ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA - Download Makalah · srednje Europe. Zbog toga je HRS...

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 15. Broj 6 (119) studeni 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Regionalni sastanak IARU-a u ZagrebuHrvatski radioamaterski sustav veza ukriznim situacijamaMjerna jedinica tesla Stabilizirani ispravljaèVertikalna multiband-antena

FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

UvodnikDragi èitatelji!

Pred vama je posljednji ovogodišnji broj našega Radio HRS-a. Na poèetku obraæanjadužan sam se u ime cijeloga tima koji priprema èasopis isprièati èitateljima za kašnjenjeprošloga broja. Dalo bi se, ako ne opravdati, a ono obrazložiti kašnjenje što objektivnimokolnostima, što subjektivnim razlozima, ali sve to èitateljima nije važno. Radni timponajprije nastoji raditi na kvaliteti èasopisa, jer to je jedino što trajno ostaje. Ipak, veæ isam naziv èasopis opisuje nešto što izlazi u odreðenom vremenu, pa ako je nužno is "ponekom bijelom stranicom" kao su nas uèili naši stari, ali èasopis mora izlaziti navrijeme! Stoga, još jednom naša isprika.

Uredništvo je odluèilo da za slijedeæu godinu naèini interni kalendar odvijanja radovana svakom pojedinom broju, usklaðen s mnogim aktivnostima HRS-a u slijedeæimdvjema godinama. Ne sumnjam u dobru volju najbližih suradnika da se pridržavajupostavljenih rokova, ali iz mnogogodišnjega iskustva znam da æe prva poteškoæa bitiokupljanje suradnièkih priloga. Stoga i ovu misao završavam s pozivom na suradnju uèasopisu.

Ovim brojem zakljuèujemo Teslinu godinu, pa je u njemu i prilog o meðunarodnomprihvaæanju mjerne jedinice tesla. Time nismo zatvorili stranice èasopisa i za daljnjeteme o Nikoli Tesli. U ovom je broju i opis regionalnog sastanka IARU-a za ovaj dioEurope, kao i najava mnogih aktivnosti Hrvatskoga radioamaterskoga saveza u meðu-narodnom djelovanju u slijedeæim dvjema godinama. Tu je i zanimljiv opis vježbeHrvatskoga radioamaterskog sustava veza u kriznim situacijama, u kojoj je došla dopunoga izražaja pouzdanost radioamaterskih veza i u ova moderna vremena sveopæihelektrokomunikacija.

Nadam se da æe i u ovom broju svaki radioamater naæi ponešto za sebe, od aktivno-sti naših radioklubova i HRS-a, preko konstrukcija ureðaja i opreme, do natjecanja,kalendara, diploma i dr.

Kako æete ovaj broj èitati u predbožiæno vrijeme, èestit Božiæ i mnogu dobru vezu želivam u ime cijeloga Urednièkog kolegija i osobno vaš

glavni urednik

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matièiæ, 9A2EU,[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predaniæ, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drliæ, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomèiæ, 9A6PBT

[email protected]èki urednik

Romildo Vuèetiæ, [email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjeèna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 70300-978-2100057879(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

Svim èitateljima, prijateljima i svim radioamaterima

ÈESTIT BOŽIÆI SVAKO DOBRO U NOVOJ 2007. GODINI

želi Hrvatski radioamaterski savez

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 6/2006

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 6/2006

SADRŽAJSredišnja stanica Hrvatskoga radioamaterskog saveza 9A0HRS u šatoru na Jarunu u vježbi HRSVKS.

Mala slika lijevo: Splitski radioamateri u akciji HRSVKS.Mala slika desno: Sudionici regionalnog IARU sastanka održanog u Zagrebu.

str. 5

str. 8

str. 15

str. 27

str. 36

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Regionalni sastanak 1. regije IARU-a u Zagrebu ...................................................... 5

Regional IARU R 1 Meeting in ZagrebHrvatski radioamaterski sustav veza u kriznim situacijama – HRSVKS .................. 8Hrvatska zajednica tehnièke kulture – 60 godina u službi naroda .......................... 10HRS na proslavi 60 godina HZTK-e ........................................................................ 1160 godina Radiokluba "Meðimurje" ........................................................................ 12Aktivnosti u Radioklubu slijepih "Louis Braille" .................................................... 14Novi radioamaterski operatori .................................................................................. 14Elektronika za mlade – 17. nastavak ........................................................................ 15

Electronics for the Young Ones - Part 17Stabilizirani izvor napajanja 13 V/5 A...................................................................... 18

Stabilized Power Supply 13 V/5 A"Papiga" .................................................................................................................... 21

"Parrot"Mjerna jedinica tesla ................................................................................................ 22

Measurement Unit teslaKompresija digitalnih podataka audiosignala (II.).................................................... 25

Digital Audiosignal Data Compression (II)Vertikalna KV Multiband-antena V8 – 9A4ZZ ........................................................ 27

Vertical HF multiband-antenna V8 - 9A4ZZRezultati KV natjecanja ............................................................................................ 319A topband lista ...................................................................................................... 33Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima .................................................... 34IN3ZNR – WH0Q: ekspedicija u Tifariti (S01R) .................................................... 36Kako održati kvalitetu rada QSL ureda? .................................................................. 39Pravila diplome "Hrvatski nacionalni parkovi" ........................................................ 40Diplome Azije............................................................................................................ 41Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 43Natjeèaj za organizatora "Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u" 2007. godine .... 50Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u.................................................................... 51Nagradni natjeèaj HRS 2006..................................................................................... 52Quo vadis ham? ........................................................................................................ 53DX vijesti .................................................................................................................. 54


vijesti iz HRS-a

Regionalni sastanak 1. regijeIARU-a u ZagrebuRegional IARU R 1 Meeting in Zagreb

Piše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

PripremeU organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza

14. i 15. listopada 2006. u Zagrebu, u velikoj dvoraniHrvatske zajednice tehnièke kulture, održan jeRegionalni sastanak predsjednika nacionalnih saveza1. regije IARU-a.

Na posljednjem sastanku Izvršnog odbora 1.regije IARU-a, održanom na proljeæe u Frankfurtu,pojedini èlanovi Izvršnog odbora dobili su zaduženjada koordiniraju rad s državama iz svoje regije. Èlanizvršnog odbora 1. regije IARU-a, Nikola Perèin,9A5W, dobio je zadatak da koordinira rad državasrednje Europe. Zbog toga je HRS pokrenuo organi-zaciju sastanka predsjednika nacionalnih saveza iIARU menadžera nacionalnih saveza srednje Europe.Hrvatska, odnosno HRS, buduæi je domaæin sastankaIzvršnog odbora 1. regije IARU-a koji æe se održati utravnju 2007. u Cavtatu, te buduæi domaæin Generalne skupšti-ne 1. regije IARU-a, koja æe se održati u studenom 2008.god. (takoðer u Cavtatu). Kao buduæi domaæin ovih važnihdogaðaja, HRS je pokrenuo organizaciju regionalnog sasta-nka na kojem bi Nikola Perèin, 9A5W, bio predstavljen kaopredstavnik ove regije u IARU-u i na kojem bi se razgovaraloo zajednièkim regionalnim problemima. Sastanak je potaknuoi predsjednik talijanskog saveza, ARI, Luigi Belvedere, I4AWX,koji je dao punu podršku, te Ronald Eisenwagner, OE3REB,koji je sudjelovao i u samoj organizaciji.

HRS je s iskustvom organizacije prošlogodišnjeg region-alnog sastanka održanom na Murteru, upoznao nacionalnesaveze Poljske, Èeške, Slovaèke, Maðarske, Austrije, Italije,San Marina, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Na sastanaksu pozvani predsjednici i IARU menadžeri sljedeæih država:

1. ARABiH - Asocijacija radioamatera Bosne i Hercegovine,2. ARI - Associazione Radioamatori Italiani,3. ARRSM - Associazione Radioamatori della Republica di

San Marino,4. CRC - Èeský radioklub,5. HRS - Hrvatski radioamaterski savez,6. MRASZ - Magyar Rádióamatõr Szövetség,7. OEVSV - Osterreichischer Versuchssenderverband,8. PZK - Polski Zwiazek Krotkofalowcow,9. SARA - Slovensky zvaz radioamaterov,

10. ZRS - Zveza radioamaterjev Slovenije.Odaziv na sastanak bio je izniman. Od devet pozvanih

predsjednika nacionalnih saveza regije, odazvali su se preds-tavnici osam država. Predsjednik nacionalnog saveza SanMarina se isprièao zbog odlaska na službeni put. Svi ostalipredstavnici došli su u Zagreb, pa je sastanku prisustvovao 21delegat iz 9 država srednje Europe.

Savez predstavniciAustrija, OEVSV Ronald Eisenwagner, OE3REB,

IARU menadžerBosna i Hercegovina, Gutiæ Abdulah, T99C,ARA BIH predsjednik ARA BIH

Nusret Abadžiæ, T93N/DJ0JV,menadžer za licence

Hrvatska, HRS Petar Milièiæ, 9A6A,predsjednik HRS-aŽeljko Ulip, 9A2EY,IARU menadžerMate Botica, 9A4M,potpredsjednik HRS-a

Èeška, CRK Jiri Nemec, OK1AOZ,potpredsjednik CRK-aMilos Prostecy, OK1MP,IARU menadžer

Maðarska, MRASZ Laszlo Berzsenyi, HA5EA,IARU menadžerDallos László, HA7PL,tajnik MRASZ-a

Italija, ARI Luigi Belvederi, I4AWX,predsjednik ARI-aGiacomo FABBRI, I4FGG

Poljska PZK Wes Wysocki, SP2DX,IARU menadžer

San Marino, ARRSM -Slovaèka, SZR Roman Kudlac, OM3EI,

predsjednik SZR-aTony Mraz, OM3LUSARA 1. potpredsjednik SZR-aJaro Kubicek,OM1II,voditelj ARES odbora

Slovenija, ZRS Ivan Batagelj, S54A,predsjednik ZRS-a

1. regija IARU-a Nikola Perèin, 9A5W,èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a

Gosti Miroslav Nikše,predsjednik USRBH-aJovan Srijemac,USRBH, èlan Izvršnog odboraZdravko Vuèiæ,USRBH, èlan Izvršnog odbora

Predloženi Dnevni red privukao je više izaslanika nego štose pri pripremi sastanka oèekivalo. Uz sponzora, koji je pokrioveæi dio troškova tog sastanka, uložen je i veliki trud u organi-


vijesti iz HRS-a

zaciju. Bila je ureðena velika dvorana u zgradi Hrvatskezajednice tehnièke kulture koja se pokazala idealnom zaskupove ovakve vrste.Dnevni red sastanka bio je:

1. IARU sub-regija (voditelj: Nikola Perèin, 9A5W),2. "Entry License" i CEPT u državama srednje Europe

(voditelj: Nikola Perèin, 9A5W),3. Radioamaterske nacionalne i regionalne mreže za

opasnost i civilni promet u državama srednje Europe(voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB),

4. PLC - izviješæe o stanju i pregled situacije(voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB),

5. Organizacija generalne skupštine 1. regije IARU-a uCavtatu 2008. (voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A),

6. Projekt o buduænosti radioamaterizma(voditelj: Nikola Perèin, 9A5W),

7. Radioamateri i wireless udruge(voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A),

8. Diskusija.

Tijek sastanakaRad se sastanka odvijao prema toèkama dnevnoga reda.

1. IARU sub-regija srednje Europe- voditelj: Nikola Perèin, 9A5W.U uvodnom je dijelu Nikola Perèin objasnio razloge zbog

kojih je na sastanak pozvano upravo ovih deset država. Izvršniodbor 1. regije IARU-a donio je zakljuèke da se pojedinièlanovi Izvršnog odbora zadužuju za koordinaciju s državamaregije iz kojih dolaze. Zbog toga su pozvane te države, ali se idruge države mogu prikljuèiti ovoj sub-regiji, ovisno o intere-sima i zajednièkim problemima.

2. Poèetnièka (Entry License) i CEPT u državamasrednje Europe- voditelj: Nikola Perèin, 9A5W.U ovom dijelu sastanka predstavljeno je stanje u pojedinim

zemljama regije o operatorskim razredima. Neke države imajurazrede vrlo sliène tzv. poèetnièkom razredu (entry license).Poljska ima licencu B, a Hrvatska licencu P, koje su vrlo sliènepredloženoj poèetnièkoj licenci. Dobar primjer su prikazalipredstavnici Maðarske. Poèetnièka licenca ima ogranièenorazdoblje. Mlaði od 18 godina mogu imati tu licencu u vremenuod èetiri godine, a ne mogu je imati nakon navršene 18 godineživota. Stariji od 60 godina mogu imati poèetnièku licencunajviše pet godina i ona ne može produžiti. Kada isteknu telicence, operator može položiti klasiènu licencu.

Zajednièki zakljuèak je da se bez prethodne diskusije usvim zemljama ne uvode poèetnièke licence.

3. Radioamaterske nacionalne i regionalne mrežeza opasnost i civilni promet u državama srednjeEurope- voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB.Predstavnik Austrije, gosp. Eisenwagner, prikazao je stanje

radioamaterskih sustava veza u kriznim situacijama u pojedi-nim državama. Buduæi da je iznimno skupo da svaka državašalje svog predstavnika, zajednièki predstavnik æe zastupatiinterese svih država te regije. Dogovoreno je da predstavnikItalije, IK1YLO, Alberto Barbera, bude zajednièki predstavnikna sastanku koji IARU organizira u Tempereu u Finskoj. Nasljedeæem regionalnom sastanku koji æe se održati uPordenoneu, Alberto Barbera, IK1YLO, izvijestit æe sudionikeo IARU emergency communication sastanku u Tempereu.

Prikazana su hrvatska iskustva s nedavno održane vježbe.Rezultati su pobudili veliko zanimanje svih sudionika.Prikazano je izviješæe o proceduri i naèinu održane vježbe tenaèinu organizacije za pokrivanje cijele Hrvatske. U pokaznojvježbi održanoj 7. listopada 2006. sudjelovalo je ukupno višeod 500 radioamatera s osobnim radiostanicama, te 47 radio-klubova iz 20 hrvatskih županija. Pokazna vježba u potpuno-sti je pokazala odliènu organizaciju i velike moguænostihrvatskih radioamatera, koji, u sluèaju bilo kakve nesreæe,mogu brzo i uèinkovito organizirati sustav radijskih komuni-kacija u cijeloj Hrvatskoj. U sluèaju nestanka struje u elektro-energetskoj mreži, prestanka rada fiksne ili mobilne telefonskemreže, hrvatski radioamateri u svega nekoliko sati mogu po-krenuti cijelu radiomrežu i pokriti sve toèke u cijeloj Hrvatskoj.

U sklopu IARU aktivnosti dogovorena je daljnja suradnja zasustav veza u kriznim situacijama.

4. PLC - izviješæe o stanju i pregled situacije- voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB.Predsjednik Austrijskoga saveza, Michael Zwingl,

OE3MZC, koji nije mogao doæi na sastanak, pripremio je iposlao prezentaciju o stanju i provedenim istraživanjima oPLC-u (Power Line Communication), koju je gosp. Eisenwa-gner predstavio na sastanku. PLC (BPL - Broadband overPower Lines) su ureðaji koji upotrebljavaju kuænu elektriènumrežu i elektroenergetsku mrežu kao širokopojasni prikljuèakna Internet. Buduæi da su žice koje dovode elektriènu energijufizièki jako duge i prolaze iznad kuæa i kroz zrak, PLC sistemmože prouzroèiti znatne smetnje na svim radijskim frekvenci-jama. Radioamateri nisu jedini potencijalno ugroženi, veæ idrugi korisnici radijskih komunikacija. Postoje razlièitetehnologije koje se primjenjuju za PLC, od širokopojasnogspektra do višekanalnog sustava OFDM (Multi CarrierSignals). Studije naèinjene u Austriji pokazale su da je u blizi-ni niskonaponske razdjelne mreže (230 V/400 V), u kojoj se


vijesti iz HRS-a

primjenjuje PLC, potpuno onemoguæen bilo kakav radijski pri-jam jer je razina smetnji veæa 59 + 20 dB. Širim uvoðenjemPLC-a bio bi potpuno onemoguæen bilo kakav radijski prometna dugom, srednjem i kratkom valu. Time bi cijeli naš hobi biougrožen.

Na hrvatskom tržištu se pojavio PLC ureðaj Yakumo PowerE-Net 85 koji upotrebljava kuænu elektriènu mrežu kao raèuna-lnu mrežu. Zakljuèeno je da se treba ureðaj ispitati i zakljuèkeposlati u Hrvatsku agenciju za telekomunikacije koja æe ispitatida li je to PLC ureðaj koji može prouzroèiti širokopojasne sme-tnje.

Svi sudionici su zakljuèili da je to velika potencijalna opas-nost za radioamatere, te da æe u svojim državama o tomevoditi brigu i izvještavati nadležna ministarstva o austrijskomiskustvu prikazanom na ovome sastanku.

5. Organizacija generalne skupštine 1. regijeIARU-a u Cavtatu 2008.- voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A.Prikazana je poèetna faza organizacije Generalne skupšti-

ne koja æe se održati od 14. do 22. studenoga 2008. god. uCavtatu. Dogovorene su cijene i detalji organizacije koji æe bitikonaèno verificirani na sastanku Izvršnog odbora 1. regijeIARU-a, koji æe se održati u travnju 2007. u hotelu Croatia uCavtatu. Tada æe se dogovoriti i svi tehnièki i financijski detaljioko Generalne skupštine i ostala pitanja vezana uz organi-zaciju. Sudionici sastanka su se raspitivali o moguænosti jefti-nijeg smještaja i detaljima oko organizacije i dolaska u Cavtat.Skup je izviješten da se organizacijski odbor priprema nasljedeæem sajmu u Friedrischshafenu predstaviti organizacijuGeneralne skupštine na kojem æe pozvati što više predsta-vnika i gostiju da doðu u Cavtat.

6. Projekt o buduænosti radioamaterizmaVoditelj: Nikola Perèin, 9A5W.Nikola Perèin predstavio je važnost ovog projekta i što

Radna grupa planira poduzeti. Navedene su i sve institucijekoje bi trebale sudjelovati u tom projektu (škole, industrija,radioklubovi, itd.) i zajednièki trebali odrediti buduænost radio-amaterizma. Za veæinu sudionika to je bila prva informacija oplanovima za sljedeæe dvije godine. Predstavnici CRK-a(Èeškog radiokluba) sudionicima su podijelili promidžbeni CDna èeškom jeziku koji distribuiraju po školama i drugim mjesti-ma gdje postoje potencijalni radioamateri i pomoæu kojega semogu upoznati sa svim aspektima ovog hobija. Predstavljenaje i osnovna ideja voditelja Radne grupe, Boba Whealana,G3PJT, i njegovi planove kako realizirati ovaj projekt.

7. Radioamateri i wireless udruge- voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A.Ministarstvo mora, prometa i razvitka Zakonom o telekomu-

nikacijama i odgovarajuæim pravilnicima definiralo je raspo-djelu frekventnoga spektra. Za potrebe ISM-a (industrija,znanost i medicina) Ministarstvo je odredilo frekventnapodruèja na kojima je dopušteno korištenje protokola za pove-zivanje raèunala bežiènim putem (mreže RLAN). Zakonoda-vac je za takve komunikacije predvidio zakonska ogranièenja(Pravilnik o vrstama radijskih postaja za koje se ne izdajedozvola, Narodne novine br. 75/1997 - Èl. 2/12):

- frekvencija: 2 400,000 do 2 483,500 MHz,- EiRP = 100 mW (+20 dBm).

Buduæi da se wireless kartice mogu legalno kupiti uHrvatskoj, one zadovoljavaju ova zakonska ogranièenja, i toako se koristi ugraðena antena. Prikljuèenjem vanjske antenes veæim dobitkom koji je potreban za povezivanje na veæimudaljenostima, te za povezivanje više raèunalnih èvorova, izra-èena snaga prelazi zakonsko ogranièenje. Time se krši zakon.On je usklaðen s europskim normama o ISM podruèjima inema naèina da se promijeni i da se legaliziraju ti sustavidigitalnih komunikacija. Buduæi da wireless udruge koriste i dioradioamaterskog spektra (2 400 do 2 450 MHz), legalizacijaovih sustava ometala bi i radioamaterske frekvencije. Veæinakorisnika i èlanova wireless udruga zbog tog ogranièenja kršizakonski limit od 100 mW EiRP-a (izraèene snage), pa susve mreže koje su u ovom trenutku aktivne, izvan zakonskihokvira. Zbog toga je HRS u pregovorima s raznim wirelessudrugama ponudio suradnju i moguænost legalizacije digitalnihmreža u dijelu frekventnog spektra koji je dodijeljen radioama-terima.

U diskusiji su razmijenjena iskustva s drugim državama osuradnji wireless udruga s radioamaterskim klubovima.

8. DiskusijaDiskusija je protekla u sažimanju svih toèaka Dnevnog

reda. Konstatirana je odlièna organizacija samog sastanka ipredloženo je da se sastanci regije održavaju barem jednomgodišnje. S obzirom na prošlogodišnji regionalni IARU sasta-nak održan na Murteru, koji je znatno olakšao dobivanje orga-nizacije Generalne skupštine, te ulasku Nikole Perèina uIzvršni odbor IARU-a, pokazalo se da ovakvi regionalni sas-tanci imaju svoju svrhu i korist. HRS je zahvaljujuæi organizacijiovih dvaju sastanaka preuzeo vodeæe mjesto u regiji, tim višešto HRS ima i èlana Izvršnog odbora IARU-a zaduženog zaovu regiju.

Predsjednik talijanskog saveza ARI, gosp. Luigi Belvedere,I4AWX, pozvao je sve prisutne da kao gosti ARI-a doðu nasljedeæi regionalni sastanak IARU-a koji æe se održati u vri-jeme radioamaterskog sajma u Pordenoneu krajem travnja2007. god.

vijesti iz HRS-a


1. UvodRadioamateri u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, su

uvijek meðu prvima koji priskaèu u pomoæ kada je to potrebno.U Hrvatskoj radioamateri su sudjelovali u prenošenju porukakod svih veæih nesreæa, poplava, požara, potresa, kod nabavelijekova koji se nisu mogli pronaæi u Hrvatskoj, ali i u drugimakcijama humanitarne, ekološke i domoljubne naravi. Pose-bno se treba prisjetiti ne tako davne prošlosti kada su radioa-materi svojom opremom i znanjem pomagali u smanjenjuposljedica humanitarne katastrofe u Domovinskom ratu.Hrvatski radioamaterski savez je u kao svoje temeljne ciljevei zadatke, izmeðu ostaloga, stavio i sudjelovanje èlanovaudruga u humanitarnim, ekološkim i drugim akcijama, te upružanju nesebiène pomoæi u prirodnim, tehnološkim i ostalimnesreæama. Zbog toga je Izvršni odbor HRS-a donio odlukuo osnivanju Hrvatskoga radioamaterskog sustava veza u kri-znim situacijama – HRSVKS, (CAREN – Croatian AmateurRadio Emergency Network). HRS ima oko 2 500 aktivnihradioamatera koji se svojim znanjem i opremom u svakomtrenutku mogu ukljuèiti u taj sustav. Važnost provedbe ovogprojekta potvrdila se za vrijeme katastrofe izazvane tsuna-mijem u azijskim zemljama, te za vrijeme uragana Katrinau New Orleansu. Tamo su radioamateri neposredno nakonkatastrofe bili prvi i jedni vid komunikacije.

Od 1. sijeènja 2005. godine u Hrvatskoj je poèela djelovatiUprava za zaštitu i spašavanje (sustav 112), kao tijelozaduženo za rukovoðenje i koordiniranje svih aktivnosti ukatastrofama i veæim nesreæama. Uprava djeluje krozsredišnji ured i podruène urede koji se nalaze u sjedištimažupanija. S obzirom na takvu organizaciju državne upravekojoj je temeljna zadaæa koordinacije kod katastrofa i težihnesreæa, radioamateri smatraju da i njihova krovna udrugatreba pratiti to ustrojstvo.

2. Scenarij vježbeU sluèaju da cijelu ili veæi dio Hrvatske zadesi velika

nesreæa (kao što je katastrofalan potres ili slièno), te cijela

Hrvatska ostane bez struje, svi standardni sustavi veza pres-taju raditi: ne rade fiksni telefoni, mobilne telefonske mreže,Internet mreža. Takoðer, prestaje raditi i veæi dio radijskihodašiljaèa.

U tom sluèaju, u roku od nekoliko sati, Hrvatski radioama-terski savez pokreæe Radioamaterski sustav veza u kriznimsituacijama. Odvijaju se sljedeæe radnje:

- postavlja se središnja stanica HRS-a, 9A0HRS,koja se instalira u blizini državne institucije zaduženeza koordinaciju s ostalim dijelovima Hrvatske,

- postavljaju se regionalne stanice u centrima pojedinihregija,

- postavljaju se županijske stanice u svim županijama kojesu pogoðene nesreæom.

Županijske stanice uspostavljaju vezu sa svim radioamate-rima koji se nalaze na terenu, prikupljaju potrebne podatke,te distribuiraju podatke proslijeðene iz središnje stanice.Sustav veza nezavisan je od vojnih, policijskih i sustava vezacentra za obavještavanje, ali se po potrebi ukljuèuje u bilo kojiod tih sustava i nadopunjuje ih.

Sustav veza služi za civilne namjene, ali se može ukljuèitii u sklopu profesionalnih službi.

3. Vježba HRS-a RSVKS 2006.Vježba je održana u subotu 7. listopada 2006. od 10 do

13 sati po lokalnom vremenu. Središnja stanica Hrvatskogaradioamaterskog saveza, 9A0HRS, bila je postavljena ušatoru na livadi pored glavnoga (zapadnoga) ulaza na Jarun.Središnja stanica i veæina regionalnih stanica su bile posta-vljene izvan stalnoga mjesta, te se veæinom koristio nezavisansustav napajanja (agregati do 2 kW). Ovom vježbom HRSje želio pokazati da je radiovezom moguæe povezati cijeluHrvatsku bez korištenja napajanja iz mreže 220 V.

4. Tijek vježbeSredišnja stanica HRS-a poèela je emitirati u 10:00 sati i

prozivati sudionike svakih 15 minuta. Nakon prozivke, centra-lna stanica poèela je prikupljati izviješæa regionalnih centara.

Hrvatski radioamaterski sustav vezau kriznim situacijama – HRSVKS

Piše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

Izviješæe o vježbi održanoj 7. listopada 2006.

vijesti iz HRS-a

Prikupljanje se vršilo na kratkovalnom (KV – 3,5 MHz i 7 MHz)i ultrakratkovalnom (UKV – 144 MHz i 432 MHz) podruèju.

Županijske su stanice u 10 sati poèele prozivati sve radi-oamatere u svojem okružju ukljuèene u akciju na S20(145,500 MHz) i na repetitoru koji je u dometu ili na kratkomvalu (80 m, 40 m i 10 m). Svaki radioamater ili radioklubkoji se javio u sustav predao je raport o svojim ureðajima,antenama i sustavima napajanja.

Županijske stanice koje sudjeluju u vježbi prikupile supodatke prema priloženom Izviješæu. Prikupljanje se vršilo naKV i UKV podruèju prema priloženoj raspodjeli frekvencija.Prikupljene podatke svaka županijska stanica dostavilaje regionalnim centrima. Organizirani su sljedeæi regionalnicentri:- Regionalni centar Split, 9A0ST (prikuplja podatke iz

županija na 3 655 kHz, 7 140 kHz i 28 620 kHz):1. Zadarska županija, 9A0ZD,2. Šibensko-kninska županija, 9A0SI,3. Splitsko-dalmatinska županija, 9A0ST,4. Dubrovaèko-neretvanska županija, 9A0DU;

- Regionalni centar Rijeka, 9A0RI (prikuplja podatke izžupanija na 3 645 kHz, 7 130 kHz i 28 630 kHz):1. Lièko-senjska županija, 9A0GS,2. Istarska županija, 9A0PU3. Primorsko-goranska županija, 9A0RI;

- Regionalni centar Osijek, 9A0OS (prikuplja podatke izžupanija na 3 635 kHz, 7 150 kHz i 28 640 kHz):1. Brodsko-posavska županija, 9A0SB,2. Osjeèko-baranjska županija, 9A0OS,3. Vukovarsko-srijemska županija, 9A0VU,4. Virovitièko-podravska županija, 9A0VT,5. Požeško-slavonska županija, 9A0PZ,

- Regionalni centar Zagreb, 9A0ZG (prikuplja podatke izžupanija na 3 665 kHz, 7 120 kHz i 28 610 kHz):1. Zagrebaèka županija, 9A0ZA,2. Sisaèko-moslavaèka županija, 9A0SK,3. Varaždinska županija, 9A0VZ,4. Bjelovarsko-bilogorska županija, 9A0BJ,

5. Grad Zagreb, 9A0ZG,6. Krapinsko-zagorska županija, 9A0KN,7. Karlovaèka županija, 9A0KA,8. Koprivnièko-križevaèka županija, 9A0KC,9. Meðimurska županija, 9A0CK.

Sve prikupljene podatke regionalne stanice proslijedilesu središnjoj postaji koja je radila na frekvencijama 3 675 kHzi 7 125 kHz.

Prikupljani su podatci o broju radioklubova, radioamatera,radioureðaja (za KV podruèja), radio ureðaja (za 2 m), radioureðaja (za 70 cm i viša podruèja), wireless kompleta, brojuraèunala (desktop i laptop), elektroagregata (do i iznad 1 kW),sunèanih æelija (kom/snaga), vozila upotrijebljenih u vježbi,te broju šatora.

Središnja stanica HRS-a bila je postavljena na ulazu uSportsko rekreacijski centar Jarun. Podignute su anteneza sva KV i UKV podruèja koja su se koristila u vježbi. Na tristupa montirane su sljedeæe antene:

- Inverted V dipol za 3,5 MHz,- Inverted V dipol za 7 MHz,- dipol za 7 MHz,- vertikalna antena za 14 MHz, 21 MHz i 28 MHz,- vertikalna antena za 2 m/70 cm,- antena za 2 m za lokalne veze.

Na KV podruèju korišteni su sljedeæi ureðaji:- Kenwood TS 690S,- Kenwood TS 440,- ICOM 765.Na UKV podruèju korišteni su ovi ureðaji:- Kenwood TM 702 E (2 m/70 cm),- Kenwood TM 742 E (2 m/70 cm).Korišteni su agregati 2 KW i 600 W, te 12 V akumulatori za

pogon svih ureðaja.

6. Rezultati pokazne vježbe RSVKSSredišnja stanica, 9A0HRS, tijekom vježbe je prikupila

sljedeæe podatke:

Broj Broj Radio Radio Radio Elektro- Elektro-Red. Broj radio- radio- ureðaj ureðaj ureðaj Wireless Raèunala agregat agregat Sunèane Vozila Šatoribr. Regija županija klubova amatera KV 2 m 70 cm i više <1kW >1kW æelije

1. 9A0ZG 9 17 117 33 85 0 0 0 1 0 0 0 02. 9A0ST 3 4 97 25 39 3 3 32 4 6 9 7 33. 9A0OS 5 14 126 27 73 5 13 29 2 0 1 36 64. 9A0RI 4 12 60 8 48 0 0 0 8 6 0 12 0

Zbroj 20 47 400 93 245 8 16 61 15 15 10 55 9



vijesti iz HRS-a

Sveèana sjednica Skupštine Hrvatske zajednice tehnièkekulture održana 10. listopada 2006. u zagrebaèkome

kinu Tuškanac, bila je središnja manifestacija proslave 60-eobljetnice Hrvatske zajednice tehnièke kulture, tj. organiziranogdjelovanja tehnièke kulture u Hrvatskoj.

Sveèanoj sjednici Skupštine HZTK-e, pod visokim pokrovi-teljstvom i prisutnosti Stjepana Mesiæa, predsjednika RepublikeHrvatske, nazoèili su i Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskogasabora, potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor, kao izasla-nica premijera dr. sc. Ive Sanadera, prof. dr. sc. Dragan Primo-rac, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatskete više od dvije stotine najviših dužnosnika Republike Hrvatskei èlanova udruga, zajednica i saveza tehnièke kulture iz cijeleHrvatske.

U uvodnom govoru, prof. dr. sc. Ante Markotiæ, predsjednikHZTK-e, naglasio je da je visoko pokroviteljstvo i nazoènost

najviših dužnosnika i uglednika Republike Hrvatske velikopriznanje za šezdesetogodišnji kontinuirani rad i afirmacijutehnièke kulture u kojem su udruge, savezi i zajednice tehnièkekulture uvijek bile važan izvor znanja, vještina i sposobnosti iuvijek na korist i dobrobit hrvatskog naroda. On se temeljina zasadi hrvatskih preporoditelja koju je dr. Franjo Raèki prije140 godina sažeo u poruci: "Narod koji posvoji znanost, osi-gurao je buduænost, skinuo okove ropstva, oprostio se gospo-dstva tuðeg, stupio u red svjetskih vlasti".

Govoreæi o prinosu brojnih èlanova i udruga, profesorMarkotiæ posebno je istaknuo promicanje tehnièke kulture meðumladima, doprinos gospodarskom razvitku, doprinos èlanovai udruga tehnièke kulture u Domovinskom ratu, te tehnièkukulturu kao razvojni resurs o kojem ovisi stupanj iskorištenjasveukupnog potencijala znanstvenih tehnièkih postignuæa.Svoj govor završio je zakljuèkom da je tehnièka kultura

Hrvatska zajednica tehnièke kulture– 60 godina u službi naroda

Piše: Ivan Luèiæ

Prema prikupljenim podacima u pokaznoj vježbi sudjelo-valo je: 400 radioamatera, 47 radioklubova i 20 županija.

7. ZakljuèakU pokaznoj vježbi održanoj 7. listopada 2006. sudjelovalo je

preko 400 radioamatera s vlastitim radiostanicama, te 47radioklubova iz 20 hrvatskih županija. Pokazna vježba jepokazala odliènu organizaciju i moguænost radioamatera da usluèaju bilo kakve nesreæe brzo i efikasno organiziraju sustavradijskih komunikacija u bilo kojem dijelu Hrvatske, pa i u cijelojHrvatskoj. U sluèaju nestanka struje, telefona ili prestanka radamobilne telefonije, radioamateri u svega nekoliko sati mogupokrenuti cijelu mrežu i pokriti sve toèke u cijeloj Hrvatskoj.

U svrhu poboljšanja sustava, kao i realnog pristupa te vre-dnovanja Hrvatskog radioamaterskog sustava veza u kriznimsituacijama – HSRVKS, (CAREN – Croatian Amateur RadioEmergency Network) smatramo da nam treba pomoæi usljedeæem:

1. Nabavka vozila ili prikolice za pokretni sustav zasredišnju stanicu HRS-aU sluèaju velikih katastrofa i nesreæa, HRS je sposobantrenutaèno pokrenuti radioamaterski sustav veza, ali je zato potrebna adekvatna oprema. Potrebno je nabavitikamp-prikolicu ili vozilo s instaliranim stupom za antenskisustav. Takoðer, nužni su moderni KV radio ureðaji iraèunalna oprema. Prikolicu ili vozilo potrebno je opskrbitinezavisnim sustavom napajanja (agregat, akumulator,

sunèane æelije). Prikolica ili vozilo bi moralo biti smještenona prikladnom prostoru s kojeg bi se u sluèaju potrebeodmah moglo prevesti na mjesto pogoðeno nesreæom.

2. Osiguranje skladišnoga prostora za RSVKS opremu(agregati, antene, stupovi) u Zagrebu ili okoliciU organizaciji sustava veza za krizne situacije naišli smona veliki problem prostora za odlaganje opreme.HRS raspolaže kancelarijskim prostorijama u zgradiHrvatske zajednice tehnièke kulture. Meðutim, zapripremu sustava, kao i za odlaganje krupne opreme,kao što su antenski sustavi, antenski stupovi, agregati,priruèna oprema i kompleti za sustav veza, nemamoodgovarajuæi prostor. Zbog toge je potrebno pronaæiodgovarajuæi prostor na širem podruèju grada Zagreba,koji bi nam poslužio iskljuèivo da na sigurno mjestomožemo pohraniti svu potrebnu opremu.

3. Ukljuèenje Centara 112 u radioamaterski sustav vezaRadi lakše i brže dojave nesreæa ili požara, osobito upriobalju, za dojavu podataka o uoèenim prijetnjama odnastanka nesreæe, veæe nesreæe ili katastrofe ili njezinognastanka, trebalo bi ukljuèiti i Centre 112 u radioamaterskisustav veza. Instaliranjem radiostanice i obukom djelatni-ka Centara 112 (polaganjem radioamaterskog P razreda)bitno bi se ubrzala dojava s terena. Koristila bi se pozivnafrekvencija 145,500 MHz. Na toj bi frekvenciji na prijamubili djelatnici Centra 112 koji mogu preuzeti dojavu.

4. Definiranje Hrvatskoga radioamaterskog saveza kaozasebne institucije u Zakonu o zaštiti i spašavanju

U Zakonu o zaštiti i spašavanju navedena je Tehnièka kultu-ra kao jedna od civilnih nosioca aktivnosti. Smatramo da jeTehnièka kultura preširok pojam i ne odražava realnost sustava,buduæi da su u Tehnièku kulturu ukljuèene i mnoge nacionalneorganizacije koje ne sudjeluju u ovom sustavu. Zbog toga sma-tramo da u Zakonu o zaštiti i spašavanju treba definirati radio-amatere i Hrvatski radioamaterski savez eksplicitno i zasebnokao važne sudionike sustava zaštite i spašavanja.

Od radioamatera æe se u kriznim situacijama puno oèekivati.Red je da i oni, sada kada su malo stavljeni po strani, dobijunešto od šire zajednice. Iako se nadamo da do dogaðaja stragiènim posljedicama nikada neæe doæi, u takvim teškimsituacijama ulaganje u radioamatere mnogostruko æe nam sevratiti.


vijesti iz HRS-a

nacionalni resurs.Èestitkama povodom 60-e obljetnice najprije se pridružio

prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja išporta Republike Hrvatske. On je naglasio da ne postoji nitijedan segment rada u obrazovanju koji direktno ili indirektnonema veze s tehnièkom kulturom, a ako se gleda vertikalaobrazovanja, onda se znanja iz tehnièke kulture nastavljajuna sva ona znanja koja su nužna za razvoj jednog društvautemeljenog na znanju.

Prenoseæi èestitke hrvatskog premijera, dr. sc. Ive Sanadera,potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor, rekla je da VladaRepublike Hrvatske želi razvoj hrvatskoga društva utemeljenogna znanju i da prepoznaje ulogu i znaèaj tehnièke kulture uformiranju operativnog i stvaralaèkog naèina razmišljanja djecei mladih i u procesu stjecanju znanja i vještina. Takoðer sezahvalila svima koji su osposobljavali mlade za konkretnevještine i znanja i nauèili ih misliti svojom glavom uz konstata-ciju da su programi tehnièke kulture preduvjet za razvoj našegdruštva i posebno važni izvori znanja, umijeæa i sposobnosti,posebice mladih.

Predsjednik Hrvatskoga sabora, Vladimir Šeks, je èestitajuæi60-u obljetnicu rekao da zapravo želi èestitati brojnim narašta-jima koji su tijekom šezdeset godina svojim entuzijazmom daliznaèajan doprinos razvoju tehnièke kulture, a time i razvojuhrvatskog društva. "Treba posebno naglasiti", rekao je Šeks,"da su èlanovi udruga, savezi i zajednice tehnièke kulture

odigrali jednu znaèajnu i važnu ulogu u obrani Hrvatske uDomovinskom ratu. Treba se prisjetiti radioamatera, ronioca,raketaša… Impozantna je brojka i uloga oko 10 000 èlanovadruga tehnièke kulture u Domovinskom ratu uz 200 položenihživota. To treba vrednovati", rekao je na kraju Vladimir Šeks.

Èestitajuæi Hrvatskoj zajednici tehnièke kulture 60-u oblje-tnicu, predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesiæ, pohvalioje napore koje èini HZTK-a da Hrvatska postane društvo zna-nja i demokratskih sloboda i dodao, da bismo mogli koristiti sveono što je civilizacija postigla, moramo razvijati znanost i pri-mjenjivati je. "Vi ste oni koji su tehnièkoj kulturi napravili ono štoje važno za poèetak da se dobije primjena znanja. Onda je tokorak do inovacija, pa je to korak do fundamentalnih znanosti.Sve je u današnjem svijetu povezano u ovoj tehnologiji življe-nja. Ako želimo sudjelovati u tome moramo biti svjesni da je vrlovažno da djeca od vrtiæa dobivaju ta osnovna znanja o tehnicida bi se mogla ukljuèiti u svakodnevni život. Za sve ono što steuèinili ja vam èestitam i nadam se da æemo nastaviti s onim štoHrvatska danas radi, a to je da pretvori Hrvatsku u društvoznanja", završio je svoju èestitku Stjepan Mesiæ.

Nakon toga je prof. dr. sc. Ante Markotiæ proèitao Odluku ododjeli Velike povelje i uruèio ih Stjepanu Mesiæu, VladimiruŠeksu i Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske i dr. sc. IviSanaderu, a primila ih je Jadranka Kosor, te prof. dr. sc. DraganPrimorac i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republi-ke Hrvatske.

Proslavljajuæi 60 godina postojanja i uspješnoga rada,Hrvatska zajednica tehnièke kulture, pod pokroviteljstvom

predsjednika Stjepana Mesiæa, pokrenula je ove godine nizaktivnosti kojima se želi obilježiti taj jubilej. Jedna od aktivnostije izložba koja je tom prigodom, 6. listopada 2006. godine,postavljena u zagrebaèkom Tehnièkom muzeju, a u kojoj je susudjelovale brojne èlanice koje tvore krovnu udrugu Tehnièkekulture. Podsjetimo da je u HZTK-i danas udruženo 15 nacio-nalnih saveza, 19 županijskih i 33 gradske zajednice tehnièkekulture.

Izložbu je otvorio državni tajnik za znanost i tehnologiju, prof.dr. sc. Dražen Vikiæ-Topiæ, a predsjednik HZTK-e, prof. dr. sc.Ante Markotiæ, prigodnim se rijeèima osvrnuo na znaèaj bavlje-nja tehnikom, naglašavajuæi da su mladi skromno ukljuèeni unju. Napomenuo je da školski sustav u našoj zemlji nedovoljnovalorizira tehnièka znanja i podsjetio da su ona nužan temelj zanapredak svakoga društva.

I Hrvatski radioamaterski savez, kao jedan od najaktivnijihèlanica, pridružio se proslavi obilježavanja 60. obljetnice osnu-tka HZTK-e.

Na posebnome štandu, u staklenim vitrinama, postavljeni subrojni izlošci koji svjedoèe o razlièitim aktivnostima sadašnjihèlanova Hrvatskoga radioamaterskog saveza, s kratkim osvr-tom na povijest. Evo nekih od njih: radijski ureðaj za 10 GHz(mikrovalni dio, MF, NF sklopovi, napajanje i modulator) iz 1984.godine (autor: Željko Ulip, 9A2EY), brodska radiopostajaS/Y "Besa" (To je radijska postaja s amerièkog bombardera izII. svjetskog rata, preraðena za radioamaterske frekvencije,rabljena kao jedina veza posade "Bese" sa svijetom. S/Y "Besa"je, kao prva športska jedrilica bivše države, isplovila s barbom,književnikom Jožom Horvatom na put oko svijeta 1965. godine.(Izložak je iz privatne zbirke: Bobo, 9A7SVB), iz zbirke Radio-kluba Zagreb izloženi su nekada popularni i tada jedini lakodostupni tvornièki UKV primopredajnik Contest 25, nastao uHRS-ovoj radionici, kratkovalni radioprijamnik namijenjen zaprimanje telegrafskih signala na opsegu od 3,5 MHz do 3,8 MHz(rad Matije Klausera iz 1932. godine), iznimno zanimljiva i vrije-dna izvedba amaterskoga kratkovalnog prijamnika i odašiljaèa

(autor Slavoljub Plešnik, 1930. godina), slobodno-titrajuæizvuènik iz 1927. godine, tipkalo (taster) iz 1927. godine (rabilaga je tada nelicencirana postaja UN7LL, mnogima dobroznanoga operatora Zvonka Stankoviæa iz Vinkovaca).

Kao suprotnost povijesnim izlošcima, ispred izložbenogprostora postavljena je suvremena radioamaterska postaja spriborom na kojoj su zainteresirani mogli pratiti održavanjekratkovalne digitalne radioveze (PSK31). O tome je "skrbio"Ivica, 9A2HW. Istovremeno, na prijenosnom raèunalu vrtilesu se snimke naše reprezentacije snimljene tijekomARDF natje-canja u Kini.

Izdavaèka djelatnost je neizostavni i vrlo važan segment udjelatnosti svake organizacije, poglavito tehnièke. Prikazujuæikontinuitet u informiranju i educiranju èlanstva, Hrvatski radio-amaterski savez izložio je svoja glasila, od Biltena iz 1991.godine do èasopisa Radio HRS u prošlom (1992 – 2003.) isadašnjem obliku (2004 – 2006.). Zapaženo mjesto na izložbizauzela je i Državna nagrada "Faust Vranèiæ", koju je naše

HRS na proslavi 60 godina HZTK-ePiše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA


vijesti iz HRS-a

Kratka povijest udrugeRadioklub "Meðimurje" (Èakovec) osnovan je 23. prosinca

1946. godine kao prijamna radiosekcija tadašnjeg Doma JNAÈakovec, a uz pomoæ NOO Kotara Èakovec. PredsjednikKluba u osnivanju bio jeStjepan Mihinjaè (uz tajnikaFranju Štiha i instruktoraŽarka Šušnjariæa).

Klub prvo djeluje podimenom Radioklub "Elektron"i broji 36 èlanova. "Ozbiljniji"rad i prave radioamaterskeaktivnosti poèinju 1960. godi-ne kada mu se dodjeljuje prvapozivna oznaka, YU2CAL.Tada radioamateri koriste vojnu radiostanicu BC235, koju jena korištenje dao bivši odsjek Narodne obrane, Èakovec.

Period od 1960. do 1976. vrlo je važan u povijesti Kluba.U Klubu djeluju stariji i iskusniji èlanovi: pokojni Ljudevit Lajner,Franjo Novak, Rudi Praznik, Zvonimir Makovec i drugi. Oniodržavaju brojne teèajeve za radioamatere operatere, i to zapoèetnièke i naprednije kategorije. Ove teèajeve završilo jepreko tri stotine radioamatera.

1965. godine radioamateri klupskim stanicama sudjeluju uobrani od poplava u Kotoribi, kada održavaju veze za potrebeopæinskog štaba civilne zaštite Èakovec i mjesne zajedniceKotoriba. Isto tako, radioamateri su ukljuèeni u mnoge vježbecivilne zaštite i teritorijalne obrane, te više puta pohvaljeni zadobro održavane veze. Èlanovi Kluba bili su sudionici mnogihmeðunarodnih natjecanja s lokacija u Èakovcu, s Mohokosa,Dragoslavca, Vukanovca, Ivanšèice i drugih planina RepublikeSlovenije. U svim natjecanjima postizani su odlièni rezultati.

1968. godine Klub nabavlja prvu tvornièki izraðenuradiostanicu amerièke proizvodnje Hallicrafters SR-400 kojadonosi "preporod" u radu Kluba. Od tadaodržava mnogo kvalitetnije veze s radioamateri-ma širom svijeta. Iste godine postavljen je naneboderu u Èakovcu antenski sustav za UKVpodruèje kojeg se ni danas ne bi posramili, izahvaljujuæi kojem su postizali izvrsne rezultateu domaæim i stranim natjecanjima. Meðu prvimsmo radioklubovima u bivšoj državi koji suodržali veze preko amaterskog radiosatelita u tovrijeme.

1971. godine Klub potvrðuje 100 zemalja poDXCC listi i osvaja jednu od najvrjednijih diplo-ma: DXCC. Do današnjeg dana osvojio je svediplome što se mogu osvojiti prema vrednovan-ju kontinuiranog rada i posjeduje najuglednijunagradu honor roll ili poèasnu plaketu zaodržane sve entitete u svijetu. Klub posjeduje

više od 500 raznih diploma i trofeja koje su rezultat preko50 000 veza održanih sa svim dijelovima svijeta na raznimradioamaterskim frekvencijama i raznim naèinima rada. Klubje tako vrlo poznat po radu na radioteleprinteru jer je, kao prvi

u bivšoj državi, poèeo sradom teleprinterom na ama-terskim radiofrekvencijama.1972. godine Klub uz pomoæsvog èlana Matije Igreca,9A2UG, nabavlja stari tele-printer i transverter kojim suosvajana prva mjesta u mnogo-brojnim europskim i svjetskimnatjecanjima.

1988. godine Klub senalazi na novoj lokaciji, u tadašnjoj ulici M. Kovaèa 2b.Prostorije su renovirane, postavljenja je uèionica za telegrafijui antenski sustav te je klupska aktivnost ponovno oživjela.Održavaju se teèajevi za radioamatere, nabavljena su prvaraèunala i uspostavljena paket radioveza.

1991. godine Klub seli u suteren Centra za socijalni radu ulici Vladimira Nazora 16. Prostorija je ured Kluba i PPSza KV, dok se UKV aktivnosti odvijaju u Dragoslavcu iVukanovcu. Poèetkom agresije na Hrvatsku, 1990. godine,Klub ureðaje sklanja kod svojih èlanova, organizira radiomrežuza opasnost, a mnogi èlanovi odlaze u postrojbe HV gdjezauzimaju važne dužnosti u postrojbama Veze u prièuvnomsastavu.

Period od 1996. do 2006. godine oznaèen je velikomaktivnošæu na UKV podruèju zahvaljujuæi izvrsnoj lokaciji uVukanovcu, koju je koristio zahvaljujuæi razumijevanju ipomoæi pokojnog Ranka Žbulja.

Klub se još jednom seli na novu lokaciju u Èakovcu. Novosjedište Kluba od 2004. god. je na sajmištu, u ulici A. Schulte-

issa 19. U meðuvreme-nu, Klub gubi lokaciju uVukanovcu. Gubitak ovelokacije gotovo jenenadoknadiv za UKVrad zbog osobitogpoložaja i tek æe jemožda novo kupljenjalokacija na Ciganjšèakudostojno zamijeniti.

Od 80-ih godina trajekontinuirano bavljenjeposebnom granomradioamaterizma, ama-terska radiogoniometrija(ARDF). Osim generi-ranja novog èlanstva iz

60 godina Radiokluba "Meðimurje"Piše: Lucijan Franin, 9A1Z

glasilo dobilo 2001. godine za doprinos razvoju tehnièke kulture.Posjetitelji su se mogli upoznati i sa struènom literaturom

kojom su mnogi od sadašnjih poznatih radioamatera stjecaliprva znanja: Radioamaterizam (Z. Jakoboviæ, 1972. godina),Uvod u radioamaterizam (Z. Jakoboviæ, 1983. god.), Radio-priruènik za amatere i tehnièare (B. Metzger, 1976. i 1985. god),Radiotehnika (B. Pasariæ, 1989. god.), Primanje amaterskihkratkih valova (B. Metzger i M. Horn, 1999. god.), i konaènoRadiokomunikacije (M. Zadro i dr., 2005. godine).

Ovom prigodom naèinjen je i posebni plakat na kojemu su senašle sve operatorske diplome èiji je pokretaè i vlasnik Hrvatskiradioamaterski savez.

Državni tajnik za znanost i tehnologiju, prof. dr. sc. DraženVikiæ-Topiæ, u društvu s predsjednikom HZTK-e, prof. dr. sc.Antom Markotiæem, posjetio je i štand Hrvatskoga radioamate-rskog saveza, te se u ugodnom razgovoru zadržao s predsje-dnikom HRS-a mr. sc. Petrom Milièiæem, 9A6A. Tom prilikomuruèen im je i najnoviji primjerak èasopisa Radio HRS.

Izložba je bila otvorena 10 dana.

pok. Ranko Žbulj, Mirko Vurušiæ i Bogdanza ureðajem Braun SE600


vijesti iz HRS-a

osnovnoškolske i srednjoškolske mladeži Klubuskoro neizostavno "stvara" državne repreze-ntativce u svim kategorijama.

ÈlanstvoU Meðimurju djeluje oko 130 radioamatera.

S vremenom je kroz Klub prošao mnogo veæibroj èlanova, koji su barem jedan dio životaposvetili ljubavi prema radiju. Èlanovi se generi-raju iz populacije osnovnoškolaca (5 razred istariji), i iz populacije srednjoškolaca.

Mnogi su, zahvaljujuæi dodiru s radiotehnikomu Klubu, odredili životne putove i zanimanja.Popis inženjera koji su svoj put zapoèeli u Klubuje dugaèak. Mnogi su npr. kalili svoja televizijskai radijska zanimanja upravo u Klubu. Sliènih jeprimjera mnogo, a osobito u podruèju informa-tike: Klub je gotovo "rasadnik" informatièkihkadrova koji su stasali s prvim raèunalima 80-ihgodina.

Osvræuæi se na povijest Kluba, posebno trebazahvaliti dugogodišnjim èlanovima od kojih suneki zapoèeli radioamaterske aktivnosti napodruèju Meðimurja, a drugi su donosili novetehnike rada ili iznimne rezultate u rad Kluba.To su: Rudi Praznik, S51UF, pokojni FranjoNovak, pokojni Ladislav Lajner, pokojni BrankoZuzel, 9A2OD, Zvonimir Makovec, 9A4ZM, pokojni RankoŽbulj, 9A4RZ, Bogdan Guliæ, Hladki Ladislav, Moènik Darko,Mirko Vurušiæ, 9A2F, Mladen Hajdinjak, Igrec Matija, 9A2UG,Marijan Ružiæ, 9A4DE, Leo Bogdan, Filip Vadlja, 9A4K,Lucijan Franin, 9A1Z, Darko Žiškoviæ, 9A4DP, Josip Rihtarec,9A4RJ, Branimir Vinko 9A2UP, Vladimir Vinko, 9A6JAW,Vladimir Vuri, Ivan Vuglaè i mnogi drugi. Od rada samog Klubaneodvojiv je i rad radioamatera koji rade i samostalno navlastitim radiostanicama.

Sudjelovanje u natjecanjimaRadioklub sudjeluje u natjecanjima na svim frekvencijama

od 1,8 MHz do 10 GHz i vlasnik je preko 500 diploma iplaketa za postignute rezultate. Uspjesi su i potvrda ispra-vnosti i kvalitete same opreme, ureðaja i antena. Radioklubkontinuirano prati razvoj tehnike i unapreðuje svoja sredstvaza rad. Još i danas velik je znaèaj samogradnje, osobito navisokim frekvencijama i u podruèju antena. Znaèajniji rezultatipostignuti su u natjecanju refleksijom signala od meteoritskihtragova.

Satelitske komunikacijeU okviru posebnih tehnika rada, ulazi i istraživanje svemir-

skih komunikacija (rada preko radioamaterskih satelita), kojihu zemljinoj orbiti ima veliki broj. 9A1CAL bio je osobito aktivanpreko najdugovjeènijeg radioamaterskog satelita lansiranogdaleke 1974. godine, uspostavivši komunikaciju preko satelitasa svim kontinentima osim Australije (koja je iz Hrvatske"predaleko" s obzirom na nisku orbitusatelita). Takoðer, održavali smo iveze s ruskim astronautima u vrijemekad su boravili na svemirskoj staniciMir.

RekordiRadioklub "Meðimurje" (9A1CAL)

posebno se bavi istraživanjem propa-gacija na UKV porduèju 144 MHz(valna duljina 2 m). Jedan od "uspu-tnih" rezultata u prouèavanju specija-lnih uvjeta rasprostiranja radiovalovauzrokovanih polarnom svjetlošæu,službeno je priznat i potvrðen svje-

tski rekord u dužini veze prekotzv. Aurora-Es sloja, a iznosi2 172 km. Ostvaren je sa stani-com SM2CEW na dalekomsjeveru Švedske. Inaèe,9A1CAL drži 3. mjesto u dužiniveze refleksijom od polarnesvjetlosti (2 149 km, stanicaRA4AOR iz južne Rusije), štoje posebno znaèajan podataks obzirom na geografsku širinuHrvatske gdje je polarna svje-tlost relativno rijetka pojava.

ARDFARDF ili ARG (amaterska

radiogoniometrija) je u Radio-klubu "Meðimurje" prisutna od1980., a aktivno od 1994.godine. U tom razdoblju ostva-reni su znaèajni rezultati uorganizaciji natjecanja, kao i usamim natjecanjima.

Od 1995. godine do danas,natjecatelji našeg Radioklubasu kao natjecatelji u hrvatskojreprezentaciji sudjelovali na 6

svjetskih i 6 europskih prvenstava, koji su održani u Švedskoj,2 puta u Slovaèkoj, Bugarskoj, Njemaèkoj, Maðarskoj,Hrvatskoj, Kini, Francuskoj, Poljskoj, Èeškoj i Srbiji i CrnojGori.

Na svjetskom prvenstvu u Maðarskoj, pola hrvatske repre-zentacije (6 natjecatelja) bilo je iz sekcije 9A1CMS, iz MurskogSredišæa.

Najupeèatljiviji dojam na sudionike ostavilo je egzotiènoodredište 2000. godine– Kina, koju nikad neæe zaboraviti JosipRihtarec – Pepi, Vladimir, Branimir Vinko. Èinjenica je da se nebavimo tom sportsko tehnièkom disciplinom, ne bismo imalimoguænost posjetiti Kinu.

Najviše pojedinaèno odlièje osvojeno je 2005. godine naEuropskom šampionatu, na planini Tari, u Srbiji i Crnoj Gori.Branimir Vinko, 9A2UP, osvojio je 11. mjesto, a ZvonimirMakovec, 9A4ZM, 12. mjesto, u kategoriji M50. U Hrvatskoj jeu kategoriji M40, vodeæi natjecatelj Vinko Vladimir, 9A6JAW.

Rad s mladima u OŠ "M. Središæe" – ARDFaktivnostVelika pozornost se posveæuje radu s mladima. "Rasadnik"

mladih natjecatelja je Osnova škola M. Središæe. Mladi natje-catelji zapažene su rezultate postigli na županijskim idržavnim natjecanjima ZTK, kao i na meðunarodnim natje-canjima. Na županijskom i državnom natjecanju ZTK uKraljevici su u ARG osvojili 1. mjesta: Luka Bahun iz OŠM. Središæe i Ivan Janušiæ (TIOŠ), takoðer iz M. Središæa.Mladi natjecatelji: Anita Žerjav, Samanta Kraljiæ i Luka Bahun,

sudjelovali su na meðunarodnomŠampionatu mladih u KarlovýmVáryma gdje su odmjerili znanjesa svojim vršnjacima iz Europe.Trener mladih natjecatelja jeVladimir Vinko. Njihovo sudjelo-vanje na tom natjecanju ove jegodine pobudilo zanimanje djevo-jèica 6-ih razreda. Nadamo se daæemo uskoro imati respektabilnuekipu mladih djevojaka.

Rad u natjecanju: Marijan Ružiæ, 9A4DE,Filip Vadlja, 9A4K, Josip Rihtarec Pepi, 9A4RJ;

lokacija Dragoslavec.


vijesti iz HRS-a

Nakon ljetne stanke okupili smo se u Klubu i nastavili sdruženjima i aktivnostima. Na poziv prijatelja iz Radio-

kluba slijepih "Galeb", sudjelovali smo na Prvenstvu Rijekeu amaterskoj radiogoniometriji, koje je 23. rujna održano uBakarcu pokraj Kraljevice.

Prvenstvo Kluba u ARG-uOvogodišnju natjecateljsku sezonu u amaterskoj

goniometriji po obièaju smo završili Prvenstvom Kluba, koje jeodržano 30. rujna na terenima Sportsko-rekreativnog centra"Jarun". Natjecalo se 15 èlanova Kluba, a najbolji je bio juniorJasmin Bajza. On je bio brži i spretniji u otkrivanju odašiljaèaod seniora Petra Vrdoljaka i Novice Dražetiæa. Po prvi putanastupilo je i èetvero uèenika šestog razreda Osnovne školeKsavera Šandora Gjalskoga, koji su unijeli puno radosti iveselja u natjecanje. Pobijedila je Soraja Šaæiragiæ (ispredTihane Kuljiš i Lore Cepetiæ).

Natjecanje je vodila profesorica Tatjana Trošt, asistentna Kineziološkom fakultetu, a suci na stazi su bili prof. AnteÆuzela Piljac i apsolvent Kineziološkog fakulteta, Ivan Kara-vida. Na zajednièkom ruèku podijeljeni su pehari i diplome.

UKV natjecanje "Ruka prijateljstva 2006."Najvažnija akcija Kluba svake godine je organizacija UKV

natjecanja "Ruka prijateljstva". U njemu sudjeluje veliki broj"videæih" radioamatera iz Hrvatske i susjednih zemalja. Oninam svojim sudjelovanjem pružaju podršku u radu na radio-valovima. Slijepi imaju moguænost pokazati svoju sposobnostu brzini održavanja veza, rukovanju radioureðajima i opre-mom, a takoðer i provjeru svoje memorije. Cilj je održati štoveæi broj veza.

Natjecanje smo prvi puta organizirali 1996. godine i naišlismo na veliki odaziv i podršku "videæih" radioamatera.

Ove godine natjecanje je održano u nedjelju, 22. listopada2006., i naša klupska ekipa je otišla na Sljeme u Planinarskidom "Puntijarka". Novica, Petar, Joco i Savo su održali oko450 veza s radioamaterima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Maðarske, Slovenije i Srbije. Vremenske prilike (propagacije)su bile vrlo loše zbog magle i kiše, pa smo još više zadovoljnivelikim odazivom "videæih" radioamatera. Ostali èlanovi naše-ga Kluba javljali su se iz svojih domova, a pridružili su namse i slijepi kolege iz Osijeka i Bihaæa.

Hamfest (susret radioamatera) na kojem æe biti proglašenirezultati, podijeljeni pehari najboljima, a diplome svim natje-cateljima, održava se 25. studenoga u prostorijama Udrugeslijepih Zagreb. Tom prilikom prigodnim programom obilježa-vamo dvadesetu obljetnicu osnivanja i djelovanja Radioklubaslijepih "Louis Braille". Oèekujemo veliki broj radioamatera iuzvanika iz naše i susjednih zemalja. To je prilika da se jošbolje upoznamo i družimo s prijateljima s radiovalova.

Aktivnosti u Radioklubu slijepih"Louis Braille"

Piše: Savo Goliæ, 9A2GS

Nakon duljeg vremena Hrvatski radioamaterski savezorganizirao je ispite za radioamaterske operatore A i P

razreda, odnosno one èlanove HRS-a koji su prošli teèajevena terenu, po klubovima. Preko HRS-ovih web stranica zamo-ljeni su svi zainteresirani koji žele polagati ispit za radioama-tera, da se prijave struènoj službi HRS-a. Prije toga, pozvanisu svi radioklubovi iz Zagreba izagrebaèke regije, u kojima suteèajevi u tijeku, da do tada završes njima, te da u svojim klubovimaoglase održavanje ispita.

Ovogodišnji ispit, u obliku testaprema CEPT programu i pitanjimaiz knjige "Radiokomunikacije",održan je 11. studenoga 2006.godine u prostorijama Hrvatskezajednice tehnièke kulture uZagrebu. Ispitu je pristupilo èak33 kandidata iz Zagreba, Siska,Zaprešiæa, Topolovca, Varaždina,Tinjana, Višnjana, Dalja, DonjeBistre i Jastrebarskog, i to 17 za

A i 16 za P razred. Ispitna komisija, u sastavu Juriša Vladimiri Željko Pilat (9A2R), iz Ministarstva mora, turizma, prometa irazvitka, te Petar Milièiæ (9A6A), Želimir Klasan (9A2DQ) iVladimir Štancl (9A2V), ispred Hrvatskoga radioamaterskogsaveza, priopæila je da je 27 kandidata udovoljilo ispitnimkriterijima te su im potom uruèene diplome.

"Zadovoljan sam odzivom kandidatai pokazanim znanjem", rekao je nakraju, ne krijuæi zadovoljstvo, predsje-dnik HRS-a, mr. sc. Petar Milièiæ,9A6A. Dodao je i da æe se u veljaèi2007. godine organizirati popravni ispitza one koji nisu ovaj puta zadovoljili,a žele se prikljuèiti velikoj radioama-terskoj obitelji. Bit æe to prilika da ispi-tima pristupe i oni koji to do sada nisuuèinili.

Datum održavanja sljedeæeg ispitabit æe na vrijeme objavljen na HRS-ovim web stranicama.

Novi radioamaterski operatoriPiše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

"Pun pogodak": dugooèekivani ispiti u organizaciji HRS-a.


Neovisno od Kennellyja, svega dvamjeseca poslije, jednako je teoretskotumaèenje objavio je i engleski fizièari matematièar Oliver Heaviside (sl. 2.).Po njima je taj atmosferski sloj i nazvanKennelly-Heavisideovim slojem. Danastaj sloj nazivamo ionosferskim E-slojem.

Kennelly je još bitan jer je prvi primi-jenio kompleksni raèun za proraèunpojava u krugu izmjeniènih struja, i toobjavio u radu Impedancija. Time jeotvorio novo poglavlje u analizi izmjeni-ènih struja. Heaviside je pak zaslužan

elektronika za mlade

Elektronika za mlade – 17. nastavakElectronics for the Young Ones - Part 17

Piše: mr. sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

7. Rasprostiranje radiovalovaPri kraju 19. stoljeæa radijske su se

veze održavale na dugim valovima, kojesu proizvodili odašiljaèi s iskrištem.Znajuæi da se radi o elektromagnetskimvalovima, struènjaci su smatrali da se ovišire iskljuèivo pravocrtno. Domet radi-jskih veza u ono vrijeme bio je 40-akkilometara, što se uglavnom podudaralos tom teoretskim predviðanjima. G.Marconi je 1901. god. uspio prekoAtlantika, iz Engleske u Ameriku,bežièno prenijeti telegrafski znak slova"S" na udaljenosti od 3 400 km, iako nijemogao objasniti kako su radiovalovisvladali zaobljenost Zemlje. Postalo jejasno da za to treba potražiti i teoretskotumaèenje. Ponudio ga je veæ 1902. god.amerièki elektroinženjer Arthur Kennely(sl. 1.), koji je pretpostavio da se uZemljinoj atmosferi na visini od oko100 km nalazi sloj ioniziranih plinova,koji poput zrcala odbija radiovalovenazad prema površini Zemlje. Taj je ion-izirani dio Zemljine atmosfere nazvanionosferom.

Appleton je ubrzo ustanovio da jeionosfera složen i promjenjiv sustav, i daje njezino ponašanje vrlo teško svestina neka jednostavna pravila. Kada je29. lipnja 1927. bila potpuna pomrèinaSunca, primijetio je da je F-sloj naglooslabio. Mogao je zakljuèiti da Sunèevazraèenja ioniziraju sloj i da odbijanjeradiovalova uzrokuju slobodni elektroni.Prouèavajuæi polarnu svjetlost dokazaoje da Zemljino magnetsko polje takoðerutjeèe na odbijajuæa svojstva ionosfere.Prvi je objasnio pojavu koja je nazvanafedingom (engl. fading, slabljenje, izblje-ðivanje), pojavu da kratkovalni signal namjestu prijama stalno mijenja svojujakost. Radi se o tome da on stiže dva-ma putovima, pa se signali povremenozbrajaju, a povremeno meðusobnooslabljuju. Appleton je inaèe bio neæakCharlesa Wheatstonea, konstruktoramjernoga mosta za mjerenje otpora,nazvanoga Wheatstoneovim mostom.

7.1. Ionosferski slojeviZahvaljujuæi uglavnom Appletonu,

danas imamo prilièno jasnu sliku iono-sfere i njena ponašanja (sl. 4.). Ionosferase sastoji od nekoliko ioniziranih, tj.elektrièno nabijenih slojeva u gornjimdijelovima Zemljine atmosfere. Donja jojje granica na visini od 50 km, a gornja ido 500 km, gdje se veæ miješa s magne-tosferom i Van Alenovim pojasevima vrlojakoga ionizirajuæeg zraèenja. Stupanjionizacije i visina ioniziranih slojevamijenjaju se ovisno o dobu dana ili noæite o godišnjim dobima. Na njih utjeèu

što je Maxwellove jednadžbe za cjelovitotumaèenje elektromagnetskih pojava,nakon nekoliko godina naporna radasveo na èetiri osnovne. Tih je jednadžbiizvorno bilo dvadesetak, izraženihteškim matematièkim "jezikom", pa ihgotovo nitko nije razumio. Dakle,Maxwellove jednadžbe kakve se danasuèe i primjenjuju u elektromagnetizmu,zapravo su Heavisideove jednadžbe.Zaslužan je i za druge matematièkemetode koje je uveo u teoriju izmjeniènihstruja.

U tumaèenju rasprostiranja (propa-gacije) radiovalova postoji i treæa osoba,koja se rijetko spominje. To je engleskifizièar Edward Appleton (sl. 3.), dobitnikNobelove nagrade za fiziku 1947. god.On je 1924. god. poèeo usmjerenimantenama sustavno mjeriti jakostpristiglih radiovalova iz raznih smjerovaionosfere, te je tako dokazao toènostKennellyjeve i Heavisideove teorije. Zato mu je poslužila BBC-ova radijskapostaja Bournemouth, a mjerenja jeizvodio u Cambridgeu i Oxfordu, paèak i u Norveškoj. Ubrzo je ustanovio daje, osim Kennelly-Heavisideova sloja,koji je na visini od oko 100 km, iznadnjega na visini od oko 250 km postojijoš jedan sloj koji odbija kratke valovenazad prema Zemljinoj površini. To jetzv. Appletonov sloj, koji danas naziva-mo ionosferskim F-slojem. Appleton seslužio zapravo radarskim postupcima(iako radar tada još nije postojao), šaljuæiradiovalove u impulsima i ritmièki mije-njajuæi njihovu frekvenciju. Odbijenesignale je u slijedeæim godinama proma-trao i na osciloskopu. Tako je usputubrzao konstrukciju radara u Drugomsvjetskom ratu.

Slika 1. – Arthur Kennelly (1861 - 1949.)

Slika 2. – Oliver Heaviside (1850 - 1925.)

Slika 3. – Edward Appleton (1892 - 1965.)


ultraljubièasta i druga zraèenja saSunca, kao i broj pjega na Suncu. Štoje veæi broj pjega, to su i uvjeti širenjaradiovalova povoljniji. Maksimum pjegaredovno se javlja svakih jedanaestgodina, iako se danas još ne zna zašto.To je tzv. jedanaestgodišnji ciklusSunèeve aktivnosti.

D-sloj je najniži, nalazi se na visiniizmeðu 50 km i 90 km. Nastaje odmahpo izlasku Sunca i nestaje po njegovuzalasku. Po danu upija frekvencije nižeod 7 MHz, pa tako srednjovalne postajepo danu primamo iskljuèivo posredstvompovršinskih valova. Zato po danuamatersko 160-metarsko i 80-metarskopodruèje možemo rabiti samo za bliskeveze. Po noæi D-sloj nestaje, pa se sre-dnji valovi mogu odbijati od E-sloja kojije na visini od oko 100 km.

E-sloj se nalazi odmah iznad D-sloja,na visini 90 km do 150 km. Može odbijatifrekvencije samo niže od 5 MHz. Zatonaveèer èujemo mnoge srednjovalnepostaje, koje po danu nismo mogli èuti.Poslije zalaza Sunca E-sloj se polakogubi, a pred jutro potpuno nestaje.Povremeno se u E-sloju javljaju jaki ikratkotrajni oblaci elektrona koji omogu-æuju iznenadne daleke veze na metar-skim valovima, koje se dugo nisu mogleobjasniti. Takav iznenadni podsloj nazivase sporadiènim E-slojem ili Es-slojem(prema engl. sporadic, povremen) inajèešæe se javlja ljeti, ujutro ili naveèer.

F-slojevi se nalaze iznad E-sloja, navisinama iznad 200 km. To su dva sloja:F1-sloj na visini iznad oko 200 km, iF2-sloj na visini iznad oko 300 km. F1-slojje najaktivniji po danu. Oba slojaomoguæuju kratkovalne veze na velikimudaljenostima, praktièno oko cijeleZemaljske kugle. Viši, F2-sloj, djelujesnažnije od F1-sloja i najvažniji je sloj zaradioamatere. On može odbijati frekve-ncije i do 50 MHz za vrijeme maksimumaSunèevih pjega. Po noæi se ta dva sloja

ujedinjuju u jedins-tveni F-sloj, koji jenajzaslužniji za radio-amaterske DX-veze,na udaljenostima veæim od 3 000 km(sl. 5.).

U pravilu, ionosfera ne odbija ultrakra-tke valove frekvencija viših od 30 MHz, ioni odlaze u svemir. Zato se veze sasvemirskim sondama održavaju na vrlovisokim frekvencijama.

7.2. Površinski i prostorni valoviSvaka antena zraèi površinski i pros-

torni val (sl. 6.). Valovi koje smo dosadopisali bili su iskljuèivo prostorni.Analogijom sa svjetlosnim valovima, upoèecima radiotehnike struènjaci nisumogli zamisliti moguænost da elektroma-gnetski val slijedi zakrivljenost Zemlje.Ipak to se zaista dogaða, zahvaljujuæivodljivosti tla. Takav val se nazivapovršinskim valom. Kako tlo najèešæenije kvalitetan vodiè, površinski val dostabrzo oslabi. Najbolji vodiè je morskavoda, a najslabiji pustinjski pijesak. Osim

toga, što je frekvencija niža, to su i gubi-ci manji, što je bio jedan od razloga dasu u poèetku radiotehnike primjenjivaliiskljuèivo duge valove. Valove kraæihvalnih duljina od 200 metara smatralibeskorisnima, pa su ih prepustili za obu-ku radiotelegrafista i radioamaterima.

Slabljenje dugih valova ovisi i o njiho-voj polarizaciji. Najmanje slabe vertika-lno polarizirani valovi. Zato dugovalni isrednjovalni odašiljaèi u pravilu imajuvertikalne antene, koje odašilju pretežnovertikalno polarizirane valove. Radiodifu-zijski odašiljaè na dugome valu prikladanje za pokrivanje bliže ili dalje okoline,ovisno o snazi, a ima i prednost da sepodjednako rasprostire i danju i noæu.(Danas taj posao bolje obavljaju FM-po-staje na UKV podruèju.) Na dugovalnompodruèju i danas još rade neki odašiljaèivelikih snaga. Osim velike uloženesnage i iznimno dugaèke antene, nedo-


Slika 4. – Ionosfera i njezina èetiri sloja: D-sloj, E-sloj F1-sloj i F2-sloj,èija debljina i gustoæa ionizacije ovise o dobu dana i noæi,

o godišnjim dobima i broju pjega na Suncu

Slika 5. – Po noæi se F1-sloj i F2-sloj spajaju u jedinstven F-sloj,dok D-sloj po noæi nestaje

Slika 6. – Površinski i prostorni val, i preskoèeno podruèje,koje se razgovorno naziva mrtvom zonom

statak su dugovalnih veza velike atmos-ferske i industrijske smetnje na tim fre-kvencijama. Engleska dugovalna posta-ja Droitwich na 200 kHz dugo je služilau Europi i kao svima dostupna normatoène frekvencije.

Postoji još jedna pojava vezana uzpovršinski val, a to je mrtva zona (sl. 6.).To je ono kružno oko odašiljaèke antene,u kojemu se površinski val više ne èuje,dok prostorni val (odbijen od ionosfere)stiže na Zemlju tek na veæoj udaljenosti.Zato se dogaða da se na amaterskom

u normalnom stanju u donjem dijeluatmosfere, tzv. troposferi, temperaturaopada s visinom, pa su viši slojeviatmosfere hladniji od nižih. Meðutim,postoje stanja kada je to obratno, tj. kadasu viši slojevi topliji od nižih. To je stanjetemperaturnoga obrata, kada nastajeatmosferski sloj, tzv. valovod ili tunelkoji vodi valove odreðenih valnih duljina.To se osobito dogaða ljeti, kada sutemperature visoke, i to rano ujutro ilikasno popodne. Takav se naèin raspros-tiranja radiovalova naziva troposferskim

rasprostiranjem (sl. 7.). Takvim surasprostiranjem moguæe i daleke vezena frekvencijama 30…300 MHz.

Radioamateri tijekom održavanjaveza brzo nauèe u koje doba dana ilinoæi, i u koje godišnje doba, mogu ostva-riti veze na željenim udaljenostima.Npr., frekvencijsko podruèje od 3,5 MHzprikladno je noæu za veze unutarEurope, dok je podruèje od 14 MHzpravo DX-podruèje za veze s cijelimsvijetom.

U ovome poglavlju upoznali smo sljedeæepojmove:

- ionosferu,- ionosferske slojeve: D-sloj, E-sloj,

F1-sloj i F2-sloj,- sporadièni Es-sloj,- površinski val i prostorni val,- feding,- mrtvu zonu,- temperaturni obrat

(temperaturnu inverziju).

U slijedeæem nastavku govoritæemo o mjerenju.


Valna duljina Frekvencija Naèin rasprostiranjavrlo dugi valovi 3…30 kHz površinski valdugi valovi 30…300 kHz površinski valsrednji valovi 300…3 000 kHz površinski val i noæu E-slojkratki valovi 3…30 MHz E-sloj, F-slojvrlo kratki valovi 30…300 MHz do granice vidljivosti, Es-sloj, troposferomultrakratki valovi 300…3 000 MHz do granice vidljivosti

Tablica 1. – Rasprostiranje radiovalova

Slika 7. – Troposfersko rasprostiranje na frekvencijama višim od 30 MHz.Pojava traje kratko, od desetak minuta do nekoliko sati, a omoguæava

veze na udaljenostima nekoliko tisuæa kilometara.

podruèju 14 MHz ne èujepostaju udaljenu samo dvade-setak kilometara, dok se onaodlièno èuje na udaljenosti od1 000 km. U tablici 1. navedenisu naèini rasprostiranja radio-valova razlièitih frekvencija.

Na frekvencijama višim od30 MHz postoji još jednamoguænost rasprostiranjaradiovalova, a to je putemtemperaturnoga obrata ilitemperaturne inverzije. Naime,


praktièna elektronika

moramo omoguæiti dobro hlaðenje.To sam riješio uporabom Graetzova

spoja za 25 A, jer su katode dviju diodaveæ spojene na izvod (+), a izvodeAC (~) sam prikljuèio na sekundartransformatora. Tako sam izbjegaouporabu dviju skupih odvojenih dioda injihovo postavljanje na hladnjak.

Jednostavno sam Graetzov spojpostavio na odgovarajuæi hladnjak iprikljuèio 3 žice (napomena: izvod (-) sene spaja jer se koristimo samo dvjemadiodama, a ne sve èetiri u Graetzovuspoju).

Princip rada ispravljaèa s dvjema dio-dama je sljedeæi: prva dioda D1 spojenaje s gornjim namotajem sekundara i pre-dstavlja poluvalni ispravljaè. On dajestruju kroz trošilo za vrijeme pozitivepoluperiode napona na anodi, kad jepropusno polarizirana. Za to vrijeme,druga je dioda zaporno polarizirana ikroz nju ne teèe struja. Za vrijeme drugepoluperiode napona, dioda D2 propusnoje polarizirana, pa ona daje struju kroztrošilo, a dioda D1 zaporno je polarizi-rana.

Zbog toga što kroz trošilo protjeèestruja za vrijeme cijele periode izmje-niènog napona i to uvijek u istom smjeru,takav se ispravljaè naziva punovalnim.

Sljedeæa važna sastavnica svakogaispravljaèa je elektrolitièki kondenzator.Može se reæi: što je kapacitet kondenza-tora veæi, to je i struja koju ispravljaèmože dati veæa, naravno, uz odgova-

rajuæi transformator. Slabim transforma-torom i velikim kapacitetom neæemopostiæi veæu struju, nego æemo imati veæipad napona na izlazu ispravljaèa.

Vrijedi iskustveno pravilo da je za 1 Astruje potreban elektrolitièki kondenza-tor kapaciteta od 2 000 µF. Elektrolitièkikondenzator moramo prikljuèiti kako jenaznaèeno na njegovim izvodima – pozi-tivan izvod na pozitivan pol, a negativanizvod na negativan pol. Zamjenompolariteta elektrolitièki kondenzatorpostaje vodljiv i eksplodira (iskušano upraksi).

Za stabilizirani izvor napajanja koji æena izlazu davati struju jakosti 5 Apotreban nam je, prema navedenompravilu, kondenzator kapaciteta najma-nje 10 000 µF. Naravno, možemo upotri-jebiti i veæi.

Ja sam upotrijebio šest kondenzatoraod 2 200 µF i jedan od 4 700 µF. Znaèi,ukupan kapacitet je 17 900 µF. Svi su ko-ndenzatori spojeni paralelno. Procjenju-je se da se tim kapacitetom može postiæistruja jakosti oko 8,95 A. Radni naponsvih kondenzatora je 40 V.

Svaki ispravljaè koji daje struju veæuod 4 A bi trebao imati transformator sasimetriènim sekundarom i ispravljanjeizmjeniènog napona izvedeno s dvjemadiodama, jer je bolje iskoristiti energiju,nego je trošiti na zagrijavanje dodatnihdviju dioda.

Ako upotrebljavamo cijeli Graetzovspoj, tj. èetiri diode, na njemu se troši

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA

Stabilizirani izvor napajanja 13 V/5 AStabilized Power Supply 13 V/5 A

Kod veæine poèetnika radioamatera,kad nabave radioureðaj trebaju

dobar izvor napajanja, tj. stabiliziraniispravljaè. Tvornièki ureðaji su skupi, pasam se odluèio na samogradnju. Za topostoje razne sheme i izvedbe.

Napravio sam nekoliko ispravljaèa, asvima je bilo ogranièenje mala izlaznastruja zbog uporabe slabih transforma-tora.

Da bismo napravili stabilizirani izvornapajanja, kojemu æe pad napona naizlazu biti oko 0,5 V pri struji od 5 A,trebamo nabaviti transformator s dvasimetrièna sekundara, tj. transformatorsa srednjim izvodom. Takav mrežnitransformator koji na sekundaru ima40 V izvadio sam iz staroga crno-bijelogtelevizora.

Rastavio sam transformator; to je biomalo teži zahvat jer su limovi bili slije-pljeni. Sekundar sam odmotao na 20 V,tj. izveo srednji izvod i ponovno namotaotransformator tako da sam dobio toèno20 V na oba sekundara.

Kod veæine ispravljaèa upotrebljavase Graetzov spoj, jer se upotrebljavatransformator s jednim sekundarom. Utakvom ispravljaèu struja prolazi krozèetiri diode, tj. stvara se pad napona nadiodama. To rezultira trošenjem snagekoja se pretvara u toplinu i zagrijavaGraetzov spoj.

Zbog toga sam se odluèio za transfo-rmator s dva simetrièna sekundara, ispoj s dvjema snažnim diodama, kojima

Slika 1. – Shema stabiliziranoga izvora napajanja



dva puta više energije. Znaèi, ako nekoristimo èetiri diode, trošit æemo 50%manje energije na ispravljanje.

Ako je na svakoj diodi pad napona0,7 V, a struja koja prolazi kroz svakudiodu iznosi 5 A, za Graetzov spoj trošitæe se snaga 4 × 0,7 V × 5 A = 14 W.S dvije diode trošit æe se snaga od2 × 0,7 V × 5 A = 7 W, tj. upola manje uodnosu na èetiri diode.

Sljedeæi vrlo važan dio svakogastabiliziranog izvora napajanja jeelektronièki sklop za stabiliziranje.On se sastoji od raznih integriraca inaponskih stabilizatora.

Obièno se integrirani sklopoviLM741 ili LM723 upotrebljavaju ustabiliziranim ispravljaèima s regu-lacijom napona. Opisani ispravljaènamijenjen je za napajanje radio-ureðaja, pa nije potrebna regulacijanapona veæ stalan napon od oko13 V.

Naèinio sam ispravljaè kojemu jeshema slièna onome na sl. 1., tj. nematranzistor T1, nego je umjesto njega biladioda. Izlazni tranzistor se grijao i kadnije bio optereæen, a pri kratkom spojuna izlazu uništio se tranzistor (tako samuništio dva tranzistora BD318).

Zato sam se odluèio za ispravljaèprema shemi na sl. 1. U njemu se prili-kom kratkog spoja neæe se uništiti izlaznitranzistor T2, jer je najveæa izlazna strujaogranièena otpornikom R2.

Važna sastavnica toga ispravljaèa jeizlazni tranzistor. U veæini se ispravljaèaupotrebljava 2N3055, koji je vjerojatnonajèešæe upotrebljavani tranzistor uispravljaèima. Postoje i bolji od njega.Ja sam upotrijebio TIP36, s najvišimnapon izmeðu kolektora i emitera od115 V, najveæom strujom od 25 A inajveæim gubitcima od 125 W. TranzistorTIP36 proizvodi se u kuæištu SOT-93 ivrlo lako se postavlja na hladnjak.

Najveæu izlaznu struju odreðujeotpornik R2, po jednadžbi I = 0,7 V/R2.Ako se sluèajno kratko spoji izlaz, neæe-mo imati najveæu struju koju transforma-tor može dati kad je izlaz kratko spojen,nego onu koju smo odredili otpornikomR2.

Vrijednost otpora R2 izraèunava se dije-ljenjem napona izmeðu baze i emitera,tj. 0,7 V, i najveæe izlazne struje 5,3 A,pa je R2 = 0,7 V/5,3 A = 0,132 Ω. Takavse otpornik ne nalazi na tržištu pa æemoupotrijebiti dva otpornika snage 9 W,jedan od 0,22 Ω i jedan od 0,33 Ω.Njihovim paralelnim spajanjem dobiva-mo otpor od 0,132 Ω.

Ako se na otporniku R2 pojavi strujaveæa od 5,3 A, pojavit æe se i viši padnapona, pa tranzistor T1 iskljuèuje izlaznitranzistor T2.

Otpornik R1 dovodi napon na stabi-lizator IC1 7812, koji na izlazu daje stabi-lan napon od 12 V. Kroz stabilizator7812 teèe slaba struja, pa æe stabilizatorza struju 1 A biti dovoljan.

Diode D3 i D4 spojene se serijski smasom stabilizatora kako bismo dobilinapon od 13,1 V (jer izlazni napon beztih dioda iznosi 11,7 V). Pad je naponana svakoj diodi 0,7 V, tj. ukupno 1,4,pa je na izlazu ispravljaèa ukupni naponUiz = 11,7 V + 1,4 V = 13,1 V.

Pri optereæenju od 5 A napon padneza 0,5 V, znaèi da se radioureðaj napajastabilnim napon od 12,6 V, bez bruma.

OtporniciR1 3,3 Ω/4 WR2 0,33 Ω/9 W + 0,22 Ω/9 WR3 1 kΩ

KondenzatoriC1 10 000 µF/40 V (elektrolitièki

kondenzator, vertikalni)C2 0,33 µF (blok-kondenzator)C3 0,1 µF (blok-kondenzator)

PoluvodièiD3 1N4007D4 1N4007D5 LED zelena, 5 mmT1 TIP34T2 TIP36IC1 7812, 1 AG1 Graetzov sklop KBPC2506

OstaloTr1 mrežni transformator

230 V/2 × 20 V/5 AS1 mrežni kip-prekidaè 2 × 1F1 osiguraè tromi

5 mm × 20 mm, 0,5 A- kuæište osiguraèa 5 mm × 20 mm- hladnjak

170 mm × 120 mm × 30 mm- utiènice izolirane,

4 mm, crna i crvena, 2 kom.

Slika 3. – Tiskana ploèica za stabilizirani izvor napajanja, 74 × 71 mm Slika 4. – Raspored komponenti na tiskanoj ploèici

Slika 2. – Kuæišta integriranoga sklopa IC1 itranzistora T1 i T2


Piše: Oto Predniæ, 9A4OP

"Papiga""Parrot"

Oni koji rade konteste fonijom, kojiobilaze naše otoke i nacionalne

parkove, ako nemaju "papigu" vrlo brzoizgube glasnice stalno ponavljajuæi CQpoziv, referentne odrednice gdje senalaze, itd. Da se to ne dogodi, poželjnoje napraviti ili nabaviti ureðaj koji namuveliko može olakšati radioamaterskirad.

Ja sam se s "papigom" susreo prijenekoliko godina kad sam bio na sajmuu Holicama u Èeškoj. Tamo su pod nazi-vom Audio modul prodavali tiskanuploèicu s integriranim sklopom ISD1416i još nekoliko osnovnih SMD elemenata.Buduæi da je bila jeftina (svega 100kruna ili 25 kuna), bio sam dosta sumnji-èav da radi s obzirom na to da u Zagrebutakav integrirani sklop košta preko 200kuna. Kupio sam je, i došavši u Zagreb,negdje zametnuo. Nakon nekolikomjeseci našao sam je i prema priloženojshemi pokušao sastaviti ureðaj. Od prvenije uspjelo, pa sam "sjeo" na Internet ipronašao novu shemu po kojoj je sveproradilo. Pitanje je bilo samo kako sjednim mikrofonom posluživati "papigu"i raditi na stanici. To sam riješio tako dajedan mikrofon služi za "papigu", a drugiza stanicu. Kako je to sve razmjernomalo, smjestio sam cijelu "papigu" ukuæište ruènog mikrofona koji tvornièkiima 3 prekidaèa. Oni su iskorišteni zasnimanje poruke, reprodukciju poruke inormalni PTT. Sa zadnje strane sam

ugradio prekidaè,kojim ugraðenimzvuènikom mogupreslušati upisanuporuku ili slušatiprijam sa stanice.

Kako ugraðenimemorijski èipmože pamtiti naj-više 16 sekundi,koliko je najèešæedovoljno za tražene zadatke, nisampostavljao razne kratkospojnike, veæsam "papigu" pokušao spojiti s najmanjedodatnih elemenata. Buduæi da jeugraðena u kuæište ruènog mikrofonagdje nema previše mjesta i sve je stisnu-to, iskoristio sam prekidaèe na kuæištu.

Lijevi prekidaè na mikrofonu služi zasnimanje poruke, koji na kraju ostavljasignal zaustavljanja. Desni prekidaè nakuæištu služi za poèetak reprodukcijebuduæi da je spojen na Play E, odnosnona kraju poruke se zaustavlja odašiljanje.

Gornji prekidaè služi za standardniPTT s kojim prelazimo s prijama naodašiljanje, i obratno. Prekidaè izaprespaja zvuènik na "papigu" i to na tajnaèin da možemo kontrolirati što smoupisali ili slušati prijam s radioureðaja.

Za rad papige potreban je napon od4,4 do 5 V. Ako na mikrofonskoj utiènicina radioureðaju nemate potreban naponili viši, "papigu" možete napajati i sminijaturnom baterijom za back-up

memorije u prijenosnim raèunalimabuduæi da cijeli ureðaj troši neznatnoenergije, a prestankom napajanja poru-ka se ne briše.

Ja "papigu" upotrebljavam godinudana, a svi koji su je èuli i vidjelipoželjeli su ju, tako da je prošle godineu Holicama u roku 10 minuta društvuiz Zagreba rasprodano svih 10 voicemodula. Nekoliko je i uplaæenih, koje suu Zagreb trebale stiæi poštom. Nadamse da æu ovim èlankom potaknuti da se"papige" izrade i da radioamateri saèu-vaju dobar glas na kontestima, s javlja-nja iz nacionalnih parkova Hrvatske iliprelijepih Jadranskih otoka.

Shemu ureðaja i opis možete naæina adresi: http://ok1vvm.aitech.cz/projekty/isd1420.htm.

Ugradnja "papige" u kuæište ruènoga mikrofona

Kondenzatori C2 i C3 služe za uklanjanjebruma.

Otpornik R3 ogranièava struju krozsvjetleæu diodu D5 i, ako je sve u redu,pri ukljuèenju ispravljaèa ona svijetli. Tudiodu ne lemimo na tiskanu ploèicu,nego se ona nalazi na prednjoj straniispravljaèa i s tiskanom ploèicom jepovezujemo s dvije žice.

Tranzistor T1 malo se grije, pa gamožemo postaviti na mali hladnjak (janisam stavljao nikakav hladnjak).

Karakteristike tranzistora TIP34 su100 V/10 A/80 W, kuæište mu je SOT-93,a lako se postavlja na hladnjak. Tranzi-stor T2 se ne lemi na tiskanu ploèicu.Njega povezujemo s trima žicama. Pritome treba paziti da krivo ne zalemimožice koje povezuju tranzistor i tiskanuploèicu. Tranzistor T2 treba obaveznopostaviti na hladnjak.

Upotrijebio sam aluminijski lim, debljine3 mm i dimenzija 17 cm × 12 cm. Prijeukljuèivanja ispravljaèa obavezno pro-vjerite da li je sve ispravno spojeno izalemljeno. Ako je sve u redu, na izlazuispravljaèa prikljuèimo digitalni voltmetari ukljuèimo ispravljaè. Sada bismotrebali oèitati napon od 13,1 V. Na sl. 2.prikazana su kuæišta integriranogasklopa IC1 i tranzistora T1 i T2. Na sl. 3.prikazana je tiskana ploèica, a na sl. 4.raspored komponenata na ploèici.

Na izlazu ispravljaèa nisam stavljaoosiguraè jer je najveæa izlazna strujaogranièena otpornikom R2. U seriji s pri-marnim namotom transformatora spojenje osiguraè od 0,5 A.

Konaèna izvedba toga ispravljaèanastala je na teoriji i praksi ostalihispravljaèa iz raznih shema i odabiromodgovarajuæeg transformatora, tranzis-tora i ostalih komponenti.

Moguæe su i jaèe struje, npr. 15 A iliviše, ali tada treba izraèunati noviotpornik R2, poveæati kapacitet elektroli-tièkoga kondenzatora koji se nalazi izadioda, i naravno, poveæati broj izlaznihtranzistora TIP36, koji se spajaju para-lelno.

Taj ispravljaè upotrebljavam za napa-janje radioureðaja ICOM-V100. Tekstsam pisao dosta detaljno, tako da biradioamateri poèetnici mogli taj ispra-vljaè naèiniti bez poteškoæa.Komponente su dosta jeftine, najskupljije transformator.

([email protected])



Piše: dr. sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

Mjerna jedinica teslaMeasurement Unit tesla

Meðunarodni sustav mjernih jedinica(SI), prihvaæen je na 11. opæoj

konferenciji za utege i mjere (CGPM)1960. godine. Danas ima 19 jedinicakoje se nazivaju po zaslužnim znans-tvenicima. Od toga su dvije osnovne,jedna posebna i šesnaest izvedenihjedinica. Od 19 "besmrtnika", po kojimase nazivaju SI-jedinice, pet je izEngleske, po èetiri iz Francuske iNjemaèke, dva iz Švedske, te pojedan iz Hrvatske, Italije, SAD i Škotske.Meðu njima je, dakle, samo jedanSlaven. To je Nikola Tesla, èije imedanas, preko mjerne jedinice tesla, znasvaki školarac, tehnièar, inženjer imjeritelj, u cijelome svijetu.

raspravama na izvrsnom francuskom iengleskom jeziku, prof. Avèin je u topredveèerje pridonio da je nakon brojnihoporbi nekih izaslanika, na kraju izgla-san naziv jedinice tesla3.

Zanimljiva su sjeæanja samoga prof.Avèina, vrlo osobna, ali zato iznimnodojmljiva, koja je izložio na Simpoziju"Nikola Tesla" 1976. god4.

Prof. Avèin je još kao mlad struènjakspoznao da je gustoæa magnetskogatoka (B) vrlo važna u elektromagnetizmu,znatno važnija od jakosti magnetskogapolja (H), "cijeli magnetizam možešnapisati bez H, bez B pak ne"5. Zato jekao èlan Tehnièkoga odbora TC 24Meðunarodnoga elektrotehnièkog povje-renstva (IEC) odmah nakon Drugogasvjetskog rata nastojao da se pronaðenaziv za jedinicu gustoæe magnetskoga

toka, te predlagao da bi za to biodolièan Nikola Tesla, velikan elektrote-hnike.

Prva poratna, 9. CGPM održana jeod 13. do 21. listopada 1948., a prof.Avèin je bio èlan YU-izaslanstva. Zakonferencijskim je stolom sjedio poabecedi pretposljednji, a posljednji jesjedio izaslanik Francuske kao domaæi-na, znameniti fizièar i nobelovac Louisde Broglie (izg. Lúis de Brój), osnivaèvalne mehanike, tajnik Francuskeakademije. Tada je nastalo dragocjenopoznanstvo L. de Brogliea i prof. Avèinai iskustvo o radu meðunarodnih organi-zacija.

Sjednica IEC-a održavala se 22. lipnjado 1. srpnja 1953. u Opatiji. Veæ upripremama je prof. Avèin javno upozo-ravao da tamo nije mjesto neznalicama i

Teslin spomenik sada stoji, najveæi moguæi i najtrajniji:monumentum aere perennius1 , trajniji od bronce.Duboko sam sretan i zahvalan dobroj sudbini što sam mu zavjeèni spomen smio ugraditi svoj skromni potporni kamen!

France Avèin

Nikola Tesla – genijalni izumitelj u svom laboratoriju

1 Lat., spomenik trajniji od mjedi.2 Hrvatska norma HRN ISO 31-5: Velièine i jedinice – 5. dio: Elektricitet i magnetizam (ISO 31-5:1992). DZNM, Zagreb 1996., stavka 5.19.3 ....... Francé Avèin, 1910-1984. Izvještaji, vijesti i poruke (8). Mjeriteljsko društvo Hrvatske, Zagreb, 1984.4 France Avèin, Sprejetje enote "tesla (T)" v Mednarodni merski sistem (SI) za velièino indukcija (B). Simpozij "Nikola Tesla" u okviru programa proslave 120.

obljetnice roðenja Nikole Tesle. Zagreb-Smiljan/Gospiæ, 7-10. jula 1976., I. knjiga, JAZU, Zagreb, 1978.5 Svi navodi su iz referata prof. Avèina, navedena u 4. podrubnoj bilješci.

Mjerna jedinica tesla (znak T),jedinica je mjerljive velièine koja senaziva gustoæom magnetskogatoka ili magnetskom indukcijom(znak B). Jedinica tesla definirana2

je omjerom jedinice magnetskogatoka veber (Wb) i jedinice ploštineèetvorni metar (m2), tj. T = Wb/m2,a s drugim SI-jedinicama povezanje jednadžbamaT = V·s/m2 = N/(A·m) = kg/(s2·A).

povijest – suvremenost

Postojanje jedinice tesla izgleda namdanas potpuno razumnim, smatramokako je Nikola Tesla to svakako zaslužio.Ipak, njezino meðunarodno prihvaæanjenije išlo lako i jednostavno. Na sjednici11. CGPM-a u predveèerje 18. listopada1960., kada je prihvaæen SI, vodila sedramatièna borba za priznavanje dopri-nosa Nikole Tesle elektrotehnici, i dava-nja naziva tesla mjernoj jedinici gustoæemagnetskoga toka. Premalo se spomi-nje kako je za to osobito zaslužan prof.France Avèin, slovenski znanstvenik,pisac i humanist. Prof. Avèin je bio, nesamo struènjak mjeritelj i poštovateljTeslina djela, nego i poliglota, što se prinastojanju za meðunarodno prihvaæanjejedinice tesla pokazalo iznimno važnim.Vladao je s èetirima stranim jezicima,a služio se s još nekoliko. Briljantnim


"gledaocima koji bi se prekriženih rukugostili na raèun zajednice". Bilo je todoba kada su se i na struène skupoveslali ideološki i politièki povjerljivi ljudi,bez obzira na struènost. Zato je na njegaorganiziran pravi pogrom, jer da je timeuzrokovao nepopravljivu štetu prijedlogujedinice tesla. Prof. Avèin se sjeæa:"beogradski i zagrebaèki kolege su mese javno odrekli, s tim da su mi Zagre-pèani – jedan po jedan – davali za pravo..... Sa svojim nediplomatskim oglaša-vanjem još jednom nisam išao u nekeraèune".

Prof. Avèin je bio èlan izaslanstva i na10. CGPM-u 1954. god. Tom je sjedni-com predsjedao Maurice de Broglie,Luisov brat. Švicarsku je zastupaoAvèinov znanac prof. Roš, inaèeSlovenac, predsjednik Švicarskogainstituta za ispitivanje materijala, kojije Avèinu bio dragocjeni savjetnik iuèitelj. Na tom se je zasjedanju Avèinzalagao za prihvaæanje ampera kaoèetvrte osnovne jedinice SI, što su muzamjerili fizièari, koji su se zalagali dato bude magnetska permeabilnostpraznine (µ0). Na njihovom èelu je bioprof. J. de Boer, tajnik Meðunarodneudruge za èistu i primijenjenu fiziku(UIPAP), s Instituta za teorijsku fizikuu Amsterdamu, koji æe mu to vratiti šestgodina poslije osporavajuæi jedinicutesla.

Na proslavu stogodišnjice Teslinaroðenja 1956. godine bili su pozvanimnogi uglednici iz zemlje i svijeta, izIEC-a, bio je tu i nobelovac Nils Bohr,ali nezgodni prof. Avèin nije bio nitipozvan.

Jedinica tesla je ipak, uz mnoga na-stojanja, bila prihvaæena 1956. god. uIEC-u, takoðer i u Meðunarodnomodboru za utege i mjere (CIPM) 1958.god., ali glavna se odluka morala donijetiu CGPM-u.

Zasjedanje 11. CGPM-a sazvano jeza 11. do 20. listopada 1960., u sjedištuMeðunarodnoga ureda za utege i mjere(BIPM), u dvorcu Pavillon de Breteuil uSevresu pokraj Pariza. U radnim materi-jalima je jedinica tesla bila predloženazajedno sa svim drugim jedinicamapredloženim za osnivanje Meðunaro-dnoga sustava.

Prof. Avèin je dobio materijale "poinerciji". Uz ostale su bili najavljeni veæspomenuti Avèinov "znanac" de Boer,prof. Perucca, ugledni talijanski fizièar idr. YU-izaslanstvo su èinili ljudi koji opredlaganju jedinice tesla nisu ništaznali, a niti su vladali službenim jezicimaskupštine. Zalaganjem dr. Jože Vilfama,potpredsjednika Skupštine Slovenije iiskusnoga diplomata, prof. Avèin je pri-družen delegaciji kao savjetnik, s timeda je troškove plaæala Slovenija!YU-izaslanstvo ga je hladno primilo, skomentarom "A što æe ovaj ovdje, kolikoæe još da nas bude".

Tako je izaslanstvo, umjesto da sepripremi za obranu Tesle i tesle,nespremno doèekalo èetvrtu sjednicutoga zasjedanja, u srijedu, 18. listopadau 15 sati. Pod toèkom 15. Meðunarodnisustav jedinica je Povjerenstvo za sus-tav jedinica, kojim je predsjedao Stulla-Götz iz Austrije, predložio 12. zakljuèak,u kojem je meðu 13 predloženih izvede-nih jedinica nazvanih po znanstveni-cima, bila i jedinica magnetske indukcijetesla i njezin znak T. O drugim predlo-ženim jedinicama, i starim i novim, nijebilo rasprave, ali je na jedinicu teslakrenuo opæi napad.

Prvo je Jensen, danski fizièar, tražioda se briše tesla i da jedinica magnetskeindukcije ostane bez posebnoga naziva,dakle samo veber po èetvornom metru(Wb/m2). Iza njega je nastupio de Boer,protiveæi se nazivanju izvedenih jedinica;dakle teslu treba brisati. Slijedio je prof.Perucca, uglaðen i diplomatski, ali protivtesle. Avèinu je tada sinulo da su u po-dlozi stari, davno razriješeni sporoviizmeðu Tesle i Frerrarisa o izumu više-faznih struja, te Tesle i Marconija oradiju.

Od ostatka YU-izaslanstva nije bilonikakve koristi. Tada je prof. Avèinodluèio da svojim izvrsnim francuskimi engleskim, službenim jezicima zasje-danja, bez uvijanja pobije njihove argu-mente.

Na sreæu, pojavila su se i dva save-znika. Prof. Arutinov, direktor Svesave-znoga mjeriteljskog instituta "Mendelje-jev" iz tadašnjega Lenjingrada, izložio jenastojanja u elektrotehnici da se dajekratke i lagane nazive svim jedinicama,te da se jedinica tesla, pošto ju je 1956.god. prihvatio IEC, veæ u njegovoj zemljiupotrebljava.

Slijedio je prof. R. Vieweg, pred-sjednik Fizikalno-tehnièkog saveznogureda u Braunschweigu, iz tadašnjeSavezne Republike Njemaèke, vrlougledan, "istinski pravièan i dobarprijatelj". Založio se da se ogranièinazivanje mjernih jedinica, ali da jetesla veæ toliko u uporabi, te ga trebaostaviti.

To je ohrabrilo prof. Avèina, da je uraspravi na oba službena jezika izložiopovijest jedinice tesla, upozorio da jeveæ ušla i u neke zakone (npr. tada-šnje Èehoslovaèke). Na kraju je, naosnovi prigovora prve trojice ospora-vatelja tesle podrugljivo predložio dase ispusti i jedinica sile njutn, jer jei to izvedena jedinica (N = kg·m/s2),te neka se vrati na stari pentadin(105 dina).

Dr. Astin, izaslanik SAD-a, je bio"ni toplo ni hladno", iako je pripome-nuo kako je Nikola Tesla bio amerièkidržavljanin i kako je tamo ostvariosvoje fantastiène uspjehe.

Odluèan je bio nastup prof. Stulla-Götza, austrijskoga izaslanika. On jenapomenuo kako Austriji ne odgovaraznak predmetka deka (da), ali æe ga ipakozakoniti. Zato poziva Skupštinu da 12.zakljuèak prihvati u cijelosti.

Ponovno je nastupio de Boer, nepo-mirljivo se "u ime fizièara" protivio "svimnastojanjima elektrotehnièara u uvoðe-nju posebnih naziva jedinica, s kojimapritišæu cijeli svijet." Prof. Avèin tokomentira rijeèima Luja XIV: "Država, tosam ja!".

Nakon podulje rasprave pristupilo seglasovanju o jedinici tesla. Rezultat je


France Avèin (1910 - 1984.), inženjer elektrotehnike, doktor tehnièkihznanosti, dugogodišnji profesor Elektrotehnièkoga fakulteta Sveuèilišta uLjubljani, pisac niza znanstvenih radova iz podruèja mjeriteljstva. Autormnogih tehnièkih izuma, meðu njima i alpinistièkih: dereze avèinke,sigurnosne planinarske vreæe i dr. Èovjek široka duha, športaš, planinar,alpinist, gorski spasilac, lovac, skijaš, ... Pisac gotovo pjesnièkih, ekološkinadahnutih knjiga Kjer tišina šepeta (Gdje tišina šapuæe) 1965. god. i Èlovekproti naravi (Èovjek protiv prirode) 1969. god. Ovu posljednju je posvetiomladeži, da izlijeèi èovjekov bolesni svijet. U njoj je, izmeðu ostaloga zapisaoi svoju životnu misao vodilju: Èovjeka može spasiti samo složan zajednièkiživot, sloboda duha i znanstveni napredak.

Nikola Tesla – jedan od najveæih izumitelja napodruèju elektrotehnike

`



Nazivi SI-jedinica prema znanstvenicimaSI-jedinica

Vrsta Naziv; znak Velièina Znanstvenik Zemlja podrijetlaamper (ampere); A jakost. elektriène struje Andre-Marie Ampere Francuska

Osnovne jedinice (1775 - 1836.)kelvin; K termodinamièka temperatura lord Kelvin (William Thomson) Engleska

(1826 - 1907.)

Posebna jedinica Celzijev stupanj Celzije temperatura Anders Celsius Švedska(degree Celsius); C (1701 - 1744.)

bekerel (becquerel)*; Bq aktivnost radioaktivnoga izvora Henri Becquerel Francuska(1852 - 1908.)

džul (joule); J rad, energija, toplina James Prescott Joule Engleska(1818 - 1889.)

farad; F elektrièni kapacitet Michael Faraday Engleska(1791 - 1867.)

grej (gray); Gy apsorbirana doza Louis Harold Gray Engleskaionizirajuæega zraèenja (1905 - 1965.)

henri (henry); H induktivnost Joseph Henry SAD(1797 - 1878.)

herc (hertz); Hz frekvencija Heinrich Hertz Njemaèka(1857 - 1894.)

kulon (coulomb) elektrièni naboj Charles Coulomb Francuska(1736 - 1806.)

njutn (newton); N sila Isaac Newton Engleska(1643 - 1727.)

Izvedene jedinice om (ohm); Ω elektrièni otpor Georg Simon Ohm Njemaèka(1789 - 1854.)

paskal (pascal); Pa tlak, naprezanje Blaise Pascal Francuska(1623 - 1662.)

simens (siemens); S elektrièna vodljivost Ernst Werner von Siemens Njemaèka(1816 - 1892.)

sivert (sievert); Sv ekvivalentna doza Rolf Sievert Švedskaionizirajuæega zraèenja (1896 - 1966.)

tesla; T gustoæa magnetskoga toka Nikola Tesla Hrvatska(1856 - 1943.)

vat (watt); W snaga James Watt Škotska(1736 - 1819.)

veber (weber); Wb magnetski tok Wilhelm Weber Njemaèka(1804 - 1891.)

volt; V elektrièni potencijal, napon, Alessandro Volta Italijaelektromotorna sila (1745 - 1827.)

* U zagradama su nazivi na engleskome jeziku kada se razlikuju od naziva na hrvatskome jeziku.

bio slab, 11 za, 6 protiv i èak 12suzdržanih! De Boer smatra da bi bilapogrješka prihvatiti tako slabo podržanprijedlog. Tada je Hoti, pravnik, potpre-dsjednik Narodnoga maðarskoga uredaza mjere, upozorio kako je po statutudovoljna obièna veæina, ali je ipak,zajedno s Arutinovim predložio da seglasuje za cijeli 12. zakljuèak.

Slijedio je još jedan pokušaj rušenjatesle. Veæ spomenuti prof. Perucca iportugalski izaslanik Carreira, napali sujedinicu kilogram i njezin decimalni znak(kg), i tako pokušali sprijeèiti prihvaæanje12. zakljuèka.

Predsjedniku zasjedanja, Batillonu,inaèe predsjedniku Francuske akade-mije, bilo je dosta te rasprave. Predložioje glasovanje o cijelom 12. zakljuèku.U trenutku glasovanja je delegat Rumu-

njske bio duhom odsutan, pa ga je RusArutinov oštro "probudio". Rezultat jebio: 18 za, 1 protiv (de Boer) i 11suzdržanih.

"Bio je 18. listopada 1960., u 17:30.Veliko ime Tesla je bilo primljeno uMeðunarodni sustav mjernih jedinica'za sva vremena i sve narode'".

Sjednica je završila u 19:15. U pred-vorju je Avèinovo "lovaèko uho" uhvatiloiz telefonske govornice rijeèi šefaYU-izaslanstva upuæene PoslanstvuSFRJ: "Èvrstome stavu naše delegacijeuspelo je ..."

"Zavrtjelo mi se. Brže u prvi taksi, pau moj skromni hotelèek! Potom samkupio une bouteille du rouge – burgu-ndca za tu sveèanu priliku – i legao upostelju te se iz sigurnosnih razloga unjoj dodobra napil".

De Boer poslije toga nije htio Avèinaniti pogledati, kad su se susretali samobi odvratio pogled. Ipak, prof. Avèin jesvoju širokogrudnost pokazao i time štoje glavnog osporavatelja jedinice teslapošteno, iako vjerojatno s gorèinom,citirao u svom posljednjem mjeriteljskomdjelu 1983. god. Èesto se prisjeæao,kako mu je taj dvoboj pojedinca protivorganiziranih osporavatelja, u predve-èerje 18. listopada 1960., bila najtežaborba, u inaèe burnom životu.

Poslije je sve bilo tiho, palo u zaborav.Prof. Avèin je dobio samo usmeno pri-znanje "s tapšanjem po ramenu", da je"ipak borac".

Ovaj je prikaz i znak zahvalnosti prof.Avèinu što se izborio za mjerni jedinicutesla i tako ovjekovjeèio Teslino ime.

` `


digitalne komunikacije

Piše: prof. dr. sc. Ivan Jelenèiæ

Kompresija digitalnih podatakaaudiosignala (II.)Digital Audiosignal Data Compression (II)

6. Metoda audiokodiranjaunaprijed – MPEG – AACMPEG – AAC (Advanced Audio Coding)

je metoda kodiranja digitalnih audiosi-gnala unaprijed, sa znatnim prednostimaispred konvencionalnih metoda. AAC ješirokopojasni audiokodirajuæi algoritam,koji primjenjuje primarne kodirajuæestrategije i naèela, da znatno smanjiiznos podataka, osobito za prenošenjevisokokvalitetnih audiosignala.

Metoda AAC je nastavak uspješnekodne metode ISO/MPEG Audio Layer 3(s kojom se usporeðuje), postignuvši kva-litetnu kompresiju, uz jednostavniji koder.

Najvažnije osobine metode MPEG –AAC jesu:

- Filtri dijeljenja signala u enkodiranjukoriste tzv. modificirani diskretnikonusni transform (MDCT), koji jeuspješniji od tzv. hibridne filtarskebanke, koju primjenjuje MPEGLayer 3.

- U kompresorskom procesu seprimjenjuje predviðanje kodiranja(prediction coding), tj. promatra setok prijašnjih uzoraka audiosignalai iz njih se pokušavaju uspostavitivrijednosti slijedeæih uzoraka.Ti koderi rade s malim kašnjenjem uobradi (small processing dalay), štoje inaèe posebna poteškoæa.

- Izlazna struja bita iz enkodera setako oblikuje, da informacije prolazedodatno entropijsko kodiranje, kakobi redundancija bila što manja.

Metoda MPEG - AAC je normirana1997. god. (ISO/MPEG 13818-3) uMPEG-2 obitelji meðunarodnih norma.Tom metodom se može oplemeniti bilokoji ureðaj koji potjeèe iz èetiri MPEGnorme. Tako, na primjer, s MPEG-4 AACalgoritamska obitelj spaja raspon odenkodiranja govora s niskim brojembita (do 2 kbit/s) i audioenkodiranja sa64 kbit/s po kanalu. Ili s MPEG-4 AAC-LD (Low Delay Audio Coding) spajaprednosti AAC s niskim kašnjenjem udvosmjernim komunikacijama, itd.

S obzirom na primjenu psihoakusti-èkih modela i konvencionalnih postavki,uèinkovitost kompresije je uglavnomiscrpljena, osobito kod sve popularnijeprimjene sterea i prostornoga zvuka.

Stoga su se morali tražiti novi pristupii novi alati za poveæanje kompresije.Nove moguænosti je ponudila ideja darazni elementi audiosignala (kao spe-ktralne komponente i stereo doživljajprostornosti), mogu dovesti do daljnjihsmanjenja podataka, ako se uèinkovitokodiraju. Ta ideja je razvila snažne alatekompresije. To su SBR (Spectral-BandReplication) i PS (Parametric Stereo).

7. Metoda kodiranjaMPEG – 4 AAC v1Ta revolucionarna metoda kodiranja

digitalnih audiopodataka, MPEG - AACPlus; MPEG-4 HE-AAC v1 (High Effici-ency AAC) ili AAC Plus v1, je normi-rana 2003. god. (ISO/IEC 14496-3) kaoMPEG-4 version 1.

U tom AAC koderu je audiopojaspodijeljen na niskofrekvencijsko i viso-kofrekvencijsko podruèje. Niskofrekve-ncijski dio se enkodira konvencionalnomAAC metodom, dok se visokofrekvenci-jski rekonstruira SBR-tehnikom, obna-vljanjem spektralne ovojnice ulaznogsignala.

- Spektralno pojasno obnavljanje(SBR) je novi alat u kompresijiaudiopodataka.

U konvencionalnom audiokodiranjuznatan iznos informacija se troši za kodi-ranje visokih frekvencija, iako je psiho-akustièka važnost zadnje jedne ili dvijeoktave relativno mala, što daje osnovnuideju za SBR. Postoji jak meðuodnosvisokih i niskih frekvencijskih podruèjaaudiosignala, pa se može izvesti dobraaproksimacija visokih frekvencija trans-pozicijom iz niskih frekvencija, koristeæienergijsku karakteristiku signala.

Ne izvodi se izravna transpozicija, veæse rekonstrukcija visokih frekvencijaprovodi pomoæu vodeæih informacija(SBR podataka), koji se uz enkodiranepodatke niskih frekvencija (po AACmetodi) multipleksiraju u ukupnu izlaznustruju bita. SBR podaci se dobivaju ana-lizom ulaznog signala, tako da seenkodiraju visoke frekvencijske spektra-lne ovojnice i njihove karakteristike, uodnosu na niske frekvencije.

Preklopna frekvencija (izmeðu niskih ivisokih frekvencija) se odabire pomoæuraznih faktora, a najvažniji su: traženi

broj bita i ulazna frekvencija uzorko-vanja. Što je viša preklopna frekvencijaizmeðu AAC i SBR (obièno 4…12 kHz),to je veæi broj bita potreban da se doseg-ne psihoakustièki prag maskiranja AACenkodera.

Struja bita "SBR podataka" je promje-njiva, ovisno o enkoderu, no uglavnomje u podruèju 1…3 kbit/s po audiokanalu.To je mnogo manje nego što je potrebnoda se kodiraju visoke frekvencije skonvencionalnim algoritmom za kodi-ranje valnog oblika.

8. Metoda kodiranjaMPEG – 4 AAC v2Ta je metoda normirana kao MPEG – 4

version 2, pod nazivom MPEG-4 HE-AACv2 ili AAC Plus v2. Metoda sadrži ko-mplet alata za kodiranje audiosignalau monomodovima, stereomodovima ivišekanalnim modovima (do 48 kanala),na visokokvalitetnim razinama, primje-nom širokoga pojasa struje bita. Kombi-nacija je triju tehnologija, AAC, SBR iPS. Sve tri tehnologije su veæ specifi-cirane u ISO/IEC 14496-3, a metoda semože integrirati u sve oblike DVB(Digital Video Broadcasting) servisa.

- AAC je tehnologija za visokokvali-tetni audio do tipiènog broja bita od128 kbit/s, uz srednju kvalitetu od64 kbit/s po kanalu, što se možekompenzirati tehnikama SBR i PS.

- SBR je tehnika proširenja širinepojasa, koja omoguæuje da audiocodec daje iste èujne uèinke naoko pola broja bita, koje bi trebaoAAC codec, ako bi radio sam.

- PS (Parametric Stereo) je tehnika,koja za razliku od SBR kojiprimjenjuje moguænostiparametriziranja reprezentacijevisokih audio frekvencija, radipoveæanja uèinkovitosti kodiranjaprimjenjuje parametriziranje stereodoživljaja, poznatoga kaopanorama, ambijent ili vremensko-fazni odnosi stereokanala.

U tom procesu, u enkoderu se kodirasamo jedan kanal, dobiven miješanjemlijevog i desnog kanala ulaznog stereo-signala, uz dodane PS podatke. Kao iSBR podaci, ti parametri se uklapaju uprijenos, kao PS dijelovi (tzv. PS info-


digitalne komunikacije

rmacije sa strane) ukupne struje bita.U dekoderu se prvo dekodira tajmonokanal, pa se rekonstruira stereo-signal prema PS parametrima, koji sudodani u enkoderu.

Tri su tipa parametara koji tvore PSpodatke: razlika razina izmeðu kanala,meðukorelacija ili sklad (koherencija)meðu kanalima i fazna razlika meðukanalima.

Zbog velikog interesa za tehniku kodi-ranja sterea i višekanalnih audiosignala,koji stvaraju ugoðaj prostornosti, MPEGje (sukladno s PS tehnologijom) normi-rao tehniku kodiranja osobina više-kanalnog slušanja BCC (Binaural CueCoding). BCC predstavlja stereo i više-kanalne audio signale kao jedan ili višemiješanih audiokanala, s dodatnominformacijom (PS podacima). Tako jedefiniran C do 1 mod BCC-a, gdje je Cbroj izvornih kanala, koji su predstavljenisa samo jednim osnovnim kanalom kojise odašilje (npr. stereosignal). Daljnjimodovi su moguæi kao C do E modovikodiranja, gdje je C broj izvornih kanala,uz enkodirano do E osnovnih kanala(npr. 4 kanala okolnog zvuka (sorroundsound) se odašilje s dva osnovnakanala).

Audiokvaliteta MPEG-4 HE-AAC v2je dokazana u više neovisnih testova,kao najuèinkovitija audiokompresionashema, koja je trenutaèno dostupna usvijetu. Osnovne komponente ovogcodeca su veæ u opæoj upotrebi u raznimsustavima i primjenama, gdje je od presu-dne važnosti ogranièenje širine pojasa.Tako npr. u XM Satellite Radio (SAD),HD Radio (zemaljska digitalna radio-difuzija iBiquity Digital – SAD) i DigitalRadio Mondiale (svjetska digitalna AMradiodifuzija), itd.

Tvrtka Philips opisuje koder, s primje-nom metode MPEG-4 HE-AAC v2, kojiza srednje audiokvalitete, kodira signales kompresijskim odnosom 1:60 (to je zaaudiomonokanal 768 kbit/s, oko 13 kbit/su prijenosu).

Norma ISO/IEC 14496-3 (MPEG-4Audio) je novi naèin audionorme, koji

integrira mnoge tipove audiokodiranja:prirodnoga zvuka sa sintetskim zvukom,niski broj bita s visokom kvalitetomgovora s glazbom, kompleksne zvukoves jednostavnim zvukom, te tradicionalnesadržaje s interaktivnim i realnim sadrža-jima. Drugim rijeèima, norma nije orije-ntirana samo na jednu primjenu, veæ seprimjenjuje u svakom sluèaju koji zahti-jeva upotrebe kompresije unaprijed,sintezu i manipulaciju, kao i uvoðenjenovih alata kompresije. Time otvaranove moguænosti, kao što su kodiranjeaudia vezano uz objekte (object-basedaudio coding), interaktivnu izvedbu,dinamièke kanale zvuka i druge vrstenovih medija.

9. Novi koncepti u MPEG-4 AudiokodiranjuU posljednje vrijeme (Izvještaj od 15.

2. 2006.) u MPEG-4 normu je dodanoviše alata u procesu kompresije, kojiosiguravaju niz poboljšanja, kao naprimjer:

- smanjenje grubih pogrešaka:grubost greške se ocjenjuje premauèestalosti pogrješnih najvažnijihbitova u izlaznoj graði kodera.Predstavljene su dvije novekoncepcije za smanjenje utjecaja tihpogrešaka na kvalitetu prijenosa:a) smanjenje pogoršanja kvalitete

kod dekodiranih audiosignalaza kompresiju po metodi AAC.Predstavljena su tri alata zasmanjenje grubih pogrešaka(tzv. error robustness tools).

b) postupak UEP (Unequal ErrorProtection) djeluje s nejednakimosiguranjem od pogrešaka,koje se primjenjuje u shemamakodiranja izvornog signala, ukanalima osjetljivih na pogreške(kao kod mreže mobilnihtelefona, DAB i slièno).

- audio kodiranje s malim kašnjenjem:prije opisani uobièajeni MPEG-4audio koderi vrlo uèinkovito kodirajuaudiosignale uz niske struje bita, aliimaju algoritmièko kašnjenje od

nekoliko stotina milisekunda, pa neodgovaraju svakoj upotrebi(kao, na primjer, za dvosmjernukomunikaciju u živo).Da se postigne zahtijevanih najviše20 ms kašnjenja, MPEG-4 version2norma specificira audiokoder smalim kašnjenjem (Low DelayAudio Coder), koji je izveden izMPEG-2/4 AAC.

- kompresija tišine CELP (CodeExcited Linear Prediction);taj alat za kompresiju tišinesmanjuje prosjeèni broj izlaznihbita, zahvaljujuæi kompresiji uzniski broj bita za tišinu.U enkoderu se upotrebljavadetektor glasovne aktivnosti, kojitvori razliku izmeðu dijelova snormalnom govornom aktivnosti ionih s tišinom i pozadinskimšumom. Za vrijeme normalnegovorne aktivnosti primjenjujese CELP-kodiranje u MPEG-4version1, a tzv. umetnuti opisivaètišine SID (Silence InsertionDescripter) omoguæuje kodiranjesa smanjenim brojem bita.

- postupak HVXC (Harmonic VectorExcitation Coding), tzv. promjenjivimod broja bita, u MPEG-4version 2, omoguæuje da sedijelovi informacija bez govoraizdvoje od signala koji nisuglasovni, pa se za kodiranje tihnegovornih dijelova upotrebljavasmanjeni broj bita.

Ovo nije konaèan popis svih novihkoncepata, jer se i dalje sve novim inovim inovacijama pokušava utjecati nasve dijelove kompresijskoga procesa, saželjom još veæeg smanjenja digitalnihpodataka uz zadržavanje što boljekvalitete u prijenosu.

Neiscrpan izvor struènih podataka okompresiji nalazi se na Internetu(Google), s velikim brojem èlanaka, kojisu svima dostupni.

S vježbe HRSVKS – vidi str. 8. do 10.


antene

Piše: Mladen Petroviæ, 9A4ZZ

Vertikalna KV multiband-antenaV8 – 9A4ZZVertical HF Multiband-antenna V8 - 9A4ZZ

UvodRadeæi na konstrukciji veoma kratkih

antena, odluèio sam napraviti KV multi-band-antenu, prikladnu za portabl rad ifiksni rad, po ugledu na komercijalneradioamaterske antene. Primijenio samrješenja, koja se upotrebljavaju veæ duževremena za kratke antene, moje inova-torske ideje te sam naèinio jednostavnu(samo po mehanièkoj konstrukciji) KVmultiband-antenu. Poznato je da je verti-kalna antena povoljna za DX rad zbogniskog kuta zraèenja, pa sam takvu kons-trukciju i izabrao.

Izradu kratke vertikalne DX antene,upotrebljivu za cijelo KV podruèje, poèeosam 2005. god., a veæ iste godine izložiosam ju na ZagrebFestu na Jarunu, a2006. god. na sajmu u Holicama i naJarunu (održao sam kratke prezentacijeantene te objasnio njezin rad). Tijekomgodine dana upotrebe antena je pokazaladobre rezultate na svim KV podruèjima.

Tvrtke koje proizvode KV antenenude kratke vertikalne KV multiband-antene koje su visine 6 do 7 m, pri-kladne za portabl rad, kao i zapostavljanje u ogranièenom pros-toru. Radi lakše prodaje, tj. posta-vljanja, te se antene ne sidre, vitkesu i lagane, upotrebljavaju trapovei imaju jako reducirani protuuteg, iliga uopæe nemaju (što im smanjujeuèinkovitost, posebno na nižim podru-èjima i imaju malu širinu podruèja).Zajednièko za sve takve antene je,da je antena za 80-metarsko podru-èje rezultat konstrukcije antene zaviša podruèja. Sastoji se od trapovakoji ne zraèe i dobiva se samo dobarVSWR za moguænost upotrebeantene i za 80-metarsko podruèje, uzmalu uèinkovitost i malu širinupodruèja. U mojem rješenju anteneza pojedina podruèja su razdvojene,te nema potrebe za trapovima.

Princip radaTemelj moje vertikalne KV multiband-

antene V8 – 9A4ZZ je uèinkovita konstru-kcija antene za 80-metarsko podruèje,visine 6,5 m, a antene za ostala višapodruèja dodani su toj konstrukciji (sl. 1.).Za razliku od komercijalnih multiband-antena takvog tipa, moja antena nematrapove, nego rezonantne vodièe zasvako podruèje, reda vrijednosti 0,25 λ.Antena je tipa ground plane, ima velikiantenski protuuteg, što je èini uèinkovi-tom. Napajanje je u jednoj toèki, parale-lno, koaksijalnim kabelom 50 Ω, za svapodruèja i automatski je prilagoðena bezdodatnih elemenata za prilagoðavanje.

Antena V8 – 9A4ZZ kombinacija jeantene za 80-metarsko podruèje visine0,08 λ i antene za viša podruèja visinedo 0,25 λ, spojenih kao rezonantniodsjeèci. Antena za 80-metarsko podruèje

Slika 1. – Naèelna shema multiband-antene

Slika 2. – Raspored struja: a) na èetvrtvalnoj anteni,b) na krakoj anteni,c) na anteni s umetnutim zavojnicama i kapacitetom na vrhu


antene

mehanièki nosi antene za viša podru-èja.

Buduæi da je antena za 80-metarskopodruèje kratka, pri konstruiranju semora voditi raèuna o najveæem mogu-æem smanjenju gubitaka. To se postižetako što antena

- mora imati kvalitetan protuuteg,- mora se postiæi jednolika raspo-

djela struje uzduž antene,- mora imati kvalitetnu zavojnicu s

velikim Q-faktorom,- mora biti postavljena što dalje od

metalnih objekata.Da bismo dobili što uèinkovitiju

vertikalnu antenu za 80-metarskopodruèje, mehanièke visine reda vrije-dnosti 0,1 λ, moramo postiæi što veæupovršinu ispod krivulje raspodjelestruje koja izravno odgovara uèinko-vitosti zraèenja. Za visinu od 0,25 λ,to je površina ispod èetvrtine sinuso-ide. U mome rješenju to je nepravilni,uspravni pravokutnik, koji za visinuod 0,1 λ ima površinu približnu kaopovršina ispod sinusoide kod 0,25 λantene. Antene za viša podruèja imajuraspodjelu struje kao na 0,25 λ (sl. 2.).

Takva se raspodjela struje postiže:- helikoidnim namotajem u donjem

dijelu antene kojim se poveæavatrbuh struje,

- umetanjem zavojnice s velikimQ-faktorom na dvije treæine visine,kako bi se antena produljila, tj."podigao" trbuh struje i održalajednolika raspodjela struje premajakosti u osnovi antene,

- kapacitivnim završetkom navrhu antene, tzv. produžnimkapacitetom ili "kapom"(engl. top-hat, šešir na vrhu),koji omoguæava da struja na vrhuantene ne bude nula, nego imatakvu vrijednost da se održijednolika raspodjela strujeuzduž antene.

Zbog toga je površina ispod krivuljeraspodjele struje na anteni približnojednaka kao za antene visoke 0,25 λ,iako je mehanièki dugaèka samo 6,5 m.

Osim toga antena je mehanièki"debela" (promjera je 55 do 65 mm), sobzirom na njezinu visinu 6,5 m, štoantenu elektrièki produljuje, a ima veæupovršinu. To joj takoðer poveæavauèinkovitost i širinu podruèja. To jeglavni problem kratkih komercijalnihantena. Takoðer, antena ima kvalitetanantenski protuuteg od 8 žica, duljine8 m. Ako nije moguæe postaviti takoveliki protuuteg, antena æe dobro raditii s èetiri radijala.

Rezonantne antenske žice za višapodruèja postavljene su vertikalno od"kape" na vrhu antene, do podnožjaantene. Antena za 40-metarskopodruèje produžena je produžetkom(engl. linear loading) duljine 0,25 λ,

Slika 3. – Omjer stojnih valova (VSWR) za pojedina podruèja


dok su antene za 30, 20, 7, 15, 12 i10-metarsko podruèje naèinjene odrezonantnih odsjeèaka približne duljine0,25 λ.

Utjecaj je antene za 80-metarskopodruèje malen prema antenama za višapodruèja, a upotrebljava se i dio anteneza 80-metarsko podruèje za prilagoða-vanje antena za viša podruèja. Antenskirezonantni vodièi za 15 i 10-metarskopodruèje spojeni su na masu antene.

Ugaðanje antenePrvo se ugaða antena za 80-meta-

rsko podruèje. Naðe se toèka napajanjas najmanjim VSWR-om na helikoidnomdijelu, oko 30 zavoja od dna, i to za fre-kvenciju višu od željene za oko 100 kHz(jer æe se dodavanjem ostalih vodièa

struktura proširiti i antena æe postatielektrièki dulja, te æe biti rezonantna nanešto nižoj frekvenciji). Ostali vodièi zadruga podruèja pri tome nisu spojeni.

Potom se ugaða antena za 40-meta-rsko podruèje, i to tako da se vertikalniantenski vodiè za to podruèje spoji u istutoèku gdje je spojen koaksijalni napojnivod za 80-metarsko podruèje. Sada seprovjeri da li je dobar VSWR na željenojfrekvenciji, npr. na 7,050 kHz. Ako nije,može se popraviti duljina žice pro-dužetka ili se spaja u neposrednoj blizinimjesta na kojem je VSWR najmanji.Antenske žice za 30, 20, 17, i 10-meta-rsko podruèje se spajaju u istu toèkugdje je spojen napojni vod, te se i onemogu spojiti na toèku s najmanjimVSWR-om. Za 15 i 10-metarsko podru-

èje antenski rezonantni vodièi sespajaju u osnovi antene na masu.Kada su ugoðene antene za svapodruèja izborom mjesta nahelikoidnoj zavojnicu, ugaðanje semože ponoviti još jednom; odno-sno popraviti duljina antenskihvodièa pomicanjem uèvršæivaèaizolatora, cjevèica za skraæenje,ako je došlo do odstupanja za nekood podruèja. Posebno na višimfrekvencijama, npr. na 28 MHz, imala promjena duljine vodièa ilinjihova položaja, utjeèe na ulaznuimpedanciju, te je teže ugaðanje.Antena se napaja u jednoj toèkikoaksijalnim kabelom 50 Ω iautomatski je prilagoðena zaspomenuta podruèja. Na taj jenaèin rad na višim podruèjimauèinkovit, jer nema trapova niskraæenja. Antenski se protuutegpostavlja prije ugaðanja. Na sl. 3.su dani podatci o VSWR-u zapojedine frekvencije, osim za10-metarsko podruèje, za koji seprilagoðenje popravi kod odaši-ljaèa.

Konstrukcija anteneAntena je visine 6,5 m, a sastoji se od

antenskoga izolatora od PVC cijevi,duljine 0,5 m i promjera 50 mm, AlMgSicijevi promjera 55 mm, duljine 0,5 m.U njenom podnožju je postavljena PVCcijev promjera 65 mm, duljine 2,2 m, nakoju je helikoidno namotano 90 zavojabakrene trake, širine 10 mm, s razmakom(korakom) 10 mm. Spojena je u nasta-vku s AlMgSi cijevi, promjera 55 mm iduljine 2,5 m.

Potom je umetnuta zavojnica od 12zavoja na PVC cijevi promjera 65 mm,duljine 0,4 m, od koaksijalnoga kabelaRG58, èiji su krajevi kratko spojeni.

Nakon toga spojena je AlMgSi cijevpromjera 55 mm, duljine 1,5 m, na kojuje postavljena kapacitivna "kapa" odèetiri komada AlMgSi cijevi, promjera20 mm, duljine 1,5 m, na osam stranas kracima 0,72 m. To je konstrukcijaantene za 80-metarsko podruèje.

Na "kapi" su prièvršæeni antenskivodièi od izolirane upletene Cu žice,presjeka 2,5 mm2, za sedam podruèja:10, 12, 15, 17, 20, 30 i 40-metarsko.

Antenski protuuteg sastoji se odosam PVC žica, 1,5 mm2, duljine 8 m.To uzemljenje može biti i kraæe akonema prostora. U tom sluèaju potrebnoje poveæati broj vodièa za dvostruko.Ako antenu postavimo na limeni krovdovoljno je masu antene spojiti s masomkrova.

Opisana se antena sidri na dvijetreæine visine, na tri strane.

Antena se sastoji od tri dijela, odkojih je najdulji 2,5 m (tako da se možeupotrijebiti i u portabl radu i sl). Nafotografijama (sl. 4. do sl. 6.) vidi seizgled antene, a na slijedeæim sucrtežima prikazani detalji konstrukcijeantene.

Donji dio antene za 80-metarskopodruèje je prikazan na sl. 7a. Sastoji seod PVC izolatora koji je vijkom spojens aluminijskom cijevi. Ona ima osamrupa kroz koje se provlaèe èetiri vijèanešipke FeZn za uèvršæivanje vertikalnihantenskih vodièa za gornja podruèja.

antene

Slika 4. – Gornji dio antene

Slika 5. – Podnožje antene

Visina 6,5 mImpedancija u toèki napajanja 50 ΩVSWR 1,5:1 (ili manje)Dopuštena snaga 1 000 WŠirina radnog podruèja priVSWR 2:1 i manje,na 10, 12, 15, 17, 20, 30 pokriveno cijelo podruèjei 40-metarsko podruèjena 80-metarskom podruèju širina podruèja je 80 kHzDobitak 0 dBdDijagram zraèenja kružanPolarizacija vertikalna

Tehnièki podaci V8 – 9A4ZZ antene


Aluminijska cijev je spojena s PVC cijevi,na koju su namotani helikoidni navoji odbakrene vrpce i spojeni na masu kone-ktora SO239. On je masa antene, pa tuse spajaju i radijali antenskog protuute-ga. Vruæi kraj konektora SO239 spojenje na 30-i navoj s koaksijalnim kabelomRG58, kratko spojenim na obje strane.Svi dijelovi koji ulaze jedan u drugi prika-zani su u presjeku.

Gornji dio antene za 80-metarsko po-druèje prikazan je na sl. 7b. Postavlja sena srednji dio antene, kojega èini PVCcijev, na koju je namotana zavojnica odkoaksijalnoga kabela, kratko spojenogana obje strane i galvanski spojena sasrednjom i gornjom aluminijskom cijevi.Gornja aluminijska cijev na vrhu imaosam rupa kroz koje se provlaèi èetiri

aluminijske cijevi koje èine "kapu", aujedno služe kao nosaèi vertikalnihantenskih vodièa za gornja podruèja.

Srednji dio antene za 80-metarskopodruèje prikazan je na sl. 7c. Naèinjenje od aluminijske cijevi koji se uèvršæujena PVC cijev s helikoidnim navojem, skojim se galvanski spaja. Takoðer je pri-kazana aluminijska cijev i FeZn vijak.Aluminijske cijevi se upotrebljavaju za"kapu", a FeZn vijak se upotrebljavaza uèvršæivanje vertikalnih antenskihvodièa.

ZakljuèakPrednosti V8 – 9A4ZZ KV multiband-

antene u odnosu na komercijalne antenesliène visine i namjene su:

- mnogo veæa uèinkovitost na80-metarskom podruèju (jer antenaza 80-metarsko podruèje nijenastala stavljanjem trapova za višapodruèja, nego posebnom konstru-kcijom s velikom efikasnošæu),

- ima šire radno podruèje,- na višim podruèjima duljine antene

su 0,25 λ, te je uèinkovitija odkomercijalnih antena koje suskraæene trapovima(koji unose gubitke i mogu stvaratiprobleme u radu),

- automatski je ugoðena na svimpodruèjima,

- ima mehanièki jednostavnukonstrukciju,

- antenu može postaviti (podiæi ispustiti) samo jedna osoba.

www.hamradio.hr/9a4zz

antene

Slika 7. – a) Detaljan nacrt donjega dijela antene za 80-metarsko podruèje, b) gornji dio antene za 80-metarsko podruèje,c) srednji dio antene za 80-metarsko podruèje.

Antenski dio 40-metarsko 30-metarsko 20-metarsko 17-metarsko 15-metarsko 12-metarsko 10-metarskoGornje plastièno uže* 10 cm 10 cm 138 cm 198 cm 313 cm 320 cm 407 cmVertikalni vodiè 617 cm 610 cm 425 cm 320 cm 309 cm 223 cm 215 cmHorizontalni vodiè 95 cm 97 cm 63 cm 75 cm 65 cmDonje plastièno uže* 260 cm 10 cm 55 cm 81 cm 78 cmHorizontalni gornji vodiè 43 cmVertikalni produžni vodiè 344 cm

* Uraèunat i izolator

Duljine antenskih dijelova za pojedina podruèja


antene

Popis materijala- AlMgSi cijevi promjera 55 mm, duljine 2,5 m (1 kom.),- AlMgSi cijevi promjera 55 mm, duljine 1,5 m (1 kom.),- AlMgSi cijevi promjera 55 mm, duljine 0,5 m (1 kom.),- AlMgSi cijevi promjera 20 mm, duljine 1,5 m (4 kom.),- PVC cijevi promjera 65 mm, duljine 2,2 m (1 kom.),- PVC cijevi promjera 65 mm, duljine 0,4 m (1 kom.),- PVC cijevi promjera 50 m, duljine 0,5 m (1 kom.),- Cu traka 0,5 mm × 10 mm, duljine 18 m,- koaksijalni kabel RG58, duljine 3 m,- Cu žica, 2,5 mm2, upletena, izolirana PVC, duljine 35 m,- Cu žica, 1,5 mm2, upletena, izolirana PVC, duljine 64 m,- izolatori, jajasti ili sl. (14 kom.),- FeZn šipke promjera 10 mm, duljine 1 m (4 kom.),- FeZn kuke, duljina 100 mm × 6 mm (3 kom.),- INOX vijci M6 mm, duljine 90 mm (9 kom.),- INOX obujmica promjera 70 mm (2 kom.),- INOX obujmica promjera 20 mm (8 kom.),- INOX obujmica promjera 10 mm (8 kom.),- plastièno uže, duljine 20 m za prièvršæenje antenskih žica,- plastièna užad za sidrenje 3 × 15 m, s kolcima.

Rezultati KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaSTUDENI 2006.

4 – 5. 11. 1200-1200 Ukrainian DX Contest CW/SSB/RTTY11 – 12. 11. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY11 – 12. 11. 1200-1200 OK/OM DX Contest CW/SSB11 – 12. 11. 0700-1300 Japan International DX Contest SSB18 – 19. 11. 1200-1200 LZ DX Contest CW/SSB18 – 19. 11. 2100-0100 RSGB 1.8 MHz Contest CW25 – 26. 11. 0000-2359 CQ WW DX Contest CW

PROSINAC 2006.1 – 3. 12. 2200-1600 ARRL 160 Meter Contest CW

9 – 10. 12. 0000-2400 ARRL 10 meter Contest CW/SSB16. 12. 0000-2400 OK DX RTTY Contest RTTY16. 12. 0000-2359 RAC Canada Winter Contest CW/SSB

16 – 17. 12. 1400-1400 Croatian CW Contest CW26. 12. 0830-1059 DARC XMAS-Contest CW/SSB

30 – 31. 12. 1500-1500 Stew Perry Topband Distance Challenge CW

SIJEÈANJ 2007.1. 1. 0000-2100 HA -Happy New Year Contest CW/SSB 1. 1. 0800-1100 SARTG New Year Contest RTTY1. 1. 0900-1200 AGCW HNYContest CW5. 1. 2000-2300 EU CW 160 m Contest CW6. 1. 0400-0700 EU CW 160 m Contest CW

20 – 21. 1. 1200-1200 HA DX Contest CW/SSB27 – 28. 1. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW27 – 28. 1. 0600-1800 REF Contest CW27 – 28. 1. 1300-1300 UBA DX Contest SSB

Rezultati Tesla 150 kupa

Ovo natjecanje organizirao je HRSpovodom proslave 150-e godišnjice

roðenja velikoga hrvatskog znanstvenikaNikole Tesle. Nažalost, nes(p)retnoizabran termin usred ljeta i slaba pro-midžba doveli su do toga da je odazivpostaja u ovom natjecanju bio više negokatastrofalan. Primili smo samo 13 (tri-naest) natjecateljskih dnevnika. U nas-tavku možete proèitati rezultate. Svisudionici koji su poslali natjecateljskednevnike dobit æe diplome, a prvoplasi-rani u svakoj kategoriji plakete s likomNikole Tesle. Jedan operator, svi opsezi, samo RTTYPoz. znak QSO QSOp Množ. Ukupno

9A7R 102 297 2 598*SP5ECC 2 20 1 20

Jedan operator, svi opsezi, miješanoPoz. znak QSO QSOp Množ. Ukupno

S59ZZ 143 661 10 6 610*9A2BW 22 122 8 976*S51DX 60 169 5 845S56A 38 116 5 580*9A3SM 14 55 3 165*S57DX 43 102 1 102*9A2VN 3 30 2 60

Jedan operator, svi opsezi, samo SSBPoz. znak QSO QSOp Množ. Ukupno

*9A2GS 18 156 14 2 184*9A5BTP 26 84 4 336

Više operatoraPoz. znak QSO QSOp Množ. Ukupno

9A5D 82 323 17 5 4919A7T 51 215 16 3 440

Slika 6. – Izgled podignute antene


KV

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka IOTA Otok Kategorija Broj veza Množitelji Bodovi

9A7T/p EU136 Trstenik IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 851 374 4 967 0949A7B EU016 Braè IOTA FIX MS MIX 24H HP 2 045 266 3 543 9189A0R EU136 Krk IOTA FIX MS MIX 24H HP 530 129 589 0149A/OK6Y EU136 Krk IOTA FIX SOU MIX 12H LP 365 48 96 3369A/S54O EU136 Losinj IOTA DXPN SOU MIX 12H LP 168 30 32 4009A2VN EU136 KRK IOTA FIX SOU CW 12H HP 137 63 94 6899A/HG3X EU170 Pasman IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 601 89 313 1919A/S57YX EU170 Silba IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 330 66 142 1649A6A EU016 Hvar IOTA DXPN SOU SSB 12H QRP 125 52 60 6849A3KS SVIJET SOA MIX 24H LP 240 167 549 0969A5KV SVIJET SOU MIX 12H LP 426 74 202 0209A2HM SVIJET SOU MIX 12H LP 130 64 88 7049A5YY SVIJET SOU MIX 12H LP 59 18 7 9389A5Y SVIJET SOA CW 24H HP 1 378 247 2 295 6189A3B SVIJET SOA CW 24H LP 818 226 1 528 2129A5MT SVIJET SOU CW 12H LP 436 105 330 1209A2EY SVIJET SOU CW 12H LP 165 30 37 1709A6AJ SVIJET SOU SSB 24H LP 311 98 269 0109A1CMS SVIJET SOU SSB 12H LP 95 28 25 1169A5AND SVIJET SOU MIX 12H QRP 106 30 27 1809A8MM SVIJET SOU MIX 24H QRP 41 12 3 924

Legenda: IOTA - postaje s otoka,SVIJET - postaje s kontinenta, MS - više operatora, jedan odašiljaè,

HP - velika snaga, SO - jedan operator,LP - mala snaga, DXPN - DX-ekspedicija.

Rezultati IOTA natjecanja 2006.

Ovo natjecanje sigurno je najpopularnije KV natjecanje usezoni godišnjih odmora. Postaje s hrvatskih otoka

proteklih godina redovito su osvajale prva mjesta u svojimkategorijama. Ove godine je samo ekipa 9A7T/p, koja je radilapo èetvrti put s otoka Trstenika, po treæi put osvojila prvo mjestou svijetu u kategorija DX-ekspedicija na otok, malom snagom.

Olujno nevrijeme koje zahvatilo naše krajeve tijekom natje-canja sprijeèilo je ekipu 9A1V u ponavljanju prvog mjesta, jerim je porušilo antene, a još su neke ekipe imale posljedice odistog nevremena. Potpune rezultate možete pogledati na webstranicama organizatora:

http://iotacontest.com/contest/iota/2006/ finalScore.php.

Rezultati Ruskog DX natjecanja 2006.

Ovo natjecanje je sve popularnije velikim dijelom i zbog toga što organizator vrlo brzo obradi i objavi rezultate

te podijeli diplome i plakete. Naši natjecatelji su poslali 22dnevnika za plasman i jedan dnevnik za kontrolu. Rezultati suvrlo dobri: 9A5X je prvi u svijetu na 80-metarskom opsegu, aujedno je postavio i novi najbolji rezultat svih vremena na tom

opsegu. Drugo mjesto na 15-metarskom opsegu osvojio je9A5Y. 9A1AA je osvojio treæe mjesto u kategoriji jedan opera-tor, svi opsezi, samo CW, mala snaga. Plasman u top 10 su jošostvarili 9A5KV i 9A/VE3ZIK. Èestitke svima na odliènim rezu-ltatima i èujemo se u Ruskom DX natjecanju 2007. godine.

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija QSO QSO bodovi DXCC Oblast Ukupno

9A7T MOST 1 254 8 066 177 193 2 984 4209A60M MOST 485 3 052 109 110 668 3889A7P MOST 139 807 39 34 58 9119A3MR SOAB-MIX 78 218 28 23 11 118 9A2NO SOAB-MIX-LP 368 3 309 31 127 522 822 9A3KS SOAB-MIX-LP 143 887 37 61 86 9269A5CW SOAB-MIX-LP 122 689 38 25 43 4079A4BT SOAB-MIX-LP 65 476 25 31 26 6569A1AA SOAB-CW-LP 1 224 7 623 177 202 2 889 1179A/VE3ZIK SOAB-CW-LP 1 016 6 165 146 170 1 948 1409A8W SOAB-CW-LP 695 4 561 136 161 1 354 6179A2WJ SOAB-CW-LP 419 3 152 42 71 356 1769A6Z SOAB-SSB 68 494 22 36 28 6529A7KM SOSB-1.8 340 952 38 46 79 9689A5X SOSB-3.5 1 073 6 599 66 62 844 672 9A7WA SOSB-3.5 86 453 29 24 24 009 9A6A SOSB-7 221 882 41 31 63 504 9A5V SOSB-14 210 1 066 49 29 83 148 9A3ND SOSB-14 101 688 18 36 37 152 9A5Y SOSB-21 465 2 680 69 47 310 880 9A5KV SOSB-21 287 1 894 54 40 178 036 9A2TE SOSB-21 89 544 32 21 28 832 9A4R CHECKLOG


KV

Europski rekordiKategorija Poz. oznaka QSO Množitelji Bodovi Godina

MOST UU7J 2 678 634 10 500 942 2005.MO2T UU7J 3 824 622 14 625 708 2006.SOAB-MIX UT7QF 2 385 590 9 635 880 2006.SOAB-MIX-LP DL5XJ 1 702 497 6 078 310 2003.SOAB-MIX-QRP LY9A 1 015 330 2 400 090 2005.SOAB-CW 9H1ZA 2 129 541 7 345 157 2005.SOAB-CW-LP EW8EW 1 568 496 4 798 800 2003.SOAB-SSB ES5TV 1 972 530 6 176 620 2004.SOAB-SSB-LP LZ9W 1 494 440 4 444 440 2004.SOSB-1.8 LY2IJ 760 106 515 584 2006.SOSB-3.5 9A5X 1 073 128 844 672 2006.SOSB-7 SO2R 1 402 156 1 340 820 2005.SOSB-14 9A9A 1 682 171 1 902 888 2005.SOSB-21 LY7Z 942 115 665 505 2003.SOSB-28 S53EO 1 126 127 825 881 2002.SWL LYR-794 1 373 459 4 461 939 2003.

9A rekordiKategorija Poz. oznaka QSO Množitelji Bodovi Godina

MOST 9A7T 1 254 370 2 984 420 2006.SOAB-MIX 9A7P 1 143 325 2 426 125 1999.SOAB-MIX-LP 9A7T 1 414 467 4 688 213 2005.SOAB-CW 9A6DM 1 909 532 6 673 408 2005.SOAB-CW-LP 9A5Y 1 373 487 3 690 973 2002.SOAB-SSB 9A3NM 475 152 609 216 2005.SOAB-SSB-LP 9A2GA 124 93 72 168 2003.SOSB-1.8 9A2AJ 450 97 210 781 2005.SOSB-3.5 9A5X 1 073 128 844 672 2006.SOSB-7 9A4KA 191 68 68 476 2003.SOSB-14 9A9A 1 682 171 1 902 888 2005.SOSB-21 9A3AY 417 108 340 956 2005.SOSB-28 9A5KV 766 119 569 653 2002.

9A topband lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta)

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 179 273 311 293 329 315 330 296 312 2 6389A1CCY 198 248 310 278 320 301 321 286 295 2 5579A2EU 157 266 303 282 323 303 320 282 303 2 5399A5CY 184 233 301 274 321 303 318 292 283 2 5099A2F 125 210 260 226 319 296 306 244 297 2 2839A2NO 107 178 271 265 311 288 304 212 274 2 2109A3JB 104 184 247 261 310 287 301 236 268 2 1989A3SM 100 215 281 233 313 252 307 207 274 2 1829A1CAL 112 205 245 207 320 271 310 212 292 2 1749A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 2 0349A2JK 70 140 204 176 305 240 296 234 281 1 9469A4W 72 249 277 140 301 125 304 53 271 1 7929A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 1 6459A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 1 5819A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 1 5619A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 1 5159A1HBC 102 167 227 118 228 153 230 95 181 1 5019A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 1 2949A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 1 1939A3MN 0 21 64 0 242 143 260 109 231 1 0709A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1 0079A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 9729A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: [email protected].

Rezultati Ruskog DX natjecanja 2006.


Na žalost cijele ekipe, do Galijule nisu došli…- Proèitavši najavu o gornjoj ekspediciji, Jirka, OK1DRX, me

je obavijestio da æe vjerojatno tijekom odmora (a to jeupravo padalo u vrijeme boravka gornje ekipe naPalagruži) s obitelji jedrilicom svratiti na taj naš otok, nobojao se da æe ekipa iz Slovaèke negodovati. Nakonrazgovora s Nenom, 9A5AN, poslao sam mu ohrabrujuæiodgovor, tako da je s Vele Palagruže, sav oduševljen,održao nekoliko, za njega dostatnih radioveza.

- I ove godine èlanovi Radioklubova Karlovac i Duga Resa,Branko (9A3LD), Vlado (9A4LT), Laci (9A3PG), Željko(9A6JWF), Hrvoje (9A4HE) i Damir (9A3AR), organiziralisu ekspediciju na naše otoke. Cilj im je bila IOTA skupinaEU-170, s bazom na otoku Žutu (CI-154), gdje su boraviliod 29. rujna do 1. listopada 2006. godine. Pod oznakom9A1C/p i 9A1CEP/p "aktivirali" su otoke Ravnu Siku,Babuljaš Mali (CI-614), Bisage Male (CI-570) i Vele(CI-415), Maslinjak, Galijolicu (CI-277). Ako netko kani ute vode, preporuèamo našega barbu Milu Stipanova izPirovca, kaže mi Branko, 9A3LD, dodajuæi da ih je barbaMile sa svojom 10-metarskom barkom, za skromnasredstva, tri dana vozio kuda god su oni htjeli. Ništa munije bilo teško. Slobodno ga nazovite na 022/ 467-087,poruèuje zadovoljno Branko.

- O iskustvima i dogaðanjima tijekom IOCA Tour 2006, ukojem su sudjelovali Chris (DL9CHR), Georg (DL1GEO),Heli (DH1ABC), Wolfgang (DJ3MWB), Wolf (DG0DE) temoja malenkost (Emir, 9A6AA), moæi æete proèitati unekom od sljedeæih brojeva èasopisa. Samo napomenada je ekipa boravila u NP Kornati, od 7. do 14. listopada2006. godine, te da je ekspedicija bila izuzetno uspješna,zahvaljujuæi, izmeðu ostaloga i razumijevanje odgovornihiz Parka. "Aktivirano" je 20 otoka, a veæina od njih po prviputa, uz druženje i doživljaje koji se ne zaboravljaju.

U prošlom broju èasopisa objavili smo nastavak IOCA liste,a zadnji otok je bio Galovac, CI-604. U meðuvremenu su, zbogpoveæane aktivnosti naših "aktivatora", na IOCA listu stavljenisljedeæi otoci:

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Radioamaterske aktivnostina hrvatskim otocimaIako smo u prošlom broju objavili pregršt informacija o radio-

amaterskom radu s hrvatskih otoka, brojne aktivnostiodvijale su se i nakon vremenskog okvira obraðenoga u tomeprilogu. Raditi s radioamaterskom postajom s naših otoka,izazov je kojega mnogi prihvate i izvan uobièajene sezone, akatkada i u nepripremljenim situacijama. Strastvene operatore,"kontinentalce", dolazak na otok najèešæe dovede u stanje kojeje nekome drugome teško objasniti i preko kojega oni olako neprelaze. Taj radioamaterski adrenalin poznaju samo oni…

Posebno mi je drago pomoæi inozemnim operatorima daostvare svoje planove i iznenadne moguænosti glede aktivno-sti s nekog od naših otoka. Thanks a lot for your help, myBrijuni-trip was succesfull!, piše mi Jenci, HA3FA, predsjednikbudimpeštanske radioamaterske udruge. Radu s Brijunaprethodili su njegovi upiti da li su za rad s tog otoka potrebnepolicijska (!), radioamaterska i/ili dozvola Uprave NP Brijuni.Naime, on i Gabor, HA5UZ, kanili su iz Poreèa (kad su veæ tu)"skoknuti" na Veli Brijun (CI-139, EU-110), te ga, bez posebnihnajava i priprema, "aktivirati". Ugodno se iznenadio kada sammu poslao moju "prijepisku" s odgovornima iz NP Brijuni iz kojeje vidljivo da nema prepreka za taj oblik radioamaterskeaktivnosti. Inaèe, Jenci se nalazio u poveæoj športskoj grupi uIstri, a ostali èlanovi komentirali su da æe na Brijune po takološemu vremenu poæi samo dva luda radioamatera… Radili suSSB (ali i CW!) nekoliko sati (14. rujna 2006.) a mnogi su imtijekom veza rekli Thanks for new one! Posebno se zahvaljujuNP Brijuni èijom su dobrotom mogli rabiti elektriènu energiju zanjihov ICOM 737.

- Poznati IOCA-par Aniko, HA5TAA, i Feri, HA5AZZ,"pretplaæeni" su na naše more i njegove otoke. O njihovimsrpanjskim IOCA aktivnostima pisali smo u prošlom broju.No, naknadno su opet došli i to u murterska Jezera:Planiramo doæi s našim prijateljem. On nikada nije vidiomore, a mi æemo iskoristiti priliku te 'aktivirati' barem dvaotoka, piše Aniko. Bili su aktivni od 14. do 17. rujna, aYL Aniku èuli smo s Pašmana, CI-085, tijekom održavanjaradioveza s postajama iz Japana.

- Neumorni barba Tom, 9A2AA, uz dvojac Boki, 9A3KB, iLivio, 9A3KS, opet je bio u akciji po IOTA skupini EU-110,

IOCA otok smještaj koordinateCI-605 Lakal ispred Vrsara 45°09,6N 13°35,8ECI-606 Reverol zapadno od Funtana 45°10,5N 13°35,0ECI-607 Regata jugozapadno od Poreèa 45°12,7N 13°35,2ECI-608 Žontuja jugozapadno od Poreèa 45°12,4N 13°35,1ECI-609 Barbaran zapadno od Poreèa 45°13,8N 13°35,4ECI-610 Karbula zapadno od Poreèa 45°13,6N 13°35,1ECI-611 Muntrav pored Sv. Andrije 45°04,0N 13°37,7ECI-612 Piruzi (Veli) pored Sv. Andrije 45°03,6N 13°38,6ECI-613 Piruzi (Mali) pored Sv. Andrije 45°03,6N 13°38,4ECI-614 Babuljaši (Mali) sjeveroistoèno od Žuta 43°52,6N 15°21,3ECI-615 Ravna Sika istoèno od Bisaga Velih 45°52,1N 15°21,5ECI-616 Bisaga pored Mane 43°48,6N 15°17,2ECI-617 Bisagica pored Mane 43°48,2N 15°17,7ECI-618 Babuljaši (Mali) pored Mane 43°48,1N 15°17,6ECI-619 Babuljaši (Veli) pored Mane 43°48,0N 15°17,3ECI-620 Rašipiæ pored Rašipa Veli 43°47,0N 15°18,3ECI-621 Sestrica Mala pored Sestrica Velih 43°51,0N 15°13,1ECI-622 Škrpinjak kod Sutvare 42°56,5N 17°11,8ECI-623 Stupe Male kod Majsana 42°57,8N 17°11,8E

i to od 19. do 25. rujna. Izmeðuostalih, "pali" su Piruzi Veli i Mali,Lunga, Lakal, Reverol, Regata,Žontuja, Barbaran, Fržital, Altijež,Veli Školi, Muntrav, …

- U vrijeme pisanja ovoga priloga(19. studenoga 2006.) Tom,9A2AA, nakon boravka i rada sKorèule, "skoknuo" je i na nekenove zanimljive lokacije istoènood toga otoka: Škrpinjak (CI-622)kod Sutvare i Stupe Male(CI-623) kod Majsana.

- Neno, 9A5AN, i njegova slovaèkaekipa, YL Tami, OM5MF, Lubo,OM5ZW, i Rudy, OM3PC, bili suaktivni s Vele Palagruže, CI-084,EU-090, od 2. do 9. rujna.Na njihovoj web straniciwww.palagruza.net mogu sevidjeti lijepe fotografije uzpotankosti o toj ekspediciji.

IOCA

Radio HRS – 6/2006

IOCA honor roll

Ovdje objavljujemo redoslijed "lovaca"koji imaju više od 100 potvrðenih otoka.

Razdvojili smo domaæe od inozemnihoperatora jer smatramo da su n ši u mnogopovoljnijem položaju te da je to ostatan

razlog za postojanje dviju odvojenih kategorija.Takoðer, iz istih razloga razdvojili smo domaæe ooperatora kada su u pitanju "aktivatori".

Honor rollDomaæi "lovci"

Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)

1. 9A6R Renko Kirigin - Renny2. 9A5CY Dean Milde3. 9A2GF Ivo Bonaèiæ4. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom5. 9A1CCY Radioklub "Jan Hus"6. 9A4SS Stjepan Španiæ - Steve7. 9A3SM Mato Samardžiæ8. 9A2JG Borivoje Djordjeviæ - Kok9. 9A3JB Marinko Marušiæ

10. 9A1BOP Radioklub Osijek11. 9A2WJ Milan Drliæ - Daki12. 9A3NM Saša Pokorni13. 9A2NO Davorin Ištvanoviæ - Din14. 9A2TN Franjo Kokoriæ - Koki15. 9A7N Nenad Kosoviæ - Neno16. 9A6SUH Slaven Franiæ17. 9A5ZP Željko Pavloviæ18. 9A4KW Krešimir Viduka19. 9A6DR Dubravko Rajnoviæ - Du20. 9A8A Stjepan Ðurin - Mark21. 9A6BND Branko Gracin22. 9A1DX Ðuro Ivanoviæ23. 9A7W Ozren Nikšiæ - Ogi24. 9A1R Rafael Koci - Raf

Inozemni "lovci"Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)

1. DJ3XG Rudiger Helm2. YT7DX Jaroslav Jašo 3. S52KM Hinko Javernik4. S51RU Marjan Kaliè5. ON4CAS Egbert Hertsen6. 4Z4DX Dov Gavish7. ON4ON Danny Commeyne8. OH3GZ Jukka Kovanen9. SP5TZC Janusz Paluch

10. IV3ZOF Franco Zorzenon11. T94GB Drago Grabner 12. RA3RGQ Sergej V. Kozhevnikov13. DK2UA Gerhard Schwarz14. DL8DXL Fred Grimm15. DL1BKI Brigitte Moller 16. DL3ARK Lutz Bergmann 17. G0MSM Ronald M. Cooper18. DL3EA Ralf Kopetzky 19. YT7TY Boško Milankov

Prijamni (SWL) operatoriBr. Pozivna oznaka Ime (naziv) Broj otoka

1. DE0MST Fredy Stippschild 2552. UA3-147-412 Eugene Shelkanovtcev 147

IOCA "aktivatori" s više od 20 "aktiviranih" otoka

Domaæi "aktivatori"

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

IOCA

ad

www.hamradio.hr 35

d inozemnih

Broj otoka

467452407405353336332

i 319231229221216

o 215209207206202163

bi 152146140135116101

Broj otoka

309307261223216207201200191190183171152150122119112111100

Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) Broj otoka

1. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom 2792. 9A6AA Emir Mahmutoviæ 1003. 9A3KS Livio Matošoviæ 554. 9A4OP Oto Predaniæ 505. 9A3KB Borislav Santini 486. 9A7N Nenad Kosoviæ - Neno 447. 9A5AN Rotter Nenad 418. 9A5CY Dean Milde 389. 9A5ID Ewald Hargarter 35

10. 9A7Z Luka Tomoviæ 2311. 9A3VM Matija Vierda - Matko 2011. 9A4KF Milan Milièiæ 2011. 9A5KV Alfred Raguž 20

Honor roll lista inozemnih "aktivatora" još nije ažurirana, paje kao takvu neæemo objaviti.

I na kraju, nešto u svezi suradnje našeg IOCA programa spoznatom IOTA-om.

Mnogi od vas su veæ bili na IOTA stranici (http://www.rsgbiota.org). Poželite li saznati koji se otoci nalaze u kojoj odIOTA skupina, potrebno je na toj stranici, u gornjem desnomkutu (kod: To find an island group's details, enter it's referencenumber) upisati željeni IOTA broj. Upišete li, npr., EU-170, tadaæete na kraju ispisa pripadajuæih otoka, kod "Note", pronaæi isljedeæu reèenicu: A full listing of Croatian IOTA counters isprovided in the Islands Of Croatia Award (IOCA). List availablefrom the IOCA web-site at http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/list.htm, što smatramo velikim uspjehom i priznanjem za IOCAprogram. Navedeno možete pronaæi i kod ostalih naših IOTAskupina, osim EU-090, gdje je broj otoka veæ odreðen (Vela iMala Palagruža i Galijula).

Želimo vam puno ugodnih trenutaka sudjelujuæi u IOCAprogramu Hrvatskoga radioamaterskog saveza!

Ekipa 9A1C bila je aktivna i s jednog od naših Maslinjaka (CI-511).


UvodSpuštajuæi se stotinjak metara niz

stjenovitu padinu, ugledao sam niz šato-ra i malenih straæara – pogled koji me natrenutak ispunio osjeæajem nemira.Odozgo, izbjeglièki logor izgledao jegolem. Ovdje (i u dva ili tri obližnja logo-ra) više od 200 tisuæa Saharawi izbje-glica provodili su svoje jadne živote, ameðu njima i mnogo djece. Saharawi,narod iz zapadne Sahare, èvrsto jevezan za golo kamenje svoje pustinjskezemlje i žive u nadi da æe referendu-mom, što ga Ujedinjeni narodi nastojeprovesti, moæi odluèiti o njenom budu-æem statusu, iako sam Bog zna kadaæe Maroko to dopustiti. Ovaj put, 30 000QSO-a održanih s lokacije udaljene400 km, dobilo je drugaèije znaèenjeod onoga na koje smo navikli. Ne samoda æe to biti nova zemlja za mnogeDX-ovce, veæ i nešto znaèajno za onekoji su prisiljeni živjeti u progonstvudaleko od svog zavièaja. Pred oèima sumi slike golemog logora u Rabunijuusred spržene kamenite pustinje izmeðujužnih obronaka koji oznaèuju graniceAlžira, Mauritanije i bivše španjolskeSahare. Ta mi je slika ostala usaðena usvijesti usprkos svim poteškoæama kojesmo imali po povratku na aerodromTindouf u Alžiru. Tih proteklih osam danau "srcu" Sahare vratili su mi osjeæaj zavrijednost svih obiènih stvari koje sma-tramo same po sebi razumljivima unašem zapadnom svijetu: da okrenemoslavinu i voda poteèe, da se tuširamo, daimamo mekan krevet i podnošljivu klimu.Dodir Tonijeve (EA5RM) ruke vratio meu stvarnost, te sa svima ostalima izlazimiz vozila i kreæem prema aerodromskojcheck-in službi i povratku.

Od Indije do TifaritijaVratimo se tri mjeseca unazad, otpri-

like na kraj sijeènja. Prošlo je dosta vre-mena otkako sam bio na drugome krajupile-upa, izuzevši nekoliko kraæih akcijas grupom IH9 i iz IS0. Odluèio samprièekati do 2006. i obnoviti DX-ekspedi-cije. Moj plan bio je vrlo ambiciozan.Povezao sam se sa svojim prijateljima uBurmi i Banabi s velikim oèekivanjima.Razgovarali smo o Andamanskom otoèjui stvarima koje su tamo veæ neko vrijemebile u tijeku. Nažalost, poèetkom veljaèe

primio samdvije vijestikoje su razo-rile sve mojep l a n o v e .Prva je bila tada bi ekspe-dicija u VU4bila gotovohamfest, štobi potpunoi z m i j e n i l on a š es h v a æ a n j eD X - e k s p e -dicija. Druga, još gora, bila je ta da mogudobiti slobodne dane samo u tjednu prijeUskrsa. Bio sam potpuno rezigniran inisam ništa više oèekivao, kada samdobio e-mail od Tonija, EA5RM, koji meje obavijestio o predstojeæoj ekspedicijiu Zapadnu Saharu. "Mi smo spremni",Toni mi je pisao. "Ekspedicija u zapadnuSaharu 2006. planirana je za tjedan prijeUskrsa, možeš li tada doæi?" Svjestanèinjenice da mi je ostalo vrlo malo vre-mena i da mi moja XYL nikada neæeoprostiti, ipak sam odgovorio potvrdno.I tako, u roku od dvadeset i èetiri sata,postao sam èlanom grupe S01R, Sierra-Zero-One-Romeo. Grupu je saèinjavalodeset operatora: osam Španjolaca(EA5RM, Antonio, EA5XX, Julio,EA5KM, Javier, EA5RD, Paco, EA5FX,Fernando, EA5BJ, Pedro, EA2RY,Roberto, EC4DX, Javi), UY5CW (Dima)i ja, IN3ZNR (WH0Q). Dima veæ dugoživi i radi u Madridu, pa se smatra natu-raliziranim Španjolcem, doksu svi ostali Španjolci...Dakle, službeni jezik eks-pedicije nije mogao bitidrugi nego španjolski. Jaga nešto malo govorim, pasam uz pomoæ malenogrjeènika postao èlan ekspe-dicije.

PlanoviZahvaljujuæi pomoæi koju

nam je pružio Mahafud(S01MZ) iz Odjela zatelekomunikacije ArapskeDemokratske RepublikeSaharawi birokracija i logis-

tika bile su uspješno svladane. Zbornomjesto za naš tim, ubrzo nazvan "Tifaritigrupa", bio je grad Elche blizu gradaAlicantea u jugoistoènoj Španjolskoj,odakle smo trebali krenuti 10. travnjaèarter-zrakoplovom za Tindouf u južnomAlžiru. Iz Tindoufa trebali smo doæi doizbjeglièkog logora Rabuni, a od tamonastaviti osam sati "drndanja" prekokamenite pustinje i prašnjavih staza uterencu s pogonom na sva èetiri kotaèa.Taj dio puta trebao je staviti našuosjetljivu opremu (i manje osjetljivestražnjice) na veliku kušnju.... Naš cilj(Tifariti) bio je na osloboðenom teritorijuArapske Demokratske RepublikeSaharawi. U prošlosti to je bio istaknutipoložaj Španjolske legije, ali danas jetamo štab vlade Republike Saharawi.Tamo je ujedno i baza MINURSO-a(Misija Ujedinjenih naroda za provedbureferenduma u zapadnoj Sahari), kojaposreduje izmeðu Republike Saharawi

KV

IN3ZNR - WH0Q:ekspedicija u Tifariti (S01R)

- prijevod sa španjolskog na talijanski: EA1MV,- prijevod sa španjolskog na engleski: G0DAX,- prijevod s engleskog na hrvatski: 9A2HL.

Grupa S01R i Saharawi pomagaèi

EC4DX, EA5RM, IN3ZNR i EA5XX uglavnom štabu MINURSO UN-a


KV

i Maroka, koji granièi uz Tifariti. Èinilonam se da æe naša ekspedicija biti vrloteška, ali i uzbudljiva. ZahvaljujuæiOskaru (EA4TD) odmah smo organiziralivelièanstven online website, na kojemuse posebno isticao logo naše ekspedi-cije. Kako bismo bolje poslužili "lovce"na DX-ove, postavili smo anketu nakojoj je svaki operator mogao oznaèiti nakojoj frekvenciji i kojim naèinom radabi želio raditi za Zapadnom Saharom,što nam je poslije mnogo pomoglo.Pokazalo se da je to bila dobra ideja kojanam je omoguæila da isplaniramo usmje-renost antena prema pojedinim strana-ma svijeta, mode i frekvencijska podru-èja. U našoj grupi bilo je dovoljno opera-tora koji su bili sposobni zadovoljitiiskazane želje. Cilj nam je bio raditi svimvrstama emisija koje su bile slabo zastu-pljene u prethodnim ekspedicijama, èaki digitalnim. Ambiciozan plan nam je bioda radimo istodobno s tri ili èetiri postaje,raznim vrstama modulacije. Nakon pro-vedene analize ankete, isticao se za-htjev da radimo što više na 160 metara.Nitko u grupi nije imao posebno iskustvona tom podruèju, pa sam prihvatiozadatak postavljanja antena za 160metara – uz uvjet da mi i drugi pomognu.Druga strana ovih dobrih namjera bilaje ta da se naša prtljaga poveæavala izdana u dan. Našli smo se pred vjeènimproblemom svake ekspedicije – kakoprenijeti 400 kilograma prtljage, kada jenjena težina u zrakoplovu ogranièena na20 kilograma po pojedincu? Ali, kadaimate uza sebe EA5XX-a, èini se da sesve teškoæe rješavaju èarobnim štapi-æem. Zar ne, Julio?

PutovanjeI konaèno, poslije e-maila u zadnji

trenutak, napunio sam svoj automobil iodvezao se do milanskog aerodromaMalpensa. Nakon leta preko Barcelonepredveèer sam stigao na aerodrom uAlicanteu gdje se sastajala grupa S01R.Moram naglasiti da smo svi bili latinskogpodrijetla, što je stvaralo ugodnu atmos-feru. Dima, iako je bio Ukrajinac, bio jenaturalizirani Latinac. Svi smo se jako

lijepo slagali. Ujutro, 10.travnja, konaèno sustigli i preostali èlanovigrupe, pa je ekipa bilapotpuna. Odvezli smose u radioklub gradaElche gdje smo provje-rili svu opremu i ureða-je. Imali smo tri usmje-rene antene, od kojih jejedna bila Spiderbeamza 10, 12, 15, 17 i 20metara, vrlo lagana, aliuèinkovita. Za nižapodruèja imali smodipole za 80, 40 i 30metara. Za najniže po-druèje tu je bila jednainverted L koju je pro-raèunao IN3QBR, a koju je prije togaispitao K9AY na prijamu. Zapravo, nijebilo baš najpogodnije doba godine za160 metara, ali smo se nadali da æemobarem na CW-u zadovoljiti želje brojnihentuzijasta. Svi su primopredajnici bilipokretni, uglavnom IC-706-ice, a tu jebio i Dimin IC-7000, koji æe raditi po prviput. Imali smo i tri lineara koji su trebaliosigurati odgovarajuæu snagu na nižimfrekvencijama. Za popunjavanje logovaponijeli smo pet lap-topa, a što se tièeelektriène energije – pouzdali smo se ugeneratore koji su nas èekali na licumjesta. I tako, kako smo izraèunali, pre-mašili smo 400 kilograma prtljage. Zaprijevoz svega, ukljuèujuæi i operatore,trebala bi nam 4 terenska vozila. Uponedjeljak, 10. travnja, u 13:00 satinapustili smo Elche i odvezli se u Alica-nte na aerodrom. Zbog neoèekivanihteškoæa morali smo dugo èekati na svojzrakoplov alžirskog èartera. To nam jedalo vremena da riješimo problem viškaprtljage... Kao što sam veæ rekao,EA5XX bio je struènjak za rješavanjeproblema, pa kada je našu prtljaguproglasio humanitarnom pomoæi, sve jeišlo glatko. U neku ruku to je bilo i toèno,jer je velik dio naše opreme bio darnarodu Saharawi. U 23:00 poletjeli smoza Alžir, pa smo preko Orana stigli naTindouf u ponoæ. Carinski službenici bili

su brzi, i s obzirom naèinjenicu da se radilo ohumanitarnoj pomoæi,nitko nije ni pogledaonaš èudni teret. Naaerodromu nas jedoèekao i Mahafud,SO1MZ, s nekolikoslužbenika RepublikeSaharawi. Brzo su nasprebacili do izbjeglièkoglogora, gdje smo uglavnom uredu Odjelaza telekomunikacijeodmah osjetili prijaznosti gostoljubivost Sahara-wija. Doruèkovali smo iimali još vremena i za

pustinjski èaj, što je tamo tradicija. Predzoru bilo smo spremni za pokret. Bilismo umorni, ali i ushiæeni, spremni nanajteži dio našega puta koji æe nasdovesti do sjedišta naše ekspedicije.

U "srcu" SahareIspred zgrade bila su tri terenska

vozila nakrcana našom opremom.Usprkos njihovoj velièini, vozila su bilaoptereæena preko svake mjere. Toni,EA5RM, jedan od saharskih veterana,izvadio je iz torbe nekoliko èudnih stvari– gumene kolutove koji æe zaštititi našejadne stražnjice! Napuhali smo ih ipopeli se u vozila. Ja sam se popeoposljednji, pa me je zapalo stražnjesjedalo našeg Toyota Land Cruisera,toèno iznad više nego tvrdog amortizera.Krenuli smo u središte pustinje prašnja-vom cestom koja se uskoro pretvorila ujedva vidljivu stazu. Svaki puta kadasmo udarili u neku jamu uhvatila nas jepanika. Visok sam 190 cm i usprkosgumenom kolutu koji sam stavio naglavu, poslije desetak minuta gotovosam udubio toyotin krov. Kada smo stali,potražio sam bolje sjedalo gdje bihmogao barem zaštititi glavu. Našao sammjesto pokraj dvojice prijaznih Sahara-wija u vozilu na èelu kolone. Stavio samna glavu dragocjen povez, tradicionalnopokrivalo za glavu pustinjskih ljudi, kojije Mahafud poklonio svakome od nas.On služi kao zaštita od sunca, ali još višeme je štitio od prašine koju smo dizalitijekom puta. Vozili smo se najbrže štosmo mogli s obzirom na uvjete, jer baš inije dobra ideja voziti se pustinjom usrednoæi. Nije mi jasno kako su naši vozaèiprepoznavali put u onom labirintu staza,otisaka i životinjskih tragova. Povreme-no smo uz put vidjeli automobilske gumes èudnim brojevima i slovima. Na drugimmjestima vidjeli smo èudne hrpenagomilanoga kamenja. Taj dio pustinjeviše me je podsjeæao na neko podruèjeu Arizoni ili Kaliforniji, negoli na ono kakosam zamišljao Saharu, punu pješèanihdina. U svom terenskom vozilu sprija-teljio sam se s dva Saharawija, koji su

Pet postaja istodobno u eteru. Od lijeva na desno: EC4DX na SSB-u,EA5FX na CW, EA5KM na CW, EA2RY na RTTY i UY7CW na SSB-u.

Djelomièan pogled na izbjeglièki logor "27. veljaèe"


KV

namjestili stereo na najveæuglasnoæu, pa sam osam satimorao slušati iskljuèivo ara-pske pjesme. Znali su dovo-ljno španjolskog da smo semogli sporazumijevati. Onošto nisu mogli razumjeti, biloje to da smo mi sve ovo radiliza svoj hobi. Oni su ipakvjerovali da smo mi telekomu-nikacijski tehnièari i da idemopo zadatku. Nisam niti potvr-dio, niti zanijekao to njihovouvjerenje, jer su u prošlostimoji španjolski prijateljipostavili mnoge telekomu-nikacijske mreže za njihovuRepubliku Saharawi. Kako nebismo morali gutati prašinu,terenci su vozili dosta daleko iizvan vidika jedan od drugo-ga. Sa sobom nismo ponijelinikakvu VHF opremu, jer smovjerovali da je Saharawi imaju, pa æemose poslužiti njihovom. A kad nam jepukla prednja guma, mislio sam da smoizgubljeni u pustinji. Ali, Ahmed i njegovprijatelj za desetak minuta zamijenišegumu i krenu dalje. Nisu imali ni sata nikompasa, ali mi se èinilo kao da imajuGPS u svojim glavama. Nakon par sto-tina kilometara zapitam Ahmeda kolikonam još puta preostaje. On me upitakoliko je sati. Kada sam mu rekao, onodgovori: Još dva sata vožnje. Vjerujtemi, toèno poslije dva sata bili smo naplatformi ispred stare španjolske nas-tambe!

Na posao!Nismo gubili vrijeme. Bio je 11. tra-

vnja i te veèeri trebali smo biti u eteru;tako smo bili planirali. Poèeli smo sas-tavljati Butternut vertikalku koja æenam omoguæiti da se brzo naðemo napredaji. Bili smo gotovi za pola sata iu 17:00 poèeli smo raditi CW: CQ CQde S01R, Western Sahara, QRZ? Nakondrugih pola sata bili smo na 40 metaraPHONE uz dipol. U sljedeæim danimapile-upi nisu prestajali dokle god smobili aktivni u bilo kojoj vrsti rada. Sviprimopredajnici bili su smješteni ujednoj sobi, ali uz uporabu odgova-rajuæih filtara nismo smetali jedan dru-gome. Vani na dvorištu dvije su grupeljudi pokušavale složiti usmjereneantene, iskoristivši najmanje vruæi diopopodneva. Temperatura za vrijemedana penje se iznad 32 do 33 stupnja(na našu sreæu bio je travanj), ali tijekomnoæi ona je padala tako nisko da nam jetrebala vunena deka za ugodan san.Spavali smo u dvjema sobama u kojimasmo na pod stavili madrace. Nakon zadnjeg, najtežeg dana, nakon što samzavršio svoju smjenu na postaji, zaspaosam poput klade. Imao sam osjeæaj daje noæ prekratka, i dok me netko budioza narednu smjenu, sunce je veæ pržilo

punom snagom. Nakon jedne noæi inte-nzivnog rada i dobrih signala iz SAD-a,oni koji su bili slobodni nastavili supostavljati antene. Prethodna ekspedi-cija iz 2003. (S05X) ostavila je antenskitoranj koji je, na sreæu, još uvijek bio uodliènom stanju. Na njega smo postaviliSpiderbeam nakon što samo ga ojaèalialuminijskim cijevima koje smo ponijelikao podupiraèe. To smo uèinili i s jarbo-lom za zastavu. Jedan od naših glavnihproblema bila je elektrièna energija. Sjedne strane, glavni agregat radio jesamo nekoliko sati dnevno i služio jeza opskrbu ureda Republike Saharawi,koji je imao prednost. S druge strane,agregat koji smo imali na raspolaganjubio je preslab da bi mogao istodobnonapajati linear i èetiri postaje istodobnou eteru. Bez oklijevanja, nenadmašniMahafud nabavio nam je snažniji agre-gat, pa su sve èetiri postaje od 100 Wmogle raditi istodobno. Sljedeæeg dana,na našu sreæu, imali smo na raspolaga-nju 4 kilovata, što nam je omoguæilo dadvije postaje rade s po 500 W. Naveèerdrugoga dana imali smo konaèno dvabeama, jedan odlièni Spiderbeam,MA5-B Cushcraft i dva dipola za nižapodruèja – sve u pogonu.Sljedeæeg jutra Junior TH3izniknula je iznad krovapokrivenog crijepom.L-antena za 160 metarabila je prièvršæena jednimkrajem na 12 metara visokstup od fiberglasa utaknu-tog u 10 metara visok alu-minijski jarbol, dok je drugikraj antene bio vezan zajarbol od zastave. I tako,treæega dana mogli smoodlièno raditi s Europom izadovoljavajuæe s Ameri-kom. Do kraja rada ekspe-dicije imali smo u svomdnevniku rada gotovo 1 200

QSO-a CW i PHONE na160 metara.

Stiže UNNaša neobièna i užurba-

na aktivnost privukla je nabrdo Tifariti znatiželjne pri-padnike vojske Ujedinjenihnaroda koji su stigli u podnedrugoga dana da nas pro-vjere. Nakon poduljeg itemeljitog ispitivanja uspo-stavili smo prijateljskuatmosferu, pa smo im obja-snili svrhu našeg boravka.Zapitali smo ih možemo liposlati svoje logove u Špa-njolsku preko Internetaputem satelitskog telefona,ali nam to nisu odobrili. U tovrijeme naš sustav bio jepotpun i mogli smo istodo-bno raditi na èetiri postaje,

digitalno, PHONE i CW. To je znaèilo dasu svi operatori imali vrlo iscrpljujuæesmjene, pa je njihova premorenostuskoro postala oèita, osobito po noæi.Kao što možete pretpostaviti, Europusmo èuli u svako doba dana i noæi nasvim podruèjima. Upisali smo 2 900QSO-a s Italijom i oko 2 300 sa Špa-njolskom. Mi smo iz spomenute anketeznali koja frekvencijska podruèja su bilanajviše tražena. Stoga smo uložili velikenapore da iskoristimo svako otvaranjeprema Aziji i obje Amerike. I dok smouspjeli ispuniti planirani broj od 6 000veza sa Sjevernom Amerikom, nažalost,nismo uspjeli ostvariti svoje planove zaAziju, pa tako ni za Japan. Usprkossvom upornom oèekivanju da se ionos-fera otvori, uspjeli smo uspostaviti svega200 QSO-a s Japanom. Staze premaEuropi i Sjevernoj Americi idu iskljuèivopreko mora, dok su veze s Japanommorale prijeæi cijelu Saharu.

(Ako želite saznati više, posjetitewebsite: www.s01r.com, na kojemu æetenaæi fotografije, video-snimke i on-linelog.)

Pogled na MA5-B i dipole pri zalazu sunca u pustinji. Desno je22 metra visok stup za antenu inverted L za 160 metara.

EA5KM i EA5RM u našem "shacku" s "farmom" antena u pozadini.Od lijeva na desno: Butternut HF9-V, Spiderbeam za 5 podruèja,

"Inverted L", TH3JR, i na vrhu jarbola za zastavu MA5-B kao idipoli za niža podruèja.


KV

Kako održati kvalitetu radaQSL ureda?

Piše: Marinko Marušiæ, 9A3JB

Došlo je vrijeme da pogledamo izasebe i vidimo što smo napravili u

ovoj godini. Završeno je èišæenje QSLureda za ovu godinu i sve QSL karticesu vani, bez obzira da li se radi o našimili stranim radioamaterima. Vjerovali iline, ali više od dvije tisuæe kilogramaQSL kartica je putovalo svim svjetskimmorima i prostorima u oba smjera –na veliko zadovoljstvo svih ljubiteljarazmjene QSL kartica.

Još jednom treba istaknuti hvalevri-jednu akciju HRS-a, kojoj je cilj bio oku-pljanje zainteresiranih radioamatera itiskanje QSL kartica u boji po povoljnimcijenama. Rezultat svega jest velikopoboljšanje kvalitete naših QSL kartica iprikljuèenje samom vrhu po dizajnu itisku. Do juèer smo se još morali crve-niti, jer su naše kartice bile zaista groznepo dimenzijama (još uvijek ima onih kojizanemaruju preporuèene dimenzije od9 × 14 cm) i kartice im izgledaju kaoružni kartonski ostaci, a o kvaliteti kopi-ranja (jer tisak je bio vrlo loš) da i negovorimo. Svijest o potrebi slanja svojihkartica onima koji ih sakupljaju, bezobzira da li nam osobno one trebaju,polako raste i sve je više novih opera-tora koji se ukljuèuju u razmjenu.

Treba istaknuti da se sada pruža vrlopovoljna moguænost tiskanja QSL karti-ca u boji s plastificiranjem prednje stra-nice po 15 lipa. To je ponuda koja sva-kako plijeni pozornost i otvara svima(ali baš svima) moguænost da se ukljuèei konaèno dobiju vrlo kvalitetnu QSLkarticu po vrlo povoljnim uvjetima.

Do mene su došla dva upita od kole-ga iz Europe, vezanih za funkcioniranjeQSL ureda. Zanima ih kako se trebapostaviti i što napraviti da služba funkci-onira. Oni imaju sve više problema okoorganizacije slanja kartica u oba smjerazbog velikih troškova. Kao što znate izvlastitog iskustava slanja pošiljaka,

cijene poštanskih usluga su vrlo visoke,a u susjednim zemljama gotovo i neko-liko puta više nego kod nas. Sve tostvara velike probleme. Kolege iz Srbijeimaju sve propisano posebnim nadopla-tama vezanim uz kolièinu primljenih iposlanih kartica. Naš ured funkcionira ifinancira se od èlanarine. Da li je onadostatna ili ne prosudite sami. Odnesitekilogram karata i pošaljite ih u SAD paæete dobiti odgovor.

Da bi se smanjili troškovi slanja kara-ta unutar Hrvatske i tako osiguralodovoljno sredstava za slanje kartica vanzemlje, mnogi radioamateri dolaze uured i raznose kartice svojim prijateljimai tako na direktan naèin doprinose brzojrazmjeni i velikoj štednji. 9A7IMR,9A2HM, 9A7KM, 9A6SUH, 9A2JG,9A2MF, 9A6Z, 9A4SS, 9A3IQ, 9A4FW,9A3SM, 9A2WJ, 9A5ZA, 9A4KW,9A3BLM samo su neki od radioamaterakoji èesto dolaze i pomažu, dok 9A2KLi 9A5AN nose kartice i van granicadomovine.

I dalje postoji problem razvrstavanjaQSL kartica po zemljama. Iako sam uviše navrata pisao o tome, neki radio-amateri i dalje dostavljaju veæe kolièinenerazvrstanih kartica. Samo æu nadodatinovosti:

- CN – Maroko više nema QSL uredpa sve kartice morate slati izravnoili na menadžera,

- RW6HS nije èlan ruskoga QSLureda, kartice idu samo izravno,

- W3HNK još nije niti jednu karticuproslijedio preko biroa, pa ih stogane šaljite ni njemu tim putem,

- EK – Armenija nema QSL ured,iako oni tvrde suprotno,

- 4L – Gruzija nema QSL ured, - 4K – Azerbejdžan nema svoj

QSL ured,- VK9 i 0 šaljite preko menadžera ili

izravno (nema koristi od slanja

preko VK6), - provjerite svaku zanimljiviju pozivnu

oznaku prije nego napišete ipošaljete svoju QSL karticu,

- zapamtite da SSSR odavno nepostoji i vodite raèuna da svezemlje, osim gore navedenih,posebno složite i razdvojite,

- stanice SAD-a je vrlo lako slagati,no vi radite pogreške i svako slovopredmetka, bez obzira na broj,slažete posebno. Zapamtite, karticeslažete po brojevima bez obzira naslova (osim 4-og distrikta gdjeodvajate sve jednoslovèanepredmetke od dvoslovèanihpredmetaka posebno).Programi koji tiskaju naljepnice izlogova rade taj problem pa amatereSAD-a morate razdvajati ruèno.

- postaje koje rade iz neke drugezemlje i rabe svoju pozivnu oznaku,svrstavajte u kup karata za zemljuiz koje je postaja, a ne u onu zemljuu kojoj je postaja radila(i taj problem rade programi zarazvrstavanje karata),

- QSL menadžera pišite jasno ividljivo, jer mnogi log programimenadžera ispisuju sitno ineupadljivo, što stvara dodatneprobleme prilikom razvrstavanjakartica,

- G postaje nije potrebno razvrstavatiposebno (GM, GW i sl.),

- EA postaje idu sve zajedno idu ujedan kup.

Svojim doprinosom u pridržavanju dosada navedenih posebnosti bitno æetepridonijeti brzini kojom Vaša karticaputuje, a pogledom na datum primljenekartice vidjet æete još mokru tintu napapiru.

Svim èlanovima i njihovim obiteljimaželim svako dobro, puno zdravlja i, nara-vno, zanimljivih QSL kartica.


diplome

Diplomu "Hrvatski nacionalni parkovi" izdaje Zagrebaèki

radioamaterski savez povodom10-ogodišnjice postojanja Zagreba-èkoga radioamaterskog saveza i50-ogodišnjice osnivanja naciona-lnih parkova Hrvatske.

Cilj joj je približiti prirodne ljepoteHrvatske našim i stranim radioope-ratorima, te ih potaknuti da posjeæujunacionalne parkove u Hrvatskoj.

Trenutaèno u Hrvatskoj postojiosam nacionalnih parkova, a to su:

- Brijuni,- Kornati,- Krka,- sjeverni dio otoka Mljeta,- Paklenica,- Plitvice,- Risnjak,- sjeverni Velebit.Diplomu mogu osvojiti svi licencirani

radiooperatori i SWL operatori kojipošalju zahtjev za izdavanje iste, a pri-hvaæaju se veze ostvarene od 25. 6.1991. godine na dalje. Diplome se izdajuoperatorima "lovcima" i operatorima"aktivatorima". Moguæe je kombiniratiosvajanje pojedinih nacionalnih parkovana naèin da se "aktivator" pojavi u ulozi"lovca" u nekom od nepotvrðenih nacio-nalnih parkova i obratno.

Diploma je ukrašena fotografijamanacionalnih parkova i na njoj su predvi-ðena mjesta za lijepljenje naljepnica.Svaka naljepnica potvrðuje steèeneuvjete za osvojeni pojedini nacionalnipark. Diploma je besplatna, dok se nalje-pnice i poštarina naplaæuju sukladnoovim pravilima.

Za postavljanje zahtjeva za izdavanje,odnosno naljepnica, moraju se udovoljitisljedeæi uvjeti:

a) priložiti log (GRC listu) sa sljedeæimpodacima:- datum,- vrijeme,- frekventni opseg,- naèin rada,- pozivna oznaka korespondenta,- raporti: RxRPT, TxRPT;

b) raditi na dopuštenim frekventnimopsezima 1,8 MHz…70 MHz;

c) raditi dopuštenim naèinima rada:CW, SSB, PSK31, RTTY.

Radiooperatori "lovci" pri postavljanjuzahtjeva za izdavanje diplome, odnosnonaljepnica, moraju udovoljiti sljedeæeuvjete:

- operatori izvan Europe morajuostvariti jednu vezu s jednim od

nacionalnih parkova (uvjet zapotvrdu tog nacionalnog parka),

- operatori u Europi moraju ostvaritidvije veze s razlièitim nacionalnimparkovima (omoguæava dobivanjepotvrde oba odraðena nacionalnaparka),

- operatori u Hrvatskoj moraju ostvaritipet veza s razlièitim nacionalnimparkovima (omoguæava dobivanjepotvrde svih odraðenih nacionalnihparkova),a) priložiti log (GRC listu),b) priložiti financijsku naknadu visine

jednog eura po svakoj naljepnici, c) priložiti financijsku naknadu za

poštarinu.Radiooperatori "aktivatori" pri posta-

vljanju zahtjeva za izdavanje diplome,odnosno naljepnica, moraju udovoljitisljedeæe uvjete:

a) odraditi minimalno 30 veza iz svako-ga nacionalnog parka kojeg "aktivira-ju", i to vezama s direktnim vrstamarada (veze preko bilo koje vrstetranspondera se neæe priznati),

b) priložiti ulaznicu "aktiviranoga"nacionalnog parka (gdje se jasnovidi datum izdavanja ulaznice),

c) priložiti logove."Aktivatori" pri podnošenju zahtjeva

nemaju financijskih izdataka, veæ je na-ljepnica za svaki "aktivirani" nacionalnipark besplatna i za istu ne snosetroškove poštarine.

Svaki radiooperator može otkupiti (ilikao "aktivator" dobiti) naljepnicu naciona-lnog parka za kojeg ima ispunjene uvjetesve dok ne popuni svih osam polja. Takopopunjena diploma smatra se konaènom.Diplomu je moguæe osvojiti i kombiniranokao operator "lovac" i/ili "aktivator", što

znaèi da se operator"lovac" može za poje-dine nacionalne parko-ve pojaviti kao "aktiva-tor" i obratno. Kada se"aktivator" pojavljuje uulozi "lovca", dužanje ispuniti financijskeobaveze kao "lovac".

Logovi se prilažu upapirnom ili elektroni-èkom obliku. Ako opera-tori "aktivatori" pošaljulog bez ulaznice skojom se dokazuje valja-nost rada iz naciona-lnog parka, on se neæepriznati koresponde-ntima niti "aktivatoru".

Ako "aktivator" pošalje log s manje od 30veza, a pošalje valjanu ulaznicu, veze æese priznati samo korespondentima.

Financijska vrijednost svake naljepnice(pojedini osvojeni nacionalni park) jeiznos u visini jednog eura.

Naknade za poštarinu se obraèuna-vaju prema stvarnom trošku dostavepošte, odnosno za operatore u Europiiznos je 1 euro, dok za operatore izvanEurope iznos je 2 eura.

Zahtjevi se šalju na adresu Zagreba-èkoga radioamaterskog saveza:

Zagrebaèki radioamaterski savez, Buliæeva 14,

10 000 Zagreb,Croatia.

Zaprimljeni zahtjevi se kontroliraju.Zagrebaèki radioamaterski savez izdajediplomu s rednim brojem prema redosli-jedu priznatih zaprimljenih zahtjeva.

Zagrebaèki radioamaterski savez vodievidenciju zahtjeva i osvojenih, odnosnoizdanih diploma. Svaka od njih ima svojbroj, datum izdavanja, ime i prezimeoperatora te njegovu pozivnu oznaku.Popratna dokumentacija se èuva u arhivuZagrebaèkoga radioamaterskog savezanajmanje 3 godine od datuma izdavanja.Diploma je meðunarodna, te je stogapisana engleskim jezikom. Osnovnadiploma se izdaje samo jednom dok senaljepnice izdaju do popune svih osampolja. Uz poseban zahtjev, može se izdatii duplikat i pripadajuæe naljepnice uzudvostruèene gore spomenute financi-jske iznose, kako za "lovce" tako i za"aktivatore". Diplomu potpisuju predsje-dnik Zagrebaèkoga radioamaterskogsaveza i voditelj (menadžer) projekta"Nacionalni parkovi Hrvatske".

Pravila diplome "Hrvatskinacionalni parkovi"

Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP


diplome

Piše: Vladimir Pavlica, 9A9R

Diplome AzijeUprošlim brojevima pisali smo o diplo-

mama iz Europe. Sada je na reddošla Azija. Za ovu prigodu izabrao samnekoliko diploma koje su mi se uèinilepristupaène i lijepe.

Singapore Amateur Radio Transmitt-ing Society je udruženje radioamateraSingapura. Ovoj maloj zemlji koja jeotok, glavni grad je Singapur. Nalazi sena jugu malezijskog poluotoka nanajužem dijelu tjesnaca Malacca, asvega par milja sjeverno od golemeIndonezije. Singa Pura na sanskritskomjeziku znaèi lavlji grad. Stoga je i zaštitniznak Singapura glava lava, koja senalazi na gotovo svim njihovim suveniri-ma. Takva je i njihova diploma. Singapurima predmetak 9V1, a nalazi se u CQzoni 28.

Diploma "Lavovski grad"

Oni koji su izvan zone 28 (a to smomi), trebaju posjedovati 5 QSL karata iz9V1. Potrebno je napraviti prijepis izradiodnevnika sa datumom, GMT-om,poz. oznakom, frekventnim podruèjem,vrstom modulacije, predanim i primlje-nim raportom. Popis treba ovjeriti koddva radioamatera i toèno i èitko ispisatisljedeæe podatke: ime i prezime, pozivnaoznaka i poštanska adresa na koju želiteda diploma stigne. Primljene QSL kartene treba slati na provjeru. Sve to trebazapakirati u kovertu i s 2 amerièkadolara ili 5 IRC kupona poslati na ovuadresu: Awards Manager, SARTS,Robinson Road PO Box 2728,Singapore 904728.

Japanske diplomeJapansko udruženje radioamatera

izdaje tridesetak diploma. Ima ih neko-liko koje se mogu osvojiti na kratkomvalu, a opisat æu vam tri. Za sve diplomeiz JARL programa vrijede opæa pravilakoja æu vam preprièati. Sve diplome seizdaju i SWL amaterima (onima koji suslušali tuðe radioveze i sve bilježili u svojradiodnevnik).

Popis podataka s QSL karata je uvijekisti: datum, vrijeme, poz. oznaka, frekve-ntno podruèje, vrsta modulacije, predani primljen raport, kao i neki drugi podatakako ih ta diploma zahtjeva. Takoðer,potrebna je pismena izjava naengleskom jeziku da su podaci s QSLkarata toèni i da ih posjedujete.

Mnoge od ovih diploma se moguosvojiti samo na jednom bandu, jednomvrstom modulacije, na primjer RTTY iliATV i mnogo ostalih kombinacija. Sveveze s Japanom moraju biti ostvarene izjednog entiteta.

Cijena jedne diplome je 12 IRCkupona, a zahtjevi se šalju na adresu:Japan Amateur Radio League – AwardDesk, 1-14-5 Sugamo, Toshima, Tokyo170-8073, Japan.

Diploma ADXA – All DX Asia

Potrebno je èuti ili ostvariti i potvrditiveze s 30 razlièitih entiteta u Aziji(ukljuèujuæi Japan).

Diploma ADXA HALF

Vrijedi isto što kao i za diplomuADXA, s time da je potrebno samo 15entiteta.

WASA – Worked All Squares Award –raðena sva QTH polja

U jednom od prethodnih brojevapisao sam o amerièkoj diplomi koja imaistu tematiku, a i mi izdajemo sliènudiplomu (ali na UKV-u). Potrebno jepotvrditi QSO s najmanje 100 polja nafrekvencijama kratkog vala. Naljepniceza svakih novih 100 polja plaæaju se sa6 IRC kupona.

Diploma AJD – All Japan Districts

Za ovu diplomu potrebno je imatiQSL karte iz svih pozivnih oblastiJapana (od JA1 do JA0).

Diploma WAJA

Ovo je najteža Japanska diploma iza nju je potrebno imati QSL karte iz 47japanskih perfektura.

IndonezijaORARI je Indonezijsko udruženje

radioamatera. I ovdje je potrebna sta-ndardna lista podataka iz radiodnevnikai GCR lista. Traži se pisana izjava o po-sjedovanju QSL karata potpisana od dvaneovisna operatora. Sve diplome izdajuse 2 × SSB, 2 × CW, Mix, 2 × RTTY, nasvim opsezima ili samo na jednom, bezWARC opsega, kao i SWL amaterima.Cijena je 8 amerièkih dolara ili 16 IRCkupona.

Diploma JakartaJakarta je glavni grad Indonezije. Za

ovu diplomu potrebno je imati 20 QSLkarta iz pozivne oblasti nula, a baremjedna mora biti ostvarena s klupskomstanicom iz same Jakarte.

Klupske stanice u Jakarti su: YB0ZAB, YB0ZCD, YB0ZDC, YBOZDD,YB0ZEA, YB0ZZ. Zahtjeve šaljite naadresu: Mr. M.S. LUMBAN Gaol,YB0WR, P.O.Box 1002, Jakarta 10010,Indonesia.

Diploma WAIA – Worked AllIndonesian Award

Izdaje se amaterima koji su èuli iliostvarili po dva kontakta sa svim pozi-vnim oblastima u Indoneziji od 1 do 0(ukupno 20 QSL karata). GCR lista (samerièkim dolarima) se šalje na adresu:Mr. M. Maruto, YB0TK, P.O.Box 1002,Jakarta 10010, Indonesia.

diplome


Rezultati UKV natjecanja

Kategorija A2, 50 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A6V JN74VG 146 3 9A4BO 50 1 200 50 W 1 el. quad

Kategorija C1, 144 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A4VM JN85FS 61 247 208 DR2X 741 124 200 W 8 × 13-el. DL7KM2. 9A2TK JN76WA 45 060 166 DF0OL 769 250 150 W 10-el. DK7ZB3. 9A5AB JN75TT 32 815 162 SN7L 662 640 45 W 2 × 14-el. yagi4. 9A1DL JN95CF 19 521 87 OK1MCS 662 265 50 W 2 × 11-el. DL6WU5. 9A2UB JN86OB 14 520 60 OL4A 571 85 25 W 16-el. F9FT6. 9A6PAA JN95CG 11 113 97 9A1W 216 ? 50 W Delta loop7. 9A2UI JN95FQ 10 570 90 YT1LD 249 94 50 W 2 × 7-el. K8AT8. 9A8A JN86EH 8 199 27 IK1AZV/1 729 ? 25 W 11-el. yagi9. 9A3AQ JN75WS 6 590 43 YO2KBK/P 453 121 10 W 11-el. DL6WU

10. 9A5TJ JN95JG 6 047 69 9A4DI 227 82 45 W ?11. 9A2UJ JN85AT 4 496 47 OK1OPT 512 200 10 W 11-el. yagi12. 9A3AMQ JN75VW 4 279 68 9A1DL 204 278 60 W Diamond X510N13. 9A7PJT JN83IL 1 631 5 I5BLH/5 464 590 100 W 4-el. DL6WU14. 9A7BWJ JN95HN 1 379 11 9A5AB 235 95 50 W 4 × 7el. yagi

Kategorija C2, 144 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A5Y JN85PO 228 926 531 SK7MW 1 128 250 1 000 W 4 × 18-el. BVO2. 9A1W JN75ST 103 550 318 LZ9X 900 804 750 W 4 × 10-el. DK7ZB3. 9A6K JN95KU 42 182 135 DL0GTH 800 200 100 W 16-el. F9FT4. 9A0C JN75VS 39 450 160 SN7L 661 260 100 W ?5. 9A1CRS JN95AD 22 690 75 LZ9X 692 92 100 W 9-el. 9A4CW6. 9A1CEQ JN85ER 22 490 108 DR2X 740 103 25 W 13-el. DL6WU7. 9A1K JN85JL 9 509 85 IW4CJM 373 ? ? ?8. 9A1CAH JN75VS 3 381 51 9A1DL 198 250 2 W X-2009. 9A1CPP JN95HN 1 398 12 9A5AB 235 95 50 W 2 × 9-el. yagi

Kategorija D1, 432 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A3AQ JN75WS 33 035 37 OL3Z 479 121 1 W 345-el. I1FR2. 9A2TK JN76WA 31 320 33 OK4W 537 250 100 W 2 × 19-el. CCRAFT3. 9A7PJT JN83IL 2 440 2 I4AMD 373 590 70 W 12-el. DL6WU4. 9A4VM JN85FS 2 205 6 S51ZO 107 124 10 W 4 × 21-el. F9FT

Kategorija D2, 432 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. YT1WV JN94PI 85 605 39 OK1KKD 762 940 150 W 2 × 26-el. DJ9BV2. 9A6V JN74VG 59 245 38 OL3Z 642 1200 200 W 38-el. M23. 9A1CAW JN95GM 39 595 22 DL0GTH 809 92 10 W 26-el. DJ9BV4. 9A6K JN95KU 22 425 19 OL3Z 564 200 10 W 2 × 21-el. yagi5. 9A1CMS JN86DM 18 405 20 OL4N 502 276 20 W 17-el. F9FT6. 9A1W JN75ST 8 755 11 OM3KII 375 ? 50 W 2 × 15-el. yagi7. 9A0C JN75VS 5 785 14 9A6V 167 260 20 W 7-el. loop

Kategorija E1, 1 296 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A3AQ JN75WS 20 400 15 I4LCK/4 403 121 10 W 45-el. G3JVL

Kategorija E2, 1 296 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1CAW JN95GM 28 850 11 OK5Z 474 92 70 W 50-el. G3JVL2. 9A6V JN74VG 27 440 11 I4LCK/4 359 1 200 100 W 4 × 50-el. DL6WU3. YT1WV JN94PI 27 010 9 OE3A 477 940 20 W 27-el. yagi4. 9A1CMS JN86DM 20 980 12 OL2R 343 276 10 W 37-el. DL6WU5. 9A1W JN75ST 7 950 7 OM0C 334 804 10 W 28-el. loop

Kategorija F1, 2,3 GHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A3AQ JN75WS 3 270 2 S57UMP 83 121 1 W 45-el. G3JVL

9A VHF/UHF/SHF natjecanje 2006.

UKV


UKV

Kategorija F2, 2,3 GHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1CAW JN95GM 13 890 2 HG1W 244 92 20 W 50-el. DL2AM2. 9A1W JN75ST 6 420 3 S51ZO 117 804 ? 18 dBd

Kategorija H1, 10 GHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1Z JN86EL 142 400 14 I4XCC 415 300 1 W 65 cm offset2. 9A3AQ JN75WS 29 750 4 I4XCC 335 121 ? 90 cm dish

Kategorija H2, 10 GHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1W JN75ST 10 750 2 S51ZO 117 804 2 W 90 cm dish2. 9A1CMS JN86DM 2 200 2 S51ZO 23 276 0,1 W 80 cm dish

Generalni plasmanJedan operator

Mj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 10 GHz1. 9A1Z 142 400 142 4002. 9A3AQ 93 045 6 590 33 035 20 400 3 270 29 7503. 9A2TK 76 380 45 060 31 3204. 9A4VM 63 452 61 247 2 2055. 9A5AB 32 815 32 8156. 9A1DL 19 521 19 5217. 9A2UB 14 520 14 5208. 9A6PAA 11 113 11 1139. 9A2UI 10 570 10 570

10. 9A8A 8 199 8 19911. 9A5TJ 6 047 6 04712. 9A2UJ 4 496 4 49613. 9A3AMQ 4 279 4 27914. 9A7PJT 4 071 1 631 2 44015. 9A7BWJ 1 379 1 379

Više operatoraMj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 10 GHz1. 9A5Y 228 926 228 9262. 9A1W 137 425 103 550 8 755 7 950 6 420 10 7503. YT1WV 112 615 85 605 27 0104. 9A6V 86 685 59 245 27 4405. 9A1CAW 82 335 39 595 28 850 13 8906. 9A6K 64 607 42 182 22 4257. 9A0C 45 235 39 450 5 7858. 9A1CMS 41 585 18 405 20 980 2 2009. 9A1CRS 22 690 22 690

10. 9A1CEQ 22 490 22 49011. 9A1K 9 509 9 50912. 9A1CAH 3 381 3 38113. 9A1CPP 1 398 1 398

Operatori na postajama s više operatora:9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM;9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A2KL;9A6K – 9A3SO, 9A2C, 9A2DG;9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A4DB, 9A4M;9A0C – 9A4TK, 9A2HI;9A1CMS – 9A4RJ, 9A4DE;9A1CAW – 9A2SB;9A1CEQ – 9A3UV;9A1CAH – 9A4OP;9A1CRS – 9A4CW;YT1WV – YT1DW, YT1XO, YU1EM, YZ1ZO.

Rezultate izradio:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

HRS-ov UKV menadžer


UKV

Kategorija A1, 50 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A5ST JN83FM 278 121 203 UN7QX 4 773 100 m - -2. 9A2YC JN75XX 101 639 85 EH4EED 2 031 155 m 10 W 4-el. quad3. 9A1DL JN95CF 36 507 30 EI9E/p 1 986 256 m 50 W 4-el. DL6WU4. 9A3SM JN85AT 32 403 33 EC7ALP 1 979 - - -5. 9A3RE JN65XF 24 069 18 EA7HBP 1 951 450 m - 3-el. quad

Kategorija A2, 50 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A6V JN74VG 226 282 200 CT1FJC 2 209 1 200 m - 6-el. yagi2. 9A4V JN95KI 190 371 153 4Z4DX 2 189 100 m 10 W 5-el. quad3. 9A0C JN75VS 48 960 58 EA7HBP 2 105 - 10 W 5-el. yagi4. 9A1K JN85JL 10 140 10 GM8JS 2 012 213 m 25 W 5-el. yagi

Kategorija C1, 144 MHz, jedan operator, sve vrste radaMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A4VM JN85FS 79 415 230 DK0BN 797 124 m 200 W 8 × 13-el. DL7KM2. 9A2LX JN95LM 41 871 102 DK7T 779 120 m 250 W 14-el. DL6WU3. 9A6JWF JN75SL 37 171 110 LZ2ZY 634 120 m 100 W yagi4. 9A5AB JN75TT 33 993 129 OM3KDX 617 640 m 45 W 2 × 14-el. yagi5. 9A2YC JN75XX 19 026 58 DL0HEU 563 155 m 100 W 2 × 7-el. loop6. 9A3TU JN95EH 17 293 62 LZ1KWT 675 110 m 10 W 7el. quad7. 9A5ADH JN75VU 16 353 80 DL0HEU 558 145 m 100 W 2 × 9-el. loop8. 9A2UB JN86OB 15 676 66 OL1C 575 85 m 25 W 16-el. TONNA9. 9A1DL JN95CF 14 546 84 DK7T 746 256 m 50 W 2 × 11-el. DL6WU

10. 9A2WA/P JN83AL 13 629 41 DL0HEU 733 84 m 35 W 7-el. DL6WU11. 9A2GA JN75WR 9 692 54 OK1MCS 521 135 m 50 W 8-el. yagi12. 9A6NIK JN85KV 7 780 60 IK0DDP/6 443 - - 12-el. yagi13. 9A3AQ JN75WS 1 230 10 IK5ZWU/6 360 121 m 10 W 11-el. DL6WU

Kategorija C2, 144 MHz, više operatora, sve vrste radaMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A5Y JN85PO 262 112 602 F5KEM/P 1 245 250 m 1 000 W 4 × 18-el. 4 × 10-el.2. 9A9M JN85TI 132 569 312 DQ2006X 859 - 400 W 2 × 5 WL M23. 9A4V JN95KI 128 905 309 SN5P 821 100 m 500 W 20-el. BVOPT4. 9A1CCU JN85LI 115 840 323 DK0BN 857 - 700 W 4 × 10-el. DJ9BV5. 9A1CIG JN83CW 111 422 238 EB3CZS/P 1134 1 142 m 1 000 W 4 × 9-el. yagi6. 9A1W JN75ST 97 993 301 LZ1KWT 900 804 m 750 W 4 × 10-el.; 15-el.7. 9A6K JN95KU 70 514 217 DL0STO 837 200 m 25 W 16-el. F9FT8. 9A1CRS JN85TM 62 422 163 DF0YY 825 913 m 20 W 17-el. yagi9. 9A0C JN75VS 49 948 176 LZ1KWT 880 - 100 W 17-el. yagi

10. 9A1CEQ JN85ER 24 396 127 DL0HEU 605 103 m 25 W 9-el. DL6WU11. 9A1K JN85JL 7 335 77 YT0A 308 213 m 25 W 15-el. DL6WU12. 9A6V JN74VG 6 504 27 I4GYG 412 1 200 m 500 W 2 × 11-el. DL6WU

Kategorija C3, 144 MHz, YLMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A4DI JN75XS 6 701 82 4N1B 368 105 m 15 W HB9CV2. 9A7GVA JN85NK 4 182 47 S56IHX 192 21 m 100 W 2 × 11-el. yagi3. 9A3ZO JN76VD 684 11 9A4C 108 205 m 15 W HB9CV

Kategorija D1, 145 MHz, jedan operator, samo FMMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A6PAA JN95CG 11 853 106 YT2L 278 215 m - 2 × 11-el. DL6WU2. 9A2UI JN95FQ 11 786 103 YT2L 305 94 m 50 W 2 × 7-el. yagi3. 9A5TJ JN95JG 5 901 73 YT2L 251 82 m 45 W -4. 9A7KM JN85NK 5 739 59 S56WZD 301 60 m - 2 × 7-el. yagi5. 9A3AMQ JN75XV 4 136 59 9A2UI 195 278 m 60 W Diamond X510N6. 9A7KJI JN85OO 3 281 42 S57HPW 153 207 m - -7. 9A7KWS JN95CM 2 510 35 9A1W 210 100 m 10 W 7-el. yagi8. 9A3BSP JN85WL 2 306 30 YT7C 224 650 m 45 W GP9. 9A3BSM JN85WL 2 305 29 YT7C 224 650 m 45 W GP

10. 9A3BBB JN85WL 2 003 25 YT7C 224 650 m 45 W GP11. 9A6KKD JN85NK 1 333 18 9A6NNS 121 21 m 10 W 9-el. DL6WU12. 9A6GWF JN95AD 1 300 16 YU1IO 216 88 m 50 W UV 20013. 9A7BWJ JN95HN 1 055 19 YU1IO 190 95 m 50 W 4 × 7-el. yagi14. 9A7PAW JN95CN 657 14 9A7PTZ 97 100 m 45 W GP

Kategorija D2, 145 MHz, više operatora, samo FMMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A4U JN85NK 4 776 54 S56IHX 192 21 m 50 W 17-el. F9FT2. 9A1DAB JN85WL 2 407 30 YT7C 224 130 m 45 W GP3. 9A1CPP JN95HN 1 055 19 YU1IO 190 95 m 50 W 2 × 9-el. yagi

VHF/UHF/SHF natjecanje Hrvatski ljetni kup 2006.


UKV

Kategorija E1, 432 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A2VR JN95FQ 179 975 90 DR2006B 816 94 m 100 W 49-el. DJ9BV2. 9A3AQ JN75WS 28 170 28 YZ1SMS 478 121 m 1 W 345-el. I1FR3. 9A2YC JN75XX 27 180 29 DH1NFL 564 155 m 50 W 21-el. yagi4. 9A2WA/P JN83AL 15 670 11 IZ2FOB/2 520 84 m 40 W 14-el. DL6WU5. 9A4VM JN85FS 12 180 17 OM3KII 355 124 m 10 W 4 × 10-el. Q. quad

Kategorija E2, 432 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1CAW JN95GM 107 905 61 DH1NFL 725 92 m 60 W 26-el. DJ9BV2. 9A1CIG JN83CW 48 370 25 OK2CYC 638 1 142 m 20 W 15-el. DL6WU3. 9A1CMS JN86DM 44 425 39 DK3WG 660 - 20 W 17-el. F9FT4. 9A9M JN85TI 42 425 29 OK4W 666 - 15 W 23-el. yagi5. 9A6K JN95KU 35 515 31 LZ1KWT 665 200 m 10 W 2 ×21-el. yagi6. 9A1K JN85JL 1 500 3 S57C 133 213 m 20 W 33-el. DL6WU

Kategorija F1, 1 296 MHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A3AQ JN75WS 16 800 8 YZ9A 439 121 10 W 45-el. G3JVL

Kategorija F2, 1 296 MHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1CAW JN95GM 67 550 22 OL4A 675 92 m 70 W 50-el. G3JVL2. 9A1CMS JN86DM 16 020 12 OL2R 343 6 m 10 W 37-el. DL6WU

Kategorija G2, 2,3 GHz, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A1CAW JN95GM 49 520 8 OL2R 488 92 m 20 W 50-el. DL2AM

Kategorija I1, 10 GHz, jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena1. 9A3AQ JN75WS 23 190 3 IZ4BEH/4 375 121 m - Dish 90 cm

Generalni plasmanJedan operator

Mj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 3,4 GHz 10 GHz1. 9A2VR 179 975 179 9752. 9A4VM 91 595 79 415 12 1803. 9A3AQ 69 390 1 230 28 170 16 800 23 1904. 9A2YC 46 206 19 026 27 1805. 9A2LX 41 871 41 8716. 9A6JWF 37 171 37 1717. 9A5AB 33 993 33 9938. 9A2WA/P 29 299 13 629 15 6709. 9A3TU 17 293 17 293

10. 9A5ADH 16 353 16 35311. 9A2UB 15 676 15 67612. 9A1DL 14 546 14 54613. 9A6PAA 11 853 11 85314. 9A2UI 11 786 11 78615. 9A2GA 9 692 9 69216. 9A6NIK 7 780 7 78017. 9A4DI 6 701 6 70118. 9A5TJ 5 901 5 90119. 9A7KM 5 739 5 73920. 9A7GVA 4 182 4 18221. 9A3AMQ 4 13622. 9A7KJI 3 281 3 28123. 9A7KWS 2 510 2 51024. 9A3BSP 2 306 2 30625. 9A3BSM 2 305 2 30526. 9A3BBB 2 003 2 00327. 9A6KKD 1 333 1 33328. 9A6GWF 1 300 1 30029. 9A7BWJ 1 055 1 05530. 9A3ZO 684 68431. 9A7PAW 657 657


UKV

Kategorija A – jedan operatorMj. Poz. znak Lokator Rezultat Veza ODX QRB Snaga Antena ASL1. 9A4M JN85EG 615 003 443 JA7WSZ 9 251 50 W 7-el. yagi 406 m2. 9A5CW JN65WG 352 565 316 N3DB 7 077 50 W 3-el. DK7ZB 350 m3. 9A3RE JN65XF 312 901 275 CT1EKY 2 041 50 W 3-el. quad 450 m4. 9A2YC JN75XX 194 844 180 EB1BEQ 2 020 10 W 4-el. quad 155 m5. 9A3SM JN85AT 158 018 147 TA7OM 1 977 - - 1 268 m6. 9A5ST JN83FM 146 821 114 4Z5IX 2 005 10 W - -7. 9A3LN JN95IN 118 864 90 EH8ACW/P 3 576 - - 98 m8. 9A7KM JN85NK 63 320 68 EB1EHO 1 817 50 W 5-el. yagi -9. 9A5MT JN95GN 61 755 48 EH8ACW/P 3 564 - - 93 m

10. 9A1DL JN95CD 39 953 32 EB1EHO 1 903 50 W 4-el. yagi 88 m11. 9A4MF JN85NK 13 826 14 GM2T 1 794 50 W 5-el. yagi -12. 9A3QB JN95HN 5 737 4 GM3WOJ 2 058 15 W 5-el. yagi 90 m

Kategorija B – više operatoraMj. Poz. znak Lokator Rezultat Veza ODX QRB Snaga Antena ASL1. 9A5Y JN85PO 694 376 474 JA7WSZ 9 176 10 W 10-el. yagi 250 m2. 9A4V JN95KI 393 993 317 EB8CDX 3 654 10 W 5-el. quad 100 m3. 9A6V JN74OC 350 317 281 EH7BYM 2 338 10 W 6-el. beam 100 m4. 9A1CMS JN86FM 166 173 153 EB1EWE 1 992 100 W 8-el. yagi -5. 9A1CEP JN75SK 101 471 81 EA1CFA 1 906 - - 200 m6. 9A0C JN85VS 87 580 97 TA7OM 1 995 50 W 5-el. yagi -7. 9A6K JN95HN 78 065 60 EB1EHO 1 936 15 W 5-el. yagi 90 m8. 9A1FBC JN85OJ 71 646 88 EB8CME 3 484 10 W 5-el. yagi 654 m

Operatori na postajama s više operatora:9A5Y – 9A3NM, 9A3LG, 9A7W;9A4V – 9A2SD, 9A4FW, 9A6PJZ;9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A2KL, 9A2ZH;9A1FBC – 9A4TD, 9A4RD; Rezultate izradio:9A0C – 9A2HI, 9A4TK, 9A4OP, 9A6AQK; Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW9A1CMS – 9A5TR, 9A6KZH. HRS-ov UKV menadžer

Natjecanje 1. regije IARU-a na 50 MHz 2006. – službeni rezultati 9A postaja

Više operatoraMj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 10 GHz1. 9A5Y 262 112 262 1122. 9A1CAW 224 975 107 905 67 550 49 5203. 9A9M 174 994 132 569 42 4254. 9A1CIG 159 792 111 422 48 3705. 9A4V 128 905 128 9056. 9A1CCU 115 840 115 8407. 9A6K 106 029 70 514 35 5158. 9A1W 97 993 97 9939. 9A1CRS 62 422

10. 9A1CMS 60 445 44 425 16 02011. 9A0C 49 948 49 94812. 9A1CEQ 24 396 24 39613. 9A6V 6 504 6 50414. 9A4U 4 776 4 77615. 9A1DAB 2 407 2 40716. 9A1CPP 1 055 1 055

Operatori na postajama s više operatora:9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM, 9A7W;9A1CAW – 9A2SB;9A9M – 9A3WW, 9A4R, 9A5NV, 9A8A;9A1CIG – 9A3MR, 9A5DI, 9A5AAN, 9A6LNH, 9A6KWN, 9A8RA, Karolina;9A4V – 9A2SD, 9A2YO, 9A4FW, 9A6PJZ;9A1CCU – 9A3RU, 9A9C;9A6K – 9A2C, 9A3QB, 9A6DEM, 9A3SO, T94DT;9A1W – 9A3WP, 9A5ASZ;9A1CMS – 9A4RJ, 9A5RJ;9A0C – 9A4TK, 9A2HI, 9A7BPY, 9A4OP, 9A6AQK;9A1CEQ – 9A3UV;9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A4CS; Rezultate izradio:9A1CRS – 9A4CW; Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW9A4U – 9A4MF. HRS-ov UKV menadžer


UKV

Kategorija A, jedan operator Mj. Poz. znak Lokator Rezultat Veza ODX QRB Snaga Antena ASL1. 9A3RU JN85MJ 159 465 420 DF0OL 882 700 W 4 × 9-el. DJ9BV 2602. 9A2VR JN95FQ 119 889 329 IK1AZV/1 878 600 W 22-el. YU0B 943. 9A4VM JN85FS 108 853 335 LZ1KWT 832 200 W 8 × 13-el. DL7KM 1244. 9A2R JN85EG 102 194 290 SP2PIK 867 1 000 W 13-el. yagi 4065. 9A5KK JN86GF 101 358 316 LZ1KWT 845 250 W 4 × 15-el. DJ9BV 2706. 9A5AB JN75TT 60 056 259 LZ1KWT 894 45 W 2 × 14-el. yagi 6407. 9A2YC JN75XX 49 082 187 SP7DCS 660 100 W 2 × 7-el. loop 1558. 9A4CW JN95AD 37 494 126 LZ1KWT 692 100 W 9-el. 9A4CW 929. 9A2WA JN83AL 31 808 87 OK2KYZ 736 35 W 7-el. DL6WU 84

10. 9A7PJT JN83EN 23 900 75 DK0CG 749 100 W 4-el. DL6WU 45211. 9A1DL JN95CF 20 015 104 OL4W 657 - 11-el. yagi 26512. 9A6PAA (1. FM) JN95CG 16 560 123 I4MKN 456 50 W 2 × 11-el. yagi 21513. 9A3AMQ (2. FM) JN75XV 15 068 151 YU1GT 415 60 W Diamond X510N 84014. 9A6NIK JN85KV 14 478 94 OK1KKD 522 50 W 12-el. yagi 13015. 9A7KM (4. FM) JN85NK 14 341 131 OM3KII 382 65 W 2 × 7-el. yagi 10016. 9A2VF JN64WJ 11 644 48 I7/I3PDA 667 10 W 9-el. yagi ?17. 9A3AQ/P JN75GC 9 460 45 DH9NFM 614 10 W 7-el. DL6WU ?18. 9A7GVA (1. YL) JN85NK 9 412 84 OM3KII 382 100 W 2 × 11-el. yagi 2119. 9A5ADH JN75VU 8 916 62 YT2F 458 100 W 2 × 9-el. loop 14520. 9A6IBU (2. YL) JN85CU 8 630 91 YU1GT 395 50 W 7-el. yagi 2121. 9A2UB JN86OB 6 623 47 YT2L 395 25 W 16-el. F9FT 8522. 9A7BWJ (5. FM) JN95HN 5 923 48 S57SIR 319 50 W 4 × 7-el. yagi 9523. 9A5ALC (7. FM) JN95AD 3 677 42 YU1IO 216 5 W 6-el. yagi 9224. 9A6IBT (8. FM) JN85CU 3 536 36 YT7G 353 50 W 7-el. yagi 2125. 9A3BSP (9. FM) JN95CN 3 215 32 YT7G 213 45 W GP 13026. 9A3BSM (10. FM) JN95AM 2 776 31 S57UMP 230 45 W GP 16027. 9A5ST JN83FM 2 715 13 S50C 333 20 W 2 × 15-el. yagi ?28. 9A3ZO (3. YL) JN76VD 2 028 25 YT1NVA/P 227 15 W HB9CV 205

Kategorija B, više operatoraMj. Poz. znak Lokator Rezultat Veza ODX QRB Snaga Antena ASL1. 9A5Y JN85PO 300 641 682 G4LOH 1 743 1 000 W 4 × 18 BVO, 4 × 10 2502. 9A2L JN86HF 203 926 521 SK7MW 1 049 1 000 W 8 × 24-el. M2 ?3. 9A1B JN85OV 172 359 469 DF0WF/P 832 400 W 4 × 17-el. F9FT 2404. 9A1W JN75ST 134 413 402 LZ1KWT 900 750 W 4 × 10-el. DK7ZB 8045. 9A9M JN85IT 131 545 369 LZ1KWT 816 500 W 2 × M2 ?6. 9A8D JN95IT 119 053 343 DR9A 842 500 W 4 × 16-el. F9FT 2907. 9A1C JN75RM 103 705 292 LZ1KWT 897 1 000 W 4 × 18-el. 3188. 9A6V JN74OC 72 818 206 DF0OL 900 750 W 4 × 11-el. yagi 159. 9A0C JN75VS 31 282 156 UR7D 626 100 W 17-el. yagi 260

10. 9A1CFR/P JN73RX 19 404 70 OM3KHE 624 25 W 9-el. yagi 12611. 9A1CEQ JN85GQ 18 034 158 OK2TT 489 25 W 2 × 9-el. loop 13012. 9A1BJK JN75CH 16 427 73 OK2KJT 537 200 W 2 × 11-el. yagi 1 27513. 9A1CEP JN75SK 15 220 67 YO5ARR 678 50 W 11-el. DL6WU 20014. 9A4U (3. FM) JN85NK 14 638 136 OM3KII 382 50 W 17-el. F9FT 2115. 9A1CPP (6. FM) JN95HN 5 788 47 S57SIR 319 50 W 2 × 9-el. yagi 9516. 9A1DAB/P (11.FM) JN95CN 2 362 25 YT7G 213 45 W GP 130

Operatori na postajama s više operatora:Pobjednici po kategorijama i potkategorijama: 9A1CEQ – Zvonko, 9A3UV;

A: jedan operator, sve vrste rada: 9A3RU; 9A4U – 9A6KKD, 9A4MF;jedan ili više operatora, samo FM: 9A6PAA; 9A2L – 9A2AE, 9A2VJ, 9A3AG, 9A3DF;YL, sve vrste rada: 9A7GVA. 9A8D – 9A3SO, 9A5AMR, 9A4BB, 9A4BA, Darko, Dubravko;

B: više operatora, sve vrste rada: 9A5Y. 9A1C – 9A3LD, 9A3PG, 9A4LT, 9A6JWF; 9A0C – 9A2HI, 9A4TK, 9A5AXV;

Boldani su pobjednici u 9A za EU plasman. 9A1B – 9A2SD, 9A6DUL, 9A2KK;9A1BJK – 9A2WK, 9A3AN, 9A3KH, 9A6K, 9A6RNX;9A9M – 9A3WW, 9A7V, 9A8A;9A6V – 9A6CM, 9A2ZH, 9A2KL, 9A4BO, 9A3EO; 9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM;9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A2MI, 9A3ZV.



IARU Region I. VHF Contest 2006. – službeni rezultati 9A postaja


Kategorija 432 MHz, jedan operatorMj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena1. 9A2VR 55 438 145 382,3 JN95FQ 94 m DJ5IR 830 1,5 100 W 50-el. DJ9BV2. 9A2AE 51 804 159 325,8 JN86HF ? m DL6WT 771 0,6 500 W 4 × 28-el. M23. 9A2KK 32 179 106 303,6 JN85OV ? m DL0GTH 709 0,3 ?W 4 × 19-el. DL6WU4. 9A5KK 22 551 90 250,6 JN86GF 270 m DF0YY 718 7,1 300 W DJ9BV 26-el. X45. 9A4VM 8 703 45 193,4 JN85FS 124 m OK2RAS 451 0 10 W 4 × 21-el. F9FT6. 9A2TK 6 607 50 132,1 JN76WA 250 m HA6W 415 6,2 100 W 2 × 19-el. Chuscraft7. 9A8A 4 569 31 147,4 JN86EH ? m DK0CG 502 0 50 W 18el8. 9A2GA 3 953 27 146,4 JN75WR 135 m OL2R 431 1,4 25 W 5+5 el. yagi9. 9A2WA 1 631 5 326,2 JN83AL 84 m OK2KFJ 599 10,2 40 W 14-el. DL6WU

10. 9A5YY 991 12 82,6 JN75WT 135 m HA1KYY 177 0 50 W 19-el. yagi

Kategorija 432 MHz, više operatoraMj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena

1. 9A1O 33 931 95 357,2 JN95IT 241 m DL0GTH 794 14 250 W 4 × 21-el. Tonna2. 9A1CMS 12 860 55 233,8 JN86DM 276 m DL0GTH 611 2,9 20 W 17-el. Tonna3. 9A1CAW 11 165 34 328,4 JN95GM 92 m I1NDP 830 4,4 70 W 26-el. DJ9BV

Kategorija 1,3 GHz, jedan operator

Mj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena

1. 9A1Z 7 773 35 222,1 JN86EL 300 m DK3WG 666 1,2 1 W Dish 85 cm2. 9A2KK 4 669 22 212,2 JN85OV ? m DF7RG 446 1,9 ? W 55-el. F9FT3. 9A2AE 2 697 17 158,6 JN86HF ? m YU1JB 343 0 80 W 2 × 35-el. M2

Kategorija 1,3 GHz, više operatoraMj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena

1. 9A1CAW 2 379 9 264,3 JN95GM 92 m UR7D 486 0 70 W 50-el. G3JVL loop2. 9A1CMS 1 754 15 116,9 JN86DM 276 m OM3KII 280 0,5 10 W 37-el. DL6WU

Kategorija 2,3 GHz, više operatora


1. 9A1CAW 219 1 219 JN95GM 92 m S51ZO 219 0 20 W 50-el. DL2AM yagi

Kategorija 10 GHz, jedan operatorMj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena

1. 9A1Z 4 537 18 252,1 JN86EL 300 m T7/IZ4BEH 417 0 1 W Dish 75 cm

Kategorija 10 GHz, više operatora


1. 9A1CMS 52 3 17,3 JN86DM 276 m S51ZO 23 0 200 W 60 cm



IARU Region I. UHF/SHF Contest 2006.UKV


ARG

Opæi uvjeti1. Za organizatora Otvorenog prvenstva Hrvatske u

ARG-u mogu konkurirati:- radioamaterske udruge Hrvatske,- udruge tehnièke kulture Hrvatske,- sve druge udruge i pojedinci iz Hrvatske koji

ispunjavaju uvjete natjeèaja.2. Rok za prijavu na natjeèaj: 31. prosinac 2006. godine

(vrijedi žig pošte ili datum na faksu).3. Datum održavanja prvenstva je 2 - 3. 6. 2007.

godine.

Uvjeti koje mora ispunjavati organizatorOtvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u organizira se

prema Pravilniku o natjecanju u ARG-u i Pravilima natje-canja u ARG-u sa slijepe i slabovidne osobe koje se mogudobiti kod struène službe HRS-a.

1. Osnovni uvjeti:- tereni prikladni za izvoðenje natjecanja prema

pravilima o natjecanju u ARG-u i pravilima zanatjecanje slijepih i slabovidnih u ARG-u,

- datum natjecanja na 144 MHz je 2. 6. 2007.,- datum natjecanja za slijepe i slabovidne je

2. 6. 2007.,- datum natjecanja na 3,5 MHz je 3. 6. 2007.,- oèekivani broj sudionika je 60-70 natjecatelja na

144 MHz i 3,5 MHz, te 25 slijepih natjecatelja spratiocima (ukupno oko 130 ljudi).

2. Uvjeti smještaja i prehrane natjecatelja i organizatora:- naèin smještaja i prehrane,- cijena smještaja i prehrane.

3. Naèin i troškovi prijevoza do mjesta natjecanja.

4. Materijalno-tehnièki uvjeti koje osigurava organizator:- komplet opreme za natjecanje na 3,5 MHz,

144 MHz i za slijepe (postoji moguænost posudbe),- startni brojevi za sve natjecatelje,- ureðaji za registraciju dolaska na predajnik

(perforator ili elektronièki),- radioureðaji za vezu izmeðu starta, cilja i predajnika,- vozilo za prijevoz natjecatelja,- terensko vozilo za prijevoz posade predajnika,- raèunalna oprema za obradu rezultata i pripremu

biltena,- šator ili tenda u sluèaju kiše za start i cilj,- èaj ili osvježavajuæe piæe na startu, predajnicima i

cilju,- talon natjecanja (papirni ili elektronièki),- natjecateljska karta (po moguænosti IOF),- službene oznake organizatora i žirija,- pano za informacije na startu i cilju,- kutija prve pomoæi na cilju, te vozilo za eventualni

prijevoz ozlijeðenih.

5. Potreban broj ljudi koji neposredno sudjeluju uorganizaciji natjecanja:

- posade odašiljaèa: minimalno 5,- posade starta: minimalno 2,- posada cilja: minimalno 2,- vozaèi vozila: minimalno 1,- obrada rezultata: minimalno 2,- glavni sudac,- posade predajnika za slijepe: minimalno 5,- suce na stazi za slijepe: minimalno 2.

6. HRS financira sljedeæe troškove natjecanja:- baterije za predajnike slijepih (9 V, 6 kom.),- medalje za pobjednike po kategorijama

(60 kom. za "videæe" i 36 kom. za slijepe),- pehari za pobjednike u klupskoj konkurenciji

(6 kom. za "videæe" i 15 za slijepe),- priznanja svim natjecateljima (200 kom.),- natjecateljske karte u boji (150 kom.),- taloni za natjecatelje

(150 kom. ili 70 kom. elektronièkih),- èaj na startu za natjecatelje i organizatore (50 litara),- piæe i suha hrana za organizatore i posade

(24 kom.), - ruèak za sve natjecatelje i organizatore te pratioce

(240 porcija),- troškovi prijevoza i smještaja organizatora,- troškovi prijevoza natjecatelje,- službena iskaznica (30 kom),- priprema i izdavanje biltena.

Organizator natjecanja na temelju navedenih eleme-nata izraèunava ukupne troškove Otvorenog prvenstvaHrvatske u ARG-u 2007. godine i dostavlja ih zajednos specificiranim podacima iz priloženog upitnika u HRS,za ARG radnu grupu, do gore navedenog datuma.Ako postoje neke nejasnoæe možete nazvati voditeljaRadne grupe za ARG HRS-a za objašnjenje ili pomoæ.

Radna grupa za ARG-a HRS-a, zajedno s predsjedni-kom i tajnikom, pregledat æe dospjele ponude te o svojojodluci izvijestiti sve ponuðaèe najkasnije do 14. sijeènja2007. god. Najbolji ponuðaè æe s HRS-om sklopiti ugovoro organizaciji.

Prijave za natjeèaj slati na adresu:Hrvatski radioamaterski savez

Radna grupa za ARGDalmatinska 12,10 000 Zagreb,

ili na telefax 01/48-48-763 i e-mail: [email protected].

Natjeèaj za organizatora"Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u" 2007. godine

Na prijedlog Radne grupe za ARG HRS-a, Izvršni odbor HRS-a na svojoj redovitoj sjednici održanoj 3. 11. 2006. god.,raspisuje ovaj Natjeèaj.


ARG

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-uPiše: Oto Predaniæ, 9A4OP

Otvoreno prvenstvo Hrvatske svake jegodine vrhunac pripreme svih natje-

catelja u amaterskoj radiogoniometriji.Višegodišnja iskustva u voðenju i orga-

niziranju amaterske radiogoniometrije,popularno nazivane "lov na lisicu", koje seu Hrvatskoj održava od 1958. godine, krozrazlièita natjecanja odgojile su generacije igeneracije radioamatera. Kroz ta su natje-canja mnogi mladi ljudi dobili prva znanjaiz tehnike, a mnoge je tajanstveno "cvrku-tanje" u slušalicama "natjeralo" da nauèetelegrafiju i vinu se u èudesan radioama-terski svijet koji mami svojim èarimausprkos sve veæim tehnološkim dostignu-æima. Ima mnogo sluèajeva gdje cijelaobitelj prakticira tu sportsko-tehnièku disci-plinu kada, najèešæe roditelji, prenosesvoju ljubav prema amaterskoj radiogo-niometriji svojoj djeci. Takav naèin boravkana svježem zraku u prirodi, uèeæisnalaženje i orijentaciju u njoj, te zdravomeðusobno natjecanje s ostalim natjeca-teljima istoga uzrasta i dobi, ostavlja duboktrag u svakom èovjeku. Onaj tko jednompokuša i otrèi jedno natjecanje, s radošæuèeka novo.

Natjecateljski tereni dosad su bili razno-liki i u razlièitim dijelovima lijepe naše.Trèalo se kroz duboke usjekline ludbreškihvinograda, ravnièarskih terena Jasenova iŠijanske šume, brdskih terena oko Kame-nitovca i Kalnika, terena punih škrapa okoPazina, ravnih terena oko Trakošèanskog iJarunskog jezera, brdovitih terena okoPlitvica, ili èak ARG s èamcima u Biogradu,gdje je jedna od "lisica" bila na obližnjemotoku.

Svako natjecanje, osim ponovno "napu-njenih baterija" i oèišæenih pluæa, oslobaðaèovjeka stega i tjeskoba te je spreman zanovi tjedan u školi, fakultetu ili radnommjestu.

Gledajuæi unatrag, godinama se sus-reæu isti ljudi u šarenoj sportskoj odjeæi sastartnim brojevima na prsima i leðima kakopreprièavaju dogodovštine s prošlih natje-canja i raspravljaju o poboljšanjima naureðajima. Takoðer, sa sjetom se sjeæajunatjecatelja koji više nisu sa nama, ali kojinas odnekuda bodre. U novim natjecate-ljima prepoznajemo neke njihove navike.

Od 1996. godine na državnim prvens-tvima u amaterskoj goniometriji sudjeluju islijepi èlanovi Hrvatskoga radioamaterskogsaveza, koji su godinu dana prije, kao prviu svijetu, poèeli specifiènu amatersku radi-ogoniometriju za slijepe u Radioklubu"Louis Braille".

Buduæi da poslije svakog državnognatjecanja svi žudimo za neèim "jaèim",tako i naši natjecatelji nakon odreðenogbroja skupljenih bodova od strane Radnegrupe bivaju predloženi da postanureprezentativci Hrvatske koji na europskimili svjetskim natjecanjima odmjeravajuznanje, vještine i spretnost.

Naš dugogodišnji angažman oko odla-ska hrvatske reprezentacije u amaterskojradiogoniometriji na europska i svjetskaprvenstva u amaterskoj radiogoniometrijikonaèno je došao do izražaja. Naši natje-catelji u kategoriji M60 su na prošlomnatjecanju, tj. na 15. prvenstvu 1. regijeIARU-a u amaterskoj radiogoniometriji naTari, osvojili medalju meðu mnoštvomizvrsnih natjecatelja iz istoènih zemalja.Smatramo da uz takvu selekciju kakvuprovodimo, uz bolje uvjete natjecanja,treninga i druge kategorije, imaju prilikupopeti se i na pobjednièko postolje.

Od 1992. godine Hrvatska ARG repre-zentacija sudjelovala je na svim europskimi svjetskim prvenstvima, uz mnoštvo pro-blema oko prikupljanja sredstava zatroškove nastupa.

Hrvatski radioamaterski savez bio je1999. godine organizator 12. europskogprvenstva u amaterskoj radiogoniometriji uVaraždinskim Toplicama. Kao organizatoridobili smo pohvale svih relevantnih organaIARU-a i europskih zemalja. Na natjecanju,po prvi i zasad jedini puta, startali su islijepi natjecatelji iz Hrvatske, Slovenije,Bosne i Hercegovine i Makedonije kaopokazna kategorija. Na meðunarodnimnatjecanjima naša je reprezentacija u eki-pnom natjecanju osvajala treæa, èetvrta,peta i šesta mjesta, a u pojedinaènim na-tjecanjima deveta, dvanaesta i trinaestamjesta. Najveæi nam je problem osiguratifinancijska sredstva za meðunarodnanatjecanja, jer Hrvatski radioamaterskisavez ne raspolaže financijskim sreds-tvima za meðunarodna natjecanja. Dosada smo veæinu financijskih sredstavaprikupljali iz lokalnih izvora, s tim da zadnjedvije godine sve troškove snosi HRS.

Reprezentaciju èini deset ekipa s podva do tri èlana, i to prema starosti – žene:Ž15, Ž19, Ž21, Ž35, te muškarci: M15,M19, M21, M40, M50 i M60, voða ekipe,trener i moguæi posjetitelji. Posjetiteljisnose sami za sebe troškove puta i bora-vka. Tko æe predstavljati Hrvatsku odreditæe Radna grupa za ARG Hrvatske premaPravilniku o odabiru u financiranjureprezentacije HRS-a koji je usvojen naIzvršnom odboru HRS-a 4. svibnja 2005.

Da bi se natjecatelj plasirao u repreze-ntaciju mora nastupiti na šest nacionalnihnatjecanja u ARG-u i obavezno nastupitina državnom prvenstvu. Nakon sudjelo-vanja na državnom prvenstvu, prva dva ilitri natjecatelja po svakoj kategoriji, ako suprešli prag od 70% uèinkovitosti, èinereprezentaciju.

Datum Natjecanje u ARDF u 9A Organizator Frekvencije Bodovi za "repku"14. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 144 MHz da15. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 3,5 MHz da21. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Istarske županije Pula 3,5 MHz da22. 4. 2007. Istarska "lisica" Pazin 144 MHz da13. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Zagreba Zagreb 144 MHz da20. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Meðimurja Murs. Središæe 144 MHz da27. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Ludbrega Ludbreg 3,5 MHz da

2. 6. 2007. Državno prvenstvo Hrvatske 144 MHz da3. 6. 2007. Državno prvenstvo Hrvatske 3,5 MHz da

7 - 10. 6. 2007. 8. prvenstvo mladih 1. regije IARU-a Njemaèka 3,5 i 144 MHztijekom ljeta Teèajevi za ARDF Kraljevica

26 - 28. 8. 2007. Pripreme ARDF reprezentacije HRS-a Bjelovar, Kraljevica 3,5 i 144 MHz4 - 9. 9. 2007. 16. ARDF prvenstvo 1. regije IARU-a Poljska 3,5 i 144 MHz

16. 9. 2007. ARO na ZRF-u Zagreb 3,5 MHz

Prema Pravilniku o financiranju i izboru reprezentacije HRS-a, u obzir dolaze 3 najbolja rezultata na 144 MHz i 3,5 MHz.Minimalno se mora osvojiti 70% maximalnog moguæeg zbroja na KV-u i UKV-u+A25.

Kalendar ARDF natjecanja 2007. godine


U svrhu popularizacije radioamaterizma, ali i privlaèenjamlaðih i starijih uzrasta, pokrenuli smo akciju za popula-rizaciju radioamaterskih konstrukcija i izrada raznih elektro-nièkih ureðaja i antena. Osim toga, Nagradnim natjeèajemželimo potaknuti škole i radioklubove da potièu mlade da zasvoje maturalne radnje ili radove namijenjene raznim smo-trama Tehnièke kulture konstruiraju i izrade radioamaterskeureðaje.

Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog savezaodobrio je raspisivanje Nagradnog natjeèaja HRS 2006. zanajljepšu, najbolju, tehnièki aktualnu i suvremenu elektroni-èku radioamatersku konstrukciju iz sljedeæih podruèja:

1. jednostavni elektronièki sklopovi i ureðaji za poèetnike,2. radioureðaji za frekvencije niže od 30 MHz,3. radioureðaji za frekvencije više od 30 MHz,4. prijamnici i odašiljaèi za ARG,5. elektronièki mjerni instrumenti i pribor,6. radioamaterska pomagala i pribor za oèiglednu nastavu

(uèila),7. antene,8. ureðaji za digitalne komunikacije, 9. programska podrška primijenjena za radioamaterske

namjene (software),10. elektronièki ureðaji po slobodnom izboru.

Pravo sudjelovanja imaju hrvatski državljani èlanoviHrvatskoga radioamaterskog saveza. Radovi koji se šalju naNatjeèaj moraju biti:

- funkcionalni, - opremljeni elektriènim i montažnim shemama,- opremljeni opisom rada i rezultatima mjerenja,- opremljeni tehnièkim podacima,- popraæeni tekstom pogodnim za objavljivanje u

èasopisu,Svi sudionici Natjeèaja dobit æe simboliène nagrade (prizna-

nja), te æe im radovi, ako zadovoljavaju ocjenu uredništva, bitiobjavljeni u èasopisu Radio HRS.

Najbolji radovi iz svake kategorije (10 kategorija) bit æenagraðeni priznanjem, materijalnom nagradom.

Svu potrebnu dokumentaciju za Natjeèaj treba dostavitiod objave Natjeèaja u èasopisu Radio HRS do 1. studenog2006. god. na adresu:

Hrvatski radioamaterski savez10000 Zagreb

Dalmatinska 12(za nagradni natjeèaj).

Struèna komisija koju je imenovao Izvršni odbor HRS-aocijenit æe prijavljene radove te æe autore èiji su radovi zado-voljili uvjete Natjeèaja pozvati na praktièni prikaz rada do1. prosinca 2006. Nakon toga Komisija æe donijeti odluku onajboljim radovima u svim kategorijama. Rezultati natjeèajabit æe objavljeni u èasopisu Radio HRS i na web stranicamaHRS-a.

predsjednik HRS-a mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

Hrvatski radioamaterski savez raspisujeNagradni natjeèaj HRS 2006.

Upute suradnicimaMolimo suradnike da radi lakšeg ureðivanja, obrade i pripreme èasopisa Radio HRS priloge pripremaju i dostavljaju prema slijedeæimuputama.

1. Priloge slati u elektronièkom obliku. Iznimno crteži i fotografije mogu biti na papiru.2. Tekst treba biti u pisan u programu Microsoft Word. Tekst oblikovati opæim naredbama Oblikovanje – Odlomak, a izbjegavati

oblikovanje nepotrebnim pojedinaènim naredbama (tabulatorima, uvlakama, razmacima, prijelomima redova i stranica te dr.).Tekst slati u formatima *.doc, *.rtf, ili *.txt.

3. Formule pisati u programima za pisanje formula (Microsoft Equation ili MathType Equation), te navesti znaèenje upotrijebljenihznakova.

4. U tekst ne unositi ilustrativne priloge, nego oznaèiti mjesta na koje dolaze prilozi i napisati popratne tekstove (tzv. legende)s pridijeljenim brojevima.

5. Ilustrativne priloge (tablice, crteže i fotografije) dati odvojeno u posebnim dokumentima, s prepoznatljivim nazivimadokumenta (skraæeni naziv èlanka) i pridijeljenim brojevima (Sl.1., Sl. 2., Foto. 1., Tabl. 1., itd.).

6. Tablice pisati u programu Microsoft Word – Tablica.7. Crteže crtati u programu CorelDRAW, ili skenirati iz predloška.8. Fotografije slati sa što više boje, što manje komprimirane. Fotografije i skenirane priloge slati u formatima *.jpg ili *.tif. Za slike

preuzete s Interneta navesti link web-stranice s koje je preuzeta. 9. Priloge koji moraju biti u mjerilu 1:1 (tiskane ploèice) slati kvalitetno kopirane i bez presavijanja.

10. Pri pisanju i crtanju poštivati pravila hrvatskoga pravopisa, a za strane nazive navesti podrijetlo. Slovne i crtežne znakoveprimjenjivati prema meðunarodnim i hrvatskim normama (ISO, HRN) i preporukama IEC-a. Izbjegavati zastarjele znakoveelektronièkih elemenata i komponenata, te pisanje nenormiranih znakova fizikalnih velièina i nezakonitih znakova mjernihjedinica, pisanje indeksa i eksponenata u osnovnom retku i sl. Uzorak obrade teksta i ilustrativnih priloga su èlanci objavljeni uRadio HRS-u.

11. Ako prilog sadrži više od tri dokumenta, slati ih u zajednièkoj mapi.12. U prilozima jasno navesti: ime i prezime, pozivnu oznaku, klasiènu ili e-adresu.13. Priloge dostavljati na elektronièkom mediju (disketa, CD) ili elektronièkom poštom. Navesti toènu adresu i broj žiro-raèuna

autora. Priloge slati iskljuèivo: a) na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb (s naznakom:Za Radio HRS), ili b) na e-adresu: [email protected] (s naznakom: Za Radio HRS).

14. Propagandne oglase i Male HAM oglase slati na iste adrese.


Quo vadis1 ham?Povod za ova razmišljanja sam našao

na marginama foruma internetskestranice HRS-a. Osim njih, slièna se razmi-šljanja èuju i na repetitorskim i simpleks-nim FM kanalima. Neæu imenovati isto-mišljenike kako bih zaštitio njihov stav iidentitet.

S poèetkom ratnih dogaðanja, deve-desetih godina 20. stoljeæa, poèelo jerastakanje radioklubova. Veliki dioopreme nestao je u vrtlogu rata, u centri-ma za obavješæivanje i uzbunjivanje, aostatak je vrlo brzo "potrošen" u huma-nitarnim i sliènim aktivnostima. Ukratko,klubovi su kraj devedesetih doèekali bezradioureðaja, a ono malo što je ostalo,bilo je "poluispravno", "demodirano" itehnološki zaostalo. Financiranje radio-klubova prepušteno je Zajednicama tehni-èke kulture, èime su, u najveæoj mjeri,gradovi, opæine i županije "oprali ruke".ZTK su opet, iduæi linijom manjeg otpora,spremnije financirale programe koji suodmah davali rezultate (kao što su progra-mi i radionice u sferi raèunarstva, modelai slièno). Moguæi programi radioklubovanašli su se u zaèaranim krugovima, bilisu skromni jer su bili optereæeni financi-jskim dubiozama od prije, a i takvi skro-mni ne bi bili prihvaæani, jer bi redovnonedostajala kritièna masa volontera kaošto je to bio sluèaj prije 1991. god. Rezu-ltat toga su bili redovito financijski "koma-tozna" stanja iz koji nema izljeèenja.Daljnji slijed dogaðaja je prepoznatljiv, igotovo je identièan na dosta lokacija;iskljuèivanje struje, vode, prijetnje tužba-ma za neplaæene komunalije, autorskaprava, itd. Nakon toga slijedi otkazivanjeprostora, prvo postupno, zatim u cijelosti.Gradovi i opæine nisu prepoznali da su tiisti klubovi "u braku" s njima, da je nei-zbježno biti "i u dobru i u zlu", i olako seodrièu njihovih usluga, a i samog posto-janja radioklubova.

Na planu aktivnosti osobnih radio-amaterskih postaja došli smo do para-doksa: šest aktivnih amatera u krugudesetak kilometara uèlanjeno je u šestrazlièitih klubova, od Rijeke, Daruvara,Hvara, Kaštela, Splita do Vele Luke.Poštujuæi neprijeporno ustavno i statu-tarno pravo svakoga takvog odabira,neizbježno nam se nameæe misao: "Gdjeje ustvari problem?"

On je višeslojan, ali se išèitavaju dvaosnovna lajt-motiva: nedostatak financi-jskih sredstava i nedostatak identifikacijeosnovnih radioamaterskih interesapojedinca u radioklubu kakav je sada.Oba ova faktora se prepliæu, a rezultat je

porazan: sve više vrhunskih radioama-tera-operatora se okreæu iskljuèivo samisebi. Sami se organiziraju, samoinformi-raju, a i potroše više svojih novaca zarazmjenu QSL karata (pri tome ne mislimna direkte) nego što bi to bilo normalno.DX-eri se, prirodno, ljute na potrošenenovce Saveza u svrhe za koji oni misleda se mogla unaprijediti QSL služba.Novi amateri to ne prepoznaju kao pro-blem jer ih to ne tišti, ne lupa ih po džepu,a i imaju neke druge poglede i ideje kakobi se novac Saveza "bolje" potrošio.

Postojanje samo dvije radioamaterskeoperatorske kategorije je veæ stotine puta"sažvakano" pitanje. Svi iskusni operatoriod prije 1992. god. imaju manje-više ististav pri svakoj diskusiji – pogriješilo seukidanjem kategorija i minimiziranjemtelegrafije (a èinjenica je da to neæe nitkood dužnosnika priznati). Isto kao da sunam te i takve izmjene naturili Marsovci!Ti ljudi su još ovdje, oko nas. Velièinaèovjeka, udruge, pokreta ili institucije jeupravo u tome da kada pogriješi, priznagrešku i pokuša je ispraviti. To još nismovidjeli na službenim stranicama HRS-a,bez obzira je li rijeè o èasopisu ili o webstranici! Oèigledno, kada vršnjaci prièajuo ovom stanju prièa se jedno, a kada totreba pretoèiti u službene stavove i doku-mente, onda je to nešto drugo. Previdilase, i stalno se previða, notorna èinjenicada nema kvalitete bez dva faktora: sta-lnoga educiranja i pritoka mladeži (nenovo položenih operatora po svakucijenu) i elite operatorskog rada. Teèajevisu odavna stali, a elitizam se nastojizatrti (pa i ujednaèavanjem kategorijakao prvim korakom u tom smjeru). Nepo-stojanje više kategorija u startu ide za"niveliranjem prosjeènog znanja, sposo-bnosti i položaja u društvu". Tako svipomalo i idemo u smjeru kuda svjetskiglobalizam i hoæe da se kreæemo – rijecimalih, poslušnih, prosjeènih zombija.Ako ovo malo novih operatora nemaèvrste, postojane i neprijeporne uzore usvom svakodnevnom radu i ponašanju,možemo oèekivati da æe vrhunski rad iumrijeti s ovom (našom) generacijom.Ovo nije hvalospjev ovoj generaciji nego,nažalost, toèna konstatacija.

Jedan od najboljih dokaza za ovetvrdnje o marginalizaciji pokreta i pojedi-naca jest èinjenica da nas, nakon 1995.,neæe nitko primiti u organima gradova,opæina i županija kada se trebamoizboriti za matièni radioklub. Politikapriznanja šire društvene zajednice, gdjenažalost i HZTK-a ima svoj doprinos,

Piše: Borivoje Ðorðeviæ – Koki, 9A2JG

1 Lat., Kamo ideš?

uèinila je to da predsjednici radioklubova,èlanovi izvršnih odbora i ostali èasniaktivisti nemaju kredibilitet, i ne otvarajuim se vrata spomenutih institucija. Tamosjede "neki novi klinci" koji nisu dese-tljeæima u klubovima HZTK-e, koji nisubili dragovoljci Domovinskog rata i koji,jednostavno, nemaju sluha za problemes kojima se susreæu radioamateri. Najèe-šæe su to pokušaji komunikacije "gluhogai nijemoga".

Svrha ovog pisanja nije bila sažimanjeèinjenica na list papira, nego viðenje mo-guæega izlaza iz ove situacije. Osobnosmatram da se treba iæi u nekolikosmjerova, i to na državnoj, županijskoj ilokalnoj razini.

Na državnoj razini, držim, treba odre-diti strateške ciljeve održanja i poboljša-nja radioamaterske organizacije u Hrva-tskoj. Po meni, to je reanimacija klubova,organizacijski, politièki i financijski. Uprvom redu, postojeæe klubove pomoæina svaki naèin, dostupan Savezu. Pri tommislim na oslobaðanje ikakvih financi-jskih davanja, barem dok ne stanu nasvoje (financijske) noge. Realnom i poti-cajnom politikom priznanja Saveza,HZTK-e i države, potrebno je nagraditiklubove i pojedince, i pri tom informiratii animirati gradove i opæine o tome. Uorganizaciji radioklubova potrebno jepojednostavniti papirologiju, tipiziratiStatute u duhu Zakona o udrugama, tepružiti svekoliku organizacijsku pomoævolonterima na terenu.

U svakom mjestu, gdje je do rata bioradioklub, treba ga, u suradnji s lokalnomzajednicom, obnoviti fizièki, organizacijskii akcijski. Pod "fizièki" podrazumijevamvraæanje (najèešæe) prostora radioklubuod strane grada ili opæine, pod "organiza-cijski" mislim na svekoliku pomoæ Savezaoko ponovnog registriranja i sve papiro-logije, a pod "akcijski" animiranje volonte-ra iz iste županije, s ciljem pomoæi okoteèajeva, predavanja, radionica i poka-znih vježbi i natjecanja.

Na županijskoj razini treba financijskipomoæi klubove i male sredine gdje susiromašne opæine i mjesta. Treba prepo-znati neupitan društveni interes oku-pljanja mladeži, dragovoljnih aktivistaHZTK-e i koordinatora svekolike radio-aktivnosti odreðenih prostora.

Na lokalnoj razini mora se odreditistalan stav prema djelatnosti radiokluba,osobito tamo gdje je postojala dugogo-dišnja aktivnost, pa se iz raznih razlogaugasila. Nova središta aktivnosti mogubiti inicijatori za stožerne aktivnostitehnièkih znanosti u malim zajednicama.

pisma èitatelja


C6A – Bahami – Ekipa njemaèkih radioa-matera: DL3OCH, DL2JRM, DL5SE iDL5YWM radit æe kao C6ARI od 3. do 9.sijeènja 2007. godine s otoka Elbow Cay(IOTA NA-219) na svim KV opsezima CW,SSB i EME naèinom rada na 70 i 23 cm. QSLvia DL3OCH.

S2 – Bangladeš – Ekipa španjolskihradioamatera: EA3BT, EA3WL, EA2PA,EA5FX i EA8CAC radit æe iz Bangladeša kaoS21EA od 10. do 16. sijeènja 2007. godine naopsezima od 160 do 6 m SSB, CW i RTTYvrstama rada s 3 postaje istovremeno. QSLvia EA3BT.

VU7 – Lakadivsko otoèje – Od 15. do 25sijeènja na ovom otoèju (drugi na listi naj-traženijih DXCC entiteta) održat æe se velikihamfest pri èemu æe više od 50 operatoraraditi kao VU7RG na svim opsezima i vrsta-ma rada. Aktivnost æe se odvijati s tri otokaove otoène skupine: Bangaram, Kadmat iAgathi. QSL via GDXF.

XT – Burkina Faso –Meðunarodna ekipa: N6OX,N2WB, F2JD, F2VX, F5LMJ,F5TVG, OE8KDK, F9IE, F4AJQ iF8BJI "aktivirat" æe ovu zemljukao XT2C od 6. do 20. sijeènja2007. godine na svim opsezimaod 160 do 6 m, CW, SSB, RTTY,PSK31/63, SSTV vrstama rada imožda WSJT na 6-metarskomopsegu. QSL via F9IE.

XU – Kambodža – NO2R æeponovo raditi iz Kambodže kaoXU7ACY od 7. do 30. sijeènja2007. godine na nižim KV opse-zima CW i SSB vrstama rada.QSL via K2NJ.

ZL8R – DX-ekspedicija na otok Raoul uKermadec grupi

The Microlite Penguins grupa koja je orga-nizirala DX-ekspediciju na otok Raoul uKermadec grupi otišla je u QRT u 2200 UTC17. listopada s preko 40 000 veza u logu.Operatori su bili: EI6FR, HB9ASZ, K9ZO,N0TT, N6MZ, VK6DXI, W7EW i 9V1YC.Ukupno su radili na opsezima nešto malo višeod 7 dana. Sa samo osam èlanova ekspedici-je i samo tjedan dana u eteru ova ekspedicijaje bila nešto manja i nešto kraæa nego što jeto uobièajeno za ovu grupu DX-era, ali jeukupni rezultat zadovoljavajuæi i u duhu nji-hovog DX-iranja malom snagom.

Iskrcavanje na otok je otežano zbognepristupaènog terena, ali je more bilo mirnopa je sva oprema i ljudstvo bez problemaprebaèena na vrh otoka. Koristili su šestnovih IC-7000, a antene su bile obièni dipolivezani za borove èija visina je od 40…50metara. Lokacija je bila idealna na stijeni oko

100 metara iznad plaže. Signali su im bilisolidni i na donjim opsezima, tako da ih semoglo èuti i odraditi i na 80 i 40 metara (jasam ih u dva navrata èuo i na 160 metara sasolidnim signalima, ali ih zbog velikog pile-upa nisam uspio dozvati).

Unatoè minimuma sunèevog ciklusa ekipaje postigla odliène rezultate, kako u brojuveza, tako i u podjednakoj zastupljenosti svihdijelova globusa.

ZL8R statistika: Sjeverna Amerika: 39%,Južna Amerika: 1%, Europa: 26%, Azija:30%, Afrika: 1%, Oceania: 3%.

Opseg Ukupno CW SSB RTTY %1,8 643 643 2%3,5 3 039 2 488 551 8%7 6 152 4 702 1 450 15%10 5 161 4 707 454 13%14 8 793 4 571 4 222 22%18 5 425 3 531 1 541 353 13%21 7 889 3 659 3 659 571 20%24 2 160 1 148 1 012 5%28 1 168 604 564 3%

Ukupno 40 430 26 053 12 999 1 378 100%

6 m EME 5

QSL via VE3XN (izravno ili preko biroa).Radi velikih troškova ekspedicije svakadonacija uz QSL kartu je više negodobrodošla. Adresa: Garry V. Hammond, 5McLaren Avenue, Listowel, Ontario, N4W3K1, Canada.

DX vijestiPiše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

Navest æu dva primjera. Godinamapratim manifestacije Jamboree on the air.Godinama se èuju aktivisti radioklubova iosobnih radiopostaja kako nekoliko putagodišnje izaðu na teren s najmlaðimuzrastima, upoznaju ih s radiovezama,tehnikom, pokretom u svijetu, a najviše,uèe ih druženju, razgovoru i normalnojkomunikaciji. U Hrvatskoj se, dosad, nijeprepoznala ta aktivnost, ni kao akcijska,ni kao kontinuirana djelatnost vezana uznajmlaðe (skaute, ex-izviðaèe). Drugi jeprimjer još zorniji. Takoðer se odnosina najmlaðe. U cijeloj Italiji je prihvaæenprojekt La radio nelle scuole (Radio uškolama). Inicijativa je došla iz najsiro-mašnijeg dijela Italije – talijanskog Juga(èitaj: hrvatske Dalmacije), jer su upravotamo prepoznali gašenje pokreta u cjeli-ni, ako ne osiguraju pomladak. Projekt jepoèeo skromno, a veæ sada ima naznakada je obuhvatio cijelu zemlju. Ne moramoizmišljati "toplu vodu"; izmišljena je u susje-dstvu, samo je trebamo zagrabiti. Kao i unekim drugim zemljama što se tièetelegrafije i kategorija. Ne moramo se

sramiti što neko bolje i korisnije misli odnas!

Što je od ovoga svega realno? Realnoje da Radna grupa obiðe cijelu državu,od Konavala do Umaga, od Like doVukovara. Ta bi grupa podastrla Savezu,HZTK-i i hrvatskoj državi realno stanjeradioamaterizma u Hrvatskoj s godinom2007. Sva izviješæa postojeæih klubova,referenata u gradovima, opæinama i sa-vjetnicima u županijama su nerealna,"uljepšana" i u nekoj drugoj funkciji. Prviput bismo, u samostalnoj hrvatskojdržavi, imali pravo stanje, i prema tomebi se dozirao i lijek. To bi bila podlogaza sva tijela Saveza u kojem smjerutreba djelovati, kratkoroènim i vatroga-snim mjerama, kao i osnova za dugoro-ène dokumente, koji bi bili stožerni zaSavez i HZTK-u u cjelini.

Djelovanje takve Radne grupe neponištava potrebne posjete predsjednikai potpredsjednika Saveza klubovima,udrugama klubova, opæinama, gradovi-ma i mjestima gdje ima ili može biti(ponovo) radioamaterizma.

Okupljeni rezultati navedenih grupamogu i moraju rezultirati boljitkomradioamaterizma u Hrvatskoj. S tim usvezi apeliram, naravno ako se ovakvarazmišljanja prihvate i verificiraju, da seu planske i financijske projekcije za2007. i 2008. godinu planiraju sredstvabaš za ovu namjenu.

Osim planiranja sredstava, držim datreba poèeti s registriranjem raspoloživihvolontera za potrebe navedenih djelatno-sti, a kako bi se sve poèelo na vrijeme.Pri tome možemo i trebamo, sukladnotalijanskim iskustvima iz spomenutogprojekta, odmah razdijeliti aktivisteprema realitetima gdje se mogu najboljeiskoristiti, za organizaciju, natjecanja,edukaciju, veze s organima vlasti, stru-ènjake za financije i sl.

I na kraju, kao što sam napisao napoèetku, ovo su razmišljanja mnogihamatera, ne samo moja. Vjerujem da æevodstvo HRS-a prepoznati dobronamje-rnost ovih redaka, mudrost iskustavadrugih Saveza i, uvažajuæi naše realitete,povuæi odgovarajuæe poteze.

DX vijesti

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA - Download Makalah · srednje Europe. Zbog toga je HRS...

Documents

Transcript of ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA - Download Makalah · srednje Europe. Zbog toga je HRS...