DRUGI KONGRES HDIMR CAVTAT 2000 - Naslovna - HDRTaparata s monitorom i perifernim jedi-nicama...

Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologije

Godina XXX Broj 1/2000

Zagreb

DRUGI KONGRES HDIMR

CAVTAT 200001.-04. lipnja

R A D I O L O � K I V J E S N I KHRVATSKO DRU�TVO IN�ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

travanj, 2000.

2

Radiolo�ki vjesnik br. 1/2000.

SADR�AJ OVOG BROJAULTRAZVUK U RADIOLO�KOJ DIJAGNOSTICI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3

Slaven Jak�iæ Visoka zdravstvena �kola, Mlinarska 38, Zagreb.

FIZIKALNI PRINCIPI MRI PRETRAGA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10Petar StugaèevacKlinièka bolnica Osijek

TEHNIÈKI PRINCIPI IZVOÐENJA MRI PRETRAGA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12Petar StugaèevacKlinièka bolnica Osijek

PRIMJENA I RAD SUHOM KAMEROM U RADIOLO�KOJ DIJAGNOSTICI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14�eljko BencKlinièka bolnica "Merkur" Zagreb

PRIMJENA TELEMEDICINE OB "KOPRIVNICA" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15Rajko Raniloviæ, Ivan �imuniæ, Mr. sci. dr. Nevenka Marekoviæ-Manojloviæ Opæa bolnica Koprivnica

VRIJEDNOST CT-EA KOD ISHEMIÈKOG I HEMORAGIÈKOG MO@DANOG UDARA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 17Nela Ljubenkov, Tomislav Raiæ, dr. sci med. Ante Buèa KBC Split

CT ACETABULUMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18Riva Nelyh, Mirica Borkoviæ Klinika za traumatologiju Zagreb

PRIKAZ OBTURATORNOG KANALA NAKON ARTROPLASTIKE KUKA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18Ðorde Jeriniæ, mr.sci dr. Ante Poloviæ Opæa bolnica Karlovac

SPECIFI^NOSTI RADA U DJE^JOJ RADIOLOGIJI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19Ru`ica Farago, Ivo Buljanovi}Klinika za dje~je bolesti Zagreb

SNIMKA PLUÆA TVRDOM TEHNIKOM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21Lidija Buljanoviæ Specijalna bolnica za kroniène bolesti Zagreb

INTRAVENOZNA UROGRAFIJA TRANSPLANTIRANOG BUBREGA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22Nensi �kariæ, Pamela MarasKBC Rijeka

2. KONGRES HRVATSKOG DRU[TVA IN@ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23IZVIJE�ÆE O MEÐUNARODNIM AKTIVNOSTIMA HDIMR-e _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26

Pripremio: Ivica Bogadi PRIKAZ KNJIGE: TEORIJSKA OSNOVA IMAGING CT TEHNIKE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29

Autor knjige: Petar Struga~evacRecenzenti: prof.dr. Nada Be{enski, prof.dr. Miljenko Marotti Prikaz pripremila: Nedjeljka Duvnjak

SINDIKAT DJELATNIKA SA PODRU^JA IONIZIRAJU]EG ZRA^ENJA HRVATSKE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29Pripremio: Krunoslav Pavlinek, predsjednik SDPIZH

Izdavaè: Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologijeUreðivaèko vijeèe Radiolo�kog vjesnika: Sanja Bach, Marko Èupiæ, Veljko �krinjariæ, Luka �okiæ, Demir PuljizoviæGlavni i odgovorni urednik: Nedjeljka DuvnjakStruèni suradnik: prof.dr.sci. Nada Be�enskiGrafièko ureðenje: �eljko Podore�kiAdresa uredni�tva: KB �Dubrava�, Av. Gojka �u�ka 6, 10000 Zagreb,

tel. 01 290 32 93, 290 28 54, 290 32 95, 290 32 99, fax: 01 26 36 95Grafièka priprema za tisak: P.C. grafièke usluge d.o.o.; Tisak: Grafobiro-Dominiæ d.o.o.

1. Uvod

Razvoj dijagnostièkih ultrazvuènih apa-rata moguæe je opisati kao jedan od naj-naprednijih unutar dijagnostièkih meto-da uopæe. Od same pojave ovakve dija-gnostièke metode klinièari su prona�limjesto za tada jo� uvijek nedovoljnopreciznu, ali perspektivnu dijagnostièku

aparaturu. Ultrazvuk je mehanièka vib-racija vrlo visoke frekvencije, koja pre-lazi sposobnost primanja ljudskog uha, aiznosi vi�e od 20.000 titraja u sekundi.Valna du�ina ultrazvuènog vala u zrakuiznosi 0.5-1.5 nm, a u tekuæinama i èvr-stom mediju je 4-12 puta veæa. Organi-zam razlièito reagira na razlièite frek-vencije zvuènog vala. Èovjek u svomorganizmu nema receptore za ultrazvuk.

Ultrazvuèni generatori, graðeni naprincipu magnetostrikcije imaju �irokuprimjenu u tehnièkim znanostima, atemelje se na mijenjanju du�ine fero-magnetièkih tvari u izmjeniènom mag-neskom polju. Prvi ultrazvuèni genera-tor konstruiran je 1917. godine u Fran-cuskoj, kada se poèeo primjenjivati umorskom i zraènom prometu, te pogo-tovo u vojnoj industriji. Tek je Pohlman1939. godine uveo ultrazvuk u medi-cinu. U medicinskoj primjeni se koristeultrazvuèni generatori na piezoelektri-ènom principu. Piezoelektrièni efektprvi su opisali braæa Curie 1880. godine.Primjetili su da kod nekih kristala (tur-malin, vinska kiselina, kvarc, cirkonijevesoli, litijum-sulfat, Seignettova sol i dr.)mehanièke deformacije izazivaju pojavu

polarizacijskog napona na suprotnimplohama. Ako se pak kristali naðu uizmjeniènom elektriènom polju onimjenjaju svoje dimenzije (Lipmannovefekt). Promjena du�ine kristala izazivamehanièke titraje koji su u elastiènommediju izvor ultrazvuka.

U na�oj se literaturi prvi èlanci oprimjeni ultrazvuka pojavljuju krajem

pedesetih godina, a danas gotovo danema ni jednog podruèja u medicini ukojem dijagnostièki ultrazvuk nijeprona�ao svoju primjenu.

Svakodnevnim upoznavanjem s pred-nostima ultrazvuène dijagnostike, prona-la�enjem novije i kvalitetnije aparature,ultrazvuk je zauzeo vidno mjesto u medi-cinskoj dijagnostici istiskujuæi mnogeinvazivne (RTG, CT, radioizotopi) iendoskopske zahvate (abdominalne, uro-lo�ke...).

2. Prednosti i glavni principi ehosonografije

Dijagnostièki ultrazvuk je metoda klini-èkog istra�ivanja, èija je primarna prim-jena u dijagnostici mekih tkiva i �uplji-na. Konvencijonalna RTG dijagnostikamo�e razluèivati meke èesti od tekuæineili zraka, no ukoliko je potrebno vi�edijagnostièkih informacija o tra�enojpatologiji tada pacijent mora uzimatikontrastna sredstva per os ili intra-venozno. Time je osim zraèenja izlo�enmoguænostima alergijskih reakcija. Angi-ografija i kompjuterizirana tomografija

izla�u pacijenta visokim dozama rend-genskog zraèenja. Neionizirajuæa pretra-ga kakva je ehosonografija u vi�e se slu-èajeva pokazala i boljom od navedenihmetoda, tako da je itekako dobrodo�la upaleti dijagnostièkih postupaka. To jeposebno va�no u grupi pacijenata kodkojih izlaganje ionizirajuæem zraèenjumora biti svedeno na mimimum (pedi-jatrijska grupa) ili je u potpunostizabranjeno (trudnice).

Daljnje prednosti UZV dijagnostikesu moguænost ponavljanja pretrage udoba i bez prethodne pripreme, bezbol-nost pretrage, relativna jeftinoæa i brzi-na pregleda i nepotrebnost hospitali-zacije zbog UZV pregleda. Osim togapretraga ne ovisi o funkciji organa, ali jeistovremeno jedina dijagnostièka meto-da kojom je moguæe vidjeti npr. funkci-ju zglobova. Sve druge dijagnostièkemetode (RTG, CT,MRI...) daju klin-ièaru statiène snimke, dok kod mus-kuloskeletalne primjene ultrazvuka kli-nièar gleda samu funkciju zgloba iodnose unutar njega.

3. Ultrazvuèna aparatura

U najjednostavnijim crtama aparaturase sastoji od pretvaraèasonde i samogaparata s monitorom i perifernim jedi-nicama (crno/bijelim i printerom u boji,video-recorderom, hard-diskom, Ml0diskom, konektorima za internet ilisamo raèunalo).


3

ULTRAZVUK U RADIOLO�KOJ DIJAGNOSTICIdiplomski radSlaven Jak�iæ Visoka zdravstvena �kola, Mlinarska 38, Zagreb.

Ultrazvuk donje �uplje vene ranih osamdesetih i danas

Suvremeni ultrazvuèni aparat

3.1 Pretvaraèi (sonde) i naèiniprikaza

Sonde sadr�e piezoelektriène elemente- kristale - pretvaraæe zvuènih impulsa uelektriène, koji emitiraju i primaju na-trag odbijene valove zvuka, pojaèalaimpulsa kod prijema. Razvoj sondi jepoèeo poèetkom razvoja samog ultra-zvuka, te se prve sonde u dijagnostièkojmedicini mogu smatrati uredenim ni-zom kristala. Razvojem mehanièkih sek-torskih sondi pro�irena je primjenaUZV. One su su u sebi sadr�avale jedanrotirajuæi ili vibrirajuæi kristal koji jeemitirao ultrazvuk, te ga kao odbijenival ponovno registrirao. Tehnologijumehanièkih sondi zamjenile su (jo� uvi-jek analogno kontrolirane) elektronskesonde unutar kojih kristal vi�e ne rotiranego je statièan a fokusiranje se kon-trolira ka�njenjem u okidanju rubnihkristala. Tek pojavom takvih sondi otvo-ren je put potpunoj digitalizaciji te sesada digitalno kontrolirani impuls izaparata (digital beamformer) �alje usondu. Tu se vr�i konverzija u analognisignal (val). Pri povratku reflektiranogvala u sondu - eha, vr�i se digitalizacijapovratnog impulsa. U medicinskoj dija-gnostici koristimo sonde u rasponu od2-20 MHz, ovisno o podruæju primjene.U poèetku su postojale sonde stalne(nepromjenjive) frekvencije, da bi sekasnije usavr�ile sonde s promjenjivomfrekvencijom tzv. multifrekventne son-de (npr. 3-5-7,5 MHz). Najnovija teh-nologija omoguèila je nastanak �iroko-pojasne sonde (broadband) kod kojesama sonda istovremeno emitira i prima�irok spektar frekvencija (npr. 5-12MHz).

Sonde dijelimo na linearne, konvek-sne, endokavitarne, transaesofagijske,intravaskularne, intraoperativne...

Sonda �alje "traku valova" kroz tijelokoji se odbijaju od razlièitih strukturatkiva, ponovno se "hvataju" na istu son-du, ali se prola�enjem kroz kroz tkiva

djelomièno raspr�e i resorbiraju. Ovakoreflektirani i detektirani UZV impulsise u samom aparatu procesiraju i proji-ciraju na vise naèina:

A-mode (amplitude modulated):uglavnom se koristi za toèno mjerenjestrukture tkiva (histogrami za numeriè-ki predlo�ak), kao i za prepoznavanje

konzistencije ispitivane mase u odnosuna okolno tkivo.

B-mode (brightness modulated):prostorna 2D slika �eljenog presjeka ta-koðer zvana i siva skala ("grey-scale"). Ubiti se na monitorima dobiva presjekodreðenog dijela tijela sa razliæitim kva-litetama odjeka koji odgovaraju stru-kturama kroz koje je ultrazvuk pro�ao.

M-mode (motion mode): gdje se pri-kazuju pulsirajuæe strukture sa 2D slikeu vidu putujuæe trake. Razvojem raèu-nala koje je i omoguæilo nevjerovatanrazvoj tehnologija na svim poljima ljud-skog djelovanja, u medicinskoj dijagnos-tici svih imaging metoda, pa tako i ultra-zvuka u najnovije vrijeme se istiæu razne

tehnolo�ke inovacije poput trodimen-zionalne rekonstrukcije vaskularizacijeili samih organa, te te takav prikazkrvnih �ila da je negdje nepotrebno ura-diti angiografiju nakon toga.

Slikovni primjeri nekih novih naèinaUZV prikaza :

3.2 Razluèljivost u ehosonografiji

Rezolucija je oznaèena kao moguænostdiferenciranja dviju vrlo bliskih èestica,�to je neobièno va�no za kvalitetu slike.

3.3 Frekvencija ultrazvuka

Frekvencija je definirana kao brojoscilacija u sekundi. Valni period je vri-jeme potrebno za punu oscilaciju.

3.4 Atenuacija ultrazvuka

Atenuacija je oslabljivanje ultrazvukapri prolasku kroz tkiva. Do atenuacijedolazi zbog:

4


Razlièite vrste pretvaraèa (sondi)

B-mode M mode spektralni doppler obojeni doppler

Prikaz razlike: osnovnoi B-mode i Harmonic

Kontrast � osnovni Kontrast � Narmonic Kontrast � Power Harmonic

Power motion mode 3D rekonstrukcija fetalne kra je�nice

ALFA MEDITRADE d.o.o. za trgovinu10000 Zagreb, Sveti Duh 50Telefon: +385 1 37 77 193Telefax: +385 1 37 77 619e-mail: [email protected]

Ovla�teni je zastupnik slijedeæeg proizvodnog programa KODAK

PROGRAM KODAK-ovih SISTEMA ZA RADIOLO�KU MEDICINU

Medicinski filmovi:� Plavi program (X-omat S, X-omat K)� Zeleni program (TMG, TML, TMS, TMH)� Jednoslojni NB filmovi i jednoslojni mamografski film MIN-R� Filmovi za laserske video imager-e HELIJ-NEON (He-Ne) i

INFRA RED (IR)� Kinofilmovi CFE� DENTALNI rendgen filmovi� Izbor KASETA i FOLIJA� Program RASTER KASETA

Medicinski aparati i oprema za rendgen:� Aparati za obradu filma pri dnevnom svjetlu: ID kamere,

MULTILOADER 700, ML 300, MINILOADER� Automatska komora za razvijanje filmova: M6, M7, M8, M35, M43� Automatska priprema kemikalija: AUTOMIXER II� LASER-ski IMAGER-i� MULTISPOT kamere

� �irenja zvuène energije po veæojpovr�ini - djelomiène apsorpcijezvuka

� djelomiènog rasapa zvuènih valova

3.5 Akustièka impedancija

Jedan od najva�nijih faktora u pona�anjuultrazvuka pri prolasku kroz razlièitatkiva je upravo akustièka impedancija.To je kompleksni omjer zvuènog tlaka ifluksa (umno�ak linearne brzine ipovr�ine) kroz povr�inu. Izra�ava se uakustièkim ohmima.

Akustièka impedancija ovisi o:� brzini prolaska zvuka kroz tvar (oko

1520 m/s za tkivo) - elasticitetu, gus-toæi i viskozitetu tvari

� debljini i povr�inskim karakteristika-ma pregledavane tvorbe - kutu podkojim dolaze akustièni valovi na ispi-tivani organ Svako tkivo ima svoju akustièku

impendanciju, a o njihovoj razlici ovisida Ii æe ultrazvuk biti odbijen ili reflek-tiran. Tkiva s velikom razlikom imped-ancije (npr. kost-meko tkivo ili zrak-meko tkivo) jako reflektiraju ultrazvuk,tako da je pregled stuktura ispod njihpraktièki nemoguæ.

4. Ultrazvuène radiolo�kepretrage

4.1 Ultrazvuèna pretraga srca i velikih krvnih �ila

Radiolo�ke su pretrage osnovna metodaanalize bolesti srca i velikih krvnih �ila.Time se va�ne informacije o velièini iizgledu srca i velikih krvnih �ila, obolesti perikarda, kalcifikacijama, kao io promjenama pluæne cirkulacije.Ultrazvuèna dijagnostika smatra sedanas rutinskom pretragom srca zbogizrazite jednostavnosti pretrage i prijesvega zbog toga �to bolesnik nije izlo�enionizirajuæem zraèenju, pa se mo�e opti-malno upotrijebiti kod pretraga trudni-ca i male djece. Kod dijagnostike ultra-zvukom mogu se dobiti podaci o struk-turi i funkciji srca, te se mogu vrlo dobro

analizirati kongenitalne i steèene srèanepogre�ke, perikard, tumori i trombi.

Kod ultazvuènog pregleda srca paci-jent le�i na stolu okrenut u lijevi boènipolo�aj, uz ponekad malu korekciju nag-iba zbog boljeg polo�aja srca u odnosu nameðurebrene prostore kroz koje se ubiti i gleda. Standardna pretraga osimUZ sadr�i i elektrokardiogram (EKG).Pri standardnom pregledu definirani suodredeni presjeci srca koji se uzimajukao relevantni te se na toj osnovi radeprva mjerenja. Razlièit presjek znaèirazlièit polo�aj sonde u odnosu na srce, anjèe�æi su: parasternalni duga i kratkaos, apikalni èetiri srèane komore i api-kalni pet srèanih komora (kada se pri-ka�e aorta)...

Kod ehokardiografije gleda se dime-nzija srca, debljina srèanog mi�iæa i sep-tuma, morfoiogija i funkcija atrija i ven-trikula (srèanih zalistaka i papilarnihmi�iæa).

Spektralnim dopplerom mjere se brzi-ne protoka u odredenim toèkama, gradi-jenti tlakova. Obojenim dopplerom mo�e-mo vidjeti i smjer protoka i vrlo se pre-cizno mo�e vidjeti ima li regurgitacijekoja se prika�e kao nehomogeno oboje-na pov�ina u trenutku kada bi zalistaktrebao biti zatvoren i jasan je pokazateljpatologije. Takoðer se izvode mnoge kal-kulacije od kojih je najèe�æa kalkulacijaistisne frakcije srca (EF), kod koje pos-toji vi�e metoda raèunanja a pokazujeodnos volumena srca u sistoli i dijastoli.

Kod pretraga velikih krvnih �ilaultrazvukom prvo gledamo morfolo�kiizgled �ile, promjer, debljinu stjenki,prisutnost plakova, kalcifikata ili trom-

ba. Tra�e se moguæa o�teæenja stjenki ilistenoza lumena itd. Ukljuæivanjem bojedobivamo vrijedne podatke o samomprotoku unutar krvne �iie, o smjeru,brzini protoka i takoder mo�emo vidjetida li postoji turbulentno strujanje krvi ilije struja krvi homogena. Dopplerommjerimo puno podataka koji prikazujubrzine, indekse otpora, gradijente tlako-va unutar krvne �ile...

4.2 Ultrazvuèna pretraga hepatobilijarnog sustava,slezene i gu�teraèe

Suvremene metode pretraga hepatobili-jarnog sustava omoguæavaju utvrðivanjei razluèivanje patolo�kih procesa kako bise rano pristupilo lijeèenju. Ultrazvuk jenajprikladnija, najjednostavnija i najjef-tinija metoda za ispitivanje jetre, bili-jarnog stabla i gu�teraèe. Njome se lakomogu otkriti primarni i sekundarni tu-mori, ciste, apscesi, pro�ireni �uèni vo-dovi, �uèni kamenci, parazitarne bolestii druga bolesna stanja. Za vrijeme pre-gleda pacijent le�i na stolu na leðima.

6


Primjeri visoke razluèljivosti UZP : 8 tjedan trudnoæe, arterija u prstu, abdomen

B - mode srca, prikaz 4 komore

Spektralni doppler aortalnog zaliska

Obojeni doppder srca


Kod pregleda jetre ultrazvukom gle-damo dimenzije i strukturu parenhima,ehogenost i samu perfuziju. Na ultra-zvuku, akutni virusni hepatitis uzrokujedetektibilne promjene. Atipièan je nalazhepatomegalija i hipoehogenost paren-hima. Kod kroniènog hepatitisa, bilijar-ne ciroze i kroniènih infekcija na ultra-zvuku se takoðer vidi promijenjenastruktura parenhima. Ultrazvukom setakoðer vrlo dobro vide hemangiomi,adenomi, maligni tumori i metastaze, arazlikuju se po obliku i ehogenosti, tevaskularizacijom.

Na pretragu �uènog mjehura pacijentmora doæi nata�te. Prilikom ultrazvu-ènog pregleda �uènog mjehura njèe�æese nalaze upale ili kamenci. Kod upalenaðe se zadebljana i raslojena stjenka, asubmukozi se ustanovi hipoehogenazona. Sluznica je nepravilno zadebljana.Kamenci u �uènom mjehuru su izrazitoehogeni, a iza njih se stvaraju akustiènesjene. Ultrazvukom se mogu jasno pri-kazati i izmjeriti �uèni vodovi. �irina�uènih vodova se usporeðuje sa �irinomogranka vene porte (normalno je odnos l:4). Omjerom �irine mo�e se utvrditilagana dilatacija ili pak znatno pro�iren-je. Takoðer se da precizno utvrditi imoguæe mjesto i uzrok opstrukcije�uènih vodova.

Slezena se lijepo prikazuje ultra-zvukom, a prepoznaje se po karakteris-tiènoj strukturi. Gledaju se dimenzije iizgled parenhima. Normalna slezena je

duga oko 11 cm, a ako joj du�ina prijeðe15 cm govorimo o splenomegaliji.Buduæi da se vrlo dobro vide razlike ustrukturi i obliku parenhima, lako semogu dijagnosticirati razne anomalije,ciste, apscesi, infarkt slezene, tumori imetastaze.

Gu�teraèa zbog svog polo�aja nijeuvjek dostupna ultrazvuènom pregledunajèe�æe zbog zraka u crijevima, pa jebitna priprema pacijenta. Ultrazvukomse dobro vide promjene koje se razlikujuovisno o stadiju i stupnju bolesti. Slikekod akutnog pankreatitisa se mijenjajuiz sata u sat, a tipiène se promjene videtek nakon 24 sata od nastanka bolesti. Uveæini sluèajeva �lijezda je uveæana ihipoehogena. Krvarenja u gu�teraèi poja-èavaju ehogenost. Kod akutnog i kro-niènog pankreatitisa èesta je kompli-kacija stvaranje pseudocista, a mogu se�iriti i izvan gu�teraèe. Pankreatolitistvaraju na ultrazvuku vrlo ehogene zo-ne, a akustièku sjenu kamenci stvarajusamo kad su veliki. Ultrazvukom se do-bro prikazuju ciste i tumori.

4.3 Ultrazvuèna pretraga urotrakta inadbubre�nih �lijezda

Ultrazvukom analiziramo bubre�ni pa-renhim, nadbubre�ne �lijezde, retrope-ritonealne limfne èvorove, te zdjelièneorgane, poglavito mokraæni mjehur i pro-statu. Pri pregledu pacijent le�i na stoluna leðima ili je u boènom polo�aju.

Gledaju se oba bubrega. Kod bubregagledamo oblik, polo�aj i velièinu bubre-ga. Ultrazvukom se mogu prikazati ano-malije i to: anomalije velièine bubrega,anomalije polo�aja bubrega, anomalijeoblika, anomalije broja pijelona i ure-tera, anomalije polo�aja i oblika uretera,anomalije ishodi�ta i utoka uretera...Gleda se takoðer homogenost parenhi-ma bubrega i na taj naèin potvrðujuciste, apscesi, tumori i metastaze, a ko-ri�tenjem Power Dopplera gleda se per-fuzija i moguæe je dijagnosticirati infarktbubrega. Obojenim dopplerom moguæeje dokazati hipertenzivne bolesti bubre-ga (renalna hipertenzija), aneurizme,arterio-venske fistule... Ultrazvukom jemoguæe vrlo dobro prikazati primarne isekundarne kamence koji se prikazujukao hiperehogene zone.

Vrlo va�na uloga ultrazvuka je u kon-troli presaðenog bubrega. Odbaèeni bu-breg je edematozan, piramide su hipoe-hogene, a korteks je hiperehogen, dokkortikomedularna granica postaje nejas-na. Velika hipoehogena podruèja znak suinfarkta i nekroze. Osim obojenog dop-plera power dopplerje postao nezam-jenjiv dio dijagnostike u praæenju bubre-�nih presadaka. Kod pregleda nadbu-bre�nih �lijezda ultrazvuk omoguæavaprikaz medule i korteksa, vaskularizaci-ju i patolo�ke promjene poput tumora iciste.

4.4 Ultrazvuèna pretraga lokomo-tornog sustava

U novije vrijeme zbog izrazito skupih isporih lijeèenja traumatskih ozljeda (po-gotovo ratna ranjavanja i ozljede profe-sionalnih sporta�a) javila se nova ulogaza ultrazvuk u dijagnostici mekih èesti izglobova. Zabilje�ena su vrlo dobra isku-stva u kori�tenju ultrazvuka u nekolikomuskuloskeletalnih pregleda ukljuèu-juæi preglede tetiva i okolnoga tkiva.Dijagnostièka toènost ultrazvuka je vrlovisoka u veæini bolesti tetiva i tu æeultrazvuk preuzeti vodeæe mjesto u dija-

7

Jetra fetusa

3-D �uèni mjehur i kamenci

Slezena - CPA mode

Obojeni doppler bubrega

Slezena i bubreg

gnostici. Do sada je to mjesto imaoMRI, no njegovo je ogranièenje �to pre-gled nije dinamièan (realtime), nego je ubiti oslikavanje u mirovanju, �to zazglobove i tetive nije idealno jer se gubidosta dijagnostièkih podataka.

Dok se u primjeru tendinitisa ultra-zvukom prikazala razlika od 2-3 mm uodnosu na zdravu stranu MRI kut neka-da ote�ava da se edem uopæe vidi. Vrloje va�no da se odmah mo�e napravitiusporedba sa zdravim tkivom (npr.drugi ekstremitet) i odmah odluèiti oterapiji. Magnet zahtjeva puno vi�e vre-mena, slike se najèe�æe oèitaju kadapacijent veæ ode. Slijedeæa prednost je ukraæem vremenu pregleda i naravnocijeni. Ultrazvuk, naravno, nije bezogranièenja; MRI ima prednost u dijag-nostici tumora kostiju, mada i napred-nom ultrazvuènom tehnologijom u ne-kim sluèajevima mo�emo vidjeti vasku-larizaciju, MRI anatomija je "bli�a" ibolje razumljiva lijeènicima. Ultrazvukje efikasniji u dijagnozi bursitisa, a koris-teæi linearne sonde visokih frekvencija(10, 11, 12 MHz) dobro se vide pore-meæaji kosti i zglobova. Uz pomoædopplera i power dopplera ultrazvuk æevrlo brzo imati prednost u dijagnosticiupalnog artritisa, tumorskih vaskuta-rizacija, vaskularnih trauma. . .

4.5 Ultrazvuèna pretraga krvo�ilnog sustava

Svaka ultrazvuèna pretraga vaskularnogsustava koristi veæ prije opisane me-tode. Najèe�æe spominjan izraz je du-plex, �to oznaèava simultano kori�tenjedva moda: B - mode i spektralnidoppler. Noviji aparati podr�avaju i tzv.triplex, �to znaèi da uz navedena dvamoda koriste i moguænost simultanogkori�tenja i obojenog dopplera. TvrtkaATL-ultrasound je razvila aparat kojiradi automatsko izraèunavanje doppler-skih vrijednosti u realnom vremenu, �toomoguæava lijeèniku da vi�e pa�nje

posveti pacijentu. Za takvu vrstu pre-gleda potrebno je samo pronaæi �eljenukrvnu �ilu, a kada se ona prika�e pozi-cionirati kursor izabrati velièinu uzorka isva mjerenja se vr�e automatski. Ultra-zvuèna pretraga vaskularnog sustavaomoguæava nam vizualizaciju morfologi-je i funkcije krvne �ile. Pomnijominspekcijom izgleda i debljine stijenke,te promjerom lumena mogu se izraèu-nati brojni parametri koji potvrðuju iliodbacuju sumnju na patologiju. Za venei arterije koristimo isti naèin rada.

U novije vrijeme se èesto koristi CPA(color power angio) i 3D rekonstrukcijaCPA. Trodimenzionalnom rekonstruk-cijom aparat prikazuje plastièno u tridimenzije odnos krvne �ile (ili spletakrvnih �ila) i mekog tkiva u kojem nemaprotoka (parenhim).

4.6 Ultrazvuèna pretraga sredi�njeg�ivèanog sustava

Zbog jednostavnosti izvoðenja i nedo-statka rizika od o�teæenja ultrazvuk dajeznaèajne rezultate u dijagnosticiranju

kraniospinalnih malformacija ploda, kao�to su anencefalija, hidrocefalija, mikro-cefalija, spina bifida, encefalokela. Udojenaèkoj dobi zahvaljujuæi otvorenojfontaneli, upotrebljava se u utvrðivanjuabnormalnosti ventrikularnog sustava.U odraslih se najèe�æe prikamjenjujeultrazwèna angiodijagnostika ekstrakra-nijskih i intrakranijskih krvnih �ila. Tupoma�e najnovija tehnologija gdje se uzpatolo�ke promjene stijenke krvne �ile,istodobno odreðuje i stupanj hemodi-namskog poremeæaja cirkulacije.

4.7 Ultrazvuèna pretraga dojke

Ultrazvuèna dijagnostika bolesti dojki uposljednjih se 15 godina primjenjuje sveèe�æe, da bi danas ultrazvuèni aparatodreðenih tehnièkih karakteristika do-bio i odobrenje i preporuku za dijagnos-ticiranje raka dojke od amerièke FDA(Food and Drug Administration).Pokazala se visoka toènost i dijagnostiè-ka vrijednost i za razliku od najèe�æepretrage, mamografije, nema nikakvih�tetnih posljedica za pacijentice. Dojkupregledavamo linearnom sondom viso-ke frekvencije (12-5 MHz), a razlikuje-mo cistiène i solidne tvorbe, tumorskemase i mikrokalcifikate.

5. Zakljuèak

Primjenom napredne tehnologije, teotkriæem novih kompozitnih materijalaomoguæena je proizvodnja pretvaraèavisoke razluèljivosti. Uz primjenu raèu-

8


Prikaz tetive i �ivca linernim preivaraèem uspektru 5 - 10 MHz

Intrakranijski obojeni i spektralni doppler UZV dojke

Krvne �ile mozga - CPA mode

Obojeni doppler u krvo�ilnoj primjeni; CPA (Power Doppler) i spektral doppler


narskih i programskih iskustava ultra-zvuèna aparatura je postala sastavni inezaobilazni, ravnopravni èlan porodiceradiolo�kih dijagnostièkih aparatura.Razluèljivost �irokopojasnih digitalnihaparata je dostigla razluèljivost CT-a, ajednostavnost i neogranièenost prim-jene u trajanju u svijetu "uzima" veæ oko40% pacijenata kompjuteriziranoj tomo-grafiji.

Ultrazvuèni angio - mod je u prim-jeni tek dvije do tri goðine, a veæ jedostignuta razluèljivost i osjetljivostdostatna za prikaz kapilarnih krvnih �ila.Dynamic range od 150 dB sasvim pouz-dano omoguæava prikaz i najsitnijihmorfolo�kih detalja, te rano dijagnosti-ciranje tumora za izvje�bane dijagnos-tièare postaje rutina.

Primjena kontrastnih sredstava iliprogramsko simuliranje kontrastnogefekta tek je u zaèetku.

Da je ultrazvuèna aparatura dio radi-olo�ke dijagnostièke aparature u zemlja-ma visokog standarda pokazuju podacida se od ukupnog broja instaliranihaparata preko 50% koristi u radiologiji.Svaki novoproizvedeni aparat se odmahoprema sklopovima i suèeljima za spa-janje u mre�u s ostalim radiolo�kimaparaturama.

Ultrazvuèna dijagnostika je napravilanajveæi razvojni skok u posljednjihtrideset godina u odnosu na sve ostalepoznate dijagnostièke metode, te je suk-ladno tome i na�la svoje mjesto u radi-olo�koj - imaging dijagnostici.

6. LITERATURA

l. Sound Waves ultrasound review;volume 6, number 2, 1992. 2. Dia-gnostic Imaging Europe; May 1995.

3. Sonografija urogenitalnog sustava;�eljko Fuækar; Sveuèili�te "dr.Vladimir Bakariæ"- Rijeka,Medicinski fakultet u Rijeci, 1987.

4. The Echocardiographer's PocketReference; Terry Reynolds, BS,RDCS; School of Cardiac Ultra-

sound, Arizona Heart InstituteFoundation, Phoenix, Arizona,1993.

5. Radiologija; Milan Agbaba, MarijanLovrenèiæ; Medicinska naklada -Zagreb, 1994.

6. Priruènik interne medicine; NijazHad�iæ, Milovan Radoniæ, Bo�idarVrhovac, Boris Vuceliæ; �kolska knji-ga Zagreb, JUMENA Zagreb, 1990.

7. Radna, tehnièka i aplikaciona liter-atura tvrtke ATL Ultrasound

OPREMA:

PRIBOR:

RTG filmovi:

EKOLO�KE KEMIKALIJE za ruèno i strojno razvijanje

� automatske kamere za razvijanje RTG filmova

� sistemi za razvijanje na dnevnom svijetlu� kamere za identifikaciju� laserske kamere� ADC sistemi (digitalna radiografija)� sistemi za razvijanje suhim postupkom

� plastiène kasete sa folijama (plava i zelena tehnologija)

� plastiène kasete sa folijama za mamografiju

� plave i zelene tehnologije� specijalni jednoslojni (mamografija,

koronarografija)� filmovi za suhi postupak

10000 Ivana Luèiæa 6

Kao �to za kori�tenje i gledanje TV pri-jemnika i programa nije neophodnopoznavanje naèin stvaranja i prijenosaslike i zvuka odnosno elektronièkog radaTV ureðaja, tako ni za kori�tenje mag-netne rezonancije nije od prioritetnogznaèaja poznavanje pona�anja atoma umagnetnom polju i princip stvaranjaMRI slike. No kako smo mi in�enjerimedicinske radiologije i u svom radukoristimo blagodati suvremene tehno-logije digitalne tehnike, zadaæa nam jeupoznati i prouèavati ove teorijskedetalje koji su osnova na�eg svakod-nevnog rada, a u buduænosti æe bitiiskljuèivi princip obrade bolesnika, bilou sferi ionizantnog (RTG) zraèenja, bilou sferi meðusobnih djelovanja magnet-skih polja i RF valova.

Konaèno, �to je u klasiènoj radiologijiRTG cijev i princip stvaranja RTG zra-ka, to je poznavanje fizikalnih principamagnetne rezonancije u MRI pretraga-ma.

Osnovni princip MR se temelji napona�anju protona atomske jezgre poje-dinih elemenata od kojih se sastojiobjekt MR pretrage (tkivo organa) ujakom i homogenom magnetskom polju.

Svi znamo da na�u planetu zemljumo�emo promatrati kao magnet: imamagnetsko polje uzrokovano rotacijomoko svoje osi, ima sjeverni i ju�ni polmagnetskog polja, te inklinaciju Zemlji-ne osi uzrokovanu meðusobnim djelo-vanjem magnetskog polja Zemlje i Sun-ca oko kojeg zemlja rotira istovremenosa svojom rotacijom.

Kao �to znamo, tkivo se sastoji odatoma, a atomi imaju jezgru i elektronekoji kru�e oko jezgre (atomski omotaè).Jezgra atoma se sastoji od protona (jed-nakog broja kao i elektrona) i neutrona.Protoni unutar jezgre atoma rotiraju okosvoje osi uzrokujuæi magnetsko poljekoje ima svoju jaèinu i smjer (pravilodesne ruke) i zbog toga se mo�e prikaza-ti u obliku vektora (fizikalna velièinaprikazana u obliku duljine, koja jeodreðena velièinom i smjerom). Zbogtoga �to je te�ko predoèiti apstraktnipojam i specifiène karakteristike mag-netskog polja, mo�emo zamisliti pon-

a�anje tih magnetskih polja kao pon-a�anje protona (materijalna percepcija).

Protoni se u atomskoj jezgri kaotiènogibaju i svojom rotacijom uzrokujurazlièite smjerove svojih magnetskihpolja, koji se meðusobno poni�tavaju.Za detekciju magnetnom rezonancijomsu pogodni stabilni kemijski elementikoji imaju neparan broj protona u atom-skoj jezgri,a sastavni su dijelovi moleku-la tkiva. To su: H (vodik)1; C (ugljik)13;Na (natrij)23; P (fosfor)31; F (fluor)19;K (kalij), a najpogodniji je vodik zbogvelike prisutnosti u ljudskom tkivu(70% tkiva saèinjava voda).

Postavljanjem u magnetsko polje,protoni æe svojom rotacijom stvaratisvoje magnetsko polje i pod utjecajemvanjskog magnetskog polja æe istovre-meno rotirati i oko vanjskog magnetskogpolja - poput zvrka izbaèenog iz rav-note�e. Ova rotacija protona oko svojeosi i oko smjera vanjskog magnetskogpolja naziva se precesija. Precesija pro-tona ovisi o jaèini vanjskog magnetskogpolja i vrsti materijala i mo�e se izraèu-nati "Larmor-ovom" jednad�bom:

w0=gB0

(g je �iromagnetski odnos - konstanta; zaprotone iznosi 42,5 MHz / T)

Pretraga magnetne rezonancije setemelji na postavljanju objekta u jakohomogeno magnetsko polje. Posljedicasmje�taja atoma u magnetsko polje je,da dolazi do polarizacije precesije pro-tona u atomskoj jezgri tkiva. Dio pro-tona æe usmjeriti svoja magnetna polja usmjeru sjevernog pola vanjskog mag-netnog polja (paralelni smjer), dio u su-protnom smjeru (antiparalelni smjer).Kako je za usmjerenje u paralelnomsmjeru potrebno ni�e energetsko stanjeod antiparalelnog smjera, to je i vi�e pro-tona usmjereno paralelno. Ovi suprotnismjerovi se meðusobno poni�tavaju,dok veæi broj paralelnog usmjerenjauzrokuje (rezultira) jaèinom i smjerommagnetskih polja tih protona u longitu-dinalnom pravcu, �to se naziva longitu-dinalna magnetizacija. Pobudom pro-tona paralelnog smjera dovoðenjem RF

vala frekvencije jednake frekvenciji pre-cesije protona, dolazi do rezonancije(preuzimanje energije), koji prelaze uvi�e energetsko stanje i zauzimajusuprotan (antiparalelni smjer), odnosnodolazi do promjene smjera magnetskihpolja. Do rezonancije mo�e doæi isklju-èivo ukoliko pobudni RF val ima frek-venciju jednaku frekvenciji precesijeprotona. Izazivanjem magnetne rezo-nancije smanjuje se longitudinalna mag-netizacija. Iskljuèenjem pobudnog RFvala dolazi do povratka protona u pri-ja�nje stanje (longitudinalna relaksaci-ja), a obilje�ava se konstantom T, .

Istovremeno pobudom protona iizazivanjem magnetne rezonancije pro-tona, osim opadanja longitudinalne ma-gnetizacije, a neovisno 0 ovom procesu,pobudni RF val uzrokuje usklaðenostprotonske precesije u fazi. Precesijeprotona nisu ravnomjerno rasporeðenepo obodu rotacije oko smjera vanjskogmagnetskog polja, nego se pomièu(grupiraju) na dijelu oboda rotacije.Ovo izaziva transverzalnu magnetizacijuprotona, odnosno tkiva. IskljuèenjemRF vala, ova transverzalna magnetizacijaopada, odnosno protoni se vraæaju uprvobitno stanje (jednakomjerna raspo-reðenost po obodu rotacije) �to se nazi-va transverzalna relaksacija i predstavl-jena je vremenskom konstantom T2.

Dakle, pobudom precesije protonaRF valom, opada longitudinalna magne-tizacija, a raste transverzalna magneti-zacija. Iskljuèenjem RF vala, ponovo ra-ste longitudinalna magnetizacija, a opa-da transverzalna magnetizacija. Longi-tudinalnom i transverzalnom relaksaci-jom protoni se vraæaju u prethodnostanje prije pobude RF vala, �to zahijevamanje energetsko stanje, pa protoniotpu�taju adekvatni dio energije, koja seprihvaæa u visokofrekventnoj uzvojnici ipretvara u mjerljivi signal. Kako su zarazlièite, bole�æu promijenjene, vrstetkiva ove vremenske konstante T1 i T2razlièite, to je mjerenjem povratnog sig-nala i mjerenjem gradienta utjecaja naprotone jezgre atoma), moguæe mje-renje signala T1 i T2 u tri osnovne rav-nine: koronarne (frontalne); sagitalne(profilne) i transverzalne (aksijalne). T2je uvijek kraæe od T1 (T2 » 30 - 15msek; T1 » 300 - 2000 msek.)

Da bi se moglo izvr�iti mjerenje T1,odnosno T2 signala, neophodan je stal-no pulzirajuæi pobudni RF signal ikonstantno mjerenje povratnog signala.Pulsni RF signal se izabire u okviruraspona za T1 » 500, a za T2 » 4000, a

10


FIZIKALNI PRINCIPI MRI PRETRAGA Petar StugaèevacKlinièka bolnica Osijek


11

povratni RF signal se mjeri u rasponu za T1 » 20msek, a za T2 » 100 - 110 msek. Pulsni RF signal seponavlja u toèno izabranim vremenskim intervali-ma koji se zovu "TR" ("time of repetition"), apovratni RF signal se detektira u toèno odreðenimvremenskim razmacima koji se nazivaju "TE"("time to echo"). Za oda�iljanje RF vala i prihvatpovratnog signala, koristi se sekundarna uzvojnica,kojih ima vi�e vrsta, razlièitih po obliku i velièini,kako bi objekt pregleda bio �to bli�e namotajimauzvojnice i na taj se naèin smanjilo gubljenje iliraspr�enje odaslanog i povratnog signala.

Moguæa su mjerenja i meðusignala, koji istièu iliumanjuju signale pojedinih vrsta tkiva, odnosnomjere povratni signal u pobudnom stanju kojiuzrokuju razlièite kuteve otklona magnetskih polja.Ovi meðusignali se upotrebljavaju u pojedinimspecifiènim sluèajevima i nazivaju se kraticamaodgovarajuih naziva koji oznaèavaju njihovu karak-teristiku i svrhu ("FLAIR", "RISE/FLASH","STIR/GRASS")* odnosno "Proton Denziti", kojipredstavlja metodu mjerenja kvanitete (kolièine)protona u mjernom podruèju.

Detektiranje T1 i T2 signala u prostoru jemoguæe primjenom tri vrste mjernih gradienata u"X", "Y" i "Z" pravcu. Naime, smje�tajem rezonira-juæeg protona u prostoru izaziva minimalna kole-banja (promjene) u frekvenciji, �to se detektira usva tri mjerna gradienta koji odreðuju polo�aj pro-tona u prostoru. Bilje�enjem ovih signala i njihovimsmje�tanjem u matrix mjernog podruèja (sliènomatrixu CT slike), odnosno izraèunavanjem iponovnom rekonstrukcijom u digitalni signal, mo-guæe je na ekranu monitora pokazati sliku objekta uT1, odnosno T2 vremenu, ili u nekim od meðuvre-mena. Adekvatnim poznavanjem promjena i evalu-acije u T1 i T2 slici i u sve tri mjerne ravnine,moguæe je prikazati i dijagnosticirati patologiju pre-gledavanog objekta. Ove promjene su èesto putauoèljivije i bolje prikazane od ostalih radiolo�kih iliUZV metoda, a u nekim sluèajevima su metodaizbora pregleda (CNS, zglobovi, donji abdomen),pogotovo u podruèjima koji za CT predstavljajutkz. mukla podruèja (pontocerebellarni kut, krani-ocervikalni prijelaz itd.)

Sam postupak MRI pretrage predstavlja slo�enproces i zahtijeva uvje�banost i iskustvo, odnosnopoznavanje digitalnog postupka i prikaza, tj pozna-vanje hardvera i softvera MRI aparature. Ovo uzostalu uporabu digitalne tehnike, tijekom na�egradnog vijeka, u punom smislu rijeèi opravdava na�struèni naziv: In�enjer medicinske radiologije izahtjeva daljnje struèno usavr�avanje produ�enjemstudija na visokom uèili�tu, kao i stalno prouèava-nje i praæenje napretka tehnologije koja se primje-njuje u na�em radu.* FLAIR (Fluid Atenuated Inversion Recivery)

RISE (Rapid Imaging Spin Echo)FLASH (Fast Low Angle Shoot)STIR (Short Time Inversion Recivery - Fatsupresion) GRASS (Gradient RecalledAcquisiotion at Steady State)

Za otkriæe magnetne rezonancije dobilisu: amerikanac �vicarskog porijekla Fe-lix Bloch i amerikanac Edward MillsParcell, 1952. g. Nobelovu nagradu.Magnetna rezonancija se koristila u fi-zici i kemiji kao laboratorijska metodaanalize molekule tvari. Medicinska pri-mjena magnetne rezonancije datira od1971. g. kada je R. Damadian prikazaomoguænosti magnetne rezonancije urazlikovanju normalnog i patolo�kog tki-va, a 1972. patentira aparat za snimanjemagnetnte rezonancije. Od tada poèinjei uvoðenje tehnièkih principa za MRpretrage.Tehnièki principi obuhvaæajuindikaciju za pregled, pripremu apara-ture bolesnika za pretragu, namje�tanjebolesnika u aparat za MRI pregled, samtijek pretrage i konaèno, zavr�ne radnjenakon pretrage, odnosno evaluaciju ipohranu snimaka dobivenim mjernimtehnikama.

Na� ureðaj za magnetnu rezonancijuje superprovodni aparat, jakosti mag-netnog polja 0,5 T ( 5000 Gausa ), èijesu karakteristike velika jakost mag-netnog polja, konstantna visoka homo-genost magnetskog polja, proizvoðaèajapanske firme "Shimadzu", a koristisoftver EPIOS 5. Uzvojnica primarnogmagneta je hlaðena tekuæim helijem na- 269° i detektira mjerna vremena naprincipu detekcije protona vodika.Osim ovih MRI aparata u praksi sekoriste permanentni magneti jakosti do0,2 T èije su karakteristike mala jakost islaba homogenost magnetnog polja iresistentni magneti jakosti do 0,25 Tkoji imaju srednju homogenost i veæujakost magnetnog polja.

Kao �to postoji standardizacija tehni-èkih principa izvoðenja pretraga uklasiènoj radiologiji, odnosno CT imag-ing tehnikama, tako su oni prisutni i priMR pretragama. Poèetak priprema ipregleda je postavljanje indikacije zaMRI pregled. Indikaciju za magnetnurezonanciju postavljaju lijeènici specijal-isti, najèe�æe u konzilijarnoj suradnji, anakon temeljitog klinièkog pregleda iprovedenih manje kompliciranih, jed-nostavnijih i jeftinijih pretraga. Na�a-lost, vrlo mali broj aparata za MRI pre-

trage u Hrvatskoj, ogranièava i znatnosu�ava broj indikacija za ove preglede,èesto puta i na �tetu bolesnika i brzinepostavljanja dijagnoze. Ovo dokazujepodatak da se na magnetnu rezonancijubolesnici naruèuju i po nekoliko mjesecièekanja. Bez obzira �to MRI preglede neubrajamo u urgentne procedure, gdje�ivot bolesnika ovisi o vremenskom ter-minu (satima i minutama), pitanje jekoliko bolesniku poma�e pregled kojikasni u odnosu na simptome tako dugoda najèe�æe simptomi bolesti, ili pro-laze, ili se stanje drastièno pogor�ava dadolazi u pitanje uèinkovitost lijeèenja.

Priprema bolesnika predstavlja sli-jedeæi princip u tehnièkoj proceduriMRI pretrage. Pripremu bolesnika pro-vodi in�enjer medicinske radiologije, asastoji se u provjeri dokumentacije iidentifikacije bolesnika, obja�njavanjutijeka pregleda, dobivanja pristankabolesnika za pregled, te uzimanjaanamnestièkih podataka o eventualnimkontraindikacijama za MRI pretragu.

Bolesnik za pregled magnetnomrezonancijom, osim ispravne uputnice,koja je dokaz indikacije, mora donijeti isvu ostalu dokumentaciju koja se odnosina klinièke i dijagnostièke preglede, avezane za uputnu dijagnozu. Lijeènikuradiologu æe uvid u medicinsku doku-mentaciju pomoæi pri najoptimalnijemnaèinu voðenja pretrage, �to u mno-gome skraæuje pregled i poma�e prianalizi MR slika i postavljanju dijagnoze.Naime, MRI pretrage predstavljaju tim-ski rad lijeènika radiologa i in�enjeramedicinske radiologije, ali pravo narukovoðenje tijeka pretrage pola�e radi-olog ( odreðivanje tipa mjernih tehnikau vremenskom i multiplanarnom smis-lu, tj. odreðivaju vremena i ravnineskeniranja). In�enjer medicinske radi-ologije provjerava identifikacione poda-tke o bolesniku, kako pri buduæim kon-trolnim MRI i inim pregledima nebido�lo do kolizije identifikacijskih poda-taka, �to bi, eventualno, dovodilo usumnju toènosti i vjerodostojnosti nala-za. Ne manje va�an postupak je i uzi-manje anamnestièkih podataka od bole-snika u vidu "interwiew"-a, o eventual-

nim prija�njim MRI pregledima, fero-magnetnim implatatima (endoproteze,metalne klipse za hemostazu, feromag-netne "stent"-proteze itd.). Posebno jeneophodno obratiti pa�nju na eventual-no posjedovanje srèanog stimulatora -"Pace makera", odnosno drugih intra-kavitarnih pomagala sa baterijskimpogonom. Kod takvih bolesnika je kon-taridiciran MRI pregled jer postavljanjebolesnika u magnetsko polje uzokujepra�njenje pogonskih baterija. Ukolikobolesnik posjeduje bilo kakve metalneimplantate, koji pregledom dolaze umagnetno polje MR aparature, neopho-dan je oprez i obvezatno konzultiranje opregledu sa radiologom ili operaterom.Dovoðenjem metalnih impantata umagnetno polje, moguæe je izazvatipomjeranje implantata, �to mo�e imatikatastrofalne posljedice po bolesnika(npr.popu�tanje i pomjeranje hemo-statskih metalnih klipsi, pomjeranje"stent"-proteza itd.). Osim toga, metaliuzrokuju artefakte na rekonstruiranimslikama magnetne rezonancije, �to ihèesto èini neupotrebljivim u dijagnos-tièkom smislu. Velike metalne endopro-teze (umjetni kuk, koljeno itd.) moguuzrokovati poveèani SAR, �to stvaralokalne smetnje u vidu zagrijavanja,metalne proteze, poveæanje tempera-ture organa ili tijela ("efekt mikrovalnepeænice"), peckanje, nelagode i sl. Odotkriæa MRI aparature i njene �ire prim-jene u dijagnostici, prilikom ugradnjeovih pomagala i materijala kod opera-tivnih zahvata se vodi raèuna i ugraðujuse implantati od neferomagnetiènihmaterijala (titana, zlata, platine itd.).

Svakako treba provjeriti, eventualnuklaustrofobiènist bolesnika i razgovo-rom mu pomoæi u opu�tanju i smanjenjunapetosti i straha od pregleda, pogoto-vo, ako je to bolesniku prvi MRI pre-gled. Blagi ton, kratko upoznavanje satijekom i naèinom pregleda, odnosnoneophodnosti pretrage, æe bolesnikupomoæi da bez straha i sa punim pov-jerenjem, a time i potpunom suradnjompristupi pregledu, odnosno da suglas-nost za MRI pregled.

Prije postavljanja bolesnika u polo�ajza pretragu, podaci o bolesniku se upi-suju u kompjutorski protokol. Svakakoje najva�niji podatak o te�ini i dobibolesnika, �to uvjetuje ispravno "tjuni-ranje" aparature (pode�avanje signala,izraèunavanje i detektiranje uzvojnice ifrekvencija u razlièitim mjernim ravni-nama). Za to vrijeme se bolesnik u kabi-ni oslobaða odjeæe koja u svom sastavu

12


TEHNIÈKI PRINCIPI IZVOÐENJAMRI PRETRAGA Petar StugaèevacKlinièka bolnica Osijek


ima metalne dijelove (kopèe, dugmad,ukrase i sl.). Najbolje je kada bolesnikna donje rublje obuèe posebno pripre-mljenu odjeæu (pid�amu, tuniku i sl)koja je sastavni dio pribora odsjeka zaMRI pretrage. Novèanik, novac, dragoc-jenosti, bankomat, telefonske i drugemagnetne kartice, ili sitnije feromag-netske predmete je najbolje odlo�iti u zato posebno odreðeni pretinac. Slijedinamje�tanje bolesnika u polo�aj za pre-tragu i uvoðenje bolesnika u tunel apa-rata, tj u magnetno polje. Pretraga mag-netne rezonancije traje, relativno, dugo.Stoga je neophodno obratiti maksimal-nu pa�nju namje�tanju bolesnika, kakobi u ugodnom polo�aju bez problemaproveo potrebno vrijeme. Ukoliko ob-jekt pretrage zahtijeva polo�aj bolesnikau supinaciji (na leðima), sa ulaskom utunel aparata tkz. "prvo glava", pod kol-jena se stavlja podmetaè u obliku tros-trane prizme (klina). Pod skoène zglo-bove (podruèja ahilovih tetiva), pod-metne se podmetaè, kako nebi pritisako podlogu uzrokovao pomicanje i nam-je�tanje (�uljanje peta o podlogu). Nat-koljenice i trup se fiksiraju samolje-pivim trakama. Ovo fiksiranje se moraizvoditi pa�ljivo, kako bi se bolesnikugodno osjeæao tijekom pregleda (neprevi�e zatezati trake). Ovisno o objek-tu pregleda, prije ili poslije fiksiranjabolesnika, postavlja se sekundarna uzvo-jnica ("Coil") i adekvatno prikljuèuje naprikljuèni utikaè (`jack"). Kod namje�-tanja uzvojnice, mora se obratiti pa�njada ne dotièe ko�u bolesnika, ili da seuzvojnica pomièe kao posljedica disanja.Tijekom pretrage uzvojnice se mogulagano zagrijavati, �to u sluèaju nepo-srednog kontakta sa ko�om mo�e uzro-kovati nelagodna peckanja, ili, èak ope-kotine. Pomjeranje uzvojnice æe stvaratiartefakte na rekonstruiranim slikamamagnetne rezonancije, �to pretragu èiniuzaludnom i neupotrebljivom u dijag-nostièkom smislu. Poslije namje�tanjabolesnika i uvoðenja u tunel aparatprovjerava se udobnost, upoznaje se satipiènim zvukovima koje stvara kom-presor i signalne uzvojnice, odnosnoupuæuje na znakove o eventualnimproblemima i nepredvidivim situacija-ma (uporaba "panic buton"-a). Kakozbog homogenosti magnetnog poljavrata prostorije "gantry"-a moraju bitizatvorena ("Faradeyev kavez"), nadzorbolesnika se vr�i stalnim snimanjem TVkamere i promatranjem na TV moni-toru, odnosno interfonskom komunika-cijom. Na� MRI aparat ima moguænost

automatskog upozoravanja tijekom pre-gleda snimljenim na traku - tkz. "autovoice". Svakako je moguæe, u pauzamaizmeðu dvije mjerne sekvence ineposredno provjeriti stanje bolesnikaulaskom u "gantry" prostor. MRI pre-trage male djece i te�kih (subkoma-toznih, somnolentnih i psihièkih boles-nika) indicirana je i opæa anestezijatijekom pretrage. Ovo zahtijeva pose-ban antiferomagnetièni anesteziolo�kipribor. Anesteziolo�ki postupak je ote-�an i onemoguæenom pristupu boles-niku koji se nalazi u tunelu "gantry"-aaparata, kao i ote�ano praæenje vitalnihfunkcija, iako MR aparat ima moguæ-nost priljuèka i praæenja rada srca ipluæa, te mjerenje krvnog tlaka, �toomoguæava i pregled pokretnih organa(srce, pluæa, krvne �ile) uporabomposebnih "trigering" tehnika.

Konaèno, pristupa se "tjuniranju" ipoèetku procedure pregleda. Prvo seuèine tkz. piloti, najèe�æe u sve tri rav-nine. Oni su adekvatni topogramima uCT pretragama. Piloti su brze mjernesekvence u izabranoj ravnini i dobivanje1-3 presjeka, na osnovi kojih se planirajudrugi piloti, odnosno mjerne tehnike, tjizabire ravnina skeniranja, broj slojeva islièno. Slike pilota nemaju dijagnostièkuvrijednost u kvalitativnom smislu. Nji-ma se dovodi objekt pregleda u centarmagnetnog polja ispravljajuæi nepot-puno centralno namje�tanje pregleda-vanog dijela tijela pri namje�tanju bolesnika. Nakon odreðivanja centra mag-netnog polja, pristupa se planiranjumjerne ravnine i slojeva, te izborumjernog vremena, korigirajuæi po potre-

bi ponuðene mjerne parametre u pre-poruèenom modu za standardni MRIpregled. Neophodno je skeniranje u svetri ravnine, koristeæi minimalno u jed-noj, oba mjerna vremena. Po potrebi, aovisno o uputnoj dijagnozi, odnosnoindikaciji radiologa, skenira se i umeðusignalima, odnosno specijalnimmjernim tehnikama (MRA, "FLAIR","RISE", "STIR" itd.), ili odluèuje o even-tualnom apliciranju i.v. kontrastnogsredstva ("Magnevist", "Omniscan" i sl).Potrebno je naglasiti da dosada�nja isku-stva sa i.v. kontrastnim sredstvom zapretrage magnetne rezonancije nisu sepokazala toksièna, ili alergijska. Ovo usvakom sluèaju ne umanjuje potrebupotpune pa�nje i koncentracije tijekomapliciranja kontrasta. Nakon aplikacijaK.S. ponavljaju se mjerna vremena,obièno u T1 sekvenci i u izabranoj(izabranim) ravnini (ravninama).

Da bi se skratila pretraga, tijekommjerenja jedne mjerne tehnike, vr�i seevaluacija i arhiviranje (snimanje nafilm, ili optièki disk) prethodno izm-jerene sekvence, ili rije�ava administra-tivni dio posla upisivanjem bolesnika uknjigu protokola, obraèuna kontrastnogsredstva i pregleda, ili narud�ba novihbolesnika.

Nakon zavr�ene pretrage pristupa seotpu�tanju bolesnika izvlaèenjem iz tu-nele MRI aparata, pomaganjem i praæe-njem bolesnika do kabine za presvlaèen-je i uputama o terminu dobivanja nalaza,ili obja�njenje eventualnih upita boles-nika i na kraju, zahvali na strpljivosti isuradnji, �to je od velike va�nosti za usp-jeh pretrage na obostrano zadovoljstvo.

13

Moderna medicinska radiologija nemo�e se zamisliti bez kvalitetnog radi-olo�kog zapisa. Uzev�i u obzir da sedana�nje radiolo�ke metode sve vi�ebaziraju na digitalizaciji, zato imamo isve veæi odabir medija za dokumenti-ranje radiolo�kog zapisa na bilo koji odmedija za digitalni zapis, primjerice u"not film" sistemima. Jo� uvijek je kaokrajnji medij najzastupljeniji filmski za-pis. Proizvodaèi stoga sve vi�e ula�unapora za pobolj�anje filma u smislu �tobolje rezolucije, te br�e i ekolo�ki prih-vatljivije obrade.

Takve tendencije u razvoju tehno-logije dovele su do stvaranja "DryImager" sustava u svrhu pohrane radi-olo�kog zapisa na film. Zato æemo u ovojtemi pobli�e upoznati rad suhe kamere"Fuji Medical Dry imager FM DP3543" te uputiti u njezine prednosti uodnosu na tzv. "mokri" naèin razvijanja.

Fuji suha kamera radi u sprezi sasvakim ureðajem koji ima moguænostizlaza analogne ili digitalne informacije,primjerice: CT, MR, UZV, DijaskopskiRTG ureðaji. Kamera upuæenu infor-maciju konvertira u analogni zapis, �topo ovom opisu i nije neka novina pris-jeæajuæi se pritom da svaka do sada poz-nata kamera radi na istom principu, aliveæina kamera u finaliziranju filmakoriste tzv. "mokri" potsupak. Odabirfinaliziranja filma mokrim postupkomzahtjeva mnogo prostornih i insta-lacijskih zahvata za postavljanje ureðajau pogon. Takvi sistemi su statièni odnos-no ne mo�emo ih koristiti u niti jednomdrugom prostoru osim onom koji jeprvobitno namjenjen za takav pogon.Obradu filma mokrim putem sa svimmjerama predostro�nosti u manipulacijikemikalijama mo�emo okarakteriziratikao neèistu metodu i ekolo�ki neprih-

vatljivu."Dry image" tehnologija odnosno

suho razvijanje filma objedinjuje kon-verziju digitalne informacije u analognu,te ispisivanje takvog zapisa na film kojise finalizira termo suhim postupkom.Uèestalo je poistovjeæivanje ovog naèinaipisa na film sa laserskim postupkom,�to bez sumnje na tu pomisao navodikvaliteta ispisa, ali to su sasvim odvojenatehnièka rje�ena. Ispis dobiven laser-skom tehnologijom uglavnom za final-izaciju filma koristi mokri postupakrazvijanja. Glavne sastavine prilikomdobivanja slikovnog zapisa suhim putemsu termièka glava i kemijska i fizièkasvojstva filma.

Termièka glava je glavni ureðaj kojineposredno u kontaktu sa filmom stvarasliku. Princip rada termièke glave zasno-van je na vrlo brzim izmjenama temper-ature na metalnim plohama koje su udoticaju s filmom. Promjenom temper-ature odreðuje se i siva skala odnosnozacrnjenje na filmu.

Film je formata 14" x 17", odnosno35cm x 43cm, FUJI tipa DI-AT DRYIMAGING. U procesu razvijanja kao�to smo prije spomenuli ne koristimonikakve kemikalije niti vodu. Takoðernije osjetljiv na dnevno svjetlo i na ultraspektar. Sastavine filma su nosaè odpoliestera i termoaktivni sloj. Termo-

14


PRIMJENA I RAD SUHOMKAMEROM U RADIOLO�KOJDIJAGNOSTICI�eljko BencKlinièka bolnica "Merkur" Zagreb

APLIKACIJATOPLINERAZVIJAÈ

PREKURSORBOJE

TERMO-POLUPROPUSNAMEMBRANA


15

U opæoj bolnici Koprivnica dvije godineposjedujemo CT aparat tvrtke SHIMA-DZU vezanog teleradiolo�kim susta-vom za neurokiru�ki odjel Klinièke bol-nice Rebro, koji predstavlja konzulta-cioni centar.

Govorio bih o pojmu telemedicine iteleradiologije, tehnologiji telemedicinei prikazao na�e sluèajeve.

Telemedicina je medicina na daljinuili daljinska medicina i predstavlja brzipristup medicinskim ekspertizama(uvid u sluèaj) primjenom telekomu-nikacijske i medicinske tehnologije neo-

visno od udaljenosti pacijenata. Tele-medicina je informativna tehnologija saciljem protoka podataka, glasa i slikeizmeðu dvojice sudionika pacijenta ilijeènika i lijeènika i lijeènika.

Telemedicina informira o dijagnozi itretmanu lijeèenja pacijenta od doktorakoji nije u direktnom kontaktu sa paci-jentom, nego je nekad udaljen stotina-ma kilometara. Teleradiologija je processlanja radiolo�kih slika oð jedne toèkedo druge digitalnom transmisijom pre-ko standardnih telefonskih linija koje suuzete kao telekomunikacijski mediji.

Metode i matrijali

CT aparat je prikljuèen analogom zaradnu stanicu br. 1RS 1, koja se nalazi uneposrednoj blizini aparata. Radna stan-ica RS 1 prihvaæa sliku sa CT aparata,�to je trenutaèni proces, te omoguæavaprotok slike i podataka na radnu stanicubr. 2-RS2 u konzultativni centar u Zag-rebu. Ove radne stanice omoguæavajuteleradiolo�ke komunikacije.

Radna stanica se sastoji od sljedeæihdijelova:

� Racunalo sa procesorom iugraðenim adapterom za prihvatslike i modemom

� Crno bijeli laserski pisac � Telefonski aparat� Komplet kabela za napajanje i

prikljuèivanje CT-a na raèunalo iradne stanice u cijelosti, te pri-kljuèivanje radne stanice na tele-fonsku liniju

Funkcija radne stanice:Radna stanica RS 1 osigurava telera-

aktivni sloj se sastoji od mnogo mikrokapsula koje su okru�ene èesticamarazvijaèa. Sastavina mikro kapsula jeprekursor boje i termo-polupropusnamembrana.

Utjecajem topline upuæene sa ter-mièke glave membrana kapsule propu�-ta razvijaè, te dolazi do termo-kemijskeinterakcije sa prekursorom boje u kap-suli. Prekursor boje i razvijaè reagiraju, akao rezultat te reakcije nastaje zacrnjen-je na slici.

Princip rada odnosno rukovanje,tehnièki je maksimalno pojednostavl-jeno u usporedbi sa prija�njim naèinomrada. Kamera nakon �to su uneseni para-metri koji omoguæuju njezin rad u sprezisa npr. CT-om, instalira se odvojenakonzola. Konzola slu�i kao odvojena rad-na jedinica kamere, �to znaèi da od jed-nom na kameri mo�e biti umre�eno dopet radiolo�kih ureðaja. U ovom sluèajuna kameru su prikljuæeni CT iDIJASKOPSKI DIGITALNI ureðaj.

Na konzoli se nalazi LCD monitorkoji vizualizira odabir podjele filma,redosljed uèinjenih zapisa, broj �eljenihkopija, te prioritet rada u sluèajuumre�enja. To su osnovni parametri kojisu nam potrebni prilikom uporabe.Nakon �to se unesu gore navedni podacipritiskom tipke "PRINT" poèinje i�èita-vanje �eljenog zapisa.

Prednosti rada sa "Dry Image" sus-tavom u odnosu na "mokri" naèin moguse kategorizirati na ekonomske, tehni-èke i ekolo�ke.

Ekonomske prednosti: prilikomodabira sustava mora se uspostavitisuèeljavanje izmeðu "mokrog" i "suhog"sustava za razvijanje.

Cijena nabave "mokrog" sustava,odnosno kamere koja nakon eksponi-ranja zahtjeva klasièno razvijanje, u star-tu je jeftinija 35% od termo kamere kojaobjedinjuje i vlastiti sustav "suhog" raz-vijana. Uz odabir klasiène kamere saprimjenom "mokrog" postupka razvijan-ja potrebno je pribrojiti tro�kove kojiproizlaze uvjetovane prostornom i insta-lacijskom problematikom, te nabavomkomore za razvijanje. Takvi tro�kovimogu izjednaèiti, ali i vi�estruko pre-ma�iti razliku u poèetnoj cijeni u odnosuna suhu kameru.

U toku rada "mokri" sustav zahtjevaredovito odr�avanje �to je kod "suhog"sustava svedeno na najmanju moguæumjeru.

Film za suho razvijanje je 30% skupljiod klasiènog filma istog formata, aliuzev�i u obzir predhodne poèetnetr�kove tokom vremena se ta razlikaanulira.

Tehnièke prednosti: Kao osnovnatehnièka prednost nameæe se apsolutna

jednostavnost prilikom instaliranja i ru-kovanja sa kamerom suhog sustava raz-vijanja. Kamera se svojim dimenzijamauklapa u svaki prostor, a za instalacijupotrebuje utiènicu od 220V/5OHz.Konzola je vizualno pregledna �to omo-guæuje jednostavan rad.

Znaèajna prednost kamere Fuji FM-DP 3543 je moguænost umre�enja do 5neovisnih radnih mjesta (CT, MRI,klasièni RTG ureðaj, UZV, dijaskopijaitd.). Umre�enjem kamere ne gubi sekvaliteta rada, a brzina ispisa ostaje ista.Kamera u ovim uvjetima radi po prin-cipu "tko prije" uz moguænost prior-itetnog zahtjeva za ispisom �to jeomoguæeno svakom radnom mjestu.

ZAKLJUCAK Dana�nja tehnologija predstavlja

veliki izazov u izboru. Kao takav izazovpredstavlja se i Fuji sa svojim "DryImaging" sustavom koji omoguæuje jed-nostavnost u radu. "Dry Imaging" usvakom pogledu zadovoljava sve uvjeteza uvr�tenje u sam vrh tehnologije uispisu radiolo�kih slika. Ekonomskidugoroèno isplativ sustav, te ekolo�kinajprihvatljiviji.

Prikazav�i sve prednosti ovog sustavanameæe se zakljuèak da su sva ulaganja unovu tehnologiju dobitak, a ne ekonom-ski gubitak.

PRIMJENA TELEMEDICINE OB "KOPRIVNICA" Rajko Raniloviæ, Ivan �imuniæ, Mr. sci. dr. Nevenka Marekoviæ-Manojloviæ Opæa bolnica Koprivnica

16


diolo�ku komunikaciju: � Izravan i brz prihvat slike iz CT

uredaja� Prihvat i prikaz slike koja zado-

voljava dijagnostièke kriterije� Pohranjuje slike i podatke na

tvrdi disk � Pohranjuje sliku i podatke na

disketu� Prikljuèuje radnu stanicu na

javnu telefonsku mre�u � Ispisuje slike i podatke na laser-

skom pisaèuU toku rada koristili smo se interak-

tivnom razmjenom u hitnim sluèajevi-ma kada pacijent le�i u CT aparatu, a naekranima oba sudionika pojavljuje seista slika sa svim podacima o pacijentu.Konzilijarni zakljuèak na radnoj staniciRS2 se donosi odmah tekstualno napi-san ili glasovno javljen. U manje hitnimsluèajevima koristili smo se odgodenimrazmjenama (tajm dilei) -odgodeno vri-jeme, kada su se slali o pacijentu svipodaci, klinièki i radiolo�ki nalaz. U rad-noj stanici RS2 tj. konzultativnom cen-tru obraduju se podaci, formira se mi�l-jene i �alje nazad u vidu konzilijarnogmi�ljenja.

U toku rada koristili smo softvere sa

dva programa pod nazivom Pharos i Issatvrtke Wams iz Zagreba. Pharos razm-jenjuje slike i podatke izmedu dvijestanice, a Issa arhivira sve podatke i slikepacijenata koji se kasnije mogu obradi-vati.

Obrada slika na Issi sastoji se u: � Poveæanje slike� Obrada slike unutar podruèja

interesa� Oznaèavane detalja slike

grafièkim simbolima i tekstom � Mjerenje povr�ine, denziteta,

duljine, kuteva � Komparativni pregled slika� Pretra�ivanje arhive po proizvolj-

nom kljuèu � Ispis nalaza sa ili bez slike� Ispis slika u razlièitim formatima � Eksport slika u razlièitim forma-

timaU toku dvije godine rada CT aparata

uèinili smo 2550 pregleda pacijenata, akonzultacije su tra�ene u 125 sluèajeva.

Prednosti telemedicine:� Smanjenje tro�kova putovanja paci-

jenta� Smanjenje tro�kova putovanja bol-

nièkih prateæih ekipa � Smanjenje tro�kova putovanja obi-

telji

� U�teda smje�tajnih usluga u bolnici � U�teda medicinskih usluga u bolnici � Smanjenje dana bolovanja� Odredivanje dana i mjesta premje�-

taja na kliniku i smanjenje èekanja� Izbjegavanje ka�njenja i pogre�aka� Spreèavanje komplikacija i smrti u

toku transporta� Moguænost dobivanja drugog mi�lje-

nja i konzultacije� Edukacija zdravstvenih radnika � Brza usluga� Bacijent ne gubi posao i nadnicu� Pacijent ostaje u familiji

Zakljuèak1. Zakljuèujem da su moguænosti

telemedicine velike, da je pomagala udijagnostièkim i terapijskim problemi-ma koje je rije�avala u trajanju od 20min do pola sata

2. Posebne koristi telemedicine sufinancijske za samog pacijenta i obitelj,te za smanjenje nacionalnih tro�kovazdravstvene za�tite

3. Uloga telemedicine je i u educi-ranju kadrova u dijagnostièkom i terapi-jskom tretmanu, ali u �iroj javnosti mo-guænosti telemedicine su malo poznate.

10000 Zagreb, �ulekova 1 � tel.: (01) 23 04 274, 23 04 275fax: (01) 23 04 068 � e-mail: [email protected]


17

Kompjuterizirana tomografija je danasvodeæa dijagnostièka neinvazivna metodaza utvr|ivanje mo�danog infarkta. Onaima primarnu ulogu u postavljanju dijag-noze, u praæenju evolucije procesa, prog-noziranju bolesti, kao i evoluiranju mogu-æih komplikacija (1-2). S tim je va�nijazadaæa ing. med. radiologije da asistiralijeèniku pri postavljanju dijagnoza, kao iizraèunavanju samog volumena mo�da-nog infarkta i histografske analize.

Volumen infarkta utvrðen kompju-teriziranom tomografijom daje veomava�nu i objektivnu procjenu mo�danoginfarkta. Diagnostièke pretrage kom-pjuteriziranom tomografijom obavljajuse u Klinièkom zavodu za radiologiju KBSplit, na CT ureðaju tvrtke Schimatzuiz Japana tipa SCT-4800 TF Intelect i tostandardnim tehnikama snimanja moz-ga. Volumen infarkta mjeren je kom-pjutorski standariziranom metodom,kao i histografska analiza. Ova mor-fologijska znaèajka mo�danog infarkta,kao prognostièki èimbenik nedovoljnoje istra�ena. Bolesnici s velikim ishemi-jskim lezijama imaju veæi rizik nastankasmrtonosnog edema mozga, te pretva-ranja ishemije u hemoragijsku leziju .

Za to je neobièno va�na procjenapovezanosti klinièkog stanja bolesnika ikvantitativna procjena CT volumenainfarkta, jer nije moguæe adekvatno tu-maèenje pojedinog èimbenika neovisnoo drugom.

Isto je va�no i za postavljanje toènedijagnoze, kao i za izbor odgovarajuæeterapije (ishemija-hemoragija) u akut-noj fazi bolesti, kao i za procjenu terapij-skog uèinka.

Pri izradi ovog rada koristili smo soft-verski paket navedenog uredaja. Za kva-

litativnu analizu i obradu podataka izROI slu�ili smo se histografskom funk-cijom te smo na taj naèin mogli egzaktnoutvrditi promjene na mozgu uvjetovane

ishemièkim i/ili hemora�kim infarktom.Ova funkcija slu�ila nam je i za kvantita-tivnu analizu u 2D prikazu CT slikamozga. Za krajnju kvantitativnu analizukoristili smo volumetriju kao dio soft-vera za evaluaciju slike.

U ovom radu utvrdili smo statistièkiznaèajno manji volumen u akutnoj i sub-akutnoj fazi bolesti kod pre�ivjelih bole-snika u odnosu na umrle. Isto tako utvr-den je statistièki znaèajan pad volumenau svakoj sljedeæoj fazi za skupinu �ivihbolesnika. (tablica 1)

U kroniènoj fazi bolesti utvrðeno jesmanjenje volumena infarciranog mozgau odnosu na subakutnu fazu, dok je kodmanjeg dijela bolesnika volumen ostajaoisti. U bolesnika koji su umrli u razli-èitim fazama evolucija bolesti volumense nije statistièki mijenjao. Rezultatesliène na�ima, ali samo za subakutnu idaljnju fazu bolesti navodi i Bratt sasuradnicima (3), nagla�avajuæi potpunukorelaciju neurolo�kog deficita kod pri-jama i CT volumena infarciranog mozgau subakutnoj fazi bolesti.

Rasmussan i sur. (4) ne nalaze prog-nostièki znaèaj velièine infarkta za smrt-nost unutar tri tjedna od nastanka infar-kta. Vjerojatni je razlog tome �to su izstudija iskljuèili èak 50 bolesnika koji subili veæinom u komatoznom stanju. Tosu upravo bolesnici u kojih bi najvjero-jatnije pre�ivljavanje bilo povezano svelièinom lezije.

Histografskom analizom evolucije(kolikvacije) infarkta u razlièitim faza-ma bolesti (akutna-subakutna-kroniè-na) utvrðen je oèekivani "prirodni pad"koeficijenta apsorpcije u svakoj slijede-æoj fazi bolesti (tablica 2.).

Poradi istoga prava vrijednost analizehistografije je u tome da znamo u sluèa-ju nedovoljnih anamnestièkih podatakau kojoj fazi bolesti se bolesnik nalazi.

Zakljuèak Kori�tenjem maksimalnih moguæno-

sti funkcija histograma i volumetrijepripomogli smo dono�enju novih zaklju-èaka u procjeni i prognozi bolesti mo�-danih anemièkih i hemora�kih infarkta.

Literatura l. Evans G W, Howard G, Murros K E,

Rose L A, Toole J F.Cerebral infar-cion verified cranial computed to-mography and prognosis for survivalfollowing transient ischemic attack.Stroke 1991;22: 431-36.2

2. Eliasziw M Streifler J Y, Spense J D,Fox A J, Hachinski V C, Barnett H JM: Prognosis for patients following atransient ischemic attack with andwithout a cerebral infarction on brainCT, Neurology 1995; 45: 428-31.

3. Rasmussen D, Kohler O, Worm-Petersen S, Blegrad N, Jacobson HL,Bergmann i et all: ComputedTomography in Prognostic StrokeEvaluation, Stroke 1992;2: 506-10.

4. Brott T, Broderick J, Kothari. R, ODonoghue M, Barsan W, Tomsick Tet all: Tissue plasminogen activatorfor acute ishemic stroke. YournalMedicine 1995; 333: 1581-87.

Tablica 1. Prikaz volumena mo�danog infarkta prema fazi i ishodu bolesti

Volumen (cm )�ivi Umrli Z; p

bolesnici Bolesnici

Akutna faza 32,2+36,5 92,0+78,6 5,45; 0Subakutna faza 24,1+31,9 88,5+57,1 4,8; 0,0001Kronièna faza 19,1+23,5

Tablica 2. Histografska obrada bolesnika s mo�danim infarktom prema ishodu bolesti

Vrijednosti histograma (HU)*�ivi Umrli Z; p

bolesnici Bolesnici

Akutna faza 23,5+2 80 22, 9+1,00 1,02; 0,31Subakutna faza 19,3+2,40 19, 1+1,50 0,55; 0,59Kronièna faza 17,5+0,81

*HU = Hounnsfildove jedinice

VRIJEDNOST CT-EA KODISHEMIÈKOG I HEMORAGIÈKOGMO@DANOG UDARANela Ljubenkov, Tomislav Raiæ, dr. sci med. Ante Buèa KBC Split

18


Prikaz sluèaja i moguænostdijagnosticiranja

Bolesnica u dobi od 50 godiina zbogartroze lijevog kuka podvrgne se zam-jeni lijevog kuka totalnom cementnomendoprotezom Lubinus Classic Plus.Kontrolni starndardni radiogrami poka-zuju zadovoljavajuæu stabilnost endo-proteze.

Veæ u ranom postoperacijskom peri-odu, pacijentica se �ali na bol �to se �iri

od prepone, du� medijalne stranebedra, sve do koljena, pod optereæen-jem i u mirovanju.

Kako su iscrpljene sve moguænostifizikalne terapije, a nije dolazilo do klin-ièkog oporavka, uèini se kontrolna radi-olo�ka dijagnostika:1. Postoperacijski radiogrami, osobito

ciljane snimke kuka, te ciljane snim-ke obturatornog kanala vlastitomtehnikom snimanja.

2. Ehosonografija podruèja cijelog kok-sofemoralnog zgloba.

Na rendgenogramima kuka vidi seekstruziija ko�tanog cementa premamedijalno, a na specijalnim snimkamavidi se prominentni izdanak ko�tanogcementa u podruèje ulaska nervusaobturatorijusa.

Ehosonografija je pokazala hipereho-gene odjeke u podruèju obturatornogkanala. EMG nalaz je takoðer upuæivaona leziju obturatornog �ivca.

Infiltracija obturatornog kanalalokalnim anestetikom , oslobada paci-jenticu bolova na nekoliko sati

Na temelju prikupljenih podataka,postavljena je indikacija za operativnueksploraciju obturatornog �ivca (ekstra-abdominalnim pristupom), pri kojoj jeoperativno odstranjen komad ko�tanogcementa du�ine 2, 5 cm.

Neposredno po operativnom zah-vatu, bolesnica se vi�e ne �ali na bol �tose �irila od ingvinuma prema koljenu, nojo� osjeæa slabost zbog hipotrofiènemuskulature, koja se brzo, nakon prove-dene ponovne rehabilitacije, oporavlja.

Uvod

Ozljede zdjelice, u velikoj mjeri ozljedeacetabuluma, vrlo su èesta povrede na-�ih pacijenata. Broj projeloma acetabu-luma u stalnom je porastu zbogpoveæanja broja prometnih nesreæa tenesreæa na radu.

Posljednjih godina, osim konvencio-nalnih dijagnostièkih radiolo�kih meto-da, tijekom obrade prijeloma acetabulu-ma primjenjuje se takoder i CT dijag-nostika.

Materijal i metodeCT dijagnostika se u na�oj ustanovi

provodi pomoæu ureðaja tvrtke Shi-madzu. Snimaju se aksijalni slojevi koji,ovisno o klinièkom nalazu i prethodnomdijagnostièkom postupku, mogu obuh-vaæati podruèje èitave zdjelice, podruèjesakroilijakalnih zglobova, ili podruèjesamog acetabuluma (jednog ili oba).

Tijekom snimanja bolesnik le�i u dor-zalnom polo�aju sa eksfendiranim noga-ma i stopalima rotiranim medijalno, kaonpr. kod klasiène snimke zdjelice.

Centralna zraka, koja predstavljapoèetnu toèku radiograma (skenogra-ma), postavljena je na donji rub simfize.

Skeniranje se vr�i programom "BO-DY", velikim poljem u AP projekciji.Buduæi da je program namijenjen sni-manju abdominalnih organa i organamale zdjelice, potrebno je uvesti u pro-gram i dodatne parametre, i to:

1. debljina sloja od 5 mm2. razmak izmedu pojedinih slojeva

od 5 mm3. promjena filtera iz mekog u tvr-

di, jer su u ovom sluèaju podruè-je interesa ko�tane strukture.

Slojevi se gledaju s "prozorom" zakost uz dodatne rekonstrukcije.

Rekonstrukciju za meke èesti rabimoza utvrðivanje postojanja hematoma ipritom rabimo "prozor" za meke èesti.

Rezultati prednosti CT prikaza uanalizi prijeloma acetabuluma su slije-deæe:

l. dobra procjena tipa prijeloma irasporeda ulomaka te njihovalokalizacija bilo da se radi o prije-lomu prednjeg ili stra�njeg rubaili samog krova acetabuluma

2. dobar prikaz odnosa izmeduzglobnih tijela kuka

3. prikaz stabilnosti zgloba kod pri-jeloma stra�njeg ruba acetabu-luma 4. vizualizacija pridru�enogprijeloma glave bedrene kosti

5. dobar prkaz retroperitonealnihhematoma

6. prikaz odnosa zglobnih tijela iko�tanih ulomaka nakon repozi-cije.

Nedostatci CT snimanjaacetabuluma

Relativno visoka doza zraèenja uveæa-na brojno�æu slojeva te nemoguæno�æuadekvatne za�tite pacijenta.

Zakljuèak Prijelomi zdjelice èesto mogu uzro-

kovati i te�ke ozljede organa smje�tenihunutar njenog obruèa te je potrebno nanjih obratiti posebnu pozornost. Pritomse kao imperativ postavlja dijagnostièkaobrada u �to kraæem vremenu.

CT acetabuluma je brza i bezbolnametoda, koja otkriva veliki broj detaljava�nih za operatera, a nedostupnih kon-vencionalnom rendgenskom dijagnos-tikom. To su i najèe�æi razlozi primjeneCT-a acetabuluma u svakodnevnoj prak-si na�e klinike.

CT ACETABULUMA Riva Nelyh, Mirica Borkoviæ Klinika za traumatologiju Zagreb

PRIKAZ OBTURATORNOGKANALA NAKON ARTROPLAS-TIKE KUKA Ðorde Jeriniæ, mr.sci dr. Ante Poloviæ Opæa bolnica Karlovac


19

Uvod

Povijesni razvoj dje~je radiologijeSamo stotinjak godina nakon otkri}a

x-zraka, zahvaljuju}i fantasti~nom raz-voju tehnike i elektronike, kao i

multidisciplinarnom pristupu medi-cinske i drugih znanosti razvila se mod-erna radiologija, u kojoj posebno mjestozauzima dje~ja radiologija.

U prijeratnoj privatnoj kao i dràvnojdje~joj bolnici nakon Drugog svjetskograta, unato~ postojanju rentgenskog ure-|aja, nije se moglo govoriti o pedijatri-jskoj radiologiji kao zasebnoj struciunutar radiologije. U to je vrijeme i usvijetu jo{ uvijek postojala jedinstvenaradiologija i tek se po~inju osnivatizasebne radiolo{ke jedinice pri dje~jimkirur{kim i pedijatrijskim odjelima.

Povijesni razvoj pedijatrijske radi-ologije osniva se na spajanju dviju medi-cinskih struka, pedijatrije i radiologije,kao i na eksplozivnom razvoju pedijatri-jske radiologije kao specifi~ne subspeci-jalnosti u okviru radiolo{ke dijagnos-tike.

U Klinici za dje~je bolesti Zagreb ra-dimo na klini~kom zavodu za dje~ju ra-diologiju, klasi~nu radiologiju, UZV,dopler i CT.

Djeca kao i njihovi roditelji iziskujuosobitu pozornost te stoga imagingmetode moraju biti usmjerene i prila-go|ene dje~joj populaciji.

Obzirom na specifi~nosti anatomije,fiziologije i patologije dje~je dobi,tehnologija, metode kao i nalazi radio-lo{kih pretraga u dje~joj populaciji vrlo~esto su razli~iti u usporedbi s odraslomosobom.

Psiholo{ki moment u kontaktu s djetetom

Moramo naglasiti da u pedijatrijskojradiologiji radimo sa bolesnicima od ko-jih ne moèmo uvijek o~ekivati surad-nju. Novoroden~ad i mala djeca su in-

stinktivna bi}a, koja na nepoznatu si-tuaciju, u ovom slu~aju nagla{enubolom i strahom te nesigurno{}u osobakoje ih prate, reagiraju odbijanjem. Zatoing. med. radiologije mora ~esto biti i"psiholog" kako bi dijete potaknuo nasuradnju, i kako bi samim time pretragabila uspje{nije izvedena. Va`no je djete-tu objasniti {to }e se raditi i to korak pokorak. To se stalno mora ponavljati po-nekad i nekoliko puta.

Ve}i anga`man inènjera traè djecaod 2-4 godine jer su to djeca koja suuglavnom stekla "lo{a iskustva" sa ljudi-ma u bijelom. Zato je va`no da to njiho-vo prvo iskustvo i prvi susret s ra-diolo{kim odjelom bude {to pozitivniji,jer }e to bitno utjecati na svaki njihovponovni posjet.

Odmah na po~etku moramo imati naumu da nemamo posla samo s djetetomnego i s njegovim roditeljima koji su uve}ini slu~ajeva pod stresom i mogu bitiuzrujaniji od same djece. Ponekad se tazabrinutost pretvara i u vrlo neugodne idelikatne situacije na koje mi moramoreagirati profesionalno. To se moèposti}i isticanjem va`nosti i ozbiljnostisame pretrage, pozornim i brzim radoma da ipak ne izostane kvaliteta snimke.

[to napraviti prijeizvo|enja radiolo{ke pretrage?

Prije kontakta sa djetetom trebaobaviti sve radnje koje bi ga mogle pre-stra{iti ako se rade pred njim. Tu spada,ako se radi o kontrasnim pretragama,priprema i navla~enje kontrasta u {pri-cu, priprema katetera ili infuzije, zatimanti{ok terapije i ostalog {to bi moglozastra{iti dijete.

Treba imati bilo kakvu igra~ku kojom}e se dijetetu privu}i pa`nja i zaokupitiga tijekom snimanja. Poèljno je da samartg dijagnostika ne izgleda hladno ve} daprevladavaju tople boje. Gdje god jemogu}e treba postaviti ili objesiti razneigra~ke, a na zidovima mogu biti crteìlikova iz crtanih filmova ili stripova.

Na temelju takvog iskustva pred-la�emo na�u vlastitu tehniku snimanjaza najoptimalniji prikaz obturatornogkanala:1. Standardni rendgenogram (dorzal-

ni)kuka: 2. Kosa snimka kuka:

bolesnik le�i na leðimasnimanu stranu odmièemo za 45*odravnine filmacentralna zraka cilja okomito naobturatorni kanal.

3. Profilna snimka kuka:bolesnik le�i na boku, snimanomstranom uz filmcentralna zraka pod kutem od 45*kaudokranijalno cilja okomito navrat endoproteze.

ZakljuèakKada fizikalna terapija ne poluèuje

oèekivane rezultate, treba pomislitii natu rijetku komplikaciju gdje je do�lo doiscurivanja ko�tanog cementa u prostorobturatornog kanala, �to mo�emo jed-nostavno dokazati na�om prihvatljivomi jeftinom tehnikom snimanja.

SPECIFI^NOSTI RADA UDJE^JOJ RADIOLOGIJIRuìca Farago, Ivo Buljanovi}Klinika za dje~je bolesti Zagreb

Kako smiriti prestra{enodijete

Postupak s djetetom mla|im od 2 godine

Pri susretu s dojen~etom i malomdjecom inènjer mora zra~iti vanjskim iunutarnjim mirom. Govoriti mirnim ipovjerljivim glasom.

Pobuditi radoznalost i pa`nju djeteta,a da prebrzo ne potro{imo njegovo str-pljenje. Dobra komunikacija s pratnjommalog dijetetaje osnova za uspje{noobavljanje pretrage. Roditeljima trebadobro objasniti {to se od njih o~ekuje.Djeca koja borave u na{oj klinici gotovoredovito dolaze u pratnji roditelja kojisu upoznati {to }e se i kako raditi. Takose dijete osje}a sigurnije, a ujedno rje{a-vamo veliki problem prisutnosti osoblja,(naj~e{}e medicinskih sestara) koje asi-sitira umjesto roditelja u zoni ionizira-ju}eg zra~enja. Roditelji }e vrlo ~estobolje objasniti djetetu {to }e se raditi jer}e koristiti isklju~ivo one rije~i koje nji-hovo dijete razumije.

Ukoliko je dijete mirnije koristimofiksaciju u obliku vre}ica s pjeskom, ~i-~ak trake i ostala improvizirana poma-gala od pjenaste gume kao {to su jastu-~i}i, valjci i ulo{ci. To primjenjujemosamo u slu~aju kada smo sigurni da }epretraga uspjeti i da ne}e biti potrebnoponovno izlaganje ioniziraju}em zra~e-nju.

Postupak s djetetomdovoljno starim da razumije

Najva`nija stvar za kvalitetno izvo-|enje snimanja je dobro obja{njenjenjesame procedure. Prisutnost roditeljakod djece ispod 6 godinaje va`na jer setada djeca osje}aju sigurnijima i lak{e ihje smiriti.

Ve}ina roditelja sama izrazi èlju dabude uz dijete {to im treba dopustiti,ako se radi o mla|em djetetu. No ako jedijete dovoljno zrelo da razumije {to seod njega o~ekuje, roditelje udaljimo izsnimaone zbog za{tite. Djetetu se trebapribliìti i uspostaviti prijateljski kon-takt. Oslovaljavati ga imenom.Osloboditi ga straha razgovorom o vrti-}u, {koli, nezgodi itd. Tako jedan obi~ansmje{ak ili grimasa moè puno u~initi.Djeca vole biti nagraðena, to ih ~iniponosnim. Zato uvijek trebamo na}ivremena za lijepu rije~ i pohvalu. Pla~-

ljivu i boja`ljivu djecu treba posebnoohrabriti i utje{iti.

Naravno, to nije uvijek lako izvedivo.Svako dijete traì individualni pristup zastjecanje povjerenja. Osnova na{eg pris-tupaje: Reci-pokaì-uèini.

To zna~i, objasniti jednostavnim rje~-nikom sukladno djetetovoj dobi {to seod njega traì, zatim pokazati to na sebi iu~initi pretragu kad smo sigurni dajedijete razumijelo {to ̀ elimo.

Najteù grupu ~ine pla~ljiva i pre-stra{ena ili ljuta djeca sa kojima je ne-mogu}e razgovarati gdje do cilja moè-mo do}i odre|enim pona{anjem te jo{brìm i preciznijim radom. Na ̀ alost, nepostoje druge mogu}nosti.

Specifiènosti kodizvo|enja RTG snimanja ili pretraga

Anatomski, dijete je jednostavno mali~ovjek ali to je dijete manje to su i raz-like ve}e. Tako su npr. kod novoro|en-~eta glava i abdomen veliki u odnosu natijelo, dijafragma je visoko, kralje{nicanema klasi~nih lordoza i kifoza itd. Zatodolazi do odre|enih pote{ko}a tijekomsnimanja koje treba {to brè, bezbolnijei kvalitetno napraviti te tako dobitisnimku koja }e zadovoljavati u kvaliteti.Kako snimiti plu}a novoro|en~etu?

Snimke plu}a izvodimo u okomitompoloàju kad god to stanje djetetadopu{ta. To izvodimo tako da bebupridràvaju roditelji ili jedan roditelj akobebu smjestimo u specijalne ga}ice. Akosu prisutna oba roditelja onda na stativsa kazetom bez re{etke prislonimodijete leðima jer se uglavnom rade APsnimke. Jedan roditelj drì bebu zadesnu ruku dok drugom rukom pri-dràva bebinu zdjelicu. Drugi roditeljdrì bebinu lijevu ruku dok drugomrukom pridràva bebinu glavu.

Ako je prisutan jedan roditelj ondakoristimo specijalne ga}ice koje osigu-ravaju uspravan poloàj tijela i glave.

Na ovaj na~in se snima i abdomenuspravno te se kod novoroden~adi kodkojih se traì snimanje plu}a i abdomenau~ini samo jedna ekspozicija.

Kada su u pitanju snimke glave, tadaimobilizaciju kod AP snimaka vr{imo saspu`vastim jastu~i}ima sa strane kojepridràva roditelj ~vrsto oslonjen pod-lakticama na stol iznad glave ili uz tijelo.Za profilnu snimku treba lagano ukosititijelo, a glavu postaviti u pravilan profil-ni poloàj i fiksirati platnenom trakom

preko sredine glave ili pridràvanjembrade.

Stopala i {ake u AP poloàju se fiksir-aju upotrebom plasti~nog ravnala kojese na krajevima pridràva rukama ili vre-}icama s pjeskom.

Za snimanje {ake u poloàju citrekoristimo loptice od vate.

Za izvodenje kompjuterizirane tomo-grafije, djecu s kojom ne moèmo uspo-staviti kontakt u smislu da budu pot-puno mirna, primjenjuje se sedacijamedikamentozno ili deprivacijom sna ilipak op}a anestezija. Djeca u sedaciji sejo{ dodatno imobiliziraju ~i~ak trakamajer postoji mogu}nost iznenadnog bu-ðenja.

Zastita od zra~enjaOsobitu pozornost u dje~joj popu-

laciji treba posvetiti za{titi od ioniziraju-}eg zra~enja. Treba koristiti sve mogu}evidove za{tite kao {to su: medicinskaindikacija, pravilni izbor fizikalnih uvje-ta, kolimacija snopa, upotreba za{titnihprega~a i drugo.

Tako|er indikacija za radiolo{ku pre-tragu treba biti klini~ka a ne administra-tivna.

Svako snimanje treba izvr{iti savjes-no i korektno. Najbolja za{tita, naàlost-je i najskuplja (najmoderniji aparati, fil-movi, folije i za{titne prega~e). Kod ma-lih bolesnika je naro~ito va`no pokritigonade kad god je to mogu}e. Tako|ertreba za{tititi tijelo. Tijelo koje raste jemnogo osjetljivije nego odraslo (naro~i-to ko{tana sr`).

I na kraju, moramo znati da u na{emposlu imamo veliku odgovornost, jer seradi o djeci za ~ije zdravlje i dobrobitmoramo odgovorno brinuti. Kad se sveto uzme u obzir rad sa djecom moèpri~initi i zadovoljstvo.

20



UvodJedna od naj~e{}ih snimaka u radiologijije snimka plu}a. Dio pacijenata kod ko-jih postoji patologija plu}nog parenhimazahtjeva dopunska snimanja. Snimkatvrdom tehnikom, svojim odlikama dajebolje podatke za analizu plu}nog paren-hima. Koje su joj prednosti i za{to uodnosu na klasi~nu snimku, obrazloìt}u u daljnjem izlaganju.

Kratki podsjetnik naanatomiju pluæa Ona su parni parenhimni organi, smje-{teni u desnoj i lijevoj pleuralnoj {upljini(CAVUM PLEURALE). Desno i lijevoplu}e, PULMO DEXTER ET SINIS-TER, odijeljeni su meðusobno medijas-tinumom.

Zada}a plu}a je da omogu}e izmjenuplinova u krvi i da omogu}uju stvaranjesubgloti~nog tlaka va`nog za proizvod-nju glasa.

Povr{inu plu}a pokriva pulmonalnapleura, te su zato plu}a glatka i sjajna.Plu}e ima oblik polu~unja.

Pleura pulmonalis obavija cijelo plu-}e, osim malog polja na medijalnoj povr-{ini. U gornjem dijelu toga polja nalazise hilus plu}a, a u donjem dijelu hvata seligamentom pulmonale za plu}a. Obaplu}a nisu jednaka. Lijevo plu}e je uè idulje te ima dva re`nja, LOBUS SUPE-RIOR i LOBUS INFERIOR, a desno jekra}e i {ire i ima tri re`nja, LOBUSSUPERIOR, MEDIUS i INFERIOR.Re`njevi su me|usobno odijeljeni puko-tinama. Plu}ni re`njevi sastavljeni su odsegmenata, a to su jedinice plu}a u kojeulaze segmentalni bronhi. Desno plu}eima deset segmenata, a lijevo devet jersu neki spojeni. Na snimci plu}a va`nasu komponenta krvne ìle. To su pul-

monalne krvne ̀ ile i bronhialne arterije,koje su povezane u sistem. Za izmjenuplinova sluè pulmonalne krvne ìle(TRUNCUS PULMONALIS I GRA-NE, TE KAPILARE I VENE), a bronhi-jalni krvotok je nutritivni.

Definicija tvrde tehnikesnimanja To je rendgensko snimanje primjenomnapona elektri~ne struje od preko 100kV i udaljenostima àri{te - film 3 m.Potrebne su posebne rendgenske cijevi smalim àri{tem od 0,3 mm. Obi~no seprimjenjuje napon oko 125 kV.

Zbog pove}anja napona raste inten-zivnost zra~enja i ujedno se pove}avaonaj njegov dio koji prolazi kroz bolesni-ka. To omogu}uje kratke ekspozicije,smanjuje optere}enost rendgenske cije-vi, manja je izloènost bolesnika zra~e-nju. Zbog pove}anja raspr{nog dijelazra~enja, treba primjeniti "tvrde" re{et-ke ili tehniku udaljavanja bolesnika odfilma na 15 - 20 cm.

Regulacija nastajanjatvrdih zrakaMijenjanjem visokog napona rendgen-ske cijevi "kV" mijenja se i brzina elek-trona. [to je vi{i elektri~ni napon, to }ebrzina elektrona biti ve}a. Brzi elektroniprodiru u dublje slojeve "ljusaka" atomaanode i izbacuju iz njih elektrone.Uskakivanjem iz povr{inskih "ljusaka"na prazna mjesta u dubini atoma, elek-troni }e morati odbacivati vi{ak energi-je. [to je ve}a razlika energetskog nivoaizme|u elektrona koji iz vanjske Ijuskeuska~e u prazno mjesto u ljusci bliòjjezgri, to }e biti izba~ena ve}a koli~inasuvi{ne energije, a ta suvi{na energijaelektrona emitirana je u obliku rendgen-skog zra~enja.

Prema tome, pri pogonu rendgenskecijevi, pove}anjem kV napona struje)postiè se ve}e ubrzanje snopa elek-trona, a brì elektroni proizvode (pri su-daru s materijalom anode) rendgenskezrake ve}e energije. Dakle mijenjanjemvisokog napona rendgenske cijevi moèse po volji odabrati kvaliteta nastalogrendgenskog zra~enja.

Tehnika snimanja pregledne snlmke srca ipluæa tvrdom tehnikom Vrlo je va`na suradnja pacijenata s ing.med. radiologije. Za snimku plu}a po-trebno je bolesnika svu}i do pojasa itoraks potpuno osloboditi odje}e. Osimtoga treba skinuti nakit s vrata, odnosnoukloniti sve predmete koji bi mogliostaviti nepoèljnu rtg sjenu.

Snima se formatom filma 35 x 35 ili35 x 43 cm . Obavezno se stavlja oznakaD ili L.

Poloàj bolesnikova tijela Pacijent stoji okrenut prsima prema sta-tivu (odmaknut od stativa 20 cm zbograspr{nog zra~enja), ruke su mu sav-inute u laktovima, a laktovi gurnutiprema naprijed. Medijalna ravnina tijelaokomita je na ravninu filma. Frontalnaravnina paralelna je s ravninom filma.Film je postavljen tako da je gornji rubkazete oko tri popre~na prsta iznadmekih ~esti ramena.

Centriranje Centralna zraka pada okomito na film icilja na ~etvrti torakalni kralje�ak, odno-sno na sredinu leða u visini podpazu{nejame.

Bolesnikovo tijelo treba prekriti za{-titnom prega~om, a primarni snop rend-genskog zra~enja obavezno suziti na ne{tomanje od veli~ine upotrebljavanog filma.

Za vrijeme ekspozicije bolesnik morabiti miran u namje{tenom poloàju, sni-ma se u inspiriju, a eksponira kad paci-jent zadrì dah.

Velika je korisnost zabilje`be ekspo-zicije na rendgenskoj snimci, kako bi sepri ponovnom snimanju istog pacijentaradilo s istim elektronskim uvjetimazbog bolje usporedbe pri analizi rend-genskih snimaka, {to ima veliku ulogukod patologije plu}nih bolesnika.

Prednosti snimke tvrdomtehnikom

Na snimci je pove}ana vidljivost svihdetalja plu}a, patolo{kih procesa idrugih sjena gusto}e mekih ~esti,

21

SNIMKA PLUÆA TVRDOMTEHNIKOM Lidija Buljanoviæ Specijalna bolnica za kroniène bolesti Zagreb

PLU]A

PLU]NO KRILO VRH (apex)BAZA (basis)

3 re`nja(lobus)

LOBUS SUPERIORLOBUS MEDIUS

LOBUS INFERIOR

2 re`nja(lobus)

LOBUS SUPERIORLOBUS INFERIOR

LINGULA zakr`ljali bataljak

dexter sinister

22


Iskustva u transplantaciji bubrega Cen-tra za dijalizu i transplantaciju bubregaBolnice Su{ak, KBC-a Rijeka, su 27-go-di{nja.

Ovaj terapijski zahvat neminovno jepra}en i radiologijskom dijagnostikom uobradi bolesnika u pretransplantacij-skom i posttransplantacijskom kirur-{kom postupku.

Transplatacija bubrega, uz hemodi-jalizu standardna je metoda u lije~enjubolesnika sa terminalnom renalnom in-suficijencijom. Njome se, kao boljimrje{enjem, bolesnik osloba|a trajneovisnosti o zdravstevnoj ustanovi zboglije~enja hemodijalizom, a i pobolj{avamu se kvaliteta ̀ ivota.

Komplikacije po transplantaciji suparenhimne, vaskularne i urolo{ke odkojih su urolo{ke domena dijagnostikeintravenozne urografije. Njih dijelimona rane i kasne.

U rane komplikacije, koje se javljajuunutar mjesec dana po transplantaciji,spadaju urinarne fistule i opstrukcijaurinarnog trakta.

Kasne komplikacije se javljaju nakonmjesec dana od transplantacije, i u njihspadaju stenoza, vezikoureteralni ref-luks, papilarna nekroza i hidronefroza.

U rje{avanju ovih dijagnosti~kihproblema primjenjuje se snimka na pro-tezu, intravenozna urografija i kad je tostrogo indicirano izbjegavaju}i na tajna~in mogu}nost infekcije retrogradnaureteropjelografija Intravenozna uro-grafija je rutinska metoda pregleda usvakog bolesnika po transplantaciji, a ikasnije u pra}enju postoperativnog sta-tusa bolesnika kada za to postoji klini~kaindikacija. Premda se ovaj pregled bitno

ne razlikuje od standardne IVU, ipakima svojih zna~ajki, kako u izvodenju,tako i u interpretaciji.

Topografija transplantira-nog bubrega

Iako je bubreg parni organ primaocuse transplantira samo jedan bubreg, lije-vo ili desno u ilija~nu fosu. Ovdje trebanaglasiti da je odabir strane na koju }e sesmjestiti bubreg ovisan da li se radi olijevom ili desnom bubregu davaoca.Kod transplantacije bubrega on se uvi-jek okre}e na suprotnu stranu zbogkirur{ke tehnike spajanja bubre`ne arte-rije, vene i uretera. Naj~e{}e se spajarenalna arterija sa arterijom ilijakominternom, vena se priklju~i vanjskojilija~noj veni, a ureter se implantira,zadnjih godina, u stijenku mokra}nogmjehura, ~ime se izbjegava ranije prim-jenjiva tehnika ureteralne anastomoze.

MaterijaliU protekle dvije godine (1996. i

1997. god.) na Klini~kom zavodu zaradiologiju KBC-a Rijeka, IVU trans-plantiranog bubregaje u~injena kod 32pacijenta, 20 mu{karaca i 12 ̀ ena.

Treba napomenuti da su svi oni du-gogodi{nji bolesnici sa kroni~nom renal-nom insuficijencijom, i da su u tokuìvota bili vi{e puta podvrgnuti pregledububrega putem klasi~ne IVU.

Pregledi se obi~no obavljaju sistem-atski tijekom prvog posttransplantaci-jskog boravka u bolnici, a kasnije u poje-dinih bolesnika ambulantno ili tokom

ponovne hospitalizacije zbog pogor{anefunkcije bubrega.

MetodaNa na{em Zavodu navedeni pregled

obavlja se na radiologijskom urolo{komstolu prilagoðenom za preglede urologi-jskog sustava - Urostat.

Aparatje dodatno opremljen, i dajevelike mogu}nosti kod namje{taja paci-jenta i samog pra~enja pregleda.

Kao i kod klasi~ne IVU pacijent leìna leðima u horizontalnom poloàju.

Pregled zapo~injemo nativnom snim-kom abdomena na formatu filma 30 x 40cm po visini, na kojoj pratimo poloàj,odnosno stranu na kojoj je smje{tentransplantat. Nakon procjene tehni~kevrijednosti u~injene snimke pristupa seintravenoznoj aplikaciji kontrastnogsredstva.

Upotrebljavaju se neionska kontrast-na sredstva, a naj~e{}e se apliciraju pu-tem A-V fistule koju veæina pacijenatapodvrgnutih transplantaciji ima zbogdugogodi{njeg lije~enja hemodijalizom.Kao i kod standardne IVU aplicira se 30ml kontrastnog sredstva. Zbog smje{tajatransplantata slijede}e snimke snimajuse ciljano na manjem formatu filma 24 x30 cm po visini, pri ~emu se obuhva}apodru~je transplantata, pripadaju}i ure-ter i cjelokupni mokra~ni mjehur Snima-no polje omeðeno je prema medijalnosagitalnom linijom, prema kranijalnogranica seè 2 popre~na prsta iznad kri-ste ilijake, prema lateralno 2 popre~naprsta od ruba koè, a prema kaudalnozahva}a podru~je simfize.

Ekskretorne urograme snimamo na-kon 10, 20 i 30 minuta, dok u meduvre-menu dijaskopski moèmo pratiti naku-pljanje, odnosno protok kontrasnogurina.

Va`no je napomenuti da se zbog krat-ko}e transplantiranog uretera i poloàjabubrega ne primjenjuje kompresija kakobi dobili bolji morfolo{ki prikaz bubre-ga, nego se, a {to je uvijek potrebnobolesnika stavlja u Trendeleburgov po-loàj.

Pregled zavr{avamo snimkom nakonmikcije, odnosno po zahtjevu lije~nikaradiologa i dodatnim snimkama u nes-tandarndnim poloàjima, koji su naj-~e{}e kosi.

Zaklju~akIVU transplantiranog bubrega je

neinvazivan pregled koji daje vrijednepodatke o funkciji i morfologiji izvod-nog sustava transplantiranog bubrega izbog toga uvijek nu`na potreba i korisnametoda pregleda u verifikaciji urolo{kihkomplikacija.

skra}eno je trajanje ekspozicije zbog~ega je smanjena doza zra~enja kojadjeluje na tijelo bolesnika.

Nedostaci snimke tvrdomtehnikomZbog pove}anog rasapa pove}ana jeizloènost gonada (zbog toga se ne pre-poru~a za snimanje mladih osoba).Ukoliko je neophodno snimanje mladeosobe, vrlo je va`na za{tita.

ZakljuèakZbog promjene rendgenske aparature,{to nosi za posljedicu zastarijelost poda-taka u literaturi, {to se ti~e tehni~kogdijela, trebalo bi proraditi na zajedni-~kom stavu o dana{njoj primjeni tvrdetehnike. A to konkretno zna~i, vrsture{etke, kolika je udaljenost fokus -film, da li udaljiti pacijenta od re{etke,te da li uzeti vrijednosti iznad 100 kV ili125 kV.

INTRAVENOZNA UROGRAFIJATRANSPLANTIRANOG BUBREGANensi �kariæ, Pamela MarasKBC Rijeka


23

OrganizatorHRVATSKO DRU[TVO IN@ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Pokrovitelj VISOKA ZDRAVSTVENA [KOLA Mlinarska 38, Zagreb

Op}e obavijestiMjesto odràvanja Kongresa:

Hotel ALBATROS, CAVTAT, Konavle

Hotel Albatros je hotel sa ~etiri zvijez-dice. Polupansion u dvokrevetnoj sobiiznosi 220,00 Kn po osobi, a u jed-nokrevetnoj sobi 300,00 Kn. Boravakna Kongresu uklju~uje tri polupan-siona. Boravi{na dozvola uklju~ena je ucijenu pansiona. Rezervacija soba: fax020 471 340 ili na tel 020 471 326 snaznakom �za radiolo�ki kongres�.

Generalni sponzor

KotizacijaKotizacija za aktivne sudionike iznosi300,00 kn, a za osobe u pratnji 200,00kn, plativo na ìro ra~un 30102-678-5306 s naznakom "Kotizacija za 2.Kongres HDIMR-e".

Kotizacija uklju~uje: sudjelovanje ustru~nom programu, prigodni materi-jal, izlet brodom, sve~ani ru~ak ive~eru, domijenak dobrodo{lice sglazbom na otvorenom.

Prijava na Kongresu }e biti omogu}enau Kongresnom uredu koji }e bitiotvoren od 01. lipnja od 16-20 h, a 02.lipnja od 8-10 h i 18-20 h. U~esnici kojisu kotizaciju uplatili ranije svakako tre-baju ponijeti kopiju uplatnice.

Slu`beni jezik kongresa � Hrvatski

Prezentacija radova � Pozvani predava~i� Prijavljeni predava~i

Izlo`beTijekom odràvanja Kongresa biti }epostavljene izlo`be proizvoda radio-lo{ke dijagnostike uz mogu}nost dobi-vanja svih potrebitih obavijesti.

Upute za izlagatelje

Na Kongresu }e biti prihva}eno neko-liko na~ina izlaganja radova: osmomi-nutno usmeno izlaganje, usmenoizlaganje postera, izlaganje postera bezrasprave.

Osmominutno usmeno izlaganje

Izlagatelj svakog prihva}enog usmenogsaètka imat }e osam minuta za izla-ganje rada i dvije minute za sudjelovan-je u raspravi. Namjera je Kongresa daomogu}i dovoljno vremena za raspra-vu, stoga se izlagatelji mole da ne pre-kora~e predvi|eno vrijeme izlaganja.

Na raspolaganju }e biti 35 mm projek-

tori za dijapozitive, grafoskop zaprozirnice i PC.

Usmeno izlaganje postera uz dvomin-utnu raspravu

Autori }e imati dvije minute vremenaza obrazloènje svog rada, uz najvi{edva dijapozitiva ili prozirnice.

Izlaganje postera bez rasprave

Posteri veli~ine, do 90 cm {irine i 130cm visine, bit }e izloèni u kongresnomprostoru. Posteri zahtijevaju vremena zaprou~avanje i razgovor s autorima, te }ezbog toga biti izloèni tijekom cijele sat-nice Kongresa. Autori }e biti osobnoobavije{teni o vremenu u kojem seo~ekuje njihova prisutnost uz postere.

Stru~ni odbor Kongresa }e odlu~iti ona~inu izlaganja prihva}enih radova, o~emu }e autori biti obavije{teni zajednos obavijesti o prihva}anju rada.

Organizacijski odborKongresaPredsjednik: Ivo Njavro.^lanovi: Marko ûpi}, Neda Duvnjak,Igor Fu~kan, Draèn Horvatinec, AnaMalba{i}, Tatjana Marovi}, KrunoslavPavlinek, Marijan Penovi}, Pave Skuri},Luka [oki}, Mario Terekaj.

2. KONGRES HRVATSKOG DRU[TVA IN@ENJERA

MEDICINSKE RADIOLOGIJECAVTAT, 01.-04. LIPNJA 2000.

Sveti Duh 50, Zagreb

24

Molimo ispuniti i poslati najkasnije do 25. svibnja 2000. godine na telefax 020 471 340 ili telefon 020 471 326 !!!

Prijavni formular za smje�taj

Ime Prezime

Ustanova

Adresa

Telefon Telefax

Osobe u pratnji:

Ime Prezime

Ime Prezime

Datum dolaska Datum odlaska

Rezervacije smje�taja � cije po osobi i danu u kn

Cijena polupansiona: 220,00 kn po osobi

Dodatak za jednokrevetnu sobu: 80,00 kn� ugovorena cijena ukljuèuje PDV� boravi�na dozvola je ukljuèena u cijenu� plaæanje: individualno na recepciji

�elim djeliti sobu s (molimo ime i prezime)

�elim iskljuèivo boravak u jednokrevetnoj sobi

U ____________________2000. god.

Potpis ________________

Za radiolo�ki kongres!

25

Sa�etak rada u maksimalno 200 rijeèi do 15. svibnja 2000. godine poslati na adresu uredni�tva.

Po{tovane kolegice i kolege, dozvolitemi da izrazim veliko zadpovoljstvo {toimam mogu}nost, obratiti vam se pu-tem na{eg ~asopisa. Nadam se da }e na{~asopis biti ponovo medij stalne komu-nikacije, na~in razmjene znanja, iskust-va, ideja, sugestija i zdravih kritika.Stoga drìm da svi dijelimo potrebu ièlju, a i odgovornost za dosljednim idostojanstvenim trajanjem na{eg ~aso-pisa, te da }emo sukladno mogu}nos-tima i afinitetima sudjelovati u njegov-om stvaranju i postojanju.

Prije nepune dvije godine uspjeli smoostvariti davno zacrtan cilj da na{e dru-{tvo postane punopravni ~lan me|una-rodne organizacije.

Na sjednici Vije}a ISRRT-a (Inter-national Society of Radiographers andRadiological Technologists), odrànoj usklopu organizacije 11. svjetskog kon-gresa ISRRT-a u rujnu 1998. god.,HDMIR-e jednoglasnom odlukom jeprimljeno u punopravno ~lanstvoISRRT-a. Uz jamstvo da ispunjavamopotrebite kriterije, na{u kandidaturupodràla su dru{tva Austrije i ê{ke, sakojima vrlo kvalitetno i na visokoj razinisura|ujemo. No, uz vrlo dobru komu-nikaciju, otvorio se niz mogu}nosti okojima ne samo da treba dobro razmisli-ti ve} se u njih cijelim bi}em uklju~iti.Oni su nam otvorili put, a na nama osta-je ho}emo li, moèmo li i znamo li. Izdosada{njeg iskustva znam da moèmo ida znamo. A dali ho}emo ?!

Sjednici Vije}a i inaguraciji u imana{eg Dru{tva, nazo~ni su bili Luka [o-ki}, tada{nji predsjednik Dru{tva i mojamalenkost u svojstvu tada{njeg i dana-{njeg Tajnika Dru{tva. Na istoj sjedniciukazana mi je ~ast, te sam imenovan~lanom Vije}a ISRRT-ea. Sam Kongresodràn je u suvremenom poslovnomsredi{tu Tokija "Makuhari Messe", koji ucijelosti pripada 21 stolje}u. Kongresuje bilo nazo~no vi{e od 800 kolega ikolegica sa svih kontinenata. Bila je toizvrsna prilika za upoznavanje prekrasnepalete likova, za razmjenu iskustava iostvarenje potrebitih kontakata za bu-

du}u suradnju i pomo} pri poticanjurazvoja struke u svim smjerovima. Stogasmo i mi ostvarili zna~ajne kontakte sanaglaskom, na nama bliske zapadne isrednjeeuropske zemlje...

Iste godine, slijedom re~enoga, sud-jelovali smo na Tre}em Kongresu sred-njeeuropskih zemalja u Bad Voslau,nedaleko od Be~a, sa dva kvalitetnareferata i dvadesetak kolega iz Hrvat-ske.

To je bio tre}i po redu, ve} tradicio-nalnih susreta, koji su zapo~eli 1994.god., u Pragu, 1996. god., u Bratislavi, idakle 1998. god., u Be~u. Èlanice ovesrednjeeuropske integracije su: ê{ka,Slova~ka, Austrija, Ma|arska, Slovenijai Hrvatska. Uz koje gostuju u pravilu ineke zapadnoeuropske zemlje kao {to jeNjema~ka.

Ove godine susret se odràva uMa|arskoj, u Budimpe{ti, no do ovogaizvije{}a, dakle do 27. velja~e 2000.god., nemam potrebitih saznanja o tije-ku priprema i datuma odràvanjaKongresa. Svakako da }u po dobiveniminformacijama, prona}i model, brzog iefikasnog izvje{}ivanja na{eg Dru{tva,kako bismo se na vrijeme mogli sveko-liko organizirati.

No, neminovno nam se name}e pita-nje obveze na{e Dràve u organiziranjutakvoga skupa, koji }e najvjerojatnijeuslijediti do 2004. god. Stoga, ve} nana{em Kongresu u Cavtatu, moramoozbiljno razmotriti sve aspekte takoveOrganizacije i Hrvatske kao zemljedoma}ina takvog skupa.

Od trenutno va`nijih aktivnostiISRRT-a isti~em izradu strategije budu-}eg djelovanja, uz uvaàvanje svegapostignutog, ali i novih izazova kojaname}u nova tehnolo{ka i dru{tvenakretanja. Prijedlog tog dokumenta pod-robno je raspravljan na sastanku Vije}aISRRT-ea i Europskog odbora odrànogu rujnu 1999. god., u Lisabonu.

Osobno sam sudjelovao u radu tihtijela i moja inicijativa bila je u pravcuostvarenja prakti~ne, uporabne vrijed-nosti zacrtanih ciljeva {to je i podràno

te su takovi prijedlozi ugra|eni ukona~ni tekst koji }e se usvajati na sas-tanku Vije}a koncem velja~e u Sydneyutijekom Azijsko-Ausralskog kongresa.

Osnovni naglasci u dokumentu pod-razumijevaju sve vi{i stupanj na{e odgo-vornosti, samostalnosti u radu, ujedna-~avanju razine obrazovanja, otvaranjumogu}nosti za brù, lak{u i jednostavni-ju fluktuaciju kadrova me|u zemljama.

Utvr|en je prijedlog da se pokrenepostupak valorizacije {kola po jedin-stvenom me|unarodnom standardu.Dato je zeleno svijetlo za nastavak tzv.EROS programa (Educational Radio-graphers Occupational Standards) kojibi propisao standarde za izvo|enje svakepojedine pretrage.

Podràna je daljnja izgradnja i {irenjemreè razmjene studenata i nastavnikaeuropskih {kola tzv. ERASMUS mreàkoja je u sklopu {ireg europskog projek-ta SOCRATES.

Sukladno tome, ve} prilikom togaskupa, stupio sam u kontakt s voditelji-ma tih projekata i moram izraziti zado-voljstvo {to je dekan Visoke zdravstvene{kole prof. Havelka podrào i pozdravioinicijativu o na{em priklju~enju u spo-menutu mreù. Stoga su potrebne pre-dradnje ve} u~injene i mi bismo mogliposlije Belgije biti deseta europskazemlja ~lanica te mreè, {to bi sigurnobio i dobar motiv i sadràjno veliki poti-caj i za studente i za nastavnike.

Nakon sastanka Vije}a, nastavljen jerad 11. Europsko-Afri~kog kongresagdje smo uz puno struke mogli uìvati iu ljepotama pitoresknog i {arolikogLisabona.

Za doma}ina 12 Svjetskog kongresaizabran je Amsterdam, od 20 do 24rujna 2002. godine.

Evo, po{tovane kolegice i kolegepred nama je nekoliko velikih izazovakroz vrlo skoro vrijeme i na nam jedakle, dali ho}emo, jer kao {to rekosmo"mi znamo i moèmo".

Po{tovanje svima koji su obratilipozornost na moje izvije{}ivanje i svimakoji bi svojim nesebi~nim odvajanjemvremena pomogli u utiranju staza koji-ma Hrvatska kro~i ka europskim inte-gracijama, jer strukovna Europa nam jeotvorila vrata. Kroz njih smo pro{li,samo tamo trebamo i ostati. Biti da nasse vidi, govoriti da nas se ~uje, dovesti ihk nama, da nas se zapamti.

26


IZVIJE�ÆE O MEÐUNARODNIMAKTIVNOSTIMA HDIMR-ePripremio: Ivica Bogadi Tajnik za me|unarodnu suradnju

Kongres radiografaHelsinki 28. � 31. svibnja 2000.

Detaljnjije:e-mail: [email protected]://www.kolumbus.fi/radsoc/

4. SIMPOZIJ

RADIOGRAFERA

SREDNJE EUROPE

Budimpe�ta9. � 11. studeni 2000. godine

Detaljnije:Diamond Congress Ltd.

H-1027 Budapest, Fõ utca 68, Hungarytel. + 36 1 214 7701fax: + 36 1 201 2680

e-mail: [email protected]://www.diamond-congress.hu

Local organiserSociety of Hungarian Radiographers

Svjetski kongres radiografera i

radiolo{kih tehni~ara

BARBADOS27. � 30. travnja 2001. godine

ISRRT170 The Donway West, Suite 404

Don Mills, Ontario, Canada M3B 1K8

tel.: (416) 510-0805

fax: (416) 445-4268

e-mail: [email protected]

XII. ISRRT Svjetski kongresAmsterdam, 20. � 24. rujna 2002. godine

http://www.isrrt.org, http://www.nvrl.nl


U lipnju 1999.god., Petar Strugaèevac,in�enjer medicinska radiologije, pro-movirao je struèni uðbenik »TEORIJS-KA OSNOVA IMAGING CTTEHNIKE«:

Petar Strugaèevac �ivi i radi uOsijeku. Roðen je 22 lipnja 1953. god. uBocanjevcima, opæina Valpovo. Na vi�oj�koli za medicinske sestre i zdrastvenetehnièare u Zagrebu, diplomirao je1974.god.

Na Zavodu za radiologiju, Klinièkebolnice Osijek, radi od 1974.god. Od1978.god. do dolaska MR-a, radio je kaovoditelj CT dijagnostike. Danas radi na

poslovima i zadacima MR-e dija-gnos-tike.

O�enjen suprugom Anom, koja je pozanimanju takoðer in�enjer medicinskeradiologije i otac sina Kre�imira.

Struèna knjiga »Teorijska osnovaimaging CT tehnike« napisana je kaonadomjestak nedostatne literature nahrvatskom.

Kao �to sam autor u predgovoruknjige ka�e, namjera mu je bila pomoæikolegama, ali i svima ostalima, kojinalaze interes za imaging CT podruèje.

Knjiga »TEORIJSKA OSNOVAIMAGING CT TEHNIKE« je pisana

vrlo jasno, jednostavno i temeljito.Detaljno su opisani svi standardni naèiniizvoðenja CT pretraga. Vrlo zahtjevnamaterija obraðena je sistemski sa nizompodataka, dobro odabranim crte�ima,grafièkim prikazima i matematièkimformulama.

Knjiga je opsega 146 stranica, sa uku-pno 347 slika i grafièkih prikaza. Fizi-kalni principi CTea poja�njeni su odgo-varajuèim matematièkim formulama.Knjiga sadr�i slijedeæa poglavlja: »Povi-jest, razvoj i teorijska osnova CT teh-nike«, »Princip nastajanja CT slike itipovi projekcija«, »Tipovi i generacijeCT aparata«, »Faktori tehnièke kvaliteteCT slike«, »Priprema bolesnika za CTpretrage«, »Specijalne CT pretrage ievaluacije« te »Sadr�aj i popis litera-ture«.

Knjiga je namijenjena in�enjerimamedicinske radiologije i radiolozima,dakle svima onima koji �ele saznatine�to vi�e o CT tehnikama.

Knjiga »Teorijska osnova imaging CTtehnike« predstavljena je i uLijeènièkom Vjesniku 1999; godi�te121 na stranici 174., a predstavila ju jeProf. dr Nada Be�enski.

Sindikat djelatnika s podru~ja ionizira-ju}eg zra~enja Hrvatske (u daljnjemtekstu SDPIZH) osnovan je 30. svibnja1997. godine. Osniva~ka skup{tina odr-àna je u Crikvenici u vrijeme ordàvan-ja seminara Hrvatskog dru{tva inènjeramedicinske radiologije. Jezgro ljudi kojise okupljaju, rade i djeluju unutarDru{tva pokrenuli su inicijativu za osni-vanjem Sindikata koji bi okupio iza{titio interese djelatnika u sferi ion-izantnog zra~enja.

Dana 12. lipnja 1997. god. SDPIZHje registriran kod Ministarstva rada isocijalne skrbi. Klasa UPII -006-04197-

01121, U br 524-0311-97-2. Sjedi{teSindikata nalazi se u Zagrebu u uliciRepublike Austrije 11.

Na osniva~koj skup{tini done{ena jeodluka o pristupanju SDPIZH Udruziradni~kih sindikata Hrvatske kao jednojod sredi{njica. Razlog pristupanja je bo-lje i kvalitetnije prezentiranje, pravnapomo} pri osnivanju Sindikata i pravnapomo} u za{titi prava zaposlenika kojasu u velikoj mjeri izostavljena i zane-marena kod dono{enja i potpisivanjaKolektivnog ugovora.

Osnivanjem SDPIZH osigurali smopravo da u novom kolektivnom prego-

varanju ravnopravno sudjelujemo, tepoku{amo zanemarena ili izostavljenaprava priskrbiti.

Do sada Sindikat broji preko 650~lanova iz ustanova sa podru~ja cijeleHrvatske. Obzirom na brojnost ~lanstvado sada je osnovano nekoliko podru`-nica i to u Osijeku, Splitu, Karlovcu,Rijeci, Vara`dinu, Puli, [ibeniku i Za-grebu. Èlanarina iznosi 1% bruto pla}e,plativo na ìro ra~un Sindikata broj30105-678-105326. Za ~lanstvo, ~landobiva besplatnu pravnu pomo} izpodru~ja radno-socijalnog prava, pravoda bira i da bude biran u razna tijelaSindikata, 24 satno osiguranje u slu~ajunezgode,nov~anu naknadu kod odlaskau mirovinu (1.000,00 Kn),nov~anunaknadu za bolovanje duè od 6 mjeseci(300,00 Kn), nov~anu naknadu uslu~aju smrti ~lana sindikata (2.000,00Kn), te prigodne poklone povodomBoì}a i Uskrsa.

Ovo je samo manji dio {turih obavje-sti. Do sada smo u~inili puno vi{e. ̂ eka-mo novo kolektivno pregovaranje, spre-mni. Na{ je moto "Zajedno smo ja~i".

29

SINDIKAT DJELATNIKA SAPODRU^JA IONIZIRAJU]EGZRAÊNJA HRVATSKE 10 000 Zagreb, Ulica kralja Drìslava 411 tel: 46 17 791; 46 17 792 , fax: 46 12 896 Pripremio: Krunoslav Pavlinek, predsjednik SDPIZH

PRIKAZ KNJIGE: TEORIJSKAOSNOVA IMAGING CT TEHNIKEAutor knjige: Petar Struga~evacRecenzenti: prof.dr. Nada Be{enski

prof.dr. Miljenko Marotti Klini~ka bolnicaOsijek, Osijek 1999.Prikaz pripremila: Nedjeljka Duvnjak

ALFA MEDITRADE d.o.o. za trgovinu10000 Zagreb, Sveti Duh 50Telefon: +385 1 37 77 193Telefax: +385 1 37 77 619e-mail: [email protected]


Radiolo�ki vjesnik, glasilo Hrvatskogdru�tva in�enjera medicinske radiologi-je, objevijuje uvodnike, struène iznanstvene radove , prikaze bolesnika imetoda rada, znanstvena i struèna pri-opèenja, osvrte, prikaze knjiga, referateiz literature i druge priloge uz uvjet daveæ nisu u istom obliku objavljeni udrugim èasopisima ili knjigama.Radiolo�ki vjesnik obavje�tava o djelat-nostima HDMIR-e i inazemnih struènihdru�tava.

Naputak autorima u skladu je sa tek-stom-Internacional Committee ofMedical Journal Editors. Uniformrequirements for manuscripts submit-ted to biomedical journals. N. Engl JMed 1977;336:30915.

1.TEKST ÈLANKAÈitav rad, ukljuèujuæi sve priloge,

treba poslati u triplikatu (uz orginal,drugi primjerci slika i tablica mogu bitifotokopije). Rad mora biti tipkandvostrukim proredom, na jednoj stranilista, tako da na jednoj stranici budenajvi�e 30 redaka, pri raèunafnom ispisuvelièinom slova 11 toèaka ili s razmjernomanjim brojem redaka po stranici, akosu veæa slova; s obje strane teksta valjaostaviti bijeli rub �irok najmanje 2,5 cm.Pregledi, struèni i znanstveni radovismiju imati do 15 stran

ica teksta, a prikazi bolesnika, lijeko-va i metoda, preliminarna priopèenja teosvrti do 8 stranica. Svaki dio èlankatreba zapoèeti na novoj stranici. svestranice trebaju biti numerirane,poèev�i s naslovom. Broj stranice trebaotipkati u donjem desnom kutu. Sveosobe navedene kao autori rada morajuispunjavati slijedeæe uvjete: a) da suznaèajno pridonijele planiranju i izradirada ili analizi i interpretaciji rezultata, ib) da su sudjelovale u pisanju i ispravl-janju rada te da se sla�u s krajnjom inaèi-com teksta. Osobe koje se samo sud-jelovale u prikupljanju podataka ili sunadreðene istra�ivaèima, ali nisuaktivno sudjelovale u izradi rada nemogu biti autori. Urednik ima pravotra�iti od autora da objasne doprinossvakog od njih. Redoslijed autoraodreðuju dogovorno autori. Radovimoraju imati ovja sadr�aj:

1.1 Naslovnu stranicu s naslovom nahrvatskom i (engleskom) jeziku teimenima, prezimenima autora. Ispodtoga treba navesti ustanove u kojimaautori rade i naziv ustanova u kojima jerad napravljen te ponoviti ime i prezimesvakog autora s akademskim stupnjemuz naziv ustanove u kojoj radi (kao �to jeobjavljeno u RV). Zatim slijedi adresaautora kojem se Urednièki odbor mo�eobraæati i adresa autora od kojeg æe semoæi tra�iti separati, a koja se kasnije

objavljuje u èlanku. Potom trebanavesti poduzeæa, organizacije iustanove koji su na bilo koji naèinpomogli (novèano, lijekovima,kemikalijama ili opremom) izradu rada.Na dnu stranice trebaju autoripredlo�iti skraæeni naslov èlanka do 40slova koji æe se kao tekuæi naslov tiskatina stranicama na kojima æe biti objavl-jen.

1.2. Sa�etak se prila�e na posebnompapru, a nesmije biti du�i od 150 rijeèi.Mora sadr�avati sve bitne èinjeniceiznesene u radu: svrhu rada, metodu,bitne rezultate s brojèanim podacima,osnovne zakljuèke.

1.3. Sa�etak na engleskom jezikupi�e se takoðer na posebnom papiru. Onsadr�i i naslov èlanka na engleskomjeziku. Neprevedene ili lo�e prevedenesa�etke uredni�tvo æe dati na popravakili prijevod lektoru engleskog jezika naautorov tro�ak. Mogu se, dakle, slati ineprevedeni sa�eci.

1.4. Kljuène rijeèi. Na listu papirakoji sadr�i hrvatski odnosno engleskisa�etak ispod teksta valja napisati 3-10kljuènih rijeèi koje su bitne za brzu iden-tifikaciju i klasifikaciju rada. U pravilutreba kao kljuène rijeèi rabiti glavnenatuknice (MeSH) iz Index Medicusa.

1.5. Uvod je kratak i jasan prikaz bitiproblema i svrhe istra�ivanja. Kratko sespominju radovi koji su u izravnoj vezi sproblemom �to ga prikazuje èlanak.

1.6. Metode primjenjene u raduprikazuju se kratko, ali dovoljno da seèitatelju omoguæi ponavljanje opisanogistra�ivanja. Metode poznate iz litera-ture opisuju se okvirno, a navodi se izvo-mi literaturni podatak. Lijekovi senavode generièkim imenom. Uredajekojima se radilo .treba navesti, navodeæiu zagradi naziv i adresu proizvodaèa.Kori�tene statistièke metode treba obja-

sniti dovoljno detaljno da bi èitateljmogao iz originalnih rezultata izraèunatinavedene vjerojatnosti. Za pokuse naIjudima treba navesti jesu !i provedeni uskladu s etièkim naèelima i Deklara-cijom iz Helsinkija iz 1975. godine injezinim izmjenama iz 1983. godine.Takoðer treba navesti je li koji etièkiodbor dao pristanak za provoðenje po-kusa. U radu se ne smiju navoditi imena,inicijali ili matièni brojev bolesnika.Potrebno je navesti kriterije izboraodnosno iskljuèivanja bolesnika iz poku-sne skupine, kao i detaije randomizacije.Treba navesti kako je postignuta jednos-truka odnosno dvostruka sljepoæa po-kusa, komplikacije lijeèenja i broj bole-snika izgubljenih iz praæenja. U pregled-nim èlancima treba objasniti kako supodaci pronala�eni, birani i sintetizirani.To treba ukratko navesti u sa�etku.

1.7. Rezultate treba jasno i preciznoprikazati. Znaèajnost rezultata potrebnoje statistièki obraditi. Treba se slu�iti SIjedinicama.

1.8. Rasprava i zakljuèci. Svrha ras-prave jest temaèenje rezultata i njihovausporedba s postojeæim znaèajnijimspoznajama na tom podruèju iz èegamogu proizaæi jasni zakljuèci.

2. TABLICE I SLIKERad treba popratiti razumnim bro-

jem slika i tablica; treba prilo�iti samoreprezentativne ilustracije kojedokumentiraju rad.Naslovi tablica, opisislika te tekstualni dio tablica i slikamoraju biti dvojezièni, na hrvatskom i(engleskomj jeziku.

2.1. Tablice. Svaka se tablica pi�e naposebnom listu papira, mora imati svojredni broj koji je povezuje sa tekstom, inas(ov. U tabficama vafja izbjegavatiokomite naslove stupaca. Umjesto njihmogu se upotrijebiti rimske brojke ilivelika slova kojima se oznaèava svakipojedini stupac, a obja�njavaju se legen-dama na dnu tablice. U tablicama se nesmiju upotrebljavati kratice osimuobièajenih mjernih jedinica. Unutartablica ne treba rabiti okomite veævodoravne crte.

2.2. Slike. Svaka slika takoðer imasvoj redni broj prema redoslijedu kojimse poljavljuje u tekstu. Opisi slika - leg-ende - tipkaju se na posebnom listupapira, takoder prema svom rednombroju. Prila�u se cmo-bijele slike na sja-jnom papiru. Na poledni slike trebanaljepiti naljepnicu s brojem slike, ime-

31

NAPUTAK AUTORIMA

nom prvog autora i oznakom vrha slike.Preporuèuje se bitna mjesta na slikamaoznaèiti strelicama. Na mikroskopskimfotografijama mora postojati mjerilo.Bolesnici sa slika ne smiju biti prepoz-natljivi ili je uz slike potrebno do�tavitipismeni pristanak bolesnika, odnosnoroditelja ili skrbnika za malodobnike, zanjihovo objavljivanje. Nije dovoljnoprekriti oèi bolesnika crnom trekom.

Crte�i se rnogu izraditi tu�em nabijelom i paus papiru ili otisnuti na raèu-nalnom �tampaèu. U prvom sluèajutreba prilo�iti originale. Ako se crte�iizraduju na raèunalu, moraju biti otisnu-ti na laserskom ili tintanom pisaèu (Ink-Jet) grafièkim tehnikama visoke rezolu-cije. Slova i znakovi moraju biti jasni,jednake jaèine, proporcija koje æe sman-jivanjem u tisku dopu�tati da svakipodatak ostane dovoljno jasan. Repro-dukcije slika i tablica iz drugih izvorapotrebno je popratiti pismenom dozvo-lom njihova izdavaèa i autora.

3. POPIS LITERATURELiteratura se navodi rednim brojem,

prema redoslijedu citiranja u tekstu.(Prva referenca nosi broj 1.) Ako radima �est ili manje autora, treba ihnavesti sve, a ako ih je sedam ili vi�e,treba navesti prva tri i dodati:i sur.

Literatura se citira ovako: Èlanak u èasopisuGolubiæ D, Rapiæ D,Breitenfeld V

Neka klinièka, dijagnostièka i terapijskazapa�anja o humanoj trihinelozi. Lijeè.vjesn. 1985; 107:11-4.

Zajednièki autorThe Royal Marsden Hospital Bone-

marrow Transplantation Team, Failureof synegeic bone-marrow graft withoutpreconditioning in post-hepatitis apla-sia. Lancet 1977; 2:242-4.

Bez autoraCoffe drinking and cancer of the

pan creas (editorial). Br Med J 1981;283:628.

Suplement èasopisaLundstrom I, Nylander C. An

elektrostatic approach to membranebound receptors. Period Biol 1983;85Suupl. 2:53-60.

Èasopis oznaèen brojemSeaman WB. The case of pancretic

pseudocyst. Hosp Pract 1981 Sep,16:24-5.

Knjige i monografije Autor(i) pojedinciEisen HN. Immunology: an Intro-

duction to molecular and cellular prin-

ciples of the imune response.5.izd. NewYork: Harper and Row; 1974, str. 406.

Urednik Dausset J, Colombani J, ur. Histo-

compabillity testing 1972. Copen-hagen: Munksgaard; 1973, str 128.

Poglavlje u knjiziWeinstein L, Swartz MN. Pathogenic

properties of invading microorganisms.U: Sodeman WA jr, Sodeman WA, ur.Pathogenic physiology: mechanisms ofdisease. Philadelphia: WB sauders;1974, str.457-72.

Zbornik radovaDuPont B. Bone marrow transplata-

tion in severe combined immunodefi-ciency with an unrelated MLC compat-ible donor. U. White HJ, Smith R, ur.Proceedings of the third annual meetingof the International Society forExperimental Haematologv; 1974,str.446.

Monografija u serijiHunninghake GW, Gadek JE, Sza-

piel SV, i sur. The human alveloarmacrophage. U: Harris CC ur. Culturedhuman cells and tissues in biomedicalresearch. New York: AcademicPress;1980, str.54-6. (Stoner GD, ur.Methods and respectives in cell biology;vol 1).

Publikacije agencija, dru�tava, itd. Ranofsky AL. Surgical operations in

short-stay hospitals: United States1975.Hyattsvile, Maryland: NacionalCentre for Health Statistics; 1978.DHEW publication no. (PHS) 78-1785. (Vital and health statistics; series1 navesti ime3; no 34).

Disertacija ili magisterijCairns RB: Infrared spctroscopic

studies of solid oxygen (disertacija).Berkeley, California: University of Cali-fornia; 1965,str.156.

Drugi èlanci Novinski èalanakMartinoviæ S. Dnevno bijuje sto

tisuæa zaposlenih. Vjesnik 1985 Feb19;5 (col 1).

Èlanci iz magazina (periodiènih èasopisa)

Wallis C. Chlamydia: the silent epi-demic. Tine 1985 Feb 4;33.

Èasopise treba prikazivati kraticomkoju upotrebljava Index Medicus.Popratno pismo trebaju potpisati sviautori. U njemu treba navesti (a) je li,gdje i koji dio èlanka veæ objavljen ilijavno prikazan; (b) financijske i drugeinterese autora koji bi mogli dovesti dosukoba interesa (c) izjavu da su sviautori èfanak proèitali i s njim se slo�ili,

da svi ispunjavaju uvjete da budu autorii da svaki od njih vjeruje da je èlanakrezultat po�tenog rada: te (d) navestiime, adresu i telefonski broj autora kojiæe preuzeti na sebe da s ostalim autori-ma dogovori potrebne izmjene i ispraviprobne otiske. U pisnu treba navesti imi�ljenje autora o kojoj se vrsti èlankaradi.

Prispjele radove Urednièki odbor�alje recenzentu anonimno. Ako rece-zent predla�e izmjene ili dopune, kopijarecenzije, bez imena recezenta, dostavl-ja se autoru radi njegove konaèneodluke i ispravka teksta.

Uredni�tvo ne mora radove objavitionim redom kojim pristi�u. Iznesenistavovi predstavljaju mi�ljenje autora.

Rukopisi se ne vraèaju, a svi tiskaniprilozi vlasni�tvo su Radiolo�kog vjesni-ka.

Sadr�aj Radiolo�kog vjesnika mo�e sereproducirati uz navod �preuzeto izRadiolo�kog vjesnika.

32


DRUGI KONGRES HDIMR CAVTAT 2000 - Naslovna - HDRTaparata s monitorom i perifernim jedi-nicama...

Documents

Transcript of DRUGI KONGRES HDIMR CAVTAT 2000 - Naslovna - HDRTaparata s monitorom i perifernim jedi-nicama...