žđe i Jod Prof. dr Nadja Vasiljević · sadrži antocijanske boje – kupine, borovnica, crno...
Transcript of žđe i Jod Prof. dr Nadja Vasiljević · sadrži antocijanske boje – kupine, borovnica, crno...
-
Nutritivni deficiti
Gvožđe i Jod
Prof. dr Nadja Vasiljević
-
Nutritivna anemija
Deficit gvožđa
i Anemija usled deficita Fe!
Najvažnija preventivna mera je
pravilna ishrana.
-
Značaj Fe Porast mortaliteta majke i dece
Kognitivni i fizički razvoj jedinke
Fizičko funkcionisanje individue
Radni kapacitet odraslih
Fe izvori:
Pravilna ishrana
Fortifikovana hrana
Suplementacija
-
Deficit gvoždja
-najrasprostranjeniji deficit
-50% prevalencija svih anemija
DNEVNE PREPORUKE
10-30 mg
-
______________Hb(g/l)___Hct(%)_
Deca do 5 g. 11,0 33
Deca 5-11 g. 11.5 34
Deca 12-15 g. 12.0 36
Žene 12.0 36
Trudnice 11.0 33
Muškarci 13.0 39
___________________________________________
GRANIČNE VREDNOSTI
Hb i Hct ZA DEFINISANJE
ANEMIJE
-
DEFICIT GVOŽDJA U TRUDNOĆI:
-Iscrpljenje maternalnih rezervi
-POREMEĆAJ U PROIZVODNJI Hb MAJKE
-Anemija majke
-Nedonesenost ploda
-Radjanje dece sa malom por. TM
-Prekomerni rast placente (kompenzatorno
usled slabe oksigenacije)
-
SUPLEMENTACIJA
UNIVERZALNA SUPLEMENTACIJA
UČESTALOST ANEMIJE >30%
60 mg Fe(200mg FeSO4) I 0,4 mgFK
-
DIJETSKE MERE
-PROMENA NAVIKA U ISHRANI
-FORTIFIKACIJA NAMIRNICA
BRAŠNO
-
Fe - 3.5-4 g U ORGANIZMU
-70% U SASTAVU Hb, U MIOGLOBINU -I ENZIMIMA -Enzimi:citohromi, katalaze, peroksidaze,sulfoperoksidaze, -jodinaze
-25% KAO REZERVA -u jetri i retikuloendotelnim makrofagama u obliku: FERITINU,
HEMOSIDERINU i
TRANSFERINU -1 %
-
Fe rezerve 3-4 g u organizmu čini:
2,5 g u Er
500mg u Feritinu i Transferinu
300 mg u Mioglobinu i enzimima
4 mg u cirkulaciji – UVEK DOSTUPNO
Min. Dnevne potrebe- 20mg /dan
Oblogatorni gubitak 1-2mg Fe
Ishrana obezbeđuje 10-20mg elementarog Fe!
-
Fe
• U periodu 15. do 44. godine učestalost
anemije je kod žena 10 do 20 puta češća nego
kod muškaraca, a nakon 45. godine učestalost se
izjednačava
-
Prirodni izvori gvožđa: najviše ga
sadrže iznutrice, meso, jaja,
žitarice, lisnato povrće,
leguminoze; riba malo, masti ne
sadrže Fe.
Peršun sadrži 10mg gvožđa.
-
Bilans gvoždja i potreban unos
-dve vrste gvoždja –
- koje se unosi ishranom i to:
hem - gvoždje
i
ne - hem-gvoždje,
- dve vrste receptora ćelija mukoze
intestinalnog trakta-
-
Hem-gvoždje:
-u mesu i namirnicama životinjskog porekla
i preradjivanama
-apsorbuje se direktno i iskoristljivost
gvoždja iznosi 20-30%
Na apsorpciju utiče:
- količina hem-gvoždja u mesu,
- količina kalcijuma u obroku,
- način pripreme obroka (visoka
temperatura nepoželjna).
-
Ne-hem-gvoždje:
-cerealija,
-povrća,
-semenki,
-leguminoza,
-voća i sl.
RESORPCIJA
-zahteva uslove u digestivnom traktu pH manji od 6,5 - zavisi od faktora ishrane
-
Veće rezerve -znači slabija resorpcija –
FEED BACK MEHANIZAM-
/to znači da nema uslova za preterano
opterećenje gvoždjem, kod zdravih/
Rezerve Fe u organizmu
- 500 i 1000 mg kod muškaraca
- kod žena jedva stižu do 500 mg
- 20 do 30% žena uopšte nema rezerve.
-
Prosečan unos u našoj zemlji -
10mg/dan-
NEDOVOLJNO!!!
Potrebe zavise od uzrasta i fiziološkog
stanja i vrlo ih je teško generalizovati.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji
odredjuju se prema tipu ishrane i
iskoristljivosti gvoždja iz hrane i iznosi
10 do 30 mg/ dan !
-
Prosečna stopa resorpcije je 10%!!!
-zadovoljavajuća iskoristljivost Fe je do
10%
-srednja 11%
-dobra iskoristljivost preko 18%
Rezerve Fe su u jetri, slezini i koštanoj
srži (služi za sintezu eritrocita).
U vidu feritina 17-23% Fe.
-
Resorpcija gvožđa Resorpcija iz digestivnog sistema je osnovni mehanizam regulacije nivoa gvožđa u organizmu. Fe - feri oblik se mora redukovati do fero oblika
kako bi se moglo apsorbovati u GITu.
- resorbcija gvožđa iz hrane varira u zavisnosti od rezervi i fizioloških zahteva organizma
- najvažniji stimulus za resorpciju gvožđa je nivo eritropoeze i status tkivnih rezervi
Fe se apsorbuje u gornjim partijama duodenuma aktivnim transportom
-
Ubrzanu produkciju eritrocita uvek prati
povecana resorbcija koja se nastavlja i
dugo nakon što je hemoglobinska masa
obnovljena do normalnog nivoa tj. traje
dok se rezerve potpuno ne popune .
Nivo resorpcije zavisi od oblika u kome
se gvozdje nalazi /hem i ne-hem/ kao i
kolicine koja se nalazi u ishrani.
-
Biomarkeri Fe statusa • 1. Fe
• 2. Transferin
• 3.Feritin je treći i neizostavni pokazatelj statusa gvožđa u organizmu. Feritin se stvara u jetri i predstavlja
rezervno gvožđe u tkivima.
• Feritin- inflamacija i slaba uhranjenost, povećavaju nivo Feritina. Utiču i brojni drugi faktori: prisustvo karcinoma
(neuroblastom, bubrega, pluća, dojke, Hodgkinov
limfom), pušenje, bronhitis, oboljenja jetre (hepatitisi B i
C), reumatoidni artritis, itd. Povišen nivo serumskog
feritina podstiče inflamaciju, a inflamacija dovodi do
porasta nivoa serumskog feritina.
-
Interstinalni transport svih oblika gvožđa u lumenu creva do cirkulacije se odvija u tri faze:
transport kroz apikalnu membranu
enterocita,
intracelularni transport
transpost kroz bazolateralnu membranu
enterocita.
-
Fe - transport
• Za prelazak Fe iz enterocita u cirkulaciju važni su transporteri: proteini feroportin i hefestin.
• Hepcidin smanjuje duodenalnu apsorpciju Fe i blokira oslobađanje Fe iz makrofaga što ima za posledicu razvoj anemije:
• 1) homeostatski reguliše apsorpciju gvožđa u
intestinumu,
• 2) kao medijator inflamacije učestvuje u odbrani
od infekcije
-
Fe- homeostaza 20 mg Fe ulazi u plazmu i veže se za
transferin: od toga je :
2/3 Fe se oslobađa iz liziranih Er
20 % se oslobađa iz rezervi u jetri.
Za vrijeme iflamacije oslobađanje Fe iz oba izvora je snažno inhibirano. Il-6 koji se pojačano izlučuje , stimuliše produkciju hepcidina koji blokira oslobađanje Fe iz rezervi - što brzo dovodi do hipoferemije.
-
Fe- homeostaza
• Hepcidin inhibira oslobađanje Fe iz makrofaga vezivanjem na feroportin – RECEPTOR ZA Fe- i dovodi do njegove internalizacije i propadanja.
• Feroportin na ćelijskoj membrani
predstavlja izlazni kanal za Fe.
HEPCIDIN-FEROPORTIN INHIBICIJA ABSORPCIJE Fe!!!!
-
Faktor koji utiču na resorpciju gvožđa
Hem gvožđe: Izvori hem gvožđa u
namirnicama su hemoglobin i mioglobin iz
mesa, živinskog mesa i ribe.
Hem gvožđe se resorbuje 2-3 puta lakše
nego ne-hem.
Sama resorpcija ne zavisi u značajnoj meri
od sastava samog obroka.
-
Ne-hem gvožđe: Oko 95% gvožđa iz
hrane čini ne-hem gvožđe, koje se
pojavljuje u obliku soli gvožđa u
namirnicama biljnog porekla.
Resorpcija ne-hem gvožđa direktno zavisi
od rastvorljivosti prisutnog gvožđa u
gornjim partijama tankog creva
(duodenumu) odnosno od sastava obroka.
-
Pojedine komponente iz obroka su:
-Promotori resorpcije
-Supresori resorpcije
Vitamin C, povećava resorpciju i
regulise procese transporta i
deponovanja Fe u tkivima.
-
-Meso,
-Riba
-Živinsko meso u obroku povećavaju
resorpciju ne-hem Fe i do 4 puta .
-limunska kiselina,
-fruktoza
-amino kiseline.
-vitamin A
--karoteni poboljšavaju bioiskoristljivost
ne–hem Fe.
Promocija resorpcije ne-hem Fe
-
Inhibitori resorpcije
- soli kalcijuma (npr. kalcijum
fosfat),
- mekinje,
- fitati,
- polifenoli (nalaze se u čaju i
nekom povrću),
- komponente kafe .
-
Tabela 1. Faktori koji uticu na absorbciju gvozdja
Promotori
Inhibitori
Ishrana
Organske kiseline:
askorbinska, limunska,
mlečna, jabučna, vinska
Tanini, polifenoli, fosfati, fitati,
mekinje
Proteini: belance, žumance, proteini
mahuna
Neorganski elementi: Ca, Mn, Cu, Cd,
Co
Fiziološki uslovi
Deficit gvoždja i anemija
Post
Trudnoća
Preopterećenje gvožđem
Ahlorhidrija
Deficit bakra
-
Fe deficit - uzroci • Redukovani hepcidin
• povećan broj R za transferin
• Mobilizacija Fe iz rezervnih depoa, redukovan nivo feritina
• Povećana intestinalna asorpcija i transfer Fe (indukovano sniženim nivoom feritin
-
Fe deficit - efekti
Radni kapacitet
Aerobni kapacitet
Izdržljivost i Snaga
Energetska efikasnost
Voljna aktivnost ,
Radna produktivnost
-
Fe deficit - efekti
• Maternalno zdravlje –Fe status
• Ishod trudnoće
• Kognitivni, Motorni i Behavijoralni razvoj dece
• Ef ekat na Imunitet i Infekciju /deficit+suficit/
-
Najčešći uzroci sidropenijske anemije
Ishrana siromašna Fe
• Pridonosi težini anemije, ali je retko samostalno uzrokuje
Poremećaj apsorpcije iz GIT
• gastrektomija
• kolektomija
• resekcija tankog creva
• celijakija
• inflamatorne bolesti creva
-
Hronično krvavljenje • Ginekološko (menometroragije)
• GIT
• Varikoziteti jednjaka
• Hijatus hernija
• Ulkusna bolest želuca i duodenuma
• Erozivni gastritis
• Nesteroidni antireumatici
• Tumori GITa
• Divertikuloza
• Parazitarne bolesti
• Angiodisplazije
• Rendu-Osler-Weberova bolest
-
Povećane potrebe za Fe
ubrzani rast
trudnoća
dojenje
-
Ostalo •
• intravaskularna hemoliza
• gubitak Fe urinom
• idiopatska plućna hemosideroza
• dugotrajno lečenje eritropoetinom
(bubrežna insuficijencija).
-
ANEMIJA SE JAVLJA KOD:
-kod nepravilne ishrane i kod bolesti
nedovoljne ishrane
-kod prevremeno rođene dece jer dete nije
imalo dovoljno vremena da napravi
rezerve Fe u jetri
-kod devojčica u adolescenciji –
menstrualna krvavljenja
-kod trudnica (usled nedovoljnog unosa).
-
Raznovrsna dobro izbalansirana ishrana -
neće doći do pojave ove anemije!
Ishrana pretežno mlekom, šećerima i
mastima – ne dobijaju dovoljno Fe i drugih
oligoelemenata pa može doći do pojave
nutritivne mikrocitne hipohromne anemije.
-
To su najčešće ulkusni bolesnici i starije
osobe. Može se javiti čak i ako se unosi
dovoljno Fe ali nedovoljno proteina – jer su
oni neophodni za stvaranje eritrocita i
hemoglobina – nema iskorišćavanja Fe –
to je eritroplazmocitna anemija:
Znaci anemije:
1. bez vidljivih simptoma + smanjen broj
eritrocita;
2. Prisutni znaci + simptomi
spolja: -bledilo, malaksalost, čak i
nesvestica
-
-glavobolja, gubitak apetita, povećana
razdražljivost,
-kod dugotrajnih anemija:
- promene na noktima –
tanki, lako lomljivi i deformisani su.
-atrofija sluznice jezika i
želuca – smanjeno lučenje HCl, a za
apsorbovanje Fe potrebna je kisela
sredina; javljaju se ragade na usnama
koje se lako inficiraju, smanjen imunitet,
fizička kondicija.
-povećanje slezine, pad
otpornosti prema infekcijama, naročito
TBC.
-
Ova anemija je vrlo česta i kod dece i
odraslih i
treba je sprečiti pravilnom
ishranom –
dovoljna količina visokovrednih
proteina, Fe, Cu, kobalta,
V-B kompleksa, C i A.
-
Dijeta – kod bilo koje vrste anemije –
sprovoditi dijetetske mere uz
davanje preparata Fe, V-B 12.
Dijeta mora obezbediti dovoljno
energetskih, zaštitnih i gradivnih
materija, ali treba imati u vidu realne
potrebe organizma za E I nutrijentima,
moguće prisutno smanjenje apetita.
-
EV = prema potrebama
Belančevine su vrlo značajne jer su
neophodne za stvaranje eritrocita,
naročito neke – hematogene AK:
triptofan, histidin, glutamin... – ima
karakter umerene hiperproteinske
dijete
Proteini bi trebali davati oko 20% od
ukupne EV obroka.
-
Masti –
20-30% od ukupne EV obroka.
Ostatak – UH –
Najveći deo UH potiče od onih namirnica
koje su nosioci i drugih antianemijskih
činilaca: Minerali, Vitamini
(znači ne potiču od koncentrovanih
šećera),
/voće, povrće, žitarice, leguminoze .
Velike količine šećernih koncentrata
veoma utiču na smanjenje apetita.
-
Od vitamina posebnu pažnju treba
obratiti na vitamine B-komplexa (B-6, B-
12, folna kiselina..) (folna kiselina –
megaloblastna anemija);
na V-A i V-C. Vitamin A je antiinfektivni
vitamin; vitamin C takođe povećava
otpornost ali ima i uticaja na
apsorbovanje Fe.
Oligoelementi – Fe (posebno) – vrlo često
potrebno je dodavati preparate; Cu
(bakar) i kobalt (Co) – jer ulaze u sastav
niza enzima.
-
Izbor namirnica:
-žitarice – prednost ima crni hleb (Fe) ili
polubeli ili obogaćen Fe i V-B
kompleksa. Ne treba preterivati sa njim
jer ometa apsorbovanje Fe (crni, a
polubeli ne)
-mleko i proizvodi – nisu dobar izvor Fe,
ali se daju zbog sadržaja hematogenih
AK (posnije vrste mleka i sireva u
početku, posle i masnije)
-
-meso, riba, jaja – prednost imaju
iznutrice – jetra, slezina, meso (hem-
Fe), jaja (žumance – izuzetno dobar
izvor Fe), ali i iznutrice i jaja imaju
mnogo holesterola
-vidljive masti – one koje se lakše
iskorišćavaju: biljna ulja, maslac – ne;
ne sadrže ni Fe ni P ali potrebe u
esencijalnim masnim kiselinama moraju
biti zadovoljene
-
-povrće – leguminoze u vidu pirea – dosta
Fe, zeleno lisnato povrće – Fe (ali se teže
iskorišćava nego iz NŽP), svo drugo sveže
povrće: V-C – bolja apsorpcija Fe; povrće
tamno ljubičaste, crvene boje – cvekla,
crveni kupus – sadrže antocijane i imaju
antianemijsko dejstvo. Svo ostalo povrće
kao i kod zdravih
-voće – sočno voće sa dosta V-C i koje
sadrži antocijanske boje – kupine,
borovnica, crno grožđe, šljive – ima
uglavnom malo Fe
-
-šećerni koncentrati – med, a manje običan
šećer – saharozu – loš apetit.
-napici – voćni sokovi, kafa i kakao (zbog
toga što povećavaju lučenje HCl), čak i
manje količine alkoholnih pića kao aperitiv –
zbog apetita
-koriste se i začini – uloga da poboljšaju
lučenje digestivnih sokova i poprave ukus
hrane
-preporučuje se 4-5 obroka: 3 glavna i 2
manja.
-
Trudnice – računamo najpre gubitak –
imaju veće potrebe jer im se povećava broj
eritrocita, deo koji se troši za građenje
tkiva i fetusa i krvarenje posle porođaja.
Prvi deo trudnoće 0,8mg više, druga
trećina 6,3 mg više, treća trećina 6,0 mg
više (eritrociti sitni, broj smanjen i manje
hema).
-
Sa ovim unosom omogućuje se da
majka ne bude anemična, kao ni
plod.
Ako nema dovoljno Fe u hrani dolazi
do nutritivne mikrocitne hipohromne
anemije (izazvana faktorom hrane –
smanjeni eritrociti, smanjen pigment
hemoglobina).
-
Česta je kod odojčadi u
siromašnim porodicama, kod
dece u kolektivima.
nastaje usled:
-nepravilna ishrana majke u
trudnoći,
- prevremeni porođaj kada nije
bilo dovoljno vremena da se
obezbedi dovoljno gvožđa.
-
Bioiskoristivost
Hrana
Niska
Srednja
Visoka
Žitarice
Kukuruz
Ovas-zob
Pirinač
Šećerna trska
Integralno pšen br
Kukuruzno
brašno
Belo brašno
Voće
Jabuke Banane
Grožđe
Breskve
Kruške
Šljive
Jagode
Dinja
Mango
Ananas
Limun
Narandža
Paradaiz
Povrće
Plavi patlidžan
Leguminoze
Sojino brašno
Šargarepa
Krompir
Cvekla
Prokule
Kupus karfiol
Repa
Napitak
Čaj
Kafa
Crno vino
Belo vino
Životinjski
proteini
Sir
Jaja
Mleko
Riba
Meso
Živinsko meso
-
Nutritivni deficiti
Jod
-
Poredjenje deficita joda
-
Jod
• Mikroelement
• atomskim brojem 53
• Najteži je esencijalni element koji ima biološku funkciju
• Elementarni jod - iz morskih algi i morskih trava, iz čilske šalitre, iz izvora slanih voda i iz emulzija koje izlaze na površinu iz naftnih bušotina.
-
Jod
• jodna tinktura –
Poznati antiseptik – rastvor 3 d- 7 % joda u etil alkohlu i + 5 % kalijum jodida (KI) zbog poboljšanja stabilnosti rastvora
-
DEFICIT JODA – 1. NUTRITIVNI DEFICIT
• SADRŽAJ U HRANI ZAVISI OD MINEROLOŠKOG SATAVA ZEMLJIŠTA
• ENDEMSKI DEFICITI I DO 80%
• IZVOR: RIBA,RIBLJE ULJE, ŠKOLJKE, RAKOVI, ALGE
• Riba slanih mora sadrži više joda 10-100x od slatkih
• MALE KOLIČINE U MLEKU, MESU I JAJIMA
-
Jod
• Esenijalni element u tragu -0,00004% TM
• Rezerve -15-23 mg – 100 x manje nego Fe
• 75% u štitnoj žlezdi
• Ostatak u mlečnoj ž, pljuvačnim, GIT ž., bubrezima
-
uloge
• Za sintezu hormona štitne žlezde
• Za rast i razvoj mozga
• za termoregulaciju (BM 30x)
• Za rast i razvoj
• Za metabolizam makronutrijenata
• holesterola
• Za reprodukciju
• Za konverziju ß-karotena u vit. A
-
DNEVNE POTREBE
• 100-150 μg /DAN
• FORTIFIKACIJA KUHINJSKE SOLI
• 25-50 mg KJ/Kg SOLI
• KUVANJEM SE GUBI I DO 60% JODA
• Stajanjem na vazduhu - značajan gubitak
-
DEFICIT JODA DOVODI: -DO ZASTOJA U RASTU -MRTVORODJENOSTI -SPONTANIH POBAČAJA -POVEĆANJA PERINATALNE SMRTNOSTI -POREMEĆAJA SINTEZE TIREOIDNIH HORMONA -HIPOTIREOZE I KRETENIZMA - gušavosti
-
Gušavost
• Deficit joda
• Hrana – 4%
• Strumogeni faktor – goitrogeni – povećavaju osetljivost prema gušavosti
• Blokiraju absorpciju i bioiskoristljivost joda.
-
Gotrogeni
• Najznačajniji goitrogeni su tiocijanati, koji su u kompeticiji sa jodom za R, posebno kada je unos joda nizak.
• Izvor – biljke iz familije Brassica- kelj, kupus, brokoli, prokelj, karfiol , repa.
• sadrže glukozinolate koji se hidroliziraju na izotiocijanate, nitrile i tiocijanate.
-
Gotrogeni Visok nivo goitrogena se nalazi u : soji, uljanoj repici, jagodama, breskvama, šljivama, bademima, rotkvicama, prosu, spanaću , mahunama.
-
Uticaj hrane na bioiskoristljivost
• Orašasti plodovi, kikiriki- sadrže arahinozid koji ometa bioiskoristljivost joda
• Sulfonamidi – antibiotici
• PABA
• Enzimski defekt
-
Hrana iz familije kupusa
Sadarži:
• Termostabilni pregoitrin i termolabilni aktivator koji vrši konverziju pregoitrina u goitrin
• Goitrin smanjuje bioiskoristljivost joda
• Goitrin se nalazi u sirovoj hrani, ali ne i u kuvanoj – KUVANJE – atenuacija!!!
-
Značaj goitrogena
• uticaj goitrogena - mali klinički značaj ; osim u slučaju njihovog povećanog unosa ili u slučaju već postojećeg nedostatka joda.
• nedostatak selena, vitamina A i gvožđa može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda,
• Pogoršanje je moguće i ako se u ishrani ne koristi jodirana so i morski plodovi.
-
Hrana – izvor joda • Morski plodovi - najbolji izvor joda ( posebno
losos, tuna, bakalar i škampi) • neke vrste morskih algi (trava), kao što su kelp
(rod Laminariales), nori (rod Porphyra) i wakame (Undaria pinnatifida), sadrže veće, ali izrazito varijabilne količine joda.
• Dobri životinjski izvori joda su i mleko i proizvodi, jaja i ćuretina;
• biljni izvori joda su beli luk,susam, soja, spanać, blitva, grašak, tikvice, kupus, repa, krompir, pasulj.
• manje količine joda se nalaze i u kukuruzu, suvim šljivama, suvom grožđu , soku od jabuke i bananama.
-
sadržaj joda u hrani zavisi
• od sadržaja joda u tlu
• vrsti gnojiva koji se koristi i navodnjavanju
• od upotrebe dezinficijenasa ili prehrambenih aditiva koji sadrže jod
• Od načina proizvodnje, prerade i pripreme hrane (dodavanje jodirane soli)
-
Suplementi i obogaćivanje hrane
• NJ i KJ - kapsule, tablete ... • Jod se nalazi i u dodacima ishrani - morske trave,
kao Fucus vesiculosus i smeđe alge iz reda Laminariales (kelpi).
• Suplementi za trudnice, uz vitamine, sadrže i jod. • JODIRANA SO - glavni izvor joda • Jodirana so je stona so (natrijum hlorid) uz
dodatak manjih količina raznih soli joda: kalijum jodat, kalijum jodid, natrijum jodat ili natrijum jodid.
-
Jodiranje soli
• 1953.godine, u bivšoj Jugoslaviji uvedena je zakonska odredba o obaveznom jodiranju soli i to s 10 mg kalijum jodida po kilogramu soli.
-
PRAVILNIK za jodiranje soli
• Kuhinjska/stona so mora biti jodirana sa:
• 25 mg KI/kg soli
• ili odgovarajućom količinom NaI, NaIO3, ili KIO3, tako da jedan kilogram proizvoda (računajući i prirodni jod) ne sadrži manje od 20 mg ni više od 30 mg kalijum jodida, a što odgovara količini joda od 15 do 23 mg na kilogram proizvoda.
-
Razne vrste soli • so koja se proizvodi posebnim tehnološkim postupkom
kojim jodiranje nije moguće ili je ista namenjena posebnim verskim ili nutritivnim grupama kod kojih jodiranje soli nije prihvatljivo ili je specifična po sastavu ili obradi gdje jodiranje može imati suprotan učinak zbog interakcije s drugim sastojcima.
• Pod takvim solima prodaju se : Crna so (Black salt, Kala namak, Sanchal), Gruba kristalna so (Coarse salt, Gos Sel, Sale grosso), Ljuskasta so (Flake salt), Soni cvet (Fleur de Sel , Flower of salt, Flor de la sal), Keltska so (Celtic salt , French grey sea salt), Francuska morska so, Siva so (Grey salt, Sel gris, Celtic sea salt), Gruba mlevena so (Grinder salt), Havajska morska so (Alaea, Alae, Hawaiian red salt), Košer so (Kosher salt), Organska so (Organic salt), Dimljena morska so (Smoked Sea Salt) i Himalajska so.
-
Postojanost Joda
• Kuhinjska so obogaćena jodom može polako da gubi jod usled izlaganja vazduhu – proces oksidacije
• Jodid - polako oksidira u metalni karbonat i elementarni jod, koji tada ispari.
• Sličan učinak ima i skladištenje u prostorima sa visokim % vlage.
• Jod ulazi u sasatva aditiva- veštačka boja - eritrozina (tetrajod-fluorescein, E127 – crveno) - može se naći u hrani crvene boje, u sirupu i koktelima, kandiranim trešnjama.
• Koncentracija joda u takvim proizvodima je visoka, ali je biološka iskoristljivost joda izrazito niska, između 2 i 5 %.
-
Incidenca
• Nedostatak u zemlji, vodi – endemska područja
• Najosetljivije su adolescentkinje i mlade žene i trudnice
• ♀ 6x osetljivije od ♂
• 1/6 svetske populacije – 1 bilion ljudi
• 100 zemalja sveta (Italija, Nemačka)
-
Interakcije joda s nutrijentima
• Selen nedostatak selena može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda. Jod je potreban za sintezu hormona štitne žl., kao i selen-zavisni enzimi (jodotironin dejodinaze) za reakciju konverzije tiroksina -T4 u biološki aktivan trijodotironin -T3.
• Vitamin A – Istraživanja pokazuju da nedostatak vitamina A može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda .
• Gvožđe – nedostatak Fe može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda .
-
Nedovoljan unos joda
• 1.88 billiona ljudi je u riziku za nedovoljan unos joda
• 1/3 svetskog stanovništva živi u području gde je moguć deficit joda
• Istočni Mediteran, istočna Evropa, Azija i Afrika, planinski predeo, Alpi, Himalaji, Andi
• Blagi deficit –Australija, Novi Zeland, UK-Engleska
-
•
-
Zašto se fortifikuje so?
So je najpogodniji nosač za dodatak joda što se zasniva na sledećim faktorima :
• Široko rasprostranjena upotreba - Svi koriste so; konzumacija je stabilna tokom godine • Regularni proizvođači. • Tehnologija jodiranja soli je dostupna, lako se primenjuje i razumno košta. • Dodavanjem joda u hranu ili jodirane soli ne utiče na boju, ukus i miris – organoleptičke osobine! • Kvalitet jodirane soli može lako da se kontroliše
-
Redukcija unosa soli može uticati i na unos joda
Zavisi od zemlje i interakcije više faktora : • od aktuelnog unosa soli i stepena redukcije soli ; • da li se redukcija unosa soli vrši samo u domaćinstvima ili i u industrijskoj proizvodnji ; • količina unosa jodirane soli u domaćinstvu; • količina unosa jodirane soli u industrijskoj proizvodnji ; • Relativni doprinos unosa joda preko upotrebe jodirane soli ili industrijski proizvedene hrane/soli ; • skriveni unos joda alimentarnim putem – mlečni proizvodi, voda i sl.
-
Strategija prevencije deficita joda
• Restrikcija unosa nejodirane soli
• Proizvodnja i snabdevanje jodiranom solju ugroženih područja
• Edukacija o prevenciji deficita joda
• Monitoring kvaliteta jodirane soli, bolesti usled defiicta joda i kontrola joda u urinu
-
Sinergija redukcije unosa soli i strategije za fortifikaciju soli jodom
• preporuke WHO da unos soli bude do 5g/dan, a
-
Dve strategije 1. Veliku unos soli hranom 2. Nedostatak joda u hrani Ovo su dva značajna javno zdravstvena problema!!! potrebno je sagledati: - Intervencije za unapređenje zdravlja - Potrebno je vršiti preglede /istraživanja i kontrolu joda u
urinu - Pregovarati sa industrijskim sektorom - Podrška države i optimalna zakonska regulativa - Unapređenje znanja, ponašanja i sklonosti zdravstvenih
profesionalaca - Jačanje zdravstvene svesti , kao i ponašanja u vezi sa
zdravljem u opštoj populaciji - Uticaj industrijske proizvodnje u + ili – - Pravilna edukacija :“upotreba jodirane soli ali umereno“! - Da nema sukoba interesa
-
Da li je moguć porast nivoa fortifikacije jodom?
moguć je u opsegu 20–40 mg/kg
Zavisi od:
• Unos soli se razlikuje i između i unutar zemalja
• Ograničen kapacitet za monitoring nivoa unosa joda
• Kontrola unosa joda hranom koja se uvozi -zakon
• Broj i kontrola proizvođača soli
• Snabdevanje i dostupnost joda
• Zajednička aktivnost svih sektora na globalnom, nacionalnom nivou i u proizvodnji odnosno konstantni monitoring
-
Alternativni nosači za fortifikaciju jodom
Potencijalni nosači – glavne namirnice u ishani
pogodne za fortifikaciju:
Voda, riba, sosevi , pirinač; povrće
Ulja, i masti, pšenica, kukuruz, konditorski proizvodi, mleko u prahu, mleko
Da bi se procenio efekat/korist potrebno je proceniti status joda i zdravstveno stanje stanovništav koje je koristilo takve proizvode
Cochrane Review: ‘Iodine fortification of foods and condiments, other than salt, for preventing iodine deficiency disorders’ - WHO.
-
Višak unosa Joda
• Na račun prekomernog jodiranja, a ne unosa soli!!!!!!!!!!!
-
Preporuke – vodič WHO
• Guideline: fortification of food-grade salt with iodine for the prevention and control of iodine
deficiency disorders.
World Health Organization 2014
-
WHO Guideline
• ~ 29.8% - 241 million školske dece ima nedovoljan unos joda
• Fortifikacija soli jodom - Strategija izbora za prevenciju bolesti usled deficita joda
-
preporuke
• Odrasli 100–300 μg/dan
• Odojče i deca do 6 godina - 90 μg/dan
• Deca 6- 12 godina - 120 μg/dan
• Adolescenti od 13 god. i odrasli - 150 μg/dan
• Trudnice i dojilje - 250 μg /dan