Drvo- Seminarski Rad

35
UNIVERZITET U TRAVNIKU FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE GRAĐEVINSKI ODSJEK 2013. / 2014. Drvo i primjena drveta u građevinarstvu Seminarski rad Student: Alen Kopačić Mentor: Prof. Dr. Salim Ibrahimefendić

description

Seminarski rad

Transcript of Drvo- Seminarski Rad

UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

GRAĐEVINSKI ODSJEK2013. / 2014.

Drvo i primjena drveta u građevinarstvu

Seminarski rad

Student: Alen Kopačić Mentor: Prof. Dr. Salim Ibrahimefendić

Travnik, Oktobar 2015.

Sadržaj

1.0 Uvod.................................................................................................................... str.3.

1.1 DRVO KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL.............................................. str.3.

1.2 Prednost drveta kao građevinskog materijala............................................... str.5. 1.2.1 Udobnost.............................................................................................. str.5. 1.2.2 Dugotrajnost......................................................................................... str.5. 1.2.3 Spoljni izgled........................................................................................ str.5. 1.2.4 Sigurnost.............................................................................................. str.5. 1.2.5 Ekologija............................................................................................... str.6. 1.2.6 Ekonomičnost....................................................................................... str.6.2.0 STRUKTURA DRVETA.................................................................................... str.6. 2.1 Greške drveta................................................................................................ str.7. 2.2 Hemijski sastav drveta................................................................................... str.7.3.0 OSOBINE DRVETA........................................................................................... str.8. 3.1 Fizičke karakteristike drveta.......................................................................... str.8. 3.1.1 Vlažnost drveta.................................................................................... str.8. 3.1.2 Masa drveta......................................................................................... str.8. 3.1.3 Utezanje i bubrenje.............................................................................. str.9. 3.1.4 Termoprovodljivost i termičke karakteristike....................................... str.9. 3.2 Mehaničke osobine drveta............................................................................ str.9. 3.2.1 Otpornost-čvrstoća drveta.................................................................... str.9. 3.2.2 Elastičnost drveta............................................................................... str.10. 3.2.3 Žilavost............................................................................................... str.10. 3.2.4 Cjepljivost............................................................................................str.10. 3.3 Protivpožarna otpornost i zaštita drveta...................................................... str.10.4.0 PROIZVODI OD DRVETA.............................................................................. str.11. 4.1 Drvena građa............................................................................................... str.12. 4.1.1 Rezana građa..................................................................................... str.12. 4.1.2 Proizvodi sa neizmijenjenom strukturom drveta................................. str.12. 4.1.3 Proizvodi sa izmijenjenom strukturom drveta..................................... str.13. 4.1.4 Građevinska galanterija...................................................................... str.14.5.0 OSNOVNA PODJELA KONSTRUKTIVNIH SISTEMA DRVENIH ZGRADA................................................................................................................ str.14. 5.1 Masivne....................................................................................................... str.14. 5.1.1 Brvnare............................................................................................... str.15. 5.2 Bondručne................................................................................................... str.18. 5.3 Skeletne....................................................................................................... str.19. 5.4 Panelne........................................................................................................ str.19. 5.4.1 Montažne kuće u panelnom konstr. sistemu...................................... str.20. 5.4.2 Prednosti drvenih montažnih kuća...................................................... str.21. 5.5 Prostorne..................................................................................................... str.22.6.0 DRVENE FASADE........................................................................................... str.22.

7.0 Zaključak........................................................................................................... str.23.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 2

8.0 Literatura........................................................................................................... str.23.

1.0 UVOD

Drvo kao gradjevinski materijal primjenjivano je od najstarijih vremena. Pored kamena, to je dugi niz godina bio osnovni materijal za građenje. I danas,i pored pogresa čelika i betona u savremenoj arhitekturi, drvene konstrukcije imaju svoje mjesto ako ne kao osnovni, ono kao neminovni, usputni, pomoćni materijal za građenje ( skele, oplate i slično). Zadnjih decenija drvo dobija i ima sve veću primjenu u izgradnji modernih – stalnih objekata, a posebno arhitektonskih građevina, objekata sa svim elementima savremene arhitekture. Ova renesansa i prodor drvenih konstrukcija, iako sputavana mnogim nepovoljnostima, rezultat je poznavanja drveta kao materijal i primena lijepljenih drvenih konstrukcija kvalitetnih spojnih sredstava. Mala zapreminska težina drveta drvo je 13 puta lakše od čelika i 4 puta lakše od betona, a to nije bez značaja i relativno velika čvrstoća paralelno sa vlaknima, laka obrada i posebno što je ista nezavisna od vremenskih uslova, velike mogućnosti oblikovanja kako poprečnog presjeka,tako i siluete konstrukcijskog elementa. Mala osjetljivost materijala na temperaturne promene, mogućnosti montaže i dislociranja konstrukcije postavjaju drvo kao materijal za gradjenje u ravopravne odnose sa drugim materijalima koji se koriste u gradjevinarstvu. Međutim drvo ima i svoje nedosatatke i mane. One se manifestuju u: kvalitetom uslovljenim biološim faktorima (rastom drveta) ,mogućim greškama u drvetu-truljenje,podložnost uticaju gljiva i insekata, zavisnost mehaničkih osobina od % vlažnosti, zapaljivosti drveta i rad drveta na vazduhu- skupljanje i bubranje.

Istorija upotrebe drveta: Drvo je najstariji građevinski materijal iz prostog razloga što je pomoću njega moguće napraviti jednostavne građevine sa vrlo malo alata ili čak bez njega. Drvo je oduvijek bilo izuzetno cijenjen materijal. Pruža velike mogućnosti za primjenu ali, istovremeno, zahtijeva vještinu prepoznavanja osobina, odgovarajuću pripremu, stručnu obradu i zaštitu. Stoga su ljudi, kada su počeli da se bave gradnjom, prvo su upotrijebili drvo za pravljenje jednostavnih koliba ili konstrukcije šatora. Razvojem ljudskog društva i unapređenjem alatki, drvo je počelo da se koristi za složenije konstrukcije, a i danas je nezamjenljiv građevinski materijal.

1.1 Drvo kao građevinski materijal

Drvo se može koristiti djelimično ili potpuno obrađeno. Djelimično obrađeno je pogodno samo za privremene građevine, jer se razne štetočine mogu naseliti u drvene dijelove građevine ukoliko sa njih nije odstranjena kora. Pruće se u narodu dosta koristilo za pravljenje prošća (ograda). Obrađeno drvo u obliku greda, talpi, dasaka, stubova ili oblica koristi se za izradu trajnih konstrukcija. U građevinarstvu se drvo može koristiti za delove zgrade: ta temelje (kod sojenica ili za drvene šipove), za zidove (kod brvnara), za stubove, grede itd. Kao krovni pokrivač koristi se u vidu šindre.

Učešće drveta u gradnji stambenih i poslovnih objekata, u gradnji industrijskih objekata, velikih skladišta i dvorana sve je veći iz dana u dan. U tržišnom takmičenju sa opekom,

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 3

betonom, čelikom ili lakim metalima drvo se nudi kao isplativa alternativa.U građevinskim konstrukcijama drvo se deli na dve klase: tvrdo i meko drvo. U prvu klasu spadaju lišćari: hrast, bukva, cer, granica itd, a u drugu uglavnom četinari: jela, smrča, ariš, bor, ali i topola. Meko drvo je manje nosivosti, ali je i lakše za obradu i prevoz od tvrdog drveta, te se zbog toga češće koristi.Pored izrazite funkcionalnosti i estetska je strana drveta izrazito iskoristiva i prihvatljiva. Taj osjećaj zadovljstva kojim zrače drvene konstrukcije u svakom se slučaju odražava i na cijeli objekat.

Mnoštvo drvenih proizvoda, koji se proizvode za građevinarstvo obuhvata: 

o oplatu za beton,

o prozore,

o vrata i

o parket,

kao i proizvode za:

o industriju hala i drvenih kuća,

o industriju lepila za drvo,

o industriju prerade ivera

i ostale  industrijske  prozvode za građevinarstvo kao što su:

o vrstar za građevinastvo i prozore,

o zimske bašte,

o stepenice,

o zidne i plafonske elemente,

o balkone itd.

Obrt proizvodnje čitavog građevinskog sektora (uključujući zanatstvo) iznosi oko 1,51 milijardi Evra. Najveći sektor čini proizvodnja prozora. Zatim su značajno doprineli proizvodnja kuća, lepljeno drvo, proizvodnja vrata i parketa. Otprilike tri četvrtine proizvoda izvoze se u zemlje članice Evropske zajednice, pre svega u Nemačku.

Pored funkcionalnosti i estetike bitni argumenti za drvo kao materijal za gradnju jeste njegova održivost i biološka vrednost:

o klima u prostoriji,

o zračenje i

o isparenja iz materijala

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 4

su sve bitniji  faktori Iz tog razloga se ovaj tradicionalni građevinski materijal sve više koristi i u gradovima, npr. za unturašnje oblaganje zgrada i za enterijer.

1.2 Prednost drveta kao građevinskog materijala

Razlozi zašto drvene kuće dobijaju sve veću popularnost leži u   tome što ni jedna cigla, ni jedan blok ne može da se uporedi sa nizom korisnih osobina drveta.

1.2.1 Udobnost

Drvo je veoma topao materijal. Masivno drvo ima velike toplotne kapacitete. To znači da ima velike akumulativne kapacitete. To njegovo svojstvo održava ravnotežu izmedju spoljnjih temperaturnih promena tokom dana i zadržava unutrašnju temperaturu komfornom za življenje. Leti je temperatura prijatno hladna a zimi održava toplotu. To znači manji trošak za dodatnom klimatizacijom i grijanjem.Zidovi drvenih kuća su nekoliko puta superiorniji svojim izolacijskim svojstvima u odnosu na ciglu iste debljine (npr. debljina zida od 50cm (dve cigle) na svojoj toplotnoj provodljivosti može se porediti sa 100mm zida od drveta.

1.2.2 Dugotrajnost

Drvo je dugotrajan materijal. Najstarije drvene kuće u svijetu su stare preko 800 godina. Drvo je veoma jake i pune strukture u poredjenju sa njegovom težinom. Većina gradjevina od debala je ostala neoštećena nakon zemljotresa.

1.2.3 Spoljni izgled

Drvo je lijep materijal. Njegovi prirodni oblici i boje prijaju očima. Mnogo poznati umjetnici, kompozitori i pisci su stvorili svoja najveća dela živeći u kućama od drveta. Prirodno okruženje podstiče kreativnost.

1.2.4 Sigurnost

Puno drvo je otporan materijal i sporije sagorijeva nego betonski stubovi ili čelične grede. To se dešava zbog 15% vode koja sačinjava drvo i koja isparava prije nego što se drvo potpuno zapali. Štaviše, goruće drvo stvara polugljenisan omotač koji štiti srž.

1.2.5 Ekologija

Drvo je obnovljivi resurs i zalaže se za globalno očuvanje čovjekove sredine. U procesu rasta, drvo upija ugljen-dioksid i globalno zagrijavanje usporava za 50%.Materijali od kojih se prave originalne drvene kuće mogu se reciklirati nakon više decenija. Izgradnja drvenih kuća predstavlja čin zaštite životne sredine.Drvo je mnogo lakše od drugih gradjevinskih materijala, pa je samim tim i njena obrada mnogo jednostavnija i lakša.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 5

1.2.6 Ekonomičnost

Drvo nije skup materijal.Izgradnja drvenih kuća je mnogo jeftinija od izgradnje zidanih objekata. Šume kao ‘’proizvodjači’’ drveta koriste za ‘’proizvodnju’’ samo solarnu energiju. Za održavanje, obaranje stabala i transport potrebno je minimum energije. U poredjenju sa proizvodnjom kubnog metra čelika, za proizvodju kubnog metra drveta potrebno je 320 puta manje energije. Takodje, u procesu obrade i proizvodnje drvo zahteva daleko manje utroška energije nego ostali gradjevinski materijali.

2.0 STRUKTURA DRVETA

Zbog načina rasta i nastajanja drveta, drvo je po svojoj unutrašnjoj gradji slično nizu tankih i šupljih cilindara koji su nataknuti jedan na drugi, prirodno –uvek širi na uži. Na poprečnom preseku drveta ti cilindri obrazuju koncentricne krugove oko središta presjeka, oko srca drveta. Svaki od ovih prstena nastaje jednogodišnjim prirastom drveta I naziva se godina drveta. Na jednom poprečnom preseku stable koje je pravilno raso razlikuje se:

o srž, srce (jedrac) drveta, deo drveta oko anatomske ose stable,

o srčevina, deo drveta gde se vec odigrao proces rašćenja,

o beljikovina (bijel), deo gde je process rašćenja drveta u toku.

Tkivo drveta, prema funkciji koju obavlja, javlja se u dva osnovna oblika, kao:

o sudovi – provodno tkivo, sastavljeno od ćelija tankih zidova i velikih šupljina, koje se

pružaju celom dužimom stable. Njihova uloga je da provođenjem vode i sokova ishranjuju dvro i

o ovlakanaca – mehaničko tkivo, to su ćelije debljih zidova i manjih šupljina, kroz koje

skoro da ne prolaze sokovi i voda.

Građu drveta čine materije na bazi celuloze i lignina. U sokovima i vodi koji natapaju šupljine sudova nalazi se smola, skrob, tannin itd. Da bi se dobila jasna slika o strukturi stabla drveta, vrše se presjeci u stablu. Ovi presjeci su upravni jedan na drugi i ima ih ukupno tri:

o presjek koji se izvodi normalno na osu stabla zove se čeoni presjek,

o presjek izveden na osu i jedan od prečnika stabla zove se radijalni presjek,

o presjek izveden paralelno sa osom stabla zove se tangencijalni presjek.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 6

2.1 Greške drveta

Za pravilno procenjivanje kvaliteta drveta, između ostalog, neophodno je poznavatinjegove greške. Greške drveta mogu se razvrstati na:

o greške građe drveta,

o greške koje potiču od uzroka fizičke prirode (vetar, hladnoća, vrućina, čovek),

o greške boje i konzistencije drveta,

o greške koje potiču od insekata.

2.2 Hemijski sastav drveta

Skoro sve vrste drveta klasifikuju se po svom elementarnom sastavu, pa se može reći da prosječno drvo sadrži: 50% ugljenika; 6% vodonika; 43% kiseonika, a ostatak sačinjavaju azot i mineralni sastojci. Sadržaj pepela varira i zavisi od mjesta rašćenja drveta.Kora drveta sadrži više pepela. Glavnu masu drveta sačinjavaju još: celuloza; smola; mast i vosak.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 7

3.0 OSOBINE DRVETA

Drvo je zahvalan material pre sveg zato što se može višestruko koristiti, a rušenje građevina od drveta se svodi na njihovo rastavljanje. Nosivost drveta je velika, a savremena tehnologija omogućava pravljenje nekada nezamislivih drvenih nosača od tzv. “lijepljenog lameliranog drveta - LLD”, kod koga se tanke daske međusobno spajaju pomoću posebnih lepila pod presom.Drvo je otporno na razne uticaje i, naizgled paradoksalno, drveni delovi konstrukcije otporniji su na vatru od čeličnih ekvivalenata. Slobodnonoseći drveni nosač pod uticajem varte ogorijeva na oko 2 cm od svog pravougaonog preseka, a onda prestaje da gori.Najnepovoljniji spoljni uticaj na drvo jevlaga, te je za drvene građevine zaštita od vlage i vode najvažniji činilac u projektovanju, gradnji i korišćenju. Pod uticajem vlage drvo truli i gubi na čvrstoći.

3.1 Fizičke karakteristike građevinskog drveta su:

o vlažnost drveta;

o masa drveta;

o utezanje i bubrenje i

o termo provodljivost i termičke karakteristike.

3.1.1 Vlažnost drveta

Zavisno od veze vode za drvenu masu prisutna voda može biti slobodna i vezana voda.slobodna ili kapilarna voda nalazi se u porama drveta i slobodno se kreće duž sudova drvene mase. Vezana voda je na dva načina prisutna u drvenoj masi: kao atheziona (natapa samo zidove sudova i vlakanaca) i konstituciona (hemijski je apsorbovana u zidovima ćelija drvene materije). Prisustvo vode u drvenoj masi je od inzvarednog značaja za kvalitet građevinskog drveta, zbog velikog uticaja na mehaničke karakteristike drveta i na njegove zapreminske promene. Stepen vlažnosti drveta je veoma važan faktor, jer utiče na obradivost drveta, na sigurnost i otpornost lijepljenih spojeva i veza i na stalnost geometrijskih veličina proizvoda od drveta. Vlažnost drveta se izražava u procentima (%), a smanjenje stepena vlažnosti može se sprovesti prirodnim isušivanjem drveta ili prinudnim putem u sušarama.

3.1.2 Masa drveta

Na ukupnu masu drveta utiče poroznost i prisutna voda u porama. Pore u nekim vrstama drveta mogu zauzimati i 3/4 zapremine uzorka (npr. drvo jela 74%, drvo hrast 55%). Za određivanje standardnih vrijednosti mase drveta propisana je vlažnost drveta i pri 15-25% vlage.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 8

3.1.3 Utezanje i bubrenje

Zapreminske promene, koje nastaju kao posledice promene vlažnosti drveta, nazivaju se utezanje, kada se zapremina uzorka smanjuje, i bubrenje, kada se zapremina uzorka povećava. Utezanje ili skupljanje se uočava samo u slučaju kada se vlažnost drveta prirodnim ili prinudnim putem ispod granice zasićenosti vlakanaca. Usljed nejednakog isušivanja i skupljanja u drvetu se javljaju prsline ili se ono vitoperi ili krivi.Bubrenje nastaje kao posledica povećanja vlažnosti drveta do granice zasićenosti vlakanaca. Pri bubrenju najveće zapreminske promene su u tangencijalnom pravcu. Posebna pažnja mora se posvetiti ugrađivanju drvenih površinskih obloga u vlažnim sredinama, jer se usled povećanja zapremine u tangencijalnom pravcu zanačajno povećava i ukupna površina obloge, što za posledicu ima izvijanje drvenih elemenata i njihovog ispadanja iz ravni obloge.

3.1.4 Termo provodljivost i termičke karakteristike

Drvo je loš provodnik toplote jer ima celijastu strukturu koja je ispunjena vazduhom. Najveća provodljivost je podužnom pravcu i zavisi od stepena vlažnosti. Lakše vrste drveta sa manjom masom lošiji su provodnici, pa se često upotrebljavaju kao izolacioni materijali. Širenje drveta pod uticajem toplote može se zanemariti u građevinskoj praksi.

Protivpožarna otpornost drveta, bez obzira na vrstu drveta, zavisi od vremena izlaganja uzorka drveta dejstvu visokih temperature.Brzina sagorevanja drveta po dubini, pri određivanju računske otpornosti drveta u požaru, iznosi:

o za sve vrste drveta (osim hrasta) ….. 0,6 mm/min

o za hrast …………………………….......0,3 mm/min

3.2 Mehaničke osobine drvetaod značaja za obradu su:

o otpornost - čvrstoća;

o elastičnost;

o žilavost i

o cjepljivost.

3.2.1 Otpornost - čvrstoća drveta

Pod ovim pojmom uopšteno podrazumeva se čvrstoća i otpor kojim se drvo suprotstavlja spoljnim silama prilikom razdvajanja njegovih delova. Otpornost i čvrstoća drveta direktno zavise od vlage - vlažno drvo manje je otporno od suhog.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 9

3.2.2 Elastičnost drveta

U vezi sa čvrstoćom je još jedna karakteristika drveta, a to je elastičnost. Pod elastičnošću se podrazumijeva nastojanje drveta da svoj oblik, promijenjen usljed dejstva spoljnih sila, po prestanku tih sila vrati u prvobitno stanje. Sa ovim je u direktnoj vezi savitljivost drveta.

3.2.3 Žilavost

Još jedna osobina drveta koja se ogleda u otporu drveta protiv naprezanja prouzrokovanih vazduhom.Tvrdoća je sila otpora koju ispoljava drvo prilikom prodiranja drugog tijela u njega. Tvrdoća je takođe u vezi sa vlažnošću - suho drvo je znatno tvrđe od vlažnog drveta.

3.2.4 Cjepljivost

Definiše se kao otpornost drveta protiv cijepanja, odnosno osobina da njegova građa pruža određeni otpor prodiranju nekog klinastog tela koje teži da rastavi drveno tkivo. Ovo je vrlo važna osobina bitna za obradivost drveta duborezom. Uvijeno rašćenje, čvorovi, koreni grana smanjuju cjepljivost drveta, dok pravilan rast, fina vlaknasta struktura i bogatstvo u sržnim zracima povećavaju cjepljivost. Vlažnost drveta značajno utiče na cjepljivost drveta. Najveći stepen cjepljivosti ima ono drvo čija je vlažnost oko 10%. Drvo je sirovina koja se obnavlja i pogodna je za više namena i jedno od najvažnijih resursa naše planete

3.3 Protivpožarna otpornost i protivpožarna zaštita drveta

Slobodno se može reći da su u pojedinim slučajevima konstruktivni sistemi u drvetu neuništivi u požaru. Ova na prvi pogled apsurdna tvrdnja dobija svoj puni smisao ako se ponašanje ovog građevinskog materijala u požaru podrobnije sagleda. Protivpožarnu otpornost građevinskih konstrukcija karakterišu dva kriterijuma: zapaljivost materijala i njihovo ponašanje u požaru. Djelovanje ekstremnih požarnih temperatura izazvanih sagorijevanjem uskladištenog materijala u jednom industrijskom skladištu, sa tehničkog gledišta, razara sve materijale. Međutim razlika u materijalima postoji samo u njihovom ponašanju u periodu koji prethodi pojavi kritičnih razornih temperatura, pri temperaturama koje ne razaraju materijal. Tako, na primjer, čelik već na temperaturi od 550°C, koja je daleko niža od njegove tačke topljenja, znači prije potpunog razaranja agregatnog stanja, gubi sve svoje mehaničke karakteristike i prestaje da bude građevinski materijal: modul elastičnosti naglo pada, pojava velikih deformacija je očigledna i usled toga dolazi do urušavanja objekta iako čelik nije zapaljiv materijal, a nije došlo ni do njegovog razaranja. Armirani beton, takodje nesagoriv materijal, pri povišenoj temperaturi počinje da puca, da se kruni usled smanjenja čvrstoće i da se jako deformiše usled gubljenja moći nošenja armature.

Drvo u požaru gori. Međutim, drvo pri gorenju ne mijenja bitno svoje mehaničke karakteristike i to je kvalitetna razlika u odnosu na beton i čelik. Pri nastajanju kritičnih požarnih temperatura, drvo je stabilan materijal i u tome je njegova prednost nad drugim građevinskim

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 10

materijalima. Ovaj kvalitet drveta, kao građevinskog materijala, zasniva se na njegovoj osobini da je izvanredan termički izolator. On se još više ističe činjenicom da se pri sagorijevanju na površini drveta stvara nagorjela skrama koja samo povećava otpornost sprovođenju toplote. Izlaganje središta drvenog elementa visokim temperaturama je usporeno, ako ne čak i spriječeno, pa praktično masa unutar poprečnog presjeka drvenog štapa nije uopšte poremećena.

Pri temperaturi od 200°C do 250°C iz površinskih slojeva drvenog elementa izdvajaju se lako zapaljivi gasovi, koji se usled djelovanja spoljnih uticaja pale. Ako je temperatura spoljnog uticaja konstantna i ne povećava se, ugljenični sloj nagorjelog drveta će stvoriti izolacionu skramu, koja će štititi dublje slojeve drveta od povišene temperature. Na taj način prestaje izlučivanje lako zapaljivih gasova iz drveta i plamen se gasi - drvo prestaje da gori.

Pod ovakvim uslovima, pa čak i pri povećanoj temperaturi, drvo je neuništiv materijal, praktično nesagoriv. Pitanje je samo koliko je površinski sloj drveta oštećen. Ovoj činjenici nikad nije pridavan poseban značaj u prilici kada nagorjeli panj mora da se oslobodi površinskog ugljenisanog sloja kako se vatra na ognjištu ne bi ugasila. U ovom slučaju, u građevinarstvu, ova činjenica ima svoj puni smisao.

Ukoliko je spoljni uticaj takav da temperatura raste, a tom rastu pripomaže i sagorijevanje samih nosača, napadnuti elemenat će izgoreti pri nastajanju kritične požarne temperature, kao i svaki drugi materijal. Za elemenat konstrukcije od drveta je značajno da on ne gubi moć nošenja trenutno, pri izbijanju požara, i da se konstrukcija ne urušava. Pretvaranje drveta u ugljenični sloj, čime se javlja redukcija dimenzija poprečnog presjeka konstruktivnog elementa, teče vrlo lagano: 0,3 do 0,5 mm/min. To znači da se pri velikim požarnim temperaturama, za vreme od jednog časa, drveni presjek smanjio za najviše 3cm po obimu.

4.0 PROIZVODI OD DRVETA

Težnja ka racionalnoj potrošnji drveta donijela je nekoliko različitih načina/stepena prerade drveta:

o obična drvena građa (tradicionalni oblik eksploatacije drveta) – proizvod pokazuje sva svojstva prirodnog drveta,

o materijali na bazi drveta dobijeni primjenom različitih industrijskih postupaka koji obezbeđuju racionalniju potrošnju drvene građe – furniri, lepljenice, panel ploče,....),

o sintetički, složeni materijali dobijeni tzv. dubokom preradom drveta postupci se svode na dobijanje različitih oblika celuloze koji se dalje prerađuju.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 11

4.1 Drvena građa

Dobija se mehaničkom obradom drveta – rezanjem, cijepanjem, tesanjem, sječenjem, ljuštenjem… Može se podeliti prema:

o dužini građe: - kratka (do 4m) - duga (preko 4m)

o načinu i postupku obrade: - obla (oblice) - rezana - cijepana (šindra) - tesana - posebnu grupu čine profilisani elementi od drveta – brodski pod, parketne daščice, lamperija,...

4.1.1 Rezana građa

Podela prema debljini i odnosu strana poprečnog presjeka:o listovi – tanke daske 9-13mmo daske – 14-40mmo talpe – preko 40mmo četvrtače:

- letve – maksimum 33/48mm - gredice – veća dimenzija maksimum 10cm - grede - manja dimenzija elementa, veća od 10cm

4.1.2 Proizvodi sa neizmijenjenom strukturom drveta

1. Furniri 2. Šper ploče

3. Stolarske/panel ploče 4. Lepljeno lamelirano drvo

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 12

4.1.3 Proizvodi sa izmenjenom strukturom drveta

Za ovu vrstu proizvoda od drveta može se koristiti i različiti otpadni drveni material. Princip: usitnjeni drveni materijal + vezivo/lepak

1. Laki betoni na bazi organskih agregata 2. Ploče iverice (blindit, heraklit, tarolit,…)

3. Ploče vlaknatice – lesonit 4. Medijapan ploče

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 13

4.1.4 Građevinska galanterija

U građevinsku glanteriju ubrajaju se elementi od drveta malih poprečnih presjeka koji se dobijaju sječenjem, rendisanjem i frezovanjem (glodanjem) drvene građe.

o Brodarski pod: Obradom - rendisanjem i frezovanjem (da bi se dobili pero i žljeb) jelovih ili borovih dasaka. Debljina 16-26 mm, širina 6-16 cm

o Parket: Od tvrdog drveta (hrast, bagrem, bukva). - Običan parket: Daščice dužine 190-550 mm, širine 26-105 mm i debljine 18-22,5 mm. Gornja strana rendisana, bočne i čeone strane sa perom i žljebovima. - Mozaik-parket: Ploče-lamele dužine 100-125 mm, širine 20-25 mm i debljine 6-9 mm, koje se slažu u polja, a ova u veće elemente - mozaik-ploče

5.0 OSNOVNA PODJELA KONSTRUKTIVNIH SISTEMA DRVENIH ZGRADA

Sve drvene zgrade mogu se svrstati prema svom konstruktivnom sklopu i obliku drvene građe na:

o masivne,o bondručne,o skeletne,o panelne,o prostorne.

5.1 Masivne

Zidovi su od pune drvene građe koji sav teret od krova i tavanice prenose svojom celom dužinom ravnomerno na temelje. U zavisnosti od oblika drvene građe kojim se formiraju zidovi razlikujemo:

o brvnare i o talpare.

Podužni i poprečni “masivni” zidovi brvnara i talpara u potpunosti obezbeđuju prijem i prenos svih vertikalnih i horizontalnih opterećenja. Tavanjače međuspratne, odnosno potkrovne, konstrukcije, slobodno su raspoređene po kraćim rasponima preko masivne drvene konstrukcije sa kojom su povezane starijim vrstama spona: klinci, pijavice, ekseri... Krovne konstrukcije koje su se najčešće primenjivale kod masivnih drvenih zgrada su prave stolice sa sljemenjačama i rožnjačama kod blažih nagiba i prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama kod strmijih nagiba. Strehe su uvek prepuštene kako bi zidovi bili što bolje zaštićeni od eventualnog vlaženja. Iz istog razloga temeljni (podrumski)

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 14

zidovi su za 30-50 cm izdignuti iznad okolnog terena. Drveni zid je hidroizolacijom odvojen od temeljnog, ali je jednovremeno sa njime kotvama konstruktivno povezan. 5.1.1 Brvnare

Drvene montažne kuće su objekti suve gradnje, mogu se montrirati u svim vremenskim uslovima. Rade se od kvalitetno drveta, lijepe su, jednostavne te su najzdravije kada su zidani objekti u pitanju. Brvnare mogu biti veličine od par desetina pa do par stotna kvadrata, sve u zavisnosti od želja i zahtjeva investitora. Od dolaska materijala na gradilište do zavrsetka montaze treba 7-15 dana, a uz dobru organizaciju isto toliko treba i majstorima za završne radove: elektroinstalcije, vodovod, keramiku, montažu sanitarija... Ovo omogućava da se vlasnik useli u novi dom u jednom kalendarskom mesecu, što je kod klasične gradnje nezamislivo. Preko 90% materijala koji ulaze u sastav nasih kuća su prirodni – drvo , kamen, crep. Zahvaljujući tome ispunjavaju najstrožije ekološke zahteve. Brvnare su antialergijske kuće, drvo kao material ne stvara statički elektricitet pa su samim tim prostori bez prašine, paučine, vlage i drugih mikroorganizama štetnih po ljudsko zdravlje. Drvene kuće su niskoenergetske i imaju odlična termička svojstva. Na primer zid od sušene smreke debljine 7cm ima identičnu termoprovodljivost kao zid od pune opeke debljine 25cm, ili kao zid od betona debljine 45cm. U ovakvim kućama se greje sa vrlo malom količinom energije. Brvnare mogu da se igrađuju od jele, smrče i bora prve klase što im daje poseban izgled.Drvena građa se može obrađivati ručno i mašinski. Kuće od ručno urađenih drvenih oblica se grade direktno od posečenih stabala, koja se seku motornim testerama i ručnim alatom. Prečnici oblica su različiti, od 20 do 40cm. Svaka tako pripremljena oblica se pažljivo i stručno urezuje i odmah uklapa na predviđeno mesto. Brvnare mogu biti kompletirane u procesu proizvodnje u kojem se sklapa kompletna kuća, vrši obilježavanje, rasklapanje i transport završne montaže.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 15

Brvnare se mogu praviti i od mašinski lamelirano pravljenih punih oblica, čiji je prečnik najčešće 19 – 20cm. Mašinski obradjene drvene kuće su puno kvalitetnije i pristupačnije od ručno obrađenih brvnara, mnogo je brža izgradnja, kvalitetnija, jeftinija i pre svega preciznija na spojevima tako da nema zazora.Postoje i brvnare od poluoblica i dasaka ali su one neuporedivo losije od punih oblica kako po izgledu tako i po toplotnoj izolaciji i materijalu koji nije 100 % prirodan tako da zidovi nemogu da dišu. Sam boravak u takvim brvnarama od poluoblica i dasaka je neuporedivo losiji. Drvene kuće izrađene od punih oblica imaju epitet najlepših brvnara, obezbeđuju udobnost, toplotu, jedinstvenost i sam boravak u njima je kao u banji. Današnje drvene kuće (brvnare) mogu biti velike i prelepe kao danasnje tradicionalne luksuzne kuće, ali one poseduju nešto što danasnje tradicionalne kuće nemaju a to su balvani. Drvene kuće imaju mnogo više benefita u odnosu na obične kuće. Pre svega, izgradnja drvene kuće se odlikuje relativno niskim cenama u odnosu na izgradnju tradicionalnih kuća. Izgradnja drvenih kuća ne podležu sezonski uslovima, dok se tradicionalne kuće od cigli zimi ne mogu graditi.U današnja vremena i načinu življenja ljudi su se udaljili od prirode, ne sjećamo se kakav osećaj daje trava pod nogama i sunce koje obasjava nam stvara neugodan osećaj, jer nismo navikli, upravo ovakav tip gradnje nas ponovo vraća u dodir sa prirodom, i stvara bolji život u zdravijem ambijentu. Prilikom izgradnje tradicionalnih zidanih kuća uglavnom smo hermetički zatvoreni, takve kuće nemaju dovoljnu izmjenu vazduha, nisu dobro provjetrene  i ne obezbeđuju dovoljno čistog vazduha. Zato u zidanim objektima imamo potrebu za dodatnom ventilacijom, kupujemo skupe ventilacione uređaje ili u manjim objektima provjetravamo pomoću prozora-vrata čime zimi hladimo prostorije, a leti grijemo. Naime, kod brvnara uvek ima dovoljno svežeg vazduha i ona obezbedjuje prirodnu ventilaciju kroz drvene zidove. Dakle u brvnarama nema potrebe za dodatnom ventilacijom, niti potreba za otvaranjem vrata ili prozora radi provjetravanja. Brvnare imaju odlična izolacijska svojstva, a temperatura unutar drvene kuće ostaće 24 sata nepromijenjena iako se ne vrši nikakvo dodatno zagrevanje.Pored neopisive pridone lepote i osjećaja boravka u njima, ovakav tip kuća ima veću vrednost nego zidane kuće, i mogu se preprodavati po mnogo većoj ceni, upravo zbog prirodnih materijala koji se sve više primjenjuju na zapadu i pridaje im se veća vrijednost. Zbog lakoće gradjenja, dizajn se može lako prilagoditi željama kupaca, brvnara je veoma atraktivnog izgleda, zato se kaže za ove kuće da izgledaju kao   ” Drvene kuće iz bajki “. Mnogi kupci se opredeljuju za brvnare upravo zbog njihovog atraktivnog  izgleda, a i sam boravak u njima je kao u banji.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 16

5.1.2 Prednosti brvnara (drvene kuće) u odnosu na obične kuće o One su uglavnom napravljene po većim standardima i potpuno od prirodnih materijala.

Zbog toga vrijednost ovih brvnara je mnogo veća u odnosu na tradicionalne kuće.o Brvnare su čvrste, stabilne, veoma otporne i generalno govoreći mogu trajati jako dugo.

Postoje mnoge priče da su ovakve kuće preživjele najveće prirodne nepogode od majke prirode. Ovakve kuće su preživjele i veliki uragan 2005, Katrina i Rita. Ovo ne zvuči iznenadjujuće. Za razliku od tradicionalnih zidova koji su čvrsti i neelastični, drvo je veoma fleksibilno i od punog materijala, pa su otpornije na prirodne nepogode od običnih kuća. Zato u Japanu i na zapadu gde su česti zemljotresi ovakav način gradnje nalazi učestaliju primjenu. Postoje još uvek dobro držeće drvene kuće u Evropi koje imaju i preko 800 godina. o Priče da su brvnare tople i prijatne nije izmišljena. U poređenju sa hladnim običnim

zidovima, drvo je veoma toplo na dodir. Trupci takodje imaju svoju toplotnu masu i od gustog su materijala. Puno drvo je energetski veoma efikasno, zadržava temperaturu i prijatan vazduh unutar brvnare tokom cele godine. Stablo ima jedinstvenu sposobnost da održava konstantnu vlažnost vazduha u prostoriji na nivou pd 45-55%, što je optimalna za ljudsko telo. Kada je veća vlažnost uvazduhu, drveni zidovi upijaju suvišnu vlagu, time se postiže idealna prirodna kontrola klime.o Ako je brvnara izgradjena od punih oblica i pravilno uklopljena, ona će biti energetski

veoma efikasna. To znači da će se trošiti manje novca na grijanju, odnosno na hlađenje tokom ljeta. Ovakve izgrađene kuće su 20-30 % toplotno efikasnije od tradicionalnih kuća. U toplim drvenim zidovima ne dolazi do kondenzacije i shodno tome ne razvijaju se gljivice i buđ, a oba se stvaraju kod hladnih kamenih zidova.Po izolaciji drvo od 50 mm zamjenjuje zid-blok od 200 mm tako da su brvnare veoma tople zimi a ljeti hladne.

o Pored toga što su energetski veoma efikasne, drvo je jako dobar zvučni izolator. Zidovi od stabala su veoma gusti i odbijaju spoljašnje zvukove i daju potpun mir i tišinu. Drvo je

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 17

jedinstven građevinski materijal jer ima veliku sposobnost da apsorbuje toksične i štetne materije a naročito dim od cigarete.

o Veličanstven izgled drveta, njegova struktura i bojeo Pristupačnost ovog materijala (laka nabavka)o Visoke stope fizičkih i termičkih svojstava drvetao Niža cijena materijala (trupci, gradja) znatno utiče na ukupne troškove izgradnjeo Niža cijena unutrašnje dekoracije prostora. Nema dodatnih troškova na zidove, krečenje ,

znatnija uštedao Materijal koji koristimo je 100% prirodan. Zato se kaže kod ovakvih kuća, zidovi kao da

“Dišu” zimi kuće su tople i prijatno su svježe u ljeto. U ovakvih prostorima nema potrebe za instalacijom klima uređaja, vlažnost u njima je optimalna.o Izgradnja drvenih kuća omogućava lakše realizacije složenijih projekata

Sama izgradnja drvene kuće traje kraće i jeftinija je od klasične (cigla-beton kuće). Naime nakon završetka obične kuće od cigle potrebno je neko vreme da se voda koja je korišćena prilikom izgradnje osuši iz zidova, pa za to vreme nije pogodna za stanovanje. Drvene kuće spadaju u takozvanu suhu gradnju, pa je nakon izgradnje iste moguće odmah stanovati u njima. Zaključak je da drvene kuće bez ikakvog problema možemo graditi zimi i tokom iste zime useliti se u nju, u zdrav i prirodan ambijent, uz znatnu uštedu novca za grijanje i hlađenje prostorija. Uopšteno govoreći, drvene kuće  su veoma zdrave i prijatne, bilo za život u njima ili da služe kao vikendice, one će pružiti familijarnu toplinu i udobnost u godinama koje dolaze.

5.2 Bondručne

Umesto masivnog drvenog zida, daleko ekonomičnije rešenje je zid na bondruk, sastavljen iz dva različita diela, raztičita i po dimenziji i po materijalu: konstruktivnog, koji prima sva vertikalna i horizontalna opterećenja i ispune koja ima samo funkciju pregrađivanja. Konstruktivni dio čine niz vertikalnih drvenih stubaca na relativno malim međusobnim rastojanjima, (tako osim naziva "zid na bondruk" postoji i naziv: "skeletni zid"), povezanim u donjem i gornjem delu horizontalnim elementima: temeljača ili prag-dole i poklapača- gore. Zajedno sa sekundarnim horizontalnim elementima: prečagama, odnosno nadvratnicima, nadprozornicima, podprozornicima i, u pojedinim poljima, kosim elementima - kosnicima, čine konstruktivni sklop koji je u stanju da primi i prenese sva vertikalna (od krova i tavanlca) i horizontalna (vetar) opterecenja.U odnosu na dimenzije, oblik i razmještaj drvenih elemenata razlikujemo nekoliko tipova bondručnih zgrada:

o klasični bondruk,o unaprijeđeni bondruk,o rebrasti bondruk.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 18

5.3 Skeletne

Konstruktivni sklop drvenih skeletnih zgrada čine (slično kao i kod čelicnog skeleta): o rebra-tavanjače međuspratne konstrukcije,o grede-podvlake,o stubovi io konstruktivni elementi za prijem horizontalnih sila.

Osnovni rasponi su: o raspon podvlake:

ly = 4 – 6.0 m; hpod= 17 – 20 cmo raspon rebara

lx = 4 – 5 m; hreb.= 25 – 30 cmo rastojanje rebara

λ = 0.6 – 1.5 mo odnos visine i širine

h/b = 1:2 ili 1:3

Specifično svojim oblikovnim i mehaničkim svojstvima formira se raster stubova sa uobičajenim razmacima od 3,0 do 6,0 (nešto manjm nego u slučaju armirano-betonskog ili čeličnog skeleta). Zavisno od međusobnog sklopa dva osnovna konstruktivna elementa-podvlake i stubova i pružanje konstrukcije (podvlake) u jednom ili dva pravca-uobičajena je sledeća podjela drvenih skeletnih zgrada (slično kao kod čeličnog skeleta):

o pružanje konstrukcije u jednom pravcu io pružanje konstrukcije u dva pravca – unakrsne konstrukcije.

5.4 Panelne

Panelne drvene zgrade spadaju u kategoriju prefabrikovanih objekata- kod kojih je većina radova, izrada prefabrikovanih panela, izvršena u fabričkom pogonu, tako da je vrijeme izvršenja radova na licu mjesta (farbanje, izrada podova idr.) svedeno na minimum. Naravno, kod ovih objekata, kao i kod svih drugih drvenih zgrada, temelji ili podrumski zidovi se moraju prethodno izvesti na licu mesta. Osnovni elementi panelnih zgrada su:

o vertikalni (zidni) paneli,o horizontalni (tavanični) paneli io elementi krovnih konstrukcija.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 19

DETALJ DRVENOG PANELA

1. drveni stub2. letva za učvršćenje3. spoljna obloga4. vazdušni prostor5. bitumenska folija6. daščana oplata7. termika8. vazdušni prostor9. unutrašnja obloga

5.4.1 Montažne kuće u panelnom konstruktivnom sistemu

Montažne kuće su razvijeni tip stanovanja širom svijeta. Poslednjih godina izuzetnu ekspanziju doživljavaju drvene montažne kuće zbog svojih naglašenih ekoloških karakteristika koje su u skladu sa održivom načinom gradnje, jer predstavljaju resurs koji se može nadoknaditi, ako se građa dobija iz šuma koje se pravilno održavaju. Montažne kuće se prave od drvenih sendvič panela, ili kao kuće od masivnih drvenih oblica, odnoso poluoblica kojim je moguće ostvariti energetsku efikasnost objekta. Zajednička im je vidljiva struktura drveta na fasadi i drveta u enterijeru, po čemu se razlikuju od ostalih oblika ostalih kuća. Drvene kuće od panela se danas izvode konstruktivno u različitim varijantima nosive konstrukcije : od drvenih skeletnih elemenata, visoko kvalitetnih lameliranih greda, do različitih tipova nosećih od drvenih panela, sa razvijenom tehnologijom međusobnog spajanja elemenata. Zajednička karakteristika drvenih montažnih kuća je da predstavljaju savremena konstruktivna rješenja, znatno unapređena da omoguće

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 20

odgovarajuću izolaciju. Postizanje standarda nisko-energetskih pasivnih kuća, tj. prolaza toplote K kod svih spoljnih građevinskih elemenata je ispod 0.15 W/m2K, u izvedbi bez toplotnih mostova i sa viskokim stepenom nepropusnosti vazduha.

o Elementi drvene montažne kuće se spajaju na gradilištu.o Fasadni elementi se spuštaju pomoću krana i montiranja su na licu mesta prema planu

montaže.

5.4.2 Prednosti drvenih montažnih kuća

o Upotreba prirodnih neškodljivih materijala - za izolaciju se koriste odgovarajući prirodni materijali, kojima se može ostvariti odlična toplotna i zvučna izolacija.o Optimalno iskorišćavanje sirovine i prirodnih resursa - manje otpada zbog proizvodnje u

fabrici i smanjenje troškova, jer se kompletniji elementi dovoze direktno na gradilište.o Kratak period izgranje - s obzirom da se svim elementi kuće izgrađuju u fabrici vreme

potrebno za izgradnju se svodi na vreme potrebno za njihovu montažu 3 – 7 dana.o Iskorišćenost prostora - zidovi velikih montažnih kuća su dosta tanji od zidova klasičnih

kuća, tako da se koristi prostor u odnosu na bruto površinu, povećava do 10% o Energetska efikasnost – montažom kuće uključena je odgovarajuća toplotna zaštita, tako

da je odmah moguće ostvariti visok stepen energetske efikasnosti.

Kuća 205, Vacarises, Španija

AUTORI:HARQUITECTES (DAVID LORENTE, JOSEP RICARD, XAVIER ROS, ROGER TUDÓ)OBJEKAT:PORODIČNA KUĆAMESTO:VACARISSES, CATALUNYA, ESPAÑA

Lamelirano drvo je obnovljiv materijal koji može biti demontiran i recikliran, što znači da se njegov životni ciklus zatvara. Lamelirani drveni paneli mogu da ostanu vidljivi na podovima, zidovima i plafonima. Instalacije su skrivene i obložene gipskartonskim pločama na zidovima ispod kojih se distribuira sistem kroz kuću. Pored toga, zidovi u polovini soba su ostali sa vidljivom drvenom strukturom. Fasade su provetrene, sa završnom obradom od četinarskog drveta. Prozori su takođe zaštićeni pokretnim drvenim kapcima. Kuća je postavljena na ogromnu stijenu, okružena šumom, tako da njeno prisustvo u prirodnom ambijentu ne narušava krajolik.

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 21

5.5 Prostorne

Prostorne drvene zgrade spadaju u kategoriju totalno prefabrikovanih objekata. U principu, osnovni prostorni element je sastavljen od više vertikalnih i horizontalnih panela u pogonu, a u kombinaciji sa nekoliko istih ili sličnih elemenata formira se cio objekat. Na taj način vreme izvršenja radova na licu mesta, izrada temelja i montaža, svedena je na minimum. Kod ovih objekata je veći problem njihov transport nego njihovo sklapanje u pogonu, te se proizvođači prefabrikovanih drvenih objekata radije odlučuju za izradu panelnih no prostornih zgrada.

6.0 DRVENE FASADE

Kao prirodna i obnovljiva sirovina, drvo sve više ulazi u modu. Drvene fasade mogu da budu zaista vrlo svestrane: arhitektonski jednostavne ili ukrašene i zaigrane, neobrađene ili premazane jakim bojama. Osim prirodnog spoljašnjeg izgleda takva obloga nudi široke mogućnosti toplotne izolacije, sto je danas uglavnom najvažniji razlog odabira spoljašnje drvene fasade. Iza drvene fasade sa pozadinskom ventilacijom moguće je nagurati dovoljno toplotnog izolacijskog materijala koji će objekat vrlo brzo po standardima da svrsta među niskoenergetske objekte. Pri tome je vrlo bitno da se tokom postavljanja izolacije izbegnu sve vrste toplotnih mostova. Prirodne drvene fasade tokom godina dobijaju neravnomernu srebrnkastu patinu dok se one premazane lakom ili glazurom moraju redovno renovirati svakih 3 do 10 godina. Kod korektne konstruktivne zaštite drveta bez hemijskih preparata vek trajanja drvene fasade bez ikakvih premaza iznosi više decenija.

ZAHTEVI KOJE TREBA FASADA DA ZADOVOLJI

1.Toplotna zaštita-postavljanje mineralne vune

2. Zaštita od vlage-postavljanje parne brane

3. Zaštita od vlaženja-postavljanjem kišne brane

4.Akumulacijatoplote-brzi prodor toplote (uvodi se tkz.vetrena fasada,

postavljanjemobloge ispred jezgra panela zida)

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 22

7.0 ZAKLJUČAK

Kao što se može vidjeti, primjenom drveta i izgradnjom drvenih kuća ne samo da se postiže zdrav i prirodan ambijent, nego i znatna ušteda u novcu i vremenu prilikom izgradnje i kasnije ušteda na zagrijavanju i hlađenju. Izgradnja kuća od drveta postaje sve popularnija širom sveta. Rustičan izgled i miris drveta daje kući udoban i topao osjećaj boravka uz vatru pored kamina.  Pošto su napravljene od  punih oblica, balvana i drvenih ramova ove kuće su ekološki i energetski veoma efikasne. Postoje mnogi razlozi za odabir drvene kuće poput zdravijeg ambijenta, bliskosti prirodi, želje za estetikom, a posebno cijene.

Drvene kuće su najzastupljenije u državama sa visokim životnim standardom kao što su:

o u SAD i Kanadi je 90% kuća od drveta

o u Skandinaviji je 60% kuća od drveta

o u Nemačkoj je 30% kuća od drveta

8.0 LITERATURA

o Ivković V. Drvene konstrukcije II - Drvene zgrade, skripte, SkriptarnicaArhitektonskog fakulteta, 1991

o Tehničar 3, Građevinska knjiga , Beograd, 1984o Magazin za eko arhitekturu i kulturu - eko kuća, Mr Vladimir Lovrić, dia, broj 01, 2012o http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%80%D0%B2%D0%BE_(%D0%BC

%D0%B0%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB)o http://www.brvnare.org/ o http://www.honkasrbija.com/sr/

Drvo i primjena drveta u gradjevini str. 23