Duboko busenje
-
Upload
marion-cvitkovic -
Category
Documents
-
view
522 -
download
6
description
Transcript of Duboko busenje
![Page 1: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/1.jpg)
![Page 2: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/2.jpg)
RUDARSKO - GEOLDŠKO - NAFTNI FAKULTET .
BIBLIOTEKAZ A G R E B - PIEROTTIEVA 6
Inv. br.._ t1!1:. ?!11/tr...___.Slgn !t? f?..?:.?:..: ..!!t ; .
v
PRIRUCNIKZA
DU~OKO BUŠENIE
DRUGI DIO
INA - NAFTAPLIN - ZAGREB1973
![Page 3: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/3.jpg)
17a) Zvonko Gretić: Bušen.ie turbinskim bušilicama
SADRZAJ
17a-1-17a_2-17a-2-1-17a-2-2-17a_2-3-17a_2-4-
17a-2-5-17a-2-6-17a-3-17L4-
17a-5-1-17a-5-2-
17a-6-17a-6-1-17a-6-2-17a-6-3-17a-6-4-17a-6-5-17a-6-6-,17a-6-7-17a-6-8-
Razvojni put i namjena oT'ipovi i lkanstruk!Cije suvrernenjh turbinskah bušjhcaBrzohodne ,tul'bi'l1ske buššlice obične izvedbe oBrzohodrie tur.binske bušjlice s vretenom oSpor ohodne turbinske ouštlice s vretenom o
Sporohodne turbinske bušidice s promjendjivim ot-porom'I'urbinske bušjlice za jezgrovanjeReaktivni turblnski agregat oTehničke ,karakteri'sti,ke turbirrske bušiliceIzračunavanje tehn1oki!h karaktertstžka turbinske bu-š11keo Napisao Iva n Š i n d i j aIskorrštenje hidrauličke snage sisaljke u 'turbinskojbušul ici. Napisao Iva. n Š i n doijaoUvjeti dovođenja hidrauličke snage na dno oIskor.ištenje do dna .pri'vedene ihi.drau1ioke snage uturomstco] bušrlici o
Primjena tuTib~n<8'kebušiil:ice o'I'ransport .tunbinske bušilice oBušenje »rnišje« i >>lkose«rupeNačin 'spuštanja u bušotinu oPokretanje turbinske bušldice na dnu bušotineKontrola ispravnosti tll'J:ibinSke 'buši.!l:keSastav aJatki pri bušenju turbinskom bušidicornRežim bušenj a o ,Održavanje turbinske bušjlice
17b) Božo Omrčen: Dyna Dri1l .
17b-1-17b-1-1-17b-1-2-17b_1-3-17b-1-4-17b-2-17b-2-1-17b-2-2-17b-2-3-17b_3-17b_3-1-17b_3-2-17b_3-3-17b-3-4-17b-3-5-
Konstrukcij e bušidiceMimoprotočnd ventilMotorPrijenosno vreteno oOsovinaTehničke karaloterlstjke bušihceIzbor parametara isplakeDopušteni otpor ipratjecanja i'spla1ke ,kroz bušilicuZauoretrr; momentPreporuke za rad s bušilicomSastavtjanje bušrliceSpuštanje bušiliceUpuštanje u rad buši'liceIzvlačenje bušjlice o
Kontrola Istrošenostl 'ležaja buši'lice
17C) Božo Omrčen: Bušaći čekić
17C-1-17c-l-l-17c-1...,2-17c-1-3-17c-2-17c-2-1-17c-2-2-17c-2-3-
Hidrauaoički čekićKonstrukcija alatkeNačin djelovanja alatkeTehničke 'karaklteristilke održa vanj ePneumatički čekićKons trukci] a allailke oNačin djelovanja alatkePreporuke za izbor parametara režima bušenja
v
1
14456
89
1112
141517
18202020202020212324
25252525252626262727282828282828
29
2929303030313232
![Page 4: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/4.jpg)
l7d) Božo Omrčen: Elektoobušilica .
Konstrukcija elektrobušiHceSustav napajanja elektrobušiHce električnom ener-,gijomRad s elektrobušilicom .
18-1-18) Božo Omrčen: Bušenje uz ispuhivanje suhim ZrakGID
18-2-18-2-1-
18-2-2-18-2-3-18-2-4-
18-2-5-
18-2-6-18-3-18-4-
18-4-1-18-4-2-18-4-3-18-4-4-18-4-5-18-4-{i-18-4-7-18-4-8-18-4-9-18-4-10-18-5-18-5-1-18-5-2-18-5-3-18-5-4-
18-5-5-18-5-6-
18-5-7-18-6-18-7-
18-8-
Određivanje .proračunom optirnajns količine zraka(plina)Proračun pritiska zraka u cirkulacionom sustavu .Prrtisak zraka u prstenastom !prostoru na dubinineposredno iznad teških šipkiPri-tisak zraka na dnu bušotineGubitak pritiska u mlaznicama dlijetaPritdsak kOII1!Primirano,g zraka ne.posredno iznaddlijetaPrrtisak li bušaćim šiJpkama na dubini neposrednoiznad 'teških šipki .Pritisak u bušaćim šipkama na ušću bušotine .Proračun korisne snage :kompresoraOprema za Ibušenje uz ispulh:ivanje suhim Zlr'a,kom{plinom)Površinska oprema i uređaj-i .Kompresori nižeg stupnj aKompresori višeg stupnja (Booster)Oprema za ,pripremanje i injek1iranje pjenušavacaMj erni i kontrolni 'instrument]Tla·čni zračni vodUšće bušotine .Izdušna cijevMimoprotočni vodPodzemna opremaOsebujnost; tehnologije 1spUlhivanja zrakomPriprema bušotine za ispUihivanje zrakom.Tehnika pražnjenja cjelokupnog voIumenaTehnika postupnog !pražnjenja u obrocima.Te!hnitka pražnjenja uzastopnim u1iski'Vanjem če-'Pova zraka i ,pjenušavaca'I'ehnrka 'kontamnraoog' IPražnjenjaTehnika pražnjenja korištenjem 'Prjjelaza s mlaz-nicom.Sušenje bušotineTehnoIogij a bušenj a i režim :buš·enjaPunjenje bušotine isplakom .i na'stavak bušenja uzispiranje isplakom .Utvrđivanje (detek.cija) dotoka ug;ljikovoddlka ilU vo-de u kanaJ bušotine .
19) Božo Omrčen: Bušenje uz ispiranje pjenušavcima
19-1-19-2-19-2-1-19-2-2-19-2-3-
19-3-
19-3-1-19-3-2-
Mist driilingMud mistiJngOpremaSasta'V iS!plakeOdređivanje omjera !pov.ršinski aMivnog reagen.taprema .isplac; . .Bušenje uz i~iranje kompatktnom .pjenom (S1iffifoam) .Oprema '. . .Tehnologija .pripremanja isplake i postupak 'Pri nje-nom utiskivanju
20) Božo Omrčen: BUšenje uz ispiranje aeriziranom ~lakom ili vodom
3333
3435
37
3940
464747
47
474747484949515252525252535353535354
5454
545555
56
56
58
58595959
60
6060
61
6320-1- Od-ređivanje parameta·ra aeriziranja . . 6320-1-1- Proračun pri određivanju !priV'idne specid'ične težine
aerizirane isplaka 6420-1-2- Odnos volumena zraka !prema volumenu isplake 6420-1-3- TehnolOŠ1k!ipotrebna ·ko,ličina zraka i isplaike 65
VI
![Page 5: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/5.jpg)
20-1-4- Snaga turbo-oušalice20-2- Oprema za aerieirarije isplake20-2-1- Otplinjač (deaerdzator)20-2-2- Prijelaz s mtaznicom (jet 'sub)20-2-3- Venturijeva mlaznka20-2-4- Bušaćešipke ·s dvostrukim stijenkarna (koncerrtrtčne,
eon-cor)20-2-5- 'I'ubmg parazit (parasite tubtng)20-3- Postupak pri aeriziranju .- "\
~ 21) Božo Omrčen: joubici iS.PlaklJ ._ <o-:.;
--2-i-l Uzroci ,gubitaka isplaka21-2- Preventivne mjere sprečavanja nastajanja ,gubitaka21-3- Metode utvrđivanja mjesta .gubrtauca .21-3-1- Metoda. mjerenjem protoka ~Spinner survey) .21-3.,2- Metoda mjerenjem temperature (Temperature survey)21-3-3- Metoda obillježavanjem radioakitivnim izotopima (Ra-
dioactive tr acer survey) .21-3-4- Metoda mjerenjem s temperaturne osjefljivorn o.t-
pornom žicom (The hot wire survey) .21-3-5- Metoda mjerenjem s tlačnim pretvaračem (Pressure
transducer survey) .21-4- Karakter d intenzrtet gubitaka21-5- Izbor čepida za zatvaranje zona gubitaka21-5-1- Maiter lja'l! - čepila za saniranje ,gubirt;aika21-6- Tehnologija saniranja gubitaka21-6-1- I. Metoda21-6-2- II. Metoda .21.-Q-3- III. Metoda2'1-6-3-1- Saniranje .gubi,taka tipa ofiIltracije21-6-3-2- Saniranje djelomičnsh ,gubi.taka21-6-3-3- Saniranje potpunih gubitaka.21-6-4- IV. Metoda.21-6-4-1- Tabelarni prikaz dodataka po.rtland-cementu21-6-4-2- Mješavina izrađena iz čistog portland-cementa21-6-4-3- Mješavina cement-beritonrt (gel-cementa) .21-6-4-4- Mješavina grlsonrt-cement21-6-4-5- Tehnologtja U'1;i.skivanja cementniJh mješavina21-B-4-5-1- Postavljanje cernerrtne mješavine uravnoteženjem
stupaca21-6-4-5-2- Postavđjanje cernentnog čepa metodom padanja čepa21-6-5- V. Metoda .21-6-6- VI. Metoda .21-6-6-1- Izrada Forrn A Plug i postupak pri utiskivanju21-6-6-2- Izrada Instant Pluga serije »300« i ,postupak pri
utiskivanju21-6-7- VII. Metoda21-6-7-1- Izrada i postupak !pri utiskivanju DOB-čepa21-6-7-2- Izrada ·i postupak pri postavJjanju Bengum čepa21-6-7-3- Izrada i postupak pri utiskivanju Mil-Squeeze čepa21-6-8- VIII. Metoda21-6-8-1- Postupak pri !po.stavljanju uređaja u području ka-
verne .21-6-9- IX. Metoda
22) Matija Petrović: Koso usmjereno bušenje
22-1- Mat za koso usmjereno bušenje22-1-1- Klin22-1-1-1- SastavJjanje i spuštanje 'kUna2'2-1-1-2- Usmjeravanje ,1i'cak1liJna22-1-1-3- Bušenje niz IMin22-1-1-4- Izvlačenje ki1ina·22-1-1-5- Proširivanje izbušenog dijela kana-la22-1-1-6- Promjena smjera kanala bušotine22-1-2- Stalni klin Napisao Zvonko Gretić22-1-2-1- stalni '~linovi bez čeljusti22-1-2-2- stalni kEn 'Sa čeljustima
VII
6566666667
676970
dD 4:--
7475767676
76
76
7677777880808081818182828283838384
8485878888
899090919191
92'92
93 +
93949495959696969899
100
![Page 6: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/6.jpg)
22-1-3- Turbinska bušilica22-1-4- Dlijeto os ugrađenorn mlaznicorn (lopatasto)22-1-5- Nemagnetska teška šipka22-1-6- Os'tailea.latke za usmjereno bušenje22-2- Rlani-ranje otklanjanja !kanala bušotine22-3- Sastav alatki i režim bušenja22-4- Mjerrii anstrumemti .22-4-1- Opis i rad instrumenta .22-4-2- Položaj instrumenta u nemagnetskoj teškoj šipki22-4-3- Rad s tnstrumentom . .22-4-4- Ci'tanje sirig'le shot disk-đlilrna22-4-5- Single ·9hot :instrument osposobljen za orijentaciju
alatki na dnu bušotine .22-4-6- Direktna metoda orijentiranja alatke za otklanjanje
kornpasnirn njjhalom sa skalom od 0° do 20° .22-4-7- Direktna metoda orijentacije arlatke za otklanjanje
ikompasnim njdJharlom sa skatom od 15° do 90° .22-4-8- Indirelotna metoda orijentiranja alabke za otklanja-
nje - metoda donje strane .
23) Ivan Karanjac: ...lati i tebn~instrumentiranja)
23-1- -....8.ia1L.z.avanjsko hvatanje .23-1-1- ' Zvona . . . . .23-1-2- Overšot (Overshot)23-1-2-1- Mehanizam za !hvatanje i oslobađanje23-1-2-2- Brtve2'3-1-2-3- Rad23-2- ,AJati za unutarnje rhva·tanje23-2-1- Trmovd,
" 2'3-2-2- ..Spir (Spear)23-2-2-1- Rad23-2-2-2- Oslobađanje spira23-2-2-3- Dodatna oprema23-2-3- Boks-spir .(Box S1pear)2·3-2-3-1- Odvrtanje spirorn urhvaćenilh ala<tJki23-.2-3-2- Odvajanjeboks-spira od prihvaćenih alaeki u bušotirii23-2-3-3- Odvajanje boks-spira od izvađenjh a'latroi na površini23-3- Udar ači23-3-1- Hidr aulički udarači23-3-1-1- Praktične upute .23-3-2- \M.el!anički udarač .23-3-2-1- Meh-anIZam .podešavanja23-3-3- Površinski udarač23-3-3-1- Upotreba23-3-3-2- Rad23-4- ~ezači23-4-1- Unutarnji rezač23-4-1-1- Rad23-4-2- Vanjski rezač .23-4-2-1- Rad23-4-3- Raketni rezači .23-5- HidraU'lički pauk23-5-1- a:d23-6- \MaJgn~23-6-1- Rad .23-7- Sjgurnosne spojnice za buša će šipke23-7-1- Preporuke za rad23-8- ( ~ ,glodanje (frezanje)23-8-1- Pete iili 'lorune za glodanje23-8-1-1- Rad . . .23-8-2- \ Glodači (lf.rezeri)2·3-8-2-1- Rad s glodačirna23-9- Oslobađanj e p'l'ilhvaćen~ alatki naftnom kupkom.
Napisao Iva n Š i n d i j a23-9 1- Uzrokc:-;pciJh:.v:aia-aJ.a4lk-h=- _23-9-2- Proračun nadtne kupke .23-9-3- Postupak utiskivanja naftne kupke23-10- Obušivanje23-10-1- Ugradnja spira za obušivanje
VIlI
100102102102103104105106107107107
109
110
110'
111
1 f-~11311311411611611611711711811912012012112e12212212212212412412512512·51261261261Q6127127129129130130131131131132132132132134
134TI135136137137
![Page 7: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/7.jpg)
\.. 241- Josip Borzatti i Davo~ _G~dešić~ preč~v~:u~~.
24-1- f_Slojni pritisak. . . . . . .24-2- "I Dotok karpiljevine UJi!p'1ina u ikanal, .bušotine24-2-1- -+D<Ytokikapi(ievine U{ plina u kanal bušotine tijekom
bušenja . .24-2-2-.LpofOik kapljevinei'li plina u bušotinu tijekom spuš-
tan a .jJ1iizvlačen] a alatki - . . . . . .24-2-3- .....l-1Jotok kapljevine i[,i pJ.ina u bušotinu nakon ce-
mentacije zaštitnjh cijevi24-2-4- Dotok ka.pJjev.ine i'li ,plina u ibušotinu 'tijekOlffidulljeg
zastoja radova .24-2-5- Dotok kapljevine il1i plina u bušotinu tijekom ins-
rtrumenta.cijePostupci pri pojavi dotoka ka.pljevine ili plana izsloj a u kanal bušotine .
24-3-1- Kontrolni uređaji24-3-2- Indikacije dotoka tkapljeV'ineill'i plina u bušotinu
neposredne intervencije bušačaZa. ranje ušća bušotine
'-.Guše!!·e -
23-10-2-23-11-23-11-1-23-11-2-23-11-3-23-11-4-
24-3-
24-4-24-5-24-5-1-24-5-2-24-5-3-24-5-4-
24-6-24-7-
Operacija obušivanjaOdvrtanje ui1ijevo 's otpucavanjern (Baok off)Određivanje mjesta 'pl'iIhvaJtaSi,la natega pri odvrtanjuZaikrebni moment pr! odvrtanjuŠtapin za otpucavanj e
Metoda urav o ezenih pritisakaBušaća metoda.Metoda malog pritiska na sapnici .Grafička metoda, računanja elemenata za gušenjebušotineUvježbamost bušaće brigadeHerrnetičnost ušća bušotine
2,5-1-
25) Milan Basarić: Naftne i plinske bušotine ispod vodenih površina
25-2-25-2-1-25-2-2-25-2-3-25-2-4-25-3-2'5-4-25-5-
Razvoj istraživanja riafte i !plina, u podmorskim pro-str anstvirna . .KonstrukJCije i tiJpovi ,plabformi za bušenje .Ur onjiva splav (submersjble) .Poduprta ~alt.forma (Jaok up)Poluuronjena /pla-bforma .Brodovi s bušaćim postrojenjemP.riprema lokaJCije za bušenjeOprema ušća bušotine .Bušenje eksplcatacionih bušotina
26) Josip Puljiz: Električni uređaji na bušaćem postrojenju
27) Rikard Plavec: Strojarstvo na bušenju
27-1- ,J'ornjevi2'7-1-1- Namjena27-1-2- Nosivost tornjeva27-1-3- utjecaj vjetra i a'latki u tornju27-1-4- Temelji za tornjeve.27-1-5- Tornjevi u Jugoslaviji27-1-6- Toranj u primjeni .27-1-6-1- O'bpornost p.rema vj etru
26-1-26-1-1-26-2-26-3-26-4-26-5-2'6-6-
Uvo,dObjašnjenje pojmovaIzvori elelotrične 'strujeElektri-čne instalacijeZaštitne .mjere od opasnih napona dodrra i korakaEksplooivria zaštitaOdržavanje
IX
139140141142142145
47 t147147
148
150
152
152
153
153153
1531.54156156158159
160164164
167
16716716816917117417,5176178
1801801811821802185187188
1891891891891~9191191192192
![Page 8: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/8.jpg)
27-1-7- Upute za montiranje i demontiranje tornjeva tipaL. C, Moore
27-2- K tu.r'e na bušaćem tornju i kuka,27-2-1- Uvod . •27-2-2- Side u užetu !provučenom kroz sustav koloturja27-2-3- Brzina dizanja kuke,27-2-4- ~~onstrtlikcija kol()turj27-2-5- Blo,k - , li' e27-2-6- 'KOmrOila ko'} ja i kuka u radu i održavanje.27-3- ~ lama, la,va27-3-1- Namjena .27-3-2- Pr'Iloljućne ddmenzije prema API standardu27-3-3- Nosivost glave .27-3-4--j-Isplačne cijevi.27-3-5- Brtvljenje isplačnjh cijevi u Nalftap1inu27-3-6- Br-tvdjenje isplačnin cijevi u Naiftagasu.....-r 27-3-7- Održavanje i kvarovi isplačnih glava.
---_...2!7~ušaći sto!l./. . . . . . .27-4-1-~~ .. , ....27-4-2- Dimenzije bušaćiih stolova !po API27-4-3- Održavanje i kvarovi bušaćin stolova27-5- --\-Diza1ice i pr igoni (kompaundi) za bušenje2'7-5-1- Karakterjstike bušaćjh dizalaca ,27-5-2- Kinematdčke sheme dizalica .27-5-2-1- Podaci za lančanike, lance 1 spojke dizalice Cardwell,
model OC .27-5-2-2- Podaci za Iančanike, lance i spojke dizalice Ideco,
Hp H-30-D27-5-2-3- Podaci za lančanike, lance epojke d izaddce Na-
itionad 5D27-5-2-4- Podaci za ilančarrike, lance .spojke dizaJldiCeNa-
tional 80-B27-5-2-5- Podaci za lančanike, Iance i spojke dizahice Emsco,
tip A-80027-5-.2-6- Podaci za lančaniike, Iance i spojke dizalace. Emsco
A-150027-5-3- Elementi d izailice i prigona ,2'7-5-3-1 ubani27-5-3-2- Spojke (tipa Cardwelli Fawlck)27-5-3-3- Mosurđ27-5-3-4- Upr avdjački mehanizam dizalice Cardwell27-5-3-5- Vodene kočnice .27-5-3-6-~pj~_ne 'k~Č~ .27-..6- _s~cna SlS~aJ .27-6-1- amjena. . .27-6-2- Opći pojmovi27-6-3- Teoretski đobavni volumen27-6-4- Stvarni dobavni volumen Q.27-6-5- Teoretski potrebna snaga27-6-6- Dopušteni 1llakovi za sisalj ke27-6-7- Podaci za ·s~gurnosne ventile27-6-8- Podaci za membranske zračne 'komore27-6-9- t-Elementi sisaljke27-6-9-1- Gumeni klipovi .27-6-9-2- K!l'1pnjače prednje i stražnje27-6-9-3- Košuljice27-6-9-4- Brtve i međuprstenovi za košuđjice27-6-9-5- Brtve prednje (k11pnjače27-6-9-6- Veruti1ska sjedišta27-6-9-7- Ventdli27-6-9-8- Ventflske ,gume27-6-9-9-~ve za porolQPce ventlia27-6-10- Uipute za mcmtiranje .27-6-10-1-Najčešći uzroci smetnji u radu27-6-11- Održavanje27-7- Pogonslei motori na oušaćo] garniturr27-7-1- Uvod .27-7-2- Motori proizvodnje [i.rme General Motors (GM-motol'i)27-7-3- Tehnički !podaci27-7-4- Motor u radu
x
193195195196196196199199199199199200201202203204205205205207207207209
209
211
211
2112
213
2142152152162.1821821921922122122122,12222232242252252252252262272282292302312322322·322332332332'33233236237
![Page 9: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/9.jpg)
27-7-5-27-7-6-27-7-7-27-7-8-27-,8-27-9-27-9-1-27-9-2-27-9-3-27-9-4-27-9-5-27-1<0-27-10-1-27-10-2-27-10-3-27-10-4-27-11-27-11-1-27-11-2-2'7-11-3-27-11-4-
Održavanje motora .Smetnje u raduNajčešće smetnjeĐlelotrooprema na motorimaKako <treba \podmazivaii bušaću garnlturuRemenski prijenos .NamjenaPrOIfi:l remena i snaga koju može remen prenositiRemeniJcaRačunanje potrebne dudjine remenaPraktične uputeLančani prijenos'I'ehriićki <podaci za Iance \po ASATehnički podaci za dančanbke .SmjerniJce za primjenuPralctične uputeNavoji (vijoi)Metrtčloi navoji .Whitworthovi navojiNavoji USTNavoji NP (NPT i NPS)
28) Teodor Hreljak: Ekonomika za bušače
28-1-28-2-28-3-28-3-1-28-3-2-2'8-3-3-28-3-4-28-3-5-28-3-6-28-3-7-28-4-28-5-28-5-1-28-5-2-28-5-3-
UvodEkonomski princip] reprodukcijeOrganizacij a i sredstva .Podjeila rada i specij alizacij aProduktivnostEkonomičnostRerutabiinostStimulacij a irricij ativeOstali 'PI'·incipi organizacijeSredstvaPlarriranjeTroškovl i analizeDirelobni troškovi bušenjaIndirektni troškovi .Cijena koštanja i prodajna cijena
XI
2382382392402412'42242243·245246246247247247248252253253255256257
258
258258259259259260261261262262263264264265267
![Page 10: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/10.jpg)
POPIS NAJVAZNIJIH TABLICA
Prikaz suvremenih tipova turbinskiJh bušilica'I'enničke karakteristike turbinske bušiliceDimenzije elemenata turbinske buši lice .Elementi za računanje suhog zraka. . .Dimenzije protupovratnih ventila tvornice Baker tipa G i FElementi za izbor kosog prijelaza .Osnovne dimenzije trnovaOsnovne dimenzije Bowenovog punokružnog spiraOsnovne dimenzije mehaničkog udaračaDimenzije raketnih reza čaSastav mješavine pri otezanju plinskog ulja barltomKoličina eksploziva u grainsima (po Romeo-u) .Ležajevi nepomičnih koloturjaLežajevi pomičnjh koloturja .Ležajevi sa isplačnim glavama u Naftaplinu i NađtagasuSimerinzi u isplačnim glavama u Naćtaplrnu i Naftagasu .Karakteristične dimenzije isplačniJh cijevi u NaftaplinuPregled O-brtvila za brtvijenje isplačnlh cijev: .Tehnički podaci za dizalice s kompaundima (Naftaplin)Tehnički podaci za dizalice s kompaundima (Namtagas)Dimenzije feroda kočnicaPodaci o dopuštenim radnim tlakovima i membranama sigurnosnihventila za razne sisaljke i košuljice .Tehnički podaci za motore na bušenjuKako treba podrnazivati bušaću garnituruPrijenosna snaga remena u KS .Prijenosna snaga jednog lanca u KSDimenzije rnetričkog navora .Dimenzije Whi·1Jwor!lhovih navojaNavoji UST
POPIS NAJVAZNIJm NOMOGRAMA I DIJAGRAMA
Grafičko određivanje količine zraka potrebne za bušenje .Tehničke karakteristike kompresoraOdređivanje stupnja aerdziranja po nornogramu Poetrnanna i BergmanaMaksimalni zakretni moment za bušaće šipke ... kao đunkcija nategaPad 'Pritiska na dno bušotine u odnosu na dubinu i postotak zaplinje-nosti isplakaMaksimalno dopušteni pritisak na ušću zaštitne kolone kao !funkcijadubine ugradnje kolone i .speclifične težine isplakeDijagram vučnih sila dizalice Cardwell .Teoretska dobava dvoradnjh duplex sisaljkiKarakter-istike GM motora
XIH
310213970
10111811912'5129137146197198200201202203208209216
2M234241
243 do 245249
253 do 255255, 256
257
41 do 4550, 51
64142 do 146
149
1552110
222, 22'3236, 237
![Page 11: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/11.jpg)
Bušenje turbinskirn bušilicamaZvonko Gretić
17"-1 - RAZVOJNI PUT I NAMJENA
Tehnologija izrade 'sve složenijih dubokih naf-tno-plinskih bušotina, obogaćena je novim mo-gućnostima - primjenom dubinskih motora,među 'kojima najznačajnije mjesto zauzimajuturbinske bušilice.
Turbinska bušilica j~ dubinski hidraulički mo-tor, koji se_ ugrađuje neposredno iznad__dli-jeta i spušta u bušotinu na bušaćim.šipkama.Čirkulači .om isplake kroz turbinu, hidrauličkaenergija pretvafa~umehanič~Lra_-== ..I0-taciju dlijeta, te seproceS bušenja obavljabez pokretanja cijelog niza bušaćih alatki.-----Prvi metri izbušeni su turbinskom bušilicom,koju je konstruirao inženjer M. A. Kapeljuš-nikov, na naftnim poljima Bakua u SSSR-u,još 1923. godine.
Turbinska bušilica njegove konstrukcije imalaje veliki promjer i služila je za početna buše-nja, a sastojala se od jednostepene osne tur-bine visokog broja okretaja (1.800 o/min). po-moću reduktora okretanje se prenosilo na dli-jeto s približno 100 o/min.
Ova bušilica nije imala veće značenje u in-dustrijskoj primjeni, ali je označila početakrazvitka turbinskog bušenja i utrla put pri-mjeni i drugih vrsta dubinskih motora, kaoto su veoma perspektivna elektrobušilica, hi-
draulički i perkusioni motori, te sistem Dynadrill.
Temelj moderne konstrukcije turbinskih bu-•. ica postavila je, u razdoblju od 1935. do
1. godine, i dogradila prvih poslijeratnih= dina, grupa sovjetskih inženjera i znanstve-
: P. P. Šumilov, R. A. Ioannesjan, Tagijev- .. T. Gusman - konstruirajući višestepenu00 turbinskih elemenata) turbinsku bušilicu
-r 10", s osnom reakcionom turbinom bez re-rtora, čiji je radni broj okretaja iznosio600 do 700 u minuti. Turbinski elementi suđeni iz čeličnog liva sa znatnim osnim i
radijalnim tolerancijama za rad s nečistimtekućinama, kao što je isplaka, u uvjetima vi-sokih vibracija i izvijanja. U bušilicu su ug-rađeni klizni ležajevi (rotirajući dio iz čelikaklizi po gumenom statoru) podmazivani po-gonskom tekućinom - isplakom.
Tako je stvorena turbinska bušilica robustnekonstrukcije za rad u teškim uvjetima, kakvivladaju u bušotini. Slika br. 1 prikazuje tajosnovni tip jednosekcione turbinske bušiliceu presjeku. Na tim principima izrađuju se idanas moderni tipovi turbinskih bušilica.
U_~mena konstruktivna rješenja treba u-vrstiti višesekcione, obične -i vretenske 'tur-binske bušilice, promjera od 4" do 12", kojemogu na dlijeto prenijeti visoke zakretne mo-mente i snagu za bušenje forsiranim režimimai na dubinama preko 5.000 m. Te bušilice o-mogućuju bušenja žrvanj skim, a posebno di-jamantskim dlijetima.
Jednosekcione, obične i vretenske bušilice ug-lavnom se primjenjuju za usmjereno bušenje.Prvo turbinsko usmjereno bušenje izvađenoje na Kaspijskom moru još 1941. godine kojeje otvorilo put primjeni tog načina bušenjai veoma mnogo pridonijelo razradi podmor-skih naftno-plinskih polja. Omogućeno je dase horizontalni otkloni kreću i do 2/3 dubinebušotina, što znači da je na dubini od 3.000m turbinskom bušilicom moguće postići ho-rizontalni otklon i preko 2.000 m.
U posljednje vrijeme razrađen je i sustav tzv.reaktivnog turbinskog bušenja bušotina veli-kih promjera, gdje se u bušotinu spuštaju 2do 3 paralelno spojene turbinske bušilice idno istodobno razrušava s više dlijeta. Tur-binske bušilice pokreću dlijeta oko svoje osi,
![Page 12: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/12.jpg)
2 Zvonko Gretić
a cjelokupni agregat, pokretan reakcijom tur-bina, okreće se ulijevo, oko svoje osi, čime sepostiže da više dlijeta buši jedinstveni kanalbušotine velikog promjera.
Do šezdesetih godina "turbimJskinačin bušenjarazvijan je i primjenjivan isključivo u Sovjet-skom Savezu, gdje je to još i danas temeljninačin bušenja kojim 'se godišnje izbuši i preko10 milijuna metara, tj. oko 70% od ukupnogobima bušenja. Zbog spomenutih tehnološkihkvaliteta i zapadne kompanije su u posljed-njih 10 godina počele primjenjivati i razvijatitaj način za kosa usmjereno i dijamantskobušenje vertikalnih i veoma dubokih bušotina.Neprekidnim tehničkim usavršavanjem kon-strukcije turbinskih bušilica, danas turbirrskinačin bušenja ima u pojedinim specifičnimtehnološkim zahvatima velike prednosti nadklasičnim rotornim načinom bušenja. ~ red-nosti :S~ postižu osobito u slijedećim slučaje-vima: - -
1) Pri bušenju tvrdih i krhkih vapnovitih sti-.ena (vapnenac, dolomit, anhidrit) žrvanj skimdlijetima, gdje se za ispiranje može upotri-jebiti voda ili aerizirana voda.
2) Pri dijamantskom ,bušenju kompaktnih sti--j na različitih tvrdoća i podatljivosti bušenjuna velikim dubinama (ad 2.500 da 6.000 m).
/"3))Pri usmjerenom bušenju u svim uvjetima.Jednastavnost procesa usmjerenog bušenjaturbinskom bušilicom potisnula je primjenuusmjerenog bušenja rotornim načinom pomo-ću klina ili drugih otklanjajućih alatki.
Za ove tri oblasti primjene razvijena je nizkonstruktivnih oblika i tipova turbinskih bu-šilica na zapadu, a posebno u SSSR-u.
U Naftaplinu primjenjujemo turbinske bušili-ce od 1964. godine i to za vertikalno bušenjebušotina u tvrdim vapnovitirn stijenama u Di-naridima, gdje se ispiranje obavlja vodom iu svim slučajevima usmjerenog bušenja.
Slika br. 1 - Turbinska bušilica tipa T12M 3B - 9"1) - Prijellaz s bušilice na teške šipke; 2) - Kućište;3) - Osovina; 4) - Matica - oslgurač: 5) - Ko-nus - osigurač; 6) - Dotezna matica rotirajućjh di-jelova na osovdni; 7) - Disk osnog 'ležaja; 8) - Pr-sten osnog ležaja; 9) - Gurnirand element osnogležaja; 10) - Regulacionl prsten; 11) - Turb1nskielement - stator; 12) - Turbinski element - rotor;13) - Radijalnd ležaj; 14) - Radijalni 'ležaj - sta-tor (gumirani); 15) - Košuljica donjeg radijalnog fle-
žaja; 16) - Donji radijalni ležaj - donja Ibrtva.
![Page 13: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/13.jpg)
Bušenje turbjnskim bušilicama
Tablica br. 1 - Prikaz suvremenih tipova turbinskih bušilica
Dimenzije '2Tip Nominalni
~r-.Namjena i konstrukcijskec1l c1l S·~C1l ProizvođačDulj. e .~
bušilice promjer (j) mn ..,.. ·~·CJ ·s S di specifičnosti bušilicem >N O.!<: o·~Q)o. HQ) OH:'::E-<.s: Ill", Z 0.'"0
'I12M3B *
T12M3B *T12M3E *9E
7ETS5B *
TS5B *TS5E9S
TS4A
9"7 1/2"6 5/8"9"
7 1/2"9"
7 1/2"6 5/8"9"
4"
240
195172230
195240
195172230
8,5014,30
14,0315,3414,82
1) Brzohodne bušilice obične izvedbe8,80 2005 1 10 5/8" SSSR
9,108,459,00
8 1/2"7 1/2"
12 1/4"
SSSRSSSR
Salzgitter,Zap. Njemačka
Vertikal. i usmjereno bušenježrvanj skim dlijetima
IstoIsto
Po licenci T12M3B-9" Zavertik. i usmj. buš. žrvanj.dlijet1ma
IstoZa vertikalne bušenj ežrvanj skim dlijetima
IstoIsto
Po licenci TS5B-9" Za verti-kalno i usmjereno bušenježrv. dlijetimaRemontni radovi
110N
165N
110N
OTS-M *
6 3/4"Eastman5 1/8"Eastman210 S
3TS5B
10"
9 1/2"
7 5/8"
6 5/8"
6 3/4"
5 1/8"
7 5/8"
7 1/2"
105 13,20
150011501935
111
Za verti:k. i usmjereno buš.žrvanj skim i dijam. dlijetlima
Za vertik. bušenje dijaman-tskim dlij etimaZa usmjer. bušenje žrvanj. idijam. dlijetimaIsključivo za usmjer. buš. žr-vanj skim dlij etomZa vertikal. i usmjer. buš. žr-van]. i dijam. dlijetomZa vert. i usmjer. buš. žrvanj.i dijam. dlijetomZa vertik. buš. dijamantskimdlijetimaZa vert. buš. žrvanj skim i di-jam. dlijetima
3TSS-TL *
3TSŠ-TL
9"
7 112"
255
245 11,50
13203465
8 5/8"10 5/8"
IstoSSSR
Za vert. buš. žrvanj. i dij am.dlijetima smanjenog otpora.
Ist-o
A9K5Sa
A7N4SA6K~S
9"
7 1/2"6 112"
195 7,50
10,05
12
222
8 1/2"7 1/2"
12 114"
242521523375
SSSRSSSR
Salzgitter,Zap. Njemačka
Ležajevi kugličasti Za vertik.buš. žrv. i dijam. dlijetima
IstoIsto
KTD-3 6 5/8"
172
175
130
195 15,30
650 3 4 1/2" SSSR
Buši1ica za [ezgrovaniePromjer jezgre 35 mm
RTB-760
RTB-1260
30"
50"
760
1260
195
240 23,44
8,002) Brzohodne bušilice s vretenom
1980 1 12 1/4" Turbo Service20" Tyraspolsky
Francuska2500 1 12 1/4" Isto
Za vertik. bušenje velikihpromjera s dva dlijetaZa bušenje rudarskih akanas 3 dlijeta
195 23,80
1050 8 5/8"10 5/8"
7 1/2" SSSR
1 Isto
1450 1
1
1
EastmanUSAIsto
7 7/8"12 1/4"6 1/8"7 7/8"8 1/2"
8 1/2"
7,00 950
750
2100
3900
2 Turbo Service
7,00
21,5 3 SSSR
3) Sporohodne bušilice s vretenom5830 3 10 5/8" SSSR
4200 8 1/2" SSSR3
4) Sporohodne bušilice s promjenljivim otporom16,20 3850 2 10 5/8" SSSR240
195164
16,0015,60
172
11,30
* TL = Fino Iijevane iJ.-opati1ceturbine
14,20
26502200
8 1/2"7 1/2"
SSSRSSSR
22
8,005) Bušilice za jezgrovanje
990 1 7 1/2" SSSR8 1/2"
6) Reaktivni turbinski agregat11730 2 2 x 14 SSSR
24000 3x171/2" SSSR3
3
![Page 14: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/14.jpg)
4 Zvonko Gretić
178-2 - TIPOVI I KONSTRUKCIJE SUVREMENIHTURBINSKIH BUŠiLICA
Po konstruktivnim karakteristikama možemosvrstati turbinske bušilice u 6 grupa (vidi ta-blicu br. 1):
17~2-1 - Brzohodne turbinske bušilice običneizvedbe
To su bušilice s radnim brojem okretaja od600d:0iOO u minuti s jednom ili.dvije sekcije.Izvedba se naziva »običnom« zato što je osniležaj (klizni) ugrađen u sklop donje sekcije,čime je brtvljenje na donjem kraju osovineoslabljeno (propuštanje isplake iznosi do 25%,uz otpor protoci kroz dlijeto do 10 kp/cm").Namijenjene su za vertikalno i usmjereno bu-šenje žrvanj skim dlijetima do dubine 2.000 m.U ovoj grupi nalazi se i turbinska bušilicaT12M3B - 9", koja se uzima kao osnovni tip,na čijim konstruktivnim principima su izra-đene ostale vrste bušilica. Radi toga ćemo jedetaljnije opisati:
Turbina ove bušilice je osno reakciona, mno-gostepena. Njene glavne dijelove, kao i svihostalih tipova, čine sklopovi rotora istatora(slika br. 1).
S k 1o r o tor a cine na osovinu (3) nani-zanih 120 rotirajućih turbinskih elemenata (12)i rotirajućih dijelova osamnaeststepenog os-nog ležaja (7 i 8) te dva. radijalna ležaja (13)raspoređena između turbinskih elemenata, ko-ji su s maticom (6) dotegnuti u jednu cjelinu.
,S k Lo s.t.a.t,o raj čine statori turbinskih e-lemenata (11), nerotirajući dijelovi osnog le-žaja (9) i radijalni ležajevi (14), koji se u ku-ćištu (2) navojem donje brtve (16) dotežu ujednu cjelinu. Donja brtva (nipel) ima ulogudonjeg radijalnog ležaja i usmjeravanja tokaisplake kroz osovinu prema mlaznicama d1i-jeta, tj. brtvljenja prostora između osovina i
kućišta bušilice. Kućište se spaja s bušaćimi teškim šipkama, a na osovinu se navrće dli-jeto.
\
Cirkulacija isplake prolazi kroz lopatice tur-Jbinskih elemenata i tu se hidraulička energijapretvara u mehaničku koja okreće dlijeto nadnu. Dalje, isplaka ulazi u osovinu i izlazeći
~oz dlijeto ispire dno bušotine.
Lopatice t~ins:kih ~emenata se uglavnom iz-~čIiličnog hila, ali se uspješno primje-njuju i plastične lopatice koje su veoma ot-porne na abraziju. Međutim, plastični elemen-ti ne podnose temperature iznad 1000C (slikabr. 2).
Slika br. 2 - Stator turbinskog' elementa iz plastike
Višestepeni osni ležaj, čiji se svaki stepen sa-stoji od gumiranog elementa (9), diska (7) iprstena (8) ima zadatak da prenosi optereće-nje od bušaćih i teških šipki preko kućišta iosovine bušilice na dlijeto. Kad je dlijeto po-dignuto iznad dna bušotine, taj ležaj preuzimahidraulička osna opterećenja. Osni ležaj ne do-pušta dodirivanje lopatica rotora i statora priradu. Radijalne sile preuzimaju samo djelo-mično osni ležajevi. Glavninu takvih optere-ćenja preuzimaju radijalni ležajevi koji se u-građuju na svakih 25 - 40 turbirrskih eleme-nata. Sastoje se iz čeličnih košuljica (13) kojese s osovinom okreću unutar gumiranog ele-menta (14). Zadatak im je da sprečavaju izvi-janje i radijalne vibracije osovine, koje bi do-vele do trenja između rotirajućih i nerotira-jućih dijelova i njihovog oštećenja.
![Page 15: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/15.jpg)
Bušenja turbinskirn bušilicama
17"--2-2 - Brzohodne turbinske bušilice svretenom
izdvojen je iz donje sekcije u posebni sklop -vreteno. Ovo je učinjeno iz više razloga:
Turbinske bušilice ove grupe imaju iste teh-ničke karakteristike kao i u prethodnoj, a raz-lika je u izvedbi osnog ležaja i načinu brtvlje-nja donjeg kraja osovine. Osni ležaj (klizni)
N1rr~~fl-3'i"'~_~
51/\-*-+- 6
1+--W-lH-7
8>-J,j,[M>..j-- 9
IAI-!:;N-- 111.e:::IN-12V\r,..t!"I_ 13
r •••. :IL'" 1~
Nl1J!',d--15
11- .••••••.-16
17
18ri3n=v:,=::::::::~~-19
2021
22
23
-25
26,.,._-- -------.~~.--------.-- .., .,
ff27
- Zamjenjivanje osnog ležaja moguće je bezrastavljanja kompletne bušilice, a to je zna-čajno, budući da je od svih dijelova osni ležajnajviše izložen intenzivnom trošenju.
/
~~"p'~"'-- ~y " '~
_~.~: ;'~_o.._. :~ !~}~_2!...__.._. :. -,==_. __>Slika br. 3 _ Brzohodna jednosekciona turbinska bušilica s vretenom proiz-
vodnje Eastman (USA) C/J6 3/4"1) - Prijelaz za spoj s teškim šipkama; 2) - Osigurač: 3) - Osigurač do-tezne matice; 4) - Dotezna matica rotirajućih dijelova; 5) - Dotezni prstenstatora: 6) - Dotezrri prsten rotora; 7) - Klin doteznog !prstena rotora; 8) -Košudjica radijaInog ležaja; 9) - Osovina turbane: 11) - Sito; 12) - Ku-ćište tur-bine; 13) i 14) - Turbinski elementi, stator-rćtor: 15) - Raddjalni'ležaj; 16) - Spojka osovine i vretena turbine; 17) - Razdjelni prsten; 18) -Regulacioni prsten; 19) - Prsten osnog ležaja; 20) - Disk osnog Iežaja;21) - Gumirani element osnog ležaja; 22) - Košulj ica donjeg radijalnogležaja; 23) - Gumirani element donjeg radljalnog ležaja; 24) - Dotezniprsten; 25) - Osigurač matice; 26) - Matica statora; 27) - Osovina s na-
vojem za navrtanje d1ijeta
5
![Page 16: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/16.jpg)
6 Zvonko Gretić
- Brtvljenje donjeg kraja osovine je djelo-tvornije (labirintno), tako da se vrlo mala ko-ličina protočne isplake gubi kroz brtve vre-tena (svega od 3 do 8% kod 60 kp/cm? padapritiska u mlaznicama dlijeta).
Na slici br. 3 prikazana je turbinska bušilicas vretenom 0 6 3/4" proizvodnje Eastman,Sekciju turbinske bušilice čine dijelovi od po-zicije 1 do 18 koja se po konstrukciji mnogone razlikuje od dijelova turbinske bušiliceT12M3B - 9". Vreteno s višestepenim k.liznimosnoradijalnim ležajem sačinjavaju dijelovi odpozicije 18 do 27. Osovina sekcije (9) i vreteno(27) spajaju se navojem (16) dok je kućištezajedničko.
Kod sovjetskih brzohodnih turbinskih bušili-ca s vretenom osovine i kućišta vretena suodvojeni, a spajanje osovine obavlja se konus-nim spojnicarna, dok se kućišta spajaju navo-jem. Brzohodne turbinske bušilice iz ove gru-pe imaju klizne osne i radijaine ležajeve, po-što su oni za velik broj okretaja povoljniji, jers povećanjem broja okretaja trenje u njimaopada, kao što se to vidi na dijagramu slikebr. 4. Ove turbinske bušilice služe za verti-kalno i usmjereno bušenje sa žrvanjskim i di-jamantskim dlijetima. U ovoj grupi ima iz-vedbi sa dvije i tri sekcije, što znači da se mo-gu upotrijebiti na dubinama preko 2.000 m.
:6Em=tm0,05
0,04 .400 500 600 700 8(JJ 900 1000 n O/min
Slika br. 4 - Ovisnost koeficijenta trenja o brojuokretaja u k.liznom ležaju
17"-2-3 - Sporohodne turbinske bušilice svretenom
Među najnovija konstrukcijska riješenja spa-daju sporohodne turbinske bušilice s vrete-nom, kod kojih su lopatice turbinskih eleme-nata postavljene vertikalnije i promijenjenogprofila, tako da se kod maksimalne snage brojokretaja kreće od 250 do 350 u minuti, štoove bušilice čini podesnim za bušenje forsira-nim režimom žrvanj skim i dijamantskim dli-jetima. Uz visoke mehaničke brzine bušenja,postiže 'Se od 20 do 50010bolji učinak po žr-
vanjskom dlijetu. Lopatice turbinskih eleme-nata kod ovih turbinskih bušilica imaju tankestijenke od 1 mm (Točnoje Litjo - TL), štostvara znatno manje otpore protoci isplake.Kod ovih bušilica otpori proticanju isplake suza 20 - 30 kp/cm? manji, u odnosu na otporeu brzohodnim bušilicama.
Na slici br. 5 prikazana je trosekciona sporo-hodna turbinska bušilica s kliznim ležajevimau vretenu. Gornja sekcija je označena sa A,B je srednja sekcija, D je donja sekcija i C jevreteno. Sve tri sekcije sastoje se samo odenergetskog dijela, tj. turbinskih elemenata(3 i 4) i radijalnih ležajeva (5 i 6). Ni jednaod sekcija ne može samostalno raditi jer ne-ma osnog ležaja, koji je izveden u obliku vre-tena. Osovine sekcija i vretena međusobno suspojene konusnim spojkama (9 ilO). Konusnaspojka vretena (13) ima bočne kanale za ulazisplake u osovinu vretena.
Vreteno ove bušilice može biti s kliznim leža-jevima, kao što je to prikazano na slici br. 5.Novija izvedba je s kugličastim ležajevima, či-me se smanjuje trenje i olakšava pokretanjeturbine kao i njen rad. Na slici br. 6 prika-zano je vreteno s kugličastim ležajevima. Ugornjem dijelu vretena nalaze se četrnaesto-stepeni osnoradijalni kugličasti ležajevi (19).Iznad njih je jednostepena labirintna brtva(15, 16 i 17), dok se s donje strane nalazi više-stepena labirintna brtva (6, 7, 8 i 9) koja spre-čava ulazak isplake, zagađene nabušenim če-sticama, u kugličasti ležaj. Hlađenje i podma-zivanje te brtve postiže se djelomičnom cir-kulacijom isplake, koja prolazi kroz otvor naosovini (1) i brtveni prsten (10).
Kugličasti ležajevi u vretenu i u sekcijama tur-binske bušilice u odnosu na klizne (gumirane)ležajeve imaju slijedeće prednosti:
- Veću izdržljivost na opterećenje, manje gu-bitke zbog trenja i Iakše pokretanje;
- Omogućavaju primjenu turbina na tempe-raturama do 2000 C, odnosno na većim dubi-nama (klizni ležajevi izdrže najviše do 1200 C);
- Nisu osjetljivi na isplaku većih specifičnihtežina, koje se često upotrebljavaju na većimdubinama.
![Page 17: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/17.jpg)
·1
Bušenja turbinskim bušilicama
I
17
A) B) C)
7
D)Slika br. 5 Sporohodna turbinska bušilica s vretenom, tipa 3TSS - 9" TL
A) Gornja sekcija 1) - Kućište; 2) - Dotezrie matice ; 3) - Rotor turbinskog elementa; ~ - Stator turbinskog elementa;~ - RadIjaini ležaj; 6) - Prsten radIjainog ležaja; 7) - Osovina; 8) - Prijelaz B) Srednja sekcija 9) - Konusna spojnicaženska: 10) - Konusna spojnica muška; 11) - Dotezrui prijelaz; 12) - Osovane C) Donja sekcija Svi dijelova ~ti kao podA. i B D) Vreteno (osni ležaj) 13) - Konusna spojnica muška s prijelazom; 14) - Radijalrn ležaj vretena; 15) - Ddsk osnog:e:žaja; 16) - Prsten osnog ležaja; 17) - Gumirani element osnog ležaja; 18) - Ku6ište, 19) - Dotezna matica statora;
20) - Osovina s otvorom za isplaku; 21) - Prijelaz za dlijeto
![Page 18: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/18.jpg)
Bušenje turbinskim bušilicama
paciteta sisaljki, što dovodi do povećanja sna-ge turbinske buši1ice baš u zoni optimalnogbušenja. Pri bušenju s isplačnim sisaljkamapogonjenim diesel motorima ta regulacija seostvaruje automatski povećanjem broja okre-taja motora kod pada pritiska. Kod sisaljkipogonjenih elektromotorima te bušilice mora-ju imati ventile za regulaciju pritiska, kojipropuštaju dio isplake iznad turbine pri viso-kim brojevima okretaja osovine.
Bušilice ovog tipa su dvosekcione izvedbe skugličastim ležajevima. Mogu se uspješno upo-trijebiti za bušenje dubokih bušotina sa žr-vanjskim i dijamantskim dlijetima, forsiranimrežimima, jer razvijaju visoke zakretne mo-mente i snagu.
r~
2
IJ21
!J
11
Ifj
., --IJtJ
12II
lO
s87
A
17--2-5 - Turbinske bušilice za jezgrovanje
Rad turbinske buši!ice za ·ezgr:o..'\lan~jednakje radu o ičnih jednosekcionih hušilica slikabr. ). onstruktLvno se razlikuju 120 tome što
5
~65
)1\~~ i0
I-- 1 I--
bl
tlJm. .
'''q.~
h~ ~~dl
\-.- ......, 3
~ ~3---
~ ~,
~I' r
q,35~<,
rAl
1"~3
,
~53
Slika br. 8 - Turbinska bu-šilica za jezgrovanje tipa
KTD - 3 (/) 65/S"
A) - Bušilica1) - Osovina - šuplja; 2)Košulj ica donjeg radijalnogležaja (brtve); 3) - Rotor tur-binskog elementa; 4) - Staterturbinskog elementa; 5) -Košu lj ica radijalnog ležaja; 6)- Radij alni !ležaj; 7) - Re-gulacioni prsten turbine; 8) -Donja razdjelna košuljica: 9)- Brtveni prstenovi; 10) -- Disk osnog ležaja; 11) -Prsten osnog ležaja; 12-)-Gumeni element osnog ležaja;13) - Gornja razdjelna košu-Ijica ; 14) - Sržna <Cijev; 15)16) i 17) - sustav doteznihmatica; 18) - Kućište; 19) -Nosač sržne cijevi; 20) - Do-nja košuljica; 21) - Brtva; 22)
- Prijelaz na krunu
B - Sržna cijev1) - Držač jezgre (otkidač) ;2) - Jezgrena cijev; 3) -Ventil za izjednačenje pri·tis-ka; 4) - ute.g; 5) - Glava
sržne cijevi
9
3
2
B
![Page 19: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/19.jpg)
Zvonko Gretić8
/ dlijeto, što umanjuje broj okretaja osovine,umanjuje i pad pritiska u bušilici.
u 2
I
I
31 21
31,14
29 17
Slika br. 6 - Vreteno turbinskebušilice s kugličastim ležajevima B1) - Osovina; 2) - Košulj.ica osovi-ne; 3) - Košulji,ca radajatnog ležaja;4) - Donj,i radijal.rui ležaj - kli71l1!i;5) - Prsten osovine; 6), 7), 8) i 9) -Elementi labir.i:ntne brtve; 10) - Br-tverui prsten; 11) - Prsten s provr-tom za prolaz ';splake; 12) - Razdjel-ni prsten osovane; 13) - Razdj elniprsten kućišta: 14) - Prsten osovine;15), 16) i 17) - Disk, manžeta i pr-
sten brtve kugličastog ležaja; 18) - Prsten kućišta; 19) -Osno-radij alru četrnaesto-steperu kugličasti ležaj; 20) - Pr-sten osovine; 21) - Brtverui :prsten s »0« brtvilom; 22), 23) i24) - Dotezne matice; 25) - Konusna spojka osovine -muška; 26) - Kućdšte vretena; 27) i 29) - Dotezni prstenomstatona ; 28) - Dotezni pr1jelaz statora vretena; 30) - Regu-lacioni prsten: 31) - Prijelaz s vretena na sekciju bušillice;
32) - Prijelaz na dlijeto
32Slika br. 7 - Tur-blnska bušilica spromjenljivim otpo-
rom
ABI Donja sekcija 1)
- osovina: 2) - Ko-šuljica osovdrie; 3) -Košuljica kućišta: tf)- RadLj'alno-osni ku-
. gličasti ležaj i (višestupnjeva); 5) - Ceona brtva; 6) - Košulj.ica osovines otvorom za protok isplake; 7) - Košulj:i.ca kućišta; 8) -Rotor tarrbtnskog elementa; 9) - Stator turb.i:nskog ele-menta; 10) - Radi.jainti lougldčastt ležajevi; 11), 12) d 13) -Sustav dotezruih matica; 14) - Konusna spojka muška: 21)- Konusna spojka ženska; 15) - Kućdšte; 16) - Košuljicakućišta; 17) - Gornji pnijelaz kućišta; 18) - Regulacion.iprsten turbine; 19) - Dotezni pnijelaz statora; 20) - Pri-jelaz za dlddetoAl Gornja sekcija 34) - P]'ijelaz na teške šipke: 29), 28) li 27)- Sustav doteznih matica; 33) - Dotezna košulj.ica statora :30) - Kućište; 26) - Radlijalni kugličrui ležaj; 25) - StatorturbLnskog elementa; 24) - Rotor turbinskog elementa; 23)- Dotezna košuljica rotora; 31) - Regulacioni prsten tur-
bine; 32) - Pr.iJjelaz
17"--2-4 - Sporohodne turbinske bušilice S
promjenljivim otporom
Kod ove turbinske bušilice (slika br. 7) profillopatica je tako izveden da pad pritiska u bu-šilici raste s povećanjem broja okretaja oso-vine. Takva karakteristika ove bušilice omo-gućuje da se, pri povećanju opterećenja na
To drugim riječima znači da je kod optimal-nog režima bušenja pritisak sisaljke najniži,tj. otpori proticanju isplake kroz bušilicu sunajmanji, a to daje mogućnost povećanja ka-
![Page 20: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/20.jpg)
10 Zvonko Gretić
)U sržnu cijev ulazi oko 3 m jezgre i ona sepomoću užeta može izvlačiti i spuštati krozbušače šipke. Takva konstrukcija omogućujekontinuirano jezgrovanje bez izvlačenja alatkido istrošenja kruna.\
U tablici br. 2 dati su osnovni podaci turbin-ske bušilice za jezgrovanje tipa TKD 6 SJa". Ovebušilice se izrađuju u promjerima od 5 do 10".
Tablica br. 2 - Tehničke karakteristike turbinske bušilice pogonjene vodom
Broj Zakretni OtporKoličina okretaja pri moment pri Maksimalna protoci pri
Turbinski Broj 'Vode maksimalnoj maksimalno] snaga maksimalno]Tip bušilice elemenat* elemenata dmš/sek, snazi o/min. snazi kpm KS snazi kp/cm2
T12M3B 9" 30/16,5 120 45 600 184 154 3950 670 227 211 48
T12M3B 71/t" 21120,5 100 30 710 83 82,5 3832 760 94 100 43,5
T12M3E 65/8" 28/16 121 22 625 50 43,5 3524 685 59,5 57 41,5
9E 9" 45 632 180 42,555 772 325 63,3
7E 71/2" 20 474 30,8 16,730 712 105,0 38,3
TS5B 9" 30/16,5 215 38 505 233 164 4940 530 258 191 54
TS5B 71/j" 21/20,5 177 26 615 110 96 5028 660 128 118 58
TS5E 65/8" 28116 239 20 570 81,5 65 5722 625 98,5 86 69
9S 9" 30 422 95,8 3545 632 318,3 77,5
TS4A 4" 18/13,5 212 7 710 15 14,8 428 810 19,5 22 55
IlON 10" 110 50 620 185 158,3 38,3165N 91/," 150 50 650 280 250 63,3IlON 75/s" 110 30 600 100 88,3 29,1OTS-M 65/8" 28/16 123 24 670 54,4 51,4 31,2
26 715 64,3 60,2 36,96 3/4" 6 3/4" 22 720 50 28,3
32 1000 141,7 53,35 1/8 51/8" 13 620 23,3 25,8
22 1100 108,3 61,7210S 75/8" 210 30 735 162,5 140,8 64,13TS5B 71/%" 21/20,5 272 23 545 134 102 60,5
25 590 158 130 71,5A9K5Sa 9" 45 200-300 291-200 39,1A7N4S 71/2" E43-50 231 25 264 110 35
31/18 33 348 190 62A6K3S 61/2" 30 240-340 70,8-48,3 153TSS-TL 9" 34116,5 317 41 460 360 230 60
43 480 395 265 663TSS-TL 71/2" 28/18 330 33 285 124 50 19
35 302 140 60 21,53TSS-TL 65/8" 30/11 435 22 395 109 60 47,5
24 430 130 78 57KTD-3 65/S" 23/20 96 30 720 68 68,5 35,5
32 770 79 85 40
* Brojnik označava broj lopatica, a nazivnik osnu visinu lopatice
![Page 21: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/21.jpg)
Bušenja turbinskim bušilicama 11
17"-2-6 - Reaktivni turbinski agregat
Prikaz tehničkih karakteristika dvaju agregatareaktivnog turbinskog bušenja dat je u tablicibr. 3 i to za tip RTB-760, sastavljen od dvijeparalelne turbinske bušilice tipa T12M3B - 9"za bušenje bušotina promjera 760 mm, te zatip RTB-1260, sastavljen od 3 takve paralelnospojene turbinske bušilice za bušenje bušo-tina promjera 1260 mm. U primjeni su agre-gati za bušenje bušotina od 390 do 6.000 mmpromjera.
Bušenje saregatima reaktivnog turbinskogbušenja može se izvoditi s klasičnim bušaćimgarniturama. Isplaka cirkulira kroz šipke irazvodi se u "'pojedinu turbinsku buši1icu (kaošto se to" vidi na slici br. 9), pokreće dlijeto,areaktivna sila okreče..agregat ulijevo. ~iiznošenja nabušenih čestica, stijene potrebnesu sisaljke velike dobave. Ukoliko ispiranjenije dovoljno, agregati za bušenje promjeraod 2.500 do 6.000 mm opskrbljeni su taložni-cima, pomoću kojih se iznosi nabušeni mate-rijal iz bušotine izvlačenjem alatki. Agregat je
Tablica br. 3 - Tehničke karakteristike turbinske bušUice pogonjene tsnlakom specifične težine 1,2 kp/dm3
Tip buši1iceTurbinskielemenat*
Brojelementa
Količinaisplakedmš/sek,
Brojokretaja primaksimalnojsnazi o/min.
Zakretnimoment primaksimalno]
snazi kpm
MaksimalnasnagaKS
Otporprotoci pri
maksimalno]snazi ,~p/cm2
T12M3BT12M3BT12M3E9E7ETS5B
TS5BTS5E
9STS4A
nON165N110NOTS-M
210S3TS5BA9K5SaA7N4SA6K3S3TSS-TL3TSS-TL3TSS-TLKTD-3
9" 30/16,521120,528/16
120100121
215177239
212110150110123
210272
231
317330
43596
424530322224
45-5520-30
384026282022
30-4578
505030242622321322302325452533304143333522243032
560670710760625685
632-772474-712
505530615660570625
422-632710810620650600670715720
1000620
1100735545590
200-300264348
240-340460480285302395430720770
19222199,5
1136072
28031013215398
1181722
22233612065,377,2
195161190
350-240132228
85-58433475149168131156
8295
15018599
1205269
216-39037-126
19722911514278
103115-382
1725
19030110661,772,360
17028
130169122156
2763186072729482
102
414745,5524250
51-7620-46
59656069,56883
42-93486246763537,544,234643174777386474274187279232657684348
71/t"
9"7 l/r"9" 30116,5
21/20,528/16
•• Broinik označava broj lopatica, a nazivnik osnu visinu lopatice
71/r"
6 5/8"
9"4" 18/13,5
10"9 l/t"7 5/8"6 5/8" 28/16
5 t/8"
7 5/8"7 l/t" 21/20,5
E43-5031118
61/r"9" 34/16
2811830/1123/20
71/t"
6 5/8"
6 5/8"
![Page 22: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/22.jpg)
Zvonko Gretić12
otežan utezima (na slici br. 9, pozicija 5, 6 i 7)tako da se dlijeta opterećuju samo težinomagregata (s utezima), što iznosi od 12 do 20tona, a ne teškim ili bušaćim šipkama. Ta op-terećenja nisu velika, s obzirom da se prenosena više dlijeta, ali su dovoljna za uspješnobušenje, budući da pri dvostrukoj rotaciji, dli-jeta buše samo obodnim zubima. Tako se po-stiže dovoljno veliko specifično opterećenje nazubima dlijeta.
Potreban kapacitet isplačnih sisaljki ovisi [)promjeru bušotine i kreće se od 60 do 100dmvsek.
2
3
Ovakav agregat visi na bušaćim šipkama po-put klatna što omogućuje bušenje gotovo ide-alno vertikalnih bušotina, a to se naročitozahtjeva pri bušenju za uvodne kolone i ru-darskih okana.
A-A
5A
170-3 - TEHNIČKE KARAKTERISTIKETURBINSKE BUŠILICE
ITehničke karakteristike turbinske bušilice kododređenog kapaciteta isplačnih sisaljki odre- \
• đene su slijedećim elementima: J
1) Profilom i nagibom lopatica, o čemu oviserzine i kutevi strujanja isplake;
j) Srednjim promjerom turbine (Dj):
(97) Brojem turbinskih elemenata (k);
r1) Brojem okretaja osovine u minuti (n);
(5) Maksimalnom snagom u KS (NmaJ;
6) Za:kretnim momentom (Map:);
7) Otporom proticanju, odnosno padom pri-tiska kroz turbinu u kp/cm" (p);
8) Koeficijentom hidrauličkog korisnog djelo-vanja (1]h)'
Radne karakteristike pod 4, 5, 6 i 7 date suu tablicama br. 2 i 3 za ispiranjeL~dom iisplakom specifične težine 1,20 kp/gm3.
Kao i kod svih hidrauličkih turbina tako i uturbinskim bušilicama broj okretaja osovinekod iste količine isplake mijenja se prema op-terećenju. Opterećenje dlijeta svakog se časamijenja za nekoliko tona, što znači da turbinau bušotini radi s promjenljivim brojem okre-taja. Promjenom broja okretaja mijenjaju sei ostale karakteristike turbine.
6
8J3.2
-r- 9I
10
1/1'1-
Slika br. 9 - Reaktiv-ni turbinski agregat
RTB - 76012
Agregat sastavljen oddvije vezane bušjlice ti-pa TI2M3B-9", koji s
13 dva dlijeta rb 346 mmbuši bušotinu rb 760mm.1) - Prij-elazni .komadizmeđu bušaćih šipk! iagregata; 2) Gornji ja-
ram za učvršćivanje turbinske bušilice i razvoda is-plake; 3) Bušrlica (j) 9", [ednosekciona; 4) - Srednjijaram za učvršćenje turbinsksh bušilica; 5), 6) i 7) -Utezi; 8) - Učvršćivač utega; 9) - Nosač utega; 10)- Razdjelni prsten; 11) - Donji jaram za učvršće-nje turbrnskjh bušilica: 12) - Prtjelaeni komad iz o-sovine TB na dlijeto; 13) - Dlijeto žrvanisko (j) 346
mm
![Page 23: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/23.jpg)
Sušenje turbinskim bušilicama
Maksimalna snaga kod svih tipova turbinskihbušilica postiže se kod srednjeg broja okre-taja:
~rmaxjn = -2- o/min.
Oblik profila, nagib lopatica i količina turbin-skih elemenata su činbenici Ikoji određujukakva će turbinska bušilica biti: sporohodnaili brzohodna, s većim ili manjim otporomproticanju. Na slici br. 10 prikazani su profililopatica brzohođne i sporohodne turbinskebušilice.
a
Slika br. 10 - Profil lopatica brwhodne i sporohođnebušilice
a) - Obična bušidica (brzohođna) ; b) - Sporohcdnabušil ica
Kako profili i nagibi lopatica djeluju na radnekarakteristike, najbolje se vidi u dijagramu naslici br. 11 za turbinsku bušilicu tipa T12M3B- 9" brzohodnu i na slici br. 12 za tip A7N4S
sporohodnu.
y
pkp.trrf
375h
'!./lO
(j()
Slika br. 11 - Dijagram radnih karakteristika bu-šilica T12M3B9" (120stupnjeva)
Iz dijagrama na slici br. 11 vidljivo je da ovaturbinska bušilica s protokom od 45 litara usekundi ima maksimalni broj okretaja 1.240u minuti i da je zona njenog optimalnog radaod 600 do 680 o/min. U toj zoni bušilica pro-izvodi maksimalnu snagu s najvećim koefici-jentom hidrauličkog djelovanja uz najpovolj-niji zakretni moment. Za sporohodnu turbin-sku bušilicu tipa A7N4S s lopaticama, kojedaju promjenljivi pritisak pri istom kap aci-tetu, prikazan je dijagram radnih karakteri-stika na slici br. 12. Iz dijagrama je, dalje,vidljivo da, uz maksimalnu količinu isplake(OmaX>, promjenljivi pritisak (p) raste od 40kp/cm" pri zaustavljanju bušilice do 95 kpjcm?pri maksimalnom broju okretaja u slobodnomhodu (650 o/min).
95
~_~~~~~~~~~~.~_~ro
Slika br. 12 - Radna karakteristika bušilice A7N4S(opis u tekstu)
Kod broja okretaja na granici zaustavljanjaturbine, pojavljuje se pritisak Pi koji je kon-stantan pri promjenljivom kapacitetu sisaljkešto ga regulira protočni ventil turbine. Opti-malni režim bušenja nalazi· se u zoni neštovećih okretaja i kod pritiska P2 i promjenlji-vog kapaciteta 02 kojeg se može regulirati bro-jem okretaja diesel motora (hodovima sisalj-ke). U našem slučaju to je zona od 280 - 300okretaja u minuti.
U tablicama br. 2 i 3 dati su optimalni kapa-citeti isplačnih sisaljki za pojedine tipove tur-binskih bušilica. U praksi, da bi se dobila veća
13
![Page 24: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/24.jpg)
14 Zvonko Gretić
snaga i moment ili bolje ispiranje bušotine,ti kaP9ti se mogu povećati.
17"-4 - IZRAČUNAVANJE TEHNIČKIHKARAKTERISTIKA TURBINSKEBUŠILlCE*
Iako su u tablicama br. 1, 2 i 3 navedene svetehničke karakteristike turbinskih bušilica, unastavku se daju obrasci za izračunavanje po-jedinih veličina u slučajevima kada se mije-njaju količine protoke i specificirane težineisplake.
OST
Slika br. 13 - Brzine protje-canja tekućine između lopati-ca statora i rotora (opis, u
tekstu)-<.J
Fo = :n Ds' h . sin ao - k· S . h,
dobije se da je
U = O cos aon.Ds·h.sin ac - k v Sv h
gdje je:
Ds - srednji promjer kola rotora i sta-tora u m;
h - radijalna visina kanala u m;S - debljina lopatice u m;k - broj lopatica u jednom stupnju.
S druge strane iz obrasca za računanje obod-ne brzine:
Ds' '1t. n dobije se izraz za broj okretaja:U=----
60
60 O cos eton=--
D, '1t rt Ds' h . sin ac - k· S . h
Obuhvate li se sve niže navedene veličine koe-ficijentom:
60 cos etoK= ----------------------
Ds TI CDsTI . h . sin (1.0 - k . S . h)
dobije se:
n = K· O (ojrnin).
Iz dobivenog izraza vidljivo je da je broj 0-kretaja proporcionalan s količinom protoke.Odatle slijedi zaključak da je:
lli 01lli /(1,.
Dakle, za koliko se poveća protoka za t-olikose povećava i broj okretaja turbine.
Pad pritiska u turbini može se odrediti poEulerovoj jednadžbi prilagođenoj ovoj svrsi:
H= Z Uz= Z ( cos ac )2 02g g '1t.Ds·hsinac-k.S.h .
u kojoj je:
Z = broj turbinskih elemenata;g = ubrzanje sile teže (9,81 m/sek").
Karakteristike turbinske bušilice, tj. njezinasnaga, broj okretaja i zakretni moment, oviseo veličini obodne brzine U, odnosno o brziniprot jecanja tekućine Co i veličini kuta nagibalopatice ao.
Iz slike br. 13 dobije se da je:
U = Co cos ao (mJsek)
Budući da je:
QCo=-,
Fo
gdje je:
Q = Količina protočne isplake u m3/sek;* Ovo poglavlje naplsao je Ivan Šindija
![Page 25: Duboko busenje](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022050706/55cf9db9550346d033aee5c2/html5/thumbnails/25.jpg)
Bušenja turbinskim bušilicama 15
Koristivši taj izraz dobivamo da je:
odnosno, da je povećanje gubitka pritiska uturbini proporcionalno kvadratu povećanjaprotoke.
Uvedemo li izraz H u obrazac za izračunava-nje snage
N = -..9~y dobit ćemo:75
i = V ~:Na temelju gore navedenih izraza karakteris-tika turbine može se grafički prikazati kao naslici br. 11 i 12.
Značenje srednjih promjera (D8) bušilice
S povećanjem srednjeg promjera CDs)bušiliceraste zakretni moment, snaga i koeficijent ko-risnog hidrauličkog djelovanja.
Matematički taj je odnos izražen slijedećimobrascem:
M = AM. n2 . D!5.y
gdje je:
AM- koeficijent proporcionalnosti zamoment;
AN - koeficijent propocionalnosti zasnagu.
Analogno tome dobije se da je:
N = AN . n3 . D85. y
Tablica br. 4 - Vrijednosti za D. I 'YJh
Tip T12M3B - II" T12M3 - 7 '/." Tl2M3 4 ~" TS4A - ~"bušlllce TS5B - 9" TS5B - 7'/." TS5E «I j.i"
D. (cm)16 13 11,7 7,0
0,65 0,50 0,4.0,57
Pomoću navedenih obrazaca dobiva se slije-deći odnos momenata i snage:
Iz posljednja dva obrasca zaključujemo da ćekod povećanja promjera D8 za dva puta, mo-ment i snaga bušilice porasti za približno 10puta.
Sličnim postupkom dobiva se slijedeća ovis-nost zakretnog momenta turbine o količiniprotoka:
Povećanjem srednjeg promjera D!, povećava, se koeficijent iskoristivosti ('YJh).
Značenje specifične težine isplake
Dok je broj okretaja neovisan o specifičnojtežini isplake, dotle su zakretni moment, sna-ga i gubitak pritiska direktno proporcionalnispecifičnoj težini isplake.
Matematički to se može izraziti slijedećim ob-rascima:
17"-5 - ISKORIŠTENJE HIDRAULIČKE SNAGESISAUKE U TURBINSKOJ BUŠILICI*
Ako isplačna sisaljka razvija snagu No, hidra-ulička snaga turbine Nt, bit će za veličinu hi-drauličkesnage Ngub,iegubljenu uslijed itrenjau cirkulacionom 'sustavu, uvijek manja od No,tj.
No - Ngub,
Po - Ptr
Budući da je Ptr = a . Q2, a Ngub = a . Q3,gornji obrazac može poprimiti slijedeći oblik:
N, = Po . Q - a . Q3
U kojem su:Po - pritisak na isplačnoj sisaljci;Q - količina protoke (isplake);P, - gubitak pritiska u turbinskoj bu-
šilici;Ptr - gubitak pritiska uslijed trenja;a - koeficijent trenja.
* Ovo poglavlje napisao je Ivan Šmdij a