jakuzelju 2.., cigarelOm. Odgovor je nikada, nikada i nikada - llpra­vo obrnuto. Moj je zivot bio vrlo lijep. Da sam kojim slueajcmumTO jos dok sam bio pusio, ne bih se irmo na sto poz"liti.U zivotll sam imao podosta sreec, ali najbolja stvar koja mi sedogodib jesf konaeno oslobodcnjc od nocne more, tog ropstvakoje eovjcka tjera da ide krml.ivor sustavno unistavajuti svoje

tijdo i jos to doslovno skupo plabjuci.Zelio bih odmah 11;l pocetku sve T3zjasniti. Nisam ja nikakav

mitski lik. Ne vjcrlljem II carobnjake i vile. Moj jc m01,akprilieno realistican i llsmjeren na znanost, tako da mi nije ja­sno ho je to tako 'earobno' lltjccalo na mene. Poceo sam Citati

knjige 0 hipnozi i pusenjll. Nista od onoga st'O sarn proCitaonijc mi ohjasnilo elida koje mi sc dogodilo. ZaSto je odjedllornpostalo tako lako prestati pusiti kad sam prijc tjednima patiood fdke depresije i jada?

Oligo mi je trcbalo da pronadelll odgovor na avo pitanje jersam isao krivirn putem. Pokusavao sam odgovorici na piralljezasto jc tako bka prestati pusici, lllcdurim, pravo je pitanjebilo zasto jc pus,lCima taka teJko prestari pllsiri. PusaCi govore aapsrinemskoj krizi, 0 bolnoj l..elji 'lA"l cigarerom, ali kad se prisje­tim svoga primjera i pokuhm se prisjetiti te jake i bolne Zelje,mOTam red da je u morne slueaju nije hila. Nije bilo nikakvefizieke boli. Sve se to dogadalo sarno u mojoj glavi.

Moj je posao danas pornaganje ljlldima da se odviknll od tcSfrasne navike. Mogu red da sam vrlo, vrlo uspjcian. Pomogaosam izlijeciti tisuec pusaea. Moram odmah nagbsiti slijedeee:

2 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti 3

ne postoji okorjdi pusac! Nisam jos upoznao nikoga eko je bio

veti ovisnik (iii [ko je mislio da je veei ovisnik) ad mene. Svi

mogu preseari pusiri i svima moZe bili lako prcsrati pusiri. Ono

sto nas Cini ovisnicima u srvari jc suah da neeemo vise tako

uiivari u iivoru ako prcstanemo pusiti i da cemo biri u necemu

zakinuri. U srvari. nista nijc daljc ad istine. Ne sarno da cete

moti uiivati u 7.iVorU. vee CelC uiivari znatno vise u svakom

pogledu. Zdraviji iivot, s vise energije i novca, samo su neke

od prednosti.

Svim je puhcima lako prcstali - Cak i varna! Sve StO trebate

uciniti jest procirari ovu knjigu bez ikakvih predrasuda. $tO sc

dublje udubi[e u knjigu, to cc vam bili lakSe. Cak i u slliCaju

da vam nisra ne bude jasno. sarno slijedite upute i shvarit cete

bko jc lako prcsrati pusili. Najvainije je od svega da mute vi.se

iCi kroz iivot s osj<..-6tjcm sralne Zelje za cigaretom iii s osje6.jem

stalnc zakinutosti za cigareru.

Sada slijedi upozorenjc: moja metoda se moZe pokazati

bcwspjcinom u samo dva sluCaja:

1. Nepridriavanje uputa. Nckim Ijudima smeta Sto se tako

dogmaritno drlim odredcnih preporuka. Na prirnjcr. reCi eu

vam da ne pokusavarc smanjivati broj dgarera postupno iii

da ne koristilc surob'3te bo Sto su slatkisi. gume 'l...1. ivakanje

i sl. (pogotavo bila StO Sto sadrli nikotin). Razlog zaSto sam

taka <:vtst u svojim sravovima je to sto vrlo dabto znam

o cernu govorim. Ne poricem da su mnagi Ijudi prcstali

pusiti karisteci se rakvim 'pomagalima', ali budite sigurni da

su uspjeli unaroe, a ne 7..ahvaljujuCi dotienim 'pamagalima'.

1ma Ijudi koji mogu voditi Ijubav stojeti na drkuskoj iici.

ali priznajre da to bas i nijc najlaksi naCin. Sve sto yam govo­

rim ima svojll svrhu: svrha jc prestati pusiti i taka sami sebi

asigurati uspjeh.

2. Nerazumijevanje. Nemojte niiita uz.imati roravo za go·

rovo. Prcispitujrc i 0110 sro yam ja govorim, i vase vlasrire

sravovc, i one sto vas je drusrvo nallcilo 0 pu.senju. Na prim·

jer, ako mislite da je to samo navika, razmislire 0 svojim

drugim navikama (nekc su vrlo ugodne) i 'l...1.Sto ih jc Iako

prekillllll, dok je ovu U7..3SIlU naviku koja nas kosta novaca i

7.dravlja tako re.sko prckinuti.ObraCam sc onima koji misle da uiivaju u cigarcri. Za­

pirajtc sc 7J:to sc nekih drugih srvari u iivotu, prvensrveno

onih kojc su vrlo ugodne. vrlo lako mOZete odrcei. 2.a.StO baS

mornft! pusiti i 7.aSto vas hvata panika ako nc pusite?

4 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Najgoreg ovisnika 0 nikatinu 1ek Irebam sresti 6

nacin

Svrha ave knjige jest dovcst! vaS um u smnje u kOjem, kadaprcstancrc pusiri, lleCcfC imari osje6lj da se uspinjctc n:l Moum

Everest i u kojem nccetc provesti slijedeCih nekoliko tjcdana

ocajnicki icJcti zapaJiri dgarcru i u kOjcm necetc :t..avidjeti 05­

(alim pusatima, vee cete se odmah osje6Iti lagano i ispunjcno,

kao da stc sc upravo izlijelili od neke straSne bolesti. Od fOga

Cere sc rrenurka, i nadalje kako budete isH kroz i.ivor, cesto

piead kako stc upoCc mogli pusiri. Gledar Cere na druge puSacesa saialjenjcm, a ne sa z:l.Yisri.

Aka nine nepu.s3c iii biysi puSac. birno je da nasravite puSirisve dok nc proeir3rc knjigu u cijeJosti. Ovo yam mo:i..c zvuCarikao kontrndikcija. Kasnijc Cll vam objasniti da vam cigarerc

ne sluic bas niccmu. U srvari, j,,""<ina od mnogih 7A1.goncrki

puSenja jest [0 Sto nam dok pusimo cigaretu nijc jasno za.stoto cinimo. Tek kad smo 7.akinuti, tj. kad nemamo cigareta. po­

staju nam dragocjenc. Mcdurim. moramo prihvatiti. svidalo

oS(: to nama iii nc, da vjcrujcmo da smo ovisnici 0 cigarcrama.Kad Stc uvjcrcni da SIC ovisnik 0 cigaretama, nikada nc mOZctc

biti potpuno opusteni iIi potpuno konccntrirani ako ne puSite.

lato nemojtc pokuSavati prcstati pusici prije nego sto procitare

cijelu knjigu. Sro viSe odmicete s knjigom to cc u varna svc vise

i vise jenjavati iclja za cigaretom. Ncmojrc prestati citari na 1'0-

6 Allen Carr. lako je prestati pusiti

lovici knjige, to moZe biti presudno. lapamthe, sve sto uebate

uciniti jest pailjivo slijediti upute.Dvanacst godina nakon prvog izdanja knjige vet sam do­

bro upo7.llat s uCincima koje jc knjiga imala na Citatelje, nouputa da nastavite pusiri sve dok nc proCitate cijclu knjigu jos

uvijck me viSe frustrira ad bilo cega drugoga (osim 28. 1'0­glavlja Odabir pr.lvog ucnutka). Kada sam prvi put prcstao

pusiti, nekoliko je mojih prijatdja i rodaka takoder prestalopusiri. Njihov je motiv bilo to sto sam ja prestao pusiti. Mislili

su: "Ako maZe 011, mogu i ja!" Tijekom godina nepresrano sam

nabacivao sirne primjedbc onima koji nisu prcstali, s ciljem

da shv:He kako je Hjepo biti slobodan. Kad jc i7.a.slo prvo i7.da·

nje knjige, poklortin sam nckoliko primjcraka rtajokorjclijim

pusaCima i7. svojc okolinc. Mislio sam da ce je, eak i cia je moja

knjiga l1ajdosadnij:1 i najgora na svijeru, proCimti barem iz pri·

srojnosti prema prijatelju koji ju je napisao. Neugodno s:lrn

oS(: i7.llenadio bd sam nakon nckoliko mjcscci sawao da nisll

imali volje proeitari jc do kraja. Cak sam otkrio da moj najbolji

prijarclj, kojem sam poklonio jcd:m primjcrak knjige i napisao

fill lijcpu posveru, ne sarno da ju nije pr<>titao vee ju je poklo­

nio nekoj drugaj osobi. Bio sam jako povrijcdcn jer sam II rU7.izaboravio na u1,asan strah kojim robovanje duhanu unisrava

pllsaea. Taj snah male unistiti prijatcljstvo. U mom je slueajll

zamalo prouzrokovao razvod hraka. Jednom je moja majka

upirala moju suprugu: "ZaSro mll nc zaprijeti.s da cd ga osravi·

ti ako ne prestane pusiti?" Supruga joj je odgovorila: "lara jer

bi onda on mene osravio". Srarn me je priznati, ali mislim da

je bib u pravu; takva je pozadina straha koji uuokuje puSenjc.

Sada shvaeam da mnogi pusaCi prekidaju s ciranjcm knjige jer

osjcbill da bi rrcbali prcstati pusiri. Neki namjcrno procitajurek jcdan redak dncvno !cako hi odgodili taj sttaSni 'dan OJ.Znalll isto tako da mnogi pu.saci Citaju knjigu pod prisilom

Lak nalin 7

nakon sto su ih na to narjerali clanovi njihove obitelji koji ihvole i zele im dobro. Molim vas, gledajte oa cijelu stvar ovako:sto moiete izgubiti? Ako ne prestanete pusiti kad procitarcknjigu, necete biti u nimalo losijoj poziciji nego sw StC sada.NE MOZETE APSOLUTNO NISTA IZGUBITI, ATOLIKO TOGA MOZETE DOBIT!! Ako slucajno ni­src pusili z...1.dnjih nekoliko dana iii rjedana i niste sigurni jesre IipUSac iii bivsi puSac iIi nepuSac, onda nemojte pusiti dok timeknjigu. U stvari, vi ste vee sada nepusac. Sve sta sada morate

uCiniti jest omoguCiti svomc mozgu da sllsrigne vase tijelo. Dokraja knjige bit ecre srerni nepusac.

U osnovi jc moja metoda porpllno obrnuta od svih drugihmetoda odvikavanja od pusenja. Nonna/na bi metoda bila daod vas z;.llrazim da nabrojire svc lose stvari kOjc pUScnje donosite da kazetc: "Kada bih barem uspio biti dovoljno dugo bczcigaretc, zelja za puscnjcm bi valjda napokon nesrala. Tada bihmogao uzivati u iivotll, slobodan od robovanja duhanu".

Taj je rlacin izuz.ctno logiCall i tisuce pusaea svakoga danaprcstajc pusiti koristeCi neku od varijanri ove metode. Medutim,izuz.crno je teSko uspjcri na raj nacin, a razlozi SLi slijedeCi:

L Presrati pusiti nije llopce pravi problem. 5vaki put kada gas­ire cigaretu, vi presrajerc pusiti. MOZetc imati izuzctllo jakerazloge da presranerc pusiti i jednoga dana kazetc: "Ja visene ielim pusiri". Svi pllsaCi imaju jake razloge, i imaju ihsvakoga dana; ti razlozi su puno ozbiljniji nego Sto ro uopcemoiete zamisliri. Pravi se problem javlja drllgoga dana, iiideseroga iIi tisllCitoga dana kada, u rrenurku slabosti, u rrc­nurku pijanstva iii kada se dogada ne.sta izuzetno vaino iIiuzbudljivo, zapalire jednu cigaretu. Bas zata sto je cigareraohicna droga, zazeljet cere jos jednll, pa jos jednu i odjed­nom StC ponovno pusac.

8 Allen Carr: Lako je prestali pusiti

2. Zdravstveni razlozi bi nas rrebali ponukad da prestanemopusid. Nas raeionalni urn kaic: "Presrani. BaS si budala!", aliupravo ti razlozi cine prcstajanje pusenja jos tdim. Pllsimo,na primjcr, kada smo :HvCani. Recite pllsacu da ga pusenjeubija i on ce togabsa zapaliti novu cigaretu. U krugu balnieeRoyal Marsden Hospital, najboljoj i najpoznarijoj bolnici zalijceenje bolesnika oboljelih od raka, posLOji viSe skrivenihpusionica ncgo u bilo kojoj drugoj bolnici II Engleskoj.

3. 5vi ra7Jozi protiv pllsenja u bid vam ord.avaju prestanakpusenja iz dva razloga. Prvo, stvarajll nekabv osjcbj:trtvovanja. 5talno nas netko tjcra da se odreknemo svog ma­

log prijatelja, svog malog Llzitka iIi svog malog poroka, kakovee pusaci vidc svojll ovisnost. Dmgo, oni srvaraju nekuvrstu sljepila. Ne pllsimo i7. razloga iz kojih trcbamo pres­tati. Pravo je pitanje: "ZaSto idimo ili moramo pusiti?"

Lak nalin je u stvari slijedeCi: na poCCtkll treba 7A.boravitirazlogc 7.bog kojih zclitc preHati pLlsiri; rrcba se sLloCiti s pro­

blemom pusenja i 7...apitati sc:

1. Ccmu to mcni sluii?

2. Uiivam Ii ja u pllScnju?3. Trcbam Ii uistinu cijeli ·Hvot skupo platari kako bih gurao te

stvari u lIsta i pritom se gllsio?

Prava i lijcpa isdna jest: pllScnje yam apsolutno nicemu ne

sluzi. Zelio bih naglasiri slijedccc: ne ielim reCi da lose stra­ne puscnja daleko nadmasujll dobre strane; svi to pusaCi jakodobro znaju cije10ga iivota. Zelim reCi da u pllsenju nemanikakvih dobrih strana. Jedina prednost koju jc pusenjc ikadaimalo bila je drustvena korist, sada (0 vise nikako nije taka.

Danas se pusenje smatra asocijalnom navikom.

Lak nacin 9

.Mnogi P~SaCi pokusavaju racionalno sagledati razloge zahopuse, medutlffi, neOla racionalnih razloga _ sve je puko samo­z.1.varavanje i Cista iluzija.

_, Prvo sto ~emo uCiniri jest orkloniri to samozavaravanje i ilu­ZIJU. U stvan, shv:uit cere da se nc odricere niceg N d.• a. esamo amsta nc gubire vee, kao nepusac, mnogo dobivare _ zdravlje inovae sarno su dva ad mnogih posrignuCa Jednom k d ·1 ..d .•.. _ ... aalUZljaa ~Jvor IlIkada ncce ~1tJ taka lijep bez cigarere bude uklonje-

na, Jcdno.m ~a~a.sh~:~lre da je iiyor bez. cigarerc jednako ]ijep j

u~oda~l, cak JUS l)cpsJ I ugodniji, jednom kacla shvarire da nistc111 za stu zakinuti, mozcmo se vrariti na zdravlje i novae _ j

na desetke drugih razloga da prestanete pusiti. Ta ce yam saz­

~1anja biti do~.atn~ pOI~~oe kod dostizanja zeJjenog cilja _ a t~jJC potpllno UZIV;lIlJC II ZIVOtu, oslobodeno robovanja duhanu.

10 Allen Carr: Lako je prestati pusili

I!.._--

Kao sto sam vee rckao, problem pllsenja zaimcrcsirao me radi

llloje vlastire ovisnosti. Kad sam napokon prestao, osjceao sam

se clidesno. Kada sam ranije pokllsavao prestari pusiti, prolazio

sam kroz tjcdne rdikc dcprcsije. Tu i tamo sc dogadalo da samkoji dan rdativno dobro raspolo:i..cn, ali vee bih slijcdcCi dan pao

u deprcsijll. OsjcCao sam sc kao cia pllzem uz mracni i skliskibunar i u trcllUlku kad sam blizll vrha i vce vidim suncevu svjc­

dost, otklizavam natrag na mjcsro s kojcga sam krcnuo. Gnda

bih ipak zapalio ru cigaretu; bila bi mi jasno cia ima odvratan

ok us pa bih se £ada zapitao zaS[Q sam je uopce morao zapalili.

Jedno ad pitanja koje uvijek pitam pusace prije nego Sto

krenu na moj tretman jest: "Zelite Ii prestali pusiti?". Na neki

je mtin to vrlo glupo pitanje. Svi pusati, pa i oni najokorjcliji,

voljeli bi prestatj pusiti. Onim mjtvrdokornijima lIvijek posra­

vljarn slijedeee pitanje: "Kada biste se rnogli vratiti II doba prije

ncgo sto ste poceli pllsiti, biste Ii poceli pllsiti?". Odgovor je:

"NI U KOM SLUCAJU!"Upitajtc najtvrdokornijeg pllsaca, nekoga Tko ne misli da

pllsenje stcti zdravljll, rko nc mari za socijalnc aspekte pUScnjai tko si !aka maze priustiti trasak kaji pusenjc stvara (a takvih

je u danasnje vrijeme vrla malo) slijedece: "Paticete Ii vi svoju

djecu da pu.~e?" Odgovor je: "NI U KOM SLUCAJU!".

Zaslo je lesko prestali? 11

$vi pusaci mislc da ih jc obuzdo neSw zlo. U poeerku sczavaravajll govoreei si da cc prcsrari, ali ne danas nego surra.Kasnije dodu 1I hlzu u kojoj misle iii da nemaju dovoljno snagevolje za presranak iii da 1I cigareti postoji neSro s[Q nuino 010­

ramo imari kako bismo mogli uiivati u iivoru.Kao sro sam ranije rekao, nije problem objasniti zaSco je

tako lako prestari pusiti, problem je objasniti wtoj~ tako triko

pmtltti puliti. U srvari, pra,vi je problem objasniti zaS[Q je irkoikada uoptc poeco pusiri iIi zaS[Q je u jednom trcnutku pusilo60 POS[Q stanovnistva.

$ve u vcz.i s puScnjem cudna je zagonetka. )edini ra.z.log zaSfOpoeinjemo pusiri jest taj s[Q tisuce drugih Ijudi voc pwi. Mc*durim, svi ri koji puSe hili bi sretni da nikada nisu poteli pwirii govore nam kako je to oocanje novca i vremena. Ne moiemo

baS povjerovati da u pu.scnju ne uiivaju. Mi to izjednaeavamosa zreloscu i poprilitno Sf trudimo da Sf sami naviknemo napu.scnje. Zarim provodimo ostatak iivora govorOCi svojoj djecikaka lIe trcba pu.siti, a uz ro se i sami pokU.savanlO odviknuri.

Takodcr, provodimo oSlatak iivora rro.soci ogromne svorenovaca na cigarerc. Prosjeeni t.e puSac. onaj koji pusi 20 ci­garcta na dan. potro.siti u svom iivoru oko 50.000 funta nacigarerc. StO mi cinimo s tim novcem? (Bilo bi u srvari boljeda ga bacamo u kanaliuciju.) Mi ga korisrimo z.a susrav~

no 7..3gadivanje svojih pluta kancerogenim rvarima i polaga­no zacepljivanje i trovanjc vlastitih krvnih iila. Svaki dan svcvise i vise izgladnjujemo misice i ostale organe ne dajuCi imdovoljno kisika i tako svakim danom padamo dublje u lerar~

giju. Osudujemo S:l.lni scbc na doiivornu neeistocu, tos udah,

iurc zube. progorjclu odjecu, smrdljive i prljave pepeljare ismrad dima cigarera. OSUdUjClllO sc na doiivotno robovanjecigareri. Pola fivota provodimo u siruacijama u kojima namdrusrvo zabranjujc pllsenje (ll crkvama, skolama, bolnicama,

12 Allen Carr: lako je prestati puMi

autobusima, tranwajima, kazalistima, kinima, itd.) i 1I kojima

se, jcdnako bo i kad pokllsavamo presrari pusiri. osjceamozakinurim. Ostalu polovicll iivora provodimo II siruacijama ukojima nam je pusenje dopusreno. ali bismobili sretniji da nepusimo. Kakav je to hobi u kojem kada radite one StO iclite. u

stvari biste radije da to ne radite. a ako m ne radit.e. onda {Q baSiarko ielitc?To je iivor u kojem vas polovica drusrva rretira boneku vrstu gllbavca. i stO je jos gore. fivOl koji jednom inaCeinreligentom i ra.donalnom oovjeku prolazi 1I nC"L.,dovoljsrvu.

PUSac sam sebe prezire kad gleda reklame Minisrarstva zdrav­srva protiv puknja, kad proeita lIpomrenja otisnuta na kllrija­ma cigarcta. kada gleda emisiju 0 puknju na tdevi7.iji te svakiputa kad mll bude zlo ad previk puknja, kad ga 7..3boli u pr~

sima, kad shvati da je jcdini puSac u nekom drusrvu. S rakvim

mislima idll puSaCi kroz iivot i Sto imaju ad toga? APSO~LUT 0 NISTA! Uiitak? ZadovoljSlVO? 0puslcnosl? Poti~

oj? Dodatnu snagu? Sve su lO i1U1.ije ako ne spadalc moou one

kOjima je ufirak nosiri tijesne cipele radi trenurka olakSanja

kada ih skinu!Kao sto s.,m vet rebo. pravi problem nije u objaSlljavanju

WtO je pUSacima tako reSko prestati pusiti, vee je problem

objasniti 7..a.Sto irko uOpCe pusi.Sada cete vjerojarno roci: "To je sve Iijepo i krasno i ja to sve

znam, ali kad se jednom naviknd na cigarcre. jako je tdko pre~stati." Ali za.stO je to tako teSka. i 7.3sto mot:l.IllO pusiti? PUSaci

(raic odgovor na avo piranje cije1i iivor.Ncki kaiu da r.l.1.log leii u tdkim ovisnickim krizama. U

stvari su prave kri7"c zOOg ncdostarka nikOlina laka blagc (vidi6. poglavljc), da su mnogi pusaci proiivje1i c.itav iivot nikada

nc shvabjuCi da su ovisnid.Neki kaiu da su cigare[e fine. One 10 nikako nisu. Cigarete

Sll prljavc i advt:l.tnc. Upitajte bilo koga puSaCa bi Ii presrao

Zasto je tesko preslati? 13

puSiti da s triiiita ponesrane njegovih najomiljenijih cigaretai da osrane sarno onih dgarera koje ne voli~ PuSaCi bi radije

puSiJi komad starog ukra nego presrali puSiri. Okus s time

nema nikave vezc. Ja jako volim jesri jasroga, ali nikada nis.·un

doSao II fazu u kojoj moram konz.umirati dvadeset jastoga na

dan. U drugim slVarima u uvoru moiemo uiivati i mogu nam

biti fine, ali sc ne osjetamo zakinuri ako ih nepresrano Ile kon~zumiramo.

Ncki traic duboke psiholoskc llzroke, npr. frojdovski sin~

dram djctera i majcinih grlldL U stvamosti je upravo obmufO.

NajCeSte po<:injemo pusiri 'l.:lto da dokaicmo kako smo odraslii zreli. Ako bisrno u drusrvu rrebali sisari lurku, urnrli bismood stama.

Neki kriu da je srvar obrnuta, rj. da je rijcc 0 macho-cfekrukOji srvara dim dok izlazi iz va$ih nosniCl:. Ni[i ovaj argumenr

I1C drli Vodll. Cigarera kOjll bismo l.araknuli U llho izgledab

bi llhsno gJupo. Niha glupljc ne bi trebab izglcdati ni cigarc­

ta kOjll sma 1.3taknuli 1I usta kako bismo unosili kanccrogenc(vari u naSa pluta.

Neki kaiu da puSe kako bi imali kamo S fllbma. Zasroonda L10P&: zapalc cig;lfcte~

"To jc oralno l.adovoljsrvo." Opet, za.stO onda 'l.:lpale~

"Stvar je u osje6ju dima koji prolazi kroz pluta." Pa to jeU7.as3n osje6.j - to je osje6rj kOji nazivamo guscnjcm.

Mnogi vjeruju da pusenje srnanjuje dosadu. To je takodcr

porpuno pogrclno. Dosada je stanjc duha. Nema ba..s nista in­reresantno u cigaretama.

Trideser i tri sam godine vjerovao da pusirn jer me pusenjcopuSta, daje mi samopouzd:lI1je i hmbrost. Takodcr sam mao

da me ubija i da me kosra pravo bogatSlVo. ZaSro nisam orisao

k lijocniku i 7.:ltraZio neko alrernativno sredsrvo koje bi me

oPuStaIo i davalo mi samopouroanje i hrabrosr~ Nisam isao jer

14 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

sam bio uvjeren da bi Iijocnik zasigurno pronaSao to alternari­

vno sredslVo. To nije bio razlog mom puSenju, to je bio sarno

izgovor.Ncki kazu da pusc 'lA1.to sto njihovi prij:uclji puse. Zar su

srvarno tako glupi~ Ako je [Orne taka, molim sc 1.3 njih da

njihovi prijate1ji ne polnu lijeCiti glavobolje tako Sto ce si dati

odrubiti glave!Mnogi pusaCi koji r:l.zmisljaju 0 razlozima pllscnja jcd­

nom ipak shvatc da jc to navika. To nije pravo obja.snjenjc, ali

raskrinkav.si sva 1I0bieajcna obja..snjenja, izglcda da je [0 jcdini

izgovor koji je pr(."Osrno. Na 7..3los[, ovo je obja.snjcnjc jcdnako

ndogicllO. Svaki dan mijenjarno navike, mijcnjamo Cak i vrlo

ugodne navike. Ispiru nam mozak kako bismo vjerovali da

jc pu.senjc navika, a da jc navike tciko mijcnjati. Je Ii SlVarno

tciko mijenjati navikc~ U Velikoj Britaniji smo navikli voziti

lijcvom stranolll ceSfC. Medmim, bcb krencrno 11:l. put po Eu­

ropi, iswga Cas."l rnijcnjamo naviku gorovo bcz ibkva napora.

Sasvim jc jasno da jc pogrcino vjerovanjc kako jc navikc tclko

mijcnjari. Cinjcnica jest da u iivoru stv:lramo i mijenjamo na­

vikc svakoga dana.Daklc, zasro ostajcmo I'd navici koja im:l tako grozan okus,

koja nas ubija, koja nas skupo kosra i koja je tako prljava i

grozna tC koju bismo rado prckinuli, kad jcdino sw mora­mo uciniti jest promijcniti tu navikll? Odgovot je da pu.senje

nije navib: TO JE OVISNOST 0 NIKOTINUl To je

ra7Jog za.sw izglcda lclko presrati pusiti. MoZda mislirc da ovo

obja.snjenje obja..snjava 7.aStO jest tciko 'ostaviti' puSenje. Ono

stv:lrno obja.sojava za.SfO veCina pu.s:lea smatra da jc tclko 'osta­

viti' pllSctlje. R:lzlog lcii Ll tome da nc razumiju ovisnosl 0 dro­

gi. Glavni je razlog raj da su pusaCi uvjereni da ima U pllsenju

nckog srvarnog uiitka iIi Ii potpore i vjeruju da se pokUSaV3juCi

prestati pu.siti SlVarno invuju.

zasla je lesko prestali? 1~

Divna je isrina da cere jednom kada shvarite ovisllost 0

ni~otinu i pravc razloge :tasto pusite, prcstati pusiti samo taka

~ I u ~oku od ~ri .t!cdn,a jC~ino sto yam nikako necc hiti jasno

JCSt z."l~~~ ~te ~lsldr da)c bllo nuino pusiti svo one vrijcmc dokStc pUSllr I z.'lstQ ne mo:i.etc uvjcriti ostalc pusacc 1I to KAKOJE L1JEI'O BITI NEI'U5AC!

dna zamka

PllScnje je najsuprilnija, perfidna 'ln1mka koju Sll se Covjek i priroda

lldruiili napraviri. oSto jc lO sto nas uopec Iwata II fll 'ln1mkll~To Sll

tisuec odraslih ljudi koji vee puSc. Oni llas eak i up0'l.Oravaju da je

rijce 0 prljavoj, grozlloj naviei koja ee nas jl.:dnom llnistiti i koja ce

nas ko.hati bogatsrvo, ali mi nc mo:i.cmo povjcrovati da oni u njoj

nc uzivajll. Jedan ad mnogih hijednih aspckara pusenja jest rrud

kojt mommo uloziti kako bisrno se n;\vikli na cigarctc.

PUScnjc je jedina zamka 1I prirodi koja nema nikakav mamac,

nikakav komad sira na kOji se trchamo uloviti, Ono Sto nas

privlaci nije to sto Sll cigarcte silno ukusne, vee to sto su i'l.ll­

zctno neprivlaCanog okusa. Kad bi nam prva cigareta hila fina,

tni hismo, bo imdigemna bib, odrnah shvatili 'l.Jsto sc polovica

svjctskog stanovni,~rva financijski unihava samo da bi se njome

trovali. Mcdurim, has z.1tO sra cigarcta ima odvr:Han okus, nasi

Sll mladi mozgovi sigurni da se nikada Ileecmo moci naviknuri

na cigarcru re mislimo da nam, s obzirom na to da II cigarctama

ne llzivamo, necc biti nikakav problem u bilo kojem m:nmku

prcstad pusiti.

Cigarera je jedina droga koja nas II bid sprjeeava u nasem cilju.

Djebci ohicno poCinju pusiti kako hi izgledali kao frajeri - iele

image Humphrey Bogana iii Clint Eastwooda. Kad zapaH prvu

cigarctu, klinac sc nikako ne mozc osjccati kao frajcr. Nc usuduje

16 Allen Carr: Lako je preslali pusiliPerlidna zamka 17

se uvlaCiri dim, a ako povule previsc, poCinje osjeeari vrroglavicu,

a nakon roga mt! jc 1.10. Jcdino Sto rnu jc tada na pameti jcsr da

nekamo zbrisc od osratka drustva i poStcno ispovraea raj uZas.

Kod iena je cilj izgledari kao profinjena mlada dama. Svi smo

vidjeli djevojCice kako OIpuhuju male dilllOVC i izgledaju izuzerno

smijcino. Onoga rrcnUlka kad djcCaci s dgaretom potnu izgledari

kao frajeri, a djcvojke naliCC kako izgledati profinjcno vee jc ka­

sno, rada im jc vee Zao SID Sll uopce poedi pusiri. Pir3m sc izglc­

daju Ii ienc ikad sofisricirallo kada puSe, iIi jc to samo proizvod

naSe maSre krciran hoz rcklamc 7..a cigarelc. Mcni sc Cini da nc

posroji nikakva srednja f.'17...t izmedu ocirog potctnika i najokorjc­

lijeg puSaCa.

Nakon roga djdi si zivor poku.savamo ohjasnid zailO puSimo,

govorimo svojoj djeci da nc puSc i povremcno i sami pokuSavamopresrati pusiri.

Perfidnosr 7..amkc vidi sc i 1I rome sto pokuhV3ffio presr:ui

iskljueivo u trenucima bda SOlO pod srrcsom, bez obzira jc Ii u

pit:lnju zdravljc, nedostarak nova ili S(: jednosr3vno osje6lmo kao

gubavci.

U rrenutku kad presrancmo pusiri JDS smo pod jaCim srresom

(srrah /las je apsrincnrske krize), a na ono Sto mislimo da nam jc

najbolja pomoc kada smo pod srrcsom (na na.su sraru podrikll

cigarcru), sada ne moiemo raeunari.

Nakon nekoliko dana mllccnja sigurni smo da smo izahrali

pogrcian uenut:lk da prestancmo pusiri. Morali bismo pricckari

na rrenutak kad /leecmo biri pod srresom, a kad bi raj rrenulak

dosao, najednom hi ncsrao r.l7.1og zaSro klimo presrati pusiti. Na­

ravno da taj rrcoufak neee nikada doti jer svi mi mislimo da su

naSi zivori sve srresniji i slresniji. Nakon SlO napusrimo sigurnosl

rodilcljskog doma, kreee pOlr.lga z..t stanom, krediri, djeca, odgo­

vorniji poslovi ird., itd. Nq i to je, II srvari, jrona od illlzija. Isrina

je da je najsrresniji period u covjekovtl iivotu upravo djednjsrvo

i adolcsccncija. Cesto se dogada da ne shvaeamo dobro razliku

il.mcdll odgovornosti i suesa. Zivoti pusaea prirodoo posraju

sve strcsniji i srrcsniji jer ih duhan ne 0pusla bel. obl.ira na 10

sto !las drusrvo romc uC!. Upr.lVO obrnura: pusenje vas cini sve

iiveanijima i rasrrcst:nijima.Cak i oni puS:iC! koji Sll se odvikli od pllScnja (vetina pripada

ovoj kalegoriji, Ij. svi Sll harem jcdnom preslali pU5iti) IllOgu bili

s..wrScno srcmi i 7..adovoljni pa sc ipak opet 'navuer na dgarclc.

Cijcla m srvar s pUSenjcm poprilieno podsje6t na lumaranjc

ogromnilll bbirinrom. Onoga uenutka kad lIdcmo II labirilll

naS sc m07A1k zamagli i provodimo ostarak iivOla poku.savajuCi

iz njeg:t pohjeei. Mnogi ad nas napokon i uspiju pobjcCi da hi se

kasnijc ponm'no 1I njemu naSli.lridcscl i ui sam godine pokuS:iYao pobjoci i7. tog labirinta.

Kao ; oSr.lli pll5..1ei, nikako ga nisam mogao svladati. Medulim,

7':lhvaljlljllci niw neuobieajcnih okolnosti, od kojih nid jcdna

nijc sa mllom i111ab nikakvc v~, ielio s:am shvalili 7..:15tO je tako

lliasno tdko presrati pusiti, a kada sam napokon prestaO pusili,

shvalio s:.un da je to ne samo lako vee da u tome prilieno uiivam.

Otkada s:am presmo pllsiti, moj hobi, a kasnije i 7..:1nimanjc, po­smlo je r.l7.rjciavanjc zagonelaka povez.anih s puSenjem. Tu kom~

pleksnu i f.tsdnirajlleu zagonctku, kao i RubikoVll koeku, skoro je

nemoguCc r.l7.rijciili. Medutim, kao kad svih lakvih 7..agoncraka,

lad yam nelko poka:i.c rjcicnje, shvaeare da je one u srvari vrlo je­

dnoslavno. Ja 7.nam rjcienjeza lak preslanak puSel1ja. Izvesl eu vas

iz labirinra i pobrinUli se da sc nikada viSc u njcmll nc nadelc. Svc

sro [rebate uCiniti jest pratiti mojc UpUlC. Ako jcdnom pogrclno

skrenctc, osl:trak ec uputa bili beskorislan.Ponovno naglasavam da svakome moie bili bko preslati pusid,

ali prvo moramo utvrditi ncke Cinjenice. Nc, ne mislim na nisra

zasrrasujuec. Znam da s[e poprilicno svjesni svih zasrtasujuCih

Cinjenica koje prale puSenje. Kada bi one bilc dovoljne da presra~

18 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Perfidna zamka 19

nete pllSiti, SigllfnO biste [0 vee odavno llCinili. Mislim se vratiti

na ~~tanje zaSto jc tako tdko prestati pusiri. Kako bismo odgo­

vonll na to piranje, rrebamo biti svjesni pravog razloga zaho josllvijck pllsimo.

20 Allen Carr: Lako je prestat; pusiti

V to i dalje pusimo?.......$vi poeinjclno pllsiti iz glupih razloga, najccSce nas na to nago­

vori drusrvo, ali jednom kad pocnemo osjebti da smo se 'navukli'

na cigarctc, 1A1SW i dalje pllsimo?

Niri jedan pravi pliSaC ne zna 1.aStO II srv:lri pusi. Kada bi zna­

Ii pravi razlog, odrnah hi presrali pusili. "1"0 sam piranjc posra~

vio risueama pusaC:! na svojim tebjcvima. Pravi je, i [OC:!n, od~

govor jednak za svc pusacc, a ipak S:llll dobio bczbroj ra:,dicirih

objaSnjcnja. Upravo mi jc raj dio mog konzulranskog rada naj1.a­

bavniji, a lIjcdno i najjadniji.

$vi pusaCi Sll na kraju krajcva svjcsni da sami scbe varaju. $vi

pUSaci znaju da prijc nego sro su sc 'navukli' na pllSenje nisu imali

apsolutno nikakvc porrcbc pusiri. Vetina ih sc dobra sjeea kako je

odvratan okus imala prva cigarcra koju su u iivotLl zapalili i kako

Sll SC marali jako rruditi naviknmi se na raj grozan okus. Najgore

je to Sto su svjesni da nepusaci ni u celllu nisu zakinuti, da imaju

puno pravo gledari s visoka kako pliSaCi bez razloga bacaju gomile

novca.

BC1_ obzira na sve 0 ccmu sam do sada govorio, pusaCi Sll intdi­

gcnrna, faZlllllna bica. PuSaCi dobro znaju da sami sebi ncvjerojar­

no ugroi.1.vaju zdravlje i da cc tijekom iivora na cigarcrc porrosiri

pravo bog:ltsrvo. Za[O im je porreban racionalan razlog kaka bi

objasnili svoj porak.

Zasto i dalje pusimo? 21

Pravi razlog 1..astO pllSaCi nastavljaju pusiti leii II kombinaciji

dvajll faktora 0 kojima ell govoriti u slijcdcea dva poglavlja. To su:

1. OVISNOST 0 NIKOTINU2. I'RANJE MOZGA

nost 0 nikotinu

22 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Nikotin, bC'"lbojna uljasra supstanca - to je ra droga u dllhan­

skoln dirnu koja llas cini ovisnirna. Na svijeru ne posroji niti jedna

druga droga na kojt! sc tako brw rnoiemo 'navnei'; dostajc brb­

da samo jcdna jcdina cigarcta.

Sa svakim dimom cigarcre, kroz pluca pa II mozak, unosimo

malu dow nikorina koja ce djclovati watno bri-e od doze hcroina

koju ovisnik ubrizgava u vellu.

Aka jcdna cigarcra 'sadri-i' dvadcsct dimova, vi tom jednom

cigarctom primate dvadeset d07A1 droge.

Nikorin je draga brzog djelovanja. Razina nikotina u krvi brl.O

opada. Trideset minma nakon sro ste popusili cigaretll ona je za

polovicll manja, a nakon jedan sat srnanjlljc se na cetvrdnll. T;lko

se moZe objasniti zasto prosjccni pusaCi puse oko dvadcset ciga­

rera nadan.

U trenutkll bd pllsac ugasi cigarctll nikotin poCinje napustati

1ijelo i pusac poCinjc patiti od apsrincntske krizc.

Ovdjc moram raskrinkati 1.abludll koju rnnogi pusaci imaju 0

:Ipstincmskoj krizi. PusaCi misle da je apstinemska kriz.1. lliasna

rrauma kroz koju morajll proci bda pokusaju (iIi bda ih nctko

prisili) prcstati pusiti. Medurim, sve je to samo stvar psihe; pllSaC

se osjeea zakinmim z..1 svoj llobicajeni llzitak iii podrsku. Botje elllO objasniti kasnijc.

Ovisnost 0 nikotinu 23

Nikarinske apsrinemskc krize taka Sll blage da mnagi pusaci

praiive Citav svoj iivor nesvjesni da Sll u stvari ovisni 0 drogi. Kad

kaiemo "ovisnik 0 nikorinu", mislimo sarno na nekoga rko ima

losu naviku. Mnogi se puSaCi uiasavaju droga, ali ani su upravo

to - ovisnid 0 drogama. Sremm je to droga ad koje se zapravo

lako adviknmi, naravno, ako prije $Vega prihvatile cinjenicu daste ovisnik.

Nc posroji nikam tjdesna 001 u nikotinskoj apstinemskoj

krizi. Rijce jc rek 0 osjc6ju prazninc i u1.ncmircnosri, osjc6ju

da nam nciro nedostajc zOOg leg.. se mnogi pusaCi :lale da, ako

prest:tnu pllsiti, nCCe znati kamo s rukarna. Sro kriz:l dulje tr:ljc,

pusac jc sve iiveaniji, ncsigurniji i ncsnosniji. '1"0 izglcda kao glad- gbd 1.a orrovom, N I KOTI NOM.

Sedam sekunda nakon SIO jccigareta zapaljcna. nova doza niko­

dna je srigla, zudnja prcstaje i sada je ru onaj osjc6j opuSlcnosti isamopouzdanja kOji dgarera daje pu.sacu.

K:ld smo potcli pusiri, apstinelltska kriza i njen kraj hili Sll

tako hJagi da ih uopec nisrno primjceivali. Kada postanemo pravi

pus.1Ci i potncmo kominuirano pusiri. mislimo da je ro stoga Sto

u lome 1I1.ivarno iii Stoga SIO smo stekJi navikll. Istina je da smo scvee 'navllkJi'; iako toga nismo svjesni, malo nikorinsko cudoviSlc

vee sc nalazi 1I llakm trbuhu i svaka malo ga mOt:lIno nahraniti.

Svaki pusac poCinjc pllsiti iz gillpih ra7Joga. Nikome to nijc

potrehno. Jcdini ta7.1og Z:lSIO ncrko i dalje pusi, bel. ohzira pusi Ii

stalno iii povrcmeno, jest poncha nahraniri ono malo cudovistc.

Cijda rn priCa S pu.scnjcm nil. jc zagonetaka. Svi pu.saci napa­

met znaju da su prevarcni i da ih jc ohuzclo neko 1.10. Mislim da

je najuiasnija i najjadnija srvar u vezi s pu.senjem ra, da uiitak koji

pu.sac dobiva ad cigarere proizJazi iz pokuSaja da sc vrati u iSlo

ono srnnje duha• mirnoee i samopouzdanja u kojem je bio prijenego StO je poeeQ puSiri.

Poznaro yam je kakav osjc6j stvara susjedov auro-alarm kOji

24 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

se slueajno ukljuCio i ruB cijc1i dan, iii pal< ncki bucni gradevinski

moj na ulici. Onoga rrenutka kada huka presrane imate osjeeaj

prekrasnog mira i tisine. Nije stvar u miru, vel u prestanku iri­

rantnih zvukova.

Prijc nego StO posranemo ovisnid 0 nikotinu, naSc je tijclo

komplctllo. Nakon toga sHorn unosimo nikotin u tijelo, a kad

cigaretu ugasimo i kad nikotin pocne napusrati tijdo, poeinje

apstincl1lska kri7...a - ne fi1.icka bol vee osje6tj pra7.lline. Mi i:ak

nismo ni svjesni da ona posroji. ali ona sc nala1.i u nama. Na.s

radonalni urn to nikako nc shv:lea, no to nije ni poncbllo. Svc

Sto Zllalllo jest da klimo ru dgareru i da kada j1l1~,palirno, zlldnja

prcstaje 11~, rrcnutak smo 1':ldovoljni, onako kao sro smo to biB

prije nego iro smo posrali ovisnicirna. Mcdutim, 1~,dovoljSlVO je

samo privremcno jer da bismo 1.adovoljili zlldnju, potrehno nam

jc svc viSe i viSe nikotina. Cim ugasimo cigarclu, iclja je ponovno

tu i lanac sc nc prekida. Taj Cc vas lamc sputavati cijdoga iivota.

AKO GA NE PREKINETE.SigllfllO vas ovo sve podsjc6 na vic II kojcm glavni lik nosi

tijcsne cipdc kal<o hi llzivao u ncnutku kada ih skinc. ZaSto svc

ovo nijc pu.saCima krisralno jasno? Tri su razloga:

1. ad rodcnja smo i1Jozcni iW7.crno snainom pranju mozga

kojc nam govori d:l pllsaci dobivaju vdik lliitak ifili podr.sku

od pusenja. laSto 1m nc bismo vjerovali? z..sro hi inacc

tfosili saY taj novae i i1Jagaii sc taka velikim rizicima?

2. uro sro hzicko apstiniranje ad nikotina ne ukljucuje nikakvll

Stvarnll bol nego je sarno osje6.j praznine i nesigurnosti,

neodvojiv ad g1adj iii normalnog suesa i zatO SlO su to rrenud

u kojima ohicno palimo eigaretu. taj osje6tj smarr.l!1lO nor~

malnim.

3. Medutim, pravi fazlog zOOg kojeg pus.,ci ne vide puScnjc u

pravom svjerlu jest to stO ono djeluje u obrnUlom smjeru ~ od

Ovisnost 0 nikotinu 2~

nazad prcma naprijed. Kada ne pusire, pad[e zbog [Og osjetaja

prawine, ali kako jc proces navik.avanja vrlo suprilan i posru.

pan u prvim danima, prihvatamo raj osjc61j kao normalan i

ne opruzujcrno popllscnu cigarcru 1.3. njega. U lrenurku kada

zapali[e. dobiva[e gorovo rrenurno poticaj i srvarno se osjecHe

manje nervozno iIi vik opustcno. a za [0 zahvaljujc[c cigarc[i.

Taj je obrnuri proces odgovoran za [eSkole pri odvikavanju odsvih droga. Zamislirc paniku u kojoj se nalazi ovisnik 0 heroinll

kOji llema heroina. A sada zarnislite Cisti lIzirak kad ovisnik mo~.c

napokon ubosri iglll u svoju venu. Mokre Ii 1~1.misliti osobll koja

stvarno uiiva u ubri7.gavanju neeega u sebe iii vas sarna pomisao

na [ako neSro ispllnjava u:i.asom? Ljudi koji nisi ovisnici 0 heroillll

ne patc od tog osje6.ja panike. Heroin ih ne oslobada rog osje6.ja.

Upravo suprotno, heroin ga i7.3.ziva. NepusaCi Ill: pare od osjceaja

praznine i ·l.dje 1..a cigaretolll i ne pocillju pal1icariri kad:1 se zalihecigarc[a iscrpc. NepliSaCl ne mogll r:J7.lImjcri kako pusaCi Illogu

lIziva[i u gllranju lih prljavih srvari u svoja usra, u paljcnju i srvar­

nom uvlacellju log sme6 u svoja pluta. I, ZIla[e SIO? Ni puSaCirakoJcr ne mogu razumjeri 7A1.S1O [Q Cine.

Covorimo 0 pusenjll bo 0 lleeClllu sto jc opuSrajucc iii pru~':1

lIZit:lk. No, kako moiere bili zadovoljni osirn ako nis[e prvo bili

nezadovoljni? ZaslO nepusaci ne pale od rakvih s[anja nO.3.dovolj­

stva i za.sro, nakon obroka, PU.saCl nisu po[puno 0puSleni sve dokne zadovolje svoje malo nikolinsko cudovislC?

Dopusrire mi da se na trenurak 7A1dr-i.im na ovoj remi. Glavni

raz.log zasro puSaCi smatraju da jc Idko prestari pusiri je cinjeniea

da oni vjeruju da se odriclI pravog lIiirka iii podrike. Od najve<.'eje vainOSli razumjeli da se ne odrieete apsolutno nicega.

Najbolji naein da shvarilc nijanse nikotinskc zamke jesr da

usporedilc pusenje s jcdcnjcm. Ako irnamo naviku redovi[ihobroka, nismo svjesni glad; i'lmedll obroka. Jedino kada se obrok

odgodi poslajemo svjesni gladi, a tak i rada nema fizitkc boli,

sarno jedan osjetaj praznine i nesigurnosti koji poznajemo bo:

"li-cbam jesti." I praces zadovoljavanja gladi vdo je ugodan.

PlIscnjc je naizglcd skoro jednako. Osjeeaj prazninc i ncsigur­nosti koji poznajemo bo ":i.clim iii rrebam cigarcru" isti jc kao i

kod gladi za hranom, iako jcdno nett zadovoljiti drugo. Kao i kod

gladi. nema hucke boli i osje6j je IOliko teSko primijctiti da ga oknismo niti svjesni iZllledu dvijc eigarcrc. Jedino onda kad poi..elimo

zapaliti, a llije nam dozvoljeno da 10 napravimo, poslajerno svjcsni

nellgode. No bd zapalimo. osjeeamo se zadovoljcno.Ova slienOSI s hranom pomaie da sc pus..,Ci 7..WedU i pomisle da

dobivaju neko cisto 1..:J.dovoljsrvo. ekim je pUSacima tdko shvali­

Ii da Ilema apsolmno nikakvog zadovoljsrva iIi podrike u pliSenju.Nelko hi rnog30 n:Ci: "Kako moiele reCi da nema podrskc? Sami

stc rekli ela sc osjecam manje ncrvOZ:ln bela zapaHm."

lako jcdcnje i puscnjc izgleJajll vrlo sHeno, 1..1.praVO su dvijc

sasvim suprome stvari:

1. Jedete da hislc preiivjcli i produljili svoj f..ivot, dok pUSenje

skracujc iivor.2. Hrarl:l Slvarno irna dobar okus i jcdcnje jc srvarno ugodno

iskllSrvO 1I kojem mo~.clllo lliivati cijdog:1 iivota, dok pllsenje

ukljucujc udisanje stcLnih i olrovnih dimova u svoja plua.

3. Jedcnjc ne izaziva glad i zapravo je zadovoljava, dok prva eiga­

reta 7.1poCinje iudnju za nikotinom i svaka slijede6, lImjcslO

da jc 1~1.dovolji, ucinir ce da patile zbog Ie iudnje eijc1i iivor.

Sada jc pravi IrcnuGlk 7.1 raskrinkavanje jail jcdnog od

uobieajenih mirova 0 pu.senju - onoga da je pu.knje navika. Jc

Ii jcdenjc navika? Ako mislite da jesl. poku.sajlc jc sc potpunorijdili. Nc, rvrdili da je jcdenjc navika bila bi jednako kaa da

navikom proglasimo i disanje. I hrana i kisik ncophodni su za

26 Allen Carr: lako je prestati puSiti Ovisnost 0 nikotinu 27

preiivljavanje. Isrina je da r:Jzliciri ljudi imaju naviku zadovolja­

vanja svoje gladi u razliCiro vrijeme i s razliCitim vrstama hrane.

No jedenjc sarno po sebe nije navika. Nije niri puSenje. )edi­

ni razlog zOOg kojeg ce bilo kOji pusac zapaliri cigareru jest da

pokusa 7.auSlaviri osje6j praznine i nesigurnosri kOji je srvori­

]a prethodna cigarera. fsrina je da razliciri pusaCi imaju naviku

pokusavati oslobodiri se apslinenrske krize u razlicilO vrijemc, nopusenje kao rakvo nije navika.

Drusrvo cesto 0 pusenjll govori kao 0 navici i u ovoj knjizi, da

oi bio r:Jzumljiviji, i ja korisrim izraz 'navika'. Medutim, buclitc

llvijck svjcsni da pusenje nije naYika, lIpravo Sllprotno, pusenjenijeniviSenimanjenegoOVISNOST 0 OROGI!

Kada pocnemo pllsiti moramo se prisiliti da se naucirno no­

siti s tim. Prije nego toga postanemo syjesni, ne sarno da redovi­

to kupujemo cigarete nego ih mornmo imat!. Ako ih nemamo,

pocinje panika i, kako idemo kroz iivot, pusirno sve vise i yise.

Razlog je u tomu sto, kao i kod dtugih vrsta droga, tijdo 1'0­

slaje imuno na djeJovanje nikotina i unos se pocinjc povecavati.

Nakon kratkog vremena cigareta prcscaje u porpunosti prekidati

apsrinentsku krizu i mada se osjecate ncllO borje nego rrenlltak

ranije, sigutllo sre iivcaniji nego Sto biste bili da niSle pUSac, bk

i bda upravo pusite cigaretu. To Sto radite jos je ncbuloznije ad

flosenja tijesnih cipcla jer kako idete kroz iiYot, sve veta koliCinaneugode oSlaje tak i kada skinete cipcle.

Srvar je jos gora, jer jednom kada ugasitc cigarctll, nikotin

brzo poCinje napustati tijdo, cime se objasnjava to Sto pusaci II

slrcsnim Sitllacijama ruse jednll cigarctu 1.3 drugom.

Kao StO sam vet. rckao, 'navika' ne posroji. Prayi razlog [Omu

seo pusaci i dalje rllse krije se u onom malom cudovis(u u urro­

bi. Svako ga malo treba nahraniti. Sam ce pusac odrediri kada to

treba bid, a to se dogada u slijedece ceriri situacije iii 1I njihovojkombinaeiji:

28 Allen Carr: lako je prestati pusiti

To su:

DOSADNKONCENTRACIJA - dvije potpuno suprotne stvari!

STRES/OPUSTANJE - dvije potpuna supratne stvari!

Koja to earobna droga moie odjednom imati u pmpllnosri su­

protan uCinak od onoga koji je imala sarno dvadeserak rninuta

tanije. Ako 0 tome malo porazmislite, postoji Ii osim spavanja jos

koja od siruacija, a da to nim ove ceriri~ Prava jc istina da pusenje

ne pomo:i..c ni u nenllcima dosade nid u trenucima stresa. Ono

nam nc pamaze ni bolje se koncennirati, niti bolje sc opustiti. Sve

je to samo iltl7-ija.

UZ to sto jc nikotin draga, on je i vrlo mOCan otrov koji se ko­

risti bo insckricid (provjcrite II eneiklapediji). KoJiCina nikotina

koja sc nalazi u samo jednoj cigarcti, llbri7.gana direkmo u venu,

trcnlltllO bi vas usmrtila. U srvari, duhan sadrIi mnage onove,

ukljucujllci lIgljicni rnonoksid, a biljka duhan je iz iste obiterj i kao

i smrronosilo lJelebiije.Ako sada razrnisljatc kako bistc sc prebacili na lulu iii na cigare,

moram vas upozoriri da sc moja knjiga odnosi na 5.W duhan i bilo

kOjll supsrancll koja saddi nikotin, ukljucujuci zvakace gume, Aa­

stere, sprejeve i inhalatore.

Ljudska je tijdo najsavrseniji objekt na nasaj planeri. A niti

jedno bice, eak ni ameba iIi cry, ne moZe ops[ati aka dobro ne zna

razliku i7.mcdll hranc i onova.

Kroz proeese prirodne selekcije tijekam tisuCa godina llaS je

um i tijclo razvilo tehnike kojima moZe razlikovaei hranu od Otro­

va i sigurne naCine izbacivanja orrova.

Svim je ljudskim biCima miris i okus duhana odbojan, sve dok

ne postanll ovisni. Ako pllhnete dim cigarete u lice malog djeteta

ili iivotinje, zakasljat ce i odrnaknuti se u stranu.

Ovisnost 0 nikotinu 29

Dok smo puWi SVOjll prvll cigareru, sigllrno smo se zakasljali.

Kad bismo popusili previ.se cigarera, osjc6li smo kako nam se

vni u glavi i bilo nam jc fizicki z.Io. Tijdo nam je rada govorilo;

"HRANIS ME OTROVOM. PRESTANI TO RADI­TI". U ovom trenUlku najcciCe pada odluka posr3ri puSac iii

ostati nepuSac. Nije istina da psihicki slabi Ijudi, rj. Ijudi slabc

volje, posraju puSaci. Srerni su oni kojima jc prva cigarcra odvr:u­

na; njihova plu6. to fizitki ne mogu podnijcli i tako su izlijcecni

loa Citav iivot. IIi Illof.da Ii srctnici jednosl"avno nisu psihicki

sprcmni prolaziri kroz ozbiljan proccs llccnja lIvbtenja duhanabez kasljallja.

Mislirn da je najrragicllija stvar u cijeloj ovoj priCi to sto sc tOo

liko mommo rrudiri naviknlHi se na puSenjc. Za.lo jc adolcsccllIi­

ma Idko prestari pusiri. BuduCi da jos uvijek uce pllsiri i buduCi da

im cigarerc j05 uVijck imaju gro'lan okus, misle da mogll prcslmi

kad god 1..aielc. ZaSIO im ne pada na pamel utili na llaSim po_

grclkarna? A LaSlO mi nismo ucili na pogrdkama nasih rodilelja?

Mnogi Sll puSaci uvjercni da lliivaju u okusu i mirisu cigarelc. I10 jc jedna od iluzija. Ono SIO mi u srvari Cinirno dok sami ucimo

pusiti jcsi 10 da utimo naSe lijclo da pcmane imuno na los miris

i okus kako bismo dobili svoju dow. Na isri natin i ovisnici 0

heroinu misle da uiivajll II pikanjll samih sebc igl:tma. Ovisnicke

su krizc karl hctoillskih ovisnika znarno ozbiljnije i jedillo u CCI1lU

oni uiivajll jest rimal kOjim se apstinclltska kriZ.1 prekida.

PUSac se uti uciniti svoj moz.1k neosjetljivim na los okus duha­

na sarno da bi dobio svoju dozu. Upitajte puSaCa koji je uvjcren

da pusi sarno 'laro SIO uiiva u okusu i mirisu duhana bi Ii pTeStaO

pusiri da ne maZe doei do omiljenih cigareta i da moZe kupili

sarno one koji mu nisu ukusnc. Ni u korn sluCaju ne bi. PuSac

bi pusio i komad starog uf.('la radijc nego apstinirao i nema v~

prebacite Ii se na puknjc cigarct3 kojc sami radile ad duhana, na

rnelllolke, na cigare iIi na lulu. Say raj duhan ima gro'lan okus

30 Allen Carr: lako je prestati pusiti

na koji ccre sc rek naviCi ako budcle dovoljno uporni. PusaCi ce

pusiti i kad su prehladeni i kad ih boli grlo iii imaju bronhilis iii

up<llu pluCa.Uiirnk s lim nema nikakve v~. Kad bi imao, nitko nikada ne

bi popuSio viSe ad jedlle cigarerc. Nekoliko je tak tisuCa pUSaCa

ovisno 0 onoj groznoj nikotinskoj gumi za ivakanje koje lijcenici

prepisuju, a mnogi od njih Cak i uz nju puSe.

Na konzult<lcijama sam shvario da je nckim pu.saCima spoznaja

da Sll II st'vari ovisnici 0 drogi prilicno lIzncmir.wajuCa i mislc da

ce im i 1,bog toga biri jos (cie prestari pusiti. To ism raka nije lose

iz £Iva va;.na razloga:

1. Ra1.1og 1..aSto veeina nas i daljc pusi, iako smo svjcsni da manc

watllo nadmaSuju prcdnosti, jcst u tomc SIO mislimo da pos­

toji ncllo u dgarcli SIO nam pruia uiirak iii potporu. Mislimo

da ce nakon Sto prcstancmo pusiri u n:lkm iivotu zavladati

praznina i da ncke iivorne siruacije vik nikada lleCc bili iSle.

To jc tina iluzija. Cinjcnica je da nam cigarcta niSta nc pnri..a;

ona nam samo uzima pa nam djelomicno vraCt kako bi kreira­

la i1l1zijll. 0 ovome ell dCI'aljnije govorili kasnije.

2. Iako jc nikotin najmotnija draga na svijclll po brljni kojom

nas tini ovisnima, ovisnosr nikada nijc jab. S obzirom na t'O

da vrlo brl.O djc1uje, treba samo tti rjcdna da 99 pOSIO nikodna

napusli naSe tijelo. Apstinemske su krizc tako bbge da vcCina

pliSaCa nikada nijc postala svjesna da je ovisna 0 nekoj drogi.

S pr.lvorn ccrc se 7.apitati WIO je onda lolikom blOju puSaCa tako

teSko prestati pusiti, mlo se mua: mjesecima i zaito dje1i svoj iivot

iude za cigarelOm? Odovor leii u drugom razlogu za.sto pu.simo - u

pranju mozga. Lako je nasiti se s kemijskom ovisnoSCu.

Nili jedan puSac ne pusi 7A'I vrijcme spavanja. Kako 10 da ih ne

probudi apsrinenrska kri1A'I?

Ovisnost 0 nikotinu 31

Vecina ce pUSab cak izab iz spavace sobe prije nego sto za­

pali prvu cigareru, mnogi cc cak prvo doruekovati, mnogi ee bk

pricckati da prvo dodu na posao i tek ramo 'l.apaliti prvu cigareru.

Kol.ko to dol. po nob mogu i'l.driati deser sari da ne zapale cigol.rctu

i [0 ih uopce nc uZIlemirava, dok bi po danu nakon desct sati vce

cupali kosu?

Mnogi ce pusaCi kupiti novi auto i sU7.drtwati se od puknja u

njemu. lei ce Uka7~1Iista, kina, trgovine, crkvc ird., a to Sto nl~ puse

ncec ih ni malo smerol.ti. Kada Sll U Englcskoj 7~1btani1i puscnje

u pod'l.cmnoj ieljcznici, nijc doslo ni do kakvih demonmadja.

PusaCima jc go(Qvo drol.go da ih netko iIi ncS[O prisiljava da ne

pusc.

U danasnje cc sc vrijcmc mnogi pllsati bcl. problcma suzdri.ad

od pusenja tl kuti ncpusaea iii bk sarno u drustvll ncpuSaca. Ustvari, rnnogi sc pllsaci mugu pril ieno dugo suzdrIavati od puscnja

be'l. ikakvih n:lpora. Cak sc i lllcni dogadalo da sc cijclu VCCCt

mugu opusriri i dobro se zabaviti a da nc 7--:1palilll niti jednu ciga­

tcru. U rnojim kasnijim pUSackirn godinalll:l CCSIO sam sc vcsclio

vecctima II kojillla cu sc mob 'l.abaviti bcz da sc gllsim cigarcram:l(smijeSne Ii navikc).

Lako sc mOZcmo nositi s kcmijskom ovisnoStu. Tisucc puhCa

titav iivor pusi samo povtemeno. I oni su ism tako ovisni kao i

tciki pusaci. Ima pUSaea koji su prestali pusiri, ali katkada popllse

koju cigaru; ta cigara odrl..1.Va njihovll ovisnosr.

Kao sto sam vet rekao, prava nikorinska ovisnosr nijc gtavni

problem. Olla sluzi samo kao katalizaror koji ee nas um odvratiti

od pravog problema. Ptavi problem je pranje mozga.

Onima koji puno pllse citav iivot moze bid utjeha to sto jc

njima jednako lako prcstati kao i onima koji povremeno puse. Na

neki cudan natin, njima je jos lakSe prestari. ISla tako, Sto dulje

i vise pusite to cc vas cigarere viSe unistavati pa te i dobitak kadprcstanete bid yeti.

32 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Urjeha yam moZe biti i to da price koje sc CCStO cujll (npr.

"nakon Sto ptestanetc pusiti {rcba sedam godina da duhan izade

iz tijela" iii "svaka cigarcta koju popusire skracujc iivot 7...1 pcr mi­

nuta") nisu isrinite.

Ncmojte sada pomisliti da to 7.naCi da sc prcrjeruje kada se

govori koliko su cigarcrc Stcrnc. Ako jc ncSto istina, anda je istina

to da sc njihov los utjccaj na l.dravlje podcjcnjuje bcl. obzira na to

sto je onih "pet minuta" proil.voljna procjcna koju nitko ne moie

dokal.ari.

Isrina je da duhan nikada u porplillosd nc izadc iz djda. Ako

ima pllhea u bizini, dim jc u anllosfeti i bk ce i ncpllsaci llVUti u

scbe mati pos('Qtak. Mcdurim, nase je tijc10 eudesan slroj koji illla

veliku moe oporavka, naravno ako vee nijc pokrcnlllo nckll od

ncizljcCivih bolcsd ciji jc okidac bilo pUSclljC. Ako s:ld<l prestane­

tc, tijeto ec vam sc oporaviti i l.a I1ckoliko cctc tjcdal1:1 bili skoro u

istom stanjll 1I kOjClll bistc bili da nikada niSfC lli pusili.

K:lo sto sam vet rckao, nikada nijc kamo d:l prcstanctc pusiti.

Pomogao sam mnogim:l da prcstanu pusiti II ccrrdcsctim i pcdc­

sctim godinama. Pomogao sam i nekolicini u scdarndcscrima i

osamdescrima. Nedavno jc u moju kliniku dusta gospoda sram 91

godinu :t...1jcdnu 5:.1 sinum ud 66 godina. Kad sam je lIpirao :t.asto

sada ieti presrari pusiti, udgovorib jc da ieli bid primjer svome

sinu. Javila mi sc ponovno nakon SCSl mjescci i rckJa da sc ponov­

no osjeta kao 1lIiada djevojka.

S('Q ste gori pusac, to cc vetc biti olakSanjc kad ptcstanctc

pusiti. Kad sam napokon prcstao pllsiti, smanjio sam sa sto na

dan na NULA na dan - odjcdnom, bcz ikakvih problema. U srva­

ri, uiivao sam u Citavom procesu odvikavanja.

Mcdutim, motamo pobijediti pranjc mozga.

Ovisnost 0 nikolinu 33

11 nje mozga ispavani partner

Kako i 7~'lStO llopce pocinjcmo pusiti? Da biste Ll potpullosti

razurnjcli ovo pitanje porrebno je dobra pTOuciti kako macna

na llas utjece podsvijest, iii kako ja znam feCi, nas "uspavani

partner" .

Svi mi mislimo da sma intcligenma bie;} koja 51 5ama odre­

duju put kr01. ZiVOL Istina je da je 99 posto nascg pOllaSanjaunaprijed odredcllo. Mi SOlO proizYod dru.stva u kome srno

odrastali - proizvod druStva jc odjcCa koju llosimo, stan II kojem

sranujemo, obibji i lllodcli ponasanja. Podsvijcsr ovdje igra izu­

zetna vaznu ulagu. Lovjckov:l vjcrovanja mugu biti pogreSnil,

nc samo u slucaju razliCitog misljcnja vee i kod konkretnih

Cinjenica. Prijc nego Sto jt prvi covjek oplovio svijcr, veCina

jc Ijudi mislila da je zemlja pIOSll:1ta. Mi danas ZIlamo da je

okrugla. Kad bih napisao desetke knjiga s ciljem uvjeriti Ijude

da je 7..emlja plosnata, ipak mi ne bi vjerovali. Medurim, koliko

je nas Ijudi otputovalo u svemir i stvarno vidjdo zcmljinu ku­

glu? Cak i ako pripadate onima koji su prcjedrili cijeli svijet,

kako mO:lete biti sigurni da nisre putovali u krug po plosnatoj

povrsini?

Reklamni strucnjaci dobro poznaju moc sugestije nad

podsvijeScu. Tome slu7.e ogromni plakari kojima nas bombar­

diraju dok sc vozimo u automobilu, reklame na televiziji iii

oglasi u casopisima. Mislite da je to najobicnije bacanje novca?

Sigurni ste da oglasi ne mogu uvjeriri ljude da kllpUjU cigare­

te? Niste u pravu! Uvjerite se sami. SlijedeCi put bd otidete u

kafic iii restoran i bda vas nctko iz druSrva upita sto cere piti,

nemojre reci samo "konjak" (iii samo ime nekog drugog piea).

Pokusajre svoju narudibu zaCiniti na primjer ovako: "Zna.s Ii u

cemu bih danas istinski uzivao? U profinjenoj aromi vrhunskog

konjaka." Vidjet cete da ce, zajedno s varna, konjak naruCiri

eak i oni kOji ga inacc uopce ne piju.

Od najranijcg djcrinjstva nasa je podsvijest ncprekidno

homban.lirana informacija koje narn govore kako nas cigarcre

Opustajll i d'lju rum sarnopouzdanje i hrabrosr te da je ciga­

rCta najdragocjenija stvar na zcmlji. Mislirc da prcrjerlljcm?

U svakom filmu iIi predsravi u kojoj nckoga neba slll<lknuti,

koja jc oSlidenikova posljednja -I.elja? Naravno, cigarcra. Utjccaj

ovoga Slo smo vidjcli nas svjesni um nc rcgisnira, lllcdutirn

uspavani partner ima dovoljno vrcmcn;l za upijanje poruke.

Poruka je zapravo slijcdcea: "Najdragocjcnija stvar na ovorne

wijetLl, ono na sto ell najvisc misliri i najvise kljeri u poslje­

dnjim trellucima svoga zivora jc cigarcra". U svakom rarnom

filmu covjcku kOji je ozbiljno ranjen prvo sc daje cigarcta.

Mislitc Ii cia su se u posljcdnje vrijemc stvari promijenile?

Nisu, nasu djecLl jos uvijek bombardira velika koliCina rcklama,

iako jc reklamiranje cigareta zabranjeno. Koriste se raznoraznc

lubvc metode. Sportske programe cesto sponzorira duhanska

industrija, najceSce upucujuci na vew izmcdu. pllscnj:l> e1imih

'portova i jet-seta. Auromobili Formule 1 izglcdaju kao kutijc

cigareta, a cesto se i zovu prema njima - iIi sc cigarc[e nazi­

vaju prema automobilima? Na rc1cviziji se u dana.snje vrijeme

moZe svasta vidjeri, na primjcr par koji LI krcvetu nakon seksa

pusi cigaretu. Dobro sc zna .5W sc time ieljelo red. Iii slijedeea

gcnijalna rcklama (ne mislirn da su cigarete koje reklamira ge-

34 Allen Carr: Lako je prestati pusiti PranJe mozga i uspavani partner 35

nijalne, vee natin na kOji ih reklamira): ncki eovjek gleda smniU oei, njegov se balon 1....palio i uskoro ce se srusiti iIi te njegovmotocikl upravo sleljcri s CCStC i razbiti se u provaliji. Nitkoniiita ne govori. Svira riha glazba. Tada on pali cigaretu i lice mu

se obasjava osjeeajcm 1.adovoljsrva. Na svjesnoj razini moidauOpCc nista netcmo rcgisuirarij naSa cc podsvijest pak vrlo str­pljivo provariti sve mogucc illlplikacije ovoga Sto smo vidjeli.

Istina je, postoje i rekJalllc i7. suprornog tabora - sttaSne priceo raku, ampuracijama nogu, loSclll 1.adahu - ali Ijudi g1edajuCiih nc prcsraju pusiri. I~ilo bi logitno da prcstaju, ali Cinjenicajest da tomc nijc tako. One eak nc sprjcCavaju mladei da polnepusitL Svih onih godina dok sam pusio bio sam iskreno uvjcrcnda nikada nc bih I><>CCO pusiti da sam bio svjcslan vezc izmcdupusenja i raka pluCa. Prava jc isrina da bi sve bilo potpuno isto.Sve te kampanje proriv pUScnja prilitno 'l.bunjuju covjeb. Cakse i na samom proi1.vodu, l1a toj Sarenoj kutijici koja vas 1.Oveda otkrijete njC'Lin sadrlaj, nalazi zlokobno upo1.Orenje. Koji topu.sac ikada tira, a kamoli da sc zamisli nad time stQ piSe?

Vjerujemda najveei proizvodati cigaret31.apravo iskoristavajuupo1.Orcnja Minislarstva wravsrva na kmijama cigarcla kako biprodavali svoje proizvodc. Mnoge sccnc ukljucuju zasttaSlIjuCabiCa popur paukova i vilinskih konjica. Upo1.Orcnjc 0 siernosiicigarcta za zdravljc sada jc napisano tako vdikim slovirna da gapusac nikako nc moic izbje<:i, rna koliko se uudio. Kriza srrahakoju pusac osjcea izaziva asocijaciju ideje 0 sjajnom zlarnompakeru.

Ironija titave prite jc u cinjcnici da jc najjab snaga u svomtom pranju mozga - upravo sam pusac. Nije istina da su pusaCiIjudi slabe volje i slabc tjdcsne snage. Trebatc biti vrlo jaki kakobi.sre se nosili s otrovom.

To jc jedan od razloga zasto pusaci odbijaju prihvatiti do­bro poznare statisticke podalke koji dokazuju kako pUSenje

36 Allen Carr: Lako je prestati puMi

uniSm.va 1.dravlje. Svi imamo strica Peru kOji je pusio cerrdesctdgarcta na dan, nikad nijc bio bolestan i doiivio je osamdese­fU. Pusacima ne pada na pamct prisjetiti se mnogih koji su scrazboljcli II najboljilll godinallla, niti pak pomisliti da bi srric

Pero Illo-i.da jos llvijck bio iiv da nije pllsio.Ako napravitc istf<l'i-ivanje medu prijateljima i kolegallla,

zakljucif cete da Sll v(.-cina pllsaea Ijudi vrlo jake volje. Medunjima je najviSc priv:unih poduzcmika, direktora u podmccimaiii profcsija kao Sto su Iijocnici, advokari, policajci, profesori,prodavati, medicinske SCStrc, rajnice, kUCanicc s malom dje­corn _ sve su to Ijudi koji vode izuzcmo strcsan iivor. Najv(.-c..

jc puSa.cka zabluda ta da pUSenje smanjuje SHes te ~a je stogapove'lorno s Ijudima dominirajuCcg karaktcra, tj. s onima kojiprcuz.imaju na scbc odgovornoSl a time i strCSj drugilll rijocillla,s onima kojima sc divimo i kojc oponas...mo. Druga skupinaljudi skJonih pu.scnju su oni koji rade jednolicne poslove jer jedrugi glavni raz.log pUScllju dosada. Bojim sc da se i ovdjc radi

o iluziji.Ra1.mjcri do kojih se-i..c pranje mozga upravo Sll nevjerojarni.

Dobro vam jc 1>01.nalO kako se drusrvo lIZblldi pri spominjanju'sniF.mja' Ijcpila iii ovisnosti 0 heroinu. U Engleskoj od 'sni­fanja'ljcpila godisnje lllllrc l1lanje od desel, a ad heroina manje

od SfOtinu osoba.I)ostoji jedna druga droga, nikotin, na kOju se II odrcdcl1oj

iivornoj dobi 'navllce' viSe od 60 posto nas i na kojll do kraja

iivota tfosimo ogromnc kolicinc novca. Pu.saci troSe najveti diosvojc lIstoocvine na cigarete kOjc im lInistavaju iivot. PlIscnjcvodi na tOP listi najvctih llbojica 1I zapadnom svijClUi na listi je

ispred promclllih Ilcsreca, poiara i e1emenrarnih nepogoda.Z..s(Q smatramo 'snifanjc' ljepila i uzimanje hcroina [ako

strasnim 'Jom, kad smo do prije nekoliko godina smatrali dro­gu na koju [rosimo velikc kolitine novca i koj.. nas masovno

Pranje mozga i uspavani partner 37

ubija, potpuno prihvadjivom drustvenom navikom? U poslje­dnje se vrijeme ne smatra bas potpllno drustveno prihvatljivomjer moze ugroziti zdravlje, ali sc ipak legalno prodaje u sjajnimpakcriCima 1I svakom dueallu, II kaflCima, restoranima, klubo~

virna ... Od toga najviSe koristi irna driava. U Engleskoj drlavaod pusaea godisnje z.uadi preko 8 milijardi funta. DuhanskainduStrija pak trosi vise od 100 milijuna fuma godisnje samona promotivnc akrivnosti.

Moratc 'l.<.poCcti gradiri otpornost prCllla pranju mozga naonaj nacin na koji biste to Cinili pri kupovini polovnog all­tolTIobila. Pristojno bisre klirnali glavom dok varn prodavacgovori 0 svomc autu, ali ne bisre povjerovali niri jednu jedinurijcc kojll yam govori.

Pocnite na sjajne pakeriec gledati kao na pakerite kojisadrie prijavStinu i orrov. Nelllojre da vas obmanjuju krisralnepcpcljarc iii zlallli up;lljaci iii milijuni prevarenih. Pocnitc sepitati:

Sw ja to radim?Tteha Ii mi to zaisra?

NE, NARAVNO DA VAM NE TREBA'

Mislim da mi je najreie razjasniti upravo pranje mozga.Zasto se osoba koja je inace radonalna i intcligentna pretvarau pravog idiota kada je njegova ovisnosr u piranju? Najbolnijemi je priznati da sam od svih tisuea Ijudi kojima sam pomogaopresrati pusiti upravo ja bio najveCi idiot.

Ne sarno zbog toga sra sam postupno stigao do srorinll ci­gareta dnevno vee zara sw jc i rnoj otac bio tdki pllsac. Bio jcto jak covjek koj! je lImro vrlo mlad. Sjeeam se kako sam ga,kao djecak, promatrao kako se svako jutro gusi i kako povraeaad kaslja. Silo mi je jasno da U tome ne lIziva i da ga je obuzeloneko zlo. Sjceam se kako sam rekao svojoj majci: "Nemoj nika­da dopllstiti da posranem pusaC".

38 Allen Carr: lako je prestali pusili

S pernaest sam godina bio zaljubljenik u zdrav zivot. Sponje bio say moj zivot i bio sam pun hrabrosti i samopouzclanja.Da mi je tada netko rekao da eu zavrsiti kao pusac koji pusistotinu dgareta na dan, okladio bih se u komplcrnu zivotnuz.'lradu da to nikako neee biti tako.

S cetrdeset sam godina bio fizicki i psihicki ovisnik. 00­

yeo sam sam sebe 1I stanje u kojem nisalll mogao raditi nitinajjednostavnijc fizickc iii intclekrualnc poslove, a da najprijene zapalim cigarcru. Kod vcCine Sll pusaea okidaci lIobieajencstresne siruacijc, bo sto je zvonjava tcJefona iii dru7..cnje s Iju­dima. la, naime, nisam bio u stanju niti upaJiti stolnu Iampuiii promijcniti kanal na daljinskom upravljacu bez prethodnog

paljenja cig:lrcte.Znao sam da me puscnjc ubij:!. Nisam sc lJ tom pog1cdu

mogao zavaravati. Ali, nijc mi jasno kako nisam mogao vidjctisto mi pusenje radi na mcnr:llnom planu. Nikako nisam razu­mio sro se dogada, mada mi je objasnjclljc bilo djcJo vrijemeprcd 1I0S0111. Najsmjdllijc II djdoj srvari je to Sto vedna pllsaeaiivi u 'l...abludi da uiivaju u cigareti. )a sam pusio zaro Sto sammislio da mi pomaic pri kOl1centraciji rc da pomaie mojimiivdma. Sada, bd sam nepuSac, najteie rni je uopee povjero­vati da sam nekada taka razmisljao. Promjcna koju sam doiiviomoze se usporediti s budenjelll iz noene more. Nikorin je dro­ga koja 7..3magljuje vas razutll, vase culo okusa i mirisa. Najgorastvar kod pllScnja llije to sro llniStava vase zdmvlje ili vas dicp,vee to Sto lInistava zdrav tazum. Sralno traiite kojckakvc ra'lJo­

ge kako biste nastavili pusiti.Sjcbm se kako sam sc u jcdnoj fazi prebacio na pusenjc lllie

(nakon neuspjelog pokusaja presranka pusenja), vjerujuci kakoje to manje Sterno i kako cu na taj nacin smanjiri pusenje.

Neki od tih dllhana 7..3 lulu apsolutllo su odvratni. Moguoni Bjepo mirisari, ali su grozni za pusenjc. Sjebm se kako me

Pranje mozga i uspavani partner 39

puna td mjeseca bolio vrh jez.ika. Nadalje, nckakva sc smeda

rekutina skuplja na dnu lule. Dogodi sc da ncnaOljcrno po~

dignete lulu iz-nad vodoravnog poloiaja i prije nego StO togapostanete svjesni, vee ste progutali prilicnu kolicinu te prljave

tekuCine. NajceScc cere odmah povraeati, bez obzita na to u

kak"om sc drustvu nalazili.

Trcbalo mi jc tri mjcscca da sc nautim puSiti lulu i nikako

mi nije jasno 7..1.StO sc u ta tri mjescca nikada nisam zapitao

Cemu to sluii i cito sc svjcsno podvrgavam mm mucenju.

Naravno, kada jcdnom nauCe nositi se s lulom, od pUSaea

Iliia nitko ne izgleda zadovoljniji. VeCina njih je uvjercna da

puSe Z:J.to Sto uiivaju u luli. Ali zaito su se toliko namucili da

bi nautili voljcti lulu kad su mogli biti jednako tako zadovoljni

i bez njc?

Odgovor je slijcdeei: jcdnom kada postancle ovisnik 0 niko­

linu, pranje mozga sc pojaCaV:J.. vaSa podSVijesl zna da malo

cudoviste treba nahraniri i ona blokira svc drugo StO vaS lim

Salje. Kao SlO sam v<""C rebo, slrah jc one SlO Ijudc ljcra da puSc

- Strah od osjceaja pra7.ninc i ncsigurnosti koji cc vas Obllzeli

kad se prCSlanCtC opskrbljivati nikorinom. To SfO vi toga. niSle

svjesni, ne znati da to ne POSlOji. Vi toga nc morale biti svjesni

jednako bo sto mack:! nijc svjcsna gdjc sc u podu nala7.e cijcvi

od grijanja, ona sarno zna da ce joj ako sjedne na odredeno

mjesno na podu bili lIgodno roplo.

Pranje mozga je najve6 pOle.skota s kojom se susreeemo

kad se ielimo odreei cigarela. Pranje mozga koje nad nama

provodi drustvo dok odraslalllo, pojaeano je llaSim osobnim

pranjem mozga koje dobzi od naSe ovisnOSli i jos vise pranjem

mozga koji provodc nasi prijalelji, rodaci i kolege.

Jeste Ii primjctili da sam se do sada ceslO koristio izrawm

'odreCi se cigarera'. Koristio sam raj izraz na poccrku prcrho~

dnog odlomka. To jc kbsicni primjer ispiranja mozga. Izraz

40 Allen Carr: lako je prestati puMi

1.apravo implicira irlvovanje. Prekrasna istina jest da se l.:~

pravo llicega nc lrebate odreei. Upravo SU~~OlllO, osl:bodlt

eele se growe bolesti i dostiti cudesne pozlUvne stvafl. 5:l~a

ccmo poeeti uklanjati to ispiranje m01.ga. Od s.ada p.a. l~adaIJe,netemo vi.sc koristiti izraz 'odreti', nego preslafl, st:lllih 7.apra~

yo: IZBAVITI 5E!Prvi argument za poeinjanjc pu.senja jest: lO radc dru.gi Ijll~

di. Ako ne pllsimo, mislimo da neSto 1..'tSigurno propUSl:llllo.

Zalim sc dobra pomllcimo da bismo sc ucinili ovisnima, iako

nikomc od nas nije jasno SlO smo to propuslali. Mcdutim,

svaki PUl kada lIgledalllo nekog drugog pUSa~, ~no~~o ~

uvjcrimo da Illora biti nceega u pUSenju, jer ~(Q bl la! lI1~CC

pusio. Cak i bda presrane pusiti, puSac sc oSJeCa ~~IllUl\l~svaki pUla kad netko 1I drustvu l.1.pali cigareru. OSJeca sc Sl~

glirnilll. Moi.e zapaliti samo ru jednu. I prije n<..'go stO jc toga

svjcslan _ ponovno jc poslao ovisnikom. .... .Pranjc 1ll01.g<1 vrlo jc motno i zata morale bltl SVJeslll .posIJe~

diea. 5jc6m sc kako sam kao djeeak nakon drugog sVJelsk~rata powmo pratio delcklivsku radio-dramu I)aul TC~lple ko!a

je lada hila iznimno popularna. U jcdnoj sc cpi:odl d~.t.e~lIvhavio ovisnoscu 0 marihllani iii kako su jc na1.ivailll SCflJl lra­

vi'. Zioecsti su Ijudi nesvjesnim pliSaCima prodavali cigarclC

1I kojil1la jc bib "'trava". Nijc bilo nikakvih slelilih poslj~i~,ali Sll Ijlldi poslali ovisni i morali Sll ncprekidno kupov~u CI­

garclc. (Z:.I vrijemc mojih teeajcva stoline Ill; ic Ijll~i pm.nalo

da su probali mar;huallu. Nit; jedan nijc rebo da JC po~lao ~

njoj ovisan.) Imao sam samo sedam godina kad~ sam.slusao {~Jprogram. Tada sam prvi put CUD 7..1 pojam OVlsnOStl o. dro~1.5ama pomisao na ovisnost, na to da vas ndto tjcra na lIi'.1111anJC

droge, 111A1savab me je i do danasnjih dana, i mada s.am sko~osiguran da trava Ile stvara ovisnosti, nikada sc n~ blh llsudlO

probati koji dim l1larihuane. Bas smijdllo, S ob,mom da sam

Pranje mozga i uspavani partner 41

poseao ovisnik 0 drag" d k . "b •me bareo PIT II 0 ole, se lla) rLC postaje ovisnik. Da.• " 1 au cmp e upozono na abiene cigarere. lronicno}~ sta ccrrdeser godin.a .nakon te serije covjeeanstvo trosi tisucc itlSllCc dobra na medlClnska isrraiivanJ";J 0 raku dok "'"t' , J" , " se mr IJUOIr~se ~akna~ acc:jc adolescenata na smrdljivi ko rov i prirorn

113Jvecu arlst ubJrc upravo dri..ava.Rijesit cerna sc p' N"raop mozga. IJe ncpusac "I' k ... . k'nut ,. "" .. OJIJcza J-, vee )C pusac onaj koji jc z..1kinur za:

: ......... ... ......... .......... . ............. .. .......ZDRAVLJE

ENERGIJU

BOGATSTVO

DUSEVNI MIA

SAMOPOUZDANJE

HRABROSTSAMOPOSTOVANJE

SRECUSlOBODU

5to dobiva Z<luzvrat dok se odrice svega ovog ,APSOLUTNO '., a,

N I,) 1 A - OSI01 iluziJ'c da k'vratiri os'eea"' . . ' po lIsava po-

J •J mira, spokop I samopouzdar'J'o k .. Y Y'

" k' . " "oJ! nepusaClUVIJC IrnaJu na raspobganju. •

Kao sto sam vee govono, pllsaci misle da puse zbog uiitka,

0pllSt;\llja i poticaja. U stvari, to je i111zija. Pravi je razlog

olakSavanje apsrinenrskc krize.

Kad smo zapoCinjali pllsiri, Cinili smo 1'0 U pOllekim

druStvenim siruacijama. Nismo bas morali pusiti. McJutim,

pocco sc srvarari zabrani krug. Nas je podsvjcsni um poceo

uCiri da cigarcta konzumirana II odreJcnom trenutku moze

biri izvor llgodc.

Sto posrajemo veCim ovisnikom 0 raj drogi, veCa je porreha

da olakbmo apsrinelHsku kri:l.u, i sto nas vise cigarera povlaCi

prema dnu, to vise vjerlljcmo da olla irna apsolumo suprotan

uCinak. To se dogada tako .~poro, tako poswpno da niste wga

ni svjcsni. Dan 'l..<l danom ne osjeCate sc nimalo drugacije od

prijasnjega dana. Mnogi pLlSaCi nisu ni svjesni da su posrali ovi­

snidma dok ne pokusaju prcsrari pusiti, a i tada mnogi od njih

to ne mogu priznati. Nekolicina njih cijeli iivot gllra glavu u

pijcsak pokusavajllCi uvjcriti scbc i druge da uiivaju u cigarcri.

Vodio sam slijcdeCi razgovor sa srorinjak adolescen:na:

JA: Shvaeas Ii da je nikolin droga i da je jedini razlog slo pusis

to slo ne mozes preslali pLlsili?

42 Allen Carr: lako je preslali pusiliOlaksavanje apslinentske krize 43

0,

JA:

0,

JA:

Ne mislim samo 1l;1 vel ike iiyome rragcdije, vee n3 svakidasnje

siwacije koje Ll nama izazivaju stres kao sto SLl druzenje, tele­

fonski razgovori, napetosr koju osjcea kucanica s malam djec­om i slicno.

Uzmitllo lla primjer telefonski razgovor. Za veeinll jc Ijlldi

telefonski razgovor pomalo stresall, pogotovo za poslovne lju­de. VeCinli tdefonskih razgovora ne vodima s prczadovoljnim

muStcrijama iii sa scfom koji nas naziva kako bi nam Ccsritao.

Obicna je rijcc a barem malo napetoj situaciji; ncSto IlC idekaka spada iii nctka ima nckakvc :t~1hrjcve. U tom ce trcnu­

tku pusac, aka to vee nijc llCinio, zapaliri cigarctll. Uopcc nije

svjcsran Z:lstO to cini, ali zna da mu sc iz nckag razloga Cini da

mll pom:rk.

Ono sto se u stvari dogada je slijedece: iako toga nije svje­

stan, pUSac vee pari od apstinenrske krize. Ook djelomicllo

ublazuje iclju :fA'! cigarcwm, istovremcllo se smanjuje i sues

(istovremcllo, ali ne medusobna povezano) i pusac osjeea kako

dobiva podstrek. U ovom trenutku taj je podstrek stvaran.

Pusac sc osjcea bolje ncgo Sto sc osjcCao prijc ncgo jc zapalio

cigarctu. Medutim, cak i dok pusi tll cigarctu, puiiac jc napctijiod nepusaea, jer sto vise pusi to je dubljc uvuccn u z3brani

krug i svaki put mu cigarera sve slabije llblaiuje iudnju.

Glupost! Ja uzivam u cigareti. Da ne uiivam, preslao bih.

Onda prestani na tjedan dana i dokazi da maies prestatiaka ieJis.

Neeu. Ja uzivam u pusenju. Bih. kad ne bih uiivao.

Prestani sarno na tjedan dana, da sebi dokaies da nisipostao ovisnik.

0: A zasto? Ja uiivam u cigareti.

Rck~o sam vee da pusaCi imaju porrebu olakhri si apstincn­~s.ku knz~l u ~~enucirna srrcsa, dosade, kOllcc/ltracijc, OpuSt:lrljaIII kombm3cIJc nabrojanoga. 0 rome ell dcraljnije gavoriti uIH.:koliko slijcdeCih pogbvlja.

44 Allen Carr: Lako je prestati pusi!iSIres 4.

Obccao sam vam da yam ne spremam nikakvu sok-tetapiju.

U slijedeecm vas primjcru ne namjeravam sokirari, ielim salllOnaglasiti kako dgarerc unistavaju vaSe iivce, dok vi mislire da

vas opustaju.

Zamislitc da StC se dovdi u sranje u kojem yam lijeCnik kaz.c

kako Ce yam morari ampurirari noge aka ne prcsranere pusiri.

Zasranire na trenutak i pokuSajrc si zamisliri iivor bcz nogll.

Pokusajrc si prcdol:iti stanjc 1ll07..ga orobe kOja bi nakon takvog

upowrenja nastavila pusiti tc hi joj SlVarno bile amputir::mc

obje lloge.

Bio sam CUO nekoliko takvih priCa i smattao sam da jc tako

llcSto porpuno ncmoguee. Stovik, nadao sam se da ce i meni

lijclnik reCi tako ncito i da cu onda stvarno morati prcstati

pusiri. Tada sam vee iseckivao dan kada b.- doci do izljeva krvi

u m07..ak j kada tu ostati ne samo be-L nogu vee i be-L glave.

lakve price nisu ni u kOlll slliCaju besmislene vee jasno

ukazuju na to StO ta grol.na droga tini od Ijudi. Dok krocitektoz iivot, postupno yam oduzima hrabrost. 5to yam viSe odu­

zima hrahrosr, to StC viSe uvjereni da je njcn ucinak upravosuprotan. Svi smo tuli 1.•\ paniku koja obuzima puSaCa kada

kasno naveCer shvari da jc osmo bcz cigarera. Nepllsacima je

rakvo sranje potpuno ncpoznalO. Cigarera je lIzrok lOme sranju.Litav vas iivor cigarcta ne samo da unisrava vak iivce vee jc i

ffioCan orrov koja unisrava i vaSe tjelcsno 1.dravlje. U rrcnutkll

kad se pusac dovede 1I stanje u kOjCffi jc svjcsran da ga cigarcra

ubija, duboko je uvjercn da mu upravo ona dajc hrabrosr i da

je iivot bez nje porpllno nC'I..amisliv.

Shvarite konacno da vas cigarera ni u kom slucaju ne opusta;

ona vas polako i sigurno uniStava. Jedna od najveCih koristi

koju eere imari kada prcstanete pusiti upravo je povratak samo­

pouzdanja i sigurnosri II scbe.

46 Allen Carr: Lako je prestati puMi

Ako u ovom rrcnurkll pllsire, siglltllo ste na lO vee 7.aboravili

do rrenutka kad sam vas ja na lO podsjctio.Jos jcdna zabluda u vezi s pu.scnjem je ta da dgarcta smanjujc

dosadu. Dosada je stanje duha. Dok pusitc dgarclu vaS um nc

govori: "Ja pllsim cigareru. Ja pusim cigarcru". To se dogadarck kad dugo apslinirate, kad pokuSaV3rc smanjiri pllscnje iIi

kad pllsitc prvih nekoliko cigareta nakon neuspjdog pokuSaja

da prcslancre.Istina jc slijedeea: ako ste ovisnik 0 nikorinu, a IlC pusirc,

IlcSlO valll ncdosraje. Ako postoji ncilO sto nije strcsno, a moZe

ncko vrijcmc z..1bavili vaS mozak, proi:i ce prilicno dugo ra1.do­

bljc prijc ncgo sto vas 7.a.Smeta noooslarak droge u vascm rijclll.Medurim, kad yam jc dosadno i kad se vaS m01..1k nitim nc

zabavlja, krenut ce hraniri cudovistc. Kad Yam je dosadno (a

ne pokll5..1vate prcsrari pllsiti), bk i paljcnjc cigarcrc prclazi 1I

sferu nesvjcsnc radnje. Cak i pu.saCi lule i oni koji sami mo­

rajll svoje cigarere obavit ce svoje rituale potplillO automarski.

Ako se pusac pokusa prisjetiti cigareta kojc je popusio tijckom

dana, sjetit ce se samo malog broja njih - npr. prvc toga dana

ili onc nakon jda.Istina je II srvari ra da cigarera indirckrno pojaeava dosadu i

to rako sro vas cini letargicllima. I umjesto da ndto poduzmu,

Oosada 47

da se poCnu baviri nekom energicnom akrivnoscu, pUSaci seprepusraju lijenosri i dosadi i ublaiavanju apsrinenrske krize.

Zato je loliko vaino suprorsravili se ispiranju mozga. Jcrje Cinjenica da puSaci imaju obieaj pusiri kada im jc dosadnoi da nam sc ad rodenja govori da puscnje rje.sava dosadu, panam nc pada na pamer ispirati ru Cinjenicu. Mozak mm jerakodcr ispran da vjcruje da zvabnje :l.vakaCih guma pomaZcopuhanju. Cinjenica jc da ljudi u srrcsnim situacijama cestoskrgucli wbima. Svc sto zvakace glllllC r.ldc jesr da yam dajuraLiog za skrglltanje wbima. Slijt.xlcCi plu kad vidirc nekogkako ivace promorrilc ga pomnijc i zapirajre se izglcda Ii ta

osoba opusrcno iii napero. Promarrajle pUSace koju puSe jer imje dosadno. I dalje izgledajll kao da illl je dosadno. Cigarclc nasnc rjciavaju dosade.

Kao bivsi ldki pllsac mogu ustvrditi d:t ne postoji nista do­sadnije od paljcnja jedne prlj:lVc cigarclc Z:1 drugom, dan zad:lllOlll, godinu z.. godinom.

48 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Cigarcra ne poma7.c koncenrradji. I ro jc jos jcdna od iluzija.Dok sc pokuSavare konccmrirari, auromarski Cere z..1boraviti

na stvari koje odvlacc po7..ornosr, npr. na osjetaj hladnoce iiivruCinc. !lubc vee pari: malo cudovisre treba svojll dow. Akada sc rreba usredolOciti, on na to uopce ne Illora ni misliti.AUIOtl1:lrski p:tli cigareru, djclomicno prekid:tjuCi apstinentskukriw, i nasravlja r:tdiri svoj posao, a da je vee zaboravio da

uoptc pusi.Cigarera nc poma7.c koncenrradji. Pomaic jc unistiri, jer

nakon nekog vremena, Cak i dok pusirc, pliSacku apsrinemskllkrizu nikako ne mo7.cre 1I porpunosri prcvladar1. Pu.be radapoveCava kolicinu cigarera i rako sc i problem samo poveeava.

Na kOllcenrraciju pllscnje urjcce i na drugi nacin. Progrcsi­vno blokira arrerijc i velle orrovolll i tako llskracllje mozgu ki­sik. U srvari, ako prcokrenere raj praces, marno cetc popravitikonccmracijll, a s njom ce £loti i inspiracija.

Kad sam pokllsao presrati pllsiti Merodom snage volje,razlog mom ncuspjchll bila je upravo konccntracija. Mogaosam se nosiri s ncrv07..om i s losim raspoloienjem. ali kad samse na neSro rrcbao usrcdoroCiri, jednosravno sam morao zapa~

lid dgareru. Dobro sc sjetam panikc koja me uhvatila kad samshvario da na mojim ispirima iz racunovodstva nije dopllStcno

Koncenlracija 49

pusiti. Tada sam vec pripadao medu pusace koji puse jednu 'lAt

drugom i bio sam siguran da ne mogll rri sara biri koncenttiran

bez cigarere. Medulim, ispirc sam poloiio i ok se ni ne sjeealll

da mi je llopce palo na pamet ptlsiti. DakJe, kad je doslo do

sitllacije II kojoj se srvarno trebalo konccmrirari, ociw mi ciga­

reta nijc bila pOlrcbna.

Manjak kOllcenrradje koji lllllCi pllsaec kad pokuSaju pre­

scafi pUSili ocito nc dola'l.i od tjclcsnih uCinaka apslinenrske

krize. Oak SlC pUSac, patilc od mcnmlnih blokada. Kad naidclc

na preprekll. Sto Cele lIradili? Ako vet ne pusirc. zapalit Cerc

jednu. To netc izlijeciri mcncalnu blokadu - Sro sada? PokuSar

cere se rijciili blokadc j(x1nako kao SlO bi ro uCinili nepusaCi.

Oak Sle pliSaC, ni za 510 na SVijClU nc krivire dgarcre. PuS:!ci

nikada ne pare od plls.1.ckog ka.slja, oni su samo kronicno

prehladeni. U rrenulkll kada prcsranclc pusiri. za sve loSe sro

Yam se U iivoru dogada krivil Cere 10 SIO sre prestali puSid. Izato kad imalC mcntalnu blokadll, umjesto da ju pokuSale pre­

vladari, zavaravarc se: "Da barem sada mogu zapaliti. odmah

bih rijciio problem". I tako poeinjere preispitivari svoju odlukll

da presrancle pusiri.

Ako sre uvjereni da jc pu.scnjc jedina prava polllOC pri kon­

cenrraciji, briga 0 rome ce vas z.1.Sigurno dovesli do toga da senetcrc moci konccntrirati. Sumnja lIzrokujc problem; ne ljclc­

sna porreba za cigarcrom. Zapannirc z.tuvijek: puSaci Sli ti kOji

pale od apstinemske krizc, a nc ncpuSaci.

Kad sam ugasio svoju posljednju dgareru. preko noci sam

sa srodnu cigarcra dobo na nula na dan bel ikakva gubirka

koncenrracije.

00 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

VcCina pu.sata misli da ih cigarcl3 opusta. Medmim, isrina jc

da je nikorin kcmijski slimulans. Ako si izmjerile puis pa 1'0­

rom popusirc dvije cigarere 'l..3 redom. primijeril Cele da Yam jc

puis zn311l0 porasrao.Jedna od najdraiih dgarera veeini puSaCa ona jc nakon

obroka. Vrijcme obroka je vrijeme kada presrallcmo radiri; sjc­

dncmo i opustimo sc, 'l..3dovoljimo svoju glad i Zed rc Sll tako

llaSa cula potpuno zadovoljcna. Medurim. jadni se pus..c nc

m07,c opusriri. On mora zadovoljiri jos jednll glad. On misli

da ra cigarcla kojll pu.si dajc glavni zaCin hrani, dok 1I srvarno·

sri on nc 'lAtdovoljava sebe, vcc ono malo cudovisrc koje [lcba

nahraniri.Cinjcnica jc da se ovisnik 0 nikorinu nikada ne m07.c II

potpllnosri OpliStiri, i kako iivOl ide dalje - sve jc gore i gore.

Najncopustcniji Ijudi na svijclu nisll nepusaCi. vet pede­

scrogodisnji direkrori koji pu.sc jednu cigaretu 'l.<1 drllgom.

koji reSko disu i sralllo kaSlju, imaju visok dak i neprcsrano

Sli nervozni. U rim F.17..3ma cigarcra prcslaje cak i djelomicno

llblaiavati simptome kojc je prclhodno u'l.rokovala.

SjeCam se vremena kada sam kao mladi racllllovoda podizao

obirdj. Kad bi neko od mojc djcce llcinilo kakvu m:podophinu,

rrcnuracllo sam gubio iivce. Moje su bijcSllC reakcije bile u

OpuManje 151

poprunosri neprimjcrcne rd.ini ucinjenog 'nedjela'. Bio sam

rada uvjeren da me obuzco nckakav zloduh. Sada znam da su

cigarete uzrokovale problem. U to sam vrijeme bio uvjeren da

me muce svi problcmi svijcra, medutim, kad se sada osvrncm

na to razdoblje, nikako mi nije jasno sro je to bilo tako strcsno.

U svim sam drugim stvarima u iivoru ja irnao konrrolu. Jcdina

srvar koja je konrrolirala melle bilo je pusenjc. Najialosnije jc

to da danas nikako ne mogu uvjeriti svoju djccu da je upravo

pUScnjc bilo one sto mc Cinilo rako ncsnosnim. Svaki put kad

cujcm puSaCa kako opravdaV'.1 svoju ovisnost, cujcm iSlU po­ruku: "Srvarno mc smiruju. !'omaiu mi da sc opustim."

Prije nekoliko jc godina u Englcskoj bilo govora 0 [Orne

da te se donijcri zakon kOjilll bi se onemogutilo puSacima dausvojc dijcre. Jedan jc covjck rada bijcsno proresrirao: "Kakve Ii

su to gluposti. To je porpuno pogrcino. Sjetaffi se da sam, kadasam bo dijcrc trcbao nato raspraviri s mamom, uvijek rekao

da sjedne i 7..."lpali cigarctu jer jc rada bila znarno opusrcnija".

laSto raj covjck nije mogao r:J.7.gov:u3.ti sa svojom mamom kad

nije pusila? ZastO su pUSaci tako neopusreni kad nc puSe, Cak

i nakon jcla u rcsroranll? Zasto Sll rada ncpliSaCi u potpuno­

sri opustcni? ZaSto sc pliSaci nc mogu opustiti be7. cigaretc?

Slijedeci put kad primijcritc Ilcku osobu kako u rrgovini urla

na svoje dijete isprarirc je poglcdom. Sigurno Ce zapaliri cigare­tu tim izade iz rrgovinc. Na rclcviziji jasno mOttle vidjeri koji

jc od vodirelja pUSae, a kOji nije. Opuhenosr, rj. neopusrcnosr

izuzerno se lako uoeava u prilikama kada pusaCima nije do·

pusreno pusiri. Obrarirc na [0 pa1.njll. Vidjct Cete kako pUSaci

stalno dric rllke blizu una iIi kako pucketaju prstima, rapkaju

nogama, igraju sc sa svojom kosom ili rade tame grimasc.

rubei nisu opuihcni. Oni su 7.aboravili sro to mati biti potpu­

no opustcn. Opustcnost jc jedna od mnogih koristi od pre­

stanka puScl1ja.

52 Allen Carr: Lako je prestati pllsiti

Cijc1u tll prilu s pusenjem mozemo povezati s llluhom i

biljkom mcsoidcrkom. Kad sled na biljku, muha isprva uziva

u slasnom biljnom nektaru. U jednom trenlltku situacija po~

srajc obrnuca. Sada vise Illuha ne jedc biljku, vet biljka poCinje

prozdirati lll11hll.

ije Ii vet. vrijcme da odletire s te biljke?

Opu~tanje lS3

Ne, kombinacija sc nc odnosi na puscnje dvijc iIi vise cigareta

odjednom. Na nju ecre naiCi 1I rrcllutku kada se poenete pitati

zaS(Q 1I0pee pusite. Jednom sam si spalio dian pokuhvajuCi u

usta ugurati cigarelll u rrcnlltku kad jc jcdna vee hila 1I t1Slima.

U stvari, to i nijc tako glupo kao Sto vam mozda izglcda. Kao

Sto sam vee rebo, postupno cigareta prestaje ublai;!Vati apsti.

nenrsku kri1.l1 i cak i u rrenurku kad U llstima imalC 7..apaljcIlu

cigarelu, imalc dOj:Ull da IlcSto ncdoS{aje. avo lanbnog pllsaean.... jvisc frustrira. U trcnlllku bda yarn jc poticaj porrcb;m, vi

vee pusilc. 1'1. rog se razloga lciki plls.1ci okrceu alkoholu i dru­gim drogama. Na ovu Ct. se temu vratiri kasnije.

Dakle, kada govorim 0 kombinaciji, mislim na kombinacijunasih lIobieajenih t:lzloga 7AUto pu.simo; npr. neki drustveni

dogadaj, zabava, vjencanje, veccra u rCSloranu. Postoje sirua­

cije koje su istovremcno i stresnc i opustajuCe. To isprva mo7.e

izgledari konrradiktorno, ali nije. Svab vrst druienja moze

biti stresna, eak i dru7..enjc s prijatcljima. U ism vrijcme 7..elitcuzivati u drusrvu i biti potpuno opuSteni.

I)ostoje situacije u kojima su prisurna sva Cctiri nabrojana

razloga. Voinja automobilom moZe biti jedna od njih. Ako

upravo napuscace Strcsnu siruaciju, na primjer, upravo StC bilikod stomatologa iii lijeenika, sada se u automobilu mottre

M Allen Carr: Lako je prestati puMi

"pustiti. Istovremeno, voinja podrazumijeva odredenu dow,.teSa jer morate voditi racuna 0 svojoj sigurnosti. Morate se

I,lkoder konccnrrir;ui i na vo7.nju. MoZda nisre svjesni ova dva

I'0sljednja faktora jer Ie radnje obavljare nesvjesno. To stO ihnbavlja vaSa podsvijest ne z.naci da to 7.3 vas ooovija netko dru­

bi. Ako pak 7.3pncte u nekoj promecnoj guivi iii sc voz.ite pojcdnolicnoj aU(Qccsti, POStat ee vam i dosadno.

Jos jedan dobar primjer je kan::mje. Ako se radi 0 malo

l..ahtjevllijoj igri, morate sc koncenrrirali. Ako gubite, sigurno

cete biri pod snesom. Ako dugo vremena ne uspijevale dobiri

pristojnc kane, postar ee yam dosadno. Cijclo to vrijeme vi

bisrc sc ncbali 7.abavljari, ncbali biste sc opusrati. Za vrijcme

partije karara, bcz. obzira na to kako malo osje6 aps,inent5ku

kriw, pllsac ce lantano pusiti cigarctu za cigaretom, 10 ee ciniri

eak i povrcmcni pusac. Pcpcljarc ec bid pune II rrenurku. 1'1.­nad igraCi stalno Cc lebdjeti oblak dima. Upitatc Ii 5.1da bilo

koga od pu.saCi-kanaS.1 llHva Ii u cigarcrama, rcCi ce vam da sc

zadjclo salitc. Nakon ovakvih n06. kada nam od kasljanja vee

posrane 1.10, cesto odillcujcmo da jc sada srvarno doslo vrijeme

da prcstanemo pusiri.Upravo re cigarcte. ko;e pusimo u kombinaciji naizgled

oprccnih sitLIacij:l., cesta sm:ltramo onim posebnim. animakojc ce nam kada presranemo pllsiri najviSe ncdostajati. Misli­

rno da nikada viSe lleeemo moci uiiV3ti u iivotu kao nekada.

U srvari, rijeC jc ponovno 0 potpuno istolll fcnomcnu; i tC ci­

garete sluk s;lIno uro da Iakse prcvlad:l.mo apstinemsku kriw

koja je ponekad jab a ponckad slabija.NeSto treba u porpunosri razjasniti. Nisu cigarerc uno StO

neku situaciju cini posebnom. Posebna je sama ra situacija. Kadjednom prcvladamo pocrebll za pusenjem, u takvim eema situa­

cijama jos vise uiivati, a one srresne ce l1am bid 7Jlatllo manje

srresne. 0 ovome eu dctaljnije govoriti u slijedetcm poglavlju.

Kombinacija M

APSOLUTNO NICEGA! Ono sw prestanak pllsenja Cinirc.skim jc strah. Strah od gubitka uzitka iii potpore. Strah daodredcnc lijepe sitllacijc vise netc biti iste. Strah da sc nibkoncccmo mati nusiti sa stresorn.

Drugim rijeCima, llcinak pranja mozga navodi nas na pomi­sao kako u nama poswji neb slabost koju cigareta ublaiava teda ce, ako prestanemo pusiti, u nama nastati praznina.

Shvatite jednom zauvijck: CICARETE NE [SPUNJA­VAJU PRAZNINU. ONE JE STVARAJU.

NaSa SLl tijela najprecizniji strojevi na Zemlji. Bcz obziravjerujete Ii u Stvoritelja, u proccs prirodnog odabira, iii u ncStoizmedu - sto god da je stvorilo nasa tijela, tiSllCll je puta mocnijeod covjeka. Covjek ne mo7..e stvoriti niti najlllanju 7-iVll stanicu,a kamoli cudo osjeta vida, rcprodllkcije, cirkulacijskog sustavaiii mozga. Da je Ono sto nas je stvorilo kljelo da Ijudi puse,opskrbilo hi nase tijelo nekolll vrstom dimnjaka, kao i filtrakoji bi sprjeCavao otrovillla ulazak u nase tijelo.

NaSa su rijela opskrbljena sarno odredenim mchanizlllirnaupozorenja kao sto su kasljanje, vrroglavica, mllcnina, a kojerni ignoriramo na svoju stcm.

NajljepSa je istina u tome da se nemamo cega odrcci. Jcd­nom kada istjerate malo cudoviste i kad shvatite u kolikoj yam

l56 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

Je mjen ispran mozak, cigarete vise necete zcljeri nid ce yam

hiti potrebne.Cigaretc nc popravljaju rueak. One ga unistavaju. One

llniiitavaju vase cu[o okusa i mitisa. Promatrajte pUSace dokII restoranu puse izmedu obroka. ani ne lIiivaju II obraku,oni jednosmvno ne mogu docekati kraj jda jer se jda uplice II

pusenjc. Cesto se nc mogu suzdri.ad od pusenja 1..1. jelom madaznaju da to nepusaCima smera. Nije stvar u tome da su pllsacihezobzirna stvorenja, oni SLl jednosravno jadni bez cigarcta.Moraju birad izmedu dva zla: ne pLlsiti i zOOg toga se oSjetatijadno, iii pusiti i osjetari se jadno jer [Q smcta nepusaCima. Uoba sluCaja imaju osjetaj krivnje i sami scbe prcziru.

Promatrajte pLlSace na nekom sluzbcnom prijcmu na kojcmse mora cekati na sluzbcnu zdravicll. Mnogi rad imaju "proble­ma s mjehllram" i iskradajll sc iz prostorije kako bi Ll toaletu'/.apalili cigarcw. U [akvim sc slllCajcvima jasno vidi kako jepllsenjc prava ovisnosf. PusaCi ne puse zato Sto II cigaretamauzivaju. ani puse zato Sto se bez cigaretc osjetaju jadno.

Mnogi od nas poCinju pushi u drusrvu, dok su jos mladii sramciljivi, te uskoro pocinju misliti da ne mogu Llzivati II

drustvu ako ne puse. To je apsolu[na besmislica. Dllhan covjekalisava samopollzdanja. Najbolji dokaz straha koji se llvlaCi II

pusaea je urjecaj cigareta na zene. Skora sve su 7-cnc iZU7..emoosjerljive na svoj izgled. Uvijek kle biti adekvamo odjcvcnc ibesprijekorno mirisati. Bez ob1-ira na sve, to Sto im dah ima

miris pepeljare izgleda da ih nimalo ne obeshrabruje. Ja znamda im to sigurna jako smet'l ~ znam da mrze mitis svoje kosc iodjece - ali to ih ipak nc odvmca od puScnja. Toliki je srrah koji

je ta groma droga utjerala pusaCima u kosti.Cigaretc nc pomazu pri druzenju. One ga uniiiravaju. Mo­

rate driati pite 1I jednoj, a cigarcru 1I drugoj rueL Stalno voditiracuna 0 pepdu kojega treba otresti u pepcljaru, pokusavati ne

Cega sa to odricem? 57

izdisari dim Ll lice osohe s kojolll razgovaratc i ncprestano sepitari nc osjeta Ii ta osoba pUSacki zadah iz vaSih usta i nc vidiIi kako su vam od eigarem poiutjeli zubi.

Ne samo da se nicega ncecte odrcei, vee tete odmah po­stati svjcsni mnogih rantaSticnih koristi. Kad puiaci pol:.nurazmis)jati 0 prcstanku pu.senja, obicnosu im misli usredotocenena ror.J.vljc. novae i drustvo. Ovo su oeito vrlo billla pitanja. alija medlltim mislim da jc najvcCa korist ad prcstajanja pu.scnjalIpravo pSiholoska. IZlllcdu osraloga, iz slijcd(.'cih razloga:

1. Povrarak samopolJzdanja i hrabrosti2. Sloboda od ropsrva

3. Nije vise potre-bno ici kroz :i-ivot smlno razmisljajuCi 0 tomckako vas polovica sranovnistva pre-/-ire nid, Sto je najgorc,pre-/-iruCi samoga sebc_

Ne samo da jc iivot nepuSaCa kvalitetniji vet jc -laSigurnoi mnogo IjcpSi. Nc mislim samo na to da Cete biti 7.draviji ibogatiji. vet i na to da cete zasigllrno biti srctniji i viSe uiivatiu iivoru.

o fant:J.Sticnim prednostima nepuscnja govorit cu viSe II

slijcdctim poglavljima.Ncki pus:lci nikako nc mogu shvatiti sro :i.dim reCi kad go­

vorim 0 'praznini'. Njima ce moZda u razlll1lijcvanju pomotislijcdeea prio.

Zamislite da vam se na lieu pojavio neki gr07.an osip. )ayam prcporucujem da svakako isprobate jcdnu m:J.St. PosluSateme i osip ttenutno nesraje. Tjedan dana kasnije ponovno sepojavljuje. Zatraiite od mene jos maJo one masti. Izlazim Yam

u susret i pokianjam cijelu tubu kako bistc imali dovoljno akose osip ponovno pojavi, Nakon primjcne masri, osip ponovnonestaje. Svaki puta kada se ponovno pojavi sve je veti i viSe vas

fiB Allen Carr: Lako je preslati pusiti

svrhi, a vrijeme do pojavc novoga osipa sve jc krate. Nakonnekog vremena osip prekriva cijclo vase lice i strahovito vas SVt­bi. Sada sc pojavljuje svakih pola sara. Znate da ce ga mast pri­vremeno izlijel:iti, ali ste vrlo zabrinuti. Hoce Ii se osip jednomprosiriti na cijelo tijclo? Hatc Ii razmak izmedu dvije pojaveosipa potpuno nestati? Posjeeujete lijcCnika. On vas ne moZeiz.lijel:.iri. PokuSavate s primjenom drugih srcdstava, mcdutimnista ne poma7.c osim re clldorvorne masri.

Sada stC vet potpuno ovisni 0 masti, Ne izlai'.itc ii'. kuCea da niste sigllrni da Ui'A1 se imatc tubu masti. Kad plltujete.uvijek sa sobom nosite llckoliko tuba visb. Uz to sro StC za­hrinuti 7A1. svojc zdravljc, im:ue i drugi problem. Naimc, ja vamn:lpbcujCill 100 funta svakll tubu. Ncmatc drugog izborn no

platiti mi.Tada nailazite na clanak 0 osipu u novinall1a i shvaCate da

isti problcm s osipom nc muci s.1mo vas, vee i mnage druge Iju­de. U srvari, farmaeclld Sll otkrili da vaSa mast lIopte ne lijel:iosip. PomOCll masti osip se samo povlaCi pod kol.lI. Mast je ta

koja ga hrnni i lI"Lfokujc sirenje osipa. $ve SIO morate ucinitikako !liSle sc rijciili osipa JCSt prest:J.li koristiti mast. Osip cc svremcnom llcstati sam od scbc.

Bistc Ii nakoll tog saznanja nastavili koristiti mast?Bi Ii vam bila ponebna snaga voljc kako lle biste morali

koristili mast? Ako u l:bnak nc biste odm:lh povjerovaIi, i'A1.­siglltllo biste ipak isprobali ima Ii u njcmll istine i kada bistcshvatili da sc osip smanjllje, 7.clja za korisrcnjem Illasti sasvim

hi nestala.Biste Ii sc osjcCali jadno? Naravno da ne. Imali ste uiasan

problcm koji ste smatrali ncrjciivim. Sada StC napokon prona.slirjcicnjc. Cak i u slutaju da je potrebna gadina dana da osipu potpunosti ncstane, sa svakim dallom poboljSanja pomislitcete: "Nijc Ii to fanrasticno. Neeu umrijeti,"

tega se 10 odricem? 59

]ednako sam se cudesno osjetao i ja kad sam ugasio svojuposljednju dgareru. Jedna yam stvar mora biri sasvim jasnakod usporcdbe pusenja s osipom i mascu. Osip nije rak plutaiii arterioskleroza, rromboza, kronicna asrma iIi bronhiris iiibolesr srca. Sve ro dolazi bo dodarak osipu. Nije sarno rijec 0

risucama marab koje smo spalili, rijcc je 0 ciravom ljudskornvijeku ispunjenom losim zadahom, zlltim zubima, lerargijom,soptanjem i kasljanjem i godinama provedenim u gusenju S3­mih scbe i ;;..aljenju zbog svega lOga. Rijec je i 0 vremellll u

kojem se osjcbmo z.1.kinlltima i kaznjenima jer pusenje nijesVllgdjc dopuheno. Rijec je 0 £orne sro se osjebmo prezrcnoi, jos gore, sra preziremo sami scbe. "1"0 Sll sve strasni dodaciosipu. Osip je ono sto nas rjera da 'l~1tvaramo oCi pred svimtim. Rijec je 0 panicnam oSjebju neurazive :i.dje Z.1 dgaretom.NepuSaCi ne pate od tog osjceaja. Najgora stvar od kojc parimoje strah i najvcea korisr kOju eete izvllti od nepusenja bir eelIpravo u rome sw cere se napokon rijditi lOga scraha.

Ja sam se bio osjcCao bo da se velika magla najednam po­vukla iz moje glave. Jasno sam vidio da llloja panicna :ielja 1..aeigarelOm nije bila posljediea nekakvc moje slabosti iii nckakveearobne moti kOja mi je eigaretLI Cinila privlacllom. Uzrok rojzelji bila je prva eigarcra, i svaka slijedcea koja tll zelju nijeuta:livala, vee jll je, naprotiv, pojaeavala. Vidio sam sve one'srerne pusace' kako prolaze kroz isru nocnu moru kroz kojusam ja prolazio. Nc tako lose kao ja, ali svi su oni pronalazilislicne laine argumente kOjima su pokllsavali opravdari svojuglllpOsr.

TAKO JE L1JEI'O BIT! SLOBODAN.

60 Allen Carr: lako je prestati pusi1i

Kad pokllsavaju prestati pusiti, puSaCi kao glavne razloge navo­de zdravlje, novae i drusrveni ugled. Osim pranja mozga, ovastrasna droga prouzrokuje i najobicnije ropsrvo.

Apsurdno je sto SlJ Ijudi II proslolTl stoljecll raravali kako bise ukinllio ropstvo, a u danasnjc vrijclllc lOliko pllsaea pari adropstva kojc su sami scbi namctnuli. Lovjck nikako nc moZeshvatiti ci njcn iCll da kada III u jc dopuStcno pUSenjc iskrcno :lei i

postati ncpuSac. U vcCini cigarcta kojc II zivot'U popusi pusacnc sarno da ne uiiva, vec nije niti .svjcst:l.n da ih je popusio.Tck nakon nckog vremcna apstinendje poCinje se 1~1Varavati

mislju kako uziva u dgarcti (npr. u prvoj ujurro iii u onoj po­slijc rucka).

Cigarela mm postajc dragocjcna tek u trenurku kad poku­sarno smanjiti pusenjc, kad apstiniramo iii kada nam drustvcneprilike ne dopusraju da pusimo (npr. u crkvi, bolniei, kazalist'll,kinu i sl.).

Uvjereni bi pusac rrebao biti svjestan da ce s vrClllcnombiri sve gore i gore. Danas je vee na mnogirn javnim mjestimapllScnjc zabranjeno. Uskoro ec biti na svima.

U danasnjc se vrijcme rijetko dogada da pusac lllaZe prviputa doti k nekome u posjet i z..paliti nakon kunoawog pi­tanja: "Smijcm Ii zapaliti?". LeW je prizor u kojem puSac prije

Dobrovoljno ropstvo 61

svega pokuSava spaziti pepeljaru, nadaju6 se kako ce u nJoJpronaCi opuske. Ako pepeljarc nema, pokuSat ee se nckakosllzdri.'lti ad puscnja, ali aka mll to ne uspijc, wrrazit t.edopustenje da zapaH cigaretu. Odgovori kao: "Ako baS morate"iii "Radijc nei tdko bismo se rijdili smrada", nisu viSe nikakvarijetkost. Jadni sc pusac rada osjet.a srvarno 1I7..uno, najradije bipropao U zcmlju od neugodnosti.

Sjceam se kako mi jc hilo nesnOSIlO iti u crkvu dok 5.1111jos bio puhc. Cak i rijekom vjcnCtllja mojc kecri, kad samtrcbao ponosno stajati u'lnju kod oltara, ra'lmisljao sam 0 dru­gim stvarima. Mislio 5.1m: "Kada ce 10 napokon hiri got'ovo dakonacno mogu vani jednll zapaliti?"

Korisno je promatr:ui puSaCe u takvim prilikama. Uvijek scdri.e 7":ljcdno i Ilurkajll jcdan drllgoga cigarcrann "Nc hvab,imam svoje, 7..1paJir ell jednu od vasih kasnijc", Ctvrljaju vescio,uvlateei dim cigarcte mislcei prirom kako su srcrni jcr oni ba­rcm imaju svojll malu nagradll. Jadni nepll5.1Ci rakve nagradcnc dobivaju.

Srvar je 1I rome da "jadni ncpllsati" nc ncbajll nagradc. Minismo srvorcni zato da idemo kr07. iivot ncpresrano trujuCisvoja tijcla. Najgorc je kod pusenja to sro puSac niri dok pusicigarctu nc mUle postiCi uno stanje mira, samop01l7.danja ihrabrosti kojll nepuSac ima cijelo vrijcme svoga ncpllsackogast:lia. Nije nepuSac raj koji se u crkvi osje6 zakinutim.

Sje6m se isro rako kako sam 1I kuglani gilimio da mi jcmjehur prehladen kako bih svako malo mogao skokllllti doroaleta. Nc, nijc hila rijee 0 terrnaestogodisnjcm skolarcu. veeo cerrdeserogodiSnjcm raClinovodi. Kako Ii jc to sarno jadno.Niei 7.01 vrijemc igrc nisam lIzivao. Vesclio sam sc kraju igresamo z.1to sto sam mogao .....apaliti, iako sam kuglanjc tada sma~

trao najboljim naCinom za opusranje tc sam mislio da uiivamu svom najdrazem hobijll.

62 Allen Carr: Lako je prestali pusili

Jedna ad najljepsih srvari koja mi se dogodila kad sam pre­StaO pusiri hila je trenutno oslobodenje od ropsrva i novosreCenasposobnost jednakog uiivanja u iivoru u svakomc trenutkll.Nijc viSe hilo potrebno potratiti pob i.ivot3 na icljll za ciga­retom, koja bi prestajala samo na trenlltak. kad hih zapalio ci­garcru. Tada sc medutim javljalo ncleo drugo - po7.clio bih dOlje nisam morao ....apaliti.

Pusati hi ucbali wad da kad sc nalaze u drusrvu nepuSaCa,nisu nepuSaci ti zbog kojih sc osjc6ju 7..,kinutima. Zakinutimaih cini lIpravo ono malo cudoviste.

Dobrovoljno ropstvo 63

x funta tjedno

Nije prerjcrano ni be-Lbroj puta ponoviti da je ra1Jog rcikotama

pri prcsranku puknja pr.mjc lllozga; S(o vik pokusaja pr:l.lljam01.ga raskrinkarc, laksc cc vam bili posrici cHj.

K:ukada sc upusrim u ra7.go\lor s ljudima koje nazivam LlVjC­

rcnill1 puhCima. Moja jc dcfinicija uvjcrcnog pUSaea fa da jc to

osoba koja si puscnjc 11107,c pl'iusriri, koja nc vjCTUjC cia pLlscnjeskodi njczinu zdravlju i koju nije briga Sto drusrvo 0 rome mi·

sli. (Takvih danas !lema ba..~ previse.)

Aka je rijec 0 mladom covjcku, feCi ell IllU kako nc maguvjcrovati da nije ubrinut 'l.bog novca koji Hosi.

Tada inti sc obicno zacaklc olio Da $.'lffi mu spomcnuo 1.dra­vlje iii socijalni aspekt pu.senja, maida hi odmah odusrao odrasprave sa mnam, ali kael sma kod nova - "AJi, ja 5i [0 mogu

priusriri. Rijee je 0 sarno x fllma rjcdno i mislim da to IOliko i

vrijedi. To mi jc jedini porok iii uiirakn

•

Ako pusire dvadescr cigarcca na dan, kaiem mu, nikako mi

nije jasno kako vas novac kOji rrosire ne zabrinjava. Za svoga

cere iivoca porrositi 40 risuCa funca samo na cigarete. Na sro

ce oriCi say raj silni novae? Vi ga Cak neeerc zapaliti iii baci­

ri. Upotrijcbir Cere ga kako bisre unisrili svojc zdravlje, iivce

i samopouzdanje. Njime ecre kupiri doiivotno robovanjc. los

zadah i rrule zube. To vas zasigurno mora zabrinuri.

64 Allen Carr: Lako je prestati puMi

Kad sc domknemo re reme, odmah sc vidi dOl, prvenstveno

mladi. puSac nikada ne razmislja 0 puScnju bo 0 rrooku koji ce

ga pratiti cijcli 7.ivor. Veeinu puSaCa zabrinjava vee i cijena jed­

ne jedine kurije. Katkada razmisljamo 0 rome koliko mjcsel:no

trosimo na cigarere i to nam vee zvuci prilicno alarmanrno.

Vrlo rijctko (najceSCc upravo onda bd pokuSavamo prescari

pusiti) procjenjujcmo koliko na cigarctc rrosimo godisnje i

svjcsni smo toga da je racunica prilitno 1.4lSrraSujuCa pa nam

ne pada ni na pamer racunari koliko ecmo porrosiri za svoga

Evota.

Kad lIvjercni pUSac pokuSava sam sebc prcvariri rccenicom:

"Ja si ro mogu priustiri, rijeC je 0 samo x fuma tjcdno", on sam

sebi prodajc StoS koji ste vec toliko pum culi 00 akvizitcra.

Tada ja uskaccm: "Dar Cll yam pOlludu koju 11(: mo-i.cre od­biti. Evo, S:lC!:l mi c1ajte 1.000 fultra i ja cu vas opskrbljivari

cigarcram:l do kraja vaSega iivora."

Da He mu pOlludili cia ccre prcllzcti njcgov kredir ad 40

tisuGt funta 'l.a samo risucu funta, pube bi na to prisrao ismga

trcnurb. McdUlilll niri jedan uvjcrcni pusac (illlajre, molim

vas, na umu dOl sada nc govorim 0 llekoillc bo sro ste vi, rj. 0

osobi koja ieli presr,Hi pusiri. vet 0 nckonlc komc (0 nije niri

na kraj palllcri) nije prihvatio moju ponudu. ZaSro nije?

Za vrijeme rnojih reb.jeva. puSac bi na IllOjU ponudu 00­govorio: "Slu5.1jtc. mene novac stvarno nc zabrinjava". Ako

slicno razmislj:ue. upirajre se zaSlO vas u ovom SlliCajU novac

ne zabrinjaV<l. ZaSro cere se u svim drugim podrucjima iivora

poprilicno namuCiri kako bistc llsrcdje1i nckoliko funta, dok

sada be-L raz.mi.sljanja rrositc risuce i tisuce bezraz.loino se

rrujuCi?Evo odgovora na ro piranje. Svaka druga OOluka koju Sle

u iivotu dOllijcli rc:wltat je analirickog procesa vaganja "za i

protiv" koji je cloveo do racionalnog rjesenja. Maida odluka

Ustedjet cu x lunla tjedno 65

nije bib. dobra, ali je svakako bib re-what racionalnc dcdukcije.

Kada god pusac pokusa izvagari za i protiv puscnja, fCZultat je

uvijck isri: PRESTANI PUSITP '1'1 SI ZRTVA PRIJE~

VA RE! Svi pUSaci puse ne zato sto to i.ele iIi zatO sro su jedno*

stavno odlucili pusiti, vee uto sto misle da nc mogu prcstati.

Oni imaju stalnu potrebu sami scbi ispirari mozak. Oni mOo­

raju gurari gb.vu u pijesak.

Smijcino je i iaJosno kako pUSaci i7.mcdu sebe skJapaju

paklOve, npr. "'Prvi koji prcstanc puSiti mora dati svakome od

oS(3lih pUSata po 50 fuma", i (Q na njih llljL-ce viSe nego tisuce

i risuce fuma kojc hi ustedjeli da prcstanu pllsiti. Sve je to po­sljedica ispranog mozga.

Molim vas, ra1.mislire barem na rrcnlllak. PUSenje je lantana

reakcija, a i bn:lC kojim src ve-Lalli Cirav iivor. Ako taj lanac nc

prekinctc. ostar cerc pusac cijdoga iivora. Procijenite kolikocete do kraja v;lscga iivora porrositi na cigarete. lwos ce sc

razlikovati od pusaca do pusaea. Mi ccmo za vjcibu prerposra­

viti da se radi 0 10 tisuca funta.

Uskoro ecre donijcti odluku da jc cigarera koju pllsite po­

sljL-dnja u vaScm iivQ[u (ne jos - prisjctire se upura s poCcrka

knjigc). Sve StO morare uciniti kao ncpuSac, jcsr nc pasri po­

novno u 7.amku. 10 :l.Ilati ne popusiri prvu slijcdeeu cigarctu.

Paljenje prvc slijedeec cigarcte kosrat ce vas 10 risu61 fuma.

Mislitc Ii da jc ovo pogreSan naCin gk-danja na srvar, juS se

uvijek z:Ivaravatc. Sarno izracunajtc koliko bisre novea u.srcdje1i

da nisle popu.sili prvu cigarcru.

Mislilc Ii da sam u pravu, poku5."1jre si predociti osje6lj kojibi vas obuzeo da vas obavijestc kako stc na nagradnoj igri do­

bili svoru od 10 risu61 funta. Sigurno bisre skakaIi od sreee.

Pocnire sada skakati! Nagrada ce yam upravo sada posrupno

poccti priSti7AUi, a ro je sarno jedna od lijepih srvari koja ce yam

sc dogodiri kad presrancre pusiri.

66 Allen Carr: Lako je prestali pusiti

U fazi odvikavanja od pu.senja sralno cere biri izloieni kllsnji

da popusire jos jcdnll posljcdnju cigarerll. Podsjceanjc na onih10 tisu61 funta (iIi kolika god vaSa procjcna bila), pomoCi cc

vam da lakSe odolirc toj kusnji.

Godinama sam u radijskim i tdevizijskim ernisijama nudio

pUSacima da tu ih doiivotllo opskrbljivari cigarcrama ako mi

unaprijed daju i7.llos koji porroSe na cigarctc u godini dana.

Cini mi se upravo ncvjcrojarnim da na moju ponudu baS nirko

nijc pristao. Clanove svoga golfkluba i7.azivarn svaki pura kada

ih cujcm kako se iale na ponovno poskupljenje cigarcra. Hvala

Sogu, nirko jos nije prisrao, jer da jcsr, izgubio bih ciravo 00­gatsrvo.

Naidere Ii na kakve srernc i vcsele pusace koji yam rvrde d;l

jako llzivaju 11 pukllju, slobodno im recite da ware za jcdnu

budalu koja ce ih ako mll daju iznos koji pot rose na cigare{c u

godini dana, opskrbljivari bcsplarno cigarerama do kraja njiho­vih iivO[a. MO'l,da ipak lIspijcrc pronaCi nckoga (ko tc pristati

na Illoju pOlludu?

Ustedjet 6u x funta tjedno 67

cijske svrhc. Njih ionako glcdaju samo ncpusaci. Ovo takodcr

objailnjava zaSto se pusaci vrlo dobro sjL-caju striG! Perc koji jepusio cctrdeset cigareta na dan i doiivio os.1.mdesctll, a ignori­

raju tiSlice drugih koji Sli umrli mladi ad bolcsti uzrokovanih

pu.senjem.Otprilike Scst dana u tjednu vooim S pus.1cima (uglavnom

mladim Ijudima) razgovor sliean ovomc:

Upravo tako. Pu.saci dobra pa7£ da nc 7,..1.VrSc pod tramvajclll,

mada Sll sanse da ih tramvaj pogazi jedan naprema s(()tinu

tiSliCa. S druge se Slranc nc obaziru na iZll7.ctnO vdiku sanSli

da sc r:l7.bole od bolesti kojc sc javljaju kao posljcdiea pllscnja.

Ero, t'olika je snaga prallja mozga.Sjetam se jednag poznarog briranskog igr:.1Ca golfa koji nije

is:lO na americka n:ltjcG!nja sarno zbog velikogstraha od letcnja.

U igri jc pak pusio cigarctu za cigaretom. Zar nije ludno to sto

nam, ako smatramo da POStoji i najmanja mogUt~a pogrcika.

na zrakoplovu, nijc ni na kraj pameti u njega se ukrcati, iako

mamo da rizik iznosi jtxlan naprema stotine tisuCa.. Na rizik 00jedan naprema lctiri, koji dolazi s pllscnjcm, pristajemo bez.razmi;ljanja. I sto Ii timc dobivamo?

APSOLUTNO NISTA!

U ovom jc podrucjll pranjc mozga naj7.cscc. PUSaci SLJ uvjcrcni

da Sli svjesni Stete kOjll puscnje uzrokujc zdravlju. Nisll.

(:ak i u mom sillcaju, u trenucima kad sam bio sigman da

cc mi glava eksplodirari i kada sam iskrcno vjcrovao kako sam u

potpunosti svjestan posljcdiG! pusenja, ipak sam se 2..waravao.

Da sc svaki pUla kad sam palio cigarcru u mom dicpu upa­

lio mali beeper nakon kojcga bi sc javio glas: "Dobro, Allcne,

ovo jc tal Srceom, upravo smo te lIspjcli upowriti. Zapalis Iiovu cigareru, eksplodirat Cc ti glava", mislitc Ii da bih 7~1palio

tu cigarctll?Ako nisrc sigurni II odgovor, otidirc na ncku prometnu llli~

ell i sranirc na rub plocnika. Zarvoritc oei. Sada 7A1mislitc davam jc d:lll ovabv ulrilll:lrum: ako iclitc z:llxlliti slijedccLl eiga­

retu, morate prvo zatvorcnih oCiju prijcCi eesru.Nema apsolurno nikakve sumnje sto biste uCinili. Ja sam ra­

dio ono .StO Cini svaki pusac cijeloga svog iivota: zatvarao oei i

gurao glavu u pijesak u nadi da eu se jednog dana probuditi ida

viSe neeu ieJjeti pusiti. PuSaCi si ne mogu priustiti razmisljanje

o koliCini stete koju nanose svome zdravlju. Kad bi 0 tome

Taz.misljali, nestala bi i i1uz.ija 0 tome da uiivaju u svojoj navici.

Ovo objasnjava i ncdjelorvornost cmisija 0 puScnju koje

cmitiraju sokanrnc priwrc koji bi trcbali posluziti u cduka~

JA:

puS,,::,JA:

PUSAC,JA:

PUMC,JA:

PUMC'

Zaslo !elile preslali pusiti?

Ne mogu si 10 vise priustiti.

Zar niste zabrinuti za svoje zdravlje?

Isla me taka sutra maze pogaziti Iramvaj.

Zar biste se vi dolxovoljno bacili pod tramvaj?

Naravno da ne bih.

Zar ne 91e<:tate lijevo i desno kada prelazite cestu?

Naravno da gledam.

88 Allen Carr: Lako je preslali puMi Zdravlje 69

Jos je jedna uobicajena pusatka zabluda pusacki Walj.

VeCina mladih Ijudi koji dolaze lla mojc rctajcve nije zabrinuta

za svoje zdravlje upravo zbog fOga SfO jos nc kaSlju. Nisu ni

svjesni da se radi 0 upravo obrnuroj srvari. PUSacki kaSalj jed.na je od prirodnih 7.aSrira naScg organiuna - lako izbacujemo

otrOV iz. llaSih plu6. Kasljanje samo po sebi nijc bolesr. llCgO

rck simpfOm. Kad pll5.1C kaSljc. njegova pluta pokusavaju izba·citi iz scbe kancerozni katran i nikarin. Ako ne kaslje. kallce·

rozne se rvari zadri.avaju u pluCima i lIZrokUjll rnk pluCa. PliSaci

iz.bjcgavaju vjd.banjc i sreknu naviku plitkog dis.1nja kako nc

bi kasljali. Ja sam l1ckada vjerovao da ce me moj pu.sacki kaSalj

ubiri. Izbacivanjcm vdikog dijc1a prljavstine iz mojih pluta 7.3­

prnvo mi jc moida spasio iivol.R.1.7.misljajtc 0 svemu ovome na slijcdeei natin. Kad biste

imali lijep autolllobil i dopustili da 7.ahrda ne eineCi pritom

niha kako bisrc to sprijecili, bilo bi to priHeno glupo s vase

stranc jer hi sc aUlOlllobil vrlo brl.O prclVorio u hrpu rde i usko·ro yam vise nc bi mogao slllziti. Medurim, to nikako ne bi bio

kraj svijeta, jcr ri;et jc sarno 0 novcu i uvijck bisle tllogli kupitinovi aUlomobil. Va.sc je tijdo takodcr prijcvozllo srcdstvo; ono

vas voz.i kroz fivot. CestO eujemo da jc zdrnvlje jcdino prnvo

bogarstvo. Svaki ce Yam bolesni bogamS potvrditi kako u rojizreci ima isrine. Veeina nas moze se prisjctiti kako smo, part-ci

zbog llckc ozljcdc iii bolesri, tllolili za svoje 7.dr.tvljc. (KA KO

LJ SAMO BRZO ZABORAVLJAMO) Kao pusac, ne

samo da dopllstarc reli da se sid i ne poduzimarc baS nista u vczi

s tim, vee unisr3vare ono prijcvozno sroostvo koje vas vadi kroz

iivot. Zapamrirc da nikada neecte imati prilike kupiti 1l0vo.

Opamerire se. Nc morate puSiti i zapamrirc: PUSE JENE (INI BAS NISTA DOBRO!

Iz.vucire na rrenutak glavu iz pijeska i zapira;rc se bistc Ii

zapaliH slijedeeu cigarem kad bisrc wali da jc upravo ra ciga·

70 Allen Carr: Lako je preslati pusiti

reta okidac kojim ccte pokrclluri srvaranjc raka 1I vasem tijelu.Zaboravite na bolcS( (rciko jc predociti je kad nismo bolesni),

dovoljno jc da zamislire kako morntc iCi na preglede u bolnicu,

!cako se mornte podvrgavati bczbrojnim bolnim pretragama,zraeenjima i sHtno. U rom sluCaju ne mokte donosili planovc

o tijcku vaSegd iivota. Jedino SlO rada mo7.cte planirnti vaSa jc

sinn. Sro Ii cc se dogoditi s vasom obitelji i najdraiima, s vaSim

planovima i snovima?CCStO se stlsrtccm s Ijudilll:l kojima sc dogodilo uprnvo to.

Ni oni nisu mislili da cc sc to baS njima dogoditi. Najgore u

djdo; stvari jc [0 sto su svjcsni da su sami pridonijeli svojoj bo-­Icsri. Cijeloga iivota pusaci sami sebi govorc "presrat CU sUlra".

PokuSajrc zamisliti kako sc osjebju oni koji su stvarno dobili

rak pluCa. Za njih jc pranjc mozga zavrScllO. Tck sada vide sro

sc II stvari krijc i7.3 'navikc' i provcsr Cc ostatak iivota pitajllti

sc jcslI Ii Stv3rno lrebali pusiti, 7...aleCi sto sc llC mogu vratili u

proslosLPresranire sc 7A1v3r:lVati. Jos lIvijck imatc sansu. Rijec jc 0

IanCanoj reakciji. Ako popusitc slijooceu cigarcru, ona ce vas

navuCi na slijcdeeu i slijcdccu. To yam se vee dogada.Na poCctku knjige obe6o s.1.m yam da se nceu sluiiti ktk­

rcrapijom. Ako src vee odlucili presrati pusiti, preskocite OSta­

uk ovog poglavlja i vr.l.litc se na njcga tck kad procitatc d;c1u

knjigll.Napisano jc vd bezbroj knjiga pllnih sratistickih podataka

o stcmosti pllScnja 7A1. zdrnvljc. Problcm jc II tomc Sto, dok sam

nc odluCi presrati pusiti, pUSac za takve podatkc ne i.eli ni euri.

Upozorenja ministarsrva zdrnvsrva tiskana na svakoj kutiji ci­

gareta puSac uOpCc ne primjeeujc. Ako ih i procira, prva stvar

koju ce tada uciniti jest 7.3paliti cigarcru.PuSaCi smatrnju da opasnost za roravlje koju u sebi nosi d­

garcta ovisi 0 srcCi, sHeno $.1nsi da sranete na minu. Uruvitc si u

Zdravlje 71

glavu: rizik je sralno prisutan. Svaki puta kad zapalite cigaretu

u pluea lInosite kancerozni dim; rak je svakako najgora bolest

kojoj cigareta pridonosi, a tu su i sreana oboljenja, anerioskle­

roza, emfizem, angina, tromboza, kronicni bronhitis i astma.

Ook sam jos pusio, nikada nisam CUO za aneriosklerozll iii

em/izem. Znao sam da Sll pisranjc kod disanja, kasljanje tc sve

llcestaliji napadi astmc i bronhidsa izravna posljedica toga Sto

pllsim. Meeturim iako Sll posljedicc bile nellgodne, nije bilo

prave boli, a neugodu sam mogao podnijeri.

Priznajelll da me pomisao da bih mogao dobiri rak pluea

uzasavala, pa jll jc moj mO"l."lk il'. 109 razloga vjcrojarno bloki­

rao. Zapanjujucc je kako je strah od srravicnih rizika 7A1 zdravlje

povC'"IA"lnih s pllScnjelll zasjenjen snahom od prcstanka pusenja.

Ne radi sc has 0 {Orne da je ovaj drugi snah veCi, Ilcgo 0 tomeda ako preStanClllO danas, strah nastupa odmah, dok jc strah

od dobivanja raka pluea, strah iz buduenosri. Zasro glcdatistvari emo? Valjda sc neee dogoditi. [onaka bih do rada vee

Z,;.\sigurno prestao.

N3 pusenje cesro gledalllo kao n3 potC'"unjc u'l.,c[a. S jcdnc

je srrane strah: to je nC'"l.dravo, skupo, prljavo i gura IUS U rop­

stvo. Na drugoj Sll strani pluscvi: to je moj t1iitak, Illoj prijardj,

llloja potpora. Nikako da shvatimo da se i na drugoj strani radi

o stralll\. Ne radi se 0 tome da u lljima uzivamo, vee 0 tome da

se osjecamo jadno bez njih.

Zamislite ovisnike a heroinu kojima je heroin llskraeen:

zamislirc strasan jad kroz koji prolaze. Sada zamislite njihovo

neizmjerno vcsdje u trcllutku kada im je dopustcno "l."lbiti iglu

u vene i zavrsiti sa strasnom apstinemskom kril'.om. Pokllsajte

zamisliti kako itko moie stvamo vjerovati u to da uiiva u zaba­danju igle u venu.

ani koji nisu ovisnici 0 heroinu ne pare od tog panicnog

osjeeap. Heroin ne ublaiava raj osjeeaj, naprotiv, on ga UZTO-

kuje. Ncpusati se nc osjeeaju jadno ako im nije dopusteno

pusiti nakon obroka. Samo pusaCi pare od rag osjeeaja. Niko­

tin ne ublaiava taj osjeeaj, on ga naprotiv llzrokllje.

Srrah od toga da eu dobiti rak pluta nije me narjerao da pre­

stanem pusiti jer sam mislio da se ovdje radi 0 rizikll slicnom

onom kod prelaska preko minskog polja. Aka yam je llSpjelO

- odlicno. Ako nisre imali sreee, nagazili ste na minll. Bili ste

svjesni rizika II koji se upllstate i aka ste bili sprcmi prcllzcti raj

rizik, kakve je to veze imalo s bilo tim drugim?

Taka bih svaki pura kada mi je neki ncpusac POkll.saO obja­sniti rizikc puscnja, koristio llobieajcllc izgovorc koje su bcl'_

i7.llimkc llsvojili svi ovisniei:

"Od netega se mora umrijeti."

Naravno da se mora, ali je Ii /0 logican razlog za namjerno

skrativanie vasega iivota?

"Kvalileta zivota je vainija ad dugovjecnosti.~

Istina ie, ali valida ne smatrate da je kvaliteta iivota iednog

alkoholicara iii ovisnika 0 heroinu veta on kvalite/e iivota nekoga

tko nije ovisan 0 alkoholu iii heroinu? lal stvarno vieruiete u to da

ie kvali/eta iivota iednog pusaca veta od kvalitete iivo/a jednog

nepusaca? Naravno da pUSac gUbi na oba fronta - niegov je iivot

i krati i jadniji.

"Moja pluca vjerojatno trpe vecu stetu od ispusnih plinova auto­

mobila nego od pusenja."

Cak i da ie to istina, je Ii to logican razlog za dadatno kainjavanje

vasih pluta? Moiete Ii uopte zamisliti nekoga tko bi bio toliko

glup da doslovno stavi u svoja usta Ispusnu cijev i svoievoljno

udise Ie plinove u svoja pluta?

72 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zdravlje 73

TO JE UPRAVO ONO 51'0 I'U5A(;1 ZAI'RAVO(;1 N E'

Razmislirc 0 rome slijedcci pur dok promatrate jadnogpusata kako duboko lIvlaci dim ;cdne od tih 'dragocjcnih' ci~

garcra!

Jasno mi je 7Auro mi gUSclljc i svjcsr 0 riziku za dobivanje

raka nisu pomogli da prcsrancm pllsiti. S ovim prvim sam semogao 1l0Sili. a ono drugo je rno; m07.•tk jcdnoslavno blokirao.Kao SIO vee ware, moja se metoda nc bazira na plaknju vee na

sasvim suprofllomc -7..clim da shvatirc koliko Cc Ijepsi hili vaSiivol kad pobjcgnclc iz ropstva.

Medurim. ja sam lIvjcren da hi mi mogucnosl lIvida u to

510 sc dogada unutar mag:.. tijcla hila poll1ogla da prestancm

pl/sid. Ne mislim S<lda na wk lCr3piju pokaz.ivanjcm puhcliizgled i boju pUSackih pluCa. Bilo mi jc jasno po illtim whima

i prsrima da ni rnaja pluCa nisu lijcp pri'l.Or. Dok su obavljab.

svoju funkciju, hila me jc manjc sram njihova izglcda od i7..gle~

da mojih zuba i prstiju - barem nirko nije mogao vidjcti mojapluta.

Ono 0 cernu govorim jc progrcsivno 1.3cepljivanje ancrija ivena i poSlupno izgladnjivanjc svakoga misi6 i organa nakg

rijcla time sw im lIskracujcmo kisik i hranjive rvari mijenjajuCi

ih 1.3 O(rov i ugljicni rnonoksid (ne samo od ispusnih plinova

vee rakoder od pu.senja).

Kao i vceina vOlaea. nijc mi draga pomisao na zaprljano

ulje iii na prljavi filler 1I mowru. Moicrc Ii 1.3mislili da kupite

potpuno novi RolIs~Royce i nikada ne 7..amijenire uljc iii uljni

filter? To je upravo ono sw Cinimo llaSem tijelu kad postanemopusaci.

Velik broj lijecnika sada pusenje dovodi u VCZll s poja~

Yom raznih bolcsri ukljuclljuCi dijabercs, rak grla marernice i

rak dojke. To me ne izncnadlljc. Dllhanska industrija koristi

74 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Cinjcnicu da mcdicinska profesija nikada nijc znanstveno do­

ka7..ala da jc pUScnjc izravan uzrok raka pluta.Sraristicki su pokazatclji toliko snaini da znanstvcni dokaz

nijc porrcban. Nitko mi nikada nije znanstvcno dokazao 7.3Sto

me wcno bali kad se lldarim cekicem po paleu, ali sam to brzo

sam shvario.Mornm naglasiti da nis.'llll lijecnik, ali jednako tako kao stO

je to sluCaj s cekicclll i palccm, vrlo mi je brl.O postalo oeiro

da su gu.scnje. sralni kaSalj. kronicna astma i napadi bronhitisa

iuavno povC"/A'll1i s pliSenjem. Naime. dubako s.'lm uv;crcn da

jc najvcCa 01Y.lSnost koju puSenje donosi nakm 7.dravlju po~

srupno i ubr/..3no propadanje nakg imunoloskog sustava koje

u'l.rokujc raj proccs zacepljivanja.Sve biljke i 1.ivotinjc na ovom planetu 7..3 vrijeme njihovo­

ga vijeka napadaju baktcrijc, virusi. para7.iti. itd. Najmocnijaobroma koju imamo od bolcsti jc naS imul1oloski sustav. $vi mi

p:uimo od infckcija i bolesti cijeloga iivO(a. Vjcrujcm da svimi bolujcmo od nekog oblika raka za vrijeme svojcga iivom.

Mcdurim, nc vjcrujcm cia je Ijudsko tijelo oblikovano da bi

bilo bolcsno. i ako sre jaki i zdravi. vaS ce sc imul1oloski susrav

boriri s tim napadima i poraziti ih. Kako vas vas imllnoloski

susrav moi.e uCinkovito braniri, kad izgladnjujcrc svaki svoj

OlisiC i org:lIl lIskraCivanjcm kisika i hranjivih rvari i hrnnitc ih

lIgljicnim monoksidom i orrovima? Nc radi se toliko 0 tome da

pu.senje uzrokujc ove druge bolcsti. ono Cini slicnu stvar kao i

AI DS, postuPl10 unis(:lva vaS imlilloloski sustav.Nekoliko s(cmih nuspojava koje je pusenje imalo na mojc

zdravljc. a ad nckih sam pario godinama, nisll mi postale jasne

svc do mnago godina llakan sto sam prcstao pusiti.Dok sam se 1.3marao preziranjem onih idiota i bijcdnika

koji bi radijc os(ali bcz vlasritih nogu nego prestali pusiti. nije

mi llopec bilo jasno da i sam vee parim od aneriosklerozc. Svoj

Zdravlje 71'S

skora stalni sivi ten pripisivao sam nasljednom karakteristikom

i manjkom tjdovjdbe. Nisam bio svjestan da je to zapravo 1'0­sljedica zacepljenja bpilara. Imao sam vene na nogama Ll rride­

sctim godinama kojc su cudesno iscezlc nakon sto sam prcstaopusiti. Otprilike per godina prije ncgo sam prestao pusiti dosao

sam u stanje u kojcm sam svake vcCcri imao neki cudan osjceaj

u nogama. Nije to bila ostra bol, vce ncki osjceaj nelllira u no­

gama. Nagovorio sam Joyce da mi masira noge wake veteri. Tek

sam nakon najmanje godinu dana nakon sto sam presrao pusiri

primijetio da mi masa'l';} vise nijc bila potrcbna.

Otprilike dvije godine prije nego sam prestao pusiti, povre­

meno bih osjcrio snainu bol Ll prsima, za koju sam .~a strahom

pomisljao kako bi mogla biti posljedica raka pluea, ali .~ada

mislim da je to bila angina. Orbd sam prestao pusiti, nikada

mi se to vise nije dogadalo.

U djctinjstvll sam vrlo jako krvario nakon posjekotina.

To me plasilo. Nitko rni nije objasnio da je krvarenje Ll srva­

ri prirodan i koristan proees lijeeenja te da ee se krv zgruSatinakon sto 7~1vrSi svoju iscjcljitcljsku zadaeu. Brinuo sam se da

sam helllofiliear i da bih mogao iskrvariri do slllrti. Kasnije u

iivotu, kad bih se vrlo cluboka porcz.10, jcdva da sam krvario.

SmeebstOcrvena Ijepljiva masa pobko bi se cijedila iz rane.

Boja me je zabrinjavala. Znao sam da bi krv rrebab biti

svjerlocrvena i mislio sam da imam ncku balest krvi. S drllgc

sam strane bio 2.1.dovoljan gllStOeOll1 krvi 7~'lhvaljujuCi kojoj vise

nisam jako krvario. Tek sam nakon prestanka puscnja otkrio cia

pusenje zgruSava krv i da je njezina srncebsta boja bila takva

radi manjka kisib. Nisam tada bio svjesran llCinb na zdravlje,

ali me nakon sto sam shvatio 0 cernu se radi upravo taj uCinak

na zdravlje ispllnjavao stravom. Kada sarno zamislim svoje ja­

dno srce bko se llluci pllmpajuCi ugruske kroz zakreene vene

svakoga dana, nc propliStajllCi niti jedan orkucaj, mislim da

76 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

je pravo eudo to sto nisam imao moidani iii sreani udaL To

me nije nauCilo da su naSa tijela krhka, vec naprotiv da je to

snazan, gcnijalan i zapanjujuc srroj!

Vee u cetrdesetima imao sam jcrrelle mrlje na rubma. Akonisre mali, jerrene SLl mrljc one smedc ili bijele tocke koje vrlo

stari Ijudi imaju na lieu i rllkama. Trudio sam se ignorirari ih,

smarrajuCi da SLl posljedica rane srarosti koju je uzrokovao jakobrzi stil :t.ivota koji sam bio vodio. Per godina nakon sto sam

prestao pLlsiti jedan mi jc pUSac u klinici Raynes Park reba

kako su mLl jetrene mrlje iscczle bd je prestao pusiti. Ja sam

do rada zaboravio na mojc mrljc, i na svoje velika iZllcnadcnjc,

primijetio sam da su ncsrale.Koliko god parmim, sjeeam sc da su rni se svaki put bda

bih brlO Llstao pojavljivalc ro<'::kice ispred OCijLl, posebicc nakon

kupanja tI kadi. Osjerio bih vnoglavicLl, imao sam osjceaj da

Ctl pasti u nesvjcsr. Nibda to nisam pripisivao pllScnju. U stva­

ri, bio sam sasvim siguran da je to potpuno normal no i cia se

to dogada svima Jrugima. Tek sam prije pet godina, bd mi

je jedan bivsi pUS:l.C isprieao kako se njemu ro vise ne dogadanakon sto jc prcstao pusiri, shvatio sam da se niri meni to vise

ne dogach,Moida biste mogli zakljl.lCiri cia sam pomalo hipohondar.

Mislim da sam bio hipohondar dok sam bio pube. Jedno od

najveCih zala koje donosi puknje jest to da navodi na krivo

vjerovanje da nam nikotin dajc hrabrosr, dok lIam je II srvari

postupno i suptilno oduzima. Sokiralo me bd sam cuo svoga

oca kako govori cia nema zcljll. do'l.ivjeti pedeset godina. Ni­

sam tada bio svjcsran da cc dvadeser godina kasnijc i mcni na

jednak ruCin nedostajati zivotne radosti. Mogli bistc zakljuCiti

da je ovo poglavlje jcdno ad neophodnih, iIi neporrcbnih,

iSpll.lljenih tugom i jadom. Obecajem cia jc rijcc 0 potpuno

suprotnOtll. Kad sam bio dijere, bojao sam se smni. Vjerovao

Zdravlje 77

sam da puscnje mkJanja raj strah. Maida ga i otklanja. Ali ako

ga stvarno otklanja, ana ga z..1.mjenjuje necim neizmjerno go­rim: STRAHOM OD ZIVOTA!

Sada se 11l0j strah od smni vratio. Medutim, ne zabrinja­

va me. SvaCalll da postoji salllO zato stQ sada uzivam u iivmu

neizmjerna viSe. Ne strepim md sojim strahom od smni nista

vise nego sra sam strepia dok sam bio dijcre. Prcvise sam "lA1­

poslen ziveCi svoj zivot 1I potpunosri. Izgledi da Cli doiivjeti

stotllnisu na mojoj strani, ali pokusarclI.1 rakodcrcll pokllsariuzivati u svakom dragocjenam rrenutku!

Jos su dvije prcdnosri na snani zdravlja kojc nisam pri­mijcrio svc dok nisam prcstao pusiti. Jcdna je ta da sam svake

noti imao nocne morc koje su se ponavljalc. Sanjao sam da

me nctko progoni. Prerposravljam da Sll ove Ilocnc morc bile

rezultar toga Sto jc momClll tijelu bii uskracen nikotin "lA1. vrijc­me 1l0Ci te bi se javio raj osjceaj nesigurnosti. Sada mi je jedina

nocna rnora kOje mi se povrcrneno javlja ona kada sanjam da

ponovno pllsim. Taj je san kod bivsih pusaCa vrlo test. Neki sc

brinu cia to znaCi da jos uvijek podsvjesna 'l.ele cigarctll. Nc­mojre SC "lA1.brinjavari oko rOt,'a. Cinjellica da se radi 0 Ilocnoj

mori znaci da stc vrlo 7A1dovoljni time Seo ste nepllsac. Postojiana zona sumr:lka nakon svake nocne more kada stc budni,

ali nistc sigurni je Ii taj lI'l..<lS koji ste sanjali srvaran. Nije Ii

prekrasan onaj osjccaj koji vas preplavi bda shvatite da jc tobio samo san?

Ook sam opisiv<lo bko me nctka svake noci II snu pokusava

uloviti, pogrdno sam otipkao rijcc 'uloviti' (chase, 01'. p.) i na­pisao 'chaste' (Seo znati 'suzdri.avati se od seksualnih odnosa'

op. p.). Moida je ro bila najobitnija 'Frojdofska pogrdka', ali

me vrlo praktitno uvela u slijedecu prednosr 0 kOjoj eu govari­

ri. Kad sam na klillici obja.snjavao utinke koje pusenje ima nakoncenrraciju, katkada bih upitao: "Za koji je organ u va.sem

78 Allen Carr: Lako je prestati pllsiti

tijelll naJvazl11Je da bude dobro opskrbljen krvlju?" Blesavi

osmijesi, najceSce na licima muskaraca, upuCivali bi na ro da

llisu shvarili poantu. Medurim, bili su sasvim u pravLl. Kako

sam tipieall srameiljivi Engle'"l, i ja ovu remu smarram prilitno

nezgodnom, rc nemam ni najmanju namjeru od ove knjige ra­

diti skraceni 'Kinseyjev izvjdtaj' ulazcCi u detalje 0 tome ko­

liko je puscnjc sterno djclovalo lla moje seksualne akrivnosri iuiitak iii drugih bivsih pUS:lCa s kojima sam razgovarao 0 toj

remi. Ponovno, nisam bio svjestan tog sternog uCinb do nckog

vrCl11cna nakon Sto sam prcsrao pusiri, a pripisivao sal11 svoje

sposobnosri i aktivnosri, iii jos boljc njihov ncdosrarak, svojim

odmaklim godinama.

Mcdutim ako glcdatc z<mstvcno-dokumcnrame filmovc 0

prirodi, posrar cere svjesni Cinjcnice dOl jc prvo pravilo prirode

opstanak, a da je drugo pravila opstanak vrsta, tj. reprodukcija.

Priroda osigurava da se rcprodukcija nc dogodi osim ako se parr­

neri lle osjebju rjelcsno zdravi i znaju da su osigurali sigllran

dorn, tcritorij, izvor IHane i prihvarljivog partnera. <":ovjckova

jc gcnijalnosr omogueila da nasa vrsta "I..<lobide ta pravila na ncki

natin, mcdutim, ja znam da jc Cinjcnica da pllscnjc 11107.e do­

vcsti do impotcncijc. Takoder vam jamcim da, kada se osjeearefit i zdravi, pLlno cere vise i teSce lliivati II scksu.

PusaCi ism takQ zivc u uvjercnju da su losi llcinci pu.scnja za

"I.dravljc prccijcnjeni. Stvar jc llpravo obmura. Nema nibkve

sllmnje da je cigarera. ubojica broj jcdan u z..1padnome svijc­

tu. Problem je stovise u rome sto starisrika u velikom broju

slucajeva u kojima je cigareta bila uzrokom smrti, iii joj je pri­

donijela, neee za smn okriviri cigaretu.

Procjenjuje se da je oko 44 posto kllcnih poiara posljedic.1

upaljene cigarere. Piram se takoder koliko je prometnih nesreea

uzrokovao ona; trenlltak kad vozat skrece pogled s cesre kako

bi zapalio cigaretll.

Zdravlje 79

Smarram sc odgovornim puSacem. no najbliie SlO sam ika­

dOl dobo smrti (osim zOOg pusenja samog) bilo je kada sampokusavao z.<paJili cigarcru u voinji, a nm:im sc prisjeCari ka~

liko sam puta iska.sljao cigareru ;1. usta dok sam voz.io - i uvijek

je z.avrSiia i'l.mt...du sjedala. Siguran sam da sc mnagi pusac.i

mogu prisjctiti kako su sc rrudili pronati 7""paljcllll cigarctll

j<.-dnom rukom dok su drugom rukom pokuSavali voziti auto·

mobil.

UCinak koji ispir..mje mO'l.ga ima na Il::tS mo'l..cmo lIsporcdiri

s Covjckom koji sc poskliznuo s vrha slOkarnicc i koji ce. bd

dOOc do pcdCSClOg kara. pomisliri: "Za sad sam dobro prasao."

Mislimo da nam, ako sma do sada tako dobro prosli, jcdnacigarcra vise Ilecc Ila.skoditi.

Gledano i'l.drugoga kUla, 'navika' nas dri.i prikovanima cijeli

zivor. Svaka cigarcra stvara porrcbu 7A' slijcdeeom. Kad poenere

pusiti, 7...apalili sre firilj. Problem je 1I tome sro NE ZNATE

KOLIKO JE FITILJ DUGACAK. Svaki puta kad 7...apa~

lite dgarcru jcdan ste korak bli'l-c eksploziji bombc. KA KQMOZETE BIT! SIGURNI DA UPRAVO SLiJEDEl:IKORAK NE E DOVESTI DO EKSPLOZIJE?

80 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Vl..-Cina pus.tea jc svjcsna ucinka kaji ovaj progrcsivni proecszakrcecnja i lIskrativanja kisika i hranjivih tvari ima na njihova

pluCa. Mcdutim, nisu toliko svjcsni lIeinka kaj; ra ima na nji­

hovll ITl7.inu cnergije.Jcdna od Sllptilnosti 1A'unkc pllSellja jest da sc lltinci koje

Olla ima na nas, kako fizieki raka i psihil:ki, dogadaju lOliko

poslupno i nevidljivo da ih nismo svjcsni i odnosimo se prema

njima bo prema nccem normalnom.

a sUbn naein na nas utjeCli lose prchrambcnc navike.

Trbuscic se pojavljuje roliko poswpno da ne iz.az.iva nikakvu

lI'l.bunu. Slisrecelllo ljude koji su jako gojaz.ni i pitamo se kako

Sll si uOpCe lllogii dOpliStiti da dodll u takvo sranje.No 7..a.mislimo da sc to dogodilo preko noei. Otisli sre u

krevcr s ideal nom tjclesnolll tcZimom, bili sre u formi. napetih

miSib i w. i trll1lke s.,b na vaScm rijclu. Budire se 7A' trctinll

tc7.i. dcbcli, podbllhli i s trousinom. UmjcsfO da se probuditc

porpllno oomorni i puni cnergije, buditc se s osjetajcm jada,

letargije i nelllale bas nikakvu i.clju olVoriti oti. Naravno da

bi vas uhvalila panika. pirali bisle se koju ste to groznu bolest

dobili prcko noei. Pa ipak, radi se 0 potpuno jednakoj OOlesti.

Cinjenica da vam je tr~balo dvadescl godina da se dovedete u

takvo smnjc nije U ovom slueaju ad neke vainosti.

Energija 81

Jcdnaka je Stvar s puknjem. Kada bih mogao odmahprcmjcstiti vas 1II11 i tijelo kako bih vam daa izravnu usporedbuo tome kako biste se osjeCa.li da ste prestali pusiti na samo Hitjedna, to bi bilo svc Sto bi llli bilo potrebno da vas uvjerim daprcstanete pusiti. Mislili biste: "'Hoeu Ii se stvarno tako dobraosjeclti?" IIi ono do Ccga to svc vodi: "Zar sam stvarno paotako nisko?" Nagla.savam da ne mislim samo l1a to kako bislc

sc osjc61i bolje. 1.dravijc i pllni cncrgijc. nego kako biste scosjctali puniji pou1.danja i opustcnije. s boljom sposobnostukoneentracije.

Sje6J.m sc da sam kao tinejdier stalno jurcao unaokolo bcznekog poscbnog razloga. rnjckom 30 dugih godina bio 5.11llstalno ullloran i letargiean. Morao sam sc boriti da ustanelll udevel sati ujutro. Nakon veecrnjeg obroka sjeo bih na sofu predtelevizorolll i 1.aspao nakon pet minuta. Kako se i OlOj olaeupravo r.ako pona.sa.o. mislio sam da jc to normal no. Vjerovaosam da jc encrgija rezcrvirana z.a djecu i rinejdiere i da starOSIpotinje 1I ranim dvadcsctima.

cdugo nakon sto sam ug'lSio svoju posljednju cigare­tu, osjctio 5.1m olakSanje jer Sll gu.senje i kaSalj iscezli. a ja odtoga dana nisam imao niti jedan napad astme iii bronhitisa.Mcdurim. dogodilo se i neito eudcsno i Ileoeekivano. roccosam sc bllditi 1I sedam sati Ujlltro potpuno odmoran i punenergije, s iskrenom ieljom z.a vjeibanjem, treanjem iii pli­vanjem. S cctrdcsct i osam godina nisam mogao potreati nitikoraka iii zapliv:ui jcdan zamah. Mojc Sll sponskc aktivnostibile ograniecnc na tako dinamicne podllhvatc kao Sto Sll ku­

glanje, koje sc ljuhazno proglasava igrom za starcc. i golf. zakoji sam koristio mowrizirani buggy. Sada, II dobi od kaleseti cetiri godinc trtim dva do Hi kilomctra dnevno, vjeiballl sat ipol i plivam dvadcsct dllzina hazena. Odlicno jc imari energije,a kada se osjcCate fizicki i menralno snaini. odlicno je biri iiv.

82 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Problem je 1I tome sro kada prcstancte pllsiti, povratak .vaS~g

psihitkog i mcnralnog zdravlja takodcr je .postupan. I.suna JCda nista nije sporo kao spustanje u jamu. I ako prolawc k.r~:tr3Ulllll Mctodc prcstanka snagom volje. svaki zdravslVcill Iiifinancijski probitak bit te izbrisan deprcsijom kroz kOjll cetc

morari proti sami.Na7.alost. nc mogu vas odmah prebaciti u vaSe tijdo i mozak

kakvi cc bili nakon tri tjedna. No. vi mo1.ete. Znatc inruitiv­no da jc 0110 sto vam kaicm istina. Sve StO rrchatc ciniti JCSt

sHjcdete, KORISTITI SVOJU MA$TU!

Energija 83

UiZ''C41..,e i daje midanje

Ovo je l1;ljgora la:i. 1I vC'"l.i S pllsenjem. Bel. prcrjerivanja moguprcstanak puknja lIsporcditi s ukidanjem ropsrva. Najve6 ko­

fist koju cete stcei prcsrankom pllScnja upravo je (3 S(O vas kroz

iivor vi.sc netc pmIid stalni osjc6j ncsigurnosti koji proganjasve pus.'Icc.

PUSacim3 jc rciko povjcrovari da jc upravo cigarcr;). ono sto

uzrokujc I1csigurnosr koju osjc6ju kada im u sirnim sarima

poncsrajc cigarct:l. NcpuSaci nc parc od (c ncsigurnosri. Duhan

jc ono 5tO jc l1zrokujc.

Ja sam postao svjcslrm svih prcdnosri ncpu.scnja tck ncko­

liko mjCSt.'Ci nakon SID sam prcsf30 pusiti i to rck nakon StOsam r:l7.g0varao s mnogim puSaCim3.

Dvadcsct i pet sam godina odbijao oriCi na sisrcmarski pre­

gled. K:ld sam uplativao 'i.ivmllo osiguranje, pristao sam pbtarivecu premiju sarno da llC moram 0(i6 na pregled. MrLio sam

posjcre holnicama, lijcl:nikll, 'llIharu. Nisam se mogao sllocid s

Cinjcnicom da starim, s mirovinom i slicnim stvarima.

Nid jcdnu ad ovih s(Vari nisam povczivao s pllscnjcm, ali

bd sam prcstao pusiti, irnao sam osjceaj da se blldim iz nekog

ruinog sna, Danas se vcsclim svakom novorn danu. Naravno,

dogadaju mi se II ZiVOlll i ruine srvari i prolazirn i dalje kroz

mnogo srrcsnih situacija. Promjcna je u come sco sada imam

84 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dovoljno samopollzdanja sllobti se s takvim sltllacijama, a

isto mko imam i dodatnu kolibnu zdravlja, cnerglJc i samo­

pOll1.Clanja da lijcpe stvari uCinilll jos ljepsima.

Opusta me i daje mi samopouzdanje 8~

· .mracna sJena

los jedna od mnogih velikih korisri kad prestanete pusiti jest

i II IOllle sto cere se trajno rijclirj prijeteec mracnc sjcnc kOj..vrcba skrivena U llaSim ull1ovima.

Svi pliSaci znaju da su lakovjcrni, ali ipak zarvaraju oei pred

znakovima hernosti pliSellja. Z:.l vcCinu llas puscnje jc auroma.

rsb radnja, ali mracna sjena sralno vrcba iz n:L~cga ncsvjcsnoguma, rik ispod povrsinc.

POSloji nckoliko cudcsnih prcdnosti koje se mogu posliti

prcsrankom puscnja.)a sam bio svjcsran nckih ad njih tijckom

mog pusackog iivora, leao Sto Sll ri".ici 7..1 zdravlje, bacanjc no­

vac.. i cista gluposr cinjcnice da sam pusac. Medurim, moj jc

sHah od prcsr3nka bio roliko snaian, bio sam roliko opsjcdnur

pruianjcm orpora svim naporima dobronamjcrnih Ijudi i svih

drugih koji su me poku.sali uvjeriri da prestanem, da su sva moja

maSta i energija bile usmjerene na pronala:ienje bilo kakvogsla­

bog izgovora kOji t.e mi omoguCiti da nasravim pusiti.

evjerojafno, ali najgenijalnije sam ideje dobivao kada sam

stvarno pokuSavao prcsrad pusiti.ldejcsu naravno bile inspirira.

ne srrahom i jadom kroz koji sam prolazio pokuS:3vajuCi prcstati

pusiri korisrenjem snage volje. Nikako nisam rnogao sprijociti

misli 0 zdravlju i financijskoj srrani puScnja. Ali sada, kada sam

slobodan, zapanjuje me kako sam uspje.sno sptjeeavao misli 0

86 Allen Carr: Lako je prestati puMi

vainijim ptcdnosrima koje bih dobio prcsrankom pllsenja. Vce

sam spomcnuo obicno tOpstvo - ptovodcnje polovice fivora

u situacijama kada je puscnje dozvoljeno, osjc6.jllCi se jadno

i zakinuto 1I drllgoj polovici jet nam dtllSrvo llC dozvoljava

da pllsimo. U ptoslom poglavlju govorio sam 0 velikoj sreti

izazvanoj osjcCajcm da pollovno imam puno cnetgije. No, one

sro me najvi.se vcselilo kod novoSlcecnc slobode nijc bilo zdra­

vlje, novac, cnctgija iii kraj topstva, nego lIkbnjanje tih zle­

kobnih crnih sjena, lIkl:mjanjc osje6ja prczrenosti i potrebe

za isprieavanjcm ncpliSaCima, i najviSc ad svega mogucnosr da

ponovno poslujcm 5.'I1ll sebe.

V<..-Cina puSaCa nisll beskiemenjaci kakvima ih smalra drusrvo,

au sro 1.naju vjcrovari i oni sami. Imao sam porpunu kontro­

lu u svakolll drugom podrueju svoga ;i.ivora. Ptezirao sam se

zbog ovisnosti 0 zJoj biljci 7..3 koju sam 1.nao da mi upropasrava

livor. Nc mogll vam opisari bsti u;i.itak slobodc od rih zlokob·

nih crnih sjena, ovisllosri i samoprczir<ll1ja. Nc mogu yam reCi

kako je lijcpo moti gledati sve oHalc pusacc, bili oni mladi,

stari. povrclllcni iii tciki, ne s osjceajcm 1..wisli, vce s osjceajem

sabljcnja is ushirom jer ja vise nisam rob Ie podmuklc biljkc.

Z.'Idnja Sll sc dva poglavlja bavila znarnim prcdnostima

nepllsackog iivora. Mislim da jc porrebno napraviri ravnOte-£U

pa ce slijcdccc poglavlje nabrojari prcdnosti puSenja.

Ta zlokobna mracna sjena 87

•88 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Prednosti pu~enja 89

usenjap';,;;::s"nage volje

U nasem jc drusrvu opceprihvatcna Cinjenica da je jako Tcika

preswi pllsiti. Cak i knjige kojc govore 0 (OJ tcmi najccSce

poCinju s time kako je fa teSka. Prcscari pusid jc smije.sno jcd~

IlQstavno. Naravllo, shvabm da sc cudite ovoj mojoj izjayj,

Illcdutim molim vas da 0 njoj dobra promislitc.

Aka imarc za cilj isrreati milju za manje ad cctiri minu­

te, to jc stvarno teSka. Moratc izdl~).,ari godinc i godinc l1:1por­

nih [feninga i bk i rada je moguce (1:1 za rakvo sro nccctc biti

rjclcsno sposobni. (VcCiIl3 dostigllllb lczi Ll nasc/ll IIIllU. Zar

nijc cud no kako jc istreati raj rczultat izglcdalo ncmogucc sve

dok to nijc ucinio Bannister, nakon njega ro je posmlo sasvimlIobibjeno.)

Naime, da bisre prcsrali pusiti, svc sto rrcbate uCiniti jest

vise nc pusiti. Nitko vas ne tjera da pllsitc (osim vas samih) i, za

tazliku od IHane i pica, ne treba yam da bistc prdjvjeli. Daklc,

ako felite prcstati pLlsiti, z...1Sto bi to trcbaJo biri tciko. U stvati,

uopce nijc. Pusaci su oni kaji to i.de llciniti teSkim koristeti

Merodll snagc volje. Moja je definicija tc mctode slijcdeea: to

je metoda kOja pusaca tjera da pomisli bko sc jaka irrvllje.

Promislimo malo 0 Metodi snage volje.

Mi ne donosimo OdJllku 0 tome da cerno postati pusaCi. Mi

tek eksperimentitama s ptvih nekoliko cigareta i, buduCi da

90 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

imaju odvratan OkllS, uvjereni smo da mozemo prc~l.lli k,l\1 I"~

zaielimo. U pravilu, tih prvih nekoJiko dgareta P0I'II\1I \\'11'"

bd to budemo ieljeli i to najceSce u drustvu drll~ih 1"1\.11.1

Prije nego toga postanemo svjesni, ne salllO d.1 Ilr,.11l II

poCinjemo kupovati redovito i pusimo Iud god .,.Ikllllll'. 1111

vet pllsirno svakoga dana. Plisenje je postalo dio 1l,I\q', /1\"'1

Osiguravamo sc da lIvijck irnamo cigarete kod ~dw. VIIIIIII

rno da su nasi socijalni kontakti i druienja hnlji Ih"g IlIlh I

da nam pornaiu da se nosimo sa Stresom. [;'_gkd.1 .1., 11.1111 III

pada na pamet do. cc ism cigarera iz iste kUlijl' illl.1l1 I~II "I'I

nakon jeb hlo StO ima i ujUtfo. Zapravo, pU.\l'lljl' 11111 "11' I' I.

ukusnijim, niti dru:i..cnja boljim, nid nas oslol\.l(l., ~1I1\.1, III 1'."

pubCi vjcruju da llc mogu uzivati u jelu iIi .'il· 1l0'illl 'i,l ~II, 'iOIIi

bez cigareta.

Najcescc treba proci dosta vremena da hi~1111' 'i11\,IIII, I,ll",

smo posraJi ovisnicima 0 cigareti jer patill10 wi illl/l)' d,1 I'll 'i." I

puse zato Stu ll"/-ivaju u cigareri, a ne zalO ~l" jedno'il"\ II" 11111

raju pllsiti. S obzirom na to da u cigareli Ill' lI}iv,1I110, 1',1111111'

od iluzijc cia mo7.cmo pres[ati u svakolll Irl'lllldw

U pravilu, svedok nl' pokusamo prc~l.l\i p1l1,1I1, III~III" WI"

sni da to IllOi.C biti problem. Prvi pUl.1 POkll\,II'.IIIIH p'nl.111

dok SOlO jOs rclativno novi pusaci, Ugl.IVIWIll IH.1.I11111111 llrdo

sratkom novea. Na primjer, mJadi par poklll,.lV.I ui,lnlj{'1 i IHIV,ll

'l.a zajednicki .~[:ln pa ne feJi bacari llOV'l\,. ILl {1!~.lIl·H·. I)rugi jc

razlog zdravJje, npr. netko tko jc akliv.lll ~P')ll.,\ ~hv.lli cia ne

moze vise doci do zraka. Koji god ra'llo~ hin. lHlV.IC iii zdravlje,

puSac uvijek ceki neku stresnu SilU:Kiju l,1 pn:~(anak pusenja.

U trenutkll bd prestane, malo clldovi;IC lr.l:ij da ga se nahra­

ni. Plisac feli cigaretu, a s obzirom lI;l 10 dOl je nema, jos je

vise pod stresom. Ono sto IllU inace S1tI"/-i za prcvladavanje stre­

sa, sada Illll nijc dosrupno i udarac koji doiivljava je trostruk.

Najvjcrojatniji seenarij nakon adrl'denog razdoblja mucenja

Prestanak pusenja metodom snage volje 91

je kompromis: "smanjit eu" iJj "izabrao sam krivi rrenutak da

prestanem" iii "pricekat eu da ne blldem pod Stresom pa ell

ponovno pokusari". Medutirn, jednorn kad prode stresna si­

ruacija, pusac ee zakJjuCiti kako sada nema razloga da presrane

pllsiti i pricekat ec novi stres kako bi ponovno prestao pusiti.

Naravno, nikada nc dode to pravo vrijemc jer za vcCinu Ijudi

zivot s vrcmenom postaje svc stresniji i srresniji. Napusramo

roditcJjski dorn i kreeemo Ll svijct rjdavanja stambenih pro­

blema, kredita, podi7A'llja djeec, svc odgovornijih poslova, itd.

~a~avno, zivot pusaea nibda ne moze postati manje stresan

Jer Je upravo cigareta ono sto uZfoklije stres. Kako raste razina

nikotina koju puSac lInosi Ll scbe, tako ra.~tc i .~tres i iluzija 0

nasoj ovisnosri posrajc svc veea.

U srvari, ill1zija jc dOl ZiVOf posraje sve srresniji, :1 pllknjesamo po sebi stvara ru iluziju. 0 ovomc eu vise govoriti II 28.pogbvlju.

Nakon poeetnih ncuspjeha pusae se najeeSCc oslanja nallvjcrenje da ee se jednog dana probuditi i vise neec morati

pusiti. Tll nadu ugbvnom podgrijavaju price koje znaju pricati

bivsi pusaci (npr. "imao sam gripu i nakon roga mi cigareta visenije mirisala").

Nemojte sc z."lVaravati. Dobro sam prolleio sve te price i

zakljuCio da to bas i nije tako jcdnostavno kao Sto se u prvi mah

Cini. NajccSee se pusac vee bio pripremao da prestane pusiti pamu je gripa posluzila kao poricaj. -n'idcserak sam godina eebo

da se jcdnog dana probudim bez zelje da ibda vise z..palim

cigareru. Kad sam god bio bolcsran, jedino cega se sjeCatll je

to da sam jedva eekao da owravim kako bih mogao zap::ditiClgareru.

Znarno su ceSte oni koji su presrali pusiri 'samo rako' toucinili zbog nekog sob. Mozda zato jer im je nerko blizak

umro od balesti povezane s puscnjeOl iIi su se sami pobojali

92 Allen Carr: Lako je prestati puSiti

za svoje 7.dravlje. Puno je lak~e reCi: "Sarno sam jednag dana

odlllCio presrati. Ja sam jednosravno takva osoba." Prestanitc

se zavaravari! To se sigurna neec dogoditi ukoliko vi sami nc

uCinire neSto da se to dogodi.

Ra7,motrimo deraljnije uSeo je taka rdko presrari pusiri

Merodom snage valjc. VeCitHl iivora najdraia nam je metoda

guranje glave u pijesak, rj. "Presrar eLI surra".

Katkad ee se pojavljivari razni paticaji da presranclllo pusiti.Bit ee to briga za zdravlje, novae, druStvo, iii eClllo jednosta­

vna shvatiri, nakon gllsenja tdkim kasljcm, kako II stvari nc

L1zivamo u eigarcti.Bez obzira na vrsru poticaja, vadit eCfllo glavu iz pijcska i

poceti vagati razlogc 7A' i protiv. Tada eCfllo konacllo shvariduno sto znamo Citavog zivota: nakon racionalnog promisljanja,

nckoliko dcscraka pllta doCi eClllo do 7A.kljllCka da treba PRE~

STAT] PUS]Tl.

Kada bismo sjdi i pocdi bodovari razlogc za i protiv pusenj3

bodovima od nula do dcscr, bodovna razlika u korist prcsranka

pllScnja bila bi ogromna.

Medurim, iako je pusac svjesran da bi IllLl bila znama

bolje da prestanc pusiri, on jos uvijek vjeruje da bi preSrankOll1

pusenja prillosio nekakvu :I.nvu. lako je to obicna iluzija, ona

je vrlo moblfl. lako ne zna zasto, pLlsac je uvjcren da Illll je

upravo cigarera bila uno na sto se aslanjao kroz zivome L1spone

i padove.

Prijc no sto pokusa prcstati pusiri, Illora sc prvo razracunarl

s pranjem tllozga koje je nad njim izvrSilo drusrvo, a koje je

pojaCallo pranjeOl Illozga koji je nad njilll izvrsila sama njegovaovisnost. lome trcba pridodati i najgori oblik pranja rnozga

koji postoji, a ro je iluzija da jc jako tdko presrari pusiti.CliO jc price pLlsaea koji Sll prestali pusiti prijc nckoliko

mjcseci i jos uvijck oeajnicki zude z.. dgarerorn. Sve su to frLl-

Prestanak pusenja metodom snage volje 93

srrirani 'prcsrajaCi' (rj. oni kOji jesu presuli, ali Ce cirav iivOi

jadikovari da oOOi.waju cigaretu). Cuo je priCe pusaca koji niSllpusili nekoliko godina i onda jednom prilikom zapalili dgare­rtl i ponovno posrali ovisni. Vjerojatno isri raj pUSac poznajcnekolidnll PliSaCa kOji su se zOOg pu.senja lciko r:J.zOOljeJi i kojisc i daljc llnisravaju, oCim vise ne uiivajuCi II cigareti _ ali ipaknastavljaju pusiri. Na kr:J.ju krajeva, i sam je vjcrojarno proiivioneko ad ovih iskusuva.

Daklc, urnjcsto cia pocerak prcsranka puknja bude popracenna slijedcCi [1:ICin: "Divno, jcsi Ii CUO sro ima novo? Ne rnoram

viSe pusirW' njcgov je prcsranak puknja pracen osje6!jern rugei nemoci kao da je pred njcga postavljen 7..ahrjcv da sc popnena Me Everesr. On je sro posro siguran da jcdnol1l kad re malocudovisre UI'.mc 'pod svojc', ne pusr3 re cimv fivor. Ncki puSaCiCak najavljuju da Ce prcsrati pusiti isprikom prijareljima i rod­bini: "Znare, pokusavam prcsrari pllsiri. Vjerojalllo Cll bili ne~

sn05.1.n slijedeCih nekoliko tjedana. Molim vas da me pokusate

podnijcri." Veeina je pokuSaja osudena na propasr prije negouOpCe zapocnu.

Prerposravimo da pllS:tC prciivi nekoliko d:ma be'!. cigarcre.Zagadenost naglo nestajc iz njcgovih pluta. Nije kupio cigarcrepa eako ima u diepu viSe novel. Razlog Z3SlO je prestao pusirirakodcr naglo ncsrajc iz njcgovih misli. Slicno cere poseupiribd vidirc rciku promcrnu ncsn.:cu na cesli dok vozire auromo­biL Neko cere vrijeme voz.iri sporije, medurim, kad sc dogodida kasnire na sasranak, porpuno cete zaOOraviti na I1CSreCll istisnut cere gas do daskc.

Druga je srr:J.na medaljc to .seo malo cudovisre u vaSem tr­buhu nije dobilo svoju dozu. Nema tu nikakve rjeJcsne OOli;ako biste se slicno oSjecali zbog lOga Seo sre prehladcni, ne bisrcpresraJi raditi, nid bistc bili dcpresivni. Lako bisrc prcili prckolOga. Sve sro pUSac zna jest da ieli cigaretu. ZaSto mu je ona

94 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

."liko porrebna, to ne zna. Malo cudovisrc u njegovom trbuhu

I potaknc veliko cudovistc u njegovom umu i tako osoba1.1\ .\

luja je prijc nekoliko dana nabrajala ra7-loge 7..asto rreba pre~

.wi pusiti, otajnicki poeinje tr:J.iiri r37Joge da ponovno poCne

I'llsiri. Sada poeinje ra:z.misljati na slijedeti nacin:

I. Zivot je prekr:J.tak. Svaki Cas m07£ eksplodirati bomba. Su­rra me m07-C pregaziti 311tobus. Sad je vet prckasno. Kaiu da

se od svacega mo7.c dobiti rak.2. lzabrao sam pogrdllo vrijeme. Treb:1O sam prii:ekari da

prode Bo7.itlpr:J.7.nici/ovo stfCSllO r:J.zdobljc ii~ora. .3. Ne mogu sc konccnrrirati. Post3jcm irilantan I zlovolpn. N.~

mugu poSteno obavljari svoj pOS:IO. Idem na i.ivcc obire1J1i prijateljima. Rcalno gledano. '7..1. sve nas je OOljc da. oper

poCllcm pllsiti. Ja !kim zadrti puSaC i nema ~~sc da lk~~abudclll srefan I)C'"L cigaretc. (Ova me 7...abluda slbla da pllSlm

punc rridescr i [ri godillC.)

U ovoj fa7.i pllsai: najcciCc popusti. Pali cigarctll i.5i~fr.cni!asc pojaeava. S jcdnc srrane nasrupa og~omn~.olakSanJ.c Jer JCiudnja za cigarcrom zadovoljena, ma.lo clldoVIStC kOl~acno do­biva svoju dow. S druge strane, ako jc i7.dri.ao dovolJllO dugo,cigarcra ima ogavan OkllS i puSac llC mo?.c shvatiri ~..1.sto uOpC~

llSi. Tad pusac pomislja da mu nedosr3Jcsnaga volJc. U stvan,~ijC rij(.-(; 0 nedostatku snage volje; sve 510 rreba uciniti jest

predomisliri sc i donijcti savrScno racionalnu odl~kt~ u skladus posljcdnjim dogadajima. (emu bid 7.drav ako SI pntom rakonesrctan. Ccmu bid bogar ako si prirom tako ncsretan. Nemanikakva razloga. Znatno je OOljc iivjeri krarko i srcrno nego

dugo i nesrcrno.Na srcCu, ovo nijc isrina - isrina je porpuno s~prorn~.

Zivjeti kao nepusai: zaisra je mnogo Ijepk i srernije, aJl srvar Je

Prestanak pusenja metodom snage valje 9fi

II samozavaravanju koje je mene rjeralo da pusim eak tridescr iui godinc i, llloram pri7.l1:ni, da to nijc tako, jos bih lIvijck biopusac (ispravak - nc bih vise bio medu iivima).

To Sto se pusac osje6 tako jadno nema nikakve ve'l.c sap·srinentskolll kri7.0m. Naravno, apstinentska kti7..a tu igm uloguokidaea, ali agonija d01a7.i iz. nakg uma a uzrok su joj naSesumnje i ncsigutnosr. Kako puSac misli da se irtvuje, potinjese osjecui zakinutim - i tako se javlja stres. U uenmku kadmu um daje natedbu "Z."lpali cigaretu!", pubc je pod srrcsom.laro cim presrane pusiri ponovno icli cigatetu. Sada medurilllne mo:i.c 7..apaliti cigarctu jer jc prestao pusiti. To ga cini josdepresivnijim i okidac jc ponovno u akciji.

Jos j<..-dna stvar koja sve ova tini jos rdim jcst cekanjc dasc ncito dogodi. Ako Yam je cilj poloiiri vozacki ispir. kadpoloiire tcsrovc i voinju, ponigli ste svoj cilj. Metoda snagevoljc sugcriral cc yam stije(kce: "Aka dovoljno dugo i7.driilllbel cigarele. :i.clja 7..a pu.scnjem jednom Ce nestati."

Kako moicre biti sigurni da ste [Q postigli? Odgovor jc danikada ne mo:i.ctc biti sigurni jet ncprekidno iSeckujetc da lie

ncSlO dogodi, a nisla sc netc dogoditi. Prestali ste pusiri OllOgaucnulka kada Sle ugasili posljednju cigaretu i sve sto sada radi­te jest cekanje da vidite koliko ce vremena ptoli dok konacnone popuslite.

Kao sto sam vee rebo, agonija kroz. koju prola7.i pllS.,C upotpunosti je menralne prirode a uzrokllje ju nesigurnost. Jakonema nikakvc tjelesnc boli, ipak mu je izuzctno rciko. PUSac seosjeta jadno i ncsigurno. Daleko od loga da postllpno 7~,bora~

vlja na puscnje; on poslaje opsjednut puSenje01.Mo:i-c se dogoditi da depresivno raspolozenje traje danima

iIi eak tjednima. Opsjedaju ga sUlllnje i srrahovi:"Koliko ee dugo iclja za cigaretom trajari?""Hoeu Ii ibda pOllOVIlO biti sretan?"

96 Allen Carr: Lako je prestati puMi

"Hoell Ii se ikada ponovno radovati usrajanju ujurro?""Hoeu Ii ikada viSe uiivari u hrani?""Kako eu se uopce ubuduce nosiri sa streso01?""Hoeu Ii ikada vise uiivari u dru:i.cnju?"PUSac iscekuje da se stvari popravc, ali dok god ruguje 1..3

cigaretom, ona mu posraje sve dragocjenija.U srvari, nciro se stvarno dogodi, ali pUSac toga nije .svje­

stan, Ako uspije ptd.ivjeti tri tjedna bel (uvlacenja) nikotina,

tjelcsna iudnja za cigarerom ncslaje. Kako sam vet. rebo, tje­lcsna ovisl1ost 0 nikotinu toliko jc mala da je pubc nije nilisvjc.srnn. Nakon otprilike rri tjedna mnogi pu.saci shvate da suprevladali tjclesnu ovisnost 0 nikotinu, lada pale cigaretu kakobi to sami sebi dokazaJi, U tome i uspijcvaju jer rn cigarel'aillla ogavan okus. Meduri01, bivsi je pu.sac tako opskrbio rijclonovom d07.001 nikotina i tim ugasi cigarelU, nikolio potinjcnapusrati tijelo. Sada lie javlja onaj zli mali glasie iz (XYLadinekoja l1lU govori: "Z.elim jos jcdnu." Sw lie u slVari dogodilo?PUSac se odvikao od cigarela i ponovno se na njih navikao.

PUS:J,C najCciCe ncee odmah z.:.paliti slijedeeu cigarclU.Ra7.l1li~lja ovako: "Ne idim ponovno postati ovisan 0 cigare­tama," Radije ceka da prode ncko vrijeme. To mogu biti sad,dani, ta.k i ljcdni. Sad bivsi pUSac moZe reCi: "Ew, dokazao samda nisam ponovno posrao ovisnikolll pa sada slobodno mogu

zapaliti jos jcdnu." Upao je tako u isru onu zamku u koju je veeupao kad je polinjao pllsiti. u isti onaj 1.aearani krug.

PusaCi koji su se uspjeli odviknuti pusenja Metodom snagevoljc, smatraju proces odvikavanja dllg()(rajnim i tcikim jer imje mozak jos llvijek ispran. Zaro zudnja 1..3 cigarewm jos uvijekposwji i nakon sto pobijcde tjelesnu ovisnosr. Ako ipak prezivebez cigatete dovoljno dugo, postaju svjesni da bi bilo glupopopustiri. Tada presraju rugovati 7.a cigaretama i ugodan iivor

bez cigarera pocinje.

Prestanak pusenja metodom snage volje 97

Mnogo jc pusaea uspjelo odviknuti se ovom metodom, aliona je tdka i naporna i mnogo ih je vise odustalo nego Sto ih jeuspjelo. C'lk i oni koji uspiju, cijeloga su iivora vrlo osjedjivi naiskuknje koje pusenjc 7... njih jos llvijek predstavlja. Jos lIvijekse nisu rijdili odredenih zahluda jer su jos llvijek pod udarom

pranja mozga pa vjeruju da jc cigarela covjeku daje snagu i po­ticaj krol. fivot. (Mnogo ncpuSaCa pati od istih zabluda. I nadnjima sc konsranmo viii pranje mozga, ali oni iii nikako ncmogu naucili 'uiivati' u cigarerama iii su svjcsni losih srrana pane ide pusiti.) Ovime mo7..emo objasniti zaStO su mnogi bivsipuSaci ponovno paCeli pusili nakon dugih perioda nepliSenja.

Mnogo ce bivsih pUSaCa povremeno zapaliti cigaru iii ciga~

retu kako bi se 'pol:astili' iii kako hi se ponovno uvjerili kakocigareta illla ogavan okus. Upravo to i cine, medurim tim uga­se cigarctu nikotin potinje napustari tije!o i mali glasic iz po-­zadine mll govori: "Zclim jos jcdnu." Ako zapali i ru slijedeeu,j ona ima ogavan okus pa 'bivsi' pUSac za.kljucuje: "Divno! Sobzirom da mi cigarera nijc hna, ne mogu posrali ovisan 0

njoj. N3kon BoiitalpraznikaJovog strcsnog razdoblja, presrateu puSiri bez problem3."

Prekasno. Vee jc ponovno poStao ovisan. Zamka u kojoj jedavno vee bio uhvacen ponovno se docepala svoje z.rtve.

Kao SlO uvijek govorim, nema to nika.kve vcrc s uiitkom.Nikada nijc ni imalo! Kad hismo pusili zaro Sta uzivamo ucigarcri, nitko nikada nc bi popusio viSe od jednc cigarere.Mi mislimo da u cigaretama uiivamo jer ne mokmo vjero~

vati da bismo mogH hiri tako glupi da pusimo, a da pri tom u(Orne ne lIzivamo. z'uo cesta pusimo sasvim nesvjesno. Kadbismo, dok palimo svaku cigareru, bili u potpunosti svjcsninezdravih dimova kOjc unosimo u rije!o i kad hismo svaki puraponavljali: "Ovo CC Ie rijekom iivora kostati 50.000 fuma,a upravo ova cig:ucra mok biri okidac koji ce pokrenuli rak

98 Allen Carr: Laka je prestati puMi

pluta", eak bi i iluzija da uzivamo u cigareri sasvim isccz.nula.Kad pakusavamo 1.3tvarari aei pred losim srranama pusenja,osjceamo se glupo. Bila bi neizdriivo kad bismo se s njimarrebali suoCiti. Ako prouCite kako se pusaCi pona.saju, osobilou nckom vctem drllstvu, vidjct cere da sc ugodno osjetaju tckkad nisu svjcsni da puSe. Kad roga postanu svjesni, osjctaju senelagodno i kao da imaju potrebll stalno se isprieavati. Pusimokako bismo nahranili malo cudovistc... jednom kad isrjcr.tlcmalo cudovi.sre iz. svog rrbuha i veliko cudovistc iz svog mozga,neeCle imati ni potrebc ni ielje 1.3 pliSenjem.

Prestanak pusenja metodam snage valje 99

manjivanja

Mnogi se pubCi odlucuju na smanjivanje braja popusenihcigarcra. To bi im rrebalo posluiiti luo poCetak porpunog 00­

vikavanja iii kao pokuSaj stavljanja malog cudovisra pod kon­

Hoili. Dokrori cestO preporucuju smanjivanje broja cigarer3

luo pomot pri odvikavanju.

Naravno. SlO manje pusire - ro Cele se bolje osje6ti, ali kao

porica; potpunom ocIvikavanju od puknja. smanjivanjc braja

cigarcLa potpuno jc beskorisno, srovik ono je i sterno. PokuSaji

smanjivanja broja cigarera mogll !las dovesti u zamku iz koje

neCcffiO nikada iz..1.ti.

Na smanjivanje sc odlucujcmo uglavnom nakon nClIspjclogpokuSaja presranka puScnja. Nakao nekoliko s."ui iii dana bezdgarcrc pllsac zakljucujc: "Nikako nc mogu bez cigarcrc pa eu

od sada na dulje pusiti samo kad mi srvarno treba. Taka eu

smanjiri flU deserak dnevllo. Aka se n3viknem pusid sarno de·setak na dan, mati cu se na tom zadriati iIi eak jos smanjiti."

Sada sc dogadaju groz.nc srvari.

1. Sada je siUlacija 7..a pusaCa najgora moguCa. Jos je uvijckovisan 0 cigarcrallla tc i daljc odrLwa cudoviihc na i.ivoUl, i

to nc sarno ono kojc sc nala'li u njegovom tijelu, vee i ono

kojc s nala'li u glavi.

100 Allen Carr: Lako je prestati pUSiti

2. Sada vodi racuna sarno 0 trenutku kada ce 'smjed' popusiti

slijcdceu dgarc[lI. . .3. Prijc ncgo StO je smanjio koliCinu cigareta, zapabo JC ka~

god bi zai.clio i tako barcm djclomicn~ pr~killuo.•a~sn~nClltsku krizu. Sada pak, uz say sues kOJcm Je uoblcaJcnoizloi.cll, sam sebc tjcra na jos vetu patnju. Sad ce vceinu vre·

mena paliri od bolnc apstinentske kri7.e. Sam ce scbe uciniti

jadnilll i loSe raspoloi.cnim. .. y.

4. Kad sc u potpllnosti prcpustao svojcm poroku, OlJC U7.lvao

II vceini popu.senih dgarcta, eak nije ni bio svjcstan vceine

popuSellih cig3rcta. PUSenje jc 1.3 njega bilo potP.~n.o au­tomatski proces. Jedine cigarete u kojima mu se Cllllio da

uf.iva bile su onc kojc hi popusio nakon duljcg ra7.doblja

apstinencije (npr. prva cigareta ujuuo uz kavu iii ona nakon

obroka).

Sada pak ceka jos po dodatni sat da bi 7A'palio cigarctu pa

tako 'ui.iva' u svakoj cigareti koju popusi. Sro dulje ccka, to mu

dgareta prividno donosi vi.sc 'uf.ilka'. Naravno, 'lIi.irak' l~ije u

dgarcti samoj, nego U okoneanju parnje uzrokovane apstlnen·

rskolll krizom, bilo da je rijec 0 laganoj rjc1csnoj potrebi zanikotinom iii 0 'mentalnoj gladi'. Sro se dulje mucitc, to viSe

'ui.ivatc' u cigareli. .Najvetu potcSkoeu kod prcsrajanja pUSenja ne pre~s~a~~J:l

kemijska ovisnosl. (S njom je lako). PusaCi mogu ne PUSIU clJe·

III not, pOl reba za cigaretom neee ih probudili. Vceina ce prvo

iz..,Ci iz spavacc sobc pa rek onda zapaliti prvu jutarnju dgaretu.Mnogi CC prvo doruckovati. Neki ce eak pricekati da stignu na

posao pa ce tek tada zapaliri.ProCi ee desctak sari da nisu zapalili i to im uopcc ncec SOle·

ratL Kad hi ism vrijeme proveli bC'"l. cigaretc danju, pocupali bi

si SVll kosu.

Cuvajte se smanjivanja 101

Vclik ce se broj puSaCa odluciti ne pusiri u novom automobi­lu. Odlazit ec= u rrgovinu, kazaliste, doktoru, zubaru, bez ibkvih

problema. Mnogi Ce pUSaci apstinirati u drusrvu nepuSaCa. Kad

jc= pu.scnje posralo zabranjeno u auwbusima i avionima, Ilijed05lo do pobullc puSaCa. MoZe se reCi ok da je pliSaCima drago

k.1da illl netko zabrani pusenje. U stvari, dulja razdoblja be-/.: ci­

garerc pllsacima donose i neku vrstu 'mjnog uZilka'. To im dajc

nadu da ce moida joonom doci dan kad viSe netc= ieljeti pusiri.

Pravi problem kod odvikavanja od puknja jc pranjc mozga,

koje podgrijava ilu7.iju da jc cigarera ncb vrst poticaja iii nagra~

de i da iivor bc-Lcig.ucte nikako IlC moie biti isri. Nc samo da vas

netc navcsri da prestancrc pllsiti, vec ec vas naprotiv smanjcnjc

broja cigareta uCiniti jos jadnijirna, uvjeravajuCi vas da jc najdra~

gocjcllija srvar na svijctll upravo slijcdcea cigarera kOjll cetc 7•.'1­

paliti i da nc posroji nibbv natin da bllderc srcUli bc-/.: nje.

Ne postoji nisra jadnijc od puSaCa koji pokusava smanjiribroj cigarera. On pati ad 7A1hludc da cc mu iclja 7..1 cigarctom

bid ro manja sro manjc pllsi. Isrilla je 7,,'pravo porpUllO obrnu­

tao Sw manjc pusi, ro dulje pari od apsrincntske krizc; sto visellziva u cigarcti, to mu jc olla ogavnija. Ali ovaj ga paradoks

nete natjerati da prcstane pusiti. Nikada nijc rijce 0 okusu.

Kad bi pu.saci pusili zatO Sto uiivaju 1I okusll dgarctc. nitkonikada ne bi popusio vi.sc ad joonc dgarcre. Tciko yam je II

ovo povjerovati? OK, raspravimo to malo. Koja nam cigarcra

illla najgori OkllS? Da, naraVIlO, ona prva jutarnja, ona koja

Ilas zimi tjera na strasan kasalj. Koja je cigarera vecini pusaea

najdragocjenija? Da, naravno, upravo ona prva jurarnja. jcste

Ii srvarno uvjereni da pusitc zato Sto uiivate u okusu i miriSlI

dgaretc iii ipak smatrate racionalnijim objasnjenje da je rijeejednostavno 0 prekidu dcverosame apstinencijskc krize?

Kljucno je ukloniti sve iluz.ije 0 puse-nju prije nego sro uga­site ru posljednju cigaretu. Ako nisre uklonili iluziju cia uiivatc

102 Allen Carr: Lako je prestati pu~iti

u okusu odredenih cigarcra prije nego stO ugasite tu poslje­

dnju, neOla naCina da si to kasnije porvrdirc= a da se ponovno ne

navuCete na cigarete. Prcma tome, ako sada ne puSite, zapalite

jednu. Udahnite sesr puta punim plutima raj slavni duhan iupirajLC sc sto je tako odlicno u tom okusu. Moida vjcrujete

da samo odrcdene dgaretc imaju dobar okus, kao StO je ona

nakon jcla. Ako je rako, zaSto ollda pu.site druge cigarete? Jer

yam jc to prcilo u naviku? Pa dobro, zaSto bi neko Stckao na­

viku puknja cigarcta koje smatra neukusnima? I za.sro bi isra

cigarcta ii', iSle kutijc imala razlitit okus nakoll jda nego sto im~

ujmro? Hr:ma ncma drugaCiji okus nakon cigarcte, pa kako b_onda dgarcra imala dnlgaciji ok liS nakon jcla?

Ncmojtc sc osl:l.I1jati sarno lla mellC, provjeritc, popllsitc

svjcsno dgaretu nakon jda kako bistc dokaz.1.li d3 .nc~a

drugaciji okus. R.1.i'Jog iz kojcg plls.1.ci vjcruju da cigarctc 1Il1aJU

halji okus llakon jela iii u drusrvu s alkoholom jc i'.ato s~o s~

to tfelllld u kojima su i pu5.1.ti i ncpuSaci srvarno Srctlll, allovisnik 0 nikotinu ne mo-i-c nikad bid srvarno srctal1 ako ta

mala nikotinska clldoviha OSlanu Ile-I.adovoljcna. Nijc Stvar u

lOme da pllsaci 111.ivajll U okllsu duhana nakon jda, napokon,

ne jedemo duhan, i otkud je s.1.d to pit:lIljc okusa? Jednostavno,

rijee jc 0 tome da su pliSaci jadni ako im sc ne dozvoli da ublaZe

simprome apstincnctske krize u rim rrenucima. Prema rome,

razlika iZlllCdu pllsenja i ncpusenja je razlika iz.mcdu osjcCaja

srccc i jada. Zato se cini da dgarcta ima bolji OkliS. Pllsaci koji

zapalc odmah UjllUO jadni su bcz obzira pusili ili ncoSmanjivanje broja dgarera ne samo da nijc djclorvarno vee

predsravlja najgori moguCi oblik mucenja. Nije djdorvornozara .sto sc PuSat u poeetku nada da ce se naviknuti na sve

manji i manji broj cigareta re da ee se raka slTIanjiti i nj~ovaielja za dgaretom. Nije rijec 0 navici. Rijcc je 0 ovisnOStl, a u

prirodi svake oviSllosti JCSt da onoga 0 eemu smo ovisni i.elimo

Cuvajte se smanjivanja 103

sve viSe i vise, a nc sve manje i manjc. Stoga, da hi mu uspjelasmanjiti braj cigarcta, pusac mora imati izuzerno snainu voljui biti discipliniran cijeloga ;ioivota.

NajvcCi problem kod prcstajanja pusenja nije kemijska ovi­snost. S njom je lako. PogreSno je vjerovanje da cigare1'a dono­si ncku vrsru ugodc. To pogrcino uvjerenje rezuJtat je pranjamo'lga kojc 1.:1poCinjc i prije nego 5to poenemo pU5iti, a kojesami pojaeavamo kad sc dovooemo u stanje ovisnosti. Svc 5to

smanjivanje broja cigarcta tini jest podgrijavanje naSe ovisnosti,tako da puScnjc poeinjc u potpunosti vladati na5im iivOlom,tjerajuCi nas da vjerujcmo kako je najdragocjcnija srvar u iivotuupravo slijedeta dgareta.

Kao 5(0 sam v(''C rebo. smanjivanje broja cigarcta nije djc.IONomo i stoga sto moratc imati i'lUleWO snainu volju i disci­plinu. Ako ncmate dovoljno snainu volju da prestanctc puSiti.sigurno nematc dovoljno snainu volju dOl smanjitc bro; cigarc­tao Prest:ui pusiti puno jc laUe i bc-l.bolnijc.

Cuo sam 7.a doslovno tisucc poku.saja smanjivanja koji suzavriili neuspjehom. Dosta jc uspjdnih pokuSaja postignutonakon rclativno kratkog razdoblja smanjivanja kojc jc pral'i­Ia [db apstinclHska kriza. PUSaci, u srvari, uspijevaju presta­ti pusiti unatoC, a nc zahvaljujuCi. smanjivanju. Smanjivanjesamo produiuje agoniju. Ncuspjcli pokuSaj smanjivanja odpUSaea tini i.iveanog ncsrewika jos vise uvjcrcnog kako CC osta­ti ovisnikom do kraja svoga iivota. To jc najCeSCc dovoljno daza barcm pet godina odgodi slijcdeCi pokuSaj odvikavanja adpusenja.

Mcdurim, smanjivanje broja cigarcta nam pomaie pojasni­ri svu nesuvislost pusenja, doka'lujuCi nam kako nam dgaretapruia llzitak tck nakon odredenog razdohlja apstincncije. Kaoda imate ponebu lupati glavom a 'lid (1'j. patiti ad apstinenrskekrize) kaka hi vam hila lijepo kada prestanete.

104 Allen Carr: lako je prestati puMi

Dakle. maicre donijcti jednll od slijedetih odluka:

1. Doiivotllo smanjiti broj cigareta. Taka cete samo sami sebc

mliCiti, a ionako neCcte dugo izd.riati.2. Doiivotllo sc gusiti cigarcrama. ZaSte?3. Biti dobri prema sebi. Odustati od idcjc 0 pusenju.

Jos jcdna bitna srvar kod smanjivanja braja cigarcta jc dokaz.da nc postoji slueajllo 7..1.paljcna cigareta. PUSenje je lanCJ.nareakcija koja cc sc ponavljari citavog iivora ako nc ucinirc mali

napor da to ovisnos[ prekinete.ZAPAMTITE, SMANJIVA JE BROJA CIGARE­

TA SMANJ IT (:E I VASU SANSU DA KONA(:NO

PRESTANETE PUSITI.

Cuvajte se smanjivanja 10~

E:£:Sa cigareta

"Samo jednu dgareru..... jc zabluda koju 51 odmah morale iz­

bid iz glave.

Rijec je 0 sarno jednoj cigarcri s kojom 7.3poeinjcmo llaSpuS:tcki SI:U..

Sarno jedna dgarcl3 je fa koja nas je loliko pUla sprijceila

krenuri pravim putem i konacno prcsc:ui pusiti.

Rijcc jc 0 samo jcdnoj cigarcti koja nas jc ponovllo narjcrala

u zamku, nakon Sto SOlO vee lIspjeli preslari pusiri. Katkad je

palimo bko bismo sami sebi dOk.a7..ali da nam dgarclc vise nisu

potrebne, i ana upravo to i cini. lOla ogavan okus i rime nas

uvjcrnva da viSe nikada ncecfllO postali ovisnicima, 5(0 ponov­no Opel vet jcsmo.

Razmislj:mje 0 £oj jednoj raka posebno; cigareri Ccsto nas

sprjcCava da prest3ncmo. To je obicno ana prva u juno iii ananakon obroka.

Zapamtirc da nc posLOji lleSfO S[Q hi sc zvaJo 'jos samo ta

jedna cigarer:t'. Rijec je 0 lanCaooj reakciji koja ce vas pratiri do

kraja iivora, naravno ako ne odlutire defioitivno prekiouri.

Upravo zabluda da posroji ona jedna posebna cigarera tini

puSaCa jadnim i ncsretnirn bd pokuSa prcsrati poSiti. Shvatite

da nibda nisre, nid Cete ikada, vidjeri posebnu cigaretu iii po_

scbnu kutiju cigarera - tako neSro postoji sarno u vaSoj rna.sri.

106 Allen Carr: Lako je preslali puMi

Kad god poielite zapalili, zamislite iivot u kojem sre okruieni

ptljavim duhaoskim dimom i pepelom, iivQ[ u kOjcm citavo

bogarsrvo uosite na svojcvoljno unistavaoje vlastiroga rjelcsnog

i menrall10g zdravlja, iivQ[ u kojem robujete cigareri, iivQ[ u

kojem vas se prepoznajc po losem zadahu.

Srvarno je steta sto oe postoji llciro slicno cigareti, Sro bi

l1am kro1. iivotne usponc i padove prui.110 uiitak i poticaj. 2.1.­pamtitc, cigarcta to nc cinL Ona vas prisiljava na :t.ivot pun

nezadovoljstva iii yam ga jcdnostavllo llskracujc. SiguTIlo nik3­

da ne bistc pomislili U7..crl malo cijanida samo 7~1ro sro v:.lm sc

svida okus hadema; 7..;1(0 sc prcstanirc kainjavati ra:z.misljanjima

o posebnoj cigareri iii cig3ri.Upirajrc bilo kojcg puSaCt slijedcec: "Kad bisrc imali priliku

vrariti sc vrcmeplovom u doba kad niSle pusili, biste Ii uopCe

poleli pusiti?" Odgovor CC sigurno biti: "Vi se salite", A opet,

svakom jc pusacll dar upravo takav i7.bor svakoga dana, ZastoTO pravo ne iskoristi? 11. srraha. 17. straha da ne moItre prestati

iIi da 'l.iVDt nece biti isti bC"/. dgarete.

Prestanite sc zavar-.Ivati. Vi to m07.ctc. Svarko to moZe. To je

smijcino jcdnosravno.

Kako bi vam prcsranak pUSenja bio 13k i jednosravan, mo­

rare shvariti neke bitne Cinjenice. DoS.1d smo vec govorili 0 rri

takve bilnc cinjenice:

1. Niccga sc ne odriccrc, Naproriv, bit cere na dobirku,

2. Ne razmisljajte 0 poscbnoj cigarcri. Ona nc posroji. Posroji

samo 7.iVOt u bolcsti i smradu cigarcra.

3. Vi nisrc nikabv posc:ban sluCtj. Svakom puSacu moic bid

lako i jednosravno prcsrari pusiri.

Mnogi pu.sati vjeruju da su zaklcri puSaCi iIi da imaju

ovisnicki karakter. Uvjcravam vas da tako neSto ne posroji.

Samo jedna cigareta 107

Nitko ne treba pusenjc prijc nego Seo postane ovisan 0 drogi.

Draga je fa koja vas Cini ovisnim, a ne vas karakter iii osob­

nost. Takav je ucinak tih droga, Cine da povjerujere da imare

ovisnicku osobnost. Mcdutim, kljucno je da uklonite ovakvovjeravanje, jer ako vjerujete da Stc ovisni 0 nikotinu, bit cere

to, cak i nakon Seo je malo nikorinsko cudoviste u vasem rijelunuevo. Nuzno je ukloniti sve posljedice pranja mozga.

pusaci,v v.

, nepusaci

Straseveni pusaCi obicno zavide povremenim pusaclma. Svi

sma sreli takve osobe: "Ma, ja mogu i tjedan dana bez ciga­reta, stvarno me to ne muS'. Mi mislimo: "Volio bih da ja to

mogll". Znam da je tdko povjerovari, ali niti jcdan pubc ne

uziva II tome da je pusac. Nikada nemojre zaboraviri:

Niri jcdan pusac nikad nijc adlucia posrati povrctllcni iiincki d rugi pusac, stoga:

Svi sc pusaCi osjctaju glupa, stoga:

Svi pusaCi biu scbi i drugim Ijudima u lIzaludnom

pokusaju opravdavanja vlastitc gluposti.

Bio sam fanatiean igrac golfa. No, volio sam sc hvaliti kako

cesta igram i Zelio sam igrati jos vise. ZaSto se pusaCi hvalc ko­

liko malo puse? Ako je to pravi kriterij, onda je stvarno vrhun­

ska pastignuce ne pusiti uopce.Da sam yam rekao: "Znate Ii da mogu izdri.ati djeli tjedan

bez mrkvc i to me ni najmanje ne muct, vi biste me vjerojat­

no smarrali za nckakvag clldaka. Ako volim mrkve, zasto bihonda izdri..avao cijeli tjcdan bez njih? Ako ih nc volim, zasto

bih davao takvu izjavu? Prcma rome, kada pusac kaie ndto

108 Allen Carr: lako je preslati pusiti Povremeni pusaci, adolescenli, nepusaci 109

kao: "Mogu izdri..ui cijcli rjedan bcz cigarcte, srvarno mi to nijc

vaino", on pokuSava uvjeriti i sebe i vas da nema problem. Ono

s[Q on zapravo govori jest: "Uspio sam prdivjeti cijeli tjedan

bez pliSenja". Kao i svaki pUSac, vjerojatno se nada da ee nakon

toga moci prdivjeri osrntak svog iivorn. o. uspio je prei.ivjeti

sarno rjedan dana. i morele Ii z.amisliti kako mu je ta dgareu

morala biti dragocjena, jer se osjeCao zakinutim djeli tjedan?

10 jc razlog zaS[Q Sll povremeni pusaci 7.apravo viSe ovisni

od straslVcnih puSaea. Nc samo da jc ilU7.ija ui-itk<! veea, ncgo

imaju manje poticaja fA1 prcstanak jer trose manjc nov:lca imanje su osjetljivi na :r.dravsrvene rizikc.

Z:lpamtitc, jcdini uiitak kOji pusaCi dobivaju jest smirivanje

apstincIHskc krizc i, kako sam vee ohjasnio. cak je i taj uzicakilllzija. ZamislilC malo nikotinsko cudovisrc u vakm tijclu kao

trajni svrbci, roliko ncprimjctan da ga nismo niti svjcsni vetidio vrcmcna.

E sad, ako imate trajan svrbci, prirodno jc da sc 7.elirc

poCeSati. Kako naSa tijda posrajll sve viSe imuna na nikotin.prirodno jc pol:eti Iantano pllsiti.

Tri Sll slVari kojc sprjctavaju pUSata da doslovno pali jedllUcigaretu 7A1 drugom.

1. Novae: Najved dio pllsaea si [Q jcdnosravno ne mozepriustiti.

2. Zdravlje: Kako bislllo obksali apstincIHskli krizu, moramo

u sebc unijeti otrov. Sposobnosr podlloScnja otrova razlicirn

je od osobe do osobe, a razlicita je i u razlicitim iivotnim

razdobljima. Ovo djeluje leao auromarsko ogranicenje.

3. Disciplina: Nju jc nametnulo dru.stvo, puSaCev posao. pri.

jatelji iii rodaci, iii tak sam Pll.saC u cijoj se glavi neprcstano

vodi OOrba izmedll :i.elje za puknjem i iclje za prcsrnnkompusenja.

110 Allen Carr: lako je prestati puMi

Nckad sam mislio da jc moje laneano puscnje slabost. Nisam

mogao shvatiti zaStO moji prijarelji magu ograniciti svoj unos

na deset iii dvadeser cigarera dnevno. Znao sam da sam 050­

ba vrlo snaine volje. Nikad mi nije palo na pamet da veeinapuSaCa nije u scanju Ianena pu.siti, jer moras imati vrlo snaina

pluta da hi to mogao radiri. Neki ad onih 'pet-na-dan PuSac'kojima zavide tciki pu.saci, puk per cigareta dncvno jer zOOgfizitkih ogr::micenja svoje konstitucije ne mogu pusiti visc,

iii zatO sro si ne mogll priustiti da puse vi.sc, iii zbog posla,

drustva iii se sami sebi wliko gade zbog roga sro su ovisni 0

puscllju da im ta mrlnja ne dopusta da puSe vise od tih neko­

liko cigarera.Mo7.da hi bilo korisno l1avesli nekoliko definicija.

NEI'US",C. Osoba kOja nikad nije pala u pUSacku zamku. Onaj

koji pripada ovoj karcgoriji ne bi trebao likovati jer se ovdje

nal37.i iskljucivo miloscu Boijom. Svi su pu.saci bili lIvjereni

da nikada neee postati ovisnicima, a ncki ncpll.saci se baS

trude katkada probati oml povrcmcnu dgarctu.

l'OVREM EN! ruSAC. PoslOje dvijc osnovne klasifikacije povre­

menih pllSaca:

1. Pusac koji je upao u Z:lmku. ali tOga nijc svjcsran. Nemojte

zavidjcti takvim pusaCima. Oni se zapravo nalaz.e na prvoj

prceki Ijestvice i uskoro te svaki od njih postati pravi srras·

lVeni poSac. Prisjetite .se, i vi sre jednom poee1i kao povre·

meni pu.sac.2. Pu.sac koji je nekada bio straslVeni pliSaC. On misli da ni­

kako nc more prestati pusiti. 11 su pUSaci najjadniji. Oni se

Setu iz kategorijc u k:m.-goriju; za svaku je potreban poseban

komenrar.

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 111

I'USAC KGJ] PUSI PET CIGARETA NA DAN. Ako uziva 1I ci­

garctama, za.sto pusi sarno pet cigarcta na dan? Ako maze

regulirati kalieinu cigareta, zaSto uOpCc pusi? Zaparnritc, to

zvuCi jednako kao kad biste glavom udarali 0 zid sarno zOOg

olakSanja koje biste osjctili onaga trenutka kad bistc prestali

s udaranjem. PliSac koji pu.si pet cigarcta na dan olakSava si

apstinentsku krizu manje od jednoga sata dnevno. Osratak

dana, iako on toga nijc svjcsran, lupa glavolll 0 zid i to Cini

veeinu svoga iivota. On pllsi pet cigarcta na dan iii zato Sto

si viSe nc mo:ie priustiti iIi 7..:lm Sto se boji utjccaja pUScnja

na zdravljc. bko jc uvjcriri strasrvcllog plls:Jea da nc lIiiva II

puscnju, ali pokuhjrc II to lIvjeriti povrClllcnog pllsaea. Sva­

tko tko jc pokusao smanjiri broj popuscnih cigareta, znar Ccda jc to jcdno ad najgorih vfSta mueenja koje postoji ida jeto najOOlji naein da cijeloga zivota ostane ovisnikom.

PUSAC KOJI I'US, SAMO U jUTRO III SAMO U VECER. On

sc kainjava na raj naein da pola dana pari ad apsrincntske

krize kako bi pola dana U7.ivaO bez njc. I njcga trcba upitati

za.slO ne pusi cijeli dan ako uiiva u PllSclljU, a :tko nc, Z.1StOuopec pllsi.

PUSA(: KGJI SEST MJESECI PUSI l'A SEST MJESECI NE puS!.

(IIi, "Mogu prcsrati u bilo kojcm trenutku. To llli je uspjclo

vee tisueu pura.") Ako uiiva u pllsenjll, zaSto uOpCe preki.

da na Sest mjeseci? Ako u pu.senju ne uiiva, zasro ponovno

potinje pusiri? lsrina je 1I tome da je jos uvijck ovisan 0 ci­

garerama. Iako se oslobodio rjelesne ovisnosri, nije sc rijciio

glavnog problema - pranja mozga. Svaki se puta nada da jc

prestao zauvijek, ali uskoro ponovno upada u isru zamku.Mnogi pusati zavidc onima koji 'malo puSe, malo nc puSe'

razmisljajuCi: "Kako Ii su sarno srerni oni koji to mogll tako

112 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

uspjeSno konrrolirati, koji mogu pusiri kada to :ielc i pre­

stari kada to We." Ono sto im nije jasno jest to da takvi

koji prcstaju i ponovno poeinju uOpCe ne konrroliraju raj

proccs. Kad puSe, :ieljeli hi ne puSiti. Ook sami sebe mute

privremenom apstinencijom, osjei:aju se strahovito z.a.kinu­

rima pa ponovno upadaju u zamku. Naravno, ne :ieleei to.

Takvima je najgore. Ook ne puSe, :i.e1jeli hi pusiti, a kada

puse, 7.djeli bi nc pusiti. Cigarctc nam se cine neopisivo

dragocjenima tek kad l1e moz.cmo pusiti. To jc ta straSna

pusacka dilcma. Nikada nc mogu pohijcditi jcr je objckt

njihovc zudnjc niSta drugo ncgo mit, najobicnija illlZija. Jc­

dini naein na koji Illogu pobijcdiri jest da prcstanu pusiti i

pobijedc mentalnu glad!

I'U$AC KOjl PUSI SAMO U POSEBNIM PRill KAMA. DOl, svi

smo tako poeeli, ali zar nije vrlo z.animljivo to kako broj po­scbnih prilika rapidl10 rastc i kako ubrw poeinjemo puSiri

u svim prilikama?

PU$AC KOJI jE PRESTAO I'U$ITI, ALI l'OVREMENO POI'USI

JEDNU CIGARETU 11.1 CIGAIW. Na ncki su naCin ovi pu.saci

najjadniji od sv;h. Oni ec sc iii cijeloga zivota osjeCati z.'lki­

nutima iii ee, jos teSee, jcdna povrcmena cigarcta postati

dvijc. Oni jos uvijck halansiraju na oStrici britvc i 7..asigurno

ee se poskliznuti i krenuri prema DOLj E. Prije iii kasnije,

ponavno Ce pos(3ti strasrveni pu.saci. POl1ovno ee pasti u

onu istu z.amku u kojoj su vee bili.

Posroje jos dvije kategorije povremenih puSal::a. U prvoj su

kategoriji oni koji PuSe sarno po cigaretu iii cigaru prilikom

nekog poscbnog dogadaja (rodenje djercra, vjenl::anje i sl.). 1isu Ijudi u srvari nepusaci. On; ne uiivaju u pusenju vee sarno

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 113

imaju osjeeaj da bi, kad bi odbili ponudenu cigaretu iii cigaru,bili liseni nekog vainog iskusrva iIi se ne bi smarra.li dijelom

drusrva. lato i oni ide dad svoj doprinos. Svi smo mi tako

poceli. Kad se slijedcCi pur budu dijelile eigare, promatrajtekako, nakon nekog vremcna, pusati prestaju paliti tc ciga­

reo Cak i najstrasrveniji pu.sati cigarera ne mogu docckati da

popliSC re 'prigodnc' cigarc do kraja. Puno bi radije pusili svo;e

cigarerc. Sto jc cigara skuplja i dulja, to ih viSe frustrira ~ pro­

kleta cigara kao da traje citavu nOC.

Druga k:ucgorija je izuzcrno rijerka. U srvari, od tisuc. Ijudi

koji su zatraiili moju pomoc, u ovu kategoriju mogu smjestiri

jedva deserak njih. Najjednosravnije eu yam objasniti tko ptipa~

da ovoj kategoriji ako yam opiSem jedno od svojih iskusrava.

Jedna me gospoda zamolila da joj odrl.im individualni rel:aj.

Po zanimanju je odvjernica. a pusi oko dvanaesl godina. Za sve

to vrijeme nikada nije popusila viSe rxI dvije cigarere dnevno. Tajc gospoda zapravo imala izu1,crno snainu volju. Objasnio sam

jo; da znarno vik uspjeha imam na grupnim tel:ajevima i da

individuaJne rebjevc uglavnom dri.im sarno poznatim osobama

Cije bi prisustvo na grupnom teeaju ometalo rad grupe. Tada jc

poeela plakati. a ja nis.1.m mogao odoljcti suzama.

Tel:aj za s.1.mo jednu osobu bio je, naravl1o. vrlo skuI" Mno­

gi bi se pWaci l.1.pitali za.ho je ra gospoda uOpCe zcljela prc~

stati pusiti. Oni bi rado platili onoliko koliko jc ona pla61a

meni, samo kad bi mogli pusiti samo dvije cigaretc dnevno.

RazmisljajuCi na ovaj natin, Cine pogrcSku jer vjeruju da su po­

vremeni pusaei srerniji i da imaju vise kontrole. Moida imajuviSe konrrole, ali nikako nisu srcrniji. Oba rodirelja moje klijcn­

tiee umrla su od raka pluta pdje nego SlO jc ona pocela pusiti.

Kao i ja, i ona se bojala pu.senja prije ncgo sto je popusila prvlleigaretu. Kao i ja, ipak je popustila pritisku drustva i ku.sala

tu prvll cigarctu. Kao i ja, sjeb se kako je odvratan okus irna-

114 Allen Carr: Lako je prestali pusiti

la ta prva cigareta. Za razliku od mene koji sam kapitulirao i

llbrw pocco pusiti jcdnu Z.1 drugom, moja je klijentica uspjcla

odoljcti napasti.Jedino II ccmll mOZCle uiivati dok pusite jest prcstanak apsli­

nentske krizc zbog skoro bez.n3tajnc tjclesne ovisnosti 0 nikoti­

nu iii mcntalne torture koju je llzrokovalo to SlO se jcdnoSt3vnone mOZCle poCeS3ti tamo gdje vas svtbi. Same su cigarcle prljave i

orrovne. Zhog lOga mislitc da II njima lliivate nakon odrcdcnog

periocla apstincndje. SHeno Iuo kod gladi iii icdi, SlO dulje trajc

apstinencija, to Cere vise uiivati kad je prekinctc. Pusaci grijeSckad ,"isle da jc pUScnje sarno navika. Uvjereni su da bi mogli,

ako smanje pUScnje na rxIroocnu mjeru iii ako odilice puSiti

samo u poscbnim priHkama, odriavati ru razinu pu.scnja (mi­

sic da bi im sc djdo na to naviklo) re jos vi.sc smanjiti kada to

po'i.ele. Zaparmite jednom zauvijek: navika ne posmji. Pu.scnje

jc ovisnost, kao i narkomanija. Prirodno jc apnincntsku krizu

prckilllui, a nc pokuSavad prctrpjcti jc. Cak i kad bistc rxIlucili

odri.avati razinll pliSenja na kojoj SIC sada, morali bisfe se jako

potrudidj ostatak bisrc iivot3 rrebali bid izuz.etno disciplinirani

jcr yam rijc10 s vrcmcnom posfaje irnuno na drogu i traii sve

veCe i velc kolicine. Kako vas droga poeinje unisravati tjclesnoi mcntalno, kako posfUpno llnistava vaS iivl:ani Sllsrav, vaSu

hrabrosl i 5.1mopollzdanje, svc ste manje sposobni oduprijc­ti se porrebi da smanjire inrerval izmoou dvijc eigarcte. z.1.tO,

kad tck potinjemo pusiti, moicmo prestati u svakom lrenlllku.

Ako sc prchladimo. jcdnosravno ne pusimo dok ne ozdravimo.

Tako mogu objasniti i 23sm sam ja. koji nikada nisam bio llU­

bilidi da uiivam 1I cigaretama, morao pusiti jednu za drugom,

iako je svaka cigarera za melle bila Ijelcsno mucenjc.Ncmojte zavidjeti klijentici 0 kojoj sam govorio. Kad pusite

sarno jcdnll cigaretll svakih dvanaesr sari, ona yam se cini

najdragocjenijom stvad na svijetu. Dvanaest je godina moja

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaCi 110

klijcntica Illucila samu sebe. Nikako nije mogla prestati pusiti,a bilo ju je strah povcctti braj dgareta kako ne bi dobila rakpluCa kao njezini roditelji. Tako se svakoga dana dvadeset i trisata i deset minuta morala OOrid s napaStu. Za to je potrebnaiwzctno snaina volja i, kao sto sam vee rekao, takvi su pri­mjcri rijetki. Na kraju se sve svelo na SU7.e. Sagledajmo sve ovologicki: pravi uiitak u puknju iii posloji, iii ne postoji. Akopostoji, tko na njcga :i.eli tek:ni jedan sat iii jcdan dan iii jcdantjcdan? Za.ho hi se osratak vremcna libvali lIiitka? A ako pra­vog uiitka nema, zasto onda uopec pusiri?

Sjcealll sc jos jcdnog primjera, osobc kOja jc pusib pet ci­garera na dan. Zapocco jc telefonski r:tzgovor promllklim gla­

som: "Gospodine Carr, ja sarno iclim presrati pllsiti prijc ncgoumrem." Taj je Covjck ovako opisao svoj Hvot:

"Imam Sezdesct i jcdnll gadinu. Dobio sam rak grla ad pu­Scnja. Sada mogu fizicki podnijcti najviSc pet cigarera dncvno.

ekada sam hez problema spavao cijclll nOC. Sada sc blldimsvakih sat vremena i jcdino na SIO mislim su cigarcl'c. Cak isanjam da pusim.

Do dcsct sati u jUlro nc smijcm 7,,'paJiti prvu cigarcru.Ustajcm u pet sati i kuham prvu ad Ix/,bra; salica Caja. SllprugalIslajc II osam i svako me jutro moli da sc maknem iz kuee jer nemoze podnositi mojll zlovolju. z:'HO u jutrO pokusavam ndtoradiri u zimskom vrtll. ali mozak mi je opsjednut pllscnjem.U devet sati poeinjem 7.amatati svoju prvu cigaretu. Time sebavim tako dugo dok cigarera nc izglecb. savrScno. Naravno da

moja prva jutarnja cigarera ne mora izgledali savr.seno, ali takosc barem 7.abavim dio jUlra. Zatim cekam do desct sati. Kadkazaljke na salU pokaiu deset sati. ruke mi se vee neohuzda­no tresu. Ne palim cigarctu odmah. Kad hih je zapalio lolnou dCSCl, morao bih eekati tri sada do slijedcee. PokuSavam sejos malo suzdriati. Napokon paBm tu cigareru, uvlacim jedan

116 Allen Carr: lako je prestati puMi

dim i odmah zatim je gasim. Na taj nacin mogu jednu cigaretupusiti cimv sat vremena. Popu.sim je skoro do saroog kraja i

lada cekam slijedceu."lh sve ostale probleme, taj jadan covjek ima opekoline po

usnicama jer cigarete koje sam zamata (hez filrra, na.ravno)

popusi skora do kraja tako da svaki opuSak nema viSe od polacenrimetra. Sad vjcrojall1o mislite da se radi 0 najobicnijemimbecilli. To. medutim, nije tako. Osoba 0 kojoj govorim vi­sob jc skora dva metra i umirovljcni je narednik specijalnihjedinica brilanskc vojskc. Nckada je bio vrstan sportaS i nije nipomisljao da ee ikada postati puSac. Medutim, kako se jos 1I

vrijemc posljednjeg rata u kojem je slldjclovao vjeravalo da ci­garct3 daje snagu, vojnicima su se dijelile odredene kolitine ci­garel3. Ovom je covjcku doslovno narcdeno da postane puSac.Tako jc do kraja iivOla skupo plaCID to 510 je postao puSac.a i propadao je tjelcsno i mental no. Oa je rijd 0 iivotinji,drusrvo bi se pobrinulo da lie pali, ali isto to drusrvo jos uvijckdozvoljava tjelesno i menralno zdravim adolescentima dOl se na­

viknll na cigarele i postanu ovisnicima.Moida mislite da prcljcrujem. JCSl, rijel je 0 ekstremnom

primjeru, ali svakako nc 0 jedinom. Posrojc doslovno tisuee sli~

cnih. Taj mi je covjek otvorio dllSU, ali buditc sigurni da 11111

mnogi od njegovih prijatclja i znanaca 7AWidc na tome Sto uspije·va pllsiri samo pet dgarcla na dan. Ako rnislitc da se to vama nem07.edogodili, PRESTANITE SE ZAVARAVATI.

............. - - .

VAMA SE TO VEe DOGAElA.

PUSaci su u srvari notorni lailjivci, laiu tak i sami sebi. Jed~nostavno moraju. VeCina povremenih puSaCa pusi ,namo vise

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 117

cigareta u znatno vise prilika nego sto su to spremni primati.

Cesro se dogadalo da razgovaram s onima koji sebe ubrajaju u

kategoriju koja pusi pet eigareta na dan, a koji su sarno za naseg

razgovora popusili vise od pet cigareta. Promatrajre povreme­

ne pliSace z.1. vrijeme nekog posebnog dogadaja, na primjer na

vjenCallju iii nekoj proslavi. Pusit ce eigaretu za eigaretom kao

i okorjeli puhCi.

Nije pamcmo 7_widjcti povremenim pllsaCirna. Nije pamet~

no ni pllsiti. Zivot je dcfinirivno sladi bez cigarete.

Adolesccmc je II pravilu mamo tcic izlijeCiti, nc "l..1.[Q sro mi­sic da bi im bilo rdko prcsrari, vee 7.-a[Q Sto Sll uvjcrcni da nisu

ovisni 0 cigarcrama i da se nabzc rck na prvom pllsackolll srup­

nju. Mislc da ce alltomatski prcsrari prijc nego dodu na drugi.Poscbno bih 7.clio llpozoriti rodirdjc mladih Ijudi kOjima se

gadi dim cigarcm da sc ne prcpllstC osjeeaju bzne SigUfllOsri.Niri jcdnom se djercru nc svida miris cigarcrc dok ne pOS{ane

ovisnik 0 njirna. 5 varna je bio isri slucaj. T:lkodet, ne dajrc da

vas 7..avarajll vladine kampanje proriv pllscnja. Jednako je bko

pasti u zamku kao sto je ro uvijck hilo. Djeea Sll svjesna da

pusenje ubija, ali Sll jednako tako svjesna da ill jedna cigareta

neee llbiti. U odredenom ce lrenlllku na njih lltjeeati djevojka

iii mladic, prijatelji iz skole iii kolege s posla. Nemojte misli­

ti da je dovoljno da probaju jednu cigaretll, da im ana bllde

odvratna pa da neee imati ielju ponovno probati.

Smatram da je propust drllStva u sprjebvanjll da nasa djc­

ea postanu ovisnici a nikorinll i osralim drogama jedna od

najllmemirujllCih od svih losih strana ovisnosti 0 drogama.Puno sam razmisljao 0 ovom problemu i napisao sam knjigu

(u izdanju Pcnguina) poscbno srvorenll kako bi sc bavila pro­

blcrnom prcvcncije S ciljcm da nasa djcca nc postanu ovisnici i

kako im pomoCi ako su vet postali ovisni. Cinjenica je da je ve­

lika veCina mladih koji postanu ovisnici 0 tdim drogama uve-

dena u konccpt kemijske ovisnosti padajuCi prvo u nikorinskuzamku. Ako im moicre pomoCi da izbjegnu nikotinsku zamku,

jako Cete smanjiti njihove Sanse da posranu ovisni 0 tdim dro­gama. Molim vas da ne gledale na ovu temu s visoka. Porrebno

jc srititi Illlade ad sto ranije dobi i, ako imate dijete, toplo yam

prcpotucujcm da procitate tu knjigu. Cak i u sluCaju da su­

mnjale II mogucnosr da je vee ovisno 0 dtogi, ova ce knjiga dati

odlicnc upUIe kako da pomogncre svome djcrcru.

118 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Povremeni pusaci, adolescenti, nepusacj 119

usi u tajnosti

Pubea koji pu.si u rnjnoslj mogli bismo svrsrari u povremene

pUSace, ali uCinci pornjnog puSenja taka su uiasni da zasluiuju

posebno poglavlje. Oni mogu dovesti do prekida veza meduIjudima. U mom su slueaju zamalo dove:li do rasrave hraka.

Prollo je rri tjedna ad jcdnog od mojih neuspjelih pokuSajada prestanem puSiti. Moja jc sup ruga bib. zabrinuta jer sam bezprestanka kaSljao. Kad sam jo; rckao da nisam nimalo zabrinur

za svoje zdravlje, odgovorila mi jc: "Zoam da nisi, ali kako hi

se osjeeao da moraS glccb.ri osobu koju valis kako se sust3vno

unistava?" Na ovo nisam imao odgovora i odlutio sam pokuSati

prest3ti puSiri. Poku.saj jc postao ncuspjdim nakon jedne ruine

svade sa starim prij3teljcm. Tek sam kasnije shvatio da jc rnaj

devijantni urn sam potakao svadu S3.mo kako bi imao izgovor

d.:l ponovno poencm pusiti. BaS me tada Olo; prijatclj toliko

uzrujao, a sigur'an sam da to nikako nije hilo slub.jno jer se

nas dvojica nibda ranije, niti kasnije, nismo posvadali. Malo

je cudovi.Ste zasigurno ovdje imalo svoje prstc. U svakom sam

slucaju imao savr.seno opravdanje. OCajnicki mi je hila ponch­na cigareta i ponovno sam poceo pusiti.

Nikako nisam mogao podnijetj pomisao na rarocaranje koje

ce moja supruga 1.bog toga doiivjcti pa sam odJucio ne priznati

120 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

joj da opet pusim. Zaro sam puSio same kad sam bio sam.Nakon (Oga sam postupno poceo pusiti i u drusrvu prijatelja

dok nisam dobo do faze u kojoj su svi osim moje supruge znali

da ponovno pusim. Sjelam se d3 sam tada bio poprilicno zado~

volj3n svojim stanjcm. Mislio sam da tako barcm smanjujcm

unos nikorina II rije1o. Napokon me supruga 'optuiila' da sam

ponovno paCco pusiti. Nisam hio ni svjestan da sam tad3 vrlo

testa izmislj30 razloge za svadu, sarno da bih mogao bijcsno

izlerjcti iz kute. Svaki sam Cas odlazio u dulan po neku sitnicu,

i ne hih se vrafio kuCi po dva sara. Takoder sam cesta izmisljao

raz.logc 7.bog kojih sam iclio iCi sam nekamo kamo smo uvijck

isH 7.:Ijcdno.Kako se drusrveni jaz i7.medu puSaCa i nepuSaCa svc viSe

povc6va, ima doslovno fisuCe sluCajeva u kojima se druienjc

s prijatdjima iii rodacima reducira iii iz.bjcgava upravo 1.bog

tC grozne hiljkc. ajgora srvar kod puSenja u tajnosti je pod­grijavanje puSaccvc 1.ablude da sc Iisava neecg vainog. U ista

vrijcme, dovodi do ogrornnog gubitka samopoStovanja; inaa:postena i iskrena osoha, natjerana jc na varanje svojc obitclji i

prijatelja.Ovo se vjerojatno dogodilo iii se jos uvijek dogada u nekorn

nhliku i varna.Meni sc to dogodilo nekoliko puta. Jcste Ii ikad gledali dc·

lcktivsku TV seriju Kolumbo?Tcrna svake epiwde je vrlo slicna.

/..Iatinac, obicl1o bagat i ugledan poslovni covjek polinio je,

po svom misljcnju, savrScno ubojsrvo, i njegova uvjerenosl da

(c zlatin proci nekainjeno porastc kada otkrijc da jc prilicno

i1Jiz.an i obican dctektiv Kolumbo zaduzcn z.a slucaj.

Kolumbo illla svoj poznati frustrirajuCi obitaj da zavr.sivsi s

hpitivanjem zatvori vrata - nakon Sto jc uvjerio osumnjiccnikada maZe hiti rniran, a prijc nego Sto izraz zadovoljsrva ncsranc s

lica osumnjiCel1ika, Kolumoo sc ponovo pojavljuje s recenicom:

Pusac koji pusi u tajnosti 121

"Samo jos jedna stvar, gospodine, siguran da je mozere objasni~

ri. .." Osumnjiceni se ukoci, i od rog rrenurk3 mama i mi ion

da ec ga Kolumbo na kraju raskrinkari.

Be--L obzira na to koliko jc zlotin bio gnjusan, od tog tre­

nurka moja je naklonosr na strani ubojice. U porpullosri sam

suosjcCao s kriminalcem jer sam se tacna tako ja osjeeao dok

sam pusio u rajnosri. Sari u kOjima nisam mogao pusiri, suljanjeu garaiu l1a par dimova, deser minura Smr/A1.Vanja na hladnoCi,

pitajuti sc gdje jc nestalo zadovoljsrvo. Srrah da eu biti uhvaeen

na dje1u. Hoec Ii ana orkriri gdjc sam sakrio cigarerc, upaljac

i Cikovc. Olaksanje kad bih sc neprimjceeno LlVUkaO u kueu

slijedio jc srr.lh da ce osjcriri smrad dllhana II mom dahu i

na adjeti. Kaka sam riskir.1O $ve teSte i sve dLl1.c, bilo mi je

jasllo da ell prijc iIi kasnijc sigurno biri orkriven. Konacno,

ponizcnje i sram kada sam napakall ockrivcn i trenuUli povra~

tak lancanam pllScnju.

OH, LIjEI'OGA 1.1 I'USACKOGA ZIVOTA'

Glavni razlog tomu sto jc od ranih sezdescrih do sada u Vc~

likaj Briraniji pemacst rnilijuna ljudi prestala pllsiri llpravo jc

drusrvcna rcvolucija kaja jc jos llvijck 1I rijcku.Da, naravno: zdravlje, pa 'larim novae, glavni su razlo'li 'laSto

klimo prestati, ali, tako jc to oduvijck. Srv;lfllO nam nijc 1'0­trcbno plaScnjc rakorn da bislno bili svjcsni kaka !las cigarere

unisravaju. Nasa Sll rijcla najfiniji mchanizmi na planed i svaki

pusac instinkrivno zn:l, od prvog dima kaji u zivotu povuce, da

su cigarcrc orrovnc.

Jcdini ra7.1og 7.asro Hopee poCinjemo pllsiri je drusrveni pri­

risak koji na [US vrse naSi prijatelji. Jcdini kredibilni 'pillS' koji

se ikada mogao sraviti liZ pusenjc je ro Sto je nekada pllsenje

sm:l.lrano porpLlno prihvadjivom drusrvenom navikom.

U danasnje se vrijeme pLlsenjc smatra, Cak i od samih pllS3Ca,

apsolumo asocijalnom navikom.Nekada su pusili pravi muskarei. Ako nisrc pusili, smatrali

bi vas slabicem pa su sc svi jako rrudili da sc naviknu na cigare­

rc. Na svakom javnom mjcsru, kaficu iii klubu velika je veCina

muskaraea ponosno udisala i i'ldisala duhanski dim. U rakvim

je prostorijama uvijek bilo dima na prerek, a srropovi i zido­

vi kOji nisu bili redoviw bojani odmah bi poprimili poznatu

iutkastOsmedu boju.

122 Allen Carr: lako je prestati pusiti Drustvena navika? 123

Sada je priea potpuno drugacija. Pravi muskard naseg vre­mena ne puse. Pravi muskard naSeg vremena ne trebaju pusiti.Pravi muskarci naseg vremena nisu ovisnid 0 drogi.

Drustvena je revoludja natjerab dana.snje pusaee na oz­biljno razmisljanje 0 prestanku pusenja jer SLl u nase vrijemepusaCi ti koje drustvo smatra slabicima.

Najuoeljiviji trend na koji sam naisao od 1985. godine,kada je i~slo prvo izdanje ove knjige, jest stalna rastllCi na­glasak na asodjalnim aspektima pusenja. Dani bd su dgaretebile wak raspomavanja sofisticiranih dama iIi pravag, snainogllluskarca z.auvijek Sll z."l nama. Svi znamo da je jcdini razlog7"asro ljudi jo.~ uvijek puse taj sto nisu uspjeli prestati iii tajsro ih je previse strah pokuSati prcstati. Svakoga jc dana pusaepod udarom uredskih zabrana, 7_"lbrana puscnja na sve vecembroju javnih mjesta, 'prodika' bivsih pusaea, a sada fanaticnih

nepusaca, i svakoga je dana ponasanjc puSaCa pod svc vcCim iveCim povctalolll. Ncdavno sam bio svjcdokom jcdne situacijekoju sam zadnji puta vidia kaela sam bio dijete - vidio sampUSab kako tresc pepeo u ruku i II diep jer nUl je hilo neugo­

dna zatraiiti pepeljaru.Prijc nekoliko godina bio sam u resmranu. Bib jc ponoe. Svi

su vee bili pojeli uno sto su narucili. U doba bda sc uobibjenopale dgarere i cigare has nitko nije pusio. Pamislio sam, "Div­no, moja pojava je poeela ne.sto znaCitil" Upitao sam konobara:"Zar je u ovom restoranu z.,branjcno puscnje?" Odgovor je bionijecan. Pomislio sam kako je to s(varno jako cudno jer iako

je mnogo Ijudi presralo pusiti, nijc maguee da u djelom rcsto­ranu nema bas niti jednoga pusab. Napokon je netko II kuturestorana zapalio dgaretu, a nekoliko trenlltaka zatim mala je'bakJjada' krenula po Ciravorn rcstoranu. Svi su ti puSaCi dotadmirno sjedili i ovako razmiSljali: "Nemoguce je cia sam ja ovdjejedini pusac."

VeCina pusab ne pusi u rcstoranu izmedu jda jer osjeeaju ciato ne bi hila pailjivo prema drugima. VeCina pusaea ne sarno dase ispricava svorn drustvu prije nego sto zapali vee prijc puscnjaprovjerava pusi Ii jos tko od prisutnih. Kako dan za danam svcvise puSaCa napuiita brod koji rone, oni koji ostaju u strahu suda ee biti posljednji.

NEMOJTE TO BITI BAS VI'

124 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Drustvena navika? 12'

ga trenutka

(aka je ociro da je, S ob'l.irom da yam pu.senje ne cini nikak·

vo dobra, baS sada pravi trcnutak da pr("Smnctc, mislim da je

odabir pravog ucnutka ipak iZ1I7-CtnO V3'l.an. Nak drusrvo vrlo

povrSllO rretira pllScnjc kao pomalo odurnu naviku koja maZe

ugroz.id zdravljc. PUScnjc to nikako nije. Pukllje je ovisnost

o drogi, bolcst koja ;e ubojica bra; JOO.:1.1\ u zapadnom svijClU.

Najgora srvar koja se vcCini Ijudi dogodi u iivOfU upravo je

ovisnost 0 tom gr01.110m korovlI. Aka se ne odviknu, dogadajuse uiasne stvari. Ddabir pravoga trcnurka za prcSfanak iZU1.etno

je vaz.an kaka bisrc si priusrili ispravan !latin lijeecnja.

Kao prvo, prisjetire se iivotnih trcllluaka i siruadja u kojima

yam ;e pu.senje hila jako vaz.no. Aka mdire neki odgovoran po­sao i tini vam se da vas pu.senjc oslobada srresa, odaberite neko

mirnije vrijeme, "pro pamcmo jc i1.3brati vrijeme godisnjeg od~

mora. Ako pusitc kad sc odmar:ltc iii kada yam jc dosadno.

odaberitc upravo suprO[l1O vrijcme. U svakom slueaju, uzmite

svoj pokuSaj s.'1.svim ozbiljno i Sto god radili, upravo prcstajanje

pUSenja neka yam budc najvainija srvar na svijctu.

Odaberitc odgovarajuCc razdobljc ad lri tjedna i unaprijcd

pokuSajtc predvidjed svc pOleSkotc do kojih bi moglo doti, a

kojc bi vas odvcle u ncuspjch. Ncb posebni dogadaji, kao SlO

su Bozic iii ncCijc vjcncanjc, nc bi lrcbali uljecati na vas ako

126 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Ste sc na njih unaprijcd pripremili i aka ne OSjCCalC da biste

u lim lrenudrna mogli bid 1.3 neSW prikraceni. Ncmojlc u

mcduvremenu pokusavati smanjivati broj cigareta jer CCtC na

taj natin sarno stvoriti iluziju da uiivatc u cigarctarna. U SlYa~

rio pomoci cete si ako se prisilite da u svoja pluta unCSC1C SlO

viSe ogavllog nikotinskog dirna. Kad budctc pusili svoju po_sljednju cigareru, pokus:ajle biti svjesni njcnog srnrada i 10Segokusa i pomislile kako cc Yam biti divno kad se napokon pre­stanctc trovati.

STO GOD CINILI. NIKAKO NEMOjTE PASTIU ZAMKU EODLUC OSTI, " E SADA. KA­SNljE Cu POKUSATI". PA POTOM POTPU 0ZABORAVITI NA SVOjU ODLUKU. ODLUCITESADA I ODMAH ODABERITE PRAVI TRENUTAKZA PRESTAjANjE PUSENJA I U APRljED SE RA­DUJTE SVOME USPJEHU. Zapamtitc da se niCcga neodriCctc. Naproriv, postiCi cete vclik broj korisnih dljeva.

Godinama sam govorio da mam viSe 0 misterijima pUScnja

od bilo kojeg covjcka na zcrnlji. Problem leii u slijcdeecm: iako

svaki pUSac pusi samo 1.3[0 da bi sam sebi olak.sao Ijelesnu ielju

za pUScnjcm, nije rijee 0 nikotinskoj ovisnosti sarno; po sebi,

vee 0 pr.l.Ilju mozga kojc rczultira iz lC ovisnosti. Imeligcm­

na &:, osoba pasti na ispitu samopouzdanja. Sarno ~ budala i

dalje padati na lorn ispiru kad shvati da je stvarno rijeC sarnoo problcmu sa s.,mopou:ui:l.lljcm. Sreeom, veeina pusaea nisu

budale, oni sarno misle da jesu. Svakj pojedini pu.sac posjedujc

svoju vlasdru praonicu mozga. Zata nam izgleda da postoji

tako vclik broj ra7.llih vrsta puSaCa, a to jc sarno jcdna ad slYari

koja pridonosi djdoj mislcriji pusenja.

UzimajuCi II obzir odjeke prvoga izdanja moje knjigc i vocleCi

rac.una 0 tome da svaki dan nauCim lleSW novo 0 pusenju, bio

sam prilic.no iznenadcn svjeiinom j razumnOSCli idcja koje sam

Odabir pravoga trenutka 127

iznio u prvome izdanju. Godinama skup[jano znanje i iskusrvo

nauCilo me kako SVOjll reoriju pribliiiti svakom pojedinom

pusacu. Cinjenica da ZIlarn da svakom pusacu moZe biri lako

presrati pusiti i da u tom procesu moze istinski uzivari, vrlo je

frustrirajuCa ukoliko mi IlC uspijc navesti pllsaea da sam dode

do toga 'l...1.k1jllCka.Mnogi su mi prigovorili sto preporueam pusaCima da ne

pokusavaju presrari dok IlC prociraju knjigu do kraja. Kazu da

se tako dogada da mnogima treba Citava vjccnost da proCitaju

knjigu iii je jcdnostavno nikada do kraja nc proCiraju. Zato

mi predlazu da promijenim tu uputu. Da, to zvuCi popri[icno

!OgiCllO, mcdutim, siguran sam da ako bi moja uputa bila "Od­mah presranire pusiti!", vetina pLisaea nikada ne hi ni pocela

citati ovu knjigu.Kad sam se rek poceo baviti ovim pos[om, jedan je zanimljiv

covjck dosao u savjetova[ihe. Kazao mi je s[ijedece: "Srvarno

prezircm sam sebe SlO sam morao doti k vama traziti pomoc.

Znam da sam osoba snazne vo[je. Svako drugo podrllcje mog

iivora pod mojom je apsollltilom konrro[om. L"lsto svi drugi

plisaCi mogu presrati jcdnosravno snagom svoje vo[je, a ja sam

morao doti k vama?" Nasravio je: "Mis[irn da bih i ja ro mogao

sam, sarno kad bih mogao pusiti ook to cinim."

Ovo maze zvueati prilicllo konrradiktorno, ali ja mam sto

je raj covjek mis[io. Svi mi 0 prestajanju pusenja mis[imo kao

o necemu sto jc vrlo rdak i zahtjevan posao. A bel rrcb3mo

uCiniri ne.sto tei;ko i zahtjevno, sto nam je II rom slubju poneb­

no? Potreban Ilam je nas mali prijatelj. Zato presrajanje pusenja

izg[eda kao dvosrruki iz..azov. Ne samo da je pred llama izuzetno

zahtjevan zad3tak koji je sam po sebi dovoljno tehk, vec nema

ni porpore n3 koju se u takvim trenucima oslanjamo.

Nije mi palo na pamet prilicno dugo nakon sro je ra osobaorisla, da u mojoj llputi da nastavire pusiti [di ljepota moje

metode. Nasravljate pusiri dok prolazire kroz praces presrajanjapusenja. Prvo se oslobadare sumnji i srrahova, i bd gasire tu po­

sljednju cigarerll, vee ste postali nepusac i vec uZivate u rome.

Jedino poglavlje koje me natjcralo preispitati savjere iz pr­

vog izdanja jc poglav[je 0 odabiru pravoga rrenLlCka. Savjerovao

sam yam oa ukoliko je vasa "posebna cigareta" upravo ana koja

yarn olaksava stresnu siruaciju u uredu, odaberite praznike Zd

vrijcme kada cere pokuSati prestari pusiri, i obrnuto. U srvari,

to bas i nije naj[aUi naCin da uspijetc. NajlakSi je JuCin upravo

da izaberere razdoblje koje smatrate ufljteiim, bilo to stresno

razdob[je, neki drusrvcni dogadaj, pomoc pri koncemraciji i[i

jednostavno dosada. Jednom kad si dokazerc da se s tim mOZete

nositi, da sre sposobni uzivati zivot i u najgorim siruacijama,

svaka druga siruacija bit ce laka. Medlltirn, kad bih vam rajproblem iz[ozio llpravo na takav llaCin, biste [i llopce pokllsali

. , ..,prestan PUSlt!.

Upotrijcbit ell jcdnu analogiju. Supruga i ja cesto smo zaje­dno odlazili na plivanjc. Dolazili smo na ba"l..en u isto vrijeme,

ali sma rijctko zajedno p[ivali. Raz[og jc bio raj sro bi moj3

suprllga prvo ulllocila Iloznc prsrc i rck bi nakon pob sata,

malo po malo, cijela monila u vodu i pocda privati. Ja nikako

nisam mogao podnijeti ru sporu tonuru. Znao sam unaprijed

da eu jcdnom, bel'. obzira kako hbdr13 voda bila, morari cijeli

uroniri u vodu, pa sam odabrao bUi nacin: skakanje. Prerpo­

stavimo da sam mog3o narediti supruzi da ukoliko ne skoCi

kao ja, uopce ne smije plivari. U tom bi s[uCajll moja sllpruga,

sasvim sam siguran, potpuno odustala ad plivanja. Zasigurno

shvaCate 1I cemu je problem.

Odjeci moje knjige nauCili su me da je mnogo pusaea pos[u­

Salo savjet da odgode raj grozan dan. Razmisljao sam 0 tomll

da se nakon toga posluzim tehnikom kOjll sam upotrijcbio u

poglav[ju 0 prednostima pllsenja, da napravim Ilc.sto slicno,

128 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Odabir pravoga trenutka 129

na pnmJcr: "Odabir pravoga trcnucka jc izu1£mo vaian i uslijedeecm eu poglavlju govoriti 0 najboljcm moguecm trc­nutku da pres[anetc pu.siti." Kad bistc okrenuli stranieu nakOjoj potinje slijedeee poglavlje, preko djde stranice pisalobi SADA. To je naravno najbolji savjet, mooutim, bistc Ii gaposluSali?

Evo u ccmu leii najprofinjenija zamka za pusacc: kad smopod najvecim srrcsom, nije vtijeme da prcstanemo pusiti, a kadnismo pod srresom, Ilernarno ni iclju prcstari pusiti.

Posravire si ova pimnja:Kad src popusili prvu cigarctll u iivO[u, jesrc Ii stvarnf)

odluCiIi da tete djc1i iivO[ pusiri, svaki dan, dall za dallom, i daneeere moli prcsrari?

NARAVNO DA NISTE!

Namjcrav:uc Ii nastaviri eijcli ;;jvOt pusiri, SY.lki dan, dan zadanom, bc-/. moguenosri da ikada prcsmncre pu.siri?

NARAVNO DA NE!

Oakle, kad cere presrari? Surra? Slijcdccc godille? Z'l dvijegodine?

Nisre Ii si upravo ro piranje postaviii kad sre prvi pur po­stali svjcsni da src ovisnik? Nadare Ii se da Cere sc jednog jutraprobudiri i da viSe neecre imari ;;.clju Z3 eigarcrom? Ncmojrc sezavaravari. Ja sam cekao rridcscr i rri godine da sc tako ncitomeni dogodi. Svaka ovisnost sc sarno pojaeava; nikad se nesmanjuje. Mis!ire Ii da ce surra bid jt."dnosravnijc? Ponovno sezavaravare. Ako to ne mOZete uciniti danas, zaSto bi yam bilolakSe surra? Zar cere cekari do rrcnucka kad se blldcrc ozbiljnorazboljeli?To hi hilo prilicllo bcskorisno.

130 Allen Carr: lako je prestati puMi

Prava jc zamka u uvjerenjll da sada nije pravi rrenutak ­uvijek te biri lalde suua.

Uvjereni smo da iivimo iivor pun stresa. To u srvari nijeistina. Oslobodili smo se mnogih uzroka stresa. Kad odlazimood kute, nije nas Strah napada divljih zvijeri. Veeinu nas nebrine od kuda dolazi naS slijedeei obrok niri hoeemo Ii ove noliimari krov nad glavom. Zamislite samo iivO[ divlje iivotinjc.Svaki pllta kad ::r.ce izade iz svoje rupe, nalaz.i sc na pravomraristll. I tako djclog iivora. Zce se s lime, rnedurim, zlla nosiri.Pomaiu mll adrcnalin i osrali hormoni - kao i nama. Najsrrc­snije razdobtjc 1l3scga iivora je rano djerinjsrvo i adolcscen~

cija. Tri milijarde godina prirodnog odabira oprcmili su nasoruijem kojim svladavamo srrcs. Imao sam samo per godinakad je poCt."O drugi svjctski ral. Bombardirali su nas i bio samodvojen od roditclja pune dvije godine. Bio s..1m na brizi kodIjudi koji Sli prema mClli posrupati prilicno loSe. To je bio vrlonellgodan period moga iivota, ali naucio sam nosiri se s njim.Nisam baS siguf:l.1l da je 1I meni osravio neke rf:l.jne o;;.iljke,naprotiv, mislim da me uCinio jaCim. Kad sada bacim poglcdna svoj iivor, jcdina srvar s kojom sc nisam mogao nosiri bila jemoja ovisllosr 0 rom prokletom korovll.

Prije nckoliko godina mistio SHm da su me snaSlc sve brigeovoga svijcra. Im30 sam samoubilackc ideje - IlC II smislu dabih skoeio s krova svoje zgra.de, vee 1I lOme da sam bio svjcstanda Ce me pllsenjc polako lIbiti. Bio sam rako jadan ra.z.misljajuCio rome kako rakav ovisnicki iivot nema nikakva smisla. Tada

nisam bio svjesran da, kad jc covjek 1I {jelesnoj i pSihickoj de­presiji, svaka ga srvar moZe baciri u jos dublju depresiju. Sada seponovno osjetam kao mladic. Dogodila se sarno jedna promjc­na: konacno sam prolla.sao i?!az iz pUSacke za.mke.

2nam da ovo ZVllCi kao praS{ari kliscj: "Ako neOlaS zdra­vlje, nemaS nisra", medutim, to jc apsolumo rocno. Nekada

Odabir pravoga trenulka 131

sam mislio da su fitness-fanarici kao sro je Gary Player obicni

dosadnjakovici. Mislio sam: "Ima puno boljih stvari u iivotu

od dobre kondicije, to Sll 'cuga i pljuge'." Kako sam sarnO hio

glup. Kad se osjeCare tjclcsno i psihicki jakima, moiere lliivad

u usponirna u iivotu i lakSc podnijeri padove. Cesw brkamo

pojarn odgovornosri sa srresom. Odgovornosr postaje stresna

kad se ne osjeCate dovoljno jakirn da se s njorne nosirc. Richar­

di Burtoni ovoga svijcra su fizicki i mentalno jaki. Ona StO ih

uniStava niSll iivorni suesovi koje donosi posao iIi godine nego

takozvane porpore na koje se oslanjaju, a koje niSll niha drugo

osim illlzije. NaZalost, u njegovom SlllCajll, a i u slueaju miliju­

na onih popllr njega, porpore ubijajll.

Pogledajte to na ovaj naCin: vee sre donijcli odluku na neceredopustiri da cijcli iivot blldete Llvuccni u zamku pusenja. Dak­

Ie, jed nom cere u zivotll, bez obzira bilo to tdko iii lako, mora­

ri prob kroz proces oslobadanja. PUScnjc nije navika ni uzitak.Pusenje je ovisnosr i bolest. Vee smo usranovili da prestari

pusid sutra nije jednostavnije vee tde, i da ce posrajari svc rde

i tc:i..e. Bolest koja sc ncpresrano pogorsava lreba izlijeCiti od­

mah SADA - iii Sto jc prije moguce. Sarno se sjcritc kako hrzo

prolazi vrijeme 1I naScm iivotu. To je sve Sto trebate uCiniti.

Sarno zamislite kako ec lijepo bid u·[jvati u iivotu bez rc stalne

rastuce sjenc koja visi nad vama. Dakle, ako prarirc moje savje­

te, nece biri pouebno cekati ni pet dana. Nc sarno da ce yam

biti lako i jcdnostavno ugasiti posljednjll cigarcru; U TO M E

CETE ISKRENO ULIVATI'

Ne! Jednom bd jc malo nikorinsko cudoviste Illrtvo i kada

tijclo prcsranc -i.udjeti 7~1 nikotinom, svaki ostatak pranja moz­

ga ce ncstati i shvatir cere da sre rjclcsno i mcntalno bolje op­remljeni, ne sarno za borbu proriv strcsa i iivornih problema,

vec 'fA"l porpuno u-i.ivanjc u dobrilll srvarima u iivottl.

Jedina opasnost dolazi od urjccaja ljudi koji jos llvijek puse."Trava naseg susjeda uvijek je zelenija", i ova jc izreka razumlji­

va u mnogim razliCitim 'jjvotnim siruacijarna. Medutim, kako

to da u slueaju pusenja, Cije su mane roliko ociglednijc od tih

illlwrnih prednosri, bivsi puSaCi cesto z.wide pusacima?

Kad uzmemo u obzir sva pranja mozga kroz koja smo prosJi

II djctinjstvu, rakva je zamka prilicno razumljiva. Zasta se cesto

dogada da, iako sma shvarili svu pokvarenost pllsacke igre i

rijcSili se groZilc navike, vrlo cesta ponovno upadamo u isru

zamkll? l..'l to jc kriv utjecaj drugih pusaca.

To se uglavnom uvijck dogada 7..3 vrijemc nckog drusrvenog

dogadaja, najccScc nakon nekog obroka. Pusac z."lpali cigare­ttl, a bivsi puSaCi osjCtC iclju. Tu jc rijec 0 zanimljivoj anorna­

liji, pogotovo ako uzmetc u obzir istraiivanja koja kaiu da nc

sarno da je svaki nepusac na svijeru sreran Sto je nepusac, vee bi

svaki pusac na svijcru, eak i onaj tdki ovisnik kojemu jc mozak

toliko ispran da se samozavarava miSljenjem kako ga cigareta

132 Allen Carr: Lako je preslati pusiti Hate Ii mi cigareta nedoslajati? 133

opusta, :I.-arko zdio da nikada nije postao ovisan 0 dgaretama.

Daklc, zasto neki hivsi pUSaci zavidc pusacima u tim prilika­

ma? Ova su razloga.

1. 'Samo jedna dgareta'. Zapamtire; rakva ne postoji. Presran­

ire paljenje te 'samo jedne cigarete' promarrari kao iwlirani

dogadaj i pocnire na njega gledati iz pozicije pusaea. Vi mu

moZda zavidite, ali pllsac nc odohrava sam sebi; pubc zavidi

varna. Pocnirc promatrari ostalc puSacc. Oni vam rnogu hiti

najjaci poticaj da nc odusranctc od svoje idcje da osrancrcnepllSac. Promotrirc kako hiw izgara cigarera i kako biLO

puSac mora zapaliri jos jednu. Ohrarite pozornosr na to kako

puSac uopee nije svjcstan da pllsi cigarctll, eak i paljenjc cig­arcrc izglcda kao alltomatski proccs. Zapamrite, on 1I njoj

ne llziva; stvar je 1I tome da nc lIziva sam 1I sehi bez cigaretc.

Zapamtite rakodcr da ce pusac bd napllsri vase drusrvo i

daljc imari porrcbu pllsiri. Slijcdcce jurro bd se probudi

plub ce ga podsjeriri da pusi i djeli ce se dan konstanrno

gusiri dgarctama. I slijedeCi Dan borbe proriv pllsenja, i

slijcdeCi put bd ga 7A.boJi II grudima, i slijedcCi pur bd

uoci upozorenje Ministarstva zdravsrva 0 sternosti pusenja,

i slijedeCi pur bd cujc srrasnc price 0 pusaCima oboljelima

ad raka, i slijcdeCi put bd je LI crkvi, u rramvaju, u posjcruu bolnici, II knjiznici, kod dokrora, kod Zllbara, 1I rrgovini,

i taka dalje, i slijcdeCi pur u drllsrvu ncpusaea, on mora

nasraviti neprckidni Ianac plabnja ogromnih svora novaca

sa1110 da hi se psihicki i fizicki mogao samollni.sravad. Pred

njim je Cirav iivor srnrada, IOSeg zadaha, pokvarenih zubi,

djdi zivot ropstva, djeli iivot uniSt:lvanja samoga sebe, cije­

Ii zivot s crnom sjenom nad glavom. I sve ro sarno zato da

bi se postiglo - Sto~ lJuzija pokusaja da se vtari na mjesro na

kojem je bio prije nego sto se 'navubo' na cigarete.

134 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

2. Drugi razlog zbog kojega II rim sJueajcvima neki bivsi pusaCi

osjeeaju neutazivll zeljll za pllScnjcm je u tOme StO pusacCini neSta, tj. pllsi cigarcru, a nepusac to ne Cini pa se osjeca

zakinutim. Shvatitc prije nego sto pokusarc: nije nepusac taj

koji jc zakinuf. Jadni jc pusac 7A.kinllt 7A1.

ZDRAVLj EENERGIJUNOVAeSAMOPOUZDANjEMIRNOCUHRABROSTSMIRENOSTSLOBODUSAMOI'OSTOVANjE

Oducitc se 7A1.vidjeti pliSaCima i pocnirc ih promarrati kaa jadne

i bijednc osobe, sta oni u stvari i jcsu. Ja to zasigurno dobro

znam; ta ja sam bio najgori primjcr n3 svijeru. Zato vi Citate

ovu knjigll, a ani koji ni to nc mogu podnijeri, oni koji se i

dalje 7A.varavaju, najjadniji su od svih.Sigllrno nikada ne bisrc zavidjeli ovisniku 0 heroil111. U Ve­

likoj Briraniji hcorin ubija oko 100 osoba godisnjc. Nikotin

ubijc preko 120.000 godisnje i jos oko 2,5 milijllna II cijc­

10m svijctu. Vee jc ubio marno viSe Ijudi na avoj plancti nego

svi ratovi u povijesti zajedna. Kao i ovisnost 0 drogama, ni

vasa se ovisnosr nece slRanjivati. Svakc cc godinc hid svc gorc igore. Ako danas niste srerni Sto Stc pllsac, surra cc yam se [Q jos

manje svidati. Nemojre z.1.Vidjcti puSaCima. Zalite ih. Vjerutemi, PUSACIMA JE I'OTREBNO DA IH ZALIMO.

Hace Ii mi cigareta nedostajati? 135

debljati?

Ovclje je rijt:c 0 jos jednoj 7..abludi koja prari pusenje. Tu zab­

Judu uglavnom sife pusaCi koji pokusavaju prestati Metodom

snage volje. ani koji z.1.111jenjuju cigarerc slatkisima kako hi

olakSali neurazivu 'l£lju koju osjceaju. Naimc, apstincntska kri­

za koju osjecaju pusaci vrlo je slicna gladi i {c je dvije stvari takapobrkati. Mcdutim, dok se glad za hranolll laka 1110'/£ urazid,

glad za cigarerama /libel se ne moze porpuno utaziri.

Slicno bo i Ii hila kojolll drugom drogom, nakon nekog

vrcmcna (ijdo pOStanc imUllO na drogu i prcsrajc olaksavati ap­stincntsku krim. eim ugasirna cigareru nikotin paCine polako

napusrati llaSe tijelo i ovisnik 0 nikorinu osjeca sralnu glad.

Prirodna je porreha sada paceri pusiti cigareru za cigarcrom.

Medutim, to plisaCirna ne uspijeva iz dva razloga.

1. Novae - Ne mogu si priusriti rolike kolicine cigarera.

2. Zdravlje- Kako bi ublaiili glad 7...1 nikorinom, u sebe moraju

unosiri orrov koji automatski dozira koliCinu cigareta kojcmokmo podnijcri.

Pusac je dakle oSlldcn na konstancnu glad koju nikako ne

moze uraZiti. lz tog ra7.loga mnogi pusaCi poCinju prekomjerno

jesti, piti iIi cak pokusavajll rdim drogama 7.adovoljiri prazni-

nu.(VECINA SU ALKOHOLICARA TESKI PUSACI.

PITAM SE jE LI I OVDjE PROBLEM PUSENjE')

Pusacu je najnormalnija srvar paced mijenjati nikQ[in 1..1

hranu. Za vrijemc mog pusackog sra:i.a polako sam u pQ[pu­

nosti izbacio dorliCak i uzinu iz svojih dnevnih obraka. Ka­

snije sam se cak pocco vcscliti vccerima jer je to bila vrijeme

lead nisam morao stalno pllsiti. Naime, svako bih mala zaviri­

vaa Ll hladnjak i neSra pojeo. Mislio sam da je II pitanjll glad,

ali jc srvar bila u apsrinenrskoj krizi zbog nikQ[ina. Drugim

rijeCima, danju sam 7..amjenjivao hranu nikotinom, a uvecer

sam zamjcnjivao nikotin hranom.

U ro sam vrijcme bio desetak kila teZi nego sada i niiita u

VC'"Li s tim nisam mogao uCiniri.

Jcdnom kad malo cudoviiite napusti tijclo, strasan asjetaj

ncsigufllosri ee nestati. Vratit ee se samopoLlzdanjc, z.ljedno s di­

vnim osjctajem samopostovanja. SteCi cete sigllfllosr da mozcrepreuzeti kOlllralu !lad svojim iivorom, nc sarno u prehrambe­

nim navikama vee i II drugim podrllcjima iivota. Najveta je

prednost LI rome sro eete se rijdiri tog strasnog korova.Kao sto sam vee rekao, z.lblllda 0 dobivanju na tdini Idi

u pokusaju da "zamjenskim sredsrvima" ura:i..imo glad 1.."1 niko­

tinom. H rana nam ne pomaie da prCStancmo pusiti. Ona taj

praces Q[ez..1Va. 0 svelllU OVOlllC bit ee vise rijeei kasnije, 1I 1'0­

glavlju koje se bavi zamjcnskim sredstvima.

Slijedite Ii pazljivo mojc upute, ne biste trebali imari pro­

blema s dobivanjcm na tdini. Medutim, ako vee inure proble­

ma s tjelesnom tciinom iii se pak problem s tdinom pojavi,

preporucujem Citanje knjige Allen Carr: Lako je slllrSaviti - Al­

Ien Carr's EASYWAY to Loose Weight kOjll je 1I Vdikoj Bri­

taniji izdala izdavaeka kuCt Penguin. Knjiga je napisana prcma

idenrienim prindpima ove knjige i eini kontrolu tjclt:sne tdine

laganom i ugodnom.

136 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Hoeu Ii se udebljati? 137

lainu motivaciju

Mnogi pu.bCi koji sc pokuhvaju odviknuri Mcrodom snage

volje, poku.savaju se dodalno motivirarj lainom morivacijom.

Ima mnostvo primjcra kOji (0 mogu i1ustrirari. Jcdan odnajtipicnijih je slijcdeti: "Moja obirclj i ja magli bismo novccm

porrosenirn na cigarcrc plariti prckr:lsan odmor," Ovo ZVlIti

kao prilicno logieall i ta'/.lIman prisrup, mcdurim, porpuno jc

pogrcian jet svaki pUSac koji drIi do scbc radije cc pusiti pedc­

set i dva rjcdna u godini i odreei sc odmar:! iz snova. U svakom

sluCaju, kod puSaCa postoji sumnja, jet ne s:tmo da cc moroni

p,niti pedcscr i dva rje...-dna beL dgarcra vee je upirno hocc Iiuopec U7.ivari u odmoru bcz puScnja? Svc (0 jos viSe pove6va

irrvu koju PU5aC misli da prinosi, i svaka IllU je cigarcra zato jnsdragocjcnija. Umjesto toga konccntrirajrc se na birna piranja:"Koja jc korisr od puscnja? ZaSro moram pusiri?" Evo jos je~

dnog primjc1.l: "Moti eu si priusriti bolji auto". To jc isrina, i

(akav motiv v:un moZe pomoti da apsrinirare dok nc kupirc

bolji autOlllobil. ali jednom kad je cilj posrignur. oper cere se

osje6ti zakinutim i prije iii kasnije ponovno upasti u zarnku.

Jos su jedan tipiean primjer paktovi kOji se sklapaju kod

kuce iii na radnom rnjestu. Prednost ;e u tome sto smanjuju

iskusenja u odredenim razdobljima dana. Medutim. rakvi pak­

tovi uglavnom propadaju iz nekoliko razloga.

138 Allen Carr: Lako je preslati pusiti

1. Motivacija je laina. ZaSto biste vi ieljeli prcs(3ti pllsiti sarno

zatO sto netko drugi ieli prestati pusiti. Svc stO se na taj naein

postiie jest srvaranje dodamog pririska ko;i jos viSe pojaCaV3

osjcb.j prinoSenja take irrve. Sve bi bilo u redu kad bi svi

pu.saCi iskreno i.eljeli prestati pu.siti u bas taj odredeni uc­

nutak. Medutim, ne moiete prisiljavati pusaea da prcstanc

pusiti, i iako to svi pubei z...'pravo ide, sve dok nisu 1I pot­

PlillOSti spremni, pahovi cc 7..apr..lVO srvoriti dod:ltni priti~

sak koji ce samo pojaeati pUSaecvll iclju 1..3 puScnjcm. Tako

se poeinju prervaraei u pUSaee koji puSc u tajnosti i u kojih

sc osje6j ovisnosti pojaCaV3.2. Tearija 'trule jabuke' iii ovisnost jcdnih od drugima. Ako

se pokll.sava odviknuti Metodolll snage voljc. pu.sac prolazi

kroz r:mlobljc samokainjav:l.Ilja kojemu je cilj dOl ielja 1'..3

pUScnjcm ncsmnc. Ako popusti, shvarit cc to kao osobni

nCllspjeh .. Prijc iii kasnijc jedan cc iz grupc koja pokusava

prcstati Merodolll snage voljc popustiti. Ost3[i sudionici

sada napokon imaju izgovor na koji su eekali .. Nisu oni nista

krivi .. Oni bi 'l..asigurno izdrbli .. Srvar je samo u rome sto ih

jc Marko iwcvjcrio. A isrina jc da su moogi od njih vee u

rajllosti iz.nevjcrili grupu.3. 'Podjcla zasluga' upmvo je obrl1uta od Tcorijc rrule jabuke.

Upravo nas ona navodi da odustanemo od 11311ma jer jc

laksc otrpjeti Ilcllspjeh kada ga imas s kime podijeliti. Pres­

tanak pusenja srvara osjeeaj i7..1I7.etnog dostignuca. Kad sc

$.."lll1i lIspijete odviknuti, ecsritkc prijatelja, obitelji i kolcga

bit ce yam ogroman poticaj prvih dana 'prestanka'. Ako jc

viSe ljudi u igri, zasluge cc bid podijeljene te ce time i poti~

caj biti smaojcn.

Jos je jedan od[iCao primjer laine morivacijc porkupljivanje

(npr. situacija kad roditelj nudi adolescentu odredenu Sllmu

Izbjegnite lainu motivaciju 139

novca ako prestane pusiti iii siruaeija kad pUSac sam nudi ok­

bdu: "Dar ell ti sco funta ako nc lIspijem." jednom sam na te­

leviziji vidio jedan zgodan primjer. Policajae koji je pokusavao

prestati pusiri stavio jc Ilovcanicu od 20 funta II dzep. Napravio

je pakt sa samim soborn. Da bi Smio pusiri, prvo je rrcbao za­

paliti tu noveaniell od 20 fllnta. Nckoliko dana nije pusio, alijc na kraju ipak tu naveaniell ,,_apalia.

Nemojte sc zavaravari. Aka vas 50.000 funra kaje prosjecni

pusac (koji pusi samo jcdnu kutiju cigareta dncvno) 'popusi'

rijekotll 1.ivora, iii vjerojarnost 1:4 da obolirc od neke strasne

bolcsti, iIi neugodnosti zbog loseg zadaha, iIi psihicko i fi"jcko

muccnjc i ropsrvo, iii to sto vas vedna [judi i.ali iii prezire, iii

to sto sami sebe 1..alire iii prczirete, 1ll.C lllOZe motivirati, 'IA1.sto bito moglo nekoliko laznih morivaeija? One ce samo vasu zrtvu

uciniti bolnijom i {dom. Naucite se srvari gledari na potpunodrugatiji nacin.

Koju korist imam od pllscnja? APSOLUTNO NIKA­KVU.

ZaSto moram i dalJc pusiti? NE MORATE! TAKO SESAMO NASTAVLJATE KAZNJAVATI.

140 Allen Carr: Lako je preslati pusiti

'''''''J.!.In-'-.;pa prestanete

Ovo pogbv1je sadri.i upurc 'I..a lak i jednostavan !latin prestan­

ka pllscnja. 13udctc Ii slijcdili upure, orkrir cete da prestajanje

pusenja llloZetC $Vrstati negdjl.C izmedu bkog i llgodnog. No

imajtc na lllllU onl! definidju brinete iz staroga viea: "To jc

plavllSa kOja nije dobro protitala upurc na bociei."

Prcstati pusiti smijeSno je jednostavno. Svc sto muratc

lICiniri jCSl! dvijc stvari.

1. Donijeti odluku da nikada vise nceerc pusiri.

2. Ne jadikovati nad odlllkom, vee joj sc vesditi.

Sad se najvjerojarnije pitate: "Cemu onda sluzi osramk knji­

ge? Zasro to nije rekao na samom pocerku?" Odgovor je II tome

sto biste II svakom sluCaju, prije iIi kasnije, poceli jadikovati

!lad svojom odlukom, i vjerojarno bisre je uskoro prornijcnili.

Sigurno jc vee vise puta i bila tako.

Kao sto sam vee rekao, cijela ta stvar s pllscnjem sllprilna

je i perfidna z,;tmka. Glavni problem kod prestanka puscnja ne

ldi u kemijskoj ovisnosti, vee II pranju mozga pa jc zato bila

potrebno prvo srusiti mirove i i1uzije. Trebamo dobro upazna­

ti svoga neprijatelja i proliCiti njcgovu taktiku kako bismo ga

!ako pobijedili.

Lak natin da preslanele 141

VeCinu sam svoga Hvora proveo Ll pokusajima da presranem

pllsiri i propario sam rjedne u depresiji. Kad sam napokon pre­

Stao, smanjio sam pllsenje sa stotinll na nula dgarcta dnevno

bez ikakvog problema. Uzivao sam bk i II prvim trenudma

odvikavanja i nikada od tada se nijc pojavio niti trag apstinen­

tskoj krizi. Upravo sllprotno, to je najljepsa srvar koja mi se uiivotu dogodila.

Ispocetka nisam mogao shvatiti kako to da Illi jc to hilo

tako lako i jednostavno, i dugo je trcbalo da dokuCim razlog.

Stvar je bila u slijedcecm: znao sam da nikada vise neeu pusiti.Tijekolll ranijih pokllsaja, bez obzira koliko bih cvrsro bio

odluCio, ja sam II stvari pokuJavflo prcstati pusiti, nadajuCi se

da te, ako uspijcm dovoljno dugo prciivjcri bel. cigareta, zelja svremenolll ncstati. Naravno da nije nestala jer sam stalno cekao

da sc llc.stO dogodi, i svc sam viSe i vise jadikovao i sve sam visei vise zelio dgarcru. Zelja nikada nije ncstajala.

Moj jc konacni pokusaj bio drugaCiji. Kao i mnogi pusaCi,

ozbiljno salll r:lzmisljao 0 svornc problemu. Sve do rada, kad

god bih odustao, rjdio sam se mis[jll da ee drugi pur biti bksc.

Nikada mi nije padalo na pamer da eu cijeli livot pusiri. 1:1 me

misao ispunjavala lliaSOIll i poceo sam vrlo dllboko razmiSljatio roj Cinjcniei.

Umjesto da nesvjesno palim dgarcru za cigaretom, pocco

sam analizirati svojc oSjcbje koji pratc svaku zapaljenu eigare­tll. Tada se porvrdilo uno sto sam vee znao. Ja u eigaretama nellzivam, one Sll slllrdljive i odvrarne.

Poceo sam proucavari nepusace. Do tada sam nepusace

smarrao nedrusrvcnim cistuncima. Medurim, bd sam malo

razmislio, shvatio sam da su nepusaCi snainiji i opuSteniji Ijudi.

Izgleda mi da se lako nose sa stresovima koje dOllosi iivot i da

vise lIzivaju II drusrvenim siruadjama od pusab. SigllfllO je daimaju viSe iivotne snage i dana od puSaca.

Poceo sam razgovarari s bivsim pusaCima. Do tada sam bivsc

pusaee smatrao ljudima koji su bili prisiljeni odreei se pusenja

zbog zdravlja i novea, a koji konstantno :lude 7.3 cigaretama.

Nckolicina njih mi je priznala da ih idja za cigaretom katkada

uhvati, ali da se ro dogada roliko rijcrko da nije spomena vrije­

dno. Na pitanje ncdostaju Ii im dgaretc, vetina bivsih pusaca

me upitala salim Ii se. Ka'l.u da se nikada u zivotll nisu osjeeali

bolje.

Razgovor s bivsim pliSaCima uniStio je jos jedan mit koji

me uvijek opteretivao. Bio sam rnislio da u meni postoji neb

uroclena slabost i napokon mi je sinlilo da svi pusaci prolaze

kroz takvll praVLl moru. Govorio sam sebi: "Milijuni ljudi Sll

prestali pllsiti i sada zive vrlo sretno. Nisam imao porrebu "tAl

pllScnjelll prijc no sto sam pocco pusiti, a sjeeam sc da sam sctrebao dobro pOJllllciti cia se navikncm na te smrdljive cig.He­

teo Pa zasro su Illi onda sada toliko porrebnc?" Nikada niS:l.m

u'l.ivao u puscnju. MiLia sam raj cije1i prljavi ritual i niS:lm

i.clio djcloga 'l.ivota robovari tom odvrarnom korovu.

1 tada sam sam sebi rekao: "Allene, $VIDALO SE TO

TEBI III NE, SADA SI POPUSIO SVOJU POSLJE­DNJU CIGARETU."

Znao sam, upravo od toga trenutka, da nikada vise necu

pusiri. Tada nisam occkivao da ee to biti !ako; u srvari, ocekivao

sam upravo suprotno. Bio sam duboko uvjeren da me ocekllju

mjeseci tdke depresije i da ell eijeli zivot pomalo patiti 1.3 ei­

garetama. Umjesto toga, cijeli je proccs bio pravi uiitak od sa­

llloga poeetka.ougo mi jc rrcbalo da shvatim zasro mi jc ro sada bilo tako

jednosravno i zasro nema ni traga od one bolnc apsrinentskc

krize kroz koju sam uvijek prolazio. Razlog je u tome sto ona ne

posroji. Apstinemsku krizu ne srvara nedostatak nikotina, vee

sumnje, nesigutnost i strah. Oivna je istina slijedeea: LAKO

142 Allen Carr: Lako je prestati pusiti lak nacin da prestanete 143

J E PRESTATI PUSITI. Stvar je samo u neodlllcnosci i ja­

dikovanju kojc (0 Cine rako rcikim. Cak i kad su ovisni 0 niko-­

rinu, pu.saci mogu prilicno dugo izdriari bez cigarere, a da im

ro ne prcdsravlja nikakav problem. Pare tek kad ide cigarcru, allC mogu je zapaliti.

Dakle, kljuc jcdnosravnog i lakog presranka pu.scnja je u

cinjenici da je naSa odluka neupitna i konacna. Ne smijere se

s.amo nadafi da cere sc rijciiri pllsenje, VL-C mor.H'e biri sigumi

1I roo Nikada odluku llC preispitlljrc i nikada je nc dovodire u

sLllllnju. U stvari, radirc upravo ohmura - radlljre sc adluci.

Aka mozcte biti sigurni II svoju odlukll od samog poCcrka,

bit ce vam Iako. Mcdurim, kako rno"i..crc biti od samog pocctka

1I to sigurni, lIkoliko nc warc haec Ii to srvarno biti rako? lz

rag nam je razloga JX>trcban osrarak knjige. Navest Cll per bit~

nih srvari koje mOt:lte raSt.isriti sami sa sobom prije nego StOkrenete.

1. Shvatire da mOZcte posriCi svoj cilj. Nine vi ni po cemu

ra'l.liCiri od drllgih i jedina osaba koja vas mo"i-c natjcrati da

7A1palite slijcck-cu cigareru jcste samo i jcdino vi sami.

2. Ne odricere se bas nicega. Naproriv, watno ccre poboljsari

svoj ;;jvor. 10 ne :waci samo da cc yam sc popraviri zdravlje

i bankovni racun. '10 maci i to da cere biti u smnju vise

lIzivari u Iijepim stvarima i lakSe prebrodiri one rcike.

3. RaSCistire vet jcdnom s idejom da posraji "samo jedna ciga­

reta". Pu.senje jc ovisnosr i Ianeana reakcija. Cviljenjcm za

jos jednom cigarcrom sarno Cere sc besporrcbno binjavari.

4. Ncmojre na pu.senje gledati bo na dru.srvenu pojavu koja

yam moZe naSreriri, veegledajrc na tokao naovisnosr. Suotite

se s cinjenicom, ieljeli vi ra iii ne, DA STE BOLESNI.

Bolesr neCe nesrari ako gurnete glavu u pijesak. Zapamrire:

sve kronicnc bolesri koje se ne lijcce trajLl citav fivot i s vre-

144 Allen Carr: lako je prestati puMi

menom se sarno pogorSavaju. NajlakSe ih je iz.lijeliti odmah

SADA.~. Razdvojite bolest (opt. kemijsku ovisnost} od sra.oja dllha

pu.saea i nepuSaCa. Svaki hi puSac. ponudimo Ii mu bnsu da

se vrni u vtijeme kad jos nije pusio. odmah ptisrao na ponu­

dll. Vi rakvu sansu imare, i to danas! Nemojte na cijclu srvar

gledari kao na odricanje od cigarera. Donijeli sre konacnu

odlllku da cetc popusiti svoju z.<ldnjll cigatCtll i odmah Cere

se svrstari II ncpllsace. PusaCi su oni jadnici koji idu kroz.

zivot lInisravajuCi sc cigaretama. NcpuSac je osoba koja to

ne Cini. jednom kad ste donijeli odlllkll, vee sre posrigli svoj

cilj. Radlljtc sc tolllC. Nemojre sjcdiri i jadikujuCi cckari da

kemijska ovisl1ost nesranc. lzadire i odmah poenitc uiivati

1I iivotu. Zivor je lijep, eak i ako src ovisnik 0 nikotinu, a

svaki ce vam dan biri jos Ijcpsi ako niste.

Da histe presranak puknja ucioili lakim, morate bili sigurni

da cere u cijelosri i7.driAui apsrinenciju 1I fa'l.doblju odvikavanja

(najvi.se rri tjedna). Ako se nalazite II pravom sranju duha, to ee

yam biri nevjcrojarno lako postiCi.

Do ovoga SlC rrcnurka, ako ste dovoljno orvoreni na promjc­

ne (a to sam od vas z.<lhtijevao na samom pacetku), vee dcfi­

nitivno odlucili da ccre preslati pllsiti. Trebali bislC sc osjeL1ti

u7.budcno, k:to pas koji zna da ce ga vlasnik uskoro pustiri s

lIzice. Jedva cekarc da otrov poene napllsrati vaSe rijclo.

Ako se osjc6le rufno i nesigurno, rijce je 0 jcdnom od

slijcdeCih raz.loga:

1. Ndro Yam nijc dobro sjclo. Ponovno procitajte gore nave~

denih pet bitnih srvari i zapirajt'e sc vjcrujete Ii u njih. Ako

sumnjare u bilo koji ad navoda, ponovno procirajte dijclove

knjige na kOji se odnase.

Lak na~in da prestanete 14~

2. Bojite se neuspjeha. Ne brinite. Samo citajte dalje. Uspjet

Cetc. Cijela stvar s pusenjcm jedna je od najteiih igara sa

s..'lmopouzdanjcm. Is pametnim ee se Ijudima samopuzdan­

je ponekad poigrati, mcdutim, kad shvate da je u srvari rijec

s..'lmo 0 okrutnoj igri u kOjoj su oni zrtve, jedino ce budale idalje prismri igrati je.

3. Slaiete se sa svime sro sam rebo, ali ste jos uvijek jadni.Nemojtc bid jadni! Otvoritc oei. Prekrasnc se stvari upravo

dogadaju. Uskoro Cere pobjcei iz zatvora.

Najbirnije je zapoeeri proccs s ispravnim sravom: Nije Ii

prekrasllo to sro So'lm ncpuSat!

Svc sro sada moralllO utiniri jest zadriati lo smnje duha za

vrijcme razdoblja odvibvanja. U slijcdocim ell sc poglavlji­

rna baviti srvarima kojc nam otdavaju osranak u ispravnom

sranju duha. akon r:.'7.doblja odvikwanja Ileee bili potrcbno

razmisljari na raj natin. To Ce sc dogadari aulOm:nski, i jcdina

ee yam misterija biti u rome Sto je to tako ociro. Neee Yam biti

jasno kako to prijc niste mogH vidjcri. Ipak, upozorit ell vas nadvijc stvari:

1. Odgoditc rrcnutak gaScnja posljcdnjc cigarctc dok neproeitatc cijclu knjigu.

2. Nekoliko sam puta spomclluo da r:u:doblje odvikavanja tra­

je do rri tjcdna. To bi moglo izazvati Ilckc ncdoumicc. Prvo,

moZe sc dogodiri da podsvjcsno osjccnc da moratc patiti

rri tjcdna. Nc mOfatc. Drugo, izbjcgnitc nacin razmisljanja

kOji vas vodi u zamku: "Nckako motam izdrlati ra rri tjedna

i onda sam slobod:l.Il." Nista sc birno neee dogodiri 1.3 lri

rjedna. Neecte se odjcdnom potcti oSjc6.ri kao ncpusac.

Nepusati sc ne oSjcCaju razlitito od pusaca. Ako planirate

jadikovati zbog svoje odluke slijcdeta tri tjedna, vjerojarno

148 Allen Carr: Lake je prestali puMi

cetc jadikovari i nakon ta rri tjedna. One SlO ieli.n~ .rec~ jestda ako sada mo7.etc reCi da nikada vise neCelc pUSltl I pfltOt~l

. <.r·' odl',c"no naken tri t,'edna sva ec iskuscnja nestan.se OSJCLd, • . . .Govorite Ii sami sehi: "Da barem mogu izdn.an cn tjedn.abez eigarctc", vjerojatno cetc sva ta Hi tjedna, a i dulje, uml­

rati ad zelje z.a dgarctom.

Lak natin da prestanete 147

dVikavanja

Najvisc rri rjcdna nakon SfO ugasirc posljcd nju cigarctll maze

vas muchi apstinclllsb kri:t..1. Nju cine dva mzlicira f:tkrora:

1. NClltaiiva idja za nikminom, pra7..111, ncsigllr.lll osjccaj

sliclll gladi koji pusaci opisuju kao 7.clju 7.3. cigarcrom i i.cljucia imaju 5(0 radili s rubma.

2. Psiholoski polica; u odrcdcnim drusrvcnim silllacijarna,

npr. navika cia llvijck kada zaz.voni rcleron, palirc cigarctll.

To Sto lie Illogu r:Izlikovari ova elva fakrora razlog jc z.'I.Sto

sc mnogi pusaci nc lIspiju odviknllti POllloCU Metodc :;nage

valjc. To je, ism tako, i razlog sro mnogi koji uspiju ponovnoupadaju II iSHI 'lamku.

Jako nikorinska apsrincrska kri'l..a nc uzrokujc nikakve rje­

lesnc bolovc. ncmojrc podcjcnjivati njcnu snagu. Govorimo ()'boli od gladi' aka cijeli dan niSt3 ne jcdemo; mo7..cmo osjceati

kruljenje u 7.e/ueu, ali rjclcsne bali nema. Medurim, glad je

snaina sila i kad nam sc uskrncujc hrnna, moicmo posrati jako

ne-.c.adovoljni. Slicna je srvar s rijclom kOje fudi za nikotinom.

Razlika je u tome sro naSe tijelo treba hranu, ali nikorinski

orrov mu nikako nije potreban i s pravim sranjem duha apsti­nenrsku jc krizu lako prebroditi te ona ubrw ncsraje.

148 Allen carr: Lako je preslati puMi

Ako plisaCi lISpijll apstinirari nekoliko dana pomotu Me­

lode snage voljc, zelja 7.3 nikotinom uskoro ce ncsrad. Rijee

je 0 drugom faktoru koji uz.rokuje prableme. PUSae .~ma n~~

viku olakSavati si apsrincntskll kriw u odrcdeno vrlJeme IIIna odredenom mjcstu i to stvara odredene 7A,bludc (npr. "Ne

mogu UZivali u pU:u ukoliko ne zapalim cigareru"). Mo7.da Cete

bide razurnjeti sto se dogada pomotu slijedeteg primjcra.Nekoliko godina vozire auto na kojem je rucica za zmigavcc,

tecimo.lijevo ad volana. Kupili sle novi auromobil, a na rom j~

automobilu ruCica na dcsnoj strani. lako znatc da se ona nalau

na desnoj srrani, pl'vih cete nckoliko tjcdana ukljucivati brisace

svaki puta kad budCle icljeli dati zmigavac.Prestajanje pllScllja vrlo je sliCno. Za vrijeme prvih dana

razdablja odvikavanja 1I odrcdcnim cc se trCllLlcima lIkJjllcivati

okidac. Pamislil celC da yam jc potrcbna cigarela. Od prcsudne

je vainosli da budetc u porpunosri svjcsni da je,rijeC 0 va~~

ispranom mozgu, i okidaCi CC vrlo brw nesratl. Ako kOrlStl

Meoclu snagc volje. puSac je lIvjeren da sc na ncki nacin invuje

i dok zbog toga jadikuje. ne samo da posrupno IlC smanjuje

okidac, on ga, naprotiv. sve vise pojaeava.Najeciti okidac je obrok. najeeSte upravo vceera u rcstoranu

s prijateljima. Bivsi se pUSac vet. osjcCa jadno jet je liSen cigare­tc. Tada njegovi prijatelji palc dgarcte i bivsi sc pube osjeCa jos

jadnije. Sada viSe ne uiiv:l ni u veceti nid u onome sro je treba­

10 hiti ugadno druicnjc. Zbog povezanosti cigarete s veCetom

is dru7..cl1jclll, pusac pari ad trostrukog lldarca., i pranje mozga

sc zapr:lVO jos pojaeava. Ako je srvarno odJllCan i maZe izdri.3tidavoljno dugo. prihvatit ce dobitak i nastaviti normal no iivjeti

kao nepusac. Mcdurim. odredcna d07..a ispranosti mozga jos

je uvijek priSUtll:l. Zato mislim da jc druga najgora stvar kod

pUSenja ta SIO puSac koji je prest:lO puSiti zbog zdravlj:l i nova.eak i nakon nekoliko godina, i dalje II odrcdenim prilikama

Razdoblje odvikavanja 149

dno. Cigarete ne Cine veceru i druienje, one ih llnihavaju. Za­pamtite i to da pllSaCi za vrijeme vecere ne puse zata sto uiivajuu cigareti. Oni pusc 1.ata jer moraju pusiri. Oni Sll ovisnici.Oni ne mogu uiivati ni u obrokll niti 1I iivotu bez cigarctc.

Prestanire 0 pusenjll ra1.111isljari kao 0 navici koja je sarnapo sebi ugodna. Mnogo pllsaea fudi za Cistom ckoloskom ci­garetom misleCi da bi rakve cigarerc rijdilc njihov problem.Postoje takvc cigaretc, ali svaki pusac koji 7..1pali biljnll cigarctuodmah shvati da jc to gubirak vremena. Shvatire da je jedinirazlog pllscnjll tlnos nikotina u tijclo. Jcdnom kad se oslobodi­rc ieljc za nikotinom, porrcba za guranjem cigareta II usra bitce jednaka sadasnjoj porrcbi da gurarc cigarcrc II llSi.

Bilo da jc l.clja 'l..1 cigarcrom rczultat apsrinetHskc krize(osjcbja prazninc) koja sc javlja u razdobljll odvikavanja iiiokidackog mekll1izma, prihvatiTc jc kao rakvu. Tjelesna bol neposroji, i ako 7..allzmetc ispravan stay, cigarcte nece predstavljatinikakav problem. Ncmojrc sc brinllti oko odvikavanja. S:lmraj osjctaj nijc TeSko svladari. Povezanost i.elje 1.a eigaretom sosjebjem Llskracenosri je uno Sto taj problem cini rcikim.

Umjesto cia jadiklljcrc, recite sami scbi: "Znam 0 ccrnu jc

rijec. Stvar jc II apsrincnrskoj krizi zbog nikotina. To jc ono odcega pate pllsaci cijcloga iivota, i to je uno sto ih tjcra da nasra+ve pusiti. NepusaCi IlC pare od roga. To je samo jedno od 1.above droge. Nije Ii divno Sto se mojc tijclo Cisti od toga zb?"

Drugirn rijctima, slijedeea ce rri rjedna biti 1.a vase [ije­10 malo rrallmaricna, mcdutim, kroz ta tri ljcdna, i do krajaiivota, dogadat ce se ndro prekrasno. Oslobodit cere se grozneholesti. Taj ce llspjeh vise nego zasjeniti malu trautllu, i zapra­vo cere uiivati u apstinenrskoj kri1.i. Ti ce yam trenllci postati

ugodni.Ra1.misljajte a cijelom procesll presrajanja pusenja kao 0

uzbudljivoj igri. Razmisljajrc 0 nikorinskorn cudoviStu kao 0

fe!i eigareru. Hvara se za iluziju koja posroji jcdino u njcgovojglavi i bespotrebno se izlaie Illukama.

Cak jc i s 1110jom mcrodom popusranje okidaCima najcciCitlzrok ncuspjehu. Bivsi pusac poCinjc smarraci eigaretu nckomvrstom pbeeba iii seecrne pilule. Razmislja: "Znam da od ciga+rete nemam nikakve koristi, ali ako mislim da imam, II pojcdi­nim ce mi simacijama p0I1106."

Secema pilula, iako fi1.icki nc pomal.c, moze biti snaznapsiholoska POIllOC i tako ublaziti simptomc i donijcti neku ko+rist. Cigarcta, mcdutim, nijc Scccrna pillila. On:l. sama srvarasimptolllc kaje Ubla7'-:IV:l. i nakoll nekog vtcmena eak II porpu­nosti presrajc ublaiavari simpromc; ta je 'pilula' koja uZfokujeholest, i uz svc to je ubojica broj jcdan II 'l'-:Ipadnolll svijclLl.

Moida cete posljedicc moti bksc shvatid kad sc odnosc nanepuSacc iii na bivse pllsacc koji su prestali prije nekolika godi­na. U1.mimo primjer zenc koja je ostala bel. supruga. Uobieajenojc da u takvim Sitllacijama pllsac, II najholjoj namjcri, nudiosobu cigarclOm: "Zapali cigaretll, laksc ces sc smiriti."

Ako prihvari cigaretll, Zena sc necc smiriti jer llije ovisna anikotinu i nema porrcbc smirivati nikavu apstinentsku krizll.

U najholjem ce joj sllleaju pruiiri nckakav trenurni psiholoskipoticaj. Kad llgasi cigarcru, tragedija jc jos llvijck tl!. U srvari,jos je i gorc, jer rena liada pari i od apstincnrske krize i moraodluciri izdrlari tll kriw iIi je ublaziti jos jednolTl eigaretom itako 1.apoccti bijcdnu laneallu rcakciju. Svc Sto cigarcta moZellciniti jesr dati 113m rrentlrni psiholoski poricaj. Jednaki bi 1'0­

ricaj pruzila i rijec utjchc iii pice. Mnogo jc pllsaea posraloovisl1o 0 tom groznom korovu bas u rakvilll rrcnllcima.

Od presudne je vaznosti od samog pOCetb boriti se spranjcm mozga. Shvaritc. cigarera yam nije potrebna, i jedino~IO tinite ako cigareru smarrare poricajem i pomoCi u kriznim.... illl:Kijama, jest mucenje samoga sebc. Nemojte se osjeeati ja+

I no Allen Carr: Lako je prestati pusiti Razdoblje odvikavanja ,.,

crvicu koji euti II vasem trbuhu. Moracc ga izgladnjivaci ui tje­

dna, a on ce vas pokusavati prcvariti i nagovoriti vas dOl zapalitecigaretu kako biste ga odrhli na iivotu.

Katkada cc poklisari lleiniri da se osjec..1re jadnima. KatkOldacete pomisliti dOl izmiee vasoj kOlltroli. Nctko yam mo:i.c po­

Iluditi cigaretu, a vi Cele zaboraviti dOl ste prestali pusiti. Kad

sc prisjelire, moida Cete se oSjc6ti uskracenim 7..a neSw. Budileunaprijed spremni na lakve zamke. Kakav god bio izazov, za­

pamtilc dOl jc to S<1m02.1l0 SW postoji to malo eudovisre u v3.sem

lijclll. Svaki puta lead ooolile iskuScnju, 7..adajete eudovistu jo.sjedan smrmi lldarac.

Sto god einili, ne pokuSavajlc zaboraviti na puSenje. To je

jcdna od srvari koja pUSacc, koji pokuSavaju Metodom snage vo­

I;c, ecsro r;era 1I sate i salC deprcsije. PokuSavaju prebrodiri dan

za danom, nadajuti sc da t.e jcdnostavno zaboravilj na puSenje.

Sliean jc slllCaj kad imarc problema s nesanicom. Sto vas

nesanica viSe brine, lO yam jc lC'".i.c na njll zaboravitj.

Nikada ncrclc biti II st".lIlju 7..aboraviti na pliSenjc. Prvih ce

vas dana na pu.scnjc neprcsrano JXKlsjeCali malo eudovisrc i

nikako lO ncrere illoci izbjcri. Ook god ima pUSaCa i agrcsivllc

reklamnc kampanjc, sralno ce vas neSro iii nerko podsjcGui na

pliSenje.

Na pliSenjc 7..apravo nOpCe nije potrcbno 7...3boraviri. Nisla

sc loSe ne dogada. aproriv, dogada se nciro divno. Cak i

ako na pliSellje pomislite rislicli pUla na dan, UZIVAJTE U

SVAKOM TOM TRENUTKU. PODSJECAJTE SENA TO KAKO JE DIVNO PONOVNO BITI SLO·BODAN. PODSJECAJTE SE NA TO KAKO VISENEMATE POTREBU SAMI SEBE GUSITI.

Kao sro sam vcc rebo, orkrir cere da Sll rrenllci apsrinenrske

krizc posrali lrcllllci ui.ivanja i iznenadir ce vas kako ccre !ako u

rim uenucima zabor..IViri na pllsenjc.

1152 Allen Carr: lako je prestali pusiti

Sro god cIn;lI, NIKADA NE SUMNJAJTE U SVOJU00 LU K U. Jednolll kad pocnere sumnjati, pater cere jadiko~

vari i stv'ari ce se pogorSari. Umjcsw roga, iskorisrire raj rrenll·

rak 7A1 poricaj. Ako vas to deprimira, podsjcrire se dOl deprcsijllUZroklijU upr..wo cigarcrc. Ako vas prijarelj pOlllldi, budilC po~

nosni i recite: "Sretan sam s[Q mi viSe ne rrebaju." 10 ce ga

povrijcdid. ali kada sc sam uvjeri da nisre ncsrcrni sto nc pUSilC,

vcc jc na pola puta da yam sc pridruii.z..1pamrirc dOl su V:lSi razlozi da presranete pUSili bili i7.U'lCr­

no ispravni. Podsjerite sc koliko vas novaca koiita jedna cigarcm

i z."lpimjre sc felite Ii se stvarno izloiiri mogucnosri da se tdkoraz.bolite. Prijc sveg.t, sjeritc se dOl je raj osje6lj salllO privremcn

ida src svakoga rrenurka svc bliie i bliie svomc cilju.Neke pliSaCC brine dOl Ce se cijeloga :i.ivOla morati boriti s

aUlOmarskim okidacima. Drugim rijei:ima, misle da Cc cijclo­

ga 7.ivora morati sami scbc 7..avaravari da im nc rrcba cigarcm,

korislcCi se psiholoskim rrikovima. To nije rako. Poclsjedre se

da optimist vidi hocu kao polupunll. a pesimisr kao polupra7.~

nll. S puknjcm jc drugac.ije; boca jc prazna, a pliSae je vidi Pll~

nOIll. 10 je 7...3l0 sto pu.sae ima ispran mozak. Jcdnom kad sami

sebi poenctc govoriri kako ne morare pusiti. vrlo br.ro (0 viSe

ncCcrc trcbari govoriri jer divn3 je istina da... ne motate pllsiri.

To jc posljednja stvar na svijctll koju morarc Ciniti i nClllojre

uciniti da to doslovno bude posljednja srvar kOjll Cele 1I :i-ivoru

llCiniri.

Razdoblje odvikavanja 1153

dim

1. Odri.:lva malo cudoviiitc u vasem tijelu na iivow.

2. I sto je jos gore, odriava velika clidoviSte 1I vascm umu na

i.ivotll. Ako stC povllkli jedan dim, jos cc varn lakSe biti

povllti i drugi.

Zapamtiu: IIpravo je samojtdlla cigaTeIil ona zbog koje smo pot~'i

puiiri.

Ovo je jos jcdna od losih srvari s kojima sc bore puiaCi koji

pokU5..1.V3ju presrad pusiri Mcrodom snage volje. 17.dri.ar ce [riiii ccriri dana bc-I; cigarerc i onda cc jcdnu zapaliti, iii povuCi

dim. dva, kako hi si olakSali parnju. Nc shvaeaju kako (0 ima

pora7.3n lItinak na njihov moral.

Vocini PUS-1.0 raj prvi dim nc odgovara i to njihovom svjc­

silom lImli dajc polkaj. Mislc: "Odlicno, ova; dim mi uOpCc

nijc ukus:lIl. Dakle. gubim i..dju 7.3 dgarclom." U stvari jc rijdo obrnlltom slucju. Prihvarirc OVU Cinjcnicu - CIGARETENISU UKUSNE. Ugodan okus nijc bio razlog pu.senju.

Kad hi pus..1.ci pmili 7A'lIO sro su im cigarcrc fine. nikada nc hipopu.sili vi.sc od jcdnc cigarete.

Jedini r.t7Jog zaSto sc do sada pusili jest raj $[0 Sle morali

nahraniri malo cudovistc. Razmislite malo: upravo ste ga iz­gbdnjivali Cctiri dana. Kako Ii mu sarno dragocjen raj jcdan

dim mora biri. Vi sami toga niste svjesni, ali dim koji je usao

u vaSe rije10 prooat cc poruku vasem nesvjesnom umu i evrsta

odlllka da prcstanctc pusiti bit cc potkopana. Mali CC Yam

glasic negdjc iz krajcv:\ vascga lima poslati slijcdeCll porukll:

"Bez obz.ira na sva logicka ohjasnjcnja, cigaretc Sll dragocjcnc.

Sada iclim jos jcdnu."

'T.1.j jcdan mali dim irna dva rai'..arajuCa uCinka:

1~4 Allen Carr: Lako je preslati pusitiSamo jedan dim 1M

r:1i biti teze?........V

Cimbenici koji odlucuju koliko ce svakorn pojcdinolll pusaCll

biti lako iii TcSka prcsfati pusiti razliciti su 1...1 svaku osobu. Za

poecrak, svatko od llas ima drukCiji karakter, ra"JiCir posao,osobnu siruaciju, ied.

Nekim jc profcsijam3 tc:i-c nego drugima, ali aka odsrra­!limo f.1.kror prallja mozga, to i nc treba biti taka. Nekoliko

individual nih primjera mOl-C llam ovdje pomoci.

Izglcda da jc prilicno rdka pripadnicima rnedicinske profe­

sijc. Mislimo da bi lijccnicima trcbalo biri bk.~e jet SLl svjcsnijisfcrnosti puscnja 7...1 zdravljc, a i svjcdoci su rc srernasti svakoga

dana. [aka su na raj naCin izlozeni jos snaznijim razlozima za

presranak puscnja, nije im bkSe prcsrari. Navest ell nckolikota1Joga zasro jc to taka:

1. Stalna svjesnost rizika za zdravljc stvara strah, a strah je jed­

na ad situacija bda pusac ima potrcbu ublaziti jaku :i,clju 2.1

dgaretom koju stvara apstinenrsb kri'l...1..

2. Posao lijee/lika izuzetno je srrcsan, i cesto dok radi lijccnik

nijc sposoban nositi se s dodamim stresom kOji stvara ap­stinentska kriza.

3. Lijecnik jc uz sve to i pod dodatnim stresom koji uzrokujc

osjeeaj krivnje. On zna da bi trebao bid primjerom ostalim

Ijudima. To na njega srvara dodatan pritisak i pojaeava

osjeeaj da sc invuje.

Za vrijeme zasluzcne pauze, II trenucima kad je ublaien stal­

ni stres ad posla, lijecniku dgareta postaje vrlo dragocjena jer

njome ublaz..l.va ielju koju srvara apstinenrsb kriza. Slicna se

stvar dogada sa svim pLlSaCima koji moraju dulje vrijeme ap~

stinirati. Metodom snage volje pusac se osjcea sve jadnije jcr sc

osjcCa z.l.kinlltim. Pusac ne uiiva u odmoru iIi u salici bve 7....

vrijcme tog odmora. OsjcCaj gllbitka sc taka jos viSe pojaeava,

i zbog nacina tl3 kOji povczujc srvari, uprava cigaretu Sinatra

onim sta mu 1I trCtlllcima odmara pruza ugadu. Meclurim, ako

najprijc uklonimo bktor pranja rnmga i presrancmo jadikovad

zbog cigarete, LI odmoru i saiki kaye ipak lllozemo llzivali, cak

i dok nam rijclo trazi nikotin.

Jos jednu tcSkocli predstavlja dosacla, ponajvisc u kombi­

naciji sa srresnim razdobijillla. TipiCall su prirnjer v07_1.Ci ili

kUCanke s malom djecom. Posao je srresall, a opec u velikoj

llljeri jednoliean. Ako pokuSava Metodom snage voljc, kUCanica

ce puno vremcna provesri 'cmizdrcCi' llad svojim 'gubickom' i

to ce pojabti osjetaj tllge.

I tLl bislllo situaciju trebali lako svladati ako flam jc stay pra~

vilan. NClllOjtC brinuti Sto vas ncSto stalno pods;cCa na to da

ste prestali pllsiti. Provcditc tC trenutke u radovanju Cinjenid

da sc llpravo oslobadate 7Jog cudoviSta. Aka srvari tako posm­

vite, rrcnud apsrincnrskc kri7-c posrar ce trenuci ugode.

Z:lpamtite, svakom pusacu, bC"l obzira na dob, spa\' inteli­

gcnciju iii 7...1.nimanje, moie bili Iako i lIgodno presrari pusiri

ako SLiJEDI SVE aVE urUTE.

156 Allen Carr: lako je preslati pusili Hoce Ii meni biti teze? 107

zJclzi neuspjeha

Dva su glavna razJoga ncuspjeha. Prvi je urjecaj drugih

puSaCa. U rrcnucima slabosti iii za vrijeme nekog dru7..cnja.nClko Ce :r..apalirj cigarclU. Vel:. sam se llaSiroko bavio ovom si~

lUacijom. Iskorisrirc rakav trcllmak Z3 podsje6nje da nc po­sroji ncito StO sc lOve '5.'lmo jcdna cigarcra'. Veselite se cinjenici

da ste i7A,s1i i70 7..1Caranog kruga. Sjcrirc se da pUSac zavidi varna j

falite gao Vjcrujrc mi, njcmu jc potrebno da ga ialire.

Jos jcdan od razloga neuspjeha jc los dan. Budite n3Ci5m s

Cinjcnicom da, bili pu.sac iii ncpu.sac. ima dobrih i losih dana.

Zivor sc s.-tstoji od llspona i padova.Problem kocl Mcrodc snage voljc jc 1I tome da tim pU5.1C

ima los dan, poeinjc j:J.dikovanjc 7...\ cigarclom i (0 raj los dan

lini jos gorim. NcpliSac je bolje opremljen:za takvc situacije, nc

sarno rjelcsno vel:. sc i psiholoski lakSe moze nositi sa stresnim

situ::lcijama II iivO[ll.

Ako za vrijcme odvikavanja imate los dan, sarno se sjetire

da je bilo losih dana i dok sre pus iii (inaee zasigurno ne bisre

donijeli odlukll da prcsranclc). Umjesto da pocnete jadikovari,

recite sami scbi ncSto sHeno ovome: "Dobra, danas mi nije has

najbolji dan, ali puS'cnje to nikako nete popraviti. Sutra ce biri

bolje, a danas harem mogu uiivari II Cinjenici da sam se oslo­

bodio tog grozllog pusenja."

U~8 Allen Carr: Lako je prestati puMi

Da bisre hili pusac, morare imiriri pred losim manama

pllscnja. Pusaei nikada nemaju napadaje pusackog kaslja, oni su

samo kronieno prchladeni. Ako yam se auto pokvari na nekom

nczgodnom mjestll, zapaHt Cere cigareru, medmim, jesrc Ii II

tom nel1utku vescli i dohre volje? Naravno da nisre. Jednolll

kad presranete pusid, postoji tendencija da za svaku srvar kOja

krene loSe krivirc upravo to StO ste presrali pusiti. Ako yam

sc pokvari auro, razmisljare: "U ovakvom bih trenurku rado

7..apalio cigarctll." To je isrina, ali nemojre zaboraviti na to da ci­

gareta ne rjciava problem; vi jednostavno kainjavare sami scbcjadikovanjem 7..a i1uwrnom porporom. Srvarate nemogutu si­

ruaciju. Jadni ste zato jer ne mOZcrc 7..apaliri cigareru, a hil tere

joS' jadniji ako je 7..apalirc. Znatc da src donijcli ispmvnu odluku

kad src odlucili presrari puSiri i ncmojte sc nikada kainjavari

sumnjorn 1I tu odlukll.Zapamtirc: pozitivan stay od prcsudne jc vainosri - uvijck.

Glavni razlozi neuspjeha U~9

Z1.mjcnska sredstva Sll :lvakaea gUilla, slatkisi, pepcrrninr bom­

bani, biljnc cigarctc, tabletc, itd. NEMOJTE KORISTITI

NITI JEONU 00 NJIH! Oncvamncpomazu,samovam

orcbvaju SfVar. Ako osjctirc jaku zclju i odmah uzmere zam­

jcnsko srcdstvo, to cc :i.clju sarno pojabri i bit ec yam teZc. Vi

u rom trcnutku Saljctc ovu poruku: "Motam pusiti kako bih

ispunio prazninll." To je vrlo slieno popuStanju otmibrima

iii djeejoj 'lgrcsivnosti. Ncuraiiva cc zelja postajari svc jab i

muecnje ce.sc nastavljati. Ni Ll kom slubju zarnjcnska srcdsrvaneec lltaziti :i.dju z...1 cigaretom. Vi iudirc za nikotinorn, a ne za

hranom iii zvakaCim gllmarna koje Ce llCiniri Sarno to da we

vik i visc rnislitc na pllsenjc. Z1pamtirc ave savjetc:

1. Ne postoji zamjcna za nikotin.

2. Nikotin yam nijc porreban. On nije hrana, ncgo orrDv. Kad

se pojavi zelja, prisjcrite sc da od apstinclltske krize pate

pusaCi, a ne nepusaCi. Gledajte na tu nclltazivu zclju kao

na jos jed no od zala ovisnosti. Smarrajtc apstincmsku krizusmrcu graznog eudoviSta.

3. Zapamtitc: cigaretc stvaraju prazninu, one je ne ispunja­

vaju. StO prije naueitc vas urn da mu cigareta nije potrebna,ni iSta umjcsto njc, rrijc cete biti slobodni.

Ponajprijc izbjcgavajtc bilo koji proizvod koji saddi nikotin,

bile to ivakacc gume, Aastcri, sprejcvi za nos iii zadnji izum,

inhalatOr koji jc sHbn pbstienoj dgarcti. Istina je da mali broj

pusaea koji pokusa prcst:lti koriStenjem zarnjenskih sredstava

uspijc i pripisujc uspjch rakvom natinu. Medutim, oni zapravo

prcsraju pusiti unaroe zamjenskim srcdstvima, a nc zbog njiho­

va koristcnja. Tuzno jc da jos uvijek postoji dosta lijeenika koji

prcporucuju tcrapijll zamjcnskim srcdstvima.

To nije iznenadujucc, jer ako ne shvatirc nikotinskll zamku Ll

potpunosti, tcrapija zamjenskim sredstvima zvuCi vrlo logieno.

Temelji sc na vjcrovanju da kada pokllsate prcsrari pusiti, imatc

dva snaina ncprijatclja s kojima sc rrebatc boriti:

1. Prckinllti naviku

2. Prciivjcti groZllU fizieku apstincncijsku krizu .....a nikotinom

Ako sc m:barc boriri s dva snaina ncprijarelja, pamerno bi

bilo d:l sc nc boritc s oba odjcdnorn ncgo pojcdinaeno. Pa je

(ako rcorija rcrapije ·/~,rnjcnskirn srcdstvima da vi prvo prc$[a­

nc(c pusiti, ali i daljc u'!.irnatc .....arnjcnu za nikotin. Tada, nakon

sra Stc prckinuli naviku puscnja, polako smanjujetc unos niko­

tina, borcei sc na taj naCin pojcdinaeno s ncprijatcljima.

Zvuei logieno, no zasnovallO je na pogrdnirn Cinjenicarna.

Puscnje nijc navika nego ovisllost 0 nikotinu i srvarna fizieka

bol pri apstinenciji od nikotina gotovo je ncprimjcma. Ono sto

pokuSavare osrvariri kada prestajerc pusiti jCSlubiti i malo niko­

tinsko eudovisrc Ll vaScm rijelu i veliko nikorinsko eudoviSte

u vasoj glavi sto je brie Illogucc. Sve Sto (erapija zallljcnskimsredsfVillla radi jest prodllZavanjc iivora malom nikotinskom

eudovislll kojc CC onda produiiti zivot vclikom cudovistu.

Zapamrite, LA K N ACIN olllogueava da !aka prestanCtc

pusiti odmah. Moicrc ubiti veliko eudoviste (ispiranjc m01.ga)

160 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zamjenska sredstva 161

i prije nego zagasitc 7..adnju cigarcru. Malo ce cudovihc ubrzobid mrtvo i jos dok lImire, nete viSe biti problem kakav je bilo

dok ste bili puSac.Zamislite, kako mOZctc izlijeciti ovisnika ad ovisnosti 0 dro­

gi ako mu preporucujcte ism drogu? Jedan uva:icn i cijcnjenlijocl1ik je stvarno izjavio l1a nacionalnoj releviziji da Sll nekipusaCi lOliko ovisni 0 nikotinu da bi, kada hi prestali pllsiri, (re­bali uzimati zamjcnsku (erapiju cijeloga 'l..ivora. Kako se lijctnikfllO:i.e mliko '1..bllniti i povjerovati da je Ijudsko tijelo ovisno neS:lIllO 0 hrani, vodi i kisiku, nego i 0 snazllom Otrovll?

Cesta U Ilak klinikc do laze pusaci koji SLl prcsrali ptlsiti

ali SLl posrali ovisni 0 nikotinskoj zvakacoj gumi. Drllgi Sll sc·'1..akvatili' na zvakacu glllllll a i daljc pllSC. Ncmojrc sc '1....wara­v:ui cinjcnicom da zvakaea guma ima oclvraran okus - ima ga

i prva cigarcra.Sva 7..amjcnska srcdstva imaju potpuno joonak utinak kao

i nikorinska zvaka6t guma. Sada govorim 0 stavu:" c mogupusiri pa Cll 'l..vakati obicnu ivakacli gumu, iii oomoone iii pe­pcrminr kako bih ispunio prazninll." laka se osje6tj prazninci iclje za cigarctolll 1..apravo nc mo'l..c razlikovati od gladi '1...1

hranom, jeclno nccc zadovoljiti drugo. Zapravo, ako jc ism na­pravljcno na nacin <b iza'l..Ove -kljll za cigarClOtll (Q jc lIpravon:ltrpavanjc zvakaCim gllmama iii bombonima.

No glavno zlo1..amjcnskih srcdsrava jc tl tomc sto produi.wajupravi problcm, a ro jc ispiranjc mO'l..ga. Trcba Ii yam '1..amjcn­sko sroosrvo 7.:' gripll kada napokon prodc? Narayno da ncoGovorcei: "Trcba mi zamjcna za puScnjc" vi zaprayo kai.ete"Zrrvujcm sc". Dcprcsija povezana s Mctodom snage volje jelI'I..rokovana cinjenicom da puSac vjerllje da podnosi irrvu. Sve5ro radite na ovaj nacin jesr ro da zamjenjujere jcdan problemdrugim. Nijc nikakav uiirak natrpavati se slatkisima. Bit CCtCsamo deblji i jadniji i ubrm cete se vradri pllscnju.

Povremeni pusaci tciko se oslobadaju vjerovanja da su '1.:.ki­nllci za svoju malll nagradll: cigaretu tijckom pauze za llrcdskeiii rvorni&e radnike koji ne smiju pusici dok tade, profcsorcrijekom odmora izmcdu sarova u zbornici iii brl.3 cigaretl zalijeCllike izmedu dva pacijenta. Neki govore: "Ne bih ni otisaona pallzu da nisam zapalio". Ovo dok3zuje izreceno, cesro sepallz.1 uzima nc zata S(o je pUS.1C ieli iii [feba nego Z.1to srooC.jnicki treba cigarctll. Z1pamtire, tC cigarctc nikad nisu pravanagrada. Onc Sll jcdll:lka stvar kao noscnjc L1skih cipcla da bistedozivjdi zadovoljstvo kada ih skincrc. Pa ako osjcCatC da mo­ratc dobiti ncku malLl n:lgr:ldu, ncko to budc vaSe '1~1mjcnsko

srcdstvo: dok raditc, nosite par cipcla kojc Sll yam jedan brojprcmale i ncmojtc ih skidati svc do pall'l..C, pa onda os;crite tajkra5.1n trcnurak opllstanja i zadoyoljslva kada ih skinerc. Vjc­rojarno mislite da bi to hilo prilicno gill po. Potpuno src II pra~

Vll. Tciko je zamisljati dok Sle jos u zamci, no [0 je upravo unosro plisaCi rade. Takoclcr je Lciko z.1misliri da vam uskoro ncecrrebaLi ra mala "'nagrada" i da Cerc sc prcllla svojim prijatcljimakoji Sll jos uvijck 111~1mci odllosiri s iskrcnim s..12.1Ijenjem i pita~ti sc kako je IllOgUCC cia llC mogu shvatiti u ccrnu je stvar.

No, ako sc i daljc mislite zavaravaci mislcCi da jc cigarc­l'a stvarna nagrada iii da trebate z;1tlljcnsko sreds(Vo da zauz~

mc njc'l..ino mjcslo, osjcCat cerc sc z:lkinuri i jadni, i prilicno

jc izvjesno da ccre llskoro ponovo potcri pusiti. Ako trcbarepravll pauzu, kao sro trcbajll domacicc, llcirclji, lijccnici i ostaliradnici, uskoro Cere poceri jos vise ll'l.ivari u toj pauzi jer sc

IlcCcle morari pritom gu5iri.Zapamtire, ne treba yam nibkvo 7..amjensko sredstvo.

Ncmaiiva ielja za orrovom yrlo ce brm nestari. Neb yamlIpravo ova spoznaja bude poricajem slijedetih dana. Uiivajteu tinjcnici da se vase tijelo oslobada arrova, a da se vi samioslobadate ropsrva i ovisnosti.

162 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Zamjenska sredsiva '.3

Naravno, ako yam sc popravi apetir i ako budere 1.3 yrije­

me glavnih obroka Ile$w vise jeli re se udebljare nekoliko kilo­

grama u slijedeCih nekoliko dana, ne objavajrc. Jcdnom kadaiskusire 'rrenurak prosvjcdjcnja' (0 kojem cu govoriri kasnije)

imar cerc dovoljno samopouzdanja uhvatiti sc u kosrac s bilo

kojim problcmom, a to ukljuClljC i losc prehrambcnc navike.]edino nc smijete jcsti i7.medu obroka. Ako pocnetc s rim, ude­

bljat cete sc i bit cete nesrerni, u srvari se necete rijeSiri grozne

navikc. Sarno cere jedan problem 7A"lmijcniti drugim, umjcsro

da se jcdnolll zallvijck rijdite lose navikc.

164 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

kusnju?

I do sada .~am bio vrlo kategorican u savjetima ce bih ielio da

slijedeCi savjet smatrate prije uputom nego s:wjetom. Vrlo sam

kacegoribn zaco sto, kao prvo, postOje pravi prakcicni razlozi

zaSco yam dajem sayjete i drugo, tisllce je slllCajeva potvrdilo

njihovll dje!otvornost.

Na pitanje treba Ii za vrijeme razdoblja odvikavanja izbje­

gavati situacije kojc mogu osobu dovesti LI iskllsenje, na blost

ne mogu dati kategoribn odgovor. Svaki pusac 0 tOme mora

odluCiti sam za sebe. Ja se, medurim, nadam da mojih nekoliko

sllgcsrija mo'l-c pomoCi u ovom Slllbju.

Ponavljam da je upravo srrah raj koji llas rjera da cijdi zivor

pusimo, a strah sc sasroji od dvije razliCire faze:

1. Prva fa1.3: kako mogu prdivjcri bez cigarcte?

Ovaj .mah je posljedica pan ike koju osjcea pusac kada

se kasno navecer nade bez cigareta. Strah ne uzrokuje apsti­

nemska kriza, vet psiholoski strah od zavisnosti - puSac mi­

sli da ne moze pre:iivjeti bez cigarete. Strah je najjaci upravo

u trenurku kad pusite posljednju cigaretu, a rada nikako ne

patite od apstinentske krize.

Rijec je ° strahu od nepoznawg, slicnom onom strahu

koji osjeeamo kad ucimo skakati na glavu II vodu. Visina s

Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 16~

koje trebamo skoCiti ni;c veea od 30 centimetara, aCini l1am

se vecom od dva metra. Voda je duboka dva metra, aCininam se plicom ad 30 centimetara. ·rrcba puno hrabrosti da

bi se skoCilo. Sigurni SOlO da cerna razbiti gbVll. NajteZc je

odraziti se. Jcdnom kad skupimo hrabrost za skok, ostaloje lako.

Ovo objasnjava zasto ljudi koji inace irnaju iZU'l-CtnosnaZllll volju, iIi nikada nisu pokusali presrari pusiti iiimogu izdri..1.ti tek nckoliko sati bez cigarcre. U stv;lti, po­

stojc pusaci koji puse dvadcscr cigarcra na dan i koji, kad

odlllce prcstati puSiti, pocnu svc br/..c pa[iti cigaretll Z.1 ciga­

retom i tako puse jos vise ncgo prije odlllkc da ec prestari.

Odluka llzrokuje panikll, a panika je strcsna. To jc jcdna

od situacij:1 u kojoj mozak kao okidac s:1ljc poruku: "Zapali

cigarelu", a vi sada nc smijete pusiti. Osjceatc se zakinutim

- jos vi.~e srn~sa. Okidac se ponovno ukljucuje - fililj llbrzoizgara i vi palitc cigaretu.

Ne brinirc. T:1. panika jc psiholoskc naravi. Strah vas jc da

StC ovisnik. Divna jc isrina to sto nistc, bk iako stc jos lIvijckovisni 0 nikotinll. Ne panibrite. Vjerujte mi i sk!.X:itc u vodu.

2. Druga je fa"!.,a srraha dugorocna. Rijcc je 0 srrahu da u

buducnosti nceerc biti u sranjll llzivati u odrcdcnim zivo­

mim sirllacijama bcz cigarctc, iii da se neeete moti nositi s

traumaticnim situacijama. Nc brinitc. SkoCite i uvidjer cete

da ee biti llpravo suprotno ad onoga sto oeckujetc.

Izbjegavanje iskusenja samo po sebi moze se podijditi Lldvije kategorijc.

1. "Zadrlat eu cigarete u kllCi iako ncCU pusiri. OsjcCat ttl scsigurnije ako znam da su mi na dohvat ruke."

Stopa neuspjeha ZIlarno jc veCa kod pusaea koji dde cigare­

tc kod kucc ad onih koji to ne cine. Mislim da je rijec a tome

da jc, kad imate kri'lu 'la vrijeme odvikavanja, puno lakSe zapa­

liti cigarctll ako sc naJa'li na dohvat ruke. Ako je 'lA1 to potrebno

izaCi iz kucc i prosetari do duealla, puno je veta hnsa da eete

odoljeti napasti; najcesce ce neutaziva 'l..elja nestari prije nego

StO srignete kupiti cigarete.

Medutim, ipak mislim da je glavni u'lrok nCLlspjehu taj

sto pusaCi koji se nisu rijdili cigarera i'l kuee, niSLl donijcli

dovoljno cvrstu odluku da prestanu pllsiti. l.1parmite da su

slijedece dvije stvari od preslldne vainosri kad pokusavatc pre­

stati pusiti:

Odlucnost."Nije Ii divno to sto vise ne moram pllsiti?"

U svakolll slueaju, zasto yam uopte trebaju cigarete? Ako

jos uvijck osjeeate cia moratc pri scbi imati cigarcrc, prcdlazcmyam da pOllovno procitate knjigu iz pocctka. I'lgleda da vamlleS{Q nije dobro sjdo.

2. "Treham Ii izbjegavati stresne siruacije iii druienje za vri­jcme ta'l.doblja odvikavanja?"

Moj je savjct da bi bilo dobro pokusati izbjegavati srresncsituacije. Nije porrebno izlagati se dodatnolll pritisku.

U sluCaju drllienja, savjetujem yam upravo obrnmo. Ne,iZ.1ditc i llzivajtc. Cigarcte yam nisu pom:bne bk ni u razdo­

blju u kojem jos posroji ovisnost 0 nikotinu. Otidite na zabavlli uiivajtc u cinjenici da yam cigarete nisu potrebne. Ubrzo cese potvrditi divna isrina da je zivot mnogo ljepsi be'l cigarerc - i

samo se sjerite kako ee iivot biri jos ljepsi kad malo clldovi.srenapusti vase tijelo zajedno sa svim tim otrovima.

166 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 167

rosvjetljenja....""

TrClllltak prosvjcd;enja obicno nasrupa tri tjedna nakon StOjc pllsac presrao pusiri. U rom trenurku nebo IlOprima Ijcpse

bojc. 1I rom [renurku pranjc mozga II pOrplltlOSli llcsraje i

umjesro da govoritc sami scbi cia nije porrebno pusiti, iznenada

shvaearc cia je zaclnja Spolla S pusclljcm prckillut:l i cia Illozcrcpoceli uzivarj II ostatkll zivota be-I. potrcbe cia ikada vise pllsitc.

Bas u tom rrcnlltkllnajccScc potinjcre na pusacc glt..-.dati kao naosobc vrijednc i.1.ljenja.

PUSati koji sc pokuiavaju odviknllli Merodolll snagc voljcobicno nibda nc iskuse taj rrenurak jcr, iako im je drago da su

sada bivsi pu.saci, i daljc ielu kroz ;i.ivOl 1I uvjerenju da rime sronc puk prinose nekakvll invu.

Sro sre u proslosti viSe pusili, 10 CC divniji raj lrcnurak biri, irrajar tJ: tiravog vaScg iivora.

Slllarram se prilicno sretnim covjekom, osobom koja je

u ;ijvoru iskusila mnogo lijcpih rrenuraka, ali najljepsi jc bio

upravo rrcnutak prosvjcdjenja. Kad ra1.misljam a iivoru, iako

sc mogu prisjetiri mnogih lijcpih trcnutaka, nikad nisam uspio

ponovno proiivjcri baS taj osjcCaj koji mi jc prui.io lrcnutakprosvjcdjcnja. Nisra mi II iivotll nijc bilo Ijepse nego trcnutak

bd sam prestao pusiri. Kad god sc osjccaJn lose i kad god mi je

168 Allen Carr; lako je prestali puMi

u iivoru partcban poricaj, sarno se sjetirn kako je divno sro vise

nisam ovisan 0 tom gromom korovu. Polovica Ijudi s kojima

sam razgovarao oakon sw su se oslobodili pu.senja reklo mi je

upravo isro [0, kako je presranak pUSenja bila Ilciro najljepse

StD im se u iivoru dogodilo. Ah, kakav vas uiimk upravo ceka!

Petogodisnje iskusrvo koje sam srekao ueeci iz reakcija

113 moju knjigu i iz S3.vjcrovanja govori mi da u mnogim

slueajevim3 tfcnurak prosvjctljcnja ne "astupa !lakon tri tjedna

vee Cesto nakon sarno nekoliko dana.

U mojcm jc slueaju nasrupilo prije nego sto sam ugasio po­sljcdnju dgarcru. Cesta mi se dogadalo da rni osoba na indi­vidualnim kOllzulracijama prijc samog kraja feCaja kaie ncSW

slicno: "Ne mor.trc viSe foci oi rijcci, Allene. U porpunosti

sllVabm 0 CClllll sc radi i ;'.!lam da nikada vise !lOCU pusiti." Na

grllpnim sam rctajcvima nauCio prcpoznari cia PllSaC pro1::tzi

kro"t. rrcllut:lk prosvjcrljcnja bC1_ da bi rni la osoba ista rekla. lz

pisarna kojc Sam primio vidio sam cia sc iSla stvar cesro dogada

s citatcljima knjigc.U idcalnonl bi se slueaju, ako prarire upute i shvac:He

psiholoskll SU':UlU problemall cijclosti, raj lrenlllak ucbao do­

goditi odmah.Danas na (ceajcvima govorim da puSacu lreba oko pet dana

z.a fizitko odvikavanjc. a lri ljedna da bi sc u polpunosri 0510­

bodio ovisnosti. U neku ruku ne volim davali lakve sm;ernice.

One mogu bili uuokom dvi;e vrstC problema. Prvi je raj sro

(ako Ijudi mislc da je porrebno patiti pel dana do tri rjedna.

Drugi je taj sro bivsi puSac najccice misli da ako moZe izdriati

per dana iii tri l;oona, na kraju tog ra7.doblja ceka ga pravi

poticaj. Medmim, moie se lako dogodiri da baS lih pel dana

iii tri jedna bude izuzerno lako i ugodno, a da nakoll roga

dade jedan izraz.itO los dan koji, naravno, nema nikakvc vczc s

pusenjem vee jc uzrokovan nekom iivornom situacijom. I sada

Trenutak prosvjetljenja 169

na.s bivsi pUSac, koji ceka trenutak prosvjetljenja, umjesto togadoiivi rrenutak deprcsije. T'o vrlo lako moZe unistiti llJegovosamopouzdanje.

Meclutim, bd ne bih davao nibkve smjernice, bivsi bipusac mogao provesti osr::tr::tk iivora cekajuCi da sc nc dogodinista. Mislim da sc upravo to dogada mnogima koji pokusavajllprestad pusiti Metodom snage volje.

Bio sam eak u iskusenju reCi da sc trenutak prosvjcdjcnjadogada odmah. Medutim, da sam ro rekao, a da do trenlltkaprosvjetljellja nije doslo odmah, bivsi bi pusac izgubio samo­pouzdanjc i pomislio bi cla lllU se uno nikada nea: dogoditi.

Ljudi me ceslO pir::tju 0 znac...ju tih pet dana iIi ta rri rjedna.Jesll Ii to same odrednicc koje su mi sluCajno pale na pamet?Nisll. Naravno da to nisu srrogo odredena razdoblja, ali do njih

sam eloho llpravo pomotu svoga iskllstva. Nakon orprilike petd:ula nasrupa razdoblje u kOjClll bivscm pUSaCll puscnjc prestajebid jcdina srvar na pameti. VcCina puSaCa upravo tacla doiivitrenutak prosvjedjcnja. Obicno se bas u to vrijel1lc naderc tl

jednoj ad onih srrcsnih sitllacija s kojima se nistc l1logli no­siri bez pomoCi cigarere. Odjcdnom shvaeate da, ne sarno dauiivate iIi sc uspjdno nosire sa siruacijom, vet yam pomisao dazapalite cigaretu uopee nije pala na pamer. ad tog trenutka svcposraje vrlo ugodnil1l purovanjem. Napokon ste spoznali damoiere biri slobodni.

Shvatio sam izsvojih pokusajada presrancm pusiti Merodomsnage volje te iz razgovora s osralim pUSacima, da su rri tjednarndoblje nakon kojeg se dogada veCina neuspjeSnih pokllsaja.Vjcrujcm da pusac nakon tri tjedna slwaea da je izgubio icljuza cigaretom. Sada to sebi treba dokaz.1.ti i pali cigaretll. Ci­gareta ima ogavan okus. Dokazao jc sam sebi da se oslobodionavike pllsenja. Medurim, taka unosi u svoje tijdo nikotin zakojim ono iudi vee Citava rri tjedna. Cim ugasi cigareru, niko-

tin poCinje napustati njegovo djdo. Sad mu mali glasic govnri:"Nisi se oslobodio. Potrebna ti je jos jedna cigareta." all Ill'

pali odmah jos jednu dgaretu iz straha da ponovno ne posta Ill'

ovisnik 0 cigarcrama. Priceka da prode neko "sigurno vrijcl1ll'''.Kad slijedeCi put dode u iskusenje, reCi ee sebi: "Eta, proW 1'111

nisam sc odmah ponovno navukao, dakle, nema opasnosti ako1...palim jos jcdnu." I vec je na puru u Z3earani krug.

Osnovna jc srvar ne cekati da se dogodi rrcnurak pro­svjedjcnja, vec shvariti da je jednom kad ugasite posljednjlleigaretll stvar g0tova. Vee stc ucinili svc sro je bilo porrebnouCiniti. Prckilluli sre clovod nikotina. Niti jedna sila na Svijclllne moze vas sprijeCiti cia budctc slobodni ako ne jadikujete nadodlllkolll i iscckujerc trcnutak prosvjctljenja. fdite i lliivajtc II

iivotu; suocitc sc s novim naCinom l.ivot;\ u satllom pocetku.Na taj cete natin ubrzo iskusiti rrcnurak prosvjctljenja.

I 70 Allen Carr: Lako je preslati pusiti Trenulak prosvjetljenja 171

Jcdnom kad odluCitc prestati pllsiti, spremni stc popllsiti svoju

posljednju cigareru. Prije ncgo sto to ucinile, provjcritc dvijebitne stvari:

1. Jestc Ii sigllrni u uspjch?

2. Osjcbtc Ii sc ruZIlO i jadno iIi osjcbte uzbudenje Sto cete

posriCi ndto predivno?

Inure Ii bilo kakvih sumnji, prvo ponovno proCitajtc knjigu.

lmate Ii i daljc dvojbi, nabavitc knjigu 'Jcdini mCin da trajno

prcstanetc pusiti - l-he Only Way to Srop Smoking Permanen­

tly' (ON LYWAY) II izdanju Penguina iIi kontaktirajtc najblizlIEA SYWAY kJiniku (sve Sll llabrojanc na kraju knjigc).

Zapamtite da nikad niste odluCili pasti u pusacku zamku.

No, ta jc IA'lmka napruvljena tako da vas drli u ropsrvu Citav

zivot. Kako biste pobjegli, trebate donijcti pozitivnu odluku da

cete popllsiti svoju posljednju cigaretu.

Zapamtite, jedini razlog i1. kajcg stc do sada Citali avu knji­

gu je taj Sto snazno zelite pobjeCi. Pa donesitc ollda tu pozid­

vnu odluku sada. L:vrsto se zavjerujre da, nakon sto ugasite tu

posljednju cigarctu, bilo vam lako iIi tciko, nikad vise necetepopusiti nid jednu.

172 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Moida ste IA'lbrinud da ste vec donijdi takvu odluku

nekoliko pum u proslosti pa i dalje pllsite, iIi da cete morari

proiivjeti neku growu traumu. Ncmajte straha, najgora stvar

koja vam se moie dogoditi je da ne uspijetc, pa ne moiete baS

niSta izgubid, a mozete dobiti neizmjerna vise.No, prestanite llopce razmisljati 0 ncuspjehu. Divna je istina

da prestati pusiti nije samo smijcSno lako, ncgo i moz.ete uzivati

u samolll proccsu. Ovaj cctc put korisdrj LAK NACIN! Sve

sro trebate napr..lViti je slijediti jcdnosmvne upute koje cu yam

sada dati:

1. Sada sc cvrsto zavjctujre i ro iskrcno.

2. (lopllsi rc svjesno tll posljed nju cigarCtll, udisitc tll prl javstinll

dllboko II svoja pluta i zapitajte se gdjc je tll llzitak.

3. Kada je ugasire, nemojte to napraviti s osjctajem poput: viSe

nikad ne smijem popusiti niti jcdnu, iIi nijc mi dozvoljeno

papusiti jos jcdnu, ncgo s osjctajem pOpllt ovoga: Nije tosjajllo! Slobodan sam! Nisam viSe rob nikorina.! Nikad viSe

ne morum stavljati tc odvratllc srvari II svoja usta.

4. Budite svjcsni cia ce jos nekoliko dana. 1I vascm trbuhll

biti mali nikotinski saboter. M01..etC osjetiti jedino osjceaj

"Zclim cigarcru". Ponekad spominjem to malo nikotinsko

cudoviste kao laganu hzicku zudnju z.a nikotinom. Zapravo

to nije tocna i vaino je da shvatitc zasto. Kako jc pocrebno

oko tri [jedna da to malo cudoviSte umre, bivsi puhCi vjefuju

da ce malo cudoviSte i daljc uaziti cigaretc nakon Sto ugasite

zadnju cigaretu ida zato morajll koristiti snagu volje da seodupru napasti tijekolll tog pcrioda. To nije istina. Tijclo

ne crazi nikotin. Samo mozak trazi nikorin. Ako osjetite tu

Ta posljednja cigareta 173

porrebll "Zelim cigarerll" rijekom slijedeCih nekoliko dana,

vas mozak ima jednosravan izbor. iii lllOZe protumaciri raj

osjccaj kao uno sto stvarno jesr - osjecaj praznine i nesig­urnosti poraknut prvom popuScnolll cigaretolll i Ulllnozcn

svakolll slijcdeeom, pa si jcdnosravllo recite: H URAAA!

JA SAM NEPUSAClIIi moiete poceti kljeti cigaretu i p:Hiti 7.'1 njom osrarak

svog ;i-ivota. Razlllislitc na trcnutak. Nc bi Ii to hila nevje­

rojarn:l gluposr? ReCi "Nikad viSe necu pusiti" i 1.atim cijeli

'Livor govoriti "Zelim cigareru". 10 je uno Sto rade puSaCi

koji korisre Mewdu mage voljc. Nije ni eudo da se osjeeajujadno. Provode osratak 'jjvora oeajnicki ,t1.lcCi lA1. neeim s(Q

su oeajnieki zeljeli da nikada nemajll. Nije ni elldo da tako

malo njih uspijc i da se oni kojima to i uspije ne osjebju

potpuno slobodni.

5. Sarno dvojbe i cekanjc cine presrajanje reSkim. Zato nikad

nemojre sLllllnjari u svoju odlllkll, jer znarc da je ispravna.

Ako pocncre sUlllnjari, sravir cere scbe 1I gubirnickll situ­aciju. Bir cere jadni ako ;i.udire 1..a cigarerallla a ne moiere

pusiri. Bir cere jos jadniji ako popusire jednu. Bez obzirakOji susrav korisrili, Sto je ro StO felire posriCi kada prcsra­

nere pusiti? Da nikad vise ne pusirc? Ne! Mnogi bivsi pusaCi

to rade, ali se osrarak iivora osjeeaju zakinuri. Sro je prava

razlika izmedu pusaca i nepusaea? NepusaCi nemaju porre­

bu niti ielju 1.a pusenjem, ne zude 1.a cigarerama i ne trebaju

korisriti snagll volje kako ne bi puSiJi. To je 0110 sto ielire

postiCi, i ra je ielja porpuno II skladu s vasim mogllcnosrima.

Ne trebare eekati da presranete iudiri za cigarerama iIi da

posranete nepusac. Vi ro radire u rrenutkll kada gasirc po­

sljednjll cigarctu, zatvararc dorok nikorina: VI STE VEe

SRETNI NEPUSACl

I osrar cere sretan nepusac ako se driire slijedeCih naputak.l:

1. Nikada ne dovodire II pitanje svoju odluku.

2. Ne cckajre da postanete ncpuSae. Ako eekare, zapravo CCblC

da se nisra ne dogodi, Sto ce uzrokovari fobijll.

3. Ne trudite se ne Illisliri 0 pusenju iii cebre da dozivire "m:­

llllrak prosvjerljenja". U oba sluCaja samo stvarare fobiju.4. Ne korisrire 7A1.mjenska sredstva.

5. Vidire druge pusace onakvima bkvi stvarno jesLi i :!alite ih,ne 1.avidire im.

6. Bio dan dobar iii los, ne mijenjate svoj zivot l AUO sro src

presrali pusiti. Ako TO napmvire, srvarno Cete I1e.sTO Zrtvovari,

a fA1. TO ncma potrcbe. Zapamrire, nisrc odusrali od zivora.

Nisre odusrali ni od cega. Upravo suprorno, izlijeCili sre se

od opake bolesri i pobjegli iz. groznog zarvora. Kako dani

budu prolaz.ili i vase ce z.dravlje, kako fi1.icko tako i psihicko.

biri sve boljc. Dobro cc raspolozcnje biri vceeg, a loSe man­

jcg inrenzircra nego STO je bilo dok sre pusili.

7. Kad god razmisljate 0 pusenjll, bilo to u slijcdeCih nekoliko

dana iii tijekolll ostarka vaseg iivora, razmisljajre na slijedcCinaCin: HURAAA, JA SAM NEPUSAC!!!

174 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Ta posljednja cigareta 175

e upozorenje

Zapamrire, ad te prve cigarere necctc imad nikakvc koristi.

Nc poswji nikakva apstinentska kri7.a koju [reba ublaZiti. a i

ok us joj jc grozan. Sve!ito Ce uciniti jest unijeri nikOlin u vaSe

djdo, a mali ce glasic negdje iz krajicka va.scg mozga 7..avapiti:

"Zclim jos jednu cigareru:' Na varna je odluka hocctt Ii prctr­pjcti rih nckoliko trenutaka kusnje iii cete ponovllo pokrenmiru djdu prljavll bnCallu rcakciju.

Da ima priliku vr;Hili sc u vrijclllc kad nije bio ovisan 0 niko­

(illll, a S ovim znanjcm kojc 5.1da ima. lliri jedan pu.sac nikad

nc bi poCL-o pllsiti. Vclik jc hroj PUS-1.ta uvjeren da im nikadavi.sc u iivOfli nc bi 113 pamer palo da ponovno puSe, aka bihim pomogao da prcstanu pusiri. Ipak, (isliCe su puSaCa presrale

puSiti i godinam3 Sli iivjcli sasvim Stetno. a ipak su ponovnopoeeli pusiri.

Vjcrujcm da cc yam ova knjiga pomoei da relativno lakoprestancrc pusiri. Ali, llpowravam vas: pliSaCi kojima jc prcsta­ri pusiti bilo izu'l.etno lako, vrlo ce lako ponovno poCcti pllsiti.

NEMOJTE UPASTI U TU ZAMKU.

Bez obzira na fO koliko dllgo ne pusire, iii koliko sre uvjere~

ni da nibda viSe nectte pllsiti, neka yam iivotni moro posraneparola da nikada vise, ni iz kojcg razloga netete plliiti. Odu­prirc sc milijunima maraka kojc duhanska industrija trosi nareklamiranjc cigarcra i zapamcitc da promicli drogll i orrov kojinosi titulll ubojicc broj jcdan. Sigurno !libd ne biste probaliheroin, a cigarcte 1I zapadnom svijctu ubijaju storine risliCa Iju­di viSe nego heroin.

176 Allen Carr: Lako je prestati pusih Posljednje upozorenje 177

ormacije

Od prvoga iuJanja ove: knjige imam dvadcsct godina iskustva

S povf:ullim informadjama, Sto s mojih osobnih kOllzulmcija,

SlO od knjigc same. Na poCcrku jc to hila lcika borba. Moju su

lllefOdu 'popljuvali' takozV3ni strucnjaci. U danaSnje vrijcme

pUSaci sa svih stroma SVijCt3 do131£ na rnojc lei:ajeve. a moou

njima jc viSe pripadnika mcdicinskc profesije od bila kojt'

druge. U Velikaj Britaniji knjigu smarraju najucinkovitijom

pomoci z.a prcsranak pUScllja, a takvu repur:J.ciju dobiva i u OS~

talim krajcvima SVijCt3 gdjc sc pojavi.

Ja nisam dobra vila. Moj rat - koji, naglaSavam. ne voclim

protiv pUSaQ vee protiv pllScllja - vodim iz iskljuCivo sebicnih

r:17Joga i 1I tome uzivam. Svaki puta kad cujem kako je neki

pusac 'pobjegao iz. zarvora' obuzmc me osjeeaj vclikog z.1.do­voljslva, bk i kada ja s njcgovim uspjehom nemam nikakve

veze. Moicre 7..amisli(i kakvo 7..adovoljsO'o osje6m limjllc':i

tisucc pisama zahvalc kojc neprekidno dobivam.

Bilo je i frllstrirajuCih situadja. Frustraciju uglavnolll uzro­

kuju dvije vrsre pu.~aCa. )lrva, bcz obzira na upozorenje iz

prerhodnog poglavlja, cesw me uznemiravaju pusaCi kojima

je bilo lako prcsrari pusiri, ali su se ipak ponovno 'navukli' i

drugi puta nikako ne mogu presmd pusiti. Ism se sO'ar dogada

ciwcdjima knjige i polaznicima mojih tceajeva.

178 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Prije dvije godine nazvala me jedna osoba. Bila je vrlo mne­

mirena, plakala je. Rekla mi je da ce mi pladti tisucu fUElta ako

samo uspijem postiCi da ne pusi tjcdan dana, govoreti kako

zna da moie konacno presrari ako uspije ne pusiti tjcdan dana.

Rekao sam da moje konzultacije vee imaju unaprijed odredcnll

djcnu ida je to svc sto mora platiti. Polazila je grupni teeaj, i na

svojc veliko iwenadenje, vrlo lako prestala pusiti. Primio sam

vrlo lijepo pismo z...hvale.

Posljcdnja stvar koju govorim bivsim pUSalima na kraju

lceaja jest: "Zapamtite, nikada viSe ne smijcte popusiti nid

jcdnu cigarctu." Upravo ta mi je osoba tada rckla: "AJlene,

ncmojtc sc brinuti za mene. Ako sam uspio prcsmtl, sigurno

nikada viSe neeu pu.siti."

Imao sam neki osjeCaj da toj osobi mojc upozorenje nije baS

sasvim sjeJo. Upirao sam : "Znam da se sada rako osj(.-cate. ali

hotctc Ii se tako osjeCati i 7~" $est mjeseci?"

Odgovor je bio: "Allene, ja sigurno nikada viSe ncCli pusiti."

Nakon otprilikc godinu dana, nazvao me i rck.ao: "AJlcne,

popusio sam jcdnll malu cigaru za Boiic i vratio sam se na

ccrrdeset cigareta na dan."

"Sjocue Ii sc naScg prvog razgovora? Bili stc tako oCajni Sto

pusitc da ste mi nudili risucu funta ako Yam pomogncm da

prcstanctc s... mo na tjcdan dana."

"Sjeeam se. Zar nisam uiasno glup?"

"SjcCarc Ii sc da ste obebli da nibda vise neccte pusid?"

"Znam, ja sam tdb budala."

To je ism kao da nekoga nadctc do grla u blaru i vidite da ce

se udaviti. Pomognete mu izvuCi se iz blata. Zahvalan yam je, a

sest mjcscd nakon toga ponovno svojevoljno uroni u blaro.

Da bi ironija bila jos veta, na slijedecem je reeaju koji je

ponovno polazio isprieao slijedectl pricu: "Moure Ii vjerovati

u ovo? Obeeao sam svome sinu tisucu fuma ako ne bude pusio

Povratne informacije 179

do svoga dvadeset i prvog rodcndana. Isplatio sam mu SVOtli.

Sad ima dvadesct i dvije godine i pusi kao TurCin. Ne moguvjerovati da moze biti tako glup."

Rebo sam: "Ne shvaeam kako moicte za svoga sina reCi daje glup. On je barem dvaclcset i dvije godine uspijevao izbjeti1..."lmku i nije svjcsran u kakvu se nevolju i jad uvalio. Vi sre bilitoga vrlo svjesni, a uspjelo yam je izdri..ati samo godinu dana."

Ukoliko ponovno Citanje knjige ne pomogne, jedini jenacin posjeriti EASYWAY kliniku. PusaCi kojima je prestaripusiti bilo izuzetno lako, a koji su ponovno poceli pusiri, pre­dstavljaju poscban problem i uskoro eu izdati knjigu koja ce sebaviti iskljllCivo pomoCi takvim pllsacima. U mcduvrcmcnll,sada kad He se oslobodili, MOLlM VAS, MOLlM VAS,NEMOJTE PONOVNO RADITI ISTU POGRESKU.PusaCi su uvjetcni da takvc osobe ponovno pocnu pusiti zatoStO .~u jos uvijck ovisnc i 1..."lCO Sto im cigarera nedosrajc. U stva­ri, rakve osobe shvate da je presrati pusili vrlo lako i tako izgubestrah od pusenja. ani mislc da nije problem ako 1..."lpale kojucigareru. Lak i ako sc ponovno 'navuku', bit ce im lako pono­vno presrati.

Na ialost, mislim da to bas i nije rako. L1.ko je prestatipusi[i, ali ovisnost nije mogllce konrrolirati. Jedina vazna stvarII prOCCSll dok posrajcte nepuSac jest ne pusiti.

Druga btegorija bivsih pusaca koja mc frusrrira Sll oni kojcpokusaj da prcsranu pusiti roliko plasi da bel napokon pres[a­nu, imaju osjeeaj cia cine ndro uZasno teSko. Glavne potcSkocesu slijedete:

1. 5trah od neuspjeha. Nema nikakve sramote u neuspjehu,ali uopee ne pokusati je najobicnija gluposl. Gledajre to naovaj naCin - ni pred cim se ne skrivare. Najgore Sto yam semoZe dogoditi jest da ne llspijere i u tom slubjll neee yam

180 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

biti niSte gore nego sada. Ali pomislite sarno kako bi biloprekrasllo da uspijere. Ako nikada ne pokusare, neuspjeh

yam je 1...1.garanriran.2. 5trah od pan ike i uvjerenje da eete se osjecati jadno. Ne

brinire. Razmislire 0 tome Sto bi se SUaSno dogodilo akonikada vise lle biste popusili niri jednu dgareru. Apsolutllonista. StraSne ee sc stvari dogadati ako nasravirc pusiti. Usvakom slubju, panika kOjll uzrokuju dgarcrc ubrl..O ce ne­stati. Najveee je postignuee ro Sto cere se osloboditi srraha.Zar ste uisrinu uvjereni da bi pllsac pristao da mu se ampu­tirajll ruke i noge zbog lIzitka koje mu pnrl.."l pusenje? Akosc stvarno nadete u panici, pomoti ce yam dllboko disanje.Ako se nalazitc II druStvll kojc vas na neki nacin deprimira,maknire sc od njega. Otidire u lleku drugu SObll, prazan

ured, bilo kamo.Ako yam sc place, nemojre se sramici, plaCirc. Plac je

prirodan nacin oslobadanja napctosri. Nema osobe kojase nakon dobrog plata ne osjeCa boljc. Jedna od najgorihstvari koju uce male djebke je da ne plaCll. Mo7..cte cestovidjeri kako sc bore sa suzama dok njihovc osjetaje otkri­va podrhravanje donje usnice. Britanci ranD nauce stisnuti

gornju usnicu i ne poka1..."lri nikakve emocije. Svi bismo mirrebali pokazivari emocije, a ne ih negdje duboko potiski­vati. ViCitc, derire se, iskazite svoju ljurnju. Tresnire nogomneku kuriju. Odnosite sc prema svojoj borbi kao prema

boksackom mecu koji ne moiere iZgllbiti.Nitko ne moZe zaustaviti vrijemc. U svakom tom rrenu­

rku malo cudovisrc umire. Uiivajte u neizbjdnoj pobjedi.3. Nepracenje upma. Nevjerojarno, ali mnogo mi je pusaca

reklo: "Vasa metoda na mene ne djeluje." Nakon roga mikazu kako, ne sarno da niSLl pratili jednu od mojih Upll­ta, vee su ignorirali skoro svaku. (Kako ne bi bilo nikakve

Povratne informacije 181

zabune, svc ell lIplitC 1I skraeenom obliku ponoviti na krajllpoglavlja.)

4. Nerazumijevanjc upura. Glavni problemi se javljaju unekom od slijcdcCih oblika:

(a) "Nc mogu prcsrari mis1iri na pusenje." Naravno da ne

moicrc; ako pokuSare, to ee samo stvoriri fobiju i osje6.r

cere sc vrlo jadno. Slicno je to pokuSavanju da zaspire~ 5(0 sc vik rrudili, ro Yam to tcic polaz.i za rukom. "Ja

mislim na puknje dcvedeser posro vremena, i u bud­

nom sranju i dok spavam." Nije srvar u razmisljanjll 0

puknju. Srvar je 1I naCinu na kOji mislitc na puSenje.

Ako mislitc: "Da mi je sada barem jedna cigarcta"

iii "Kad eu napokon biti slobodan?" sigurno cere se

osjcclti jadno. Ako mislite: "Hura, slobodan sam!" bir

cere srerni.

(b) "Kada ec rjelcsna iclja za cigarelOm ncstari?" Nikorin

napusra vaSe tijclo vclikom brzinom. Ipak, ncmoguCe

je roci kada ee vaSe tijclo prcsrati zudjcri za nikorinom.

Taj pra7.an, nesigllran osje6j uzrokovan jc obicnomgladu, dcprcsijom iIi strcsom. Cigarcta u tom trenmku

moZe sarno poveclti raj osjceaj. h. tog razloga pUSaci

koji sc pokusavaju odviknllti Mctodom snage voljenikada niSlI II porpunosti sigurni da su sc rijci:iti na­

vike. C.,k i kada je rijdo prcsralo iudjcti za nikorinom i

kad ih mori najobicnija glad iIi su pod nckim strcsom,

njihov im mozak i dalje Salje zbunjujucu poruku: "Ovo

znaci da ti je porrebna dgareta." Najvainije je da uOpCc

ne moralC cckati da presranc tjelesna iudnja za nikori­

nom, ona je roliko blaga da je necere ni osjeriti. Poz~

najcmo je sarno kao osjc6J.j: "Znam da mi je potrebna

dgarcta." Kad odlazilc od wbara nakon posljednjeg u

nizu posjera, cck:tre Ii da vas vilica prestane boljeti? Na-

182 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

ravllo da nc. Nastavljate raditi uobibjcne stvari. lako

vas vilica jos lIvijck bali, osjceate veliko olakSanjc.

(c) Cekanje na trenlltak prosvjedjenja. CekajuCi na rre­

llutak prosvjcdjenja, sami sebi stvarare dodarnu fo­

biju. jednom sam presrao pusiri pomoeu Mctode sna­

ge volje puna tri rjedna. Sreo sam rada jcdnog srarog

skolskog prijatdja, bivSeg puSaCa. Upitao me: "I, kako

izdri..ava.s?"Rebo sam: "Uspio sam prdivjeri tri tjcdna."

Poglcdao mc: "Kako to mislis da si uspio pre-i..ivjeti

rri tjcdna?"Rckao sam: "Pa, rri rjcdna nisam pusio."

Rekao mi je:"1 StO sada planiraS? Uspijcvari preiivjeti

do kraja iivora? Ma, na sro ti to ccbS? Shvari da si

uspio. Postao si nepuSac."Pomislio sam: "u porpunosri je u pravu. Na StO ja

to cekam?" Na Wost, s obzirom na to da rada nisam

bio u potpunosti svjesran svih 7..amki koje pUSenje po­stavlja pred nas, vrlo sam se skoro ponovl1o "zakvacio".

Mcdutim, dobro sam zapamtio rijcCi moga prijarclja.

NcpuSacem postajd u rrcnutku kad ugasiS posljcdnju

cigaretu. Vaino je biri zadovoljan nepuSac ad samog

poectka.(d) "Jos uvijek imam ielju za cigaretom." Ako je tako, onda

ste vtlo glupi. Kako moiere tvrditi da ielite biti nepliSac

i onda reCi da ielire cigaretu. To je Cista konrradikcija.

Ako kaiete: "Zelim cigaretu", vi time govorire: "Zelim

biti pusac." NepliSaCi ne ide pllsiri cigarere. S ob­

zirom na to da l.natc !ito stvarno iclite, prcstanite se

kainjavati.(e) "Radije bih livio kao covjek." Da, i u cemu je problem?

jedino !ito ecre uciniri jest prestari sc gusiri. Ne morate

Povratne informacije 183

prcstati zivjcti. Gledajtc, stvar jc sasvim jednostavna.

SlijedeCih ee nekoJiko dana biti pomalo traumadCno.Tijelo ee yam fizicki iudjcti za nikotinom. Medudm,

zaparntitc slijcdeec: nece yam biti nista gore nego s(Oyam je vee bilo. Jednako ste sc rako osjeeali i dok ste

puSili, uspijevali sec se suzdriavati od pusenja za vrije­me spavanja, u crkvi, u trgovini iii knjiinid. I II tim

ste se sluCajevima morali nositi s apseinemskom kri­

zom, a ako ne prcstanete pllsiti, morat eete se s njom

boriti Citav svoj iivOL Cigareta ne Cini obrok, picc iii

druZenjc; ona ih uniScava. Cak i 1I trenucima dok vasc

tijdo jos uvijck zudi za nikotinom, vecerc i dru7..cnja

su lijepi dogadaji. Zivor je lijep. Druiite sc s Ijlldima,

makar biB u drustvu dvadesct pllsaca. Zapamritc: vi

nistc ni za sro zakinuti, vcc oni. Svaki od njih rado bi

bio na vascm mjcseu. Uiivajtc 1I glavnoj ulozi i pozor~

nosti koja yam sc poklanja. Prestanak pusenja divna jctem:l 1~'l razgovor, pogotovo ako puiiaCi uvidc kako StC

sremi i dobra raspoloicni. Mislir cc da ste ncvjerojatni.

Najvainija je stvar od samog pocetka uiivari u 7.iVQ(U.

Nc trebatc irn zavidjcti. Oni CC 7~'lVidjeti varna.

(f) "Jadan sam i nesnosan." To je zato jer nisre slijedili

moje upure. Otkrijte 0 kojoj jc od mojih llpllt:l rijcc.

Ncki Ijudi ra1.llmiju i vjcrlljll u svaku mojll rijec, a ipak

od sall10g ih pocetka prati asjeeaj ruge i jada, kao da

ocekujll da se dogodi ndto u:bsno. Vi sada zapocinjetcne sarno s onim sto sami ielile, vet Cinite ono sro bi

Zelia Ciniti svaki pllsac na ovoj planeti. Silo kOjll meto­

du odvikavanja koristio, svaki pusac pokusava promije­

niti svoj stay prema pusenju. On ieli da u svakom rre­

nlltku u kojem pomisli na puscnje mo7.e reCi: "H URA!

SLOSODAN SAM!" Ako jc to i vas dlj, cemu

cekati? Zapocnice s takvim stavom i nikada ga nemojtc

mijenjati. Osrarak knjige napisan je s ciljem da shvatitc

kaka ovome nema nikakve alternative.

GLAVNE UPUTE

Ako sJijedite ove upute, ne moZe se dogoditi da ne uspijere:

1. Doncsitc evrstu odluku cia nikada vise necete pusiti, zvakati

iii sisati llcSto sto sadri-i nikotin i strogo se pridrlavajte svoje

odluke.2. Shvatitc jcdnolll za svagda: nicega se ne odriCete. Time mis­

lim ne samo n3 to da eete se jednostavno boljc osjeeati kao

nepllsac (toga stc i sami svjesni); niti mislim da iako nema

nikakvog racionalnog razloga puscnjll, uno mora pruiati

vrstu 1I7.itka iii potpore jer ako toga ncrna, sigurno ne bistcpusiJi. Ono sto iclim rcCi jest da ncma stvarnog uiitka ni

potpore ad ptlsenja. To je samo jcdna 7~'lbluda, uzitak kod

pusenja mozemo L1sporcditi s olak.sanjcm koji osjeeamo kadpres[anemo Illpati glavom 0 zid.

3. Ne posrojc istinski pll.saCi. Vi StC samo jedan od miJijuna

puiiaca koji Sll upali u zamku. Kao i miJijuni drugih bivsih

pusaca koji su bili uvjereni da ne mogu pobjcCi od ovisnosti,

i vi see uspjcli od njc pobjcCi.4. Ako ste ikada u zivotu fa1.matrali razloge 1.a i protiv puscnja,

zakljuCak je uvijek bio isei: "Treba prestati pusiti. Pusenje

je bas glupo." To nikada nista ne moze promijeniti. Taka

je uvijek bilo i tako ee lIvijck biti. Znate da stC donijeli is­

ptavnu odluku. Nemojte nikada muciti sami sebe s preispi­

tivanjem i sumnjom u ovu odluku.5. Ncmojte se trllditi ne razrnisljati 0 pusenjll i ne brinite aka a

pusenju seal no razmisljarc. Medutim, kad god pomislite na

184 Allen Carr: Lako je prestati puSiti Povralne informaeije 180

puscnjc - hilo ro danas, surra iii bilo kada u :livotll - sjctitesc: "H URA! JA SAM NEPUSAC!"

6. N EM 0 JT E uzimati nikakva zamjcnska sredsrva.NEM OJTE imati uza sc cigarcec.

NEMOJTE izbjcgavati pliSaCC.

NEMOJTE prolllijenici nacin iivota samo zafO SfO secprestali pusiti.

Ako budcec slijcdili ove upute, trcnlltak prosvjedjcnjaubrzo Ce dod. Ali:

7. NClllojrc cck.tti na trCllutak prosvjcdjcnja. Nasravite 1.ivjeti.U1.ivajtc u lijcpim trenllcima i rrudire sc Ilosiri sc s rU~.llillla.

Vidjcr cete da ee raj trenlltak llbrw doei.

186 Allen Carr: lako je prestati pusiti

U sadasnjc su vrijcme pusaci u prilicnoj panid. Osjetajll da

se mijenja drustvena klima. Puscnje se danas smarra asodjal­

nom navikolll, takvom je smatraju eak i sami puSati. Osjeeaju

rakadcr da se cijela stvar pribliz.wa kraju. Milijuni pusab

prest'ajll pusiti, i svi Sll pLlsaCi svjcsni te cilljcnice.

Svaki put kad neki pusac napusti brod koji tone, oni koji

SLl n3. njclllu osrali osjeeaju se sve jadnijc. Svaki pllsac illsrillk­tivna 1,lla da je glllpO plaCati velike svotc novea 1,a malo suhih

listita umotanih Ll papiric kOje cc POfOJll zapaliri i udahnurikanceroznc dimovc u svoja pluta. Ako jos uvijek nc mislire

da je to glupo, gurnitc eigareru II uho i zapirajte se u ccmu jerazlika. 5amo je jedna razlika. Na raj natin ne m01.ere dati do

nikotina. Prcstanete Ii gurati dgarete u usra, nikotin yam nete

bid parreban.

PUSaci ne magu nad radonalan razlag pusenju, ali aka to

cine i drugi Ijudi, ne osjecaju se taka glupo.

PUSaci bezocno laiu a svajoj navici, ne samo drugirna vee i

samima sebi. Oni moraju Iagati. Pranje mozga je nuino uko­

Iiko iele zadrhti bar lleStD samopou1,danja. Osjecajll cia na

neki nacin moraju opravdati svoju naviku, nc sarno scbi vec inepusatima. 5roga Ilcpresrano slllisljaju nckakve iluzornc prc­

dnosti puScllja.

Spasite pusaca s broda koji tone 187

Prestanc Ii pusac pusiti Mcradom snage volje, osje6 sc zaki­nurim i velika jc vjerojarnost da ce se prervoriti u osobu koja se

stalno iali. Timc sarno Salje poruku drugim pUSacima kako jenjihova OOluka da i dalje PuSe ispravna.

Uspijc Ii se bivsi PuSac OOviknuti, zahvalan jc StO se nc mora

viSe guSiti i za to placati velike svote novca. S obl,irom na to

da to cini, ne mora se opravdavari, nc mora svakomc govoriri

kako je prcdivno Sto ne mora pusiti. Reti ce to s...mo ako ga se

upita, a pusaci ga to neee pirati z....10 jcr im se ne bi svidio OOgo­

vor. Zaparmirc, srrah je raj koji ih rjcra da i daljc pllSC, i radijcbi i daljc gurali glavll II pijcsak.

Pusaci cc posraviti to pitanje rck u rrcnutku kad shv:nc da jedoslo vrijcmc da prcstatlu pusiti.

Pomozitc pu.sacima. UkJonitc tC strahovc. R(.'citc im kako

je divno iCi krCYl. iivor bel. potrcbc 7.:1 neprcstanim gUSenjem

eigarctama, kako jc divno uswi ujutro iz krevcra osjc6.jllti

sc zdravo i cilo umjcstO zapoeinjanja dana tcikim disanjcm i

ka.sljanjcm, kako jc divno biri slobodan 00 ropSl'va, kako je

prcdivno lliivati u iivotu bcz. erne sjcne koja nam zlokobnovisi nad glavom.

IIi, jos bolje, nagovorirc ih da proeiraju ovu knjigu.

Najvai.nijc jc ne podcjcnjivari pllsaea primjcdbama kako

7..1gadllje okolis iii kako je ono stQ Cini na neki naCin prljavo.

Opeenito se smatra kako su bivsi plisaCi u tome najgori. Mislimda jc t3 rcorija prilicno isrinita, a uporisrc joj je u OOvikavanju

Metodom snage volje. Bivsi pUSac, iako se izlijeeio ad loSe na­

vike, jos je uvijck pod utjecajcm pranja mozga i uvjeren je daprinosi nekakvu irtvlI. OsjeCa se ranjivo, i njegov jc prirOOni

obrambcni mchanizam napasri puSaCa. Ovo moida pomaie

bivSem pliSaCU, ali nikako netc pomOCi poSacu. Pusac ce se

7.bog roga samo losijc osjeCari i kao posljcdica roga njegova eesc ielja 7..1 cigarcrom pojaCari.

188 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

lako je promjena drusrvcnog srava prema pu.senju glavni

razlog rome StO milijuni puSaCa prestaju pusiri, pUSacima zato

nije nimalo lakk. Zapravo, sarno im je te:ie. Vocina je poSaCa

uvjerena kako prestaju pusiti iz zdravsrvenih razloga. To nijc u

potpunosti tOCno. lako je ogroman rizik za zdravlje ocigledno

najvainiji razlog presrajanju pu.senja, pUSaci su se ipak godina­ma ubijali dgarcrama a da u vcz.i s rim nisu nista ucinili. Glavni

rxt.Iog Seo pus...l:i presraju pusiti jest u tomc SIO drusrvo potinjeshvaCari pravu prirodu puscnja: ro je samo jedna prljava ovi~

SIlOst 0 drogi. Uiitak je llvijck bio samo iluzija; ovaj novi stay

razotkriva tu illl7.iju i pUSac sc vise ni 7..1 sra ne m07-c uhvariri.

Potpllna 7....br:llla puscnja u londonskoj podzcmno 7..eljezniei

zoran jc prirnjcr pusacke dilcme. Pusac zall7.ima jedan 00slijedc6. dva stava: "Dobro, ako ne mogu pusiti u podzemnoj

icljcznici, vozit eu se nekim drugim prijevoZonim sredsrvom."

Od ovakvoga St3va nitko nema nikakve koristi, to sarno moie

smanjiti prihod podzemnoj iclje-wid. Drugi je S(3V: "Dobro,fO ee mi pomoti da smanjim pusenje." Rezulral ovoga S(3va

je raj Sto ee pusal: umjcsro dvije~tri popuSene dgarclc apstini­rati oka sat vrcmcna. Za vrijeme [akve prisilne apstinencije,

medutim, pUSac cc sc nc samo osjebri zakinurim tC ec cekati

na nagradll za to vee cc i njcgovo tijelo zudjcri za nikotinom

_ i, ah, kako Ii ce mu tek dragocjcna biti ta cigarcta kad napo­

kon bude smio zapaliri.Namernuta apsrineneija ne smanjuje broj cigareta koje

pu.sac popu.si, jer PuSac taj broj ubrzo nadoknaduje, iii C:akprema.suje, onaga trenurka karl pu.senje postanc dopusteno.

Svc sro se rako postiie JCSt slanje poruke pUSacu bko mu je

cigaret3 dragocjena i kako je 0 njoj ovisan.Mislim da je najgora vrsta prisilne apstinencije ona koja se

namcee trudnim z.cnama. Dozvoljavamo da nam adolcscen­

rice masovno bombardiraju rekl:l.lnama z.... cigarclc i tako im

Spasile pu~ta s broda koji tone 189

NAGOVORITE SVOJE PRIJATELJE ILl RODAKEPUSACE DA PROCITAJU ovu KNJIGU

Prvo prollcirc sadrlaj ove knjigc i pokusajre scbe zamisliri

na mjCstli pusab.Nemojte ih nikako prisiljavati da procitaju knjigu i ne

pokllsavajte ih nagovoriti da prcsranll govoteci im kakolInistavaju svojc zdravlje iii kako bacaju novae. ani to znajupuno bolje od vas. PUSaci ne pu.sc zatO sra II tome uiivaju iiizara StO to sami ide. Oni to sarno govorc sebi i drllgima kakobi sacuvali barem malo samopllzdanja. Oni puse zata sra seoSjeeaju ovisnima 0 eigareraffia, zato Sta misle da ih eigareteopu.staju re da im pruiaju hrabrost i samopouzdanje i mi­sle da bez eigarere ne bi nikako mogli uiivati u iivoru. AkopokuiaYate prisiliri pusaCa da prestane pusiri, on ce se osje6tikao zvijer uhvacena u zamku i ieljet ce cigareru vi.sc od svegana svijetu. To ga moZe prervoriti u puSaCa koji pllsi 1I tajnosti,Sto ce svaku 7..apaljenu eigarcru uCiniri jos dragocjenijom (vidi

26. poglavlje).Umjesro toga, lIsredotoCite sc na drugu stranu medalje. 00­

vedirc ga u drusrvo bivsih strasrvcnih pliSaCa (u Velikoj Brita·niji takvih je preko dcsct milijuna). Zamolite ih da kazu vasem

f!::::SaiVj e 1:ISacima

pomazu da postanu ovisne 0 cigarcrama. I tada ih, 1I vjcrojat­no najstresnijem razdoblju njihova iivota, dok :live u 7...abludida im jc dgarera potrebna vi.sc od svega, medjcinska profesijaucjcnjllje da prestanll pusiti zOOg stetc koju time nanose djc­tetu. Mnoge od njih nisu sposobnc presrati i prisiljcne su, bczsvoje krivnje, cijeloga Hvora pariri od oSje6ja krivnjc. Mnageod njih lIspiju presrari pllsiti 7.3dovoljno misleei: "Ujcpo, lIcinirCli to zOOg djctera, a 7.3 devcr mjcscci tu i onako biti izlijcCcnaod ovisnosti." Tada dolazc porodajni OOlovi, srrah od porodanakon kojih slijedi najekstaticniji rrelllllak u iivotu. BoJovi isrrah su nesrali i prekrasna nova bcbic.1. jc srigla - stari sc okidacponovno vraea. Jedan dio pranja m07.ga jos je uvijck prisuran,i gotOYO prijc nego Sto je pup6ana vrpC'l prerezana, djcyojkaima dgarCtll u usrima. Ushiecllosr dogadajcm blokira gr07

A11l

OkllS dg:ncrc U llstima. Ona, naravno, Ilcma namjeru ponov­no se 'zakvaciti' z.a dgarctc: "'5aI110 jcdlla cigarcra." Prekasllo!Vee sc ponovllo 'zakvaCib'. Nikorin je ponovno usao u njczinotijclo. Sram ce se iclja za cigarewlll ponovno javid, a aka sc IlC

'zakvaci' istoga Casa, osjceaj zakillLuosri lako mof..e poraknUliposrporodajllll deprcsiju.

Cudno je kako, iako zakon smarr;J. ovisnike 0 hcroinu kri­minalcima, drllsrvo prcma njima zauzima sasvim ispr;J.van stay:"Sro m07.cmo lIciniti da pomogncmo lim jadnim Ijudima?"lsrirakav Stav rrcba zauzeri i prema jadnim puSacima. Oni ne puSe7.3ro SW to ielc. vee 7.3ro StO misle d.a moraju i, za razJiku odovisnika 0 heroinu, najCcite su prisiljeni godinama i godinamapodnositi mcmalnu i hzicku torturu. Uvijck se kaie da je punoOOlja bra smn od dugotrajnog umiranja i zata ne zavidirc jad­!lim puSacima. Njima je potrebno vaSe saialjenje.

190 Allen Carr: lako je prestati pusiti Savjet nepusacima 191

pusacu kako su i oni mislili da ce biri ovisni Ciravog zivOla i

kako je iivot bez cigarcra puno bolji i Ijcpsi.

Jednom kad ga uvjcrire da je moguce prestari pusiri, posrat

ce otvorcniji na sllgesrije. Sada mtl objasnirc svc 0 7..abluda­

Illa koje srvara apstincllfska kriz.1.. Ne samo da mu cigarctc IlC

pruiaju Ilikakav poricaj vet uniilravaju njegovo samopouzd:mjci Cine ga iriranrnim i ncrvoznim.

Sada bi rrebao bili sprcman sam procitati knjigu. Ocekivar

CC srranicc i srranicc 0 raku pluta, srCallim bolestima i slicnim

gro7.0tama. Objasnilc mu da je moj stay potpuno drugaciji i da

se bolesti spominjll u vrlo malom dijclu knjige.

POMOC ZA VRlJEME ODVIKAVANJA

Bel obLira na to pati Ii bivsi pUSac za vrijcmc odvikaV3nja iii

ne, prcrpostavirc da pari. Ncmojte poku5.wari llmanjiti n;cgovu

pamju govoreti mll kako jc lako prcsrati pusiti; to mo1.c i sam.

Ul1ljesto 10ga govorirc mu kako stc ponosni na njega, kako

izgleda puno boljc, kako lijepo miri.se i kako vidire da lakSedi.se. Vrlo jc vaino srall10 ro naglaiaV3ri. Kad se pUSac pokuh

odviknllli, cuforija koja prnri raj pokuSaj i painja koju prima

od prijarclja i kok-ga mo1.c mu pol1loCi da usrraje. Medlltim,pohvalc sc brm ....1.boravljaju pa ih zaro treba tesro ponavljari.

Ako nc razgovara s vama 0 pllScnju, moZe yam se uciniri

da ic 7..,bor.lvio na pllsenjc i moida ga neecrc htjeti podsjet:ui.

Najtcite sc upravo suprotno dogada kod pliSaCa koji scpoku.savaju odviknlUi Mcrodom snage voljc jCt bivsi pllsac 1'0­stajc opsjednut puscnjcm. Ncmojtc sc plasiti zapoCinjari remu i

nasravirc ga Iwaliri; sam ce yam rcCi ako nc icli da ga podsjceatc

na puscnje.

Ovo takoder moze hiri vrijcme iskust:nja za nepusace. Ako

je jedan clan skupine nerV07.an, to moze uzrokovati opec ncza~

192 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dovoljsrvo. Imajte to u vidll ako se bivsi pubc osjeta nervozno.

Lako se moie dogoditi da se iskali bas na varna, no nemojre sc

osvetivari: ovo je vrijeme u kojemu mu je prije svega potrebna

vasa pohvala i suosjeeanje. Osjec:ue Ii se sami nerV07.llO, porru­

dilc sc da ro ne pokaz.ujete.Jedan od trikova kojima sam se koristio kad sam pokusavao

prestati Metodom snage volje bio je taj da sam sc pote pona.Sati

nesnosno, nadajuCi se da & mi Sllpruga iii prijal'Clji reCi: "Ncmoiemo te glcdati kako toliko paris; radije ....1.pali cigareru."

Puhc tada nijc izgubio obraz, on ne odustaje - njemu jc tako

savjcrovano. Ako se vas biv.si pwac POSllll.i ovakvim rrikom, ni1I kOl1l ga sluCaju ncmojtc poticari da 7..apaH cigaretu. Umjcsto

toga recite: "Ako si ovakav zatO sro ne smijci pusiri, hvala Bogu

sro cci se uskoro oslobodiri toga uZasa. Divno je SIO si imao

dovoljno hrabrosri i pameri da prestanci pusiri."

Savjet nepusatima 193

Finale:pomognite prekinuti tu svinjariju

Ja mislim da je pUScnjc cigarera najvc6. svinjarija zapadnog svi­

jeta. ono stoji uz bok nuklearnom naoruianju.

Sam temdj llaSe eivili7.acijc, razlog izuzernom napretku Iju­

dske rase, IcE u naSaj sposobnosri da svoja manja i iskustva

prenesemo nc samo jedni drugima vcc i buduCim gcncracija­

rna. Cak i niie iivotinjskc vrslc znaju da moraju svojc pOfom­

SVIO upozorid na iivorne opasnosri.

Ako nitko nc upotrijcbi Illlklearno oruije. neec bid pro­

blema. Oni koji 7.agovaraju nuklearno naoruiavanjc i daljc cc

samozadovoljno lVrdiri: "Tako odri.avamo mir." Uporrijcbi Iinetko nllklearno naoruianje, ne samo da cc tako rijciiti pro­

blem pUScnja vcc i svaki drugi problem. a dodarni ee bonus

politieari imati ad toga sro netc biti nikoga tko bi im lllogao

rcCi: "Bili stc 1I krivll." (Pitam se jc Ii upravo to razlog zagova­

mnju nuklcarnog oruija?)

Mcdlltim, koliko god se ja protivio nuklearnom naorllianjll.

tC Sll odluke mo7.da i doncsene u dobroj namjcri. 1I uvjcrcnju da

se tako pomaie covjeeansrvu, dok jc kod pUScnja SlVar sasvim

jasna. MoZda su za vrijeme drugog svjctskog rata ljudi srvarno

vjerovali da im cigarere pruiaju hrabrost i samopouroanjc. Sada

svi mama da je fa tcorija sasvim pogre.sna. Sarno poglcdajtc

danasnje reklame za cigarctc. Niha se ne goYori 0 opusranju iii

194 Allen Carr: lako je prestati pusiti

uiitku. COYOTe salllo 0 koliCini i kakvoti duhan:l. Zasro hi nas

uoptc trebalo biti briga z.a kakVoCli otrova.

Nevjerojaran jc apseg Iicemjerja. Drusrvo ce se odmah po~

buniti prmiv 'snifanja' ljepila iii uzimanja heroina koji su u

llsporedbi s pu.scnjem minorni problemi. Sculcser jc posco

stanovnistva ovisilo 0 nikorinu, a vocina trosi ogromnc svote no­

vea n3 ciga.rcrc. Svake godine descci tisu61ljudi uniste svoj iivot

7.bog tc ovisilosti. Pusenje je bez konkurendjc najvoci ubojica u

7.3padnom svijeru, a s druge jc smmc raj ubojica najveei finan·

cijer drlavnoga pror::J.cuna. U Velika; Brit311iji dri..ava 7.aradujeprcko osam milijardi fuma godisnje sarno na jadu ovisnika 0

nikotinu, a duhanskoj je indusrriji dopusrcno porrosiri t 20

milijuna funta godisnje na rckJamiranje tog smc6..

Kako Ii sarno parnetno duhanske kompanijc tiskaju upozo­

rcnja Minisrarstva roravslVa na kudjama eigarcta, i kako samo

Vlada trosi novae Ila relcvizijske reklame kojc nas plaSe rakom

pluta, sreanim bolcstima, amputacijama ruku i nogu i tako

sami scbe moral no opravdavaju govorcCi: "Upozorili smo vas

na opasnosti. Izbor jc vaS." PUSac nema vcCi i7.bor ad ovisnika 0

hcroinu. Pu.sac ne donosi adluku da posrane ovisnikom, njega

sc namamljuje u pcrfidnu zamku. Kad bi pulaci imali i7.bara.

jedine osobe kojc bi surra pusile bile bi puberrerlije koje misle

da mogu prcstati kad zaiele.ZaSro posravljati laine standarde? Jako se na ovisnikc 0 he~

roinu gleda kao na kriminalce, oni se na Zapadu ipak mogu

regisrrirad (ponegdje i dobivari besplamo heroin iii druga src­

dstva) i primad zdravstvcnu pomot koja Ce ih pokuSati odvik­

nuci od droge. Pokusajrc se regisrrirati kao ovisnik 0 duhanu.

Nirko vam nikada neee dari besplarno cigarcre. Morare plaead

cijenll vikstruko veeu ad realne i dobra ware da vas Vlada

rako vuce za nos. A kao da puSaCi vee sami nemaju dovoljno

muka!

Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju 19t5

Ako potraZite lijecnicku pomoc, lijecnik ce yam iii reei:"Prestanite pusiti, pusenje vas ubija", sto i sami mate, ili ccyam prepisati gume za ivakanje koje ce vas isto tako kosratinovaca, a i sadrie upravo onu drogll od koje se pokuSavareodviknuri.

Kalllpanje koje plak pllsace bolestima takoder nete donijetinikakvu korist. One Cc stvar salllO otcf.ati. Samo ce uplasitipusace tc Ce oni :i..c1jcti pusiri sve vise i vise. Adolesccnti znajllda dgarcte ubij:lju, ali isro mko 1.naju da ih jedna cigarcta neceubiti. S obzirom na to da jc m navika roliko rasircna, prijc iIikasnije, zbog pritiska druStv:l iii 1_bog Cisre znariieljc, isprobatce tLl jednu cigaretu. I bas WIO Sto ima taka gr01A'ln ok us, vjc­rojarno ce sc '1A'lkvaCiti'.

Zas{Q dopllstalllo da se ta svinjarija nastavlj:l? Zasto Vladane smisli kakvLl dolicnu kampanju? ZaslO nam ne govore daje nikotin droga i otrov i da nas ona llikako nece opllsriti nicinam dari samopouzdanje, vec cc unistiti luse zivce. ZaslO ne

govore da jc cesro potrcbna samo jcdna cigarcta da bismo 1'0­scali ovisnicima?

SjcCam se kako sam citao roman H. G. Wellsa Vremenski

stroj. U knjizi sc opisuje jed:ln dogadaj u dalckoj blldllCIlOSti.Neki covjek pada Ll rijeku. Njcgovi prijatelji jednostavno sjc­de na obali rijeke kao stado, potpuno ignorirajud objnic.kcpovike 1I pomoc. Smatrao sam raj prizor vrlo neljudskim illznemiravajudm. Mislirn da je apaticnost kojom se promatraproblem puscnja II llaScm drustvu vrlo slicna tom prizoru. UVclikoj se Britaniji Cak dopuStaju prijenosi natjecanja 1I pikadllkojc sponzorira duhanska industrija u Ilajgledanijim termini­

rna. Igmc, nakon fantastienog pogOtka popraccnog ekstaticnirnkomentarim:l spikera, pali dgaretu. Z'lmislitc slllCaj u kojcm himafija sponzorirala neki takav tumir, a igrae, ovisnik 0 hero i­nu, bi nakon pogotka ubrizgavao sebi heroin u zilu.

Zasco dopu.sramo drustvu da tjera zdrave mlade adolescen­te, djecu ciji je ZiVOl izgraden prije nego sta su paeeli pusiti,da doiivotno plaeaju ogromne svote novca za 'pavlasticu' da

sami sebe mentalno i fizieki uni.sravaju i osuduju na dozivomoropstvo, na iivot u prljavstini i bolestima?

Moida ce yam se einiti da previSc dramatiziram. Nije rako.Moj je otac umro II ranim pedesetim godinama upravo zbogpusenja. Bio je jak eovjek i vjcrojarno bi jos uvijek bio medu

iivima da nije pusio.U ranim sam eerrdesetima bio uvjeren da sam vrlo blizu

smni, a vjerojarnije jc da bi moju srnn pripisivali moidanomudaru nego puscnju. U d;lna.~nje mi se vrijeme 7A'l pomoc ja­vlja mnago ljudi koje jc bolest uzrokovana pusenjcm ozbiljnoosakatila iii kojima je bolcst prdla LI zavrsnu fazu. Aka malorazmislite, sjetit cere sc da i vi wate za mnoge takve sluCajcvc.

Snjeina se lopca 7.-akotrljala i nadam se da cere pomod da scpretvori u lavinlJ.

PomoCi cete i tako da prosirirc porukc ove knjige.

196 Allen Carr: Lako je ~reslali puMi Finale: pomognile prekinuli lu svinjariju 197

Posljednje upozorenje

Sada moure u7,ivati U osratku 7.ivota kao sreran nepllsac.Kako bistc bili sigurni da ccte II tome llspjeri, pradte ovejednosravne upure:

1. Cuvajtc ovu knjigu blizu sebc kako bisre se u svakomtrenutku mogli posavjetovati s njom. Nemojte je izgll­bid, posudivati ili pokloniti.

2. Ako se ikada lIhvatite kako zavidite nckol11 pusacu,podsjetite se da ani 7.Jvide varna. Vi niste ni za scozakinllti. Oni jesu.

3. Sjedre ste da nisle uIivali bid pusacem. l7. cog seerazloga i prcstaH. Istinski uiivate bas II tome sco Slepostal i nepusac.

4. Zapamtite, ne postoji ncSto sto bi se zvalo sal110 jednacigareta.

5. Nikada ne sumnjajte II odluku da viSe nibda necctcpusiti. Dobro mare da jc ro ispravna odlllka.

6. Naidete Ii na bila kakvc pore.~kacc, javire se najbli7.ojklinici Aliena Carra. Popis klinika pronaCi cere naslijedeCim stranicama.

Telefonski broj za pomoc:0891664401

Teleronski hroj za pomoc Aliena Carra omogucava 24-satnll pomocsvakom pUSacu koji ima problema. Najavu govori Sir AnthonyHopkins, a Allcn Carr osobno dajc savjcfe. Sust,w izbornika omogucujepozivarcJju izbor kategorije u skladll s problemolll koji ga llluCi.

Sada napokon moIetc reCi"HURAA! JA SAM NEPUSAC"

Postigli ste lleSta stvarno cudesllo. Svaki Pll1:l kadacujem da se neh pusac spasio s broda koji tone.osjetim veliko zadovoljslVO.

Bilo bi Illi stvarno drago (Uli d<1 ste se oslobodilirobovanja kOroVll. Molim Vas da sc potpisete napismo, dodate svojc komelHarc i pobljetc ga naadresu:Allen Carr, The Easy Way 10 Stop Smoking,lc Amity Grove, London SW 20 OTW

..............................................................Dragi Allene.

HURAA!JA SAM NEPUSAC - Yll'EE! I'M A NON-SMOKER

Datum

[me

Adresa

_______________-'-P,OSL broj

198 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju I ••