E-Uprava i Problem...

8/13/2019 E-Uprava i Problem Digitalnasdadfggfhhhhhhhhyerrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrddddddddddddddddddddddghghghhjj

http:///reader/full/e-uprava-i-problem-digitalnasdadfggfhhhhhhhhyerrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrddddddddddddddd 1/25

Mr.sc. Anamarija Musa

Pravni fakultet u Zagrebu

Zagreb, prosinac, 2006.

E-UPRAVA I PROBLEM DIGITALNE PODJELE: AKTIVNOSTI USMJERENE NA

POBOLJANJE PRISTUPA INTERNETU U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI

HRVATSKOJ

Saetak. E-uprava usmjerena je na poveanje u!inkovitosti, br"ine, otvorenosti i kvalitete

javne uprave. Problem #igitalne po#jele, u smislu sve veeg ja"a i"me$u oni% koji imaju i koji

nemaju pristup internetu, postavlja o"biljan problem "a ostvarenje punog potencijala e-

uprave. &manjenje #igitalne po#jele postavljeno je kao cilj u mnogim #okumentima i

aktivnostima na ra"ini me$unaro#ni% organi"acija i Europske unije, te poje#ini% #r'ava.

(lavne akcije usmjeravaju se na pobolj)anje te%nolo)ke infrastrukture, ja!anje ekonomske

moi "emalja i poje#inaca, obra"ovne politiku i politiku e-inklu"ije. Posebno se isti!e

povjerenje u vlast i informaciju o# javnog "na!aja. *a"vijaju se politike e-inklu"ije i ple#ira "a

uspostavu e-prava kao prava gra$anina. *epublika +rvatska u okviru strategije ra"voja

informacijskog #ru)tva provo#i ni" aktivnosti na smanjenju #igitalne po#jele, usmjereni% na

pobolj)anje te%nolo)ke osnove )irokopojasni pristup internetu i #r. te poveanja korisni!ki%

kapaciteta e#ukacija gra$ana.

Kl!"#e $%e"%: e-uprava, #igitalna po#jela, informacijsko #ru)tvo, Europska unija, e-+rvatska

&. UVOD

Upotreba moderne informacijske i telekomunikacijske tehnologije (dalje: ICT), a posebnointerneta, transformirala je nain iota ljudi u posljednjih petnaestak godina! Ubr"anje

transakcija na globalnom tri#tu, preoblikoanje tijeka inesticija, dobara i usluga, promjene u

sakodnenom dru#tenom i profesionalnom iotu ljudi, poe$anje koliine dostupnih

informacija, kako u priatnom tako i u janom sektoru, posljedice su ubr"anog #irenja i

kori#tenja ICT%a! &anas se noa ICT smatra temeljem ra"oja ekonomije (dru#ta) "nanja, a

mogu$nost pristupa ICT i nje"inog kori#tenja smatra se kljunim "a osobni i dru#teni

napredak! Umjesto kapitala, informacija i kno-%opostaju osnona jedinica indiidualnog i

dru#tenog rasta!

1



'osebna uloga u dru#tenom ra"oju u tom smislu pripada e%uprai e-government koja

podra"umijea upotrebu informacijske tehnologije u janoj uprai sa srhom pobolj#anja

efikasnosti, uinkoitosti, transparentnosti i odgoornosti! rha je e%uprae osgurati

graanima pristup informacijama i uslugama od janog "naaja na ugodan nain i sa #to

e$om u#tedom remena i sredstaa! 'rema nekoliko studija *U i" +-! godine, usluge e%

uprae "aista pruaju konkretne koristi graanima, priatnom sektoru i samoj uprai *U,

posebno u smislu u#tede remena i poe$ane fleksibilnosti! 'rocjenjuje se da samo online

prijae pore"a na prihoda donose europskim graanima u#tedu od . milijuna sati godi#nje,

dok bi potencijalna op$a dostupnost i kori#tenje e%usluga u#tedile graanima *U preko /

milijuna sati godi#nje!

0eutim, da bi brojne aktinosti na informati"aciji uprae i omogu$aanju nje"inog djeloanja

/online/bile srhoite, nije dooljno umreiti janu uprau u pojedinoj drai ili ita jani

sektor, ponuditi graanima brojne informacije i pruiti mogu$nost interakcije ili ak

transakcije! 1no #to se jalja kao primarni problem jest mogu$nost samih graana da uop$e

koriste blagodati e%uprae, odnosno pitanje jednakog pristupa i mogu$nosti kori#tenja

ponuenih informacija i usluga! U noije rijeme taj se problem na"ia digitalnom podjelom

#igital #ivi#eu smislu nastalog ja"a i"meu onih koji imaju i koji nemaju pristup internetu i

drugim ICT, a on je idlji kako na globalnom niou, i"meu pojedinih draa i dijeloa

sijeta, tako i unutar pojedinih "emalja! 1ko 23 korisnika interneta ii u industrijali"iranim

"emljama, a u njih /4, preko -3 populacije koristi internet! Takoer, preko 53 se

internetske komunikacije u sijetu danas odija se unutar i i"meu + naje$ih gradoa u tim

"emljama (U6, +7:+-)! Tipini korisnik interneta i usluga e%uprae jest graanin

"apadnoeuropske ili sjeernoamerike "emlje, "aposleni mu#karac bijele rase, i#eg

imoinskog statusa, nastanjen u elikom gradu! 'roi"la"i da faktori spola, rase, "aposlenosti,

mjesta stanoanja uelike odreuju mogu$nost i modalitete kori#tenja internetom! 'ostoje li

mogu$nosti "a premo#$ianje digitalnog ja"a i ra"oja globalnog dru#ta u kojemu korisnik

interneta (i e%uprae) ne$e biti deteminiran socio%ekonomskim arijablama kao #to su spol,rasa, mjesto i draa iljenja, i sl8 0oe li se sprijeiti nastajanje e%elite i e%potklase8 'ostoji

li mogu$nost da se ja" i"meu isokora"ijenih i "emalja u ra"oju u pogledu kori#tenja

interneta i pristupa e%uprai smanji ili $e se on jo# i#e produbljiati8

U tekstu se anali"ira pojam e%uprae i koncept digitalne podjele te predstaljaju neki od

anijih dokumenata donesenih u okiru 1rgani"acije ujedinjenih naroda i *uropske unije

usmjerenih na smanjenje digitalne podjele i i"gradnju informacijskog dru#ta! 'oseban se

osrt daje na aktinosti na smanjenju digitalne podjele u okiru strategije ra"ojainformacijskog dru#ta u 9epublici ratskoj!

2



'. POTENCIJALI E-UPRAVE

Ideja e%uprae i njene praktine implikacije na#le su soje mjesto u obje suremene doktrine

jane uprae (! op#irnije o upranim doktrinama ;opri$, +4)! &oktrina 6oog janog

menadmenta ne public management), i"orno nastala 5%ih godina u tradiciji

anglosaksonskih "emalja i poduprta od strane nekih meunarodnih organi"acija (00



7! fa"u portala t%e portal stagekoji podra"umijea one%stop shop portal s integriranim

uslugama kojeg odlikuje lako kori#tenje, , "a#tita priatnosti i sigurnost podatakaA

4! fa"u interaktine demokracije interactive #emocrackoju odlikuje pruanjem usluga

i brojnim mjerama usmjerenim na jaanje odgoornostiA ?eb stranice se koriste "a

sistemsku politiku transformaciju! 'osjetitelji mogu personali"irati ?eb stranice,

dobiti odgoor, daati primjedbe i iskoristiti mnoge sofisticirane mehani"me

namijenjene poticanju demokratske odgoornosti!

U6 &'*'B (prema 9ose, +-) takoer istie postojanje etriju fa"a kori#tenja interneta "a

pruanje informacija i usluga graanima od strane lasti: (/) minimalna ra"ina daju se

osnone informacije, ?eb stranice se ponekad "astarjeleA (+) pobolj#ana ra"ina e$i broj

informacija, odgoori na ana pitanja (enchmarking Indicators, Communication from the Commission to the Counciland the *uropean 'arliament, 6oember +7!

4



+7: /,.)! 6arano, postoje posebni predujeti koji omogu$aaju staranje kalitetne e%

uprae i tako ostarenje naedenih potencijala (U6, +7:5%2):

/! dostupnost poetnih inesticija

+! odgoaraju$a kultura janih slubenika i potrebne je#tine

7! seobuhatna koordinacija

4! odgoaraju$i prani okir

-! ICT infrastruktura

F! politiko odsto i trajna politika olja

.! ukljuianje janosti

5! planiranje ra"oja ljudskog kapitala i tehnike infrastrukture

2! partnersto, posebno s priatnim sektorom i ciilnim dru#tom

/! nad"or i ealuacija

U samoj janoj uprai posljedice uoenja i kori#tenja informacijskih tehnologija oituju se u

etiri glane dimen"ije (>ro?n, +-): (/) usluge se orijentiraju prensteno na graane

(i"bjegaanje birokratske "aokupljenosti procedurama, ali i opsjednutosti re"ultatima per se)A

(+) informacija dobia "naaj janog resursaA (7) ra"ijaju se noe je#tine "aposlenih u

janoj uprai (ali i graana koji koriste nje"ine uslugeA (4) mrene strukture, timski rad te

trajna irtualna poe"anost kako unutar same uprane organi"acije tako i otaranjem

informacijskih kanala prema okolini organi"acije utjee na EublaaanjeE strukturne

hijerarhinosti i posljedino doodi do kalitatino drugaijih radnih ujeta i radnih odnosa!7

0eutim, kao predujeti "a funkcioniranje e%uprae u punom smislu, potrebni su odreeni

predujeti i na strani potranje:

/! graani moraju imati dojam posti"anja jane rijednosti odnosno koristi,

+! graani trebaju imati pristup i je#tine "a kori#tenje, te je

7! potrebno osigurati priatnost i sigurnost podataka!

6aedeni I"je#taj 1U6%a proeo je istraianje stanja e%uprae u /2/ "emlji sijeta, i to s

da aspekta: e%spremnosti e-rea#iness definirane kao op$i kapacitet janog sektora da

koristi ICT, te e%participacije e-participation, kao nastojanje da se graanima prui

isokokalitetna informacija i uinkoita sredsta kako bi mogli sudjeloati u kon"ultacijama i

odluianju! 1p$i "akljuak i"je#taja jest da (/) nijedna grupa "emalja nema monopol na e%

uprau te se originalni i napredni sadraji mogu na$i u sim dijeloima sijetaA (+) samo

manji dio "emalja koristi mogu$nosti transakcijskih uslugaA (7) jo# manji broj "emalja koristi

e%uprau "a istinsku participaciju graana u politici (U6, +7:/7)! Indeks e%spremnosti jane31 meu utjecaju organi"acijske strukture i komunikacija idi op#irnije ;opri$ (/222)!

5



uprae poka"uje jasno da se "emlje grupiraju na ljestici slino som op$em ekonomskom i

socijalnom napretku!

Tablica 1. Globalni poredak e-spremnosti javne uprave 2003.-g

/! B& !2+.+! Gedska !547! Bustralija !57/4! &anska !5+-! U; !5/4F! ;anada !5F.! 6ore#ka !..55! Gicarska !.F42! 6jemaka !.F+/!



I"or: U6, +7:/5F%/55

Klani re"ultati I"je#taja poka"uju slijede$e trendoe (U6, +7:/7-):

/! odija se br"i napredak u ukljuianju ICT tehnologije u janu uprau i funkcioniranje

e%goernmenta

+! ne postoji odreeni model e%uprae koji bi bio op$epriha$en niti njegoi eolucijski

stupnjei

7! jalja se trend prema nacionalnim portalima, specijalnim portalima i one-stop

serisima

4! postoji jaka e"a i"meu postojanja formalne politike e%uprae i isokog ranga na

ljestici e%spremnosti

-! prosjeni indeks e%spremnosti je !4+

F! stanje e%uprae u nekoj "emlji odreeno je tehnolo#kim i ekonomskim ra"ojem te

ra"ojem ljudskih potencijala

.! samo /. "emalja koristi pun potencijal e%uprae (transakcijsku ra"inu)

5! e$ina "emalja u ra"oju je na poetnim stupnjeima ra"oja e%uprae

2! postoje "natne mogu$nosti "a #irenje digitalne podjele jer nejednakosti u

telekomunikacijskom i ljudskom kapitalu postaljaju o"biljne "apreke ra"oju e%uprae

Ha ra"oj jane uprae su od presudne anosti podr#ka naji#ih ra"ina lasti te suradnja s

priatnim sektorom, a jedan od anih imbenika uspjeha e%uprae je i postoje$a ra"ina

birokrati"acije uprae! Hemlje koje su uspostaile tradicionalnu birokratsku uprau i u kojima

se uprani postupci odijaju prema neosobnim prailima, te koje u tom smislu imaju ni"ak

stupanj korupcije imaju e$u mogu$nost ra"iti e%uprau (! 9ose, +-)! U tom su smislu

odsusto korupcije i e%upraa meusobno ujetoane pojae pa odlunost lasti da se

podredi pranim prailima i "aista usmjeri na potrebe graana direktno proi"la"i i" elje da se

sprijei korumpirano pona#anje slubenika i politiara! I"je#taj "akljuuje da su 7 osnona

predujeta "a e%uprau tehnolo#ka infrastruktura, ljudski kapital te e%poe"anost "a se, a

osnoni i"a"o e%goernmenta jest posti$i ukljuianje sih stanonika neke "emlje, #to oisi

o digitalnoj pismenosti i edukaciji!

(. DIGITALNA PODJELA NEJEDNAKOSTI U PRISTUPU I KORITENJU INTERNETA

&igitalna podjela jest koncept koji o"naaa ja" koji je nastao i"meu onih koji koriste

prednosti noe tehnologije i onih koji to ne ine, kako na globalnom niou, tako i u okirupojedine drae (6orris, +/A @ilson i dr, +7A 9ose, +-)! ;oncept se prensteno se

7



odnosi na pitanje pristupa ICT, ali i o mogu$nostima nje"inog iskori#taanja ukoliko je pristup

na neki nain osiguran! Tako se u literaturi jalja i ra"likoanje i"meu da aspekta digitalne

podjele (Btte?ell, +/) pra digitalna podjela odnosi se na ra"liite mogu$nosti pristupa

internetu, #to je funkcija prensteno socio%ekonomskog ra"oja i tehnolo#ke infrastrukture,

dok druga digitalna podjela nastaje uslijed ra"liitih mogu$nosti kori#tenja interneta, koja je

prensteno poe"ana s obra"onim statusom i osobnom motiacijom! U oome radu pod

pojmom digitalne podjele prensteno $emo podra"umijeati podjelu nastalu uslijed ra"liitih

mogu$nostipristupainternetu!

'rema '! 6orris (+/:4) postoje tri rste digitalne podjele: globalna, dru#tena i

demokratska! &ok se /l01al#a 203ela odnosi se na ra"liite mogu$nosti pristupa i

kori#tenja interneta i"meu ra"ijenih "emalja i "emalja u ra"oju, 3$!4t*e#a 203ela

o"naaa ja" i"meu onih koji imaju pristup internetu i onih koji ga nemaju unutar neke

"emlje! 6a kraju, 3e50k$at+ka 203elaodnosi se na ra"likoanje i"meu onih koji koriste

digitalne i"ore kako bi se mobili"irali i sudjeloali u janom iotu, te onih koji to ne ine!

6orris (+/) istie da je utjecaj digitalne tehnologije na globalno tri#te i sakodneni iot

ogroman! Takoer, ogromne su i ra"like i"meu "apadnih, postindustrijskih "emalja i "emalja

u ra"oju (globalna podjela)! ;aka $e biti budu$nost u pogledu nastalog ja"a i"meu

ra"ijenog i nera"ijenog sijeta moe se ra"abrati i" tri tipa ra"mi#ljanja (6orris, +/)!

'esimisti smatraju da $e se ja" jo# i#e produbljiati jer ako inesticije u digitalne tehnologije

imaju kapacitet potaknuti proi"odnju, napredne "emlje $e jo# i#e napredoati, a "aostale

jo# i#e relatino "aostajati! druge strane, optimisti smatraju da ukoliko se postigne jaanje

tehnolo#ke osnoe u "emljama u ra"oju (#to je prilino elik problem ije rje#aanje

ukljuuje "ajednike napore drae, priatnog sektora, tri#nih mehani"ama i tehnolo#kog

napretka), internet u tom sluaju prua brojne mogu$nosti "a njiho dru#teni napredak u

smislu pro#irenja pristupa informacijama, jaanja demokratskih procesa, edukacije, pruanja

janih usluga, jaanja ekonomske snage, itd! 6a kraju, skeptici smatraju da noe tehnologijenemaju bitnog utjecaja na dru#tene i ekonomske procese!

Tablica 2: Broj stanovnika online, 1!

tanoni#to, /22. >r! draa >r! ljudi onlineIndustrijali"irane "emlje /!25!F+! +2 772!+-2!6eidustrijali"irane "emlje 4!F.+!..7! /- FF!+7.!.Lisoko ra"ijene /!//!F-! 47 74!5/!-rednje ra"ijene 4!/+!F7! 52 -.!.F+!-6era"ijene -57!+-! 7- 4++!+ukupno -!../!727! /.2 4-!42F!.I"or: 6orris (+/:47)

8



line po"icije mogu se na"rijeti i u pogledu dru#tene podjele! injenica je da s porastom

anosti Interneta u dru#tenom iotu, neke dru#tene grupe mogu biti sistematski

iskljuene uslijed nemogu$nosti pristupa ili kori#tenja ICT%a! >rojna istraianja poka"uju da

su socioekonomske arijable, kao #to su spol, dob, rasa, urbanoMruralno stanoni#to, od

elikog utjecaja na kori#tenje interneta! 6a primjer, istraianje proedeno u jeernoj

;arolini u B&%u poka"alo je da su "naajne arijable ruralna podruja, pripadnost manjini te

spol tako su ispitanici i" ruralnih podruja, afro%amerikog porijekla te ene rjee imali

pristup Internetu i manje ga koristili (@ilson i dr!, +7:/.4)! 'roblem dru#tene podjele

poe"an je s op$im nejednakostima unutar sakog dru#ta i inicijatie "a njegoo rje#aanje

trebaju prensteno do$i od strane pojedinih draa te *U (koja je socijalnu inklu"iju u

pogledu IT naela kao jedan od glanih ciljea u staranju informacijskog dru#ta)! Iako

mnoge studije poka"uju da se taj ja" smanjuje posljednjih godina, ne moe se sa sigurno#$u

trditi da je dru#tena podjela priremeni problem, slino ranijim problemima e"anim u"

druge komunikacijske tehnologije, kao #to je telefon, TL i sl! 1no #to ra"likuje internet i

moderne ICT od starih tehnologija jest njegoa sofisticiranost i nunost postojanja aktinog

korisnika! U tom smislu, edukacija, ra"ijanje je#tina, motiacije i sl! postaljaju se kao

presudni faktori "a smanjenje dru#tene podjele, #to treba biti potaknuto meudjeloanjem

tehnolo#kog napretka, tri#nih mehani"ama i janih politika!

&emokratska podjela e"ana je u" utjecaj digitalne tehnologije na distribuciju mo$i i utjecaja

u politikim sistemima! 6aodi se da Internet olak#aa mogu$nost aktiiranja graana u

politikim procesima te omogu$aa dobianje br"e i kalitetne informacije i u tom smislu,

njegoa je uloga slina utjecaju tradicionalnih oblika masonih medija (6orris, +/:++)! &ok

optimisti istiu neslu$ene mogu$nosti interneta kao foruma "a ukljuianje graana procese

odluianja, kao sojersnog medija direktne demokracije, pesimisti smatraju da $e digitalna

tehnologija samo produbiti nejednakosti u mo$i te poe$ati ja" i"meu onih kojima su

informacije dostupne i onih kojima nisu! 6a taj nain internet "aprao ide u prilog postoje$ojeliti! keptici pak istiu da, barem dosad, internet nije imao "naajnijeg utjecaja na politike

procese, ak ni u "emljama koje su ode$e po upotrebi IT, e$ se samo adaptirao na

postoje$u raspodjelu mo$i u dru#tu i politike procese!

(.&. Nek% %#3%kat0$% 3%/%tal#e 203ele

9


http:///reader/full/e-uprava-i-problem-digitalnasdadfggfhhhhhhhhyerrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrdddddddddddddd 10/25

0eunarodna telekomunikacijska unija4,organi"acija u okiru U6%a, i"radila je +7! godine

indeks digitalnog pristupa na kojem je utemeljena globalna ljestica informacijske i

komunikacijske tehnologije! Indeks ukljuuje 5 arijabli i" - podruja: dostupnost

infrastrukture, mogu$nost pristupa, stupanj obra"oanja, kaliteta ICT usluga te kori#tenje

interneta! Jjestica dijeli "emlje u 4 skupine "emlje isokog pristupa, i#eg pristupa,

srednjeg pristupa i niskog pristupa! 6aji#i indeks ima Gedska (!5-), a slijede je &anska

(!57) i Island (!5+)! U grupu "emalja isokog pristupa ula"e "emlje s indeksom !.%!5-, a

to su isokora"ijene "apadnoeuropske "emlje, B&, Bustrlija, 6oi Heland, =una ;oreja,

=apan, Tajan, ong ;ong, I"rael i loenija! U kategoriju i#eg pristupa (!-%!F2) ula"e

neke "apadnoeuropske "emlje (Irska, Gpanjolska, 'ortugal), gotoo se istonoeuropske

"emlje, neke arapske, pacifike i e$ina junoamerikih "emalja! U "emlje srednjeg pristupa

(!7%!42) ula"e neke istonoeuropske "emlje (9umunjska, rbija, >i), junoamerike

"emlje i neke "emlje rednjeg i >liskog istoka! U posljednjoj skupini su uglanom afrike i

neke a"ijske "emlje (indeks !/7%!+2)! ratska prema tom indeksu "au"ima 4-! mjesto, s

jednakim indeksom kao 'oljska i loaka (!-2)!

(.'. 6akt0$% 3%/%tal#e 203ele

9ose (+-) umjesto statikog modela i podjele na one koji imaju i koji nemaju pristup

internetu i ICT, predlae model digitalne difiu"ije postoje samo oni koji su ode$i i oni koji

"aostaju, odnosno "emlje koji su pri rhu ljestice i one koje su na dnu! ;ako se 9oseo

model digitalne difu"ije prensteno odnosi na globalnu podjelu (jer smatra da su globalna i

dru#tena podjela sasim ra"liite stari koje su ujetoane ra"liitim faktorima) i u tom

smislu potencijalni doseg e%uprae, on istie da su faktori koji utjeu na rasprostranjenost i

stupanj kori#tenja interneta kolektini nacionalni i lokalni kapital koji opskrbljuje IT usluge te

neformalni socijalni i ljudski kapital koji stara potranju "a e%upraom (! tablicu 7)!

Klane determinante digitalne podjele s aspekta e%uprae su "apreke koje nastaju na straniponude i nuspojaa su postoje$ih nacionalnih problema! toga su ra"like u kapacitetu

"emalja da ostare standardne usluge e%uprae posljedica stanja modernih resursa i

otorenosti "emlje! 0oderni resursi obuha$aju - indikatora: >6' per capita, stupanj

urbani"acije, broj osobnih raunala, broj telefonskih linija (na / stanonika) te stupanj

korupcije (prema TransparencN International)! 1torenost je determinirana slobodom medija i

stupnjem graanskih sloboda! Uprao je na tako utrene i

4 Lidi stranicu International Telecommunication Unionhttp:MM???!itu!intMne?sarchieMpressOreleasesM+7M7!html

10
http://www.itu.int/newsarchive/press_releases/2003/30.htmlhttp://www.itu.int/newsarchive/press_releases/2003/30.html



Tablica 3: "imbenici kori#tenja interneta

$onudaolektivni nacionalnikapital

6acionalni prihod per capita9a"ina i rsta telekomunikacija1torenost i cen"ura

7okalni kapital Urbano s! ruralno stanoni#to&ostupnost u janim ustanoama (knjnice, #kole, Internet kafe, itd!)

$otra%nja8eformalni #ru)tvenikapital

9aunalo u ku$anstu ili prijatelj koji ima raunalo'rijatelji s e%mail adresama

7ju#ski kapital 1bra"oanje i godine iota'osao i prihod'siholo#ka otorenost prema noim tehnologijama

I"or: 9ose, +-

konkreti"irane u"roke digitalnog "aostajanja mogu$e djeloati janim politikama, "ajednikim

akcijama lade, priatnog sektora, neladinih organi"acija te "nansteno%istraiake"ajednice, #to u konanici treba imati "a posljedicu napredak "aostalih "emalja na strani

ponude! 'osebno aan efekt e%uprae u siroma#nijim "emljama, istie 9ose (+-), jest

mogu$nost smanjenja korupcije i poe$anje birokrati"acije!

9ose (+-) predia daljnji nastaak trenda porasta korisnika interneta, ija je stopa "asada

naje$a kod "emalja u sredini procesa, i to do ra"ine od 5 do 5-3 korisnika u sakoj "emlji

(u preostalih /-3 ula"e djeca, rlo stari i nesposobni)! Lode$im "emljama bit $e najskuplje

dosegnuti taj plafon, dok $e siroma#nije profitirati od njihoih tehnolo#kih dostignu$a i kno-

%o! U tom trenutku "naajno $e postati pitanje potranje, kao #to je to e$ sada sluaj u

ode$im "emljama pitanje digitalnog i"bora i pitanje indiidualne sposobnosti i motiacije

determinirat $e opseg kori#tenja uslugama e%uprae! 9ose (+-) predia da i tom smislu

postoji plafon dio graana ne eli koristiti internet, dio onih koji ga koriste ne "anima politika

ili upraa, a dio $e ostati pro9%korisnici (oko ++3 nekorisnika "aprao koriste neke

modalitete e%uprae preko neformalne dru#tene mree)!

U najop$enitijem smislu, glani faktori koji odreuju opseg pristupa i kori#tenja interneta,

posebice e%uprae, jest ekonomska ra"ijenost "emlje te socio%ekonomski status pojedinca!

injenica je da oko 5.3 ljudi koji koriste Internet ii u bogatim, postindustrijskim dru#tima

(6orris, +/:/-)! U tom smislu, nejednakosti u pristupu i kori#tenju interneta u naje$oj su

mjeri odra" postoje$ih socijalno%ekonomskih nejednakosti! 0akroekonomskim mjerama i

drugim aktinostima usmjerenim na jaanje ekonomske osnoe "emlje, smanjenje socijalnih

nejednakosti, obra"onom politikom i sl! mogu$e je utjecati na faktore digitalne podjele i na

nje"ino smanjenje!

11



7. AKTIVNOSTI NA SMANJENJU DIGITALNE PODJELE

'itanje socijalne nejednakosti, poticanja digitalne pismenosti, su"bijanje potencijalnog

informacijskog apartheida te definiranje politike e%inklu"ije i e%praa se su e#$e predment

ra"matranja i aktinosti kako u meunarodnim organi"acijama, tako i u pojedinim draama, i

to ne samo na ra"ini politikih pamfleta nego konkretnih ra"ojnih ciljea poduprijetih

akcijskim programima!

U6 0ilenijska deklaracija :nite# 8ations Millennium ;eclaration)-kao jedan od osnonih

ciljea "a noo tisu$lje$e postalja osiguraanje koristi od noih tehnologija "a se

stanonike "emlje! jetski summito informacijskom dru#tu (@I, Kenea +7%Tunis

+-)F istie da je budu$i glani i"a"o sih draa u sijetu iskoristiti potencijal

informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se promoirali ra"ojni ciljei 0ilenijske

deklaracije! U tom smislu, saka bi draa trebala podu"eti odgoaraju$e akcije "a poticanje

nunih inesticija u ICT infrastrukturu i ra"oj noih usluga, ra"iti odgoaraju$e jane

politike i strategije "a ostarenje unier"alnog pristupa, pobolj#ati umreenost janih

ustanoa, te ra"iti i ojaati nacionalnu, regionalnu i internacionalnu #irokopojasnu mreu, a

se to kako bi se i"a#lo u susret potrebama graana! ob"irom na janu uprau, od draa

se oekuje da:

(/) primjene strategije jane uprae usmjerene na aplikacije koje trebaju poe$ati

inoatinost i transparentnost u janoj uprai te demokratske procese,

pobolj#aaju$i uinkoitost i odnose s graanimaA

(+) ra"iju nacionalne inicijatie i usluge na sim ra"inma koje su prilagoene

potrebama graana i priatnog sektora kako bi se osigurala uinkoitija

raspodjela resursa i janih dobaraA

(7) potpomognu meunarodne inicijatie na podruju e%uprae kako bi se poe$ala

transparentnost, odgoornot i uinkoitost na sim ra"inama lasti!

U okiru *uropske Unije, e$ je Jisbonska strategija i" oujka +! godine postaila "a cilj u

desetlje$u koje slijedi storiti *uropsku Uniju koja $e biti Enajkompetitinija i najdinaminija

ekonomija sijeta utemeljena na "nanju, sposobna "a odrii ekonomski rast, s i#e radnih

mjesta i boljim radnim mjestima te e$om dru#tenom kohe"ijomE! Upotreba ICT te jaanje e%

uprae smatraju se anim sredstima "a ostarenje tih ciljea jer $e e$a upotreba noih

tehnologija imati po"itian utjecaj na produktinost i kompetitinost te na dru#to kao cjelinu!

5http:MM???!un!orgMmillenniumMdeclarationMares--+e!htm6http:MM???!itu!intM?sisMdocsMgeneaMofficialMpoa!html

12
http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htmhttp://www.itu.int/wsis/docs/geneva/official/poa.htmlhttp://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htmhttp://www.itu.int/wsis/docs/geneva/official/poa.html



6a ra"ini *U u tom je smislu od anosti "a ra"oj informacijskog dru#ta i premo#$ianje

digitalne podjele nekoliko dokumenata!

U proj fa"i donesen je Bkcijski plan eEurope 2002 An 0,// istie slijede$e ciljee

*U i draa lanica na podruju ra"oja informacijskog dru#ta:

'oticanje ukljuianja graana u kori#tenje e%upraom kako bi do +/!g! si graani

imali koristi i lak pristup

7http:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeM++MindePOen!htm8http:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeM+-MindePOen!htm9 Communication from the Commission (+4) Challenges for the *uropean Information ocietNbeNond +-10

Commission of the *uropean Communities (+-) i+/ B *uropan Information ocietN forKro?th and *mploNment! C10 (+-) ++2 final, >russels, /!F!+-!11http:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeMi+/MindePOen!htm

13
http://europa.eu.int/information_society/eeurope/2002/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2005/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/i2010/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2002/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2005/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/i2010/index_en.htm



1starenje efikasnosti i uinkoitosti doprinos isokom stupnju "adooljsta

korisnika, transparentnosti i odgoornosti, lak#em teretu uprae te e$oj efikasnosti

'rimjena kljunih serisa "a graane i podu"e$a do +/! postupci janih nabaa

bit $e u /3 i"nosu dostupni elektronskim putem

9eali"acija dostupnosti prigodan, siguran pristup janim uslugama u cijeloj *uropi

=aanje participacije i demokratskog odluianja do +/! trebaju biti predstaljeni

modeli "a ukljuianje graana u jane debate i demokratsko odluianje

Inicijatia i+/ (C10(+-) ++2 final) definira i ra"rauje tri temeljne komponente

informacijskog dru#ta u *U:

/! 8ae3#%"k% %#90$5a%+k% 2$0+t0$% staranje otorenog i kompetitinog jedinstenog

tri#ta "a informacijsko dru#to i medije unutar *U &ingle European



'osebnu anost "a smanjenje digitalnog ja"a osim omogu$aanja i ola#aanja tehnike

osnoe pristupa (ra"oja #irokopojasnog interneta) ima i program eUkljuiost eroadband accessand public support in under%sered areasE! >russels, /-!.!+-!17&&< koordinira ajetodana grupa e*urope (e*urope BdisorN group) koja je nadlena "a nad"ornapretka u implementaciji Bkcijskog plana e*urope +-!18;ako se istie u samom &okumentu, i"je#taj se ne bai drugim pitanjima digitalne inklu"ije (kaopojma suprotnog digitalnoj podjeli), npr! ra"oj je#tina, dru#teno%ekonomske arijable i sl, e$ostalja ta pitanja rje#aanju u okiru inicijatie i+/, kao inicijatie koja slijedi nakon programae*urope (! str! F)!19

&ok je 23 urbane populacije dostupan #irokopojasni internet, tu istu mogu$nost uia samo F+3ruralnog stanoni#ta! ob"irom na nedostatne podatke "a noe lanice Unije, I"je#taj se temelji napodacima "a /- EstarihE lanica *U te 6ore#ku i Island!

15



#irokopojasnog interneta i uspostaljanje ?eb stranice "a prikupljanje informacija o

ponudama i podu"etim projektima kako bi se unaprijedila ra"mjena najbolje prakse!

6ajnoiji dokument *U, Ministarska #eklaracija i" *ige+, koju su potpisale se "emlje lanice

i "emlje kandidati "a lansto u lipnju +F! godine po"abaio se uprao digitalnom podjelom

i kao soje specifine ciljee do +/! godine istaknuo je slijede$e:

(/) prepoloiti ja" u kori#tenju interneta "a se grupe s ri"ikom eksklu"ije (stariji ljudi,

inalidne osobe, ne"aposleni),

(+) poe$ati pokrienost #irokopojasnim internetom na najmanje 23),

(7) osigurati dostupnost sih janih ?eb stranicaA

(4) pokrenuti akcije na podruju jaanja digitalne pismenosti i je#tina e$ +5!

godineA

(-) procijeniti nunost "akonskih mjera u podruju e%dostupnosti! 6aodi se da su

nedostatak pristupa i dostupnosti, je#tina i motiacije glane prepreke "a otprilike

7%43 *uropljana koji tako ne uiaju koristi informacijskog dru#ta! Takoer,

samo /3 osoba preko F- godina starosti koristi internet, a poseban je problem

osigurati dostupnost "a osobe s inaliditetom koje ine /-3 *U%stanoni#ta!

ob"irom na postoje$e socijalne nejednakosti unutar sake "emlje, pitanje pristupa ICT%u,

posebice internetu i e%uprai postailo se i s aspekta ljudskih praa (&emc"uk i 'a?Ro?ska,

+-)! *uropski gradoi su na konferenciji u 'ortu +7! godine, usojili *uropsku poelju

praa graana u dru#tu "nanja European 4%arter of *ig%ts of 4iti"ens in t%e nole#ge

&ociet, Porto, 200 kojom se poku#alo postaiti temelje e%prau graana koje bi

obuhatilo:

prao na pristup prao na Internet i prao na garanciju sigurnosti i priatnosti

osobnih podataka putem online janih usluga

prao na obra"oanje i usar#aanje prao na edukaciju "a uinkoito kori#tenje

usluga i informacija putem ICT i prao na cjeloiotno e%uenje prao na online informaciju jane uprae

prao na online participaciju prao sudjeloanja u procesima odluianja i

sajetoanja putem ICT

Ideja o e%prau jo# se ipak ini preuranjenom, posebno s ob"irom na manjkaost ICT

strukture (ijem pobolj#anju tee i akcije usmjerene na smanjenje digitalne podjele odnosno

e%inklu"ije), ali postaljanje standarda e"anih u" pristup internetu, e%uprau te obra"onih

20http:MMeuropa!eu!intMrapidMpress9eleasesBction!do8referenceSI'MFM.F2formatST0JagedSlanguageS*6guiJanguageSen

16
http://europa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/06/769&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/06/769&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/06/769&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=enhttp://europa.eu.int/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/06/769&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en



standarda e$ je postalo realnost, ukoliko se eli i"bje$i t"! informacijski apartheid (idi

&emc"uk i 'a?Ro?ska, +-)!

. REPUBLIKA HRVATSKA NA PUTU U IN6ORMACIJSKO DRUTVO DJELATNOSTI

USMJERENE NA SMANJIVANJE DIGITALNE PODJELE

9a"oj informacijskog dru#ta postaljen je kao jedan od strate#kih ciljea Llade 9 "a

mandatno ra"doblje +7!%+4! ELlada 9 smatra da je potrebno podu"eti koordiniranu,

seobuhatnu i dinaminu akciju radi breg iskoraka ratske u informacijsko dru#to, kako

bi se, u skladu s preporukama *uropske unije i" programa e%*urope +-, graanima i

gospodarstu ratske omogu$ila najkalitetnija i naj#ira mogu$a uporaba i ra"mjena

informacija i time otorio prostor aktinog sudjeloanja u globalnim tokoima!E U tom su

smislu temeljni ciljei projekta e%hratska Eomogu$iti graanima praodobno primanje

informacija i njihoo aktino sudjeloanje u dru#tu kro" umreeni informacijski susta,

snaenje i poe"ianje hratskog gospodarsta, seobuhatna ra"mjena informacija i

iskusta u poslonome sijetu i podu"etni#tu, te opremanje drae da postane

transparentan, br" i uinkoit seris graana!E +/

&tu#ija ra"voja informacijskog #ru)tva u +rvatskoj u 200=. go#inikoju je I&C Bdriatics i"radio

"a redi#nji drani ured "a e%ratsku, koji je inae nadlean "a koordinaciju proedbe

programa e%hratska, prua uid u relatinu po"iciju 9 u pogledu stupnja ra"oja

informacijskog dru#ta u odnosu na "emlje lanice *U! Istraianje stanja informacijskog

dru#ta u 9epublici ratskoj++ temelji se na metodologiji predstaljenoj u okiru e-Europe

200=3 @enc%marking



1. graani hratske ne "aostaju "naajno u kori#tenju interneta "a "emljama *U

("aostatak 43 u op$em kori#tenju, ali /.3 u #irokopojasnom pristupu+4)A

2. hratska podu"e$a+- (EnefinancijskiE sektor) relatino rano priha$anju noe ICT, ali

efektino kori#tenje jo# nije u ponom "amahu, iako je e$e od prosjeka *U (723 u

9 u odnosu na 7-3 u *U)A kori#tenje intranetskih sustaa (unutarorgani"acijska

komunkacija) ispod prosjeka je *UA+F

3. hratske financijske i bankarske trtke prednjae po kori#tenju ICTA+.

4. usluge e%uprae jo# su u ranom stadiju ra"oja i priha$anja, kako od strane graana

tako i od priatnog sektora, ali se na tom planu ide "naajniji pomaciA+5

5. e%obra"oanje relatino dobro kotira s ob"irom na pristup Internetu i kori#tenje

#irokopojasnih tehnologija, ali ICT oprema u #kolama "aostajeA+2

F! e%"drasto ne poka"uje napredak!

Gra& 1: 'ori#tenje i pristup internetu ( ku)anstva

I"or: tudija ra"oja informacijskog dru#ta u ratskoj u +-! godini, redi#nji drani ured "a e%hratsku, +F!, str!//

Gra& 2 : $ostotak podu*e)a sa #irokopojasnim pristupom internetu u 200+. godini

24 tudija obja#njaa taj "aostatak "aka#njelim uoenjem #irokopojasne tehnologija, njihoomrelatino isokom cijenom te nedostatkom odgoaraju$eg lokali"iranog sadraja!25-.3 hratskih podu"e$a ima #irokopojasni pristup internetu (tudija, +F:47)!26U"orkom nije obuha$en eliki broj obrta i trtki s manje od / "aposlenih, #to bi, smatraju u I&CBdriaticsu, jo# i#e pogor#alo sliku!27 6pr! usluge internetskog bankarsta te pla$anje parkiranja mobilnim telefonima #iroko supriha$ene usluge!28'roraunska sredsta "a nabau IT opreme i usluga u +-! godini su se poe$ala "a -F3, dok suu +F! "abiljeila rast od 4.3, usporedo s brojnim IT projektima koji su pokrenuti u tom ra"doblju(IT91!9, IT916et, e'&L, e%9*K1, Integrirani informacijski susta "a upraljanje sudskimodlukama, i ni" drugih)! Ipak, istie se kako stupanj kori#tenja ICT u janoj uprai, kao i penetracija#irokopojasnih tehnologija, u ne#to e$oj mjeri "aostaje "a europskim standardima no #to je to sluaj sposlonim sektorom i ku$anstima, #to je posebno idljio na ra"ini lokalne uprae, be" ob"ira nauspje#ne projekte u pojedinim gradoima i upanijama (tudija, +F://)!29Kotoo se obra"one institucije uele su #irokopojasnu e"u do jeseni +F, a od rujna +-!implementiran je ni" CB96et%oih online serisa "a #kole (e-mail, 7M&, online susta "a testiranje"nanja, i dr! druge strane, broj raunala na / uenika kao i efektino kori#tenje tehnologije jo#

uijek "aostaju "a europskim standardima! ;ao "naajni problemi u oom segmentu istiu senedooljna educiranost nastanika u kori#tenju ICT te jo# uijek nedostatno pruanje edukatinogsadraja putem naedenih infrastruktura (tudija, +F://%/+)!

18



I"or: tudija ra"oja informacijskog dru#ta u ratskoj u +-! godini, redi#nji drani ured "a e%hratsku, +F, str!42!

Gra& 3 : $ostotak ku)anstava sa #irokopojasnim pristupom internetu u 200+. godini

I"or: tudija ra"oja informacijskog dru#ta u ratskoj u +-! godini, redi#nji drani ured "a e%hratsku, +F, str!42

ukladno "ahtjeima 'rograma e*urope +-, 9epublika ratska i"radila je strategiju

informati"acije dru#ta i predstailo je sojim programima i"raenima u dokumentima

1peratini plan proedbe Programa e-+rvatska 200. "a 200B.C200=.godinu te Dperativni

plan prove#be Programa e-+rvatska 200. "a 2006.go#inu!7 ;oordinaciju i proedbu

aktinosti 'rograma e%ratska osiguraa redi#nji drani ured "a e%ratsku, osnoan

+7! godine!

1peratini plan proedbe 'rograma e%ratska +.! "a +F!godinu u istie postignute

re"ultate u i"gradnji e%ratske do kraja +-! godine te naodi daljnje potrebne aktinosti, a

oni se prensteno odnose na definiranje pranog okira, staranje institucionalnog okira,

ra"oj infrastrukture, meunarodnu suradnju te proedbu programa IT91%9, kao one%

stop%shop strategije (e%upraa, e%praosue, e%obra"oanje, e%"drasto, e%posloanje)!

30

http:MM???!e%hratska!hrMrepo"itorijMdokumentiMdo?nloadsMoperatiniOplanOe9+4!pdf ihttp:MM???!e%hratska!hrMrepo"itorijMdokumentiMdo?nloadsMplanOproedbeOe%ratskaO"aO+F!pdf

19
http://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/operativni_plan_eHR2004.pdfhttp://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/plan_provedbe_e-Hrvatska_za_2006.pdfhttp://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/operativni_plan_eHR2004.pdfhttp://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/plan_provedbe_e-Hrvatska_za_2006.pdf



'osebno ano "a temu ooga teksta jest da se kao poseban strate#ki cilj u okiru ra"oja

informacijskog dru#ta u 9 istie smanjianje "aostatka u #irokopojasnom pristupu

internetu "a "emljama! Emanjianje digitalnog ja"a i ostarianje ujeta "a ujednaenu

participaciju sih dru#tenih skupina u informacijskom dru#tuE jedno je od glanih podruja

prooenja aktinosti i pojedinanih mjera na temelju &trategije ra"voja )rirokopojasnog

pristupa internetu #o 200. go#ine i Akcijskog plana prove#be &trategije "a 200. go#inu.

6aelno, da glana smjera aktinosti koje se proode s ciljem smanjenja digitalne podjele

jest pobolj#anje tehnolo#ke osnoe u smislu omogu$aanja pristupa internetu poticanjem i

ra"ojem #irokopojasnog (broadband) interneta te aktinosti usmjerene na t"! potranju

edukacija stanoni#ta i u ponuda janih usluga putem interneta!

&trategija ra"voja )rirokopojasnog pristupa internetu #o 200. godine pola"i od cilja *U

utrenog Jisabonskom agendom, a to je staranje dru#ta "nanja te istie anost

Inicijatie i+/ usmjerene na staranje "ajednikog informacijskog prostora, inoatinost i

istraianja te ukljuiost (! poglalje 4)! *%ukljuiost i dostupnost interneta istiu se kao

glani faktori "a ostarenje naedenih ciljea! Bkcijski plan trategije "apoinje @1T

anali"om7/kojom se kao glane slabosti postoje$e ra"ine ra"oja #irokopojasnog pristupa

i"meu ostalog istiu relatini "aostatak u odnosu na prosjek *U, nedostatak poslonih

"nanja i je#tina malih i srednjih podu"etnika, slab ra"oj alternatinih tehnologija (kabelska

telei"ija i sl!), neusklaenost propisa s acFuisom i liberalan prani okir ulaska na

telekomunikacijska tri#ta (Bkcijski plan, +F:F)! Istoremeno, kao osnone prilike u

ostarenju akcijskog plana istiu se trenutni rast i ra"oj #irokopojasnog pristupa i

alternatinih tenologija, ra"oj elektronikog posloanja i dru#ta "nanja te dr!

Bktinosti i mjere Bkcijskog plana (+F:.%/4) obuha$aju osam7+podruja koja su direktno

ili indirektno usmjerena na smanjianje digitalnog ja"a tako #to su orijentirane tri glana

elementa (tehniki, socijalni i funkcionalni): staranje kalitetne (#irokopojasne) osnoe "a pristup internetu

o osiguraanje ujeta "a ra"oj slobodnog tri#nog natjecanja i infrastrukturne

konkurencije (t!/)

o potpora usajanju i ra"oju noih #irokopojasnih tehnologija (t!+)

31@1T anali"a je strate#ko sredsto planiranja koje obuha$a ealuaciju prednosti, nedostataka,prilika i prijetnji (prepreka) u ostarenju odreenog akcijskog plana odnosno cilja!32

1smo podruje obuha$a kontinuirano priklupljanje i ealuaciju poka"atelja i"r#aanja ciljeatrategije te aktinosti i 0jera akcijskog plana!

20



o uranoteen pristup poticanju ra"oja #irokopojasnog pristupa internetu po

regijama u 9 (t!F)

o sudjeloanje i aktian doprinos u meunarodnim procesima anima "a ra"oj

#irokopojasnog pristpua internetu (t!.)

jaanje korisnikih kapaciteta "a upotrebu interneta

o smanjianje digitalnog ja"a i ostarianje ujeta "a ujednaenu participaciju

sih dru#tenih skupina u informacijskom dru#tu (t!4)

staranje i olak#aanje kori#tenja e%janih usluga odnosno uklanjanje postoje$ih

barijera "a njihoo kori#tenje

o potpora ra"oju elektronikog posloanja (t!7)

o "a#titu priatnosti komunikacije i sigurnosti podataka te jaanje pojerenja

korisnika (t!-)'od tokom 4! koja se neposredno odnosi na smanjianje digtalnog ja"a obuha$eno je

deet podruja konkretnih aktinosti koje moemo podijeliti u:

(/) mjere usmjerene na jaanje tehnolo#ke osnoe (osiguraanje #irokopojasnih

prikljuaka u sim osnonim #kolama, osiguraanje #irokopojasnih prikljuaka u

janim kulturnim ustanoama, osiguraanje ujeta "a prihat #irokopojasnih

prikljuaka u uredima drane uprae u upanijama),

(+) edukacijske mjere (obra"oanje stanoni#ta "a kori#tenje usluga #irokopojasnih

komunikacija na sim ra"inama #kolsta (cjeloiotno obra"oanje)A obra"oanjedranih slubenika "a kori#tenje usluga putem #irokopojasnih prikljuakaA

programi "a obra"oanje malih i srednjih podu"etnika o kori#tenju #irokopojasnih

tehnologija i mogu$nostima elektronikog posloanja i trgoineA ukljuianje

*C&J u drani struni ispit)

(7) staranje e%usluga (digitali"acija naj"naajnije arhiske, knjinine i mu"ejske

graeA proedba 6acionalnog projekta digitali"acije hratske kulturne ba#tine)!

Lrste i sadraj planiranih aktinosti sukladne su onima koje se preporuaju i proode i u

okiru *uropske Unije iako alja napomenuti da je ra"oj #irokopojasnog interneta lak#i

"adatak u borbi proti digitalne podjele! 1naj tei odnosi se na djeloanje na socio%

ekonomske faktore koji se nala"e na strani potranje, prensteno sijesti graana i

priatnog sektora o potrebi i korisnosti upotrebe ICT u sakodnenom iotu i radu, ra"oju

odgoaraju$ih je#tina i "nanja (digitalna ili informatika pismenost), te podi"anja osobne

motiacije "a kori#tenje internetom! Tako npr! najnoije istraianje dostupnosti janih usluga

putem interneta (Gavne usluge putem interneta ? prepreke "a kori)tenje i prioriteti "a

informati"aciju, vantitativno istra'ivanje. (f ? 4entar "a istra'ivanje tr'i)ta, rujan 2006.

21



proedeno na u"orku od /+ podu"e$a s i#e od / "aposlenih, poka"uje da su ra"lo"i "a

nekori#tenje usluga putem interneta neinformiranost o mogu$nostima kori#tenja, uhodanost

tradicionalnog naina posloanja te percepcija nedooljnih tehnikih ujeta u podu"e$u "a

tako posloanje! Le$ina ispitanika smatra da jane slube nedooljno informiraju podu"e$a

o sojim internet uslugama i ne pruaju dooljnu podr#ku korisnicima!77

;od takog stanja u priatnom sektoru, kojem su jane usluge (e%posloanje, e%upraa)

pristupanije i u skladu s njihoom orijentacijom na br"inu i poslone re"ultate, postalja se

pitanje eenutalno jo# lo#ije slike meu graanima! 6jihoa sijest o potrebi ukljuianja u

informacijsko dru#to te informatiko obra"oanje postaljaju se kao osnoni prioritet u

smanjianju digitalne podjele!

;. rojni

dokumenti, programi i konkretne akcije usmjerene su na smanjianje nejednakosti u pristupu

internetu i mogu$nostima njegoa kori#tenja! *uropska unija posebno je aktina u tom smislu

s ob"irom na ciljee postaljenje Jisabonskom strategijom +! godine kojom se postaljaju

oekianja u pogledu transformiranja *U u Eekonomiju utemeljenu na "nanju!E

6ejednakosti u pristupu internetu i mogu$nostima njegoa kori#tenja jerojatno $e uijek

postojati iako se na smanjenje digitalne podjele moe djeloati u smislu smanjenja

ekonomskih ra"lika na globalnom niou te unutar sake drae te jaanjem tehnolo#ke

osnoe! Taj je "adatak mogu$e posti$i "ajednikim naporima meunarodnih institucija,

draa, neladinog sektora, priatnog sektora te "nansteno%istraiakih institucija! Ha

ostarenje potencijala e%uprae posebno su ane prepreke koje postoje na strani potranje,

a to su indiidualne sposobnosti "a kori#tenje usluga e%uprae, pitanje osobne motiacije,pojerenje u last i informaciju koju prua te realne koristi od kori#tenja e%uslugama i

informacijama! Bkcije "a podi"anje obra"one ra"ine stanoni#ta i se brojnije usluge i

informacije koje e%upraa prua neki su od imbenika koji $e pojaati nje"in potencijal!

'osebno mjesto "au"ima problem poticanja participacije graana i njihoog ukljuianja u

politike procese, #to je poe"ano s op$im stupnjem demokrati"acije dru#ta!

T/T/33'oseban problem je nedooljna informiranost o elektronikom potpisu!

22



K#%/e % "la#%:

(/) >ro?n, &aid (+-) E*lectronic goernment and public administrationE, arrN 6!, >rian &! Joader (/222) E&igital democracN: an introductionE, ;igital

;emocrac. ;iscourse an# ;ecision Making in t%e arrN 6!,

>rian &! Joader (eds), 9outledge

(4) 6orris, 'ippa (+/) ;igital ;ivi#e. 4ivic Engagement,



Council of the *uropean Union, Commission of *uropean Communities (+) e*urope ++

Bn Information ocietN for Bll, >russels, /4!F!+F!

Council of the *uropean Union (+7) Council 9esolution on the Implementation of the

e*urope +- Bction plan, no!-/2.M7, >russels, +5! =anuarN +7

Communication from the Commission to the Council, the *uropean 'arliament, the *uropean*conomic and ocial Committee and the Committee of 9egions (++) e*urope +-: an

Information ocietN for Bll, C10 (++) +F7 final, >russels, +5!-!++!

Communication from the Commission to the Council and the *uropean 'arliament (++)

Ve*urope +-:>enchmarking IndicatorsW, >russels, +/!//!++, C10(++) F-- final

Communication from the Commission (+4) Challenges for the *uropean Information ocietN

beNond +-

Commission of the *uropean Communities (+7) The 9ole of eKoernment for *uropeXs

russels, +F!2!+7! Commission of the *uropean Communities (+-)i+/ eKoernmet Bction 'lan:

Bccelerating eKoernment in *urope for the >enefit of Bll! C10 (+F) /.7 final, >russels,

+-!4!+F!

Commission of the *uropean Communities (+-) i+/ B *uropan Information ocietN for

Kro?th and *mploNment! C10 (+-) ++2 final, >russels, /!F!+-!

Commission of the *uropean Communities (+-) &igital diide forum report: >roadband

access and public support in under%sered areasE! >russels, /-!.!+-!

Commission of the *uropean Communities (+-) eBccessibilitN! C10(+-)4+- final,

>russels, /7!2!+-!

*uropean Charter of 9ights of Citi"ens in the ;no?ledge ocietN, 'orto, +7

*epublika +rvatska ? #okumenti

1peratini plan proedbe 'rograma e%ratska +.! "a +4!M+-! godinu

1peratini plan proedbe 'rograma e%ratska +.! "a +F!godinu!

redi#nji drani ured "a e%ratsku (+F) tudija ra"oja informacijskog dru#ta u ratskoj

u +F! godini

0inistarsto mora, turi"ma, prometa i ra"itka (+F) trategija ra"oja #irokopojasnog

pristupa internetu u 9epublici ratskoj do +5! godine! Hagreb, rujan +F!

0inistarsto mora, turi"ma, prometa i ra"itka (+F) Bkcijski plan proedbe trategije ra"oja

#irokopojasnog pristupa internetu u 9epublici ratskoj "a +. godinu! Hagreb, rujan +F!

=ane usluge putem interneta prepreke "a kori#tenje i prioriteti "a informati"aciju,

;antitatino istraianje! Kf; Centar "a istraianje tri#ta, rujan +F!

I#te$#et +t$a#%e:

24



???!e%hratska!hr

http:MM???!itu!int

http:MM???!un!orgMmillenniumMdeclarationMares--+e!htm

http:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeM++MindePOen!htm

http:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeM+-MindePOen!htmhttp:MMeuropa!eu!intMinformationOsocietNMeeuropeMi+/MindePOen!htm
http://www.e-hrvatska.hr/http://www.itu.int/http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2002/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2005/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/i2010/index_en.htmhttp://www.e-hrvatska.hr/http://www.itu.int/http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2002/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/2005/index_en.htmhttp://europa.eu.int/information_society/eeurope/i2010/index_en.htm

E-Uprava i Problem...

Documents

Transcript of E-Uprava i Problem...