J I M M A R R S

VLADARI IZ SJENE

Sk r iv e n a p o v ije s t k o ja p o v e z u je T r il a t e r a l n u k o m i s i j u , s l o b o d n e

z id a r e i v e l ik e p ir a m id e

Kao nezavisni novinar Marrs

je vrlo est gost na raznim

radiotelevizijskim stanicama i

programima: ABC, NBC, CBS, CNN,

C-SPAN, The Discovery Channel, The

History Channel itd. ivi i radi u

Teksasu (SAD).

J I M M A R R S

Izdava: Profil Multimedija, dio grupe Profil International d.o.o.

Naslov izvornika: Rule by Secrecy: The Hidden History that Connects the Trilateral Commission, the Freemasons, and the Great Pyramids

Za izdavaa: Daniel deri

Glavni urednik: Drago Glamuzina

Urednik: Stjepan Ravi

Prijevod: Igor Buljan

Lektura: Branka Ivanjek

Korektura: Ana ordi

Grafiko oblikovanje: Renata Puki

Oblikovanje naslovnice: Studio 2 M

Tisak:Profil, listopad 2010.

Harper Collins Publishers, 2000. Za hrvatsko izdanje: Profil Multimedija, listopad 2010.

ISBN 978-953-319-152-2

C IP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 746854.

VLADARI IZ SJENE

Skrivena povijest koja povezuje Trilateralnu komisiju,

slobodne zidare i velike egipatske piramide

Jim Marrs

PROfIL

| Sadraji

UVOD ................................................................................................................................ 7Napomena .......................................................................................................................... 9Pitanje zavjere ................................................................................................................... 11Vladavina nekolicine........................................................................................................ 16Stajalite nekolicine ......................................................................................................... 19

PRVI DIO: SUVREM ENA TAJNA DRUTVA ...................................................... 25Trilateralna komisija ........................................................................................................ 29Vijee za inozemne od n o se ............................................................................................ 37Bilderberka skupina ....................................................................................................... 43Rockefelleri ........................................................................................................................ 48Morgani .............................................................................................................................. 57Rothschildi ........................................................................................................................ 60Tajne novca i Sustav saveznih priuva ....................................................................... 65Izgradnja imperija ............................................................................................................ 76Kraljevski institut za meunarodne poslove - okrugli stolovi .............................. 80Rhodes i Ruskin ................................................................................................................ 82Drutvo lubanje i kostiju ................................................................................................ 86Zaklade osloboene od poreza i abecedne agencije ............................................ 927o su za nas vijesti .......................................................................................................... 97O svrt.................................................................................................................................... 102

DRUGI DIO. TRAGOVI Z A V JE R E ........................................................................... 105Izvjetaj iz Iron M ountaina"........................................................................................ 108Perzijski zaljev ................................................................................................................... 112Tko plaa raun? .............................................................................................................. 115Vijetnam ............................................................................................................................. 118J. F Kennedy protiv globalista ....................................................................................... 120Prema cilju s Lyndonom B. Johnsonom ..................................................................... 124Trgovanje s neprijateljem................................................................................................ 130Koreja .................................................................................................................................. 133

Uspon nacistikog kulta ................................................................................................. ..138Teozofi, lanovi Drutva Thule i pripadnici drugih kultova ................................. ..144Voa dolazi ...........................................................................................................................148Skupina potpore Hitleru ................................................................................................ ..153Hitlerova se srea okree ................................................................................................ ..159Japan bez izlaza ................................................................................................................ ..161Drugi svjetski rat .............................................................................................................. ..165Posao kao i obino ..............................................................................................................167Prvi svjetski rat ................................................................................................................. ..172Poticaj za r a t ...................................................................................................................... ..176Ruska revolucija................................................................................................................ ..181Uspon komunizma .......................................................................................................... ..185O svrt .......................................................................................................................................188

TREI DIO: POBUNA I REV O LU CIJA ....................................................................191Ameriki graanski rat ................................................................................................... ..195Agitiranje tajnih drutava............................................................................................... ..197Preventivni udari .............................................................................................................. ..201Antimasonski pokret........................................................................................................ ..204Francuska revolucija ............................................... i..........................................................208Jakobinci i jakobiti ..............................................................................................................210Sir Francis Bacon i Nova A tlantida............................................................................. ..214Amerika revolucija ......................................................................................................... ..218Uuminati ............................................................................................................................ ..221Slobodno zidarstvo .......................................................................................................... ..227Grof Saint-Germain i drugi magiari ............................................................................234Masonske sp letke.............................................................................................................. ..237Slobodno zidarstvo protiv kranstva ............................................................................242Rozenkrojceri..................................................................................................................... ..246O svrt......................................................................................................................................249

ETVRTI DIO: STARIJA TAJNA D R U T V A ........................................................ .251Vitezovi templari .............................................................................................................. ..255Asasini ..................................................................................................................................260Templarski bankari i grad itelji........................... .............................................................264K atari................................................................................................................................... .269Albigenka kriarska v o jn a ...............................................................................................275Propast tem plara............................................................................................................... .279Sionski priorat ....................................................................................................................288Merovinzi ............................................................................................................................297Dalekosena mrea .......................................................................................................... .303O svrt ......................................................................................................................................307

PETI DIO: DREVNI M ISTERIJI .............................................................................. 311Put u R im ........................................................................................................................... 315K abala.................................................................................................................................. 322Drevne tajne i zagonetke ................................................................................................ 326Znamo li sve o Mojsiju? ................................................................................................. 332Svi putevi vode u Sumer ................................................................................................ 338Anunaki .............................................................................................................................. 342Poplave i ratovi ................................................................................................................. 351O svrt.................................................................................................................................... 361

UVOD

Svijetom vladaju posve d rug i likov i nego to to zam ilja ju on i ko ji nisu iza kulisa.

BENJAMIN DISRAELI

Monsoni

&LM gapsV a t FO tM JH 2*\ K n r i Q f

| Napomena

Ako vam potpuno odgovara va osobni pogled na ljudski rod, religiju, povijest i svijet, i zadovoljni ste njime, ne itajte dalje.

Ako doista vjerujete da je ovjeanstvo gotovo doseglo vrhunac svojega znanstvenog i duhovnog razvoja i da vas masovni mediji u vlasnitvu korporacija dovoljno dobro informiraju, zaustavite se ovdje.

No, ako ste jedan od milijuna koji gledaju dnevne vijesti, ekaju se po glavi u udu i pitaju: to se to, zaboga, dogaa?; ili ako se bavite pitanjima kao to su tko smo?, odakle dolazimo? i kamo idemo?, spremni ste za zabavu.

Ova knjiga bavi se vladarima iz sjene, skrivenom povijesti i tajnim religijama; tajnama bogatstva, moi i kontrole; tajnama rijetko zabiljeenima u knjigama o povijesti i potpuno preuenima u masovnim medijima. Te bi teme neke mogle uznemiriti i zbuniti. Ali, nitko nikada nije stekao mudrost prouavajui samo onu grau koja podupire neije ustaljene predodbe.

Dotaknut emo pitanja za koja mnogi od nas smatraju da pripadaju samo rubnim znanjima. Ali, koliko su esto rubna pitanja iznenada postala podrujima velikog zanimanja? Stariji itatelji mogli bi se prisjetiti iritantnog, ali naoko nevanoga njemakog radikala koji je osvojio vlast u Europi 1930-ih godina. Tu je i onaj mali sukob na drugoj strani svijeta na slabo poznatu mjestu zvanom Vijetnam. Ili bismo se mogli prisjetiti one medijski slabo popraene provale u sredinjicu Demokratske stranke 1972. godine.

Ova se knjiga bavi i zavjerom, djelatnou koju veliki mediji ve dugo omalovaavaju unato injenici da ameriko pravosue redovito osuuje ljude zbog zloinakih zavjera.

Pbstoje li doista tajna drutva? Postoji li doista tajna vlada? Postoji li svjetska zavjera iji je cilj podrivanje slobode i demokracije? Ili su takve prie samo nesuvisle besmislice teoretiara zavjere?

Odgovor posve ovisi o tome koga elite sluati. A previe ljudi koji piu o zavjerama - s obiju strana tog problema - ima svoje posebne ciljeve. Vrijeme je da, uz odreen odmak, ire sagledamo svoj svijet i njegovu povijest.

Na poetku novoga tisuljea ameriki narod postaje svjesniji jedne ne tako tajnovite zavjere: da pola godine radi samo za vladu. Otprilike prvih est mjeseci

9

JIM MARRS

zaposlenikove zarade nestaje u porezima prije nego to zaposlenik uope dobije svoju plau. Zbog dugogodinjeg uzimanja tog poreznog novca, veina graana zaboravlja koliki porezni teret doista nosi. A da ne spominjemo svakodnevne prodajne, dravne, gradske i druge poreze koji nas izravno optereuju. Obian britanski porez na aj, koji je navodno potaknuo ameriku revoluciju, u usporedbi s time je milostinja.

Usprkos uvjeravanjima putem iskrivljenih statistika masovnih medija i politiara da je gospodarstvo zdravo, ankete pokazuju da javnost osjea sve veu zabrinutost zbog smjera u kojem ide naa zemlja.

Moda zato sve vie razboritih ljudi ozbiljno gleda na zavjere i tajne skupine koje ih pokreu. Internet je pun stranica i foruma gdje je zavjera glavna tema. Objavljuje se sve vie knjiga i asopisa o zavjerama, od kriarskih tajni do atentata na Kennedyja.

Ipak, unato visoko razvijenim telekomunikacijama, prosjeni Amerikanci i dalje su alosno neuki. To ne znai da su glupi ili duevno zaostali. Jednostavno im nisu pruene danas dostupne informacije. Mnogi razboriti, obrazovani ljudi iz raznih podruja - lijenici, pravnici, raunalni strunjaci, burzovni posrednici, raunovoe, bankari, veletrgovci, znanstvenici, uitelji itd. - potpuno su neupueni u veliko mnotvo spornih pitanja i veza izmeu njih, a koja se tiu toga tko doista vlada Sjedinjenim Dravama.

Glavni su razlozi takva neznanja nedostatak vremena za obrazovanje i nae oslanjanje na masovne medije u vlasnitvu korporacija koji ne iznose informacije s njihovim najirim implikacijama. Kako je A. J. Liebling jednom rekao, sloboda tiska vrijedi za vlasnike tiskovina... ili radijskih i televizijskih postaja.

Kako onda znati to je istina, a to nije? Sto je vano, a to beznaajno? Tko je uistinu odgovoran? Odvijaju li se trenutno zavjere koje utjeu na sve nas? Postoje li urote koje se mogu pratiti kroz ljudsku povijest? Kakve su i to im je cilj?

Ova se knjiga bavi tim pitanjima. Ali, prije nego to stignemo do odgovora, moramo dotaknuti temu zavjere.

10

| Pitanje zavjere

Pojam zavjere ve dugo predstavlja anatemu za veinu Amerikanaca, koje su masovni mediji naveli da vjeruju kako zavjere protiv javnosti postoje samo u banana- republikama ili komunistikim dravama.

Taj pojednostavljeni stav, koji potiu mediji iji je cilj odrati status quo, ne uzima u obzir ljudsku povijest i ljepe znaenje rijei zavjera (eng. conspiracy).

Ona potjee od latinske rijei conspirare, koja doslovno znai disati zajedno, djelovati ili razmiljati usklaeno. U novije doba rije je poprimila zlokobnija znaenja. Veina rjenika danas nudi dvije definicije: 1. tajno zajedno planirati neto, osobito izvrenje protuzakonitog ili zloinakog ina, ili 2. tajno planirati ili spletkariti. Prva je definicija zlokobna, druga neto manje.

Tajnovitost je vezivno tkivo koje se provlai kroz cijelu ljudsku povijest. Postoje tajne izmeu pojedinih osoba i skupina kao i tajne koje moraju uvati i crkvene i dravne vlasti. Postoje politike tajne, pa ak i financijske i trgovake.

Oito, zavjera zaposlenika s ciljem da kupe efu dar nije na istoj razini kao zavjera pljakaa banaka koji planiraju svoju sljedeu akciju. Isto tako, sitni trgovac koji svoj poslovni plan skriva pred konkurencijom ne sudjeluje u zavjeri jednakoj onoj voama korporacija koji dogovaraju cijene.

Klju zle zavjere jest svrha tajnovitosti.Dok su neke tajne bezazlene - zato kvariti roendansko iznenaenje odava

njem? - druge tajne, poput preuivanja lijeka za rak, AIDS ili poticanja rata, savjesni ljudi smatrali bi podlima. Tajne zbog kojih se oduzimaju ili razaraju ivoti, koje spreavaju ljude da ive slono, i koje se koriste za kontrolu ili nedoputenu dobit, veini su ljudi neprihvatljive. Zato svakoga tko se urotio kako bi sauvao takve tajne moraju pomno nadzirati svi kojima je stalo do individualne slobode.

Komentator Stewart Alsop jednom je napisao da je znanje mo, a mo je najvrednija roba vlasti. Stoga svatko tko zna tajne, kontrolira znanje i zato ima mo. Mnogi ljudi danas smatraju da puka aica pojedinaca i organizacija kontrolira velik dio svjetskoga znanja. To se znanje ljubomorno uva tajnovitou. Ona potpuno izokree staru izreku: Ono to ne zna, ne moe ti nauditi . Ono to ne zna, moe ti nauditi!

11

JIM MARRS

Pitanje zavjere takoer je bitno za stajalite prema povijesti. Postoje samo dva stajalita: akcientalno i zavjereniko.

Prema prvom povijest je jednostavno niz sluajnih dogaaja, ili Bojih djela, koje svjetski voe ne mogu promijeniti ili sprijeiti. Jedan od pristaa tog stajalita je Zbigniew Brzezinski, dravni savjetnik za sigurnost predsjednika Jimmyja artera. Brzezinski, danas lan Izvrnog odbora tajnovite Trilateralne komisije, rekao je 1981. godine: Povijest je mnogo vie posljedica kaosa nego zavjere... Kreatori politike sve su vie zasuti dogaajima i informacijama.

Pristaa akcidentalnog pogleda na povijest bio je i novinar i samozvani sekularni humanist" George Johnson. On je napisao da ideju zavjere nameu desniarski ekstremisti s poetka stoljea ukazujui na to da paranoini stil amerike politike nije umro sa senatorom Josephom McCarthyjem.

Zavjereniko stajalite, s druge strane, moglo bi se preciznije nazvati stajalitem uzroka i posljedice. Nema sumnje da se nesretni sluajevi dogaaju. Zrakoplovne, eljeznike i automobilske nesree. Potonua brodova. Ali, kroz itavu povijest oito je da ljudsko planiranje najee prethodi dogaajima.

Zato onda ne znamo vie o takvom tajnom planiranju?Prema istraivaima zavjera, Jonathanu Vankinu i Johnu Whalenu, stavove

amerike javnosti oblikuje uljepani diznijevski pogled i na povijest i na trenutna zbivanja. ' Diznijevska verzija' povijesti mogla bi se lako nazvati i 'verzijom New )brk Tim esa', ili 'verzijom televizijskih vijesti', ili udbenikom verzijom '", pisali su. Glavni otpor teorijama zavjere ne pruaju ljudi s ulice nego mediji, akademska zajednica i vlast - ljudi koji upravljaju nacionalnim i globalnim informacijama.

Anthony C. Sutton, londonski profesor ekonomije koji se bavio istraivakim radom u Zavodu Hoover Sveuilita Stanford, slae se kako povijest estabii- menta dominira u udbenicima, nakladnitvu, medijima i na policama knjinica. Posljednjih stotinu godina svaka teorija povijesti ili historijski dokaz koji se ne uklapaju u obrazac to ga je utvrdilo Ameriko drutvo povjesniara, i velike zaklade sa svojom dotacijskom moi, napadnuti su ili odbijeni - ne na temelju iznesenih dokaza, nego na temelju toga jesu li argumenti prihvatljivi liberalnom establimentu s istone obale, primijetio je. Teko svakoj knjizi ili autoru koji se ne uklapa u slubene smjernice. Za njih nema potpora zaklada. Nakladnici se uplae. Distribucija je nasumina ili je uope nema.

To je ponovio i dr. Carroll Quigley, sveuilini mentor predsjednika Billa Clintona. Njegova knjiga iz 1966. godine, Tragedija i nada: povijest svijeta u nae doba (Tragedy and Hope: A History o f the World in Our Time), otkriva njegovu izravnu upu- enost u suvremena tajna drutva. Quigley je rekao da ju je iznenada povukao veliki njujorki nakladnik. Danas sam posve siguran da je Tragedija i nada bila zabranjena..., napisao je Quigley sredinom 1970-ih.

Istraivai i pisci - poput pokojnog Garyja Aliena, A. Ralpha Eppersona, G. Edwarda Griffina, dr. Johna Colemana, Jonathana Vankina, Anthony C. Suttona i

12

VLADARI IZ SJENE

Eustacea Mullinsa, da spomenemo samo neke - godinama su pisali o zavjerama. Ali, te su radove gotovo uvijek objavljivali mali nakladnici s ogranienom distribucijom. Ti autori upozoravaju da masovne medije kontroliraju amerike korporacije, to onemoguuje svaku znaajniju dostupnost njihovih materijala.

Ta se zabrinutost pojavljuje i izvan SAD-a. Jednom je jedan francuski nakladnik citiran: Ne moe se ui u trag vlasnicima korporacija i ustroju vlasti u Sjedinjenim Dravama. O ni' to ne bi dopustili. O ni' bi nali naina da pronau i podvrgnu mukama svakoga tko bi to pokuao. ini se da su on i' prilino mala skupina ljudi koji se meusobno poznaju, ali mnogi od njih uope nisu poznati javnosti. O ni' dobivaju i preputaju dravne poslove, ali javna im sluba oito slui za stjecanje osobne koristi, a ne obratno. Vladinoj kontroli', koju gotovo svatko spominje, ne moe se ui u trag preko dionikih udjela, regulatornih agencija, dravnih odluka. ini se da funkcionira pomou labirinta osobnih kontakata i preutnih sporazuma." Tome bi se moglo dodati njihovo lanstvo u tajnim drutvima.

Mnogi autori pisali su o mranim spletkama, iji je cilj nametanje novoga svjetskog poretka, unutar tajnih drutava poput Trilateralne komisije, Vijea za inozemne odnose, iluminata. Komiteta 300 i drugih. Nepristrani istraivai ukazuju na nepostojanje tubi protiv tih autora zbog klevete, to pridaje odreenu vjerodostojnost njihovim stavovima. Meutim, glavni mediji rijetko smatraju shodnim raspravljati o takvim optubama, a pogotovo istraiti ih.

Ipak, dolaskom novoga tisuljea, tema zavjere nala je svoj put do svakog aspekta amerike svakodnevice - od knjiga, televizije i filma do politike. ak ni predsjednik Sjedinjenih Drava ne moe odoljeti arima zavjere.

Godine 1991. novoustolieni predsjednik Bill Clinton postavio je svog bliskog prijatelja s kojim je igrao golf, VVebstera Hubbella, na mjesto pomonika ministra unutarnjih poslova. U svojim nedavnim memoarima pod naslovom Prijatelji na visokim poloajima (Friends in High Places), Hubbell je napisao da mu je Clinton rekao: Webb... ako te postavim u ministarstvo, elim da mi pronae odgovore na dva pitanja. Prvo, tko je ubio Kennedyja? I drugo, postoje li N LO-i? Bio je smrtno ozbiljan, dodaje Hubbell. Istraio sam oba, ali nisam bio zadovoljan odgovorima koje sam dobio.

Predsjednik i osoba koju je imenovao na jednu od najviih dunosti u Ministarstvu unutarnjih poslova ne mogu dobiti izravan odgovor? Tko tu zapravo zapovijeda?

Nakon Hubbellova razotkrivanja, dr. Steven Greer, direktor Centra za prouavanje izvanzemaljske inteligencije (C SETI), otkrio je d a je 1993. godine tadanjeg direktora ClA-e, admirala Jamesa Woolseyja, tri sata izvjetavao o postojanju NLO-a. Greer kae da su Woolseyjeva nastojanja da provjeri njegove informacije bila osujeena i da nije mogao dobiti relevantne dokumente iz arhiva CIA-e.

Kad se stigne do najdubljih, najmranijih tajni ove zemlje, ini se da postoje sile vie i od predsjednika Sjedinjenih Drava i direktora Sredinje obavjetajne agencije (CIA).

13

JIM MARRS

Autori koji piu o zavjerama i vladini dunosnici nisu jedini koji sumnjaju u zavjere.

Godine 1997. anketa Scripps-Howard News Servicea i Sveuilita Ohio dala je sljedee izvanredne rezultate:

- 51 posto ispitanika smatra vjerojatnim da su neki dunosnici izravno odgovorni za atentat na predsjednika Johna E Kennedyja

-vie od treine ispitanika sumnja da je Amerika mornarica oborila Trans World Airlinesov let br. 800 , namjerno ili nenamjerno

-veina ispitanika smatra kako je mogue da su dunosnici ClA-e namjerno doputali srednjoamerikim raspaivaima droge da prodaju kokain crnakoj djeci u sirotinjskim etvrtima

- 60 posto ispitanika dri da vlasti zadravaju informacije o Agent Orangeu" i uzrocima sindroma Zaljevskoga rata

-gotovo polovina ispitanika sumnja da su FBI-ovi agenti prvi otvorili vatru u kojoj je poginuo 61 lan sekte davidijanaca kod VVacoa u Teksasu 1993. godine. (Taj je broj nesumnjivo narastao 1999. godine nakon otkria vladinih obmana u vezi s pirotehnikim sredstvima koje su davidijanci navodno koristili.)

- nakon to je Ameriko ratno zrakoplovstvo objavilo izvjee o tome da su izvanzemaljci pronaeni u Roswellu, u New Mexicu, bili zapravo lutke za testiranja koja su zapoela 1954. godine, jo je vei broj ljudi poeo smatrati da Vlada prikriva i informacije o izvanzemaljcima

Reagirajui na tu anketu, Curtis Gans, izvrni direktor Vaingtonskog odbora za prouavanje amerikoga birakog tijela, jadikovao je kako paranoja ubija ovu zemlju".

No, je li to doista paranoja? Zar uistinu ne postoji nitko tko negdje kuje zavjere kako bi stekao bogatstvo i mo? Stara, otrcana izreka nas podsjea: Samo zato to si paranoian, ne znai da te nee epati!

iri se uvjerenje da su stanovite osobe s golemim bogatstvom i moi, veim dijelom nepoznate javnosti, pravi gospodari Sjedinjenih Drava i svijeta. Mo je ivotna injenica u Americi, ali veina Amerikanaca daleko je od nje. Tajnovitost je glavni alat moi. Vlada se ini suzdranom, ali ipak silnikom. Sve smo vie odvojeni jedni od drugih - prikovani uz raunala i televizijske ekrane, zatoenici iza stakla. Postoji frustrirajui osjeaj nepovezanosti u suvremenom amerikom ivotu... Teorije zavjere nastoje ponovno uspostaviti cjelinu, napisao je Jonathan Vankin, novinar koji je istraivao brojne razliite teorije zavjera koje ukljuuju ameriku Vladu.

Teorije zavjere pokuaj su da se sagleda cjelovita slika povijesti. .Vjerujemo da se mnogi veliki svjetski dogaaji koji oblikuju sudbine zbivaju zato to ih je netko

Let u kojem je 1996. g. poginulo svih 230 putnika i lanova posade. Razlozi nesree nisu utvreni do danas. nap. ur.

Zloglasni bojni otrov koji je amerika vojska koristila u Vijetnamskom ratu. nap. ur.

14

VLADARI IZ SJENE

isplanirao, razmiljao je konzervativni autor Gary Allen. Radi li se o pukom zakonu velikih brojeva, polovina dogaaja koji utjeu na dobrobit nae zemlje trebala bi biti dobra za Ameriku. Radi li se o pukoj nesposobnosti, nai bi voe trebali povremeno pogrijeiti u nau korist... Ne radi se doista o sluajnosti ili gluposti, nego o planiranju i promiljenosti.

Manje refleksivan bio je Johnson koji je odredio nain Reaganove vladavine objavivi 1983. godine knjigu Arhitekti straha: teorije zavjere i paranoja u amerikoj politici (Architects of Fear: Conspiracy Theories and Paranoia in American Politics), plod niza lanaka koje je napisao kao izvjestitelj Minneapolis Stara. Johnson je tvrdio kako velik broj Amerikanaca jednostavno ne moe prihvatiti ideju da postoje brojni naini da se protumae dogaaji, dodajui uvjereno kako ne postoji nijedan sveobuhvatan sustav. Rekao je da paranoini Amerikanci stvaraju sloene sustave tumaei sve svjetske probleme kao dio zavjere" kako bi racionalizirali svoj strah i mrnju umjesto da prihvate ono to on opisuje kao pluralistiki pogled na povijest, ekonomiju i politiku.

Postoji razlika izmeu onih koji povremeno podlegnu privlanosti pripravnih, zavjerenikih tumaenja i teoretiara zavjere... koji vjeruju da je sve loe to se ikad dogodilo dio sveobuhvatne, viestoljetne urote, izjavio je.

Rekavi to, Johnson je bio primoran priznati kako ni historiografska ni socioloka analiza ne objanjavaju zato brojni teoretiari zavjere imaju tako napadno sline svjetonazore". Osim toga, propustio je opaziti kako oni koji iskreno vjeruju da zavjere ne postoje, samo potpomau one koji moda zavjere kuju.

15

Vladavina nekolicine

Elite, a ne mase, kontroliraju Ameriku, zakljuili su lanovi akademske zajednice Thomas R. Dye i L. Harmon Zeigler u svojoj knjizi Ironija demokracije (The Irony of Democracy). ,,U industrijskom, znanstvenom i atomskom dobu ivot u demokraciji, ba kao i u totalitarnom drutvu, oblikuje aica ljudi. Unato razlikama u pristupu prouavanju vlasti u Americi, strunjaci - politiki znanstvenici i sociolozi podjednako - slau se da kljune politike, ekonomske i drutvene odluke donosi neznatna m anjina'.

ini se kako ideju da mala, bogata vladajua elita - oligarhija - kontrolira Ameriku dobrano podupiru injenice. Nerazmjernu koliinu amerikih resursa kontrolira mala skupina naspram njezinih 265 milijuna stanovnika. Prema studiji Upravnog odbora Sredinje banke iz 1983. godine, dva posto amerikih obitelji kontrolira 54 posto nacionalnog bogatstva, a deset posto ljudi posjeduje 86 posto ukupnih financijskih sredstava. Veina amerikih obitelji - njih 55 posto - bila je na nuli ili u dugovima. Ta studija nije ukljuivala ukupnu vrijednost ustanova koju kontrolira gore spomenutih dva posto.

Taj ciklus u kojem se bogati bogate, a siromani osiromauju ubrzava se od 1960. godine, i za vlasti republikanaca i za vlasti demokrata, a prema amerikom Uredu za popis stanovnitva, zahuktao se u 1990-ima. Od 1992. do 1994., udio pet posto najbogatijih u nacionalnom dohotku narastao je za 14 posto, gotovo dvostruko vie nego dobit svih ostalih posljednjih 25 godina. Prosjena radnika plaa 1998. godine - usklaena s inflacijom - za cijeli je dolar bila nia od satnice 1973. godine. U posljednjih dvadeset godina jaz u prihodima izmeu mukaraca sa sveuilinim obrazovanjem i onih bez njega poveao se s 42 na 89 posto. Sindikalni poslovi ponijeli su glavni teret. Godine 1970. sindikati automobilske i industrije elika imali su gotovo tri milijuna lanova. Dananji broj lanova manji je od milijun.

Razvili smo se u dvoslojno drutvo gdje ljudi u industriji znanja napreduju, a oni bez sveuilinog obrazovanja ili tehnikih vjetina propadaju, primijetio je Mortimer B. Zuckerman, glavni urednik U. S. News & World Reporta. Mnogi se sad pitaju je li to nestajanje amerike srednje klase doista prirodna evolucija ili svjesno planiranje novoga svjetskog poretka.

16

VLADARI 12 SJBC

Naveliko se govori o tome kako Sjedinjene Drave iskoritavaju svjetska prirodna bogatstva sasvim nerazmjerno svom udjelu u broju stanovnika u svijetu. Takoer je neosporna injenica da na poetku novoga tisuljea Amerika ostaje vrhovna svjetska sila.

Tko onda doista kontrolira Sjedinjene Drave i, prema tome, svijet?Svi su ve uli kako oni posjeduju golemu veinu prirodnih bogatstava, mani

puliraju dionicama, kontroliraju cijene i izbjegavaju poreze. Oni takoer odravaju monopole na energiju, medicinu, naoruanje i proizvodnju potiskujui nove tehnologije.

Oni imaju i prekomjeran utjecaj na medije i svjetske vlade kontrolirajui multinacionalne korporacije kao i privatne organizacije poput engleskoga Kraljevskog instituta za meunarodne poslove, Vijea za inozemne odnose i Trilateralne komisije.

Oni takoer pripadaju tajnim drutvima poput iluminata, Drutva lubanje i kostiju, Maltekih vitezova i jezgri slobodnih zidara.

Ali, tko su tono oni? Tko su mukarci - ini se da je malo ena ukljueno- koji moda kontroliraju sudbinu planeta Zemlje? Zato djeluju tajnovito i zato ih privlae tajne organizacije? Kakvim tajnama raspolau i to im omoguuje da preuzimaju ulogu vladajue elite? I to je jo vanije, kakvi su im ciljevi i namjere?

Mnogi su ljudi uli za gore spomenuta tajna drutva. Ali, malo ih je imalo priliku saznati pojedinosti o njihovu podrijetlu, nakanama i vezama. Stoga je prirodno upitati se koliki utjecaj ili kontrolu imaju te skupine nad stvarnim dogaajima.

Ova je knjiga analiza tih tajnih drutava - i suvremenih i drevnih - i njihove uloge u svjetskoj povijesti, pokuaj razotkrivanja njihovih tajni, potrage za pravim znaenjem njihovih zagonetki.

ak i najnemarnijem istraivau postaje jasno da tajna drutva ne samo da postoje nego da su stoljeima igrala kljunu ulogu u svjetskim zbivanjima. Nejasno je koja su tono ta drutva i koliko ih je ukljueno. A kakve su veze izmeu tih skupina? Na kraju krajeva, to su tajna drutva.

Godine 1909. Walter Rathenau iz General Electrica u Njemakoj rekao je: Tri stotine ljudi, koji se meusobno poznaju, upravljaju ekonomskom sudbinom Europe i odabiru svoje nasljednike izmeu sebe." Rathenauova brojka moda je posluila kao osnova za tvrdnju dr. Johna Colemana, koji pie o zavjerama, da Komitet 300 kontrolira tajnu, viu paralelnu vlast koja vlada Britanijom i SAD-om.

Joseph F Kennedy, praotac glasovite obitelji Kennedy, jednom je komentirao: Pedeset ljudi vlada Amerikom, a i to je velika brojka.

Opisujui tko vlada Sjedinjenim Dravama danas, David Wallechinsky i Irving Wallace, autori popularnoga Narodnog almanaha (The People 's Almanac), ponovili su srednjokolsko gradivo o dravnom ureenju navevi predsjednika, dvodomno zakonodavno tijelo i deveterolani Vrhovni sud. Spomenuli su i dravne, okrune i gradske vlasti, ali tono su primijetili da veinu njihovih zakona moe ponititi Savezna vlada.

17

JIM MARRS

Ali, to je sa skrivenom vlau i kontrolom? Mnoge sile djeluju u amerikom drutvu, ali daleko su najmonije povezane uprave velikih banaka, korporacija i osiguravajuih drutava, uz podrku vojnih voa; rijeima bivega predsjednika Dwighta Eisenhovvera, vojno-industrijski kompleks . U redu, ali tko kontrolira taj vojno- industrijski kompleks?

18

i Stajalite nekolicineI

Nisu samo radikalni teoretiari zavjere progovarali o skrivenoj kontroli u svijetu. Britanski premijer Benjamin Disraeli jo je 1856. godine govorio pred Donjim domom Britanskoga parlamenta: Uzaludno je poricati, zato to je nemogue tajiti, da je velik dio Europe - cijela Italija i Francuska te velik dio [tada rascjepkane] Njemake, da ne govorim o drugim zemljama - prekriven mreom tih tajnih drutava... A koji su njihovi ciljevi? Ne pokuavaju ih sakriti. Oni ne ele zakonitu vlast... ele promijeniti vlasnitvo nad zemljom, istjerati sadanje vlasnike i ukinuti religijske ustanove [crkve].

Predsjednik Woodrow Wilson, koji je, kako emo vidjeti, bio blisko povezan sa zavjerenikim silama, napisao je: Neki od najveih ljudi u Sjedinjenim Dravama, s podruja trgovine i industrije, boje se nekoga, boje se neega. Oni znaju da negdje postoji sila koja je tako organizirana, tako lukava, tako oprezna, tako zatvorena, tako sveobuhvatna, tako proimajua, da im je bolje da apu kad je proklinju.

Felix Frankfurter, sudac amerikoga Vrhovnog suda, jednom je otkrio: Pravi vladari u Washingtonu nevidljivi su i vladaju iza kulisa.

U pismu datiranom 23. studenog 1933., novoizabrani predsjednik Franklin D. Roosevelt napisao je pukovniku Edwardu Houseu, glavnom savjetniku predsjednika Woodrowa Wilsona: Prava je istina, kao to vi i ja znamo, da su financijski elementi u velikim sreditima imali vlast jo od doba Andrewa Jacksona.

Rooseveltov sin Elliot je napisao: U naem svijetu postoji moda samo desetak organizacija koje djeluju na nae sudbine jednako nepokolebljivo kao zakonito izabrane vlade.

Upozorenja o tajnoj vladi u Sjedinjenim Dravama godinama su iznosili mnogiljudi.

John F Hylan, bivi gradonaelnik New Yorka, izjavio je 1922. godine: Prava je prijetnja naoj republici nevidljiva vlada koja poput divovske hobotnice iri svoje ljigave pipke iznad naega grada, drave i zemlje... Na elu te hobotnice su poslovni krugovi oko Rockefellera i Standard Oila te mala skupina monih bankarskih kua koje obino nazivamo meunarodnim bankarima [koji] praktiki upravljaju amerikom Vladom radi vlastitih sebinih ciljeva.

19

JM MARRS

Pukovnik L. Fletcher Prouty (u mirovini) sluio je kao asnik za vezu izmeu Pentagona i ClA-e od 1955. do 1963. godine. Sa svoje pozicije Prouty se mogao uvjeriti u kontrolne mehanizme i obavjetajne agencije i vojske.

Godine 1973. pisao je da Sjedinjenim Dravama upravlja tajni tim, skrovito svetite novog religijskog poretka odgovorno samo sebi. Mo tog tima potjee od njegove goleme infrastrukture unutar vlade i izravne povezanosti s velikim privatnim industrijama, zajednikim fondovima i investicijskim ustanovama, sveuilitima i medijima, ukljuujui strane i domae nakladnike... Svi pravi lanovi tog tima ostaju u sreditu moi bilo kao vladini dunosnici ili bez slubenog poloaja, kao dio najue elite. Jednostavno se izmjenjuju na slubenim pozicijama i u poslovnom svijetu, ili u sigurnoj luci akademskih krugova.

Prouty pie: Taj veliki stroj stvorili su sposobni ljudi poput 'Divljeg Billa' Donovana, Clarka Clifforda, Waltera Bedella Smitha, Aliena Dullesa, Maxwella Taylora, McGeorgea Bundyja i mnogih drugih, koji su ga vodili i pretvorili u odbjeglog diva kakav je danas. Svi ti poslovni, vladini, novarski, interesni krugovi... djeluju u samodovoljnoj i krajnje sebinoj sigurnosti i tajnosti.

Skeptik bi trebao primijetiti kako e se ta ista imena neprekidno pojavljivati u vezi sa suvremenim tajnim drutvima.

Veliki inovativni mislilac R. Buckminster Fuller takoer je shvatio da Sjedinjenim Dravama vladaju moni ljudi iza kulisa. ,,SAD-om ne vlada njezina tobonja demokratska' vlast , napisao je malo prije smrti 1983. godine. Nema nieg jadnijeg od predsjednika Sjedinjenih Drava, ija je mo otprilike jednaka nuli. Usprkos tome, mediji i veina amerikih graana starijih od trideset godina i dalje se ponaaju kao da predsjednik ima vrhovnu mo.

Predsjednik Franklin D. Roosevelt, i sam blisko povezan s istaknutim lanovima tajnih drutava, jednom je primijetio: U politici se nita ne dogaa sluajno. Ako se dogodi, moete se kladiti d a je tako bilo planirano.

Druga upuena osoba koja je potvrdila postojanje urote bio je prvi ameriki ministar obrane James Forrestal, koji je svoju otvorenost moda platio glavom. Od 1947. godine Forrestal je izraavao zabrinutost zbog toga to dravni voe dosljedno ine ustupke Sovjetima. Skupio je vie od tri tisue stranica biljeki koje je htio, kako je rekao jednom prijatelju, pretoiti u knjigu kako bi razotkrio prave motive svojih nadreenih.

Ti ljudi nisu nesposobni ili glupi. Prepredeni su i otroumni. Da su samo glupi, povremeno bi poinili greku u nau korist, primijetio je.

Forrestal, koji je znao za mnoge tajne, prema kontroverznim dokumentima MJ-12, bio je na popisu originalnih lanova krajnje tajne skupine odgovorne za pitanje NLO-a, dao je ostavku na zahtjev predsjednika Trumana 2. oujka 1949. Dva mjeseca kasnije, opet na Trumanov zahtjev, javio se u mornariku bolnicu u Bethesdi na rutinski pregled. Jedan je lijenik uvjeravao njegova brata da je Forrestal dobro, ali nije dopustio ni bratu ni obiteljskom sveeniku da ga vide. Na dan kad mu je brat

20

VLADARI IZ SJENE

stigao da ga odvede iz bolnice, Forrestalovo tijelo pronaeno je u bolnici s konopcem oko vrata. Dunosnici su tvrdili da je Forrestal poinio samoubojstvo, ali mnogi ljudi- kako tada, tako i danas - ne vjeruju u taj zakljuak. Njegove biljeke i dnevnike oduzele su vlasti i zadrale ih dulje od jedne godine prije nego to je proiena verzija napokon objavljena.

Premda su razni dunosnici tvrdili da je Forrestal u to vrijeme bio umobolan, ini se da mu je to njegovo stanje probudilo sposobnost predvianja" budunost. Prije nego to je otiao u Bethesdu, Forrestal je rekao jednom prijatelju da e ameriki vojnici uskoro ginuti u Koreji. Ta je tvrdnja izreena 15 mjeseci prije nego to su Sjevemokorejci izvrili iznenadni napad na Junu Koreju.

Drugi luak" koji je imao proroansku viziju rata bio je senator Joseph McCarthy, koji je dokaz o zavjeri svjetskih razmjera pogreno shvatio kao podrku za vlastitu predrasudu prema komunizmu.

McCarthy, koji je prouzrokovao toliko nevolja svojim nepromiljenim i vatrenim napadom na komunizam, ipak je bio na dobrom tragu u svojoj procjeni da se radi o uroti za podupiranje rata za profit. Upozorio je da sporazum u Jalti izmeu Roosevelta, Churchilla i Staljina stoji iza sukoba u poslijeratnom svijetu. Tajni dogovori tih svjetskih voa - izmeu ostalog o preputanju Istone Europe Staljinu, Bliskog istoka Britaniji, a Pacifika i Jugoistone Azije Americi - potvreni su sredinom 1970-ih objavljivanjem nekih Chruchillovih spisa i pisama.

23. rujna 1950., McCarthy je izjavio: Tu [u Jalti] je potpisana smrtna presuda za mladie koji danas ginu u korejskim brdima i dolinama. Tu je potpisana smrtna presuda za mladie koji e sutra ginuti u praumama Indokine [kasnije nazvanoj Vijetnam], Kako moemo odgovarati za sadanju situaciju ako vjerujemo da su se visokopozicionirani ljudi u Vladi dogovorili [sic/] da nas prepuste katastrofi? To mora biti plod velike zavjere, zavjere tako golemih razmjera da nadilazi sve sline poduhvate u povijesti ovjeanstva, upozorio je McCarthy. to se moe zakljuiti iz tog neprekinutog niza odluka i postupaka koji pridonose strategiji poraza? Ne mogu se pripisati nesposobnosti."

McCarthyja je zadesio neslavan kraj zato to nije mogao - ili nije htio - gledati dalje od prijetnje komunistike zavjere svjetskih razmjera. Sreom, tijekom vremena mogle su se diskreditirati neke njegove bezobzirne i bombastine optube. Naalost, propast makartizma ostavila je neke tajne netaknutima.

Jesu li svi ti ljudi bili zalueni teoretiari zavjere? Ili su svi, na svoj manjkav i ogranien nain, pokuali razotkriti tajne namjere iza pria koje se podmeu javnosti?

Komentatori poput Noama Chomskog i Gorea Viala progovorili su protiv stanja nacionalne sigurnosti" s ljevice. Pokojni senator Barry Goldwater i propovjednik Pat Robertson progovorili su s desnice. ak su i srednjostrujaki pripadnici centra, poput komentatora Billa Moyersa i odvjetnika Gerryja Spencea, upozorili na tajnu vladu. Kad povijesne osobe s razliitih krajeva politikoga spektra, zajedno sa zabri-

21

JIM MARRS

nutim graanima, govore istu stvar, vrijeme je da se dobro obrati pozornost na ono to se dogaa u dravi.

David Wise i Thomas B. Ross pisali su o tim pitanjima poetkom 1960-ih u knjizi Nevidljiva vlada (The Invisible Government), koju je C1A pokuala zabraniti. Upozorili su da organi tajne vlade imaju financijske veze sa zakladama i sveuilitima te da se koriste amerikim interesima kao izlikom za svoje operacije, izravno krei svoje ovlasti. U novije su vrijeme ti autori napisali: Nije se dogodilo nita... to bi nas uvjerilo da se opasnost od tajne vlade u otvorenu drutvu imalo smanjila.

U Vladarima iz sjene izloit emo nove informacije i nove naine gledanja na povijest. Pokuat emo povezati labave dijelove naega kolektivnog znanja kako bismo prikazali dugaak trag naznaka i dokaza zavjere.

Nema jamstva da su sve ovdje iznijete informacije apsolutno i nepobitno istinite. No, kako bi se shvatila istina, potrebno je to vie podataka. Nita se ne bi smjelo otpisati. Svaka informacija, ma koliko naoko bila neobina ili nelogina, trebala bi se razmotriti i ocijeniti.

lako se ini da postoji velik broj tajnih drutava - i politikih i religijskih - koja djeluju u svijetu, ovdje emo razmotriti samo ona za koja se ini da imaju najvei utjecaj na javnost. Raskolnike sekte i ekscentrini kultovi - kao to su Osvetnici, Beati Paoli, Red anela pauna, Rajska vrata itd. - samo odvraaju od istraivanja uistinu ozbiljnih organizacija.

Ovdje mi dopustite da dobro razjasnim jednu stvar: nita u ovoj knjizi nije prikazano s namjerom da zadire u iija religijska uvjerenja. Sloboda vjeroispovijesti jedna je od najvanijih znaajki amerikog ivota. Svakoj osobi treba biti doputeno izlaganje vlastitih uvjerenja sve dok ona ne utjeu nepovoljno na druge osobe.

No, istraujui povijest i tajna drutva postaje jasno da su religija i politika, osobito u prolosti, bile nerazmrsivo isprepletene. Iskljuivanje religijskih tema znailo bi iznijeti samo polovinu prie. Ta se tema mora intelektualno razmotriti. Kako se ona moe uklopiti u neiji svjetonazor, odluit e svaki itatelj, ovisno o svojim religijskim stavovima i intelektualnoj razini.

Golemo mnotvo informacija o tajnim drutvima, veinom davno zapisanih, prepuno je imena, datuma i dogaaja koji nita ne znae suvremenom itatelju. Stoga promiljeno ureivanje i prostorna ogranienja neizbjeno ine ovu analizu pomalo povrnom. Nadam se da je sauvano dovoljno pojedinosti koje e potkrijepiti ovaj prikaz aktivnosti tajnih drutava i da je istodobno omoguena lakoa itanja teksta o ovom vrlo sloenom i kontroverznom predmetu.

Tajnovita narav tih skupina ini svaki pokuaj otkrivanja apsolutnog dokaza njihova djelovanja i krajnjih ciljeva gotovo nemoguim. Ba kao to organi za provoenje zakona istrauju organizirani kriminal, istraivai esto moraju traiti obrasce ponaanja i osobne veze izmeu pojedinih ljudi i organizacija. Dok dokaz obino govori sam za sebe, kolektivno okrivljavanje mora se uzeti u obzir i izbjei. Nisu svi lanovi tajnih drutava zavjerenici. Cjelokupno podruje raznih predmeta mora se temeljito

22

VLADARI IZ SJENE

prouiti budno pazei na smicalice i obmane. Mnogi su povijesni podaci nepotpuni ili su ih iskrivili konvencionalni kroniari.

Koje to onda tajne povezuju Vijee za inozemne odnose i slobodne zidare s velikim egipatskim piramidama i onime to je bilo jo prije njih?

Odbacite predrasude i unaprijed stvorene zakljuke te se pridruite pokuaju razotkrivanja povijesti i ciljeva onih koji vladaju tajnovitou.

23

Prvi dioSUVREMENA TAJNA

DRUTVA

Tajnovitost je s lo bo da o ko jo j sanja ju fanatic i: nem a straara ko ji

e prov jeravati vrata, nem a revizora ko ji e p rov je riti kn jige, nem a

suca ko ji e p rov je riti zakon. Tajna vlast nem a ustav. Ona s lije d i pravila

koja sam a izm isli.

BILL MOYERS

Tajna drutva ne samo da postoje nego su igrala vanu ulogu u nacionalnim i meunarodnim dogaajima sve do danas.

Kad razmatramo doseg suvremenih tajnih drutava, pouno je najprije osvrnuti se na nedavne amerike predsjednike te ljude i dogaaje oko njih.

Dok su mnogi Amerikanci gledali na predsjednika Billa Clintona kao na mladolikog saksofonista koji voli ene, veina nije znala za njegove veze s tri najozlo- glaenija suvremena tajna drutva: Trilateralnom komisijom, Vijeem za inozemne odnose (CFR) [osobito obratite pozornost na to kako se kratica CFR neprekidno pojavljuje u analizi amerikih politikih odluka i svjetskih sukoba] i bilderberkom skupinom.

Trilateralna komisija objavljuje popis svojih lanova kao i deklaracije, ali njezino unutarnje funkcioniranje je tajna. CFR takoer objavljuje popis lanova, ali lanovi su se obvezali da e utjeti o njegovim ciljevima i operacijama. Bilderberka skupina dri tajnima i namjere i lanstvo.

Meu istaknutim lanovima Clintonove administracije su i bivi predsjednik CFR-a Peter Tarnoff, Anthony Lake, A1 Gore, Warren Christopher, Colin Powell, Les Aspin, James Woolsey, William Cohen, Samuel Lewis, Joan Edelman Spero, Timothy Wirth, Winston Lord, Lloyd Bentsen, Laura Tyson i George Stephenopoulos. Bivi su lanovi Trilateralne komisije Bruce Babbitt, Stephen W Bosworth, William Cohen, Thomas Foley, Alan Greenspan, Donna Shalala i Strobe Talbott.

Nakladnik John F. McManus napomenuo je kako se ujesen 1998. godine, dok mu je prijetio opoziv, Clinton pourio u New York zatraiti podrku od svojih prijatelja u CFR-u. Bill Clinton je svjestan da je predsjednik zato to su ga izabrali lanovi 'tajnog drutva' kojemu pripada i da oekuju od njega da izvri njihove planove, pisao je McManus.

Clinton nije bio jedini predsjednik povezan s tim skupinama.Predsjednik George Bush bio je lan Trilateralne komisije, CFR-a i tajanstvenog

Drutva lubanje i kostiju. Predsjednik Ronald Reagan, bivi glasnogovornik General Electrica, nije slubeno pripadao tim skupinama, ali njegove su administracije bile prepune i tadanjih i bivih lanova, o emu e se iscrpnije govoriti kasnije.

27

JIM MARRS

U administraciji predsjednika Jimmyja artera bilo je toliko lanova Trilateralne komisije da su istraivai zavjera digli veliku galamu. ak su i elitni mediji poeli brujati o tome.

i Trilaterdna komisijai

Do poetka 1970-ih, zahvaljujui razvoju komunikacijske tehnologije, mnogi su Amerikanci postali svjesniji zatvorenih organizacija poput Vijea za inozemne odnose. Njegov bivi predsjednik David Rockefeller, oito nastojei skrenuti pozornost javnosti s aktivnosti CFR-a, potaknuo je osnivanje otvorenijeg izdanka te organizacije: Trilateralne komisije.

I Komisiju i njezina prethodnika, CFR, istraivai zavjera smatraju simbolima tajnih organizacija koje moda vode dravnu politiku u smjeru suprotnom od onoga koji je u najboljem interesu javnosti ili koji ta javnost eli.

Ideju o Trilateralnoj komisiji prvotno je Rockefelleru iznio Zbigniew Brzezinski, tada naelnik Odsjeka za ruske studije Sveuilita Columbia. Dok je radio u Zavodu Brookings, Brzezinski je analizirao potrebu za uom suradnjom europskih, sjevemo- amerikih i azijskih zemalja.

Godine 1970. pisao je u Foreign Ajfairsu, publikaciji CFR-a: Potreban je nov i iri pristup - stvaranje zajednice razvijenih zemalja koja se moe uinkovito baviti problemima s kojima se suoava ovjeanstvo... Vijee koje predstavlja Sjedinjene Drave, zapadnu Europu i Japan, uz redovite susrete efova vlada kao i nekakav mali trajni mehanizam, bilo bi dovoljno za poetak.

Kasnije iste godine objavio je knjigu pod naslovom Izmeu dva doba: amerika uloga u tehnotronskoj eri (Between Two Ages: America 's Role in the Technotronic Era). Na stranicama te knjige Brzezinski je iznio svoju viziju budunosti.

Proroanski je predvidio drutvo ...kulturno, psiholoki, socijalno i ekonomski oblikovano pod utjecajem tehnologije i elektronike - osobito na podruju raunala i komunikacija .

Vizije Brzezinskoga izazvat e sumnje onih koji se protive stapanju svjetske politike i ekonomske moi. Ustvrdivi da nacionalna suverenost vie nije odriv koncept, predvidio je kretanje razvijenih zemalja prema veoj zajednici... putem raznih neizravnih veza i ve nastalih ogranienja nacionalne suverenosti". Predviao je da e se ta zajednica financirati putem globalnog sustava oporezivanja".

Tumaei kako bi suradniki stoer, kao to je Trilateralna komisija, mogao izvriti pripreme za budue stapanje, zakljuio je da iako je cilj stvaranja zajednice razvi

29

JIM MARRS

jenih zemalja manje ambiciozan od cilja stvaranja svjetske vlade, ipak je dostiniji. Vjera Brzezinskog u globalno drutvo nije iskljuivala zemlje koje su tada bile

pod vlau marksizma, a opisao ga je kao jo jednu bitnu kreativnu fazu u sazrijevanju ovjekove univerzalne vizije i pobjedu otvorenog ovjeka nad zatvorenim, pasivnim ovjekom, te pobjedu razuma nad vjerom.

Plan Brzezinskoga za Trilateralnu komisiju prvi je put predstavljen na sastanku krajnje tajnovite bilderberke skupine u travnju 1972. godine u belgijskom gradiu Knokke-Heistu. Prijedlog Brzezinskoga navodno je doekan s oduevljenjem. U to su doba meunarodni novari bili zabrinuti zbog Nixonove devalvacije dolara, dodatnih poreza na uvoz i zapoetog poputanja napetosti s Kinom, zbog ega su se pogoravali odnosi s Japanom. Povrh toga, energetski problemi bili su sve vei uslijed poveanja cijena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Uz blagoslov bilderberke skupine i CFR-a, Trilateralna komisija poela se organizirati 23. - 24. srpnja 1972. na Rockefellerovu posjedu od 3500 jutara u Pocantico Hillsu, kod Tarrytowna u dravi New York. Meu sudionicima tog privatnog sastanka bili su Rockefeller, Brzezinski, ravnatelj vanjskopolitikih studija Zavoda Brookings Henry Owen, McGeorge Bundy, Robert Bowie, C. Fred Bergsten, Bayless Manning, Karl Carstens, Guido Colonna di Paliano, Francois Duchene, Rene Foch, Max Kohnstamm, Kiichi Miyazawa, Saburo Ikita i Tadashi Yamamoto. Po svemu sudei, te su osnivae odabrali Rockefeller i Brzezinski.

Trilateralna komisija slubeno je osnovana 1. srpnja 1973., s Davidom Rockefellerom kao predsjednikom. Brzezinski je imenovan za sjevernoamerikog direktora-osnivaa. Meu sjevemoamerikim lanovima bili su guverner Georgije Jimmy Carter, lan amerikog Kongresa John B. Anderson (jo jedan predsjedniki kandidat) i glavni urednik Timea Hedly Donovan. Strani lanovi osnivai bili su pokojni Reginald Maudling, lord Eric Roll, urednik Economista Alistair Burnet, predsjednik FlAT-a Giovanni Agnelli i francuski potpredsjednik Europske komisije Raymond Barre. Ukupno ekskluzivno lanstvo broji oko tri stotine ljudi.

Prema Komisijinoj slubenoj godinjoj publikaciji Trialogiie, Trilateralnu komisiju utemeljili su 1973. godine zapadnoeuropski, japanski i sjevernoameriki dravljani kako bi potaknuli uu suradnju tih triju regija na zajednikim problemima. Skeptini autori koji piu o zavjerama vidjeli su tu uu suradnju kao tajni sporazum multinacionalnih bankara i korporacijske elite u svrhu stvaranja svjetske vlade.

Trilateralna komisija ima stoere u New Yorku, Parizu i Tokiju. Izvrni odbor od trideset pet lanova upravlja radom Komisije, koja se sastaje otprilike svakih devet mjeseci izmjenjujui se u tri regije.

Ne udi stoga to se postavilo pitanje tko financira tu skupinu. Komisijini glasnogovornici istiu kako skupina ne dobiva nikakva dravna sredstva. Izvjee iz 1978. godine pokazuje d a je Komisijin fond, od sredine 1976. do sredine 1979. godine, iznosio 1 180 000 dolara, od ega je veina dola iz fondacija osloboenih plaanja poreza kao to je Fond brae Rockefeller, koji je samo 1977. donirao 120 000 dolara.

30

VLADARI IZ SJENE

Donacije su dolazile i od Zaklade Ford, Zadubine Lilly, Njemakog Marshallova fonda i korporacija kao to su Time, Bechtel, Exxon, General Motors, VVells-Fargo i Texas Instruments.

Uz svoj bilten Trialogue, Komisija je redovito objavljivala izvjea radne skupine koja su dostupna javnosti. Godinama su zavjereniki orijentirani bilteni na desnici i ljevici razglaavali tajne' Trilateralne komisije koje su dobili izravno od nje!, smiju- ljio se novinar i istraiva Trilateralne komisije Robert Eringer. Veini istraivaa jasno je da ti dokumenti ne sadre nikakve prave tajne' sve dok su dostupni javnosti.

Jedan takav dokument, naslovljen Kriza demokracije, Komisija je objavila 1975. godine. Jedan od njezinih autora, politolog s Harvarda Samuel R Huntington, tvrdio je da Amerika treba vei stupanj umjerenosti demokracije. Naveo je kako demokratske institucije nisu u stanju odgovoriti na krize poput nuklearnog incidenta na Three Mile Islandu ili prihvata kubanskih izbjeglica. U dokumentu se izraavao stav da su potrebni voe sa strunim znanjem, stazom, iskustvom i posebnim talentima kako bi se nadili zahtjevi demokracije.

Evo samo nekoliko primjera koji pokazuju kako oni koji podravaju politiku Trilateralne komisije esto na koncu primjenjuju tu istu politiku u vladi. Tri godine nakon to mu je objavljen rad, Huntington je imenovan za koordinatora pripreme osiguranja za Carterovo Nacionalno vijee sigurnosti. U tom je svojstvu Huntington pripremio predsjedniki Memorandum 32" koji je 1979. doveo do predsjednikog naloga za stvaranje Federalne agencije za postupanje u kriznim situacijama, civilne organizacije s moi da preuzme totalitarnu kontrolu Vladinih funkcija u sluaju nacionalne krize.

Richard Cooper, ekonomist sa Sveuilita Yale, vodio je Komisijinu radnu skupinu za monetarnu politiku, koja je predlagala prodaju slubenih zlatnih rezervi privatnim burzama. Cooper je postao pomonik ministra vanjskih poslova za ekonomska pitanja, i obavljao je tu dunost kad je Meunarodni monetarni fond prodao dio svojega zlata.

John Savvhill, lan Trilateralne komisije, bio je autor ranoga Komisijina izvjea pod naslovom Energija: upravljanje tranzicijom, u kojemu se savjetovalo kako upravljati prijelazom na skuplju energiju. Carter je imenovao Savvhilla zamjenikom ministra energetike. C. Fred Bergsen sudjelovao je u pripremi Komisijina izvjea pod naslovom Reforma meunarodnih institucija i kasnije postao pomonik ministra financija za meunarodne poslove.

Mnogi izvorni lanovi Trilateralne komisije sada su na pozicijama moi gdje mogu primijeniti Komisijine politike preporuke; preporuke koje su sami pripremili u Komisijino ime, primijetio je Eringer. Zbog tog je razloga Trilateralna komisija stekla glas zapadne vlade u sjeni.

Pipci Trilateralne komisije seu tako daleko u politiku i ekonomsku sferu da je neki opisuju kao kliku monih ljudi koja eli preuzeti kontrolu nad svijetom stvaranjem nadnacionalne zajednice kojom bi dominirale multinacionalne korporacije,

31

JIM MARRS

pisao je istraiva Laurie K. Strand u tekstu pod naslovom Tko ima glavnu rije - est moguih aspiranata u Narodnom almanahu 3 (People 's Almanac 3).

ak se i U.S. News & World Report osvrnuo na Komisijin globalistiki cilj izvje- stivi kako lanovi Komisije ne okoliaju glede toga: angairaju samo ljude koje zanima promicanje ue meunarodne suradnje...

Istraivai Anthony C. Sutton i Patrick M. Wood u svojoj su knjizi Trilateralci iznad Washingtona ('Trilaterals Over Washington) izrazili sumnje u tu skupinu te ponudili sljedei pogled na njezin zaetak. Trilateralna komisija utemeljena je upornim manevriranjem Davida Rockefellera i Zbigniewa Brzezinskoga. Rockefeller, [tadanji] predsjednik iznimno mone banke Chase Manhattan, direktor mnogih multinacionalnih korporacija i zaklada', dugo je bio sredinja figura tajnovitog Vijea za inozemne odnose. Brzezinski, sjajni prognostiar globalistikog idealizma, profesor je na Sveuilitu Columbia i autor nekoliko knjiga koje su sluile kao ' politike smjernice' za CFR. Brzezinski je radio kao izvrni direktor Trilateralne komisije od njezinih zae- taka 1973. godine do kraja 1976., kad ga je predsjednik Carter imenovao pomonikom za pitanja nacionalne sigurnosti."

Brzezinski je bio taj koji je vrbovao artera za Trilateralnu komisiju 1973. godine. Zapravo je za vrijeme administracije predsjednika Jimmyja artera objelodanjeno toliko materijala Trilateralne komisije da se u medijima povela ozbiljna debata.

ak se i prema establimentu orijentirani Washington Post poetkom 1977. pitao: Ali, evo to uznemiruje u sluaju Trilateralne komisije. Izabrani predsjednik (Carter) njezin je lan. Takoer i izabrani potpredsjednik Walter B. Mondale. Isto tako i novi ministri vanjskih poslova, obrane i financija, Cyrus R. Vance, Harold Brown i W. Michael Blumenthal. Isto tako i Zbigniew Brzezinski, koji je bivi direktor Trilateralne komisije i Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost, kao i mnotvo drugih koji e kreirati ameriku vanjsku politiku sljedee etiri godine.

Sutton i Wood su komentirali: Pokuavate li izraunati izglede da tri praktiki nepoznata ovjeka (Carter, Mondale i Brzezinski), izmeu svega 60 komisijinih lanova iz SAD-a, osvoje tri najmonije pozicije u dravi, nemojte se truditi. Vai e izrauni biti beznaajni.

Carterova administracija ukljuivala je i ove lanove Trilateralne komisije: veleposlanike Andrewa Younga, Gerarda Smitha, Richarda Gardnera i Elliota Richardsona, ekonomskog savjetnika Bijele kue Henryja Owena, zamjenika ministra vanjskih poslova Warrena Christophera, direktora Agencije za kontrolu naoruanja i razoruanje Paula Warnkea, pomonika ministra vanjskih poslova za ekonomska pitanja Richarda Coopera, pomonicu ministra vanjskih poslova za sigurnost Lucy Benson, pomonika ministra financija Anthonyja Solomona, Roberta Bowieja iz CIA-e i pomonika ministra vanjskih poslova Richarda Holbrookea.

Da ne bi tko pomislio kako je Trilateralna komisija naprosto neki organ Demokratske stranke, U.S. News & World Report popisao je 1978. ugledne republikance koji su bili njezini lanovi. Meu njima su bivi ministar vanjskih poslova

32

VLADARI IZ SJENE

Henry Kissinger, bivi ministar prometa William Coleman, biva ministrica graditeljstva i urbanog razvoja Carla Hills, bivi ministar trgovine Peter Peterson i bivi ministar zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi Casper Weinberger.

Na popisu su bili i bivi upravitelj Agencije za energetiku John Sawhill, bivi direktor ClA-e i budui predsjednik George Bush, bivi zamjenici ministra vanjskih poslova Robert Ingersoll i Charles Robinson, bivi zamjenik ministra obrane David Packard, bivi upravitelj Agencije za zatitu okolia Russell E. Train, veleposlanik u UN-u William Scanton, veleposlanica u Velikoj Britaniji Anne Armstrong, lanovi Kongresa John Anderson, William Brock, William Cohen, Barber Conable, John Danforth i Robert Taft Jr. te Marina Whitman, biva lanica Vijea ekonomskih savjetnika.

Dodatnu zabrinutost meu istraivaima zavjera izazvao je Carterov odabir bankara Paula Volckera za elnika amerike mone sredinje banke Federal Reserve. Navodno imenovan prema uputama Davida Rockefellera, Volcker je bio sjevernoa- meriki predsjednik Trilateralne komisije kao i lan drugih tajnih skupina. Vijea za inozemne odnose i bilderberke skupine. Na mjestu predsjednika Sredinje banke zamijenio ga je njezin dananji predsjednik Alan Greenspan, takoer lan Trilateralne komisije, CFR-a i bilderberke skupine.

Lako je shvatiti zato mnogi ljudi smatraju da se politikom amerike Vlade upravlja iz tih organizacija kojima dominiraju Rockefelleri.

Usprkos tome to su napisane prije gotovo dvadeset godina, Suttonove i Woodove rijei danas zvue istinito mnogim prosjenim Amerikancima koji su zabrinuti za stanje nacije i koji sumnjaju kako superelita pokuava stei kontrolu nad svijetom. Pisali su: Prema biblijskim standardima. Sjedinjene Drave svakako zasluuju Boju kaznu - u njima vlada razularena izopaenost, zlostavljanje djece je uobiajeno, gramzivost i pohlepa preduvjet su uspjeha, a moral je iskvaren. Ako emo biti baeni u pakao srednjega vijeka, najloginiji katalizator ili motivator na vidiku jest Trilateralna komisija.

Bivi senator i predsjedniki kandidat Barry Goldwater ponovio je strahove mnogih kad je napisao: Stvarna namjera trilateralaca stvaranje je svjetske ekonomske sile nadmone politikoj vlasti nacionalnih drava. Kao upravitelji i tvorci tog sustava, vladat e svijetom."

Takva je kritika nagnala Davida Rockefellera da brani Komisiju u jednom izdanju Wall Street Jourm la iz 1980. godine: Daleko od nekakve klike meunarodnih zavjerenika kojima je namjera da potajno vladaju svijetom, Trilateralna komisija u stvarnosti je skupina zabrinutih graana zainteresiranih za poticanje veeg razumijevanja i suradnje izmeu meunarodnih saveznika...

Ali, neke su kritike dolazile i iz same Carterove administracije. Ministar vanjskih poslova Edmund Muskie upozoravao je da Brzezinski ne koordinira vanjsku politiku, nego je kreira. William Sullivan, koji je bio ameriki veleposlanik u Iranu, optuio je Brzezinskoga za sabotiranje amerikih nastojanja da se poboljaju odnosi s Iranom

33

JIM MARRS

nakon ahova odstupanja. ,,U studenom 1978., Brzezinski je poeo kreirati vlastitu politiku i formirati vlastito veleposlanstvo u Iranu, alio se Sullivan.

Takve su optube izazvale u Washingtonu iznenadnu zabrinutost zbog tajnih i polutajnih organizacija. Kolumnist Nicholas von Hoffman zabiljeio je: Brzezinski je dugo plaio one koji se brinu zbog Trilateralne komisije, te skupine globalno usmjerenih velikih zvjerki iz velikih industrijskih sila koju je potaknuo Rockefeller. Za mnoge Amerikance i ljeviarskih i desniarskih uvjerenja, ta je komisija, koja pokuava utjecati na Vladinu trgovinsku politiku i diplomaciju, primjer zabrinjavajueg udruivanja.

Zabrinutost se prelila i u organizacije veterana. Godine 1980. konvencija Amerike legije prihvatila je Rezoluciju 773 koja je pozivala Kongres na istragu Trilateralne komisije i njezina prethodnika, Vijea za inozemne odnose. Sljedee godine slinu su rezoluciju usvojili Veterani inozemnih ratova (VFW).

lan Kongresa Larry McDonald predstavio je te rezolucije Zastupnikom domu, ali nita se iz toga nije izrodilo. McDonald, koji je kao predsjednik Drutva John Birch bio glasan kritiar tih tajnih drutava, poginuo je 1. rujna 1983. u jo uvijek nerazjanjenom obaranju zrakoplova na letu 007 Korean Airlinesa.

Tijekom predsjednikih kampanja 1980. godine, republikanski kandidat Ronald Reagan otro je napao devetnaest trilateralaca u Carterovoj administraciji - ukljuujui samog artera, koji je napisao da je njegov kontakt s Komisijom bila izvrsna prilika za uenje - i obeao da e istraiti tu skupinu ako bude izabran. Dok se natjecao s Georgeom Bushom za nominaciju, Reagan se okomio na njega zbog lanstva i u Trilateralnoj komisiji i u CFR-u te je obeao da mu nee dati poloaj u svojoj vladi.

Meutim, tijekom republikanske nacionalne konvencije zbio se niz udnih dogaaja.

Dok je Reagan bio siguran predsjedniki kandidat, za mjesto potpredsjednika vodila se estoka borba. Sredinom tjedna medijski su komentatori iznenada poeli govoriti o dvojcu iz snova koji bi trebali initi predsjednik Reagan i potpredsjednik (i bivi predsjednik) Gerald Ford. Poeo se stvarati pritisak za tu ideju koja bi dovela do zajednikog predsjednikovanja i, prema tome, podijeljene vlasti. ak se predlagalo da bi Ford kao bivi predsjednik trebao odabrati pola Reaganova kabineta.

Suoen s mogunou da vodi pola vlade, Reagan se pourio uzeti rije na konvenciji kasno nou te obznanio: Znam da je to to sam doao ovamo veeras bez presedana i uvjeravam vas u ovo kasno doba da vam neu drati govor za prihvaanje kandidature... Ali, s obzirom na to da sam gledao televiziju u hotelu i vidio da ovdje krue glasine i traevi... dopustite mi da se to jednostavnije izjasnim i zakljuim sljedee. Tono je da brojni republikanski vode... misle kako bi prava kombinacija ukljuivala bivega predsjednika Sjedinjenih Drava Geralda Forda na drugom mjestu... Stoga sam smatrao da je zbog svih tih pria i zato to se svata moe izroditi preko noi vrijeme da malo ubrzam dnevni red... Traio sam i preporuujem ovom skupu da sutra, kad se zasjedanje nastavi, George Bush bude nominiran za potpredsjednika.

34

VLADARI IZ SJENE

Reagan vie nikad nije izgovorio ni rije protiv Komisije ili CFR-a. Nakon to je izabran, njegov tranzicijski tim od 59 lanova bio je sastavljen od 28 lanova CFR-a, deset lanova elitne bilderberke skupine i barem deset trilateralaca. ak je postavio istaknute lanove CFR-a na tri najosjetljivija dravna poloaja: Alexandrea Haiga za ministra vanjskih poslova, Caspera Weinbergera za ministra obrane i Donalda Regana za ministra financija. Naknadno je imenovao voditelja Busheve kampanje Jamesa A. Bakera III., koji je tada radio kao predsjednik Reaganova i Busheva kampanjskog odbora, za svoga efa osoblja. Baker pripada etvrtom narataju obitelji koja je dugo povezana s Rockefellerovim naftakim interesima.

Potom je, malo vie od dva mjeseca nakon to je preuzeo dunost, predsjednika Reagana pogodio atentatorov metak koji bi, da nije bilo pola centimetra, pogurao Busha u Ovalni ured sedam godina ranije. Prilino je neobino da je brat nesuenog ubojice John W Hinckley dogovorio veeru s Bushevim sinom Neilom iste noi kad je Reagan bio ustrijeljen. Hinckleyjev otac, teksaki nafta, i George Bush bili su dugogodinji prijatelji. Treba spomenuti i d a je Bushevo ime - ukljuujui njegov tada slabo poznat nadimak Poppy - zajedno s adresom i telefonskim brojem pronaeno u osobnom notesu naftnoga geologa Georgea DeMohrenschildta, posljednjega poznatoga bliskog prijatelja Leeja Harveyja Osvvalda. Postojanje FBI-ova izvjea iz 1963. godine u kojemu se spominje George Bush iz CIA-e, u vezi s reakcijama amerike kubanske zajednice na umorstvo J. F. Kennedyja, privuklo je pozornost medija za vrijeme izbora 1992. godine. Za mnoge istraivae takve naoko sitne, nepovezane i slabo objavljivane pojedinosti naruavaju dojam sluajnosti.

Neporecive veze izmeu amerikog vodstva i CFR-a te Trilateralne komisije - uz injenicu da je svjetski bankar David Rockefeller vodea figura u objema skupinama- izazvale su mnogo nemira meu autorima koji piu o zavjerama, kako na ljevici, tako i na desnici.

Ako se za Vijee za inozemne odnose moe rei da je leglo ideja o jednom svijetu, Trilateralna komisija radna je skupina okupljena za juri, pisali su Sutton i Wood 1979. godine. Komisija je ve postavila svoje lanove... na najvia mjesta koja SAD moe ponuditi.

Texe Marrs (nije u srodstvu s autorom ove knjige), predsjednik Living Truth Publishersa iz Austina u Texasu, upozorio je: Trilateralna komisija skupina je iji je cilj pouriti doba svjetske vlade i promoviranje meunarodne ekonomije koju iza kulisa kontrolira Tajno bratstvo (iluminati). Pokojni senator Barry Goldwater slino je upozoravao. U svojoj knjizi iz 1979. godine Bez isprika (With No Apologies), napomenuo je: Cilj najnovije meunarodne klike Davida Rockefellera... jest da bude sredstvo za multinacionalnu konsolidaciju trgovinskih i bankarskih interesa preuzimanjem kontrole nad politikom vlau u Sjedinjenim Dravama. Takve su tvrdnje 1981. godine izazvale osvrt autora Washington Posta, inae nezainteresiranih za bilo kakve teorije zavjere. Na koncu su priznali umijeanost Trilateralne komisije sarkastino napisavi: Sjeate li se onih groznih trilateralaca, meunarodnih zavjerenika

35

JIM MARRS

s Davidom Rockefellerom na elu koji su kanili osvojiti svijet? Jimmy Carter bio je jedan od njih. I George Bush, i to ga je skupo stajalo u prologodinjoj kampanji protiv Ronalda Reagana. Pogodite tko dolazi u Bijelu kuu. Pogodite tko ih je pozvao. Pogodite tko e voditi delegaciju. Tako je. Trilateralci dolaze. Predsjednik Reagan pozvao ih je da dou. Vodit e ih David Rockefeller. Trilateralci su se iskrcali, a teoretiari zavjere bez sumnje e biti blizu, podsmjehivali su se.

Usprkos javnim poricanjima, Trilateralna komisija jamano spada u tajna drutva budui da joj sastanci nisu otvoreni za javnost. I sasvim sigurno predstavlja produetak Vijea za inozemne odnose budui da je svih osam sjevernoamerikih predstavnika na osnivakom sastanku Trilateralne komisije bilo lanovima CFR-a.

i Vijee za inozemne odnosel

Globalizam nije zapoeo Trilateralnom komisijom. Ideja o svjetskoj zajednici potjee davno prije 20. stoljea, ali koncentrirana je u zaetniku suvremenih amerikih tajnih drutava - Vijeu za inozemne odnose (CFR).

Vijee je nastalo kao rezultat niza susreta koji su se odvijali za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Godine 1917. pukovnik Edward Mandell House, povjerljivi savjetnik predsjednika Woodrowa Wilsona, okupio je u New Yorku stotinjak uglednih ljudi kako bi raspravljali o poslijeratnom svijetu. Proglasivi svoj rad istraivanjem, stvarali su planove za mirovni sporazum koji je kasnije prerastao u slavnih Wilsonovih etrnaest toaka, koje je prvi put predstavio Kongresu 8. sijenja 1918. Bili su zapravo globali- sti, pozivali su na uklanjanje svih ekonomskih zapreka izmeu zemalja, jednakost trgovinskih uvjeta" i stvaranje sveope zajednice zemalja.

Pukovnik House, koji se jedanput opisao kao marksistiki socijalist, ali iji su postupci vie odraavali fabijanski socijalizam, bio je autor knjige iz 1912. godine pod naslovom Philip Dru: upravitelj (Philip Dru: Administrator). U tom je djelu House opisao zavjeru unutar Sjedinjenih Drava s ciljem uspostave Sredinje banke, stupnjevitog poreza na dohodak i kontrole obiju politikih stranaka. Dvije godine nakon objavljivanja knjige, ostvarila su se dva njegova knjievna cilja, ako ne i sva tri.

Krajem 1918. godine pat-pozicija na zapadnom frontu i ulazak SAD-a u rat prisilili su Njemaku i centralne sile da prihvate Wilsonove mirovne uvjete. Kasnija Parika mirovna konferencija 1919. godine rezultirala je neugodnim Versajskim mirovnim ugovorom koji je primorao Njemaku da plaa velike reparacije saveznicima. To je unitilo njemako gospodarstvo, to je dovelo do depresije i kasnijeg uspona Adolfa Hitlera i njegovih nacista.

Parikoj mirovnoj konferenciji prisustvovali su predsjednik Woodrow Wilson i njegovi najblii savjetnici, pukovnik House, bankari Paul Warburg i Bernard Baruch te dvadesetak sudionika istraivanja. Sudionici Konferencije prihvatili su Wilsonov mirovni plan, ukljuujui stvaranje Lige naroda. Meutim, prema amerikom zakonu, sporazum je trebao ratificirati Senat, koji to nije uinio, oito ne vjerujui ni u kakvu nadnacionalnu organizaciju.

Nepokolebljivi pukovnik House sastao se s britanskim i amerikim delegatima na mirovnoj konferenciji u parikom hotelu Majestic 30. svibnja 1919. g. Odluili

37

JIM MARRS

su formirati Institut za meunarodne poslove, s jednim ogrankom u Sjedinjenim Dravama i jednim u Engleskoj. Engleski ogranak postao je Kraljevski institut za meunarodne poslove. Institut je trebao usmjeravati javno mnijenje prema prihvaanju svjetske vlade ili globalizma.

Ameriki ogranak osnovan je 21. srpnja 1921. kao Vijee za inozemne odnose (CFR). Stvoreno je na temelju postojeeg ali neaktivnoga istoimenoga njujorkoga kluba koji su 1918. godine formirali ugledni bankari i pravnici kako bi raspravljali o trgovini i meunarodnim financijama. U drugom lanku propisa novoga CFR-a stoji da svatko tko otkrije pojedinosti sa sastanaka CFR-a, kri njegova pravila te moe biti iskljuen iz lanstva, ime se CFR kvalificira kao tajno drutvo.

Tu tajnovitost neumorno tite glavni ameriki mediji. Analitiari sovjetskoga tiska kau da se Vijee redovitije pojavljuje u listovima Pravda i Izvestija nego u New Y)rk Timesu, primijetio je novinar J. Anthony Lucas 1971. godine.

Od 1945. godine stoer CFR-a smjeten je u otmjenoj kui Harolda Pratta u New Yorku. Zgradu je darovala obitelj Pratt iz Rockefellerova Standard Oila. Zdanje sa svojim obojanim ostakljenim vratima, otmjenim tapiserijama i kaminima ima klupsku atmosferu.

Karakteriziranje CFR-a kao kluba starih momaka potie injenica da mnogi lanovi pripadaju elitnim skupinama kao to su Century Association, Links Club, University Club i Washington s Metropolitan Club.

U godinjem izvjeu CFR-a iz 1997. godine predsjednik Odbora Peter G. Peterson priznao je da postoji zrnce istine u optubi da je Vijee organizacija nju- jorke liberalne elite, ali ustvrdio je da se CFR danas sve vie iri Amerikom te da ima sve vei broj lanova koji ive izvan New Yorka i Washingtona.

lanom CFR-a moe se postati samo pozivom; lanstvo, izvorno ogranieno na 1600 ljudi, danas broji vie od 3300 osoba koje predstavljaju najutjecajnije lidere u financijskom, trgovakom, komunikacijskom i akademskom svijetu. Primanje je vrlo osjetljiv i muan proces; kandidate treba predloiti neki lan, poduprijeti drugi, odobriti lansko povjerenstvo, provjeriti profesionalno osoblje i na koncu potvrditi Upravni odbor.

Nastojei se prilagoditi suvremenom svijetu, Vijee je poetkom 1970-ih proirilo svoje lanstvo na nekoliko Afroamerikanaca i desetak ena. Kako bi proirio svoj utjecaj izvan istone obale, CFR je osnovao odbore za inozemne odnose sastavljene od lokalnih lidera u gradovima diljem zemlje. Vie od 37 takvih odbora s otprilike etiri tisue lanova postojalo je poetkom 1980-ih.

Meu izvornim lanovima CFR-a bili su pukovnik House, bivi njujorki senator i ministar vanjskih poslova Elihu Root, kolumnist Walter Lippmann, John Foster Dulles i Christian Herter, koji su obojica kasnije radili kao ministri vanjskih poslova, i Dullesov brat Alien, koji je kasnije radio kao direktor ClA-e.

Osnivaki predsjednik CFR-a milijuna John W. Davies bio je osobni odvjetnik financijaa J. P Morgana, dok je potpredsjednik Paul Cravath takoer zastupao

38

VLADARI IZ SJENE

Morganove interese. Prvi predsjedatelj Vijea bio je Russell Leffingwell, jedan od Morganovih partnera. S obzirom na to da je veina prvih lanova CFR-a bila povezana s Morganom na ovaj ili onaj nain, moglo bi se rei da su na Vijee ozbiljno utjecali Morganovi interesi.

CFR su financirali bankari i novari poput Morgana, Johna D. Rockefellera, Bernarda Barucha, Jacoba Schiffa, Otta Kahna i Paula Warburga. Danas CFR financiraju velike korporacije kao to su Xerox, General Motors, Bristol-Meyers Squibb, Texaco i drugi, kao i Njemaki Marshallov fond, Zaklada McKnight, Fond Dillion, Zaklada Ford, Zaklada Andrew W Mellon, Fond brae Rockefeller, Zaklada Starr i Dobrotvorni trustovi Pew.

Prema Vodiu za neprofitno posredovanje i politike grupacije Centra za kapitalna istraivanja, lanovi Odbora CFR-a povezani su s utjecajnim organizacijama kao to su Odbor za ekonomski razvoj, Institut za meunarodnu ekonomiju, Odbor za odgovoran savezni proraun, Business Enterprise Trust, Urbani institut, Poslovni okrugli stol, Vijee za konkurentnost, Amerika trgovaka komora, Nacionalna poslovna zajednica, zavod Brookings, Forum za vie poslovno obrazovanje, Vaingtonski institut za bliskoistonu politiku, Centar za etiku i dravnu politiku, Institut Hoover, Centar za strateke i meunarodne studije, Wilderness Society i Ameriko vijee za kapitalne investicije.

CFR je igrao kljunu ulogu u amerikoj politici tijekom Drugoga svjetskog rata pa je novinar J. Anthony Lucas primijetio: Od 1945. sve do 60-ih lanovi Vijea bili su u prvim redovima amerikoga globalistikoga aktivizma.

U izjavi o ciljevima iz 1997. godine slubenici CFR-a, koji su bili na gotovo svim prolim i sadanjim poloajima u amerikoj Vladi vezanim uz meunarodna pitanja, stoji kako je Vijee samo jedinstvena lanska organizacija i trust mozgova koji obuava lanove i osoblje kako bi sluili zemlji s idejama za bolji i sigurniji svijet.

Kritiari osporavaju taj cilj, napominjui da je CFR imao svoje prste u gotovo svakom velikom sukobu u 20. stoljeu. Mnogi autori gledaju na CFR kao na skupinu ljudi iji je cilj ostvariti svjetsku prevlast preko multinacionalnih tvrtki, meunarodnih ugovora i svjetske vlade.

ak je i njegovim pripadnicima teko uvjeriti svoje kolege da nema pokuaja zavjerenike kontrole. Admiral Chester Ward, umirovljeni glavni odvjetnik Amerike mornarice i dugogodinji lan CFR-a, jednom je citiran: CFR kao takav ne pie programe obiju politikih stranaka, niti odabire njihove predsjednike kandidate, niti kontrolira ameriku obrambenu i vanjsku politiku. Ali, lanovi CFR-a kao pojedinci, djelujui slono s drugim pojedinim lanovima CFR-a, to ine.

J. Anthony Lucas slae se s tim, napominjui da ak i ako se odbija prosto- duni diktatorski pogled na CFR, mora se priznati da utjecaj tee zamrenijim kanalima: kroz osobne veze stvorene izmeu ljudi iji se putevi neprestano kriaju u svlaionicama, asnikim menzama, klubovima, poslanikim konferencijskim dvoranama, na vrtnim zabavama, terenima za skvo i sastancima upravnih odbora. Ako

39

JIM MARRS

Vijee ima utjecaj - a dokazi ukazuju na to da ima - onda taj utjecaj njegovi lanovi provode putem tih kanala.

Admiral Ward nadalje je objasnio kako je jedini zajedniki cilj lanova CFR-a izazvati predaju suverenosti i nacionalne nezavisnosti Sjedinjenih Drava... Ponajprije ele svjetski bankarski monopol bez obzira na to koja sila na koncu preuzme kontrolu nad svjetskom vladom", dodao je Ward.

Potanko je opisao metode CFR-a u knjizi iz 1975. godine, u koautorstvu s Phyllis Schlafly, pod naslovom Kissinger na kauu (Kissinger on the Couch). im vodei lanovi CFR-a odlue da amerika Vlada treba prihvatiti odreenu politiku, angairaju se glavna istraivaka sredstva CFR-a kako bi se stvorili argumenti, intelektualni i emocionalni, za podrku novoj politici, i kako bi se osujetio i diskreditirao, intelektualno i politiki, svaki otpor, objasnio je.

C FR se javno oituje putem svoje publikacije Foreign Affairs, prozvane neslubenim glasilom vodstva amerike vanjske politike". Premda pristae Vijea tvrde kako lanci u Foreign Affairsu ne odraavaju nikakve jednodune stavove..., kritiari uzvraaju da CFR tim lancima signalizira lanovima eljenu politiku.

ak i glomazna Encyclopaedia Britannica priznaje: Ideje koje se probno iznose u ovom asopisu esto se, ako ih dobro prime itatelji Foreign Affairsa, pojavljuju kasnije u sklopu politike amerike Vlade ili zakonodavstva; smjernice koje ne prou taj test obino nestanu.

Alvin Moscow, blagonakloni biograf obitelji Rockefeller, bio je konkretniji napisav- i: lanstvo u Vijeu toliko je znaajno da se ono u nekim krugovima smatra jezgrom istonog establimenta. Kad je rije o vanjskim poslovima, ono jest istoni establiment. Zapravo je teko ukazati na makar jednu znaajnu smjernicu amerike vanjske politike utvrenu od [predsjednika] Wilsona naovamo koja bi bila dijametralno suprotna trenutnom razmiljanju u Vijeu za inozemne odnose. [naglasak u izvorniku]

Vijee ima dvije metode iznoenja ideja i elja uskoga kruga elnika: redoviti ruci i veere gdje se istaknuti mislioci i lideri iz svih krajeva svijeta obraaju lanovima Vijea i njegovim analitikim skupinama koji periodiki podastiru dokumente o stajalitu prema predmetu koji je pobudio zanimanje.

Vijee takoer nudi korporativne usluge, putem kojih je tvrtkama koje su se pretplatile omogueno da ih dvaput godinje na veerama izvjetavaju Vladini dunosnici kao to su ministar financija ili direktor CIA-e. Ugledni autor John Kenneth Galbraith, koji je istupio iz CFR-a 1970. godine iz dosade, nazvao je takve neslubene razgovore skandalom. Zato bi Vladin dunosnik trebao izvjetavati poslovnoga ovjeka o informacijama nedostupnim javnosti, osobito ako to moe biti financijski korisno?, pitao se.

G. Edward Griffin sloio se da je isprva CFR-om, kao paravanom za britanski Okrugli stol, dominirala obitelj J. P Morgana. Morgane je postupno zamijenio Rockefellerov konzorcij, pa sad popis ukljuenih tvrtki izgleda kao Fortuneova lista 500 najveih korporacija , napisao je 1994.

40

VLADARI IZ SJENE

Jedan od primjera Rockefellerove dominacije CFR-om potjee s poetka 1970-ih kad je David Rockefeller zaobiao Odbor za imenovanja i ponudio uredniko mjesto u Foreign Affairsu Williamu Bundvju, bivem dunosniku CIA-e koji je igrao znaajnu ulogu u Vijetnamskom ratu.

Pokazujui kako je svaka amerika Vlada od poetaka Vijea bila prepuna njegovih lanova, konzervativni novinar i istraiva CFR-a James Perloff primijetio je: Povijesni arhivi govore jo jasnije... Do 1988. godine etrnaest ministara vanjskih poslova, etrnaest ministara financija, jedanaest ministara obrane i deseci elnika drugih ministarstava bili su lanovi CFR-a.

Gotovo svaki direktor CIA-e od Allena Dullesa bio je lan CFR-a, ukljuujui Richarda Helmsa, Williama Colbyja, Georgea Busha, Williama Webstera, Jamesa YVoolseyja, Johna Deutscha i Williama Caseyja. Mnogi lanovi Vijea imaju osobne financijske interese u inozemnim odnosima, primijetio je istraiva Laurie Strand, zato to njihovo vlasnitvo i ulaganja tite Ministarstvo vanjskih poslova i vojska [i CIA ]..

Mnogi su istraivai ustvrdili da CIA zapravo slui kao sigurnosna snaga ne samo za korporativnu Ameriku nego i za prijatelje, roake i ortake lanova CFR-a. Tu bi se moglo raditi o obostranoj koristi. Prema bivem izvrnom pomoniku zamjenika direktora CIA-e Victoru Marchettiju i bivem analitiaru Ministarstva vanjskih poslova Johnu D. Marksu: Utjecajno ali nepristupano Vijee, sastavljeno od nekoliko stotina politikih, vojnih, poslovnih i akademskih elnika u zemlji, esto je glavni

zastupnik' CIA-e u amerikoj javnosti. Kad je agencija trebala ugledne graane da se zauzmu za agencijina privatna poduzea ili za neku drugu posebnu pomo, esto se obraala lanovima Vijea.

lanovi CFR-a koji zauzmu poloaje u vladi esto dovode druge lanove. Kad je Henry Stimson, lan CFR-a, kao ministar rata 1940. godine doao u Washington, doveo je sa sobom drugoga lana Johna J. McCloyja kao pomonika za osoblje. McCloy je zauzvrat obavio svoj dio posla dovevi tijekom nekoliko godina jo neke lanove CFR-a u Vladu. Kad god zatrebamo novoga ovjeka [za poziciju u Vladi], samo prelistamo popis lanova Vijea i nazovemo New York, komentirao je jednom McCloy, bivi predsjednik Odbora CFR-a, predsjednik Upravnog odbora banke Chase Manhattan, mentor Davida Rockefellera i savjetnik za vanjsku politiku estorice amerikih predsjednika.

Drugi primjer utjecaja CFR-a vidljiv je iz primjera meteorskog uspona Henryja Kissingera. Godine 1955. Kissinger je bio samo jo jedan nepoznati lan akademske zajednice koji je prisustvovao sastanku u vojnoj koli u Quanticu u Virginiji, iji je domain bio tadanji pomonik predsjednika za vanjsku politiku Nelson Rockefeller. Taj je sastanak bio poetak dugotrajnog prijateljstva izmeu njih dvojice, iji je vrhunac bio Rockefellerovo darivanje 50 000 dolara Kissingeru. Kissinger je uskoro bio predstavljen Davidu Rockefelleru i drugim istaknutim lanovima CFR-a. Preko CFR-a Kissinger je dobivao financije i pristup visokim dunosnicima Komisije za atomsku energiju, triju ogranaka vojske, CIA-e i Ministarstva vanjskih poslova. To

JIM MARRS

je iskoristio za izdavanje bestselera Nuklearno naoruanje i vanjska politika (Nuclear Weapons and Foreign Policy), u kojemu je dokazivao kako bi se nuklearni rat mogao dobiti. Za vrijeme Nixonove administracije, Kissinger je bio ministar vanjskih poslova, a i dalje ima velik utjecaj u svjetskoj politici.

Prema objavljenim izvjeima, u Clintonovoj administraciji bilo je vie od stotinu lanova CFR-a koji su mu na poetku mandata bili na usluzi. lanovi CFR-a imenovani su za veleposlanike u panjolskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, ileu, Siriji, Junoj Africi, Rusiji, Rumunjskoj, Japanu, Koreji, Meksiku, Italiji, Indiji, Francuskoj, ekoj, Poljskoj, Nigeriji i na Filipinima. Trenutno je vie od dvadeset lanova CFR-a i u Predstavnikom domu i Senatu.

Robert Anton Wilson je komentirao: Kad bi CFR imao milijune lanova poput, recimo, Prezbiterijanske crkve, taj popis moda ne bi mnogo znaio. Ali, CFR ima samo 3200 lanova.

Zbog svojih volstritsko-bankarskih korijena i priroene tajnovitosti, Vijee za inozemne odnose dospjelo je pod nesmiljen udar konzervativnih autora. Ta pozornost javnosti dovela je do stvaranja manje tajnovite Trilateralne komisije.

Svijest o sveobuhvatnoj prisutnosti CFR-a u Vladi toliko se proirila u javnosti da je pokojni Gary Allen, ija se knjiga o globalistikim organizacijama Nitko se ne usuuje spomenuti zavjeru (None Dare Call It Conspiracy) prodala u vie od pet milijuna primjeraka usprkos ignoriranju elitnih medija, komentirao prije nacionalnih izbora 1972. godine: Doista nije bilo ni najmanje razlike [izmeu predsjednikih kandidata]. Biraima je ponueno da biraju izmeu CFR-ova zagovornika svjetske vlade Nixona i CFR-ova zagovornika svjetske vlade Humphreyja. Promijenjena je samo retorika kako bi se zavarala javnost.

Pozivajui na djelovanje, Alien je ponovio upozorenje mnogih istraivaa koji su sumnjiavi prema motivima CFR-a napisavi: Demokrati i republikanci moraju prekinuti kontrolu koju provode lanovi CFR-a nad njihovim strankama. Od tipova iz CFR-a, njihovih slugana i oportunistikih pristaa, radi drutvenog uspona mora se zatraiti da odu ili e morati otii domoljubi." Mnogi istraivai zavjera vide paralelnu situaciju oko izbora 2000. godine, koji su bili natjecanje demokrata Ala Gorea i republikanca Georgea W. Busha, a obojica su poslovno i obiteljski vezani s Wall Streetom i lanovima CFR-a.

Perloff je iz kranske perspektive upozorio da se priprema monumentalna bitka izmeu Kristova kraljevstva i zle svjetske vlade: Antikristova kraljevstva... Mnogi ugledni pripadnici amerikog establimenta predali su se jednoj strani u tom sukobu, a to nije strana koju preporuuju drevni spisi... Bez obzira na to jesu li doista zavjerenici i jesu li svjesni krajnjih posljedica svojih djela, njihov moan utjecaj pridonio je tome da svijet krene prema apokaliptinim dogaajima.

Oito je CFR imao snaan utjecaj, ako ne i izravnu kontrolu, na ameriku politiku gotovo cijelo prolo stoljee. Ali, gotovo pedeset godina taj je utjecaj bio podijeljen s drugom usko povezanom tajnom organizacijom - bilderberkom skupinom.

42

i Bilderberka skupinaI

Bilderbeku skupinu ine moni mukarci i ene - mnogi od njih pripadnici su europskih kraljevskih obitelji - koji se tajno sastaju svake godine kako bi raspravljali o aktualnim pitanjima. Mnogi sumnjiavi istraivai tvrde da spletkare kako bi izazivali svjetske dogaaje i upravljali njima.

Usprkos tome to se mnogi vrlo cijenjeni ameriki novinari sastaju s bilder- berkom skupinom, malo se ili gotovo nita ne izvjetava o toj skupini i njezinim aktivnostima, to navodi autore da sumnjaju u cenzuru i manipuliranje vijestima.

Kao i u sluaju Trilateralne komisije i Vijea za inozemne odnose, lanovi bilderberke skupine esto su lanovi i jo jedne ili dviju tih skupina.

Britanski autor David Icke objavio je priu dr. Kitty Little koja prua fas