e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija ljetni/IV PDS.pdf · ‐ procijeniti,...

Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan Godina 2016/2017 Semestar četvrti ECTS bodovi 4 Nastavnik izv. prof. dr.sc. Nataša Šimić

e-mail [email protected]; [email protected] vrijeme konzultacija utorak 10-12 sati: srijeda 11-13 sati

Suradnik / asistent Irena Pavela Banai, mag.psych.e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Četvrtak 11-13h

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju, predavaonica INFO i 223

Oblici izvođenja nastave Predavanja, pismene i usmene provjere, izrada seminarskog rada, projekcije filmova, diskusije, i sl.

Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit

Početak nastave 28.02.2017. Završetak nastave 08.06.2017.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

27.04.2017. 08.06.2017.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

20.06.2017., u 10,00 sati

04.07.2017., u 10,00 sati

05.09.2017., u 10,00 sati

19.09.2017., u 10,00 sati

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita student će moći: Opisati i objasniti biološku osnovu emocija Objasniti poremećaje neurotransmiterskih i drugih sustava kod shizofrenije, depresije i anksioznih poremećaja Objasniti biologiju stresnog odgovora Opisati faze spavanja, objasniti ulogu REM stadija i sporovalnog spavanja Objasniti biološke osnove pamćenja, učenja, jezika Objasniti pojam i načine ispitivanja cerebralne lateralizacije Navesti primjere poremećaja u funkcioniranju mozga Analizirati radove iz područja biološke psihologije

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Vegetativni i endokrini sustav

Sadržaj kolegija

Biopsihologija emocija (teorije, uloga limbičkog sustava , strah, agresivnost); Biološke osnove shizofrenije, depresije i anksioznih stanja; Modeli stresa; Reakcija „borba-bijeg“ u stresnim situacijama; učinci stresa na imunosno funkcioniranje; Spavanje (stadiji spavanja, sanjanje, teorije, neuralni mehanizmi, poremećaji); Biološke osnove pamćenja i učenja; Cerebralna lateralizacija; Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija

Obvezna literatura Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap Izvorni znanstveni radovi

Dopunska literatura

Begić, D. (2011): Psihopatologija. Medicinska naklada, Zagreb. Heffer, M., Puljak, L. i Kostić, S. (2016). Neuroznanost. Medicinska naklada, Zagreb. Kalat J.W. (2016). Biological Psychology. 12th edition. Boston: Cengage Learning. Kocijan Hercigonja i sur. (2006). Biološke osnove i terapija ponašanja Školska knjiga, Zagreb.

Hodoba, D. (2002): Poremećaji spavanja i budnosti i njihovo liječenje. Medicus, 11(2), 193-206. Horne J. (2009): Putovanje snovima. Putovanje kroz znanost o spavanju.Algoritam, Zagreb. Netter, F.H. (2006). Atlas of human anatomy. Philadelphia : Saunders/Elsevier (ili Anatomski atlas: živčani sustav drugog autora) Tkalčić, M. (2010). Biološka psihologija - CD priručnik. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Vaughan, C., Dement W.C. (2009): Spavajte bolje, živite dulje. Zagreb: Školska knjiga

Internetski izvori Judaš, M., Kostović, I. Temelji neuroznanosti. www.hiim.hr Znanstveni radovi

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave je obavezno. Studenti koji izostanu više od 30% od predviđenog fonda sati neće dobiti potpis nastavnika. Predviđena su dva kolokvija. Uspjeh na kolokviju će biti izražen kao postotak točno riješenih zadataka. Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare, te koji u prosjeku iz oba kolokvija ima uradak 60% i više.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Ocjene iz kolokvija i pismenog dijela ispita se donose prema slijedećem kriteriju: Nedovoljan (1) – 0- 59 % Dovoljan (2) 60-70 % Dobar (3) 71 – 80% Vrlo dobar (4) 81 – 90% Izvrstan (5) 91- 100 %

Način formiranja konačne ocjene

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji u dva kolokvija postignu u prosjeku 80% ili veći rezultat mogu direktno pristupiti usmenom dijelu ispita. Uspjeh na pismenom ispitu od 60% je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita. Za studente oslobođene pismenog ispita konačna ocjena se formira na način da usmeni ispit ima udjel od 50%, prosječan uradak na kolokvijima 40%, seminarski rad 10%.

Za studente koji pristupaju pismenom i usmenom ispitu konačna ocjena se formira na način da usmeni ispit ima udjel od 50%, pismeni ispit 20%, prosječan uradak na kolokvijima 20%, seminarski rad 10%.

Napomena Studenti koji u dva kolokvija postignu u prosjeku 80% ili veći rezultat mogu direktno pristupiti usmenom dijelu ispita.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 28.02.2017.

Biološke osnove ponašanja-uvod, sadržaj, literatura

Obvezna i dopunska literatura

2. 7.03.2017. Biopsihologija emocija Neuralni mehanizmi uvjetovanog straha


3. 14.03.2017. Biološki modeli stresa; Učinci stresa na imunosno funkcioniranje


4. 21.03.2017. Model dijateze-stresa Biološke osnove shizofrenije


5. 28.03.2017. Biološke osnove depresije i anksioznih poremećaja


6. 04.04.2017.

Spavanje: stadiji spavanja, REM spavanje i sanjanje; Dnevnik spavanja i sanjanja (radni zadatak)


7. 11.04.2017. Neuralni mehanizmi spavanja-budnosti; teorije spavanja


8. 18.04.2017. Analize rezultata prikupljenih dnevnicima spavanja i sanjanja


9. 25.04.2017. Poremećaji spavanja


10. 02.05.2017. Neuralne osnove pamćenja i učenja


11. 09.05.2017. Neuralne osnove pamćenja i učenja Obvezna i dopunska literatura

12. 16.05.2017.

Lateralizacija cerebralnih funkcija : metode ispitivanja


13. 23.05.2017. Lateralizacija cerebralnih funkcija


14. 30.05.2017. Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija


15. 06.06.2017. Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija


Nastavnik: izv.prof.dr.sc.Nataša Šimić

Seminari Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 02.03. Izbor tema za seminarski rad ‐

2. 09.03. Projekcija filma i rasprava ‐

3. 23.03.

Spolne razlike u izražavanju i doživljavanju emocija: jesu li žene s Venere, a muškarci s Marsa?

Izvorni znanstveni radovi

Humor i smijeh: spolne razlike – tko ima više šala, a tko se više smije?


Zašto se ljubimo? Izvorni znanstveni radovi

4. 30.03.

Čemu služi plakanje? Izvorni znanstveni radovi

Zašto prekid ljubavne veze boli? Izvorni znanstveni radovi

Miris ljubavi: tjelesni miris i privlačnost Izvorni znanstveni radovi

5. 06.04.

Zašto žene idu skupa na wc? Psihobiologija tračanja i ogovaranja


Zrcalni neuroni Izvorni znanstveni radovi

6.

20.04. Individualne i spolne razlike u sanjanju Izvorni znanstveni radovi

Zašto zijevamo? Izvorni znanstveni radovi

7. 27.04. 1. KOLOKVIJ -

8.

04.05.

Poremećaji spavanja u Disneyevim crtićima Izvorni znanstveni radovi

Tweetovi, postovi i spavanje: kako društvene mreže utječu na naš san?


9. 11.05.

Deprivacija sna – što se događa kada smo dugo budni? Izvorni znanstveni radovi

Savant sindrom i izvanredno pamćenje – primjeri slučaja


10.

18.05.

Stres i pamćenje: vjerodostojnost pamćenja svjedoka zločina


Ispitni stres i reakcije: što se događa u veljači, lipnju i rujnu?


11.

25.05.

Evolucija jezika i govora Izvorni znanstveni radovi

Za koga uopće glasamo: kako izgled i glas političara predviđa pobjedu na izborima?


12. 08.06. 2. KOLOKVIJ ‐

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Teorije mjerenja Status kolegija obvezni Godina 2 Semestar 4 ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. Ana Proroković

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Ponedjeljak 10,00-12,00 Srijeda 10,00-12,00

Suradnik / asistent Ana Šimunić, prof. e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorak 11,00-13,00 Srijeda 14,00-16,00

Mjesto izvođenja nastave Stari kampus, informatički kabinet Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

2+0+2


Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 27.02. 2017. Završetak nastave 02.06.2017.


03.05.2017. 31.05.2017. - -


14.06.2017. 28.06.2017. 06.09.2017. 20.09.2017

Ishodi učenja

Student bi trebao nakon položenog ovog kolegija moći: ‐ upoznati osnovne probleme psihologijskih mjerenja ‐ upoznati i pravilno interpretirati osnovne metrijske karakteristike mjernih instrumenata ‐primijeniti adekvatne transformacijske postupke pri formiranju rezultata psihologijskih mjerenja ‐ procijeniti, izračunati i interpretirati različite tipove pouzdanosti mjernog instrumenta ‐ procijeniti, izračunati i interpretirati različite aspekte osjetljivosti mjernog instrumenta ‐ pravilno manipulirati statističkim podacima i upotrijebiti adekvatne tehnike za procjenu objektivnosti, pouzdanosti i osjetljivosti mjernog instrumenata koristeći program STATISTICA.

Preduvjeti za upis Položeni kolegiji: „Uvod u deskriptivnu i inferencijalnu statistiku“ i „Osnove inferencijalne statistike“

Sadržaj kolegija

Odabrane nastavne cjeline imaju za cilj uvesti studenta u probleme psihologijskih mjerenja te ih osposobiti za procjenu (izračunavanje) različitih aspekata pouzdanosti i osjetljivosti mjernih instrumenata uz adekvatno korištenje računalnog statističkog programa STATISTICA. Naglasak je na usvajanju temeljnih pojmova, definicija i načela na području klasične teorije mjerenja i psihologijskog testiranja te stjecanju vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata psihologijskih mjerenja.

Obvezna literatura Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

Dopunska literatura

Stanislav Fajgelj (2009). Psihometrija ‐ Metod i teorija psihološkog merenja,

Centar za primenjenu psihologiju, Beograd

Furr, M. & Bacharach, V.R. (2013). Psychometrics – An Introduction, SAGE

Publications, Inc; 2 edition

Nunnally, J.C., Bernstein, I.H. (1994). PSYCHOMETRIC THEORY. New York:

McGraw‐Hill.

Jackson, C. (2000). PSIHOLOGIJSKO TESTIRANJE. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://documentation.statsoft.com/STATISTICAHelp.aspx?path=common/AboutSTATISTICA/ElectronicManualIndex

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao vježbe (može

izostati s 30% vježbi), koji u prosjeku iz oba kolokvija ima uradak 60% ili

veći*, te koji je pravodobno odradio zadane samostalne vježbe.


U postotku (od – do) Ocjena

<60% 1 (nedovoljan) 60%‐69% 2 (dovoljan) 70% do 79% 3 (dobar) 80% do 89% 4 (vrlo dobar) 90% do 100% 5 (izvrstan)


‐Prosječan uspjeh na kolokvijima ili uspjeh na pismenom dijelu ispita (60 % ocjene) ‐Uspjeh na usmenom dijelu ispita (30% ocjene) ‐Poznavanje sadržaja iz dopunske literature (10%)

Napomena *‐ izlasci na kolokvije su obavezni i ne mogu se kompenzirati na druge načine ‐ako student nije zadovoljan postignutom ocjenom, može je povećati jedino na ponovljenom pismenom dijelu ispita (u okviru dopuštena 4 ispitna termina)

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 01.03.

Upoznavanje s ciljem kolegija, osnovnom terminologijom, načinom rada i provjere znanja, literaturom

‐

2. 08.03. Psihologijsko mjerenje, definicije i klasifikacije; osnovni pojmovi

Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

3. 20.03. Mjerne skale: svojstva podataka dobivenih mjerenjem


4. 15.03.

Uvod u teoriju testova, vrste testova i područja primjene, kompozitni testovi, linearni sumativni model


5. 22.03. Osnovne metrijske karakteristike

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

6. 29.03. Pojava i razvoj psihologijskih testova, povijesni pregled


7. 05.04. Klasična teorija mjerenja i drugi modeli

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997.

Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

8. 12.04. Teorija odgovora na zadatke ‐ Uvod

Furr, M. & Bacharach, V.R. (2013). Psychometrics –

An Introduction, SAGE Publications, Inc; 2 edition

9. 19.04.

Uvod u teoriju pouzdanosti, pojam paralelnih testova, determinante pouzdanosti



10. 26.04. Empirijske metode za određivanje pouzdanosti


Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu


11. 03.05. KOLOKVIJ 1 ‐

12. 10.05. Objektivnost i standardizacija Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

13. 17.05. Osjetljivost mjernih instrumenata



14. 24.05. Formiranje testovnih rezultata i uvod u valjanost


15. 31.05. KOLOKVIJ 2 ‐

Vježbe Red. Br.


1. 02.03. Upoznavanje studenta s ciljem, literaturom i načinom izvedbe vježbi

-

2. 09.03. Osnovni pojmovi, operacije i simboli


3. 16.03. Neke tipične transformacije rezultata psiholoških mjerenja


4. 23.03. Demonstracija različitih psihologijskih testova (1)

-

5. 30.03. Demonstracija različitih psihologijskih testova (2)

-

6. 06.04. Linearne kombinacije


7. 20.04. Relacije linearnih kombinacija i drugih varijabli


8. 27.04.

Računalna obrada rezultata (linearne kombinacije i transformacije)

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

03.05. KOLOKVIJ 1 -

9. 04.05. Kvantitativni indikatori pouzdanosti


10. 11.05. Determinate pouzdanosti mjerenja


11. 18.05. Računalna obrada rezultata (pouzdanost)

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

12. 25.05.

Kvantitativne mjere osjetljivosti, računalna obrada rezultata te ponavljanje i priprema za ispit


31.05. KOLOKVIJ 2 -

Nastavnici: Ana Proroković i Ana Šimunić

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PRAKTIKUM EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE III

Status kolegija obavezni Godina 2. Semestar IV. ECTS bodovi 5

Nastavnik dr. sc. Matilda Nikolić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Petak u 15:00 sati

Suradnik / asistent Pavela Banai Irena, mag. psych. e-mail [email protected] vrijeme konzultacija petak u 15:00 sati

Mjesto izvođenja nastave Informatička učionica; psihologijski laboratorij (stari kampus) Oblici izvođenja nastave seminari i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

0+2+2


Kontinuirano ocjenjivanje samostalnih istraživačkih izvještaja, te ocjenjivanje samostalnog izvođenja vježbi.

Početak nastave Završetak nastave


- - - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 19. 06. 03. 07. 04. 09. 18. 09.

Ishodi učenja

Očekuje se da će nakon položenog ispita studenti moći: - samostalno izraditi eksperimentalni nacrt i provesti mjerenje - odabrati adekvatne statističke postupke (deskriptivne i inferencijalne) za

obradu podataka - obraditi podatke korištenjem računalnog programa (Statistica v12.0), te

napisati izvještaj na računalu - objasniti dobivene rezultate i usporediti ih s teorijskim znanjima - upotrijebiti specifičnija znanja iz područja iz kojeg se izvode vježbe - kritički analizirati provedeno istraživanje, prepoznati eventualne

nedostatke i predložiti moguća poboljšanja

Preduvjeti za upis Praktikum eksperimentalne psihologije II

Sadržaj kolegija

Okvirni sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta predviđeno je provođenje složenijih eksperimentanih nacrta i tehnika mjerenja iz područja psihomotorike, percepcije i pamćenja. Cilj: Stjecanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za samostalno provođenje psihologijskih eksperimenata te odlučivanje o adekvatnoj statističkoj obradi podataka i interpretaciji. Usvajanje vještine obrade rezultata na računalu i pisanja istraživačkog izvještaja.

Obvezna literatura

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.

Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Dopunska literatura Baštanić, D. (2011). Cerebralna lateralizacija i efikasnost u zadacima

Stroopovog efekta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

Beaton, A.A., Magowan, S.V., Rudling, N., G. (2012). Does handedness or digit ratio (2D:4D) predict lateralised cognitive ability?, Personality and IndividDual Differences, 52, 627-631.

Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company.

Hodko, T. (2014). Promjene kvalitete glasa u funkciji menstrualnog ciklusa. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Hommel, B. (2011). The Simon effect as tool and heuristic, Acta Psychologica, 136, 189 202.

Pavela, I. i Šimić, N. (2014). Proksimalni i distalni uzroci spolnog dimorfizma glasa. Govor, 31(1), 49-68.

Pavela Banai, I., Banai, B. i Bovan, K. (2016). Vocal characteristics of presidential candidates predict the outcome of actual elections. Evolution and Human Behavior, http://dx.doi.org/10.1016/j.evolhumbehav.2016.10.012

Petz, B. (1999). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Pinel, J.P.J. (2002). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Internetski izvori Recentni radovi dostupni u bazama podataka

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete)

Samoevaluacija


Potpis će biti uskraćen studentima koji imaju dvije ili više negativnih ocjena iz pisanja izvještaja i/ili iz izvođenja vježbi.


Ishodi učenja provjeravaju se ocjenjivanjem izvještaja (9) i provođenja vježbe. Moguće ocjene su: nula (0) - nezadovoljavajući izvještaj/izvođenje, plus/minus (+/-), plus (+) i dvoplus (++). Ukoliko student iz izvođenja vježbe dobije 0, izvođenje vježbe nastavljaju predmetni nastavnici, a student dobiva još jednu priliku (na kraju semestra) da osmisli i izvede novu vježbu. Ukoliko oba puta bude neuspješan ne može pristupiti polaganju kolegija. Student piše 9 izvještaja, a u svakom od njih oko tri kartice teksta za što utroši oko 120 sati, što odgovara opterećenju od 4 ECTS boda. Nadalje, za pripremu samostalnog izvođenja vježbe potrebno je uložiti oko 30 sati što je ekvivalent opterećenju od 1 ECTS boda.


Ukupna ocjena se formira iz dva segmenta: samostalno izvođenje vježbe i pisanje izvještaja.* Pravo na potpis stječe student kojemu je pozitivno ocijenjeno najmanje 7 izvještaja s vježbi i koji je pozitivno ocijenjen za izvođenje vježbe. Izostanak s vježbe tretira se kao negativno ocijenjen izvještaj. Konačna ocjena se formira iz ocjena izvještaja s vježbi (60% ukupne ocjene), ocjene pripreme i izvođenja jedne vježbe (40% ukupne ocjene). Na oba dijela koja čine ukupnu ocjenu, student mora biti pozitivno ocijenjen za prolaz na ispitu. *Postoji mogućnost da se jedna nula iz pisanja izvještaja anulira s ++, također iz

pisanja izvještaja. Nastavne teme-predavanja, seminari i vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 27.02. Uvod u Praktikum eksperimentalne psihologije III

2. 13.03.

Mjerenje za vježbe:

1. Efekti glazbe na vidnu pažnju 2. Ispitivanje vidnog pamćenja 3. Ispitivanje vizuomotorne koordinacije

3. 20.03.

Pisanje izvještaja:

1. Efekti glazbe na vidnu pažnju

Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company. - Vienna Test System – priručnik Ključne riječi za pretraživanje literature: (optimalna) pobuđenost, pažnja, vidna selektivna pažnja

4. 27.03.


2. Ispitivanje vidnog pamćenja

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. - Vienna Test System – priručnik Ključne riječi za pretraživanje literature: pamćenje, spacijalno procesiranje, orijentacija, visual imagery

5. 03.04.


3. Ispitivanje vizuomotorne koordinacije

- Vienna Test System – priručnik Ključne riječi za pretraživanje literature: psihomotorika, two hand coordination, senzomororna koordinacija, horizontalni, vertikalni pokreti

6. 10.04.

Mjerenje za vježbe:

(jutarnji termin)

4. Ispitivanje osjetljivosti na phenilthiocarbamid 5. Ispitivanje kratkoročnog pamćenja 6. Ispitivanje Stroopovog fenomena

(popodnevni termin) 7. Ispitivanje Simonovog efekta 8. Odnos 2D:4D omjera i učinka u spolno dimorfnim

zadacima 9. Odnos akustičkih karakteristika glasa i 2D:4D

omjera

7. 24.04.


4. Ispitivanje osjetljivosti na phenilthiocarbamid

Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company. Ključne riječi za pretraživanje literature: phenilthiocarbamid, okus gorkog, PTC tasting ability

8. 08.05.


5. Ispitivanje kratkoročnog pamćenja

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

9. 15.05.


6. Ispitivanje Stroopovog fenomena

Baštanić, D. (2011). Cerebralna lateralizacija i efikasnost u zadacima Stroopovog efekta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Ključne riječi za

pretraživanje literature: Stroopov fenomen, kongruentnost informacija, percepcija boja, čitanje

10. 22.05.


7. Ispitivanje Simonovog efekta

Hommel, B. (2011). The Simon effect as tool and heuristic, Acta Psychologica, 136, 189 202. Ključne riječi za pretraživanje literature: Simon effect, pažnja, percepcija

. 29. 05.


8. Odnos 2D:4D omjera i učinka u spolno dimorfnim zadacima

Beaton, A.A., Magowan, S.V., Rudling, N., G. (2012). Does handedness or digit ratio (2D:4D) predict lateralised cognitive ability?, Personality and IndividDual Differences, 52, 627-631.

Ključne riječi za pretraživanje literature: 2D:4D, testosteron, spolni dimorfizam

11. 05. 06.

Pisanje izvještaja: 9. Odnos akustičkih karakteristika glasa i 2D:4D

omjera

Hodko, T. (2014). Promjene kvalitete glasa u funkciji menstrualnog ciklusa. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pavela Banai, I., Banai, B. i Bovan, K. (2016). Vocal characteristics of presidential candidates predict the outcome of actual elections. Evolution and Human Behavior, http://dx.doi.org/10.1016/j.evolhumbehav.2016.10.012 Pavela, I. i Šimić, N. (2014). Proksimalni i distalni uzroci spolnog

dimorfizma glasa. Govor, 31(1), 49-68. Ključne riječi za pretraživanje literature: frekvencija glasa, varijabilitet frekvencije glasa, intenzitet glasa

Nastavnici: dr. sc. Matilda Nikolić Irena pavela, mag. psych.

Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij psihologije

Naziv kolegija Psihologija adolescencije

Status kolegija Obavezan

Godina 2. godina Semestar 4. semestar

ECTS bodovi 4 ECTS

Nastavnik doc.dr.sc. Marina Nekić

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija utorkom od 10 do 11 i četvrtkom od 11 do 12

Suradnik / asistent

e‐mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

SK‐223

Oblici izvođenja nastave

Predavanja i seminari


1P+1S


Seminari, kolokviji, pismeni ispit i usmeni ispit



11.4.2017. 13.6.2017.


20.6.2017. 4.7.2017. 5.9.2017. 19.9.2017.

Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija studenti/ice će znati opisati i objasniti različite pristupe adolescenciji, te će razlikovati rana od suvremenih shvaćanja adolescencije – vrednujući svaki od pristupa kroz njihove prednosti i nedostatke na temelju znanstvenih provjera. Nadalje, moći će pravilno opisati, objasniti i usporediti različita područja razvoja.

Preduvjeti za upis Dječja psihologija

Sadržaj kolegija Zadatak ovog kolegija je stjecanje znanja o različitim teorijskim pristupima adolescenciji, o pravcima i dinamici adolescentnog razvoja u različitim domenama u suvremenim društvenim zajednicama.

Obvezna literatura

Arnett, J.J. (2004). Emerging Adulthood: The Winding Road From the Late Teens Through the Twenties. Oxford: Oxford University Press (3‐26) Arnett, J.J. (2013). Adolescence and Emerging Adulthood. A Cultural Approach. Boston: Pearson. (2‐15) Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (dijelovi koji se odnose na razdoblje adolescencije) Santrock, J.W. (2014). Adolescence. NY. McGraw‐Hill Education. (131‐162, 284‐294, 419‐427, 431‐467) Lacković‐Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (13‐39, 53‐75, 77‐123, 125‐197, 195‐239)

Dopunska literatura

Arnett , J.J. (2011). Emerging Adulthood(s): The Cultural Psychology of a New Life Stage. In L. A. Jensen (Ed.). Bridging cultural and developmental psychology: New syntheses in theory, research, and policy. Oxford: Oxford University Press. Aspass Scoe, E.E., von der Lippe, A.L. (2005). Personality Development in Adolescence. London: Routledge

Crouter, A.C., Booth, A. (2006). Romance and Sex in Adolescence and Emerging Adulthood: Risk and Opportunities. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates Lacković‐Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lacković‐Grgin, K. (2008). Usamljenost. Jastrebarsko: Naklada Slap Kroger, J. (2004). Identity in Adolescence. New York: Routledge Santrock, J.W. (2011). Life‐span development. New York: McGraw Hill Shaffer, D.R., Kipp, K. (2007). Developmental psychology: Childhood and Adolescence. Boston: Belmont: Thomson Higher Education. Vulić‐Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://www.sciencedirect.com/ http://web.ebscohost.com http://www.online‐baze.hr/

Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija rada nastavnika (anketa) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student/ica: * koji/a je redovito pohađao/la nastavu (s najviše 30% izostanaka od ukupnog broja održanih predavanja, seminara i vježbi) * koji/a iz oba kolokvija ima najmanje 120 bodova * koji/a je na vrijeme obavio/la svoje obaveze, te kojem/joj su sve vježbe i seminari pozitivno ocijenjeni * Izlazak na oba kolokvija je obavezan. Svi studenti/ice koji/e zadovolje gore spomenute uvjete biti će oslobođeni završnog ispita (pismenog i usmenog) te će im se ocjena formirati ovisno o ukupnom broju bodova. U slučaju da student/ica nije položio jedan od kolokvija, u iznimnom slučaju će imati pravo na potpis ako: * su svi seminarski radovi pozitivno ocijenjeni, * i ako u prosjeku iz oba kolokvija ima minimalno 60 bodova.

Pod ovim uvjetima, student/ica će morati izaći na završni pismeni i usmeni ispit. Uspjeh na završnom pismenom ispitu je uvjet za izlazak na usmeni dio. Pritom se konačna ocjena formira na temelju svih postignuća studenta/ice tijekom semestra.


* Kolokviji će biti bodovani po sljedećem obrascu: <60% = 1 (nedovoljan) = 0 bodova 60%‐69% = 2 (dovoljan) = 60‐69 bodova 70%‐79% = 3 (dobar) = 70‐79 bodova 80%‐89% = 4 (vrlo dobar) = 80‐89 bodova 90%‐100% = 5 (izvrstan) = 90‐100 bodova Minimalan broj bodova iz oba kolokvija je 120, dok je maksimalan broj bodova 200. * Svaki seminarski rad se posebno ocjenjuje, te u ukupnoj ocjeni donosi maksimalno 10%.


Ukupna ocjena će se formirati po sljedećoj formuli: Prosječni rezultat iz oba kolokvija izražen u postotcima uz dodanu vrijednost seminara.

Napomena

* Na nastavi iz kolegija Psihologija adolescencije strogo je zabranjeno korištenje mobitela i/ili tableta, osim ako predmetni nastavnik drugačije ne naglasi. Svi studenti trebaju svoje mobitele stišati na bešumno (bešumno ne uključuje i vibraciju). Korištenje mobitela u

svrhu pisanja poruka, ili provjeravanja statusa na društvenim mrežama je zabranjeno i sl. Studenti se trebaju držati ovog pravila jer će u suprotnom biti zamoljeni da napuste učionicu te će im se to tretirati kao izostanak. * Također na nastavi je zabranjeno unositi hranu i konzumirati je. Boca vode je dozvoljena. * Studenti koji su upisani kao studenti s invaliditetom, dužni su se javiti predmetnom nastavniku na početku semestra, te će se za njih program prilagoditi u skladu s preporukama i pravilnicima.

Nastavne teme‐predavanja

Red. br.


1 28.2.2017. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija; definiranje obveza studenata i plana rada.

2 7.3.2017. Povijesni pregled razvoja psihologije adolescencije i teorijska shvaćanja

L‐G: 13‐39, Arnett: 2‐15

3 14.3.2017. Biološki pristupi adolescenciji: proučavanje tjelesnog rasta i razvoja

Berk: 178‐182, 200‐207. L‐G: 53‐75

4 21.3.2017. Psihoanalitički pristupi adolescenciji: proučavanje seksualnosti adolescenata

Berk: 209‐218, L‐G: 77‐102

5 28.3.2017. Ljubavni i prijateljski odnosi i usamljenost u adolescenciji

Berk: 621‐626, 546‐547, 553‐558, L‐G: 141‐169

6 4.4.2017. Obiteljski odnosi u adolescenciji Santrock: 284‐294, L‐G: 103‐123

7 11.4.2017. Kolokvij I

8 18.4.2017. Psihosocijalni pristup adolescenciji: razvoj identiteta i razvoj samopoimanja

Berk: 463‐478, Santrock: 131‐162, L‐G: 129‐141

9 25.4.2017. Razvojno‐kognitivni pristupi adolescenciji Berk (2015): 251‐256, L‐G: 195‐212

10 2.5.2017. Moralno rasuđivanje i prosocijalno ponašanje mladih

Berk (2015): 511‐522, L‐G: 212‐230

11 9.5.2017. Problemi u ponašanju u adolescenciji Santrock: 431‐467

12 16.5.2017. Profesionalni razvoj i izbor zanimanja

L‐G:230‐242, Babarović, T., Šverko, I. (2011). Profesionalna zrelost…, Suvremena psihologija,1,91‐109

13 23.5.2017. Mediji i mladi Tranzicija u odraslu dob ‐ predodraslost

Berk (2015): 611‐621, Santrock: 419‐427 Arnett: 3‐26

14 30.5.2017 Službeno odsustvo ‐ Sudjelovanje na konferenciji u Pragu

15 6.6.2017 Teme mladih u filmu

16 13.6.2017. Kolokvij II

Studenti će iz kolegija Psihologija adolescencije imati jedan seminarski rad u obliku pripreme i provedbe radionice (predavanja) i jedan domaći zadatak. Seminarski rad odnosi se na pripremu i izvedbu radionice na zadanu temu u suradnji s Udrugom za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – Cinaz. Ocjena će se formirati na temelju pripreme i evaluacija nakon provedene radionice. Ovaj seminarski rad se izvodi u grupi od maksimalno četiri studenta. Teme radionice vezana je za Dane dobrih veza koji će se održati 30. i 31. ožujka (Predviđa se da će dvije grupe studenata sudjelovati u provedbi ovih radionica) Ovaj seminarski rad/radionica može biti ocijenjen maksimalno s 10 bodova (1=0 bodova, 2=2.5 bodova, 3=5 bodova, 4=7.5 boda i 5=10 bodova). Seminarski rad odnosi se na pripremu i izvedbu radionice koje se odnose na važnost smijeha i humora (povodom Svjetskog dana smijeha koji se održava 2.5.2017.) Ocjena će se formirati na temelju pripreme i evaluacija nakon provedene radionice. Ovaj seminarski rad se izvodi u grupi od maksimalno četiri studenta. (Predviđa se da će dvije grupe studenata sudjelovati u provedbi ovih radionica) Ovaj seminarski rad/radionica može biti ocijenjen maksimalno s 10 bodova (1=0 bodova, 2=2.5 bodova, 3=5 bodova, 4=7.5 boda i 5=10 bodova). Seminarski rad odnosi se na pripremu i izvedbu radionice koje je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u suradnji s mladim blogerima pokrenula kampanju Nije :): smiješno, čiji je cilj educirati djecu i mlade o govoru mržnje i njenim štetnim posljedicama. U suradnji sa osnovnim i srednjim školama, provest će se po tri radionice: Upoznavanje s pojmovima diskriminacije, Upoznajmo sebe, Parlaonica. Ocjena će se formirati na temelju pripreme i evaluacija nakon provedene radionice. Ovaj seminarski rad se izvodi u grupi od maksimalno četiri studenta. (Predviđa se da će 6 grupa studenata sudjelovati u provedbi ovih radionica) Ovaj seminarski rad/radionica može biti ocijenjen maksimalno s 10 bodova (1=0 bodova, 2=2.5 bodova, 3=5 bodova, 4=7.5 boda i 5=10 bodova). Drugi dio seminarskog rada uključuje domaći rad koji će reflektirati neku od aktualnih tema u sklopu predavanja, a studenti će u pisanom (ili usmenom) obliku trebati pripremiti zadanu temu. Također, studenti su slobodni sami predložiti temu za domaći rad. Ovaj seminarski rad se može izvesti samostalno ili u grupi od maksimalno dva studenta. Ovaj seminarski rad može biti ocijenjen maksimalno s 10 bodova (1=0 bodova, 2=2.5 bodova, 3=5 bodova, 4=7.5 boda i 5=10 bodova).

Napomene: ‐ Studenti koji ne žele raditi u grupi mogu odabrati samostalan rad za sve seminarske zadatke. ‐ VAŽNO: Prilikom korištenja literature za seminarski rad potrebno se voditi akademskim

standardom tako da će se bilo koji oblik plagiranja i kopiranja sadržaja bez adekvatnog citiranja tretirati kao neispunjen zadatak što će u konačnici iznositi 0 bodova.

‐ Preporučuje se studentima, koji žele svladati zahtjeve ovog kolegija sljedeće: o Dolazite redovito na predavanja i vodite bilješke o Knjiga vam je prijatelj stoga si nemojte dozvoliti da je tek otvorite vikend prije kolokvija o Ako imate nedoumica, ako vam je nešto nejasno, ako ste pretražili sve knjižnice i baze

podataka, a ne možete naći adekvatnu literaturu i sl. dođite na konzultacije.

Nastavnik:

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija PSIHOLOGIJA UČENJA Status kolegija Obvezni Godina II. Semestar Ljetni ECTS bodovi 4 Nastavnik Prof. dr. sc. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Mr. sc. Lozena Ivanov e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak od 14 do15 sati

Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari, vježbe, konzultacije Nastavno opterećenje P+S+V

1P + 1S + 1V


Kolokviji, pismeni ispit, seminari, vježbe



5.04.2017. 10.05.2017.


14.06.2017. u 14 sati

28.06.2017. u 14 sati

5.09.2017. u 10 sati

19.09.2017. u 10 sati

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti će moći: - objasniti ulogu učenja u razvoju čovjeka - opisati i usporediti klasično i instrumentalno uvjetovanje - primijeniti principe uvjetovanja na primjerima - prepoznati primjere modeliranja i vikarijskog učenja - opisati i objasniti biološke i kognitivne mehanizme u podlozi učenja - opisati i objasniti zakonitosti procesa učenja - opisati i objasniti neke tehnike za modifikaciju ponašanja - opisati i objasniti neke efikasne strategije učenja

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Osjeta i percepcije i Pamćenja

Sadržaj kolegija

Važnost učenja. Sazrijevanje i učenje. Klasično uvjetovanje. Instrumentalno uvjetovanje. Uloga pohvale i kazne u učenju. Kognitivni faktori i biološka ograničenja u procesu učenja uvjetovanjem. Teorije socijalnog učenja. Modifikacija ponašanja. Kognitivne teorije učenja. Povezanost učenja s različitim osobnim i socijalnim faktorima. Samoregulacija učenja. Racionalna organizacija učenja.

Obvezna literatura - Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada

Slap. Poglavlje 3, 5 i 7.

Dopunska literatura

-Atkinson i Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. -Baddeley, A., Eysenck, M.W., Anderson, M.C. (2009). Memory. Hove:

Psychology Press. -Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Poglavlje 1 i 2. -Lieberman, D.A. (2012). Human learning and memory. Cambridge: Cambridge

University Press. -Klein, S.B. (1996). Learning: Principles and applications. New York: McGraw-

Hill, Inc. -Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. -Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003).

Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, Vern. Poglavlje 2 i 3.

-Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlje 8.

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete Uvjeti za dobivanje potpisa

Redovito prisustvovanje nastavi, izvršavanje obveza iz seminara i vježbi


Kolokviji nisu obvezni, ali studenti čiji prosjek oba kolokvija bude viši od 70% bit će oslobođeni pismenog dijela ispita. Studenti će radom u manjim grupama obraditi jednu seminarsku temu te pripremiti, realizirati i analizirati jednu vježbu iz područja psihologije učenja. Oba rada studenti će izložiti u zadanim terminima.


Konačna ocjena na ispitu formira se na sljedeći način: - kolokviji/pismeni ispit – 80% - seminar – 10%

- vježba - 10% Ukupno ostvareni bodovi donose sljedeće ocjene: 0-59 - nedovoljan (1) 60-69 - dovoljan (2) 70-79 - dobar (3) 80-89 - vrlo dobar (4) 90-100 - izvrstan (5)

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 1.03. Uvodno predavanje. Definicije i značenje učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

2. 8.03. Neasocijativno učenje. Klasično uvjetovanje – teorijske osnove

Zarevski, predavanja, dodatni materijali

3. 15.03. Faktori važni za uspostavljanje i uklanjanje uvjetovane reakcije. Operantno uvjetovanje – teorijske osnove


4. 22.03. Teorije potkrepljenja i učinkovitosti potkrepljivača. Pozitivne i negativne strane potkrepljivanja i kažnjavanja


5. 5.04. KOLOKVIJ 1. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

6. 12.04. Teorije socijalnog učenja. Modifikacija ponašanja.


7. 19.04. Kognitivne teorije učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

8. 26.04. Pojave koje prate učenje i zakonitosti procesa učenja. Neke strategije efikasnog učenja.


9. 3.05. Povezanost učenja s osobnim i socijalnim varijablama. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

10. 10.05. KOLOKVIJ 2. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

Seminari Red. br.


1. 17.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama Studenti će za izradu seminarskih radova sami potražiti relevantnu literaturu.

2. 24.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama

3. 31.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama

Vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 17.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama Studenti će za izradu vježbi sami potražiti relevantnu literaturu.

2. 24.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama

3. 31.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija UVOD U SOCIJALNU PSIHOLOGIJU Status kolegija Obvezan Godina II. Semestar IV. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić


vrijeme konzultacija utorkom 12:00‐14:00

Suradnik / asistent dr. sc. Marina Vidaković


vrijeme konzultacija utorkom i četvrtkom 08:00‐09:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju

Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari


1+1+0


Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit



18.04.2017. 30.05.2017. - -


13.06.2017. 27.06.2017. 05.09.2017. 19.09.2017.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: definirati područje socijalne psihologije i temeljne značajke socijalno-

psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline;

navesti i pojasniti osnovne oblike socijalne motivacije, socijalne zavisnosti i socijalnog učenja te opisati, pojasniti i ilustrirati načine na koji se oni manifestiraju tijekom socijalizacije u stjecanju socijalno relevantnog ponašanja, preuzimanju socijalnih uloga, korištenju strategija socijalnog utjecaja, podlijeganju socijalnom pritisku i utjecaju u interpersonalnom i grupnom kontekstu;

navesti i pojasniti primjere klasičnih studija spomenutih procesa i fenomena te na primjeru tih studija ilustrirati tipične i specifične metodološke i etičke probleme u socijalno-psihologijskim istraživanjima;

primijeniti stečena teorijska znanja u identificiranju i analizi konkretnih primjera socijalno relevantnog ponašanja;

samostalno proučavati relevantnu literaturu te argumentirano i kritički ocijeniti i diskutirati ključne teorijske i empirijske spoznaje o temama pokrivenima kolegijem.

Preduvjeti za upis -

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju područje i temeljne značajke socijalno-psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline. Naglasak je na razumijevanju elementarnih oblika socijalne motivacije, socijalne zavisnosti, socijalnog utjecaja i učenja, te na razvijanju sposobnosti prepoznavanja značajki koje reakcije pojedinca i kontekst njihova javljanja čine socijalnima i socijalno relevantnima. Na osnovi proučavanja sadržaja s nastave i samostalnog proučavanja zadanih izvora za individualne seminarske provjere i grupne rasprave, te kolokvije i ispit, studenti će steći temeljno poznavanje ključnih termina, koncepata te teorijskih i metodoloških pristupa u socijalnoj psihologiji, koji su pretpostavka za razumijevanje složenijih socijalno-psiholoških pojava i procesa koji se obrađuju na kasnijim vezanim kolegijima.

Obvezna literatura

Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura Milgram, S. (1990) Poslušnost autoritetu. Beograd: Nolit. Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike

Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije u terminu nadoknade koji je predviđen izvedbenim planom.


Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

20% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

50% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 30%

Napomena

Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2016./2017.)

Predavanja Red. br. Datum Naslov

1.

28.02.2017.

Predavanje: Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. Napomena: Termin seminara 01.03.2017. odgađa se za 24.05.2017. i eventualne nadoknade/ponavljanje zadaća studenata koji planiraju izaći na Kolokvij II. i ispitni predrok.

2. 07.03.2017. 08.03.2017.

Predavanje: Predmet i područja istraživanja u socijalnoj psihologiji. Seminar: Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća.

3. 14.03.2017. 15.03.2017.

Predavanje: Socijalna facilitacija i inhibicija: posljedice puke nazočnosti drugih. Seminar: Razvoj socijalne psihologije i odnos s drugim disciplinama.

4. 21.03.2017. 22.03.2017.

Predavanje: Ponašanje u gomili: normativno ili nenormativno? Seminar: Uspješnost izvedbe u interakcijskim grupama

5. 28.03.2017. 29.03.2017.

Predavanje: Socijalizacija i kulturalizacija: sadržaji i procesi. Seminar: Razvoj socijalne kognicije, interakcije i odnosa s drugima.

6. 04.04.2017. 05.04.2017.

Predavanje: Socijalna zavisnost i socijalni utjecaj. Seminar: Mehanizmi stjecanja socijalno relevantnog ponašanja.

7. 11.04.2017. 12.04.2017.

Predavanje: Utjecaj većine. Seminar: Agresivno ponašanje.

8. 18.04.2017. 19.04.2017.

Predavanje: Kolokvij I. Seminar: Prosocijalno ponašanje.

9. 25.04.2017. 26.04.2017.

Predavanje: Izvori i strategije socijalne moći. Seminar: Utjecaj manjine.

10. 02.05.2017. Predavanje: Uvod u psihologiju grupe.

03.05.2017. Seminar: Posljedice preuzimanje uloga različitog statusa.

11. 09.05.2017. 10.05.2017.

Predavanje: Poslušnost autoritetu. Seminar: Pripadnost grupi i socijalni identitet.

12. 16.05.2017. 17.05.2017.

Predavanje: Autoritarni sindrom. Seminar: Međugrupni sukobi i suradnja.

13. 23.05.2017. 24.05.2017.

Predavanje: Etička pitanja u socijalno-psihologijskim istraživanjima. Seminar (2 sata): Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (samo za studente koji izlaze na kolokvij II. i ispitni predrok)

14. 30.05.2017. 31.05.2017.

Predavanje: Kolokvij II. Seminar: Analiza nekih klasičnih socijalno-psihologijskih eksperimenata.

15.

06.06.2017. 07.06.2017.

Predavanje: Završna evaluacija i ispitni predrok (za studente koji su ispunili seminarske obveze i položili kolokvije). Seminar: Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (za studente koji ne izlaze na predrok).

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija OSNOVE ENDOKRINIH DISFUNKCIJA Status kolegija Izborni Godina 2016/2017 Semestar IV. ECTS bodovi Nastavnik Sanja Delin

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija po dogovoru e-mailom

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave Predavanja Nastavno opterećenje P+S+V 2P


kolokviji i usmena provjera znanja




Ishodi učenja

Ovim kolegijem se stječu znanja o genetskim osnovama endokrinih disfunkcija, te o njihovim utjecajima na psihičke funkcije i ponašanja. Nakon položenog ispita student će moći: Objasniti disfunkcije endokrinih žlijezda Objasniti genetsku osnovu endokrinih disfunkcija Objasniti i potkrijepiti primjerima utjecaj endokrinih disfunkcija na psihična stanja.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz genetske osnove neurorazvojnih poremećaja

Sadržaj kolegija

Funkcije i disfunkcije endokrinih žlijezda (hipofiza, štitna žlijezda, paratiroidne žlijezde, epifiza, nadbubrežne žlijezde, spolne žlijezde, gušterača); sustavi hipotalamus-hipofiza-endokrine žlijezde; Genetske osnove endokrinih disfunkcija; Utjecaj endokrinih disfunkcija na psihička stanja.

Obvezna literatura Dumić M. Bolesti endokrinog sustava. U:Mardešić, D. i sur. Pedijatrija. Zagreb:Školska knjiga, 2013;579-633 . Sadržaji s predavanja.

Dopunska literatura Dumić M. Neuroendokrinologija. U:Barišić N. i sur. Pedijatrijska neurologija, Zagreb:Medicinska naklada, 2009;770- 79.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete).


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.


Ocjena iz kolokvija i se donose prema slijedećem kriteriju: Dovoljan (2) 60- 70% Dobar (3) 71- 80%

Vrlo dobar (4) 81- 90% izvrstan (5) 91-100%


40% završne ocjene čini prosječna ocjena iz kolokvija, a preostalih 60% ocjena iz usmenog ispita

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov literatura

1. Temeljni principi djelovanja endokrinih žlijezda Obvezna i dopunska literatura

2. Osovina Hipotalamus-Hipofiza-ostale žlijezde Obvezna i dopunska literatura

3. Disfunkcije hipofize i posljedice Obvezna i dopunska literatura

4. Disfunkcije nadbubrežne žlijezde Obvezna i dopunska literatura

5. H-H-A osovina; Stres i posljedice na plod, dijete i

odraslu osobu Obvezna i dopunska literatura

6. Specifične disfunkcije nadbubrežnih žlijezda Obvezna i dopunska literatura

7. Štitna žlijezda- hormoni-stvaranje istih i uloga Obvezna i dopunska literatura

8. Geni-Mozak-Štitnjača Obvezna i dopunska literatura

9. Disfunkcije Štitnjače s odrazom na psihomotorni

razvoj djeteta Obvezna i dopunska literatura

10. Spolni hormoni- osovina hipofiza - mjesto sinteze Obvezna i dopunska literatura

11. Tipovi spolnosti - Od X do Y kromosoma Obvezna i dopunska literatura

12. Poremećaji kod ženskog spola- poremećaji kod

muškog spola Obvezna i dopunska literatura

13. Prerani pubertet Obvezna i dopunska literatura

14. Kromosomopatije kao uzrok spolnih poremećaja Obvezna i dopunska literatura

15. Endokrine disfunkcije i odraz na psihičko stanje Obvezna i dopunska literatura

Nastavnik: Prim. Sanja Delin, dr.med.

e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija ljetni/IV PDS.pdf · ‐ procijeniti,...

Documents

Transcript of e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija ljetni/IV PDS.pdf · ‐ procijeniti,...