dr. sc. Marija Gjuraši ć č...PhD Marija Gjuraši ć Senior Lecturer Department of Economics and...
51
1 dr. sc. Marija Gjurašić Viša predavačica Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku E-mail: [email protected] Danijela Erak, mag. art. Studentica Odjel za humanističke znanosti (u osnivanju) Studij Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilište u Dubrovniku E-mail: [email protected] Motivi privremenog emigriranja u inozemstvo te povratka u Dubrovnik Sažetak Problem iseljavanja s hrvatskih prostora posebno je naglašen od 19. stoljeća kada je veliki broj hrvatskih obitelji pritisnutih teškim ekonomskim problemima ali i ratnim nedaćama zauvijek napustio svoje ognjište i to mahom trajnim odseljenjem u Sjevernu ili Južnu Ameriku. Emigriranje iz Hrvatske uvjetovano socio-ekonomskim, političkim i drugim problemima nastavilo se i u 20. stoljeću, a intenziviralo se šesdestih godina, nakon „otvaranja” hrvatskih granica za „privremeni” rad u inozemstvu. Uslijed ratnih (i poslijeratnih) zbivanja do kojih je došlo nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1991. godine emigracije su se nastavile i u posljednjoj dekadi 20. stoljeća, a problem iseljavanja hrvatskog stanovništva aktualan je još i danas. O spomenutim je problemima napisano puno stručnih i znanstvenih radova, no još uvijek nedovoljno, a da bi oni dali odgovore na sva pitanja koja proizlaze iz iseljeničke problematike. Posebno je po tom pitanju zanemareno područje Dubrovnika te je i cilj ovoga rada osvijetliti motive privremenog emigriranja u inozemstvo i povratka u domovinu upravo dubrovačke populacije u drugoj polovici 20. stoljeća. U navedenu svrhu izrađen je anketni upitnik kojim su obuhvaćeni svi relevantni podaci, no s obzirom na veličinu uzorka treba naglasiti da se radi o pilot-istraživanju kojim se žele ispitati mogućnosti budućeg, šireg i sveobuhvatnijeg istraživanja emigracijskih tokova Dubrovčana/Dubrovkinja. KLJUČNE RIJEČI: migracije, emigriranje, povratni migranti, odselidba, iseljavanje, iseljeništvo, povratništvo, stanovništvo, Hrvatska, Dubrovnik.
Transcript of dr. sc. Marija Gjuraši ć č...PhD Marija Gjuraši ć Senior Lecturer Department of Economics and...
1
dr. sc. Marija Gjurašić Viša predavačica Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku E-mail: [email protected] Danijela Erak, mag. art. Studentica Odjel za humanističke znanosti (u osnivanju) Studij Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilište u Dubrovniku E-mail: [email protected]
Motivi privremenog emigriranja u inozemstvo te povratka u Dubrovnik
Sažetak
Problem iseljavanja s hrvatskih prostora posebno je naglašen od 19. stoljeća kada je
veliki broj hrvatskih obitelji pritisnutih teškim ekonomskim problemima ali i ratnim
nedaćama zauvijek napustio svoje ognjište i to mahom trajnim odseljenjem u Sjevernu ili
Južnu Ameriku. Emigriranje iz Hrvatske uvjetovano socio-ekonomskim, političkim i drugim
problemima nastavilo se i u 20. stoljeću, a intenziviralo se šesdestih godina, nakon
„otvaranja” hrvatskih granica za „privremeni” rad u inozemstvu. Uslijed ratnih (i
poslijeratnih) zbivanja do kojih je došlo nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1991. godine
emigracije su se nastavile i u posljednjoj dekadi 20. stoljeća, a problem iseljavanja hrvatskog
stanovništva aktualan je još i danas. O spomenutim je problemima napisano puno stručnih i
znanstvenih radova, no još uvijek nedovoljno, a da bi oni dali odgovore na sva pitanja koja
proizlaze iz iseljeničke problematike. Posebno je po tom pitanju zanemareno područje
Dubrovnika te je i cilj ovoga rada osvijetliti motive privremenog emigriranja u inozemstvo i
povratka u domovinu upravo dubrovačke populacije u drugoj polovici 20. stoljeća. U
navedenu svrhu izrađen je anketni upitnik kojim su obuhvaćeni svi relevantni podaci, no s
obzirom na veličinu uzorka treba naglasiti da se radi o pilot-istraživanju kojim se žele ispitati
mogućnosti budućeg, šireg i sveobuhvatnijeg istraživanja emigracijskih tokova
Dubrovčana/Dubrovkinja.
KLJUČNE RIJEČI: migracije, emigriranje, povratni migranti, odselidba, iseljavanje,
iseljeništvo, povratništvo, stanovništvo, Hrvatska, Dubrovnik.
2
PhD Marija Gjurašić Senior Lecturer Department of Economics and Business economics University of Dubrovnik E-mail: [email protected]
Danijela Erak, mag. art. Student Department of Humanities (in the process of foundation) Studies of History of the Adriatic and the Mediterranean University of Dubrovnik E-mail: [email protected]
The motives of temporary emigration and repatriation to Dubrovnik
Abstract
The problem of emigration from the territory of Croatia manifested strongly in the 19th
century, when a large number of Croatian families, burdened with economic difficulties and
in the aftermath of war, left their homes for good, mostly emigrating to North and South
America. Emigration from Croatia, because of social, economic, political and other problems,
continued well into the 20th century and reached its peak in the 1960s, after “the opening” of
Croatian borders for “temporary” work abroad. Due to the events during (and after) the war
for Croatian independence which began in 1991, the emigration continued in the final decade
of the 20th century, and the problem of the Croatian people expatriating exists even today.
Many expert and science papers have been written about the aforementioned problems, but
not nearly enough to find answers to all of the questions regarding the issue of emigration.
The area of Dubrovnik has been especially ignored with regard to this problem. The aim of
this paper is to shed light on the motives of temporary emigration and the repatriation of the
people of Dubrovnik, especially in the second half of the 20th century. Therefore, a
questionnaire has been put together which contains all of the relevant information. However,
it must be pointed out that, due to the sample size, this is a pilot-programme and its goal is to
test the possibilities of a future, wider, more encompassing research of migration paths of the
men and women of Dubrovnik.
Key words: migration, emigration, repatriation, return migration, moving away, expatriation,
expatriates, repatriates, population, Croatia, Dubrovnik
3
Emigracijska slika dubrovačke populacije prema demografsko-statističkim
podacima 1961. ‒ 2001.
Rastuću stopu emigracije iz Hrvatske koju pratimo još od druge polovice 19. stoljeća,1
a koja je šesdesetih godina 20. stoljeća eskalirala odlascima brojnih njezinih stanovnika na
privremeni rad u inozemstvo, bilježimo s izvjesnim oscilacijama sve do današnjih dana.2 No,
pouzdanih brojeva o migracijskim obilježjima hrvatskog stanovništva nema jer su popisi
privremenih ili trajnih migracija vođeni nesustavno (primjenom različitih metodoloških
pristupa), a za neka razdoblja i dijelove Hrvatske čak su i posve izostali,3 a posebno zbog
činjenice da je Hrvatska kroz burno 19. i 20. stoljeće pripadala različitim geopolitičkim,
odnosno državnim formacijama, pa nacionalnost emigranta, ali i ostali podaci vezani za njih,
nisu dovoljno precizno i dosljedno evidentirani. Takvom stanju doprinosi i činjenica da
Hrvatska još uvijek nema službeni registar svojih stanovnika.4
Na ozbiljnost problema odljeva stanovnika s hrvatskih prostora u razdoblju od 1900.
do 2001. godine ukazuje i demografsko-analitička studija I. Nejašmića koja kaže da je
Hrvatsku u to vrijeme napustilo oko 2,3 miljuna stanovnika.5 Prema podacima iznesenim u
Vladinoj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
1 Prema istraživanju Lj. Antića iz Hrvatske se u razdoblju od 1870. do 1914. godine iselilo oko 14,00 % stanovništva, odnosno u razdoblju od 1880. do 1914. godine gotovo pola milijuna Hrvata, kako to navode Čizmić, Sopta i Šakić. Ljubomir Antić, »Predgovor.«, u: Branka Bezić Filipović, Ivan Lupis-Vukić: Prvi iseljenički novinar. Split: Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split (2012): 7; Ivan Čizmić, Marin Sopta i Vlado Šakić, Iseljena Hrvatska. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga (2005): 12. 2 Anđelko Akrap, »Demografsko stanje i procesi u Hrvatskoj s osvrtom na privremeno okupirani prostor.« Revija za socijalnu politiku 2/1 (1995): 40-41. 3 Vidi više, primjerice: Nenad Pokos, »Metodološke promjene u popisima stanovništva.« Hrvatska revija: Časopis Matice hrvatske 3/3 (2003): 29-35; Ivica Nejašmić, »Iseljavanje iz Hrvatske u evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do 1981. godine – pokušaj kvantifikacije.« Migracijske i etničke teme 6/4 (1990): 511-526; Anđelko Akrap, »Saldo migracija Republike Hrvatske i županija 1971.-1981. i 1981.-1991. za ukupno stanovništvo u zemlji.«, u: Migracije u Hrvatskoj: regionalni aspekt, Ivan Lajić (ur.). Zagreb: Institut za migracije (1998): 34; Anđelko Akrap, Jakov Gelo, Marinko Grizelj, »Broj prisutnog stanovništva Republike Hrvatske i županija po dobi i spolu od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine.« Društvena istraživanja 8/5-6 (43-44), (1999): 681-682; Sanja Klempić Bogadi i Ivan Lajić, »Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske. // Current Migration Characteristics of Statistical Units of the Republic of Croatia.« Migracijske i etničke teme Migracijske i etničke teme 30/3 (2014): 437-477. Gojko Borić, »Dijaspora i domovina.« Hrvatska revija 3 (2003), dostupno na: http://www.matica.hr/hr/331/DIJASPORA%20I%20DOMOVINA/ (Pristup 10. srpnja 2016.) Vidi također: Mirjana Morokvašić, »Orodnjavanje migracija. // Gendering Migration.« Migracijske i etničke teme 30/3 (2014): 355-378. 4 Ivica Nejašmić, »Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa.« Migracijske i etničke teme 30/3 (2014): 408; Rebeka Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.« Dve domovini ‒ Two Homelands 26 (2007): 101. 5 I. Nejašmić, »Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa.«: 405, 418, 430. Vidi također: Nenad Pokos, »Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine.« Društvena istraživanja 8/5-6 (43-44), (1999): 725-734.
4
(2009.) procjenjuje se da hrvatsko iseljeništvo ima oko 3 milijuna pripadnika, od kojih oko 2
milijuna živi u preooceanskim zemljama, pri čemu se „pod pojmom 'hrvatskog iseljeništva'
razumijevaju [...] iseljeni Hrvati i svi njihovi potomci, odnosno što odgovara značenju pojma
'hrvatska dijaspora' [...].”,6 a na naslovnoj mrežnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan
Republike Hrvatske možemo pročitati podatak da danas već „skoro 4 milijuna Hrvata živi
izvan granica Republike Hrvatske.”7
S obzirom na aktualnost iseljeničke problematike u Hrvatskoj u ovome se radu
istražuju povratne migracije u razdoblju od 1963. do 2005. godine, a istraživanje je provedeno
na uzorku dubrovačke populacije. Pri procjeni broja (privremeno) odseljenih
Dubrovčana/Dubrovkinja u istraživanom razdoblju korišteni su relevantni podaci Državnog
zavoda za statisiku.
Oslanjajući se tako na podatke iz Popisa stanovništva 1961.8 utvrđeno je da je
spomenute godine u Dubrovniku zabilježeno tek sedam radnika i službenika „na radu u
inostranstvu” (od toga šest muškaraca i jedna žena).9 U desetogodišnjem razdoblju koje je
uslijedilo slika se, međutim, posve promijenila. Popisom stanovništva iz 1971. godine
registrirana su, naime, na području tadašnje Općine Dubrovnik10 872 „lica na privremenom
radu u inostranstvu”.11 Takav se trend nastavio i u sljedećem desetljeću.
U trenutku popisa stanovništva 1981. godine u Općini Dubrovnik odsutno je, naime,
ukupno 5.329 osoba, od kojih je čak 1.730 u inozemstvu. Od tog je broja „na privremenom
6 Strategija o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, izrađena prema uputi Ministarstva financija o izradi strateških planova od 18. ožujka 2009., dostupna je na mrežnim stranicama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske: http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/zakon-o-odnosima-republike-hrvatske-s-hrvatima-izvan-republike-hrvatske/47; http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/hmiu1487756920.pdf (Pristup 10. srpnja 2016.) 7 Mrežna stranica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dostupna je na: http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 8 Izvor: Popis stanovništva 1961. (za SR Hrvatsku), EC broj: PS-1-61./264, Opština Dubrovnik (Tabela 13 A, „Radnici i službenici po polu i mestu rada /isključeni van delatnosti/”, list 01-04), Beograd: Savezni zavod za statistiku (1964): 94-97. (Paginacija je preuzeta iz izvora u elektroničkom obliku.) Sve statističke podatke iz službenih popisa stanovništva od 1961. do 2001. koje su korištene u radu dobivene su u elektroničkom obliku od Državnog zavoda za statistiku RH, na čemu i ovim putem zahvaljujemo. 9 Od toga je šest osoba iz grada Dubrovnika (pet muškaraca i jedna žena), a jedna je osoba (muška) iz okolice, iz Dubrovačkog primorja (iz sela Obuljeno). Popis stanovništva 1961.: 94-96. 10 „Općina Dubrovnik” uključuje u to vrijeme (1971.) sva naselja u okolici grada (poredana po abecedi: od Bačev dola do Županje sela), i to u: Konavlima, Cavtatu, Župi dubrovačkoj, Rijeci dubrovačkoj, Dubrovačkom primorju, poluotoku Pelješcu, na Elafitskim otocima, te na otoku Mljetu. Popis stanovništva i stanova 1971. godine. Rezultati za stanovništvo i domaćinstva po naseljima i opštinama ‒ Opština Dubrovnik (Tabele za naselja 3-4, „Aktivno stanovništvo prema djelatnosti”), Beograd: Savezni zavod za statistiku (1972): 36-39. Zagreb: Državni zavod za statistiku RH. (Paginacija izvora u elektroničkom obliku je: 49-55.) 11 Popis stanovništva i stanova 1971. godine: 36-39.
5
radu” 1.170 osoba,12 a 20 osoba su „radnici u jugoslavenskim predstavništvima”.13 Preostalih
471 članovi su obitelji spomenutih dviju skupina koji su također s njima u inozemstvu.
Gotovo sve osobe koje su radile u jugoslavenskim predstavništvima imale u prosjeku po
jednog člana obitelji sa sobom, dok je među osobama koje su bile na privremenom radu tek
svaka druga ili treća (2,59) osoba vodila po jednog člana obitelji sa sobom u inozemstvo (vidi
Tablicu br. 1).14
U Popisu stanovništva 1991. u gradu Dubrovniku evidentirano je 1.681 „osoba na radu
u inozemstvu i članova porodice koji s njima borave stari 15 i više godina”.15 Dodamo li tom
broju i osobe zabilježene u istoj kategoriji u Konavlima (325), na Mljetu (50), te u Orebiću
(274) i Stonu (210), taj se broj penje na čak 2.540 emigranata, pa iako se točan omjer broja
osoba na privremenom radu u inozemstvu 1981. i 1991. godine iz ovih podataka ne može
izračunati (s obzirom da su u podacima iz 1981. godine uključena i djeca ispod 15 godina, a
1991. godine nisu), visoko povećanje odljeva radne snage je evidentno te se nastavlja i dalje.16
Prema demografsko-statističkim pokazateljima iz 2001. godine odljev stanovnika iz
Dubrovnika i okolice dosegao je brojku od 2.986 „osoba na radu u inozemstvu i članova
obitelji koji s njima borave”.17 Od tog broja otpadaju na grad Dubrovnik 1.292 osobe,
Dubrovačko primorje 78, Janjinu 34, Konavle 248, otok Mljet 17, Orebić 285, Ston 56,
Trpanj 79, te Župu dubrovačku 321 osoba.18 Spolnu strukturu osoba na radu i njihovih
članova obitelji 2001. godine vidi u Tablici br. 2.
Cilj istraživanja bio je utvrditi glavne pokretačke motive odselidbe19
Dubrovčana/Dubrovkinja u inozemstvo u drugoj polovici 20. stoljeća i njihova povratka u
domovinu kako bi se stekao uvid u neke od osnovnih aspekata migracijskih tokova
dubrovačke populacije. S obzirom da se radi o pilot-istraživanju cilj je bio i dobivanje 12 (To je promatramo li cijelu Općinu, odnosno 828 osoba iz samog grada Dubrovnika.) Popis stanovništva 1981. godine, Zagreb: Državni zavod za statistiku RH. 13 (To je govorimo li o cijeloj Općini, odnosno 18 osoba iz samog grada Dubrovnika.) Popis stanovništva 1981. godine. 14 Popis stanovništva 1981. godine. 15 Popis stanovništva 1991. ‒ Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s njima u inozemstvu borave - po županijama, gradovima i općinama. Dokumentacija 893 (Tabela 8. „Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s njima borave stari 15 i više godina prema spolu i školskoj spremi, po županijama, gradovima i općinama, popis 1991.”), Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (1997): 74. 16 Popis stanovništva 1991.: 74. 17 Izračunato prema Popisu stanovništva 2001. ‒ Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. ‒ Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave ‒ Statističko izvješće 1236 (Tabela 8. „Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave prema spolu i vremenu provedenu na radu/boravku po gradovima/općinama, popis 2001.”), Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (2006): 188-189. 18 Popis stanovništva 2001.: 188-189. 19 O definiciji 'Tko je odseljenik?' i tipologiji odseljeništva vidi više u: Ivan Rogić i Ivan Čizmić, Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2011): 13-42.
6
smjernica za buduće, sveobuhvatnije istraživanje. Istraženi je uzorak poslužio kao
eksperimentalna skupina koja će naknadno biti priključena glavnom uzorku. Spoznaje iz
ovoga istraživanja trebaju autoricama pomoći pri uzorkovanju, odnosno određivanju strukture
i veličine budućeg glavnog uzorka, koji mora biti dovoljno velik za statističku obradu
podataka, to jest korelacijske i druge analize. Svi zaključci doneseni na temelju analize
odgovora ispitanika iz anketirane eksperimentalne skupine stoga su prije svega indikativni.
Uzorak
U istraživanju o motivima privremenog emigriranja u inozemstvo te povratka u
Dubrovnik provedenom tijekom lipnja 2016. u Dubrovniku sudjelovalo je 18 obitelji,
odnosno 32 ispitanika. Prilikom izbora ciljne populacije korištena je neprobabilistička
metoda, što znači da je uzorak namjerni, odnosno da je biran metodom „snježne grude”,20 a
čine ga mahom studenti i profesori sa Sveučilišta u Dubrovniku te njihova rodbina i
poznanici. Autorice imaju u radu dvostruku ulogu, istraživačica i ispitanica. Svim je
ispitanicima zajedničko mjesto prebivališta i/ili boravka (u Dubrovniku ili njegovoj bližoj
okolici) i činjenica da su jedan dio svog života proveli u inozemstvu. Ispitivanje se provodilo
individualno, a imena ispitanika se nisu upisivala na anketne listiće. Prije primjene upitnika
sudionici ankete informirani su o svrsi istraživanja, s time da je ispitanicima zajamčena
anonimnost, što također znači da su odgovori na pitanja postavljena u upitniku analizirana
skupno, a ne na individualnoj razini.
Ispitanici su prilikom analize podijeljeni u dvije skupine s obzirom na životnu dob u
trenutku emigracije, odnosno u tri skupine s obzirom na vrijeme odseljenja u inozemstvo.
Ovim je pristupom olakšano razumijevanje motiva, kako emigracije, tako i povratka u
domovinu, odnosno doseljenja u Dubrovnik. Anketni listići (br. 1 do br. 32) numerirani su
onim redom kojim su ispunjavani bez obzira u koju su od gore spomenutih podskupina
tijekom analize uvršteni. S obzirom na životnu dob u trenutku emigracije prvu skupinu čine
oni ispitanici koji su u inozemstvo emigrirali u odrasloj dobi, u daljnjem tekstu „odrasli”, a
drugu oni koji su ili rođeni u inozemstvu ili su u inozemstvo emigrirali u dječjoj dobi, u
daljnjem tekstu „djeca”. Skupina „odraslih” obuhvaća petnaest ispitanika (osam muškog i
sedam ženskog spola), a „dječja” sedamnaest (osam muškog i devet ženskog spola).21
20 Uzorkovanje tehnikom „snježne grude” temelji se na ciljanom odabiru početnog uskog kruga ljudi s karakteristikama relevantnim za istraživanje, koji istraživača upućuju na druge osobe (istih ili sličnih karakteristika) koje bi također mogao ispitati, šireći na taj način uzorak koji narasta poput snježne grude. 21 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
7
Tablica br. 1 ‒ Stalno stanovništvo mjesta popisa 1981. za Općinu Dubrovnik
Stalno stanovništvo mjesta popisa 1981.
Odsutno u momentu popisa
Osobe koje nisu stalni stanovnici mjesta popisa
U drugom mjestu u Jugoslaviji U inozemstvu ali u njemu
borave, jer su
ali su se u njemu zatekle
Opć
ina
Nas
elje
Tip
nas
elja
Uku
pno
popi
sano
Sve
ga s
taln
o st
anov
ništ
vo
Pri
sutn
o u
mom
entu
pop
isa
Sve
ga o
dsut
no
Sve
ga
Zap
osle
ni il
i im
aju
radn
ju
Upuće
ni o
d ra
dne
orga
niza
cije
Na
škol
ovan
ju
Sve
ga
Na
priv
rem
enom
rad
u
Rad
nici
u ju
g. p
reds
tavn
ištv
ima
Čla
novi
por
odic
e os
obe
na
priv
rem
enom
rad
u
Čla
novi
por
odic
e ra
dnik
a u
jug.
pr
edst
avni
štvi
ma
Zap
osle
ne il
i im
aju
radn
ju
Na
škol
ovan
ju
Sve
ga
Jer
su u
puće
ne o
d ra
dne
orga
niza
cije
318
DU
BR
OV
NIK
000 68.121 66.131 60.802 5.329 3.599 613 20 1.002 1.730 1.170 20 452 19 625 644 721 133
318
DU
BR
OV
NIK
025
DU
BR
OV
NIK
G 45.475 43.990 40.816 3.174 1.986 192 19 396 1.188 828 18 278 16 547 585 353 26
Izvor: Popis stanovništva 1981.: Izvadak iz Tabele br. 1.1.1. 1981. „Naselja i stanovništvo prema kategorijama prisutnosti”. Zagreb: Državni zavod za statistiku RH.
8
Tablica br. 2 ‒ „Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave prema
spolu i vremenu provedenom na radu/boravku po gradovima/općinama, popis 2001.”
Gradovi/općine SPOL Broj osoba
Gradovi/općine SPOL
Broj osoba
Gradovi
Gradovi
Dubrovnik sv. 1.292
muš. 899
žen. 393
Općine
Općine
Dubrovačko primorje sv. 78 Orebić (na Pelješcu) sv. 285
muš. 43 muš. 179
žen. 35 žen. 106
Janjina (na Pelješcu) sv. 34 Ston (na Pelješcu) sv. 56
muš. 21 muš. 37
žen. 13 žen. 19
Konavle sv. 248 Trpanj (na Pelješcu) sv. 79
muš. 150 muš. 52
žen. 98 žen. 27
Mljet sv. 17 Župa dubrovačka sv. 321
muš. 5 muš. 188
žen. 12 žen. 133 Izvor: Izvadak iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. ‒ Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji
koji s njima borave ‒ Statističko izvješće 1236, Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (2006): 188-189.
U trenutku ispunjavanja upitnika „odrasli” ispitanici imaju od 40 do 79 godina
(prosječno 54,33 godine), no prilikom preseljenja u inozemstvo to su bili mahom mladi ljudi u
dobi od 18 do 37 godina (u prosjeku 26,20 godina).22 Od sveukupnog broja „odraslih” 66,67
% ispitanika rođeno je na području RH, a ostatak (33,33 %) na području BiH, no svi imaju
hrvatsko državljanstvo (izuzev jednog manjeg dijela ispitanika (5,88 %) s dvojnim
državljanstvom – hrvatskim i američkim). Neki od njih u inozemstvu su proveli tek jedan
kraći period (dvije, tri ili pet godina) dok su drugi ostali znatno dulje (deset, dvadeset, pa čak i
do tridesetpet godina; odnosno u prosjeku 11,47 godina).23 U Dubrovnik su se vratili ili po
prvi put doselili s prosječno 38,20 godina, kada su još mogli otpočeti s jednim „novim
životom”.24
Od sveukupnog broja „djece” 41,18 % ispitanika rođeno je na području RH, 17,65 %
na području BiH, 29,41 % u SRNj, te 5,88 % u SAD-u i isto toliko u UK-u. Računamo li da
su se i djeca rođena u Hrvatskoj i djeca rođena u BiH rodila u svojoj domovini, onda se nešto
22 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 23 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 24 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
9
malo manje od polovice ispitane „djece” (41,17 %) rodilo u inozemstvu. Ostatak „djece”
(58,83 %) emigrirao je u inozemstvo u dobi od ispod jedne do sedamnaest godina života.25
Izuzmu li se djeca rođena u inozemstvu dob „dječjih” ispitanika u trenutku odseljenja iznosi u
prosjeku 5,82 godine (a uključujući djecu rođenu u inozemstvu 3,76 godina).26 Danas su to
ljudi od prosječno 33 godine.27 Skoro polovica ispitanika iz ove skupine u inozemstvu je
provela od jedne do četiri godine (41,18 %), otprilike jedna trećina od pet do deset godina
(35,29 %), a 23,53 % ispitanika više od deset godina (osamnaest ili dvadeset primjerice).28
Njihov prosječan boravak u inozemstvu iznosi 7,24 godina, pa u trenutku dolaska u
Dubrovnik „djeca” imaju u prosjeku 11,12 godina.29 Iako je skoro polovica „djece” rođena u
inozemstvu, svi imaju hrvatsko državljanstvo, s time da 11,76 % ispitanika ima dvojno
državljanstvo (hrvatsko i američko, odnosno hrvatsko i njemačko).30 O okolnostima i
razlozima emigriranja, odnosno povratka ili imigriranja u Dubrovnik svi ispitanici govore
retrospektivno (od povratka „odraslih” prošlo je u prosjeku 15,46 godina, a od povratka
„djece” 21,88 godina).31 Ovo je, dakle, pogled unatrag i stoga je njihove odgovore potrebno
staviti u kontekst vremena u kojem su odluke o odlasku iz domovine i povratku ili preseljenju
iz inozemstva u Dubrovnik donesene.
S obzirom na vrijeme odseljenja ispitanici se mogu podijeliti u tri skupine. Prvu
skupinu čine oni ispitanici (40,63 %) koji su se odselili iz domovine prije Domovinskog rata
(od 1963. do 1990.), drugu, jednako veliku, ispitanici (40,63%) koji su se odselili za vrijeme
Domovinskog rata (od 1991. do 1995.), a treću ispitanici (18,74 %) koji su emigrirali nakon
Domovinskog rata (od 1996. do 2005.).32
Znakovito je što vremenski period obuhvaćen ovim radom započinje s liberalizacijom
državne politike bivše SFRJ 1963. godine, odnosno s jednim od značajnijih valova iseljavanja
Hrvata.33 Dosadašnja istraživanja emigracije šesdesetih godina govore u prilog odlasku na tzv.
25 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 26 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 27 Izuzev jednog ispitanika, koji je i danas dijete, govorimo o rasponu od 19 do 58 godina života. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 28 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 29 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 30 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 31 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 32 Ne računajući djecu koja su se rodila u inozemstvu, prvoj skupini (koja je emigrirala 1963. ‒ 1990.) pripada 40,00 % ispitanika, drugoj skupini (1991. ‒ 1995.) pripada 52,00 % ispitanika, a trećoj skupini (1996. ‒ 2005.) 8,00 % ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 33 Prije toga, Hrvati su se masovno iseljavali u razdoblju od 1880. do Prvog svjetskog rata, potom neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Više vidi u: R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 101; te Ivica Nejašmić u:
10
privremeni rad potaknut ekonomskim,34 ali i političkim razlozima, iako se potonji
svojevremeno (službeno) nisu niti smjeli pretpostaviti. To ne znači da se u slučaju političke
emigracije radilo isključivo o disidentima. Vrlo često, to su bili ljudi koji nisu bili zadovoljni
ondašnjim političkim režimom.35 Isto tako, bilo bi pogrešno pretpostaviti da su migranti na
odlazak bili potaknuti isključivo jednim razlogom. Najčešće, kao što i ovaj rad potvrđuje,
govorimo o više razloga, a osim spomenutih tu su još i osobni razlozi svakog pojedinca, a koji
su međusobno isprepleteni.36 Naposljetku, nije rijetkost da se prvotni politički ili osobni
razlozi vremenom pretvore u ekonomske i obrnuto.
Drugi val iseljavanja, potaknut Domovinskim ratom, također se podudara s
razmatranjima različitih autora koji su se bavili istovjetnom problematikom i nipošto nije
neočekivan. U ovom slučaju radi se mahom o prisilnoj emigraciji potaknutoj strahom od
neposredne ratne opasnosti,37 a u slučaju Dubrovnika to je vremenski period od 1991. do
1992. godine, kada je grad proživljavao svoje najkritičnije ratne trenutke. Nakon toga, u
razdoblju od 1993. do 1995. godine, govorimo o kombinaciji političkih, ekonomskih i
osobnih razloga o čemu će još biti riječi.38 Treća i posljednja skupina ispitanika emigrirala je
nakon Domovinskog rata.39 Iako je to razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti za koji je
karakterističan proces normalizacije nakon Domovinskog rata, broj odsutnih koji u vrijeme
popisa stanovništva u Hrvatskoj žive u inozemstvu 2001. godine znatno se povećao u odnosu
na 1991. godinu.40 U tom kontekstu nije zanemariv ni pristup Hrvatske Europskoj uniji
»Iseljavanje iz Hrvatske u evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do 1981. godine ‒ pokušaj kvantifikacije.« Migracijske i etničke teme 6/4 (1990): 511-526. 34 R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 101. 35 Krešimir Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija«. Društvena istraživanja 15/3 (83), (2006): 486. 36 R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 102. 37 R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 102. 38 O podjeli motiva na ekonomske, političke i psihološke vidi više u: R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 102. Također vidi i: K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 487. 39 O periodizaciji emigracija od Domovinskog rata naovamo vidi više u: Silva Mežnarić, Paul Stubbs, »The Social Impacts of Emigration and Rural ‒ Urban Migration in Croatia: 1991–2011.« Migracijske i etničke teme 28/3 (2012): 245‒246. 40 Taj podatak treba shvatiti okvirno s obzirom da su u podacima iz 2001. godine uključena i djeca ispod 15 godina, a 1991. godine nisu. Vidi: Popis stanovništva 1991.: ‒ Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s njima u inozemstvu borave ‒ po županijama, gradovima i općinama. Dokumentacija 893 (Tabela 8. „Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s njima borave stari 15 i više godina prema spolu i školskoj spremi, po županijama, gradovima i općinama, popis 1991.”). Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (1997): 74, te Popisu stanovništva 2001. ‒ Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. ‒ Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave ‒ Statističko izvješće 1236, Zagreb: Državni zavod za
11
(2013.), odnosno činjenica da dolazi do internacionalizacije tržišta rada. Bilo bi stoga
nesmotreno zanemariti neke faktore koji su mogli utjecati na migracije stanovništva u periodu
nakon Domovinskog rata, a koji su još uvijek aktualni. Jedan od tih faktora je sveprisutan
problem nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali i proces globalizacije koja uvelike olakšava i ubrzava
moderne migracije stanovništva.41 Da bi se ovaj „moderni period” sagledao u potpunosti biti
će potreban, osim većeg uzorka, i stanoviti vremenski odmak, no neki su zaključci, koliko god
fragmentarni bili, ipak mogući.
Metodologija rada
Anketiranje ispitanika provedeno je pomoću dva tipizirana, unaprijed pripremljena
anketna upitnika. Pod pretpostavkom da će motivi preseljenja u inozemstvo (a često i
povratka u domovinu) odraslih biti različiti od motiva kod djece, anketni su upitnici
prilagođeni dvjema istraživanim skupinama ispitanika.42 Treba istaknuti da se u upitnicima
korištenim u ovoj fazi istraživanja postavilo više pitanja nego što se smatralo da bi bio
optimalan broj s obzirom na vrijeme koje je ispitanicima potrebno za njihovo ispunjavanje te
vrijeme koje bi bili voljni za to odvojiti. Da su se od ispitanika ipak dobili ogovori na sva
postavljena pitanja treba zahvaliti prvenstveno njihovom prijateljskom strpljenju.43 Neke je
potencijalne ispitanike kojima je upitnik bio ponuđen dužina upitnika, naime, odbila. Namjera
je bila, međutim, ispitati kako i koliko pojedina pitanja „funkcioniraju” na terenu, te koliko
ona potvrđuju ili ne potvrđuju očekivanja, a zbog čega ih onda u narednoj fazi istraživanja
treba izostaviti, preformulirati ili slično.44 Također treba naglasiti da odgovori na neka
statistiku RH (2006): 188-189. Treba istaknuti da u razdoblju od 1991. do 2011. godine Hrvatska bilježi osjetan demografski pad, pa tako 2011. godine broji 500.000 stanovnika manje nego 1991. godine. Takve demografske promjeni izazvali su razni faktori (poput prirodne depopulacije, izumiranja, odnosno starenja ukupnog stanovništa) ali zasigurno i povećanje broja hrvatskih emigranata. Vidi više: I. Nejašmić, »Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa.«: 425. 41 Darko Grden, »Dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta za migracije i narodnosti o novom trendu iseljavanja - 'U pet godina iselilo se stotinu i pedeset tisuća vitalnih ljudi.'« Glas Koncila 11 (2073) | 16.3.2014. http://www. glas‒koncila. hr/index. php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=24206. (Pristup 23. 07. 2016.) 42 Anketni upitnik za odrasle ispitanike sastavljen je bio od 122 pitanja podijeljenih po kategorijama (a obuhvaćaju: osobne podatke i podatke vezane za obitelj, motive preseljenja i uvjete boravka u stranoj zemlji, podatke vezane za poznavanje jezika, radno mjesto i financijsku situaciju prije odseljenja, za vrijeme boravka u stranoj zemlji te u domovini nakon povratka, stambeni status situaciju prije odseljenja, za vrijeme boravka u stranoj zemlji te u domovini nakon povratka, društveni život i obrazovanje u inozemstvu te podatke koji se odnose na ocjenu života u inozemstvu, te života u domovini nakon povratka). Polazeći od činjenice da maloljetnici nisu mogli ostvarivati prihode (s obzirom da je njihova prosječna starost u trenutku odselidbe bila 3,76 godina), iz anketnog upitnika za „djecu” izostavljena je bila skupina pitanja koja se odnosila na podatke vezane za radno mjesto i financijsku situaciju. 43 Na čemu svim ispitanicima koji su sudjelovali u istraživanju i ovim putem srdačno zahvaljujemo. 44 Ispostavilo se da su neka pitanja suvišna, dok istovremeno njima nisu bili obuhvaćeni svi željeni aspekti istraživanja. Također, činjenica da su rabljena dva odvojena anketna upitnika, jedan za „odrasle”, a drugi za „djecu”, znatno je otežala analizu dobivenih podataka, tim više što su neka „djeca” u inozemstvu dočekala i
12
postavljena pitanja nisu obuhvaćena kvantitativnom analizom jer se naknadno uočilo da izlaze
iz okvira zadane teme45 ili iz nekog drugog razloga ne doprinose novim spoznajama, odnosno
otežavaju analizu dobivenih podataka.46 Za analizu onih podataka koje je bilo moguće
kvantitativno obraditi, izračunavala se frekvencija pojedine varijable, a u svrhu što zornijeg
prikaza rezultata izrađeni su grafikoni. Korelacijska analiza i utvrđivanje eventualne
zavisnosti među pojedinim varijablama nisu bili mogući zbog veličine uzorka.47 Rezultat je
novi (skraćeni) upitnik za buduće istraživanje (jedinstven za obje istraživane skupine ‒
„odrasle” i „djecu”) koji sadržava ukupno 80 probranih pitanja razmještenih logičnim
slijedom i podijeljenih po kategorijama, koje obuhvaćaju (kao i prethodna dva): (1) osobne
podatke i podatke vezane za obitelj, (2) podatke vezane za okolnosti odlaska u emigraciju, (3)
poznavanje jezika, (4) radno mjesto i financijsku situaciju, (5) stambeni status, (6) društveni
život i obrazovanje u inozemstvu te (7) podatke koji se odnose na ocjenu života u inozemstvu,
te života u Dubrovniku nakon povratka, a koji se nalazi u prilogu ovog rada.
Rezultati analize
Emigracijske destinacije
Analiza uzorka „odraslih” (bez obzira na vrijeme preseljenja) pokazala je da je
najatraktivnija destinacija odselidbe bila Njemačka (SRNJ) u koju se odselilo 53,33 %
ispitanika.48 U Veliku Britaniju (London) emigriralo je 20,00 % „odraslih” ispitanika, a po
6,67 % „odraslih” preselilo se u Francusku (Pariz), Italiju (Potenza), Rusiju (Moskva) te SAD
(Chicago).49 Dio „odraslih” ispitanika (6,67 %) živjelo je u više država,50 a 6,67 % u dva
svoju punoljetnost te su tamo počela i privređivati pa se izostavljanje skupine pitanja koja se odnosi na podatke vezane za radno mjesto i financijsku situaciju iz „dječjeg” upitnika pokazalo kao nedostatak. 45 Primjerice pitanje: „Koja je Vaša vjeroispovijest?”. Anketni upitnici 2016.: pitanje br. 42 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 78 u upitniku za „odrasle”. 46 Takvo se, primjerice, pitanje u kojem se ispitanike pita za njihovu dob prilikom odseljenja pokazalo suvišnim (jer su već prije toga postavljena pitanja o godini rođenja i godini odseljenja iz čega se dob prilikom odseljenja može izračunati), tim više jer su na to pitanje ispitanici odgovarali aproksimativno (odstupajući ponekad i po nekoliko godina u odnosu na podatke koje su prethodno dali, a što je izazvalo nepotrebnu zbrku prilikom analize jer se izračuni nisu poklapali). Anketni upitnici 2016.: pitanja br. 1, 8 i 23. 47 Stoga će u glavnome uzorku elementi istraživane populacije biti unaprijed stratificirani, to jest grupirani u homogene skupine ili stratume, čije će proporcije biti dovoljno velike i uravnotežene u svrhu osiguranja reprezentativnosti kako cijelog uzorka tako i njegovih pojedinih podskupina, a što u ovoj fazi istraživanja nije bilo moguće postići. 48 U gradove: Duisburg, Düsseldorf, Heidenheim, Köln, Landau, München, Pforzheim, Karlsruhe i Würzburg. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 21. 49 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, , pitanje br. 21.
13
grada unutar iste države.51 Visoki postotak ispitanika koji su se odselili u Njemačku nije
iznenađujući jer je upravo Njemačka tradicionalna destinacija hrvatskih emigranata čiji je
najveći broj tamo pristigao 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.52 Odlazak Hrvata u Njemačku
najintenzivniji je bio od 1968. godine kada su SRNj i SFRJ sklopile sporazum o razmjeni
radne snage,53 pa do 1973. godine kada je Njemačka, pogođena ekonomskom krizom,
poduzela mjere s ciljem ograničavanja broja stranih radnika.54 No, s obzirom da je
istovremeno bilo je dopušteno okupljanje članovima obitelji,55 socijalne (obiteljske) su mreže
ipak omogućavale daljnje iseljavanje Hrvata u Njemačku. Navedeno potvrđuju i rezultati
ovog istraživanja. Naime, od ukupnog broja ispitanika koji su emigrirali u Njemačku u
razdoblju prije Domovinskog rata (33,33 %) njih 40,00 % emigriralo je do 1973. godine, dok
je ostatak izjavio da je prije preseljenja u inozemstvo imao rodbinu u Njemačkoj koja im je
mogla pomoći pri snalaženju u novoj sredini.56
Tijekom ratne agresije na Dubrovnik (1991. ‒ 1992.) „odrasli”57 su se ispitanici
iseljavali isključivo u Njemačku. Na to su zasigurno utjecali činjenica da je Njemačka tih
godina bila otvorena za prihvat izbjeglica iz ratom zahvaćene Hrvatske, te činjenica da su svi
ispitanici iz te skupine imali u Njemačkoj rodbinu ili poznanike, odnosno prijatelje.58 S druge
strane, nitko od ispitanika koji su emigrirali u razdoblju neposredno nakon ratne agresije na
Dubrovnik ili nakon Domovinskog rata nije izabrao Njemačku kao destinaciju.59 Tu treba
istaknuti da je na takve rezultate zasigurno utjecala veličina uzorka, koji u sveobuhvatnijem
istraživanju mora biti veći i ciljano stratificiran, a da bi rezultati bili reprezentativni.
O motivima prilikom izbora ostalih destinacija „odraslih” ispitanika nije moguće
donositi konkretne zaključke jer to pitanje nije bilo uključeno u prvotne anketne upitnike.
Međutim, važno je spomenuti da je nešto više od polovice ispitanika koji su emigrirali u
ostale zemlje, bez obzira na razdoblje, imalo u tim zemljama rodbinu ili prijatelje, pa je,
50 U Velikoj Britaniji i Irskoj (odnosno u Londonu, te Dublinu i Monaghan townu). Anketni upitnici 2016.: br. 2. 51 U Njemačkoj, u Düsseldorfu i Würzburgu. Anketni upitnici 2016.: br. 8. 52 Vidi više u: Jasna Čapo Žmegač, »Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata.«, u: Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Dražen Živić, Nenad Pokos, Anka Mišetić). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2005): 255-256. 53 Ivica Nejašmić u: »Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa.« Migracijske i etničke teme 30/3 (2014): 416. 54 J. Čapo Žmegač, »Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata.«: 255. 55 J. Čapo Žmegač, »Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata.«: 255. 56 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 57 Od ukupnog broja „odraslih” ispitanika 20,00 % njih odselilo se u razdoblju od 1991. do 1992. godine. 58 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 59 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
14
dakle, socijalna mreža u zemlji emigracije u 57,14 % slučajeva postojala, dok ostatak
ispitanika u trenutku odselidbe u zemlji u koju su emigrirali nije poznavao nikoga (42,86
%).60
Izbor destinacije „dječjih” ispitanika bio je zapravo izbor njihovih roditelja od kojih je
većina već uključena u izračun, a tek pet (od sedamnaest) ispitanika moglo nam je dati neke
nove informacije.61 Od toga je dvoje slijedilo roditelje koji su emigrirali 60-ih, odnosno 70-ih
godina u SRNJ (München) i Italiju (Rim), jedan od ispitanika rođen je u Americi (Mountain
view, California) prije Domovinskog rata,62 a ostalo dvoje emigriralo je tijekom
Domovinskog rata (1991. ‒ 1992.), i to u Njemačku (Frankfurt am Main), odnosno u Ameriku
u koju su stigli nakon kraćih boravaka u Engleskoj i Turskoj (Norwich, Istanbul, Santa
Barbara, New York). U četiri od pet slučajeva ispitanici (odnosno njihovi roditelji) imali su u
trenutku emigracije prijatelje i/ili poznanike u zemlji odselidbe. Drugim riječima, postojala je
socijalna mreža na koju su se tamo mogli osloniti.63
Motivi emigracije
Sa željom za što preciznijim utvrđivanjem motiva emigracije ispitanicima su
postavljena tri pitanja s istom svrhom (dva otvorenog i jedno zatvorenog tipa), odnosno kako
bi se dobili što pouzdaniji odgovori vezani za razloge njihova odseljenja. Prvo pitanje
(otvorenog tipa) glasilo je: „Što Vas je potaknulo na odseljenje iz domovine?”64 i tu su
ispitanici vlastitim riječima mogli obrazložiti razloge svog odseljenja, a koji su često bili
mnogostruki. U drugom pitanju (zatvorenog tipa) koje je glasilo: „Kojim ste motivima bili
vođeni prilikom donošenja odluke o preseljenju u inozemstvo?”65 bilo im je ponuđeno
osamnaest odgovora na zaokruživanje, s time da su mogli zaokružiti više od jednog.
Naposljetku, u trećemu pitanju (otvorenog tipa) ispitanici su zamoljeni da obrazlože „Koja je
okolnost prevagnula prilikom donošenja (...) odluke o emigriranju?”66, pa su se u ovom
slučaju morali odlučiti za isključivo jedan motiv. Svi su odgovori (na sva tri pitanja) prilikom
analize svrstani prema tipu u tri skupine motiva ili okolnosti, i to ekonomskih, osobnih ili
60 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 61 Anketni upitnici 2016. : br. 1 ‒ br. 32. 62 U ovom slučaju govorimo o višegeneracijskom iseljavanju jer je već i majka dotičnog ispitanika rođena u Americi (1960.), te i ona ima dvojno državljanstvo (američko i hrvatsko). O višegeneracijskom iseljavanju svjedoči još jedna od 18 ispitanih obitelji u kojoj su čak četiri generacije dio života provele u Njemačkoj. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 63 Anketni upitnici 2016: br. 1 ‒ br. 32. 64 Anketni upitnici 2016.: pitanje br. 7. 65 Anketni upitnici 2016.: pitanje br. 15. 66 Anketni upitnici 2016.: pitanje br. 16.
15
političkih (odnosno ratnih, radi li se o preseljenju za vrijeme Domovinskog rata).
Analiza odgovora na prvo gore spomenuto pitanje pokazuje da je 57,14 % „odraslih”
ispitanika koji su se odselili prije Domovinskog rata67 emigriralo u inozemstvo potaknuto
ponajviše ekonomskim razlozima68 [polovicu od njih potaknula je isključivo ekonomska
situacija u domovini (ukupno 28,57 %), drugu polovicu političko-ekonomska situacija
(ukupno 28,57 %)], a ostatak ispitanika iz te skupine potaknuli su osobni razlozi (ukupno
42,86 %).69 Sličnu sliku pokazali su odgovori ispitanika na treće gore spomenuto pitanje, u
kojima su ekonomski motivi zastupljeni u 4/7 slučajeva (57,14 %),70 a osobni u 3/7 slučajeva
(42,86 %),71 s tim da ovdje politički motivi nisu izdvojeni kao odlučujući faktor prilikom
donošenja odluke o odseljenju.
Ukupan broj zaokruženih odgovora na drugo gore spomenuto pitanje iznosi 41, što
znači da su ispitanici u prosjeku zaokružili pet do šest (5,86) motiva, a što potvrđuje tezu da
su motivi koji pokreću ljude na odseljenje iz domovine često višestruki, vrlo slojeviti i da se
razlikuju od osobe do osobe neovisno o vremenu emigracije. Zastupljenost pojedinih
odgovora na drugo pitanje prikazana je u Tablici br. 3.
Tablica br. 3 ‒ Zastupljenost pojedinog odgovora na pitanje iz Anketnog upitnika: „Kojim ste
motivima bili vođeni prilikom donošenja odluke o preseljenju u inozemstvo?”
Red. br. odgovora u Upitniku
Tip motiva Ponuđeni odgovori
(sortirani prema motivima preseljenja)
Broj ispitanika koji su zaokružili odgovor*1
2 ekonomski motiv ekonomska situacija u domovini 3/15
3 ekonomski motiv ekonomsko-politička situacija u domovini*2 0/15
8 ekonomski motiv ponuđeni posao 4/15
9 ekonomski motiv bolje poslovne mogućnosti 5/15
10 ekonomski motiv mogućnost bolje zarade 5/15
11 ekonomski motiv bolji životni standard 5/15
12 ekonomski motiv stjecanje novog poslovnog iskustva 1/15
14 osobni motiv sklapanje novih poznanstava 1/15
15 osobni motiv avantura 1/15
67 Tu skupinu čini 46,67 % ukupnog broja „odraslih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12. 68 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „ekonomski razlozi, životna egzistencija, posao, te loše materijalno stanje u domovini.” Anketni upitnici 2016.: br. 8, 9, 11 i 12. 69 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „ženidba/udaja, zajednički život sa suprugom i studij.” Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4 i 7. 70 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „posao, vjera u bolju ekonomsku situaciju i nemogućnost zaposlenja (u domovini).” Anketni upitnici 2016.: br. 8, 9, 11 i 12.. 71 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „ženidba / udaja.”Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4 i 7.
16
16 osobni motiv ljubav, romansa ili ženidba 2/15
17 osobni motiv obiteljske okolnosti 2/15
5 osobni motiv studiranje 1/15
6 osobni motiv doškolovanje 1/15
7 osobni motiv usvajanje stranog jezika 4/15
13 osobni motiv stjecanje novog životnog iskustva 2/15
18 osobni motiv upoznavanje novih zemalja i kultura 1/15
1 politički motiv politička situacija u domovini 2/15
4 politički motiv ratne okolnosti u domovini* 1/15
19 nešto drugo 0/15
(Napomena: *1 Broj ispitanika se ne može zbrajati jer su ispitanici birali po više mogućih odgovora. *2 Ti su podaci pribrojani i ekonomskim i političkim motivima. *3 Budući da je ispitanik koji je ovdje zaokružio ratne okolnosti emigrirao prije rata, pretpostavlja se da ga je rat spriječio da se iz emigracije vrati ranije (nego što jest), pa je u tom smislu rat bio motiv produžetka njegovog boravka u inozemstvu.)
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12, pitanje br. 15.
U svrhu dobivanja preglednije slike, i ovdje su ponuđeni odgovori grupirani u tri tipa
motiva: ekonomske, osobne i političke. Ukoliko je ispitanik zaokružio barem jedan od šest
ponuđenih motiva kategoriziranih kao ekonomski (ekonomska situacija u domovini, bolje
poslovne mogućnosti u inozemstvu, ponuđeni posao u inozemstvu, potraga za boljim poslom,
stjecanje novog poslovnog iskustva i bolji životni standard) smatra se da je on emigrirao iz
ekonomskih razloga, a ako je zaokružio i/ili bilo koji od političkih motiva (politička situacija
u domovini, ratne okolnosti) onda se i politički motiv ubrojio u razloge njegovog odseljenja.
Na isti su način analizirani i osobni motivi. Treba istaknuti da je među ponuđenim
odgovorima bio i ekonomsko-poltički motiv, koji je u analizi razdijeljen, to jest pribrojen i
ekonomskim i političkim motivima (jer su ispitanici koji su zaokružili taj odgovor očito bili
ponukani na preseljenje iz oba spomenuta razloga). Analiza je pokazala da su pri donošenju
odluke o preseljenju u 2/7 slučajeva (28,57 %) sudjelovali motivi političkog tipa, u 5/7
slučajeva (71,43 %) motivi ekonomskog, a u 6/7 slučajeva (85,71 %) motivi osobnog tipa
(vidi Tablicu br. 4).72 Tako gledano, ispitanici su u prosjeku bili vođeni dvama osnovnim
motivima (1,86) od tri (pa se postotci ni ovdje ne mogu međusobno zbrajati).
S ciljem što preglednijeg prikaza osobnih motiva isti su podijeljeni u dvije
podkategorije: motive intimne prirode (sklapanje novih poznanstava, avantura, pustolovina,
ljubav, romansa, ženidba, te obiteljske okolnosti) i motive vezane za želju za usavršavanjem
(studiranje, doškolovanje, usvajanje stranog jezika, upoznavanje novih zemalja i kultura, te
72 Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12.
17
stjecanje novih životnih iskustava). Analizom je utvrđeno da su obje podskupine osobnih
motiva podjednako zastupljene (vidi Tablicu br. 5).
Tablica br. 4 ‒ Zastupljenost pojednog tipa motiva emigracije kod ispitanika koji su
emigrirali prije Domovinskog rata.
TIP MOTIVA ispitanik
br. 3 ispitanik
br. 4 ispitanik
br. 7 ispitanik
br. 8 ispitanik
br. 9 ispitanik
br. 11 ispitanik
br. 12 UKUPNO
ekonomski motiv 1 0 0 1 1 1 1 5
politički motiv 1 0 0 1 0 0 0 2
osobni motiv 1 1 1 0 1 1 1 6
UKUPNO 3 1 1 2 2 2 2 13
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12.
Tablica br. 5 ‒ Struktura i zastupljenost osobnih motiva
OSOBNI MOTIVI ispitanik
br. 3
ispitanik
br. 4
ispitanik
br. 7
ispitanik
br. 8
ispitanik
br. 9
ispitanik
br. 11
ispitanik
br. 12 UKUPNO
želja za usavršavanjem 0 0 1 0 1 1 1 4
intimni razlozi 1 0 1 1 1 0 0 4
UKUPNO 1 0 2 1 2 1 1 8
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: br. 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12.
Zaključno, najčešći razlozi odlaska u inozemstvo „odraslih” ispitanika koji su
emigrirali prije Domovinskog rata bili su uglavnom ekonomske i osobne prirode (u 4/7
slučajeva), a u znatno manjoj mjeri i političke (no uvijek u kombinaciji s ekonomskim ili čak
s ekonomskim i osobnim motivima, u po 1/7 slučajeva). Tek u 2/7 slučajeva motiv odseljenja
bio je isključivo osobne naravi.73
Situacija kod „odraslih” ispitanika koji su emigrirali za vrijeme ratne agresije na
Dubrovnik (1991. ‒ 1992.) odaje ponešto jednostavniju sliku iz perspektive motiva. Njih su
na emigraciju, prema odgovorima na prvo gore spomenuto pitanje (otvorenog tipa) prisilile
uglavnom ratne okolnosti (66,67 %),74 a u manjoj mjeri ekonomski razlozi (33,33 %).75
Analiza odgovora na drugo i teće gore spomenuto pitanje (jedno zatvorenog, a drugo
73Anketni upitnici 2016.: 3, 4, 7, 8, 9, 11 i 12. 74 U toj je kategoriji zabilježen sljedeći motiv: „Domovinski rat.” Anketni upitnici 2016.: br. 13 i 14. 75 U toj je kategoriji zabilježeni sljedeći motiv: „posao”. Anketni upitnici 2016.: br. 10.
18
otvorenog tipa) pokazuje, međutim, da su to bili isključivo politički razlozi pod čime se
podrazumijevaju ratna zbivanja koja su tada zahvatila dubrovačko područje.76
Čim je prošla neposredna ratna opasnost u Dubrovniku (ali još uvijek za vrijeme
trajanja Domovinskog rata: 1993. ‒ 1995.) motivi emigracije počeli su se multiplicirati.
Analiza odgovora na prvo gore spomenuto pitanje (otvorenog tipa) onih „odraslih” ispitanika
koji su emigrirali u navedenom razdoblju,77 pokazuje da su njihovi najčešći motivi bili
ekonomski u 3/3 slučaja,78 s time da su isti u 2/3 slučaja politički obojani, to jest izazvani
(poslije)ratnom ekonomskom depresijom (33,33 %),79 a u 1/3 slučaja i osobnim razlozima.80 I
za ispitanike ove skupine, kao i za ispitanike prethodne skupine (koji su emigrirali u razdoblju
od 1991. ‒ 1992.) ekonomski motivi uvjetovani su političkom situacijom, odnosno isti su tek
posljedica ratnih zbivanja bez kojih vjerojatno ne bi ni postojali. Dovoljno je samo naglasiti
nemogućnost djelovanja u turističkom sektoru, od kojeg je većina dubrovačke populacije
ekonomski ovisila, a koji je u datim okolnostima bio posve uništen (te je za njegov oporavak
trebalo gotovo čitavo desetljeće).
Analiza odgovora na drugo gore spomenuto (zatvoreno) pitanje iste grupe ispitanika
potvrđuje da su najčešći motivi za emigraciju bili ekonomski (u 3/3 slučaja),81 te da su u 2/3
slučaja oni bili politički obojani (ratnim okolnostima). No, odgovori na to pitanje
osvjetljavaju malo bolje i njihove motive osobne prirode koji su sad vidljivi u 2/3 slučaja
(„stjecanje novog životnog iskustva, avantura/pustolovina i obiteljske okolnosti.”,82 te
„stjecanje novog životnog iskustva, upoznavanje novih zemalja i kultura kao i usvajanje
stranog jezika.”83). Analiza odgovora na treće gore spomenuto pitanje (otvorenog tipa) iste
grupe ispitanika također potvrđuju da su okolnosti koje su prevagnule bile ekonomsko-
politička situacija u domovini uvjetovana ratnim zbivanjima.84 Kompleksnost cjelokupne
problematike ovdje je time posebno naglašena.
76 Anketni upitnici 2016.: br. 10, 13 i 14. 77 Tu skupinu čini 20,00 % ukupnog broja „odraslih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 5, 6 i 15. 78 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „posao, poslijeratna ekonomska depresija, besperspektivnost za mladog čovjeka, nemogućnost pronalaska adekvatvnog zaposlenja u domovini i loša financijska situacija.” Anketni upitnici 2016.: br. 5, 6 i 15. 79 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „Domovinski rat i loša 'klima' u domovini (opterećenost ljudi i države s problemima s kojima se nisu znali nositi).” Anketni upitnici 2016.: br. 5 i 15. 80 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „potraga za novim iskustvima (želja za napredovanjem).” Anketni upitnici 2016.: br. 5. 81 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „ekonomska situacija, ponuđeni posao, stjecanje novog poslovnog iskustva i bolji životni standard.” Anketni upitnici 2016.: br. 5, 6 i 15. 82 Anketni upitnici 2016.: br. 5. 83 Anketni upitnici 2016.: br. 15. 84 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „nemogućnost zaposlenja, Domovinski rat.” Anketni upitnici
19
Kod „odraslih” ispitanika koji su emigrirali u razdoblju nakon Domovinskog rata
(1996. ‒ 2005.)85 u odgovorima na prvo gore spomenuto (otvoreno) pitanje najčešći motiv je
osobne prirode (u 2/2 slučaja),86 s time da su oni isprepleteni ekonomskim motivima u 1/2
slučaja, ali su potonji još uvijek izravna posljedica Domovinskog rata (godina emigracije u
ovom slučaju je 1996.).87 No, i ovdje treba naglasiti da je uzorak ove podskupine premalen, a
da bi rezultati mogli biti znanstveno relevantni. Oni stoga mogu biti samo indikativni. Slične
je rezultate pokazala i analiza njhovih odgovora na drugo gore spomenuto pitanje (zatvorenog
tipa) na koje su u 2/2 slučaja ponovo zaokružili odgovore koji su kategorizirani kao osobni, a
koji su i ovaj put u 1/2 slučaja bili isprepleteni motivima ekonomskog tipa, s time da smo
ovdje o oba motiva dobili malo podrobniju sliku.88 Analiza odgovora na treće gore spomenuto
pitanje (otvorenog tipa) pokazuje da su okolnosti koje su prevagnule u oba slučaja ipak
isključivo ekonomske prirode, iako ih jedan od ispitanika u odgovorima na prva dva pitanja
nije spominjao.89
Iz svega rečenog vidljivo je da su ispitanike, bez obzira na vrijeme odselidbe, pri
donošenju njihovih odluka o preseljenju gotovo u pravilu vodili brojni motivi (vrlo rijetko,
odnosno skoro nikad samo jedan), pa su tako, primjerice, na drugo pitanje (zatvorenoga tipa)
svi „odrasli” ispitanici zajedno zaokružili ukupno 67 odgovora, odnosno u prosjeku četiri do
pet (4,47). (Vidi Tablicu br. 6.) Motivi emigracije razlikuju se ovisno o valu iseljavanja te
najčešće ovise o ekonomsko-političkoj situaciji u zemlji u trenutku odlaska u inozemstvo.
Ukoliko je ona stabilna ili barem relativno stabilna, emigrante na odlazak potiču još i osobni
motivi koji ovise o individualnim determinantama. Činjenica je ipak da je broj emigranata
koji su se na odlazak odlučili isključivo iz osobnih razloga zanemariv (6,67 %).90
2016.: br. 5, 6, 15. 85 Tu skupinu čini 13,33 % ukupnog broja „odraslih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 i 2. 86 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „zajednički život sa suprugom, usavršavanje stranog jezika, potraga za novim iskustvima (avantura) i želja za osamostaljenjem.” Anketni upitnici 2016.: br. 1 i 2. 87 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „bijeg iz poslijeratne depresije i nemogućnost pronalaska adekvatvnog zaposlenja (u struci) u domovini.” Anketni upitnici 2016.: br. 1. 88 U kategoriji ekonomskih motiva zabilježeno je: „potraga za boljim poslom, bolje poslovne mogućnosti”, a u kategoriji osobnih motiva: „usvajanje stranog jezika, stjecanje novog životnog iskustva, ljubav, romansa, ženidba, te upoznavanje novih zemalja i kultura.” Anketni upitnici 2016.: br. 1 i 2. 89 U toj su kategoriji zabilježeni sljedeći motivi: „vjera u bolju ekonomsku situaciju, te nemogućnost pronalaženja odgovarajućeg zaposlenja .” Anketni upitnici 2016.: br. 1i 2. 90 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
20
Tablica br. 6 ‒ Odgovori ispitanika na zatvoreno pitanje, „Kojim ste motivima bili vođeni prilikom donošenja odluke o preseljenju u inozemstvo?”, poredani kronološki prema vremenu njihove odselidbe
PRIJE DOMOVINSKOG RATA ZA VRIJEME DOM.
RATA:: 1991. ‒ 1992. ZA VRIJEME DOM. RATA: 1993. ‒ 1995. POSLIJE DOM. RATA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
RB
Ponuđeni
odgovori na pitanje 15
ispitanik br. 9
ispitanik br. 8
ispitanik br. 4
ispitanik br. 7
ispitanik br. 3
ispitanik br. 11
ispitanik br. 12
Među-zbroj
ispitanik br. 10
ispitanik br. 13
ispitanik br. 14
Među-zbroj
ispitanik br. 6 ispitanik br.
15 ispitanik br. 5
Među-zbroj
ispitanik br. 2
ispitanik br. 1
Među-zbroj
UKUPNO
2 Ekonomska situacija u domovini
1 1 0 0 1 0 0 3 0 0 0 0 1 1 1 3 1 0 1 7
8 Ponuđeni posao 1 0 0 0 1 1 1 4 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 6
9 Bolje poslovne mogućnosti 1 1 0 0 1 1 1 5 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 1 2
10 Mogućnost bolje zarade 1 1 0 0 1 1 1 5 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 6
11 Bolji životni standard 1 1 0 0 1 1 1 5 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 5
12
Stjecanje novog poslovnog iskustva
0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 7
1 Politička situacija u domovini
0 1 0 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 4
4 Ratne okolnosti u domovini
0 0 0 0 1 0 0 1 1 1 1 3 0 1 0 1 0 0 0 5
5 Studiranje 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
6 Doškolovanje 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
7 Usvajanje stranog jezika 0 0 1 0 1 1 1 4 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 1 3
18 Upoznavanje novih zemalja i kultura
0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 1 6
13 Stjecanje novog životnog iskustva
0 0 1 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 1 1 2 1 0 1 1
14 Sklapanje novih poznanstava
0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5
15 Avantura 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 2
16 Ljubav, romansa ili ženidba
0 0 1 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 3
17 Obiteljske okolnosti (Obrazložite.)
1 0 0 1 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 3
18 Nešto drugo (Upišite što.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
3
Ekonomsko-politička situacija u domovini*1
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 6 5 3 1 16 5 5 41 1 1 1 3 1 11 5 17 5 1 6 67 (Napomena: *1 Ti su podaci pribrojani i ekonomskim i političkim motivima.)
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32 (pitanje br. 15).
21
Što se analize „dječjeg” uzorka tiče, treba kazati da se raspon broja članova obitelji
koji su sudjelovali u ovoj anketi kretao od jedan do četiri (u prosjeku dva), što drugim
riječima znači da su u 71,59% slučajeva „djeca” i „odrasli” iz ovog uzorka bili u srodstvu, a
to je na ovako malom uzorku moglo utjecati na rezultate istraživanja. Stoga su prilikom
analize motiva izostavljena ona „djeca” čiji su roditelji i sami ispitanici, a analiziran je onaj
dio „dječje” populacije koji je mogao pružiti dodatni input istraživanju, odnosno čiji roditelji
nisu uključeni u istraživanje (29,41 % od ukupnog broja „djece”). Analiza je pokazala da se
njihovi motivi podudaraju s motivima anketiranih „odraslih” prema vremenu emigracije.
Drugim riječima, oni koji su emigrirali prije rata, to jest 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća,
na emigraciju su se odlučili prvenstveno iz ekonomskih razloga, a oni koji su emigrirali za
vrijeme rata na isto su nagnale ratne okolnosti.91
Glede strukture istraženog uzorka treba istaknuti da uzorak u budućem istraživanju
treba biti selektiran na način da ispitanici po mogućnosti potječu iz što više različitih obitelji,
te da broj članova pojedine obitelji koji sudjeluju u istraživanju bude ujednačen, što ovdje nije
bio slučaj. No, svakako se pokazalo ispravnim anketirati i „odrasle” i „djecu” unutar iste
obitelji, jer su „dječja” iskustva stečena životom u inozemstvu kao i njihovi stupnjevi
akulturacije u novom društvo vrlo često veoma različita od onih koje su iskusili njihovi
roditelji, te upotpunjuju sliku života emigranata i njihovih motiva prilikom odlaska, a još više
prilikom povratka jer je život u inozemstvu mogao ostaviti puno dublji trag na „djeci” nego
na „odraslima” koji su u inozemstvo stigli kao već formirane ličnosti.
Život u emigraciji
Sa željom za što jasnijom slikom motiva povratka anketiranih ispitanika, nužno je bilo
istražiti uvjete života ispitanika u stranoj zemlji, kako u poslovnoj, tako i u privatnoj sferi, te
razinu njihove akulturacije u novoj sredini. S tim u vidu upitnik sadrži pitanja vezana za
posao, financije i stambenu situaciju prije preseljenja, za vrijeme boravka u inozemstvu i
nakon povratka, pitanja vezana za obrazovanje, društveni i vjerski život u inozemstvu te
razinu vladanja dotičnim stranim jezikom.
91 Napomena: U tom dijelu „dječjeg” uzorka nije bilo „djece” čiji su roditelji emigrirali u razdoblju nakon Domovinskog rata. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
22
Posao, financije i stambena situacija emigranata
Analiza je pokazala da je prije odlaska u inozemstvo većina „odraslih” ispitanika bila
zaposlena (73,33 %), no nešto više od jedne trećine samo povremeno ili sezonski (36,36 %).92
Udio zaposlenih za vrijeme boravka u inozemstvu znatno se povećao (na 93,33 %, od čega
tek 7,14 % povremeno ili sezonski), a povećala se i njihova zarada u odnosu na zaradu u
domovini. Naime, unatoč činjenici da je dio ispitanika (40,00 %) bio primoran prihvatiti
posao ispod svog dotadašnjeg ranga [ako ne čitavo vrijeme (20,00 %), a onda barem na
početku svog boravka u inozemstvu (20,00 %)], čak je 93,33 % ispitanika imalo znatno veće
prihode od onih u domovini.93 Poslovnu snalažljivost Hrvata u stranom svijetu potvrđuje i
izjava jedne ispitanice: „Nakon godinu dana rada u jednom restoranu, otvorili smo svoj i tu
sam radila sve poslove ‒ po potrebi.”94 Svega 6,67 % ispitanika izjavilo je da se njihov
prihod u inozemstvu poboljšao tek neznatno.
Od ukupnog broja „odraslih” ispitanika 40,00 % imalo je prije odlaska u inozemstvo
višu stručnu spremu ili završen studij,95 dok je ostatak „odraslih” ispitanika imao srednju
stručnu spremu.96 Zanimljivo je primjetiti da je među ispitanicima koji su emigrirali prije
Domovinskog rata bilo više onih s višom stručnom spremom (57,14 %),97 no na temelju
ovako malog uzorka bilo bi preuranjeno donositi mjerodavne zaključke.98 Dovoljno je
naglasiti da je od sveukupnog broja „odraslih” ispitanika njih 13,33 % za cijelo vrijeme
boravka u inozemstvu bilo zaposleno kao pomoćni ili kvalificirani radnik,99 dok je ostatak
ispitanika napredovao (20,00 %) ili je već od samog početka svog boravka u inozemstvu
obavljao poslove s višim (20,00 %),100 odnosno visokim stupnjem odgovornosti (26,67 %).101
I dio „dječje” populacije koji je za vrijeme svog boravka u inozemstvu doživio dob, u kojoj bi
92 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 93 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 94 Anketni upitnici 2016.: br. 7. 95 I to studij: medicine, strojarstva, prava, novinarstva, managmenta u pomorstvu ili više pomorske. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 96 Srednja medicinska, tekstilno-tehnička, strojobravarska (2), ekonomska, trgovačka, ugostiteljska i strojarska. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 97 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 98 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 99 Pomoćnik vodoinstalatera, krovopokrivač, mornar, ugostiteljski/turistički radnik, građevinski radnik, bravar u BMW-industriji, radnik (voditelj smjene) u tvornici nakita i satova. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 100 Manager/assistant manager, vlasnik ugostiteljskog objekta, voditelj broda (kapetan na morskim i riječnim brodovima). Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 101 Profesor klavira i korepetitor, prevoditelj za USA-army, direktor pomorske agencije. Ostatak „odraslih” ispitanika (20,00 %) nije se izjasnio. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
23
mogao stupiti u radni odnos, bio je zaposlen, iako u znatno manjem broju (29,41 % od
ukupnog broja „dječjih” ispitanika).102
Da su ispitanici ulagali u nekretnine, odnosno u rješavanje stambenog pitanja u
domovini, vidljivo je iz činjenice da je danas 86,67 % ispitanika vlasnik kuće i/ili stana, a tek
manji dio njih žive kao podstanari u iznajmljenom stanu (13,33 %),103 dok je taj odnos prije
njihovog boravka u inozemstvu bio gotovo obrnuto proporcionalan (tek 40,00 % ispitanika
bilo je u posjedu vlastite nekretnine prije odlaska u inozemstvo, s time da je 66,67 % od toga
živjelo u zajedičkom domaćinstvu s roditeljima ili drugom rodbinom).104
Manji dio ispitanika (26,67 % od ukupnog broja „odraslih”) ulagao je i u rješavanje
stambenog pitanja u inozemstvu, te je bio u posjedu vlastite nekretnine i za vrijeme (odnosno
pri kraju) svog boravka u zemlji odselidbe, dok je ostatak u inozemstvu živio u unajmljenom
stanu ili kući (73,33 %). Od 80,00% ispitanika koji su na početku svog boravka u inozemstvu
živjeli u unajmljenom stanu, 6,67 % imalo je već tada vlastitu nekretninu, a po isto toliko
živjelo je u zajedničkom domaćinstvu s rodbinom (6,67 %) ili s njima dotad nepoznatim
ljudima (6,67 %).105
Obrazovanje i usvajanje stranog jezika u emigraciji
Skoro svaki deseti ispitanik (odnosno 1/15 „odraslih” i 2/17 „dječjih” ispitanika)
završio je za vrijeme svog boravka u inozemstvu studij, a od djece predškolskog ili školskog
uzrasta (kojih je bilo u 10/18 istraženih obitelji) veći se dio školovalo do svog povratka u
domovinu u obrazovnom sustavu zemlje odselidbe (iz 7/18 obitelji).106 Jedan manji dio
„dječje” populacije (iz 2/18 obitelji) sveukupno je razdoblje osnovnoškolskog i
srednjoškolskog obrazovanja provelo u zemlji odselidbe, a u jednom je slučaju dijete
ostavljeno kod rodbine u zemlji emigracije i nakon što su se njegovi roditelji vratili u
domovinu, kako bi ono završilo tamo započeti obrazovni ciklus.107
Nešto više od trećine ispitanika (40,00 %) pohađala je u inozemstvu neki tečaj u svrhu
stručnog usavršavanja ili kao način provođenja slobodnog vremena, a osim formalnog
obrazovanja svi su ispitanici za vrijeme svog boravka u inozemstvu usvojili ili usavršili strani
102 I to u stalnom radnom odnosu 17,65 %, a u privremenom radnom odnosu 11,76 % „dječjih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 103 Od toga je 33,33 % u posjedu vlastite nekretnine. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 104 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 105 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 106 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 107 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
24
jezik, bez obzira na stupanj znanja prilikom odlaska u inozemstvo. Gotovo polovica
„odraslih” ispitanika (46,67 %) prije odlaska u inozemstvo nije govorila jezikom zemlje u
koju su emigrirali, jedna trećina ili 33,33 % strani jezik je poznavala slabo, a ostatak (20,00
%) dobro ili vrlo dobro.108
Ipak, ovdje treba spomenuti i da su neki ispitanici imali problema s hrvatskim jezikom
po povratku u domovinu, pogotovo oni rođeni u inozemstvu, ali ne samo oni, pa je tako jedna
ispitanica izjavila: „[...] kako sam se rijetko služila hrvatskim jezikom za vrijeme boravka u
inozemstvu (posebno u vrijeme kada se nešto intenzivnije obogaćuje vokabular) moj hrvatski
je izgubio na tečnosti i opet je trebalo vremena da se izgubljeno nadoknadi.”,109 a jedna druga
se našalila pa rekla: „Materinski sam jezik ‒ hrvatski ‒ učila 'tri' puta: prvi put kad sam
progovorila, drugi put kad sam se vratila iz emigracije, a treći put kad je pao jugoslavenski
režim, i kad smo brojne srbizme koji su nam se bili zavukli u kolokvijalni govor mijenjali
hrvatskim riječima.”110 Treba također spomenuti da neki ispitanici i nakon povratka govore sa
svojim roditeljima i/ili braćom i sestrama ponekad (ili isključivo)111 na stranom jeziku.112
Akulturacija ‒ društveni i vjerski život u emigraciji
Nakon samog čina emigracije pred migrantima osim ekonomskih i jezičnih stoje
brojni drugi izazovi, prije svega kulturološki i društveni. Osim kroz poslovnu komunikaciju,
sudjelovanjem u društvenom životu kroz niz sportskih (25,00 % od ukupnog broja ispitanika
rekreativno se bavilo nekim sportom), kulturnih i drugih manifestacija (40,62 % od ukupnog
broja ispitanika slobodno je vrijeme provodilo odlazeći u kino, kazalište, na koncerte i slično)
ili kroz druženje s „domaćinima” (59,37 % od ukupnog broja svih ispitanika najčešće se za
vrijeme boravka u inozemstvu družilo s domaćim ljudima iz zemlje u koju su emigrirali)
migranti preuzimaju nove navike, obrasce ponašanja, razmišljanja i pogleda na svijet.113
Proces integracije i akulturacije u novu sredinu za neke će biti manje, a za druge više
uspješan. Prema vlastitoj procjeni, 40,00 % „odraslih” ispitanika na početku svog boravka u
inozemstvu osjećao se kao stranac, ali jedan manji dio (13,33 %) nije se osjećao integrirano ni
nakon dužeg vremena provedenog u inozemstvu.114 Za većinu (86,67 %) ipak vrijedi da su se
nakon određenog vremena uklopili u stranu sredinu, iako ne u tolikoj mjeri, a da se osjećaju
108 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 109 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 110 Anketni upitnici 2016.: br. 21. 111 Anketni upitnici 2016.: br. 16 i 17. 112 Anketni upitnici 2016.: br. 9, 20, 21, 22, 27. 113 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 114 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
25
nacionalnim pripadnicima zemlje u koju su emigrirali115 (o navedenom se izjasnilo tek 26,67
% „odraslih” ispitanika).116
Iako je bilo za očekivati da su djeca s obzirom na svoju dob prilagodljivija populacija
od odraslih, te da će shodno tome „dječja” populacija (pogotovo onaj njezin dio koji je rođen
u inozemstvu) imati veći stupanj akulturacije u stranoj zemlji nego „odrasli”, analiza je
pokazala sasvim drugačiju sliku. Naime, iako na prvi pogled izgleda kao da su se „djeca”
bolje uklopila u život strane zemlje nego „odrasli”,117 podrobnija analiza ukazuje da su se
ipak bolje uklopili „odrasli”.118 (Vidi Grafikon br. 1 i Grafikon br. 2.)
Takvu sliku donekle potvrđuju i odgovori na anketno pitanje koje je glasilo: „Možete li
ocijeniti kako je vrijeme koje ste proveli živeći u inozemstvu utjecalo na Vaš život?,”119 na
koje su svi „odrasli” odgovorili „pozitivno” ili „izuzetno pozitivno” (100,00 %), dok je to isto
uradilo 94,12 % „djece”, a 5,88 % izjavilo je „ni pozitivno ni negativno”. No, promatramo li
samo podatak koliko je „odraslih”, a koliko „djece” zaokružilo odgovor „izuzetno pozitivno”,
onda je to učinilo ipak nešto više „djece” (47,06 %) nego „odraslih” (46,67 %). No, i ovdje
treba podsjetiti na veličinu istraženog uzorka. Drugim riječima, da je on veći možda bi
pokazao nešto drugačiju sliku, kao što to daje nasluti i iskaz jednog ispitanika koji je
emigrirao u dječjoj dobi, a koji je izjavio: „Prvih 6 godina života živio sam Njemačkoj,
potpuno integrirano.”, pa šaljivo naglasio: „Odgovori na pitanja u ovom upitniku stoga
moraju biti obuhvaćeni ovom obradom.”120
Grafikon br. 1 ‒ Stupanj akluturacije „odraslih” ispitanika u stranoj sredini
115 O toj problematici vidi više u: Caroline Hornstein Tomić, »'Ovdje sam vječno Švabica': o izgradnji identiteta u kontekstu migracijskih procesa.«, u: Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2014): 109-131; Jasna Čapo Žmegač, »Dva lokaliteta, dvije države, dva doma. Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu.« Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 40/2 (2003a):117-131; Jasna Čapo Žmegač, »Transnacionalizam, lokalitet, rod: hrvatske migrantske obitelji u Münchenu.« Traditiones 32/2 (2003b): 179-192, te Jasna Čapo Žmegač, »Živjeti ondje, identificirati se ondje i ovdje. Identitet djece hrvatskih ekonomskih migranata u Njemačkoj.« Hrvatska revija V/2 (2005a): 84-91 i druge. 116 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 117 Jer je među njima samo 5,88 % zaokružilo „nizak stupanj” akulturacije, a 94,11 % „srednji” do „vrlo visoki stupanj” akulturacije u odnosu na „odrasle” koji su „nizak stupanj” zaokružili u 13,33% slučajeva, a „srednji” do „vrlo visoki stupanj” u 86,67 % slučajeva. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 118 Jer je 53,34 % izjavilo da je njihov stupanj akulturacije „visok” ili „vrlo visok”, dok je „dječja” populacija to učinila samo u 41,17 % slučajeva. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 119 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 66 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 105 u upitniku za „odrasle”. 120 Anketni upitnici 2016.: br. 30.
26
Srednji
33,33%
Visok
26,67%
Vrlo visok
26,67%
Nizak
13,33%
Stupanj akulturacije „odraslih” ispitanika u
stranoj sredini
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 68 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 106 u upitniku za „odrasle”.
Grafikon br. 2 ‒ Stupanj akluturacije „dječjih” ispitanika u stranoj sredini
Nizak
5,88%
Srednji
52,94%Visok
11,76%
Vrlo visok
29,41%
Stupanj akulturacije „dječjih” ispitanika u
stranoj sredini
IZVOR: Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 68 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 106 u upitniku za „odrasle”.
27
Među odgovorima na pitanje „Što biste izdvojili kao najveću vrijednost u Vašem životu
koju Vam je donijelo odseljenje u inozemstvu?”121 bilo je nekoliko zanimljivih, primjerice:
„Tek sam u Italiji shvatio koliko volim Dubrovnik i koliko volim njegovu izuzetnu povijest.
Ponosan sam gdje sam rođen!”,122 „Način razmišljanja, prijatelji, poznanstva, bogato životno
iskustvo, jezik, ...”,123 „Odnos prema radu i društvu, red!”,124 „Iskustvo života u drugoj
sredini, samostalni život bez roditelja, usavršavanja jezika, ...”,125 „Prihvaćanje drugog i
drugačijeg, prihvaćanje drugih kultura i načina života, šire gledanje na svijet.”,126
„Upoznavanje nove kulture”,127 „Znanje jezika, stjecanje nekih navika koje u ovom gradu ne
bi bila stekla, način komunikacije i to što sam drugoj djeci bila čudna, pa sam naučila ne
mariti za tuđa mišljenja!”,128 „Kvalitetniji život i mogućnost daljnjeg školovanja”,129 „Znanje
stranog jezika, širi pogled na svijet, bolju kvalitetu života”,130 „Drugačije razmišljanje”,131
„Iskustvo”,132 „Slobodu!”,133 „Udala se, dobila djecu i upoznala različite kulture.”,134 „U
inozemstvu sam se formirala u odraslu osobu, usavršila strani jezik, stekla doživotne
prijatelje, nova iskustva, dobila dijete,”135 te „Red + rad + disciplina = perfekcija”.136
Njegovanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta za vrijeme boravka u
inozemstvu bilo je olakšano održavanjem kontakta s rodbinom i prijateljima u domovini. To
je za 71,87 % ispitanika značilo primanje u posjet rodbine i/ili prijatelja iz domovine, za 68,75
% ispitanika to su bili telefonski razgovori, za njih 59,37 % to je značilo odlazak na godišnji
odmor u domovinu, 40,62 % zaokružilo je druženje s drugim hrvatskim migrantima odnosno
dopisivanje (u 34,37 % slučajeva)137 ili čitanje hrvatskog tiska (28,12 %).138 Jednu od
121 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 69 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 108 u upitniku za „odrasle”. 122 Anketni upitnici 2016.: br. 7. 123 Anketni upitnici 2016.: br. 4. 124 Anketni upitnici 2016.: br. 30. 125 Anketni upitnici 2016.: br. 5. 126 Anketni upitnici 2016.: br. 13. 127 Anketni upitnici 2016.: br. 19, 20 i 24. 128 Anketni upitnici 2016.: br. 18. 129 Anketni upitnici 2016.: br. 26. 130 Anketni upitnici 2016.: br. 25. 131 Anketni upitnici 2016.: br. 27. 132 Anketni upitnici 2016.: br. 6 i 23. 133 Anketni upitnici 2016.: br. 17. 134 Anketni upitnici 2016.: br. 32. 135 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 136 Anketni upitnici 2016.: br. 1. 137 U novije vrijeme još i kroz razne druge medije kao što su facebook, skype i slično, a što je spomenuo jedan od ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 138 Napomena: Postotci se ne mogu zbrajati jer su na pitanje „Kako ste za vrijeme svog boravka provodili svoje slobodno vrijeme? ” ispitanici zaokruživali više mogućih odgovora. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32, pitanje br. 53 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 90 u upitniku za „odrasle”.
28
najvažnijih uloga u očuvanju hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta u inozemstvu već
dugi niz desetljeća odigrava hrvatska vjerska zajednica.139 Prema riječima M. Kaselj Perić,
„Etnička društva ne samo što oblikuju aktivnosti i identitet migranata, već utječu i na
integraciju migranata u primajuća društva.”140 Od ukupnog broja ispitanika koji su
sudjelovali u ovom istraživanju 62,50 % izjavilo je da je za vrijeme svog boravka u
inozemstvu odlazilo u hrvatsku vjersku zajednicu (od toga 60,00 % redovno,141 a 40,00 %
povremeno142), dok ostatak ispitanika (37,50 %) nije sudjelovao u vjerskom životu hrvatske
zajednice u inozemstvu.143
Motivi povratka
Ideja o povratku bila je od samog početka jasno izražena tek kod jednog dijela
„odraslih” ispitanika. Samo 20,00 % ispitanika imalo je jasnu predodžbu o duljini svog
boravka u zemlji odselidbe,144 njih 20,00 % namjeravalo je ostati trajno, dok 60,00 %
„odraslih” ispitanika prilikom odlaska u emigraciju nije imalo plan o duljini svog boravka u
inozemstvu.145 No čak i kod onih ispitanika koji su imali plan, boravak u inozemstvu trajao je
139 Prema E. Zelić, „Katolička crkva se ponajprije pokušala pobrinuti za duhovno dobro iseljenog puka jačajući ga u vjeri i vjerskoj praksi, a prepoznata je i nužnost da se njeguju i kultura, navike i običaji hrvatskoga čovjeka.” Prva hrvatska katolička misija u Njemačkoj osnovana je 1948. godine u Münchenu, u kapeli staračkog doma Vinzentinum, u kojoj don Ivo Vitezić prvi počinje redovito držati svete mise za hrvatske vjernike. Vitezić je osnovao i Hrvatsku katoličku zajednicu, udrugu s vjerskim, kulturnim i karitativnim obilježjima. A nakon što 1968. počinje masivniji priljev hrvatskih radnika u Njemačku, početkom sedamdesetih godina dolazi i do osnivanja mnogobrojnih hrvatskih katoličkih misija, odnosno dušobrižničkih ureda, diljem Njemačke. Vidi: Edi Zelić, »Hrvati u Njemačkoj – život, rad, kultura i povratak.« Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr), feljton 12. – 18. veljače 2005. Dostupno na: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050212/feljton01.asp; http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050213/feljton01.asp; http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050214/feljton01.asp (Pristup 10. srpnja 2016.) O hrvatskom dušobrižništvu vidi također: Adolf Polegubić, »U potrazi za novim putevima.« Glas Koncila 37 (1629): 11. rujna 2005. Dostupno na mrežnim stranicama: http://www. glas‒koncila. hr/index. php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=4929 (Pristup 31. srpnja 2016.) 140 Marina Perić Kaselj, »Etnički identitet Hrvata u Švicarskoj: sistematizacija i analiza aktivnosti i djelovanja hrvatskih etničkih društava.« Dve domovini – Two Homelands 33 (2011): 147-162. Vidi također: Marina Perić Kaselj, »Dijasporske zajednice u kiberprostoru: Virtualni identiteti hrvatskih etničkih zajednica u Čileu i Argentini. // Diaspora Communities in Cyberspace: Virtual Identities of Croatian Ethnic Communities in Chile and Argentine.« Studia ethnologica Croatica 26/1 (2014): 91-119. O radu udruge Hrvatska bratska zajednica (engl. Croatian Fraternal Union), najstarije i najveće organizacije Hrvata u Sjevernoj Americi, vidi više: Ivan Čizmić, Povijest Hrvatske bratske zajednice 1894. – 1994. Zagreb: Golden marketing, 1994., te mrežne stranice Hrvatske bratske zajednice dostupne na: http://www.croatianfraternalunion.org/hr/o-hbz/hbz-povijest.html (Pristup 23. srpnja 2016.) 141 Od toga 5,00 % „odraslih” i 95,00 % „dječjih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 142 Od toga 75,00 % „odraslih” i 25,00 % „dječjih” ispitanika. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 143 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 144 Ovi su ispitanici namjeravali ostati u emigraciji od dvije do petnaest godina. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 145 Od 60,00 % „odraslih” ispitanika koji nisu imali plan o duljini boravka u inozemstvu, jedna trećina zapravo nije imala izbora jer se nisu odselili svojevoljno već su emigrirali u ratnim okolnostima (1991. i 1992.). Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
29
znatno duže no što su prvotno planirali (primjerice, osam umjesto planirane četiri godine, ali i
dulje od toga: primjerice, jedanaest umjesto planirane dvije godine ili trideset pet umjesto
planiranih deset do petnaest godina).146 S druge strane, oni „odrasli” ispitanici koji su se već
na početku jasno opredijelili za trajnu emigraciju ipak su se naposljetku odlučili na povratak u
domovinu, iako se u nekim slučajevima radi o toliko dugotrajnom boravku (primjerice,
sedamnaest ili dvadeset tri godine) da i sami ispitanici imaju osjećaj „kao da su u inozemstvu
proveli čitav život”.147
Prilikom istraživanja motiva povratka u domovinu, odnosno Dubrovnik, analizirali
smo motive svih „odraslih” ispitanika (15/15) te motive 3/17 „dječjih” ispitanika, koji su u
trenutku povratka već odrasli ljudi, dok su ostali „dječji” ispitanici izjavili da su se vratili jer
su „tako odlučili njihovi roditelji.”148
Prilikom odgovora na pitanje u kojem se od ispitanika tražilo da obrazlože razloge
svog povratka u domovinu ispitanici su mogli zaokružiti više ponuđenih odgovora (kojih je
bilo ukupno dvanaest, a zbog čega se postotci u izračunu ne mogu međusobno zbrajati), s
time da su, na za to predviđeno mjesto, mogli i nadopisati svoj razlog ako se on nije nalazio
među ponuđenim odgovorima.149 Analiza motiva povratka „odraslih” pokazala je da je „život
u međuvremenu” (to jest život u emigraciji) neke ispitanike doveo do redefiniranja njihovih
ciljeva, i to kako u smislu produžetka, tako i u smislu skraćenja prvotno planiranog vremena
boravka u inozemstvu. Potonjem su doprinjeli, primjerice, otežani (stresni) uvjeti rada u
inozemstvu (kod 2/15, odnosno 13,33 % „odraslih” ispitanika);150 istek vize, odnosno dozvole
boravka ili dozvole rada, kod 4/15, odnosno 26,67 % „odraslih” ispitanika (push faktori),151 ili
novonastale prilike u domovini (pull faktori), kao što je to dopisala jedna od ispitanica, koja je
isto obrazložila političko-ekonomskom situacijom u domovini koja je u trenutku povratka
njezine obitelji izgledala obećavajuće, ali se kasnije pokazala kao „kratkotrajna gospodarska
konjunktura, nakon koje su nažalost vrlo brzo uslijedile brojne inflacije i devalvacije dinara
koje smo mogli izbjeći da nas euforija povratka nije bila toliko obuzela, a poslije više nije bilo 146 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 147 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 148 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 149 Ponuđeni odgovori bili su sljedeći: „(Vratio sam se zbog:) nostalgije za domovinom, čežnje za rodbinom, otežanih uvjeta života u inozemstvu, ostvarenja želje/a zbog kojih sam se odselio u inozemstvu, otežanih uvjeta rada u inozemstvu, obiteljskih razloga, ljubavne veze u domovini, djece, isteka vize (dozvole boravka i dozvole rada), bolesti, povrede, osjećaja otuđenosti, nekog drugog razloga (obrazložite).” Anketni upitnici 2016., pitanje br. 60 u „dječjem” upitniku, odnosno br. 99 u upitniku za „odrasle”. 150 Jedan je ispitanik to obrazložio sljedećim riječima: „Stalno seljenje, previše rada.” Anketni upitnici 2016.: br. 3. 151 O push i pull čimbenicima vidi više u: R. Mesarić Žabčić, »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina.«: 101-102.
30
povratka nazad.”152 Jedna druga ispitanica komentirala je: „Puno je teže bilo donijeti odluku o
povratku u domovinu nego o preseljenju u inozemstvo. ‒ Pri povratku me je najviše
iznenadilo to što sam (naivno) mislila da se vraćam u domovinu kakvu sam ostavila ‒
naravno, u međuvremenu se puno toga promijenilo i bilo je potrebno određeno vrijeme da se
prilagodim.”153
Također možemo zaključiti da su motivi povratka, bez obzira na vrijeme odselidbe,
emigracijsku destinaciju, stupanj asimilacije ili bilo što drugo, uglavnom psihološki, odnosno
osobne naravi, s tim da je 53,33 % „odraslih” ispitanika kao razlog povratka navelo obiteljske
razloge, 33,33 % „odraslih” vratilo se zbog djece,154 a 13,33 % „odraslih” zbog ljubavne veze
u domovini.155 Osobni motivi uključuju još i nostalgiju za rodnim krajem, koja se pokazala
motivom u 26,67 % slučajeva, isto kao i osjećaj otuđenosti u inozemstvu (u 13,33 %
slučajeva).156
Nešto malo manje od trećine ispitanika (26,67 %) kao motiv povratka navodi i
ostvarenje želja zbog kojih su se odselili u inozemstvo (s tim da je kod tih ispitanika među
motivima emigracije u 75,00 % slučajeva prevladavao ekonomski nad osobnim motivima).157
Ono što ostaje nedorečeno, dijelom i jer nije bilo predviđeno prvotnim upitnikom, a što se tek
može naslutiti analizom dostupnih odgovora je broj ispitanika koji su zapravo htjeli ostati u
emigraciji trajno, ali su iz nekog razloga bili „primorani” na povratak u domovinu158 iz čega
slijedi da se povratne migracije ne mogu uvijek gledati s aspekta planiranog povratka.
Iako rezultati istraživanja ukazuju na psihološke motive kao odlučujući faktor za
povratak iz emigracije, valja primjetiti da jedan dio ispitanika tek nakon života u emigraciji
po prvi put dolazi u Dubrovnik i tu se nastanjuje (37,50 %).159 Tome je zasigurno pridonijela
152 Anketni upitnici 2016.: br. 9. 153 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 154 Od osamnaest obitelji koje su sudjelovale u istraživanju dvije su za vrijeme boravka u inozemstvu bile tzv. bilocirane obitelji (jedna obitelj gotovo čitavo emigracijsko vrijeme (izuzev povremenih posjeta, a jedna samo kraći dio vremena). Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. Više o bilociranim obiteljima vidi: Josip Anić i Andrina Pavlinić-Wolf, »Socijalni i individualni problemi djece migranata.« Migracijske teme 1 (1986): 43-60. i u: K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 487. 155 Ispitanici su u ovom slučaju mogli zaokružiti više od jednog odgovora. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 156 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 157 U ovom slučaju možemo govoriti o tzv. teoriji planirane zarade kao jednoj od teorijskih modela povratnih migracija. Više o teorijama vidi: K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 479-482. 158 U barem 20,00 % slučajeva možemo govoriti o želji za ostankom u emigraciji (i to kod 13,33 % ispitanika koji kao jedini motiv povratka u domovinu navode istek vize, odnosno radne dozvole ili dozvole boravka, te dijela onih ispitanika koji se u odluci lome zbog otežanih, odnosno stresnih uvjeta rada u inozemstvu). Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. O važnosti ispitivanja razloga ostanka u inozemstvu vidi: K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 487. 159 Pri izračunu navedenog postotka od ukupnog broja ispitanika izuzeta su ona djeca koja su rođena u
31
razvijena turistička djelatnost koja osigurava visoku stopu zaposlenosti, a što je vrlo
vjerojatno bio jedan od pull faktora, posebice kad se uzme u obzir da je većina ispitanika u
trenutku povratka u središtu životnog ciklusa, odnosno radne dobi (59,37 % od ukupnog broja
ispitanika po povratku iz inozemstva bilo je u dobi od osamnaest do pedeset četiri godine, dok
su ostali bili djeca), a u trenutku ispunjavanja anketnog upitnika trećina ispitanika (33,33 %
od onih koji su u radnom odnosu, stalnom ili privremenom) zaposlena je u turističkom
sektoru.160
Na ovom mjestu prikladno je još jednom osvrnuti se i na dobne razrede „odraslih”
povratnika. Već je u poglavlju u kojemu se upoznajemo s uzorkom navedena prosječna dob
ispitanika od 38,20 godina u trenutku povratka ili doseljenja u Dubrovnik.161 Detaljniji osvrt
ukazuje na činjenicu da je 6,67 % ispitanika po povratku iz inozemstva tek ušlo u treće
desetljeće svog života, većina se nalazila u četvrtom desetljeću (od 31 do 38 godina života što
vrijedi za 53,33 % „odraslih” ispitanika), 33,33 % imalo je u trenutku povratka od 41 do 49
godine života i tek je 6,67 % ispitanika imalo više od pedeset godina po dolasku u
Dubrovnik.162 Od toga, 13,33 % ispitanika za vrijeme svog boravka u inozemstvu steklo je
pravo na mirovinu, dok je ostatak ispitanika još uvijek radno aktivno i kapital koji su stekli u
emigraciji (materijalni i drugi) ulažu u svoj život u Dubrovniku.163 Iako zbog ograničenog
broja ispitanika nije moguće donositi zaključke o dobnoj strukturi povratnog kontingenta, ova
analiza potvrđuje činjenicu da gospodarski razvijenije regije privlače povratne migrante u
radno aktivnoj dobi, što je svakako obilježje jednog pozitivnog trenda.164
Takav dojam upotpunjuju „dječji” ispitanici čija je prosječna dob po povratku,
odnosno dolasku u Dubrovnik 11,12 godina (danas su to ljudi od prosječno 33 godine).165
Ipak, nisu svi „dječji” ispitanici povratnici. Prema Peračkoviću: „povratništvo je apstraktna
tvorba poput naziva iseljeništvo, koja označava proces vraćanja u domovinu, množinu
povratnika i sklop njihovih migracijskih iskustava.”, dok je „povratni migrant [. . . ] osoba
inozemstvu, a u Dubrovnik se vraćaju ili po prvi put dolaze u pratnji svojih roditelja. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 160 Kao turistički vodiči, vozači, recepcioneri i drugo. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 161 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 162 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 163 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 164 Za razliku od nerazvijenih regija bez mogućnosti zaposlenja koje imaju znatno manju vjerojatnost za povratne migracije u radno aktivnoj dobi, odnosno gdje se povratni migranti vraćaju tek nakon osiguravanja mirovine. Kao primjer vidi: Mario Bara, »Povratne umirovljeničke migracije na hrvatskim otocima.« Migracijske i etničke teme 29/2 (2013): 201-224. 165 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32.
32
koja se vraća u zemlju podrijetla, iako često još uvijek ima državljanstvo te zemlje”.166 Iz
navedenih definicija nije posve jasno da li su osobe bez prethodnog iskustva života u
Hrvatskoj povratnici, bez obzira na činjenicu što se „vraćaju” u zemlju podrijetla (svojih
roditelja). Pred ovim problemom zastaju svi koji se upuste u analizu migracijskih iskustava
jer, uistinu, djeca migranata koja su se rodila u inozemstvu ili koja su napustila domovinu u
ranom djetinjstvu ne mogu po dolasku u Hrvatsku biti definirani kao povratnici u punom
smislu, iako nesumnjivo imaju spone s „domovinom” (sa zemljom porijekla).
Od „dječjih” ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju 23,53 % mogu se
svrstati u navedenu kategoriju (od toga 50,00 % ispitanika rođeno je u inozemstvu i tamo su
odrasli ili barem proveli jedan duži period svog života, dok za ostatak vrijedi da su se u
inozemstvo odselili u djetinjstvu i da su u emigraciji proveli dugi niz godina: od dvanaest do
dvadeset).167 Vezano uz navedeno, barem iz sociološke perspektive vrlo je zanimljivo
sljedeće: na pitanje „Bez obzira na Vaše državljanstvo, koju zemlju smatrate svojom
domovinom?” svi su se „odrasli” ispitanici odlučili za Hrvatsku, no neki od „dječjih”
ispitanika imali su poteškoća (29,41 % nije ponudilo odgovor,168 dok je 5,88 % izjavilo da je
na to pitanje „teško odgovoriti”169). Još zanimljiviji su neki odgovori „dječjih” ispitanika na
pitanje: „Jeste li prije preseljenja u inozemstvo govorili jezikom zemlje u koju ste se bili
odselili?”. Njih 11,76 %, a radi se o djeci emigranata koja su rođena u inozemstvu gdje su
proveli veći dio svog života, odgovorili su „vrlo dobro” ili „odlično”, međutim jasno je da
odgovarajući na to pitanje u tom trenutku (iako možda nesvjesno) Hrvatsku smatraju
inozemstvom, a hrvatski jezikom zemlje odselidbe.170
Analiza motiva povratka ispitanika iz ove skupine ograničena je veličinom uzorka,
odnosno činjenicom da je tek manji dio „dječjih” ispitanika po dolasku u Dubrovnik bio
punoljetan i stoga mogao donositi vlastite odluke (17,64 %).171 Radi se zapravo tek o troje
ispitanika čije su odluke o povratku pratili uglavnom psihološki odnosno osobni motivi, pri
čemu se na život u Dubrovniku jedan od njih odlučio zbog čežnje za rodbinom, drugi zbog
ljubavne veze u domovini, dok se treći nije izjasnio o svojim motivima povratka.172 Ostali
166 K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 477-479. O tome tko su povratnici vidi još i: Jean-Christophe Dumont i Gilles Spielvogel, »Part III. – Return Migration: A New Perspective.« International Migration Outlook / SOPEMI – 2008 Edition © OECD (2008): 164-166. 167 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 168 Anketni upitnici 2016.: br. 9, 17, 20, 21 i 22. 169 Anketni upitnici 2016.: br. 25. 170 Anketni upitnici 2016.: br. 19 i 20. 171 Anketni upitnici 2016.: br. 2, 16 i 17. 172 Anketni upitnici 2016.: br. 2, 16 i 17.
33
„dječji” ispitanici (14/17) iz emigracije su se vratili zbog odluke svojih roditelja,173 a
posredno je moguće zaključiti da su uzrok tome bili obiteljski razlozi i/ili istek vize odnosno
čežnja za domovinom.174
Život u domovini nakon povratka i osvrt na migracijsko iskustvo
Osim čina migracije i prilagodbe stranoj sredini, migrantsko iskustvo u sociološkom
smislu obuhvaća (u slučaju povratnih migracija) još i iskustvo prilagodbe na „staru” sredinu,
odnosno reintegraciju nakon povratka u domovinu.175 Većina migranata po povratku u
domovinu ostala je zatečena „novinama”, jer su se za vrijeme njihovog boravka u inozemstvu
prilike u Domovini izmijenile. Djecu migranata, bez obzira jesu li se u domovinu vratili
nakon kraćeg vremena, dužeg izbivanja ili su u zemlju svojih korijena, odnosno porijekla
svojih roditelja došli po prvi put,176 također je čekao period prilagodbe. Od ukupnog broja
ispitanika, velikom dijelu (93,75 %) trebalo je barem „neko vrijeme” da se ponovno naviknu
na život u domovini, tek je 3,125 % ispitanika izjavilo da su se odmah po povratku priviknuli
na isti, ali je jednak broj izjavio da se ni nakon niza godina nisu priviknuli na život u
Dubrovniku nakon povratka iz inozemstva.177 Jedna je ispitanica odgovorila: „Kao da ponovo
učim što je to!”.178
Osim s izvjesnim u inozemstvu stečenim financijskim kapitalom, ispitanici su se, kako
je analiza pokazala, u Dubrovnik vratili/došli i s novim kulturološkim (16/32, odnosno 50,00
%) i sociološkim navikama (13/32, odnosno 40,62 %), novim odnosom prema radu i poslu
(15/32, odnosno 46,87 %), novim razmišljanjima i pogledima na svijet (17/32, odnosno 53,13
%), novim sustavima vrijednosti (15/32, odnosno 46,87%), novim prehrambenim navikama
(10/32, odnosno 31,25 %), te novim navikama u načinu stanovanja i življenja (po 12/32,
odnosno po 37,50 %), a 5/32 ispitanika (15,63 %) zakružilo je i „drugo” (bez obrazloženja).179
173 Od 82,36 % ostalih „dječjih” ispitanika 7,14 % nije ponudilo odgovor na pitanje o motivima svojeg povratka u domovinu. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 174 Od ispitanika koji su ponudili odgovor na pitanje o motivima svojeg povratka u Dubrovnik, a da to nije bio izbor njihovih roditelja (23,52 % od ukupnog broja „dječjih” ispitanika), njih 75,00 % navelo je „istek vize, dozvole boravka ili dozvole rada”, 50,00 % ih je pored toga zaokružilo i „obiteljske razloge”, a 25,00 % izdvojilo je još i „nostalgiju i čežnju za domovinom”. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 175 O množini migrantskih iskustava vidi više u: K. Peračković, »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«: 475. 176 O toj problematici vidi više u: Jasna Čapo Žmegač i Katica Jurčević, »Povratak kao dolazak: migracijski procesi i transnacionalni prostori. // Return as arrival: migration processes and transnational spaces.«, u: Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika. Institut za etnologiju i folkloristiku; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2014): 15-41. 177 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 178 Anketni upitnici 2016.: br. 17. 179 Napomena: Ovi postotci ne mogu se međusobno zbrajati jer su ispitanici na dotično pitanje zaokruživali više
34
Iako se skoro svi ispitanici osjećaju obogaćeni svojim iskustvima stečenim u inozemstvu,
jedan je ispitanik komentirao: „Voli svoje, poštuj tuđe!”.180 Tek jedan manji dio „odraslih”
ispitanika (2/15, odnosno 13,33 %) izjavio je da život u inozemstvu na njima nije ostavio
nikakva traga.181
Kao što to i obično biva, život nije samo davao, pa su neki ispitanici boravkom u
inozemstvu ili pak samim činom povratka doživjeli gubitke, uglavnom osobne prirode (21,87
% od ukupnog broja ispitanika).182 Unatoč tome, većina ispitanika nije požalila svoj boravak
u inozemstvu (93,75 %), a veliki dio ni povratak u domovinu (71,87 %).183 Tek je manji dio
ispitanika požalio svoj povratak u domovinu (25,00 %), najvećim dijelom zbog boljeg
životnog standarda u inozemstvu (i to 75,00 % od ispitanika koji su izjavili da su požalili svoj
povratak u domovinu).184 Jedna od ispitanica komentirala je: „Žalim za prilikama koje bi se
stvorile da sam ostala dovoljno dugo.”,185 jedna druga je rekla: „Da se mogu vratiti natrag,
puno bih više vremena i energije posvetila usavršavanju, primjerice upisala bih neki studij.
Također bih htjela naglasiti da je mogućnost zaposlenja u inozemstvu veća nego u
domovini.”,186 a jedan je ispitanik misleći na život u Njemačkoj izjavio: „Da, jako sam
požalio.”, te dodao: „Žalim za redom i mogućnostima”.187
Poruke i osobni osvrti na boravak u inozemstvu ispitanika koji su sudjelovali u ovom
ispitivanju uglavnom su, no ne i nužno uvijek, pozitivni i često su obojeni nostalgičnom
notom. Mladima u Hrvatskoj ispitanici preporučuju barem privremeni boravak u inozemstvu
(„Neka vide da život nije bajan!”,188 „Probajte i vidjet ćete da li je za Vas!”,189 „Radi iskustva
+ drugog načina razmišljanja, stjecanja radnih navika, širenja horizonta, ...”190), ali ističu i
prednosti života u Hrvatskoj („ ... da zarade nešto novaca i da se vrate kući i u tu ulože, jer mi
imamo jedan drugi način života i određenu slobodu kretanja koje u većini zemalja nema.”,191
„Jedna je domovina!”,192 „ ... kako bi cijenili što imaju i otvorili vidike.”).193
odgovora. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 180 Anketni upitnici 2016.: br. 28. 181 Anketni upitnici 2016.: br. 6 i 13. 182 Rastava braka, odvojenost od djece ili roditelja i slično. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 183 Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 184 Od ukupnog broja ispitanika, njih 3,13 % nije se znalo izjasniti. Anketni upitnici 2016.: br. 1 ‒ br. 32. 185 Anketni upitnici 2016.: br. 5. 186 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 187 Anketni upitnici 2016.: br. 30. 188 Anketni upitnici 2016.: br. 19. 189 Anketni upitnici 2016.: br. 27. 190 Anketni upitnici 2016.: br. 4. 191 Anketni upitnici 2016.: br. 18. 192 Anketni upitnici 2016.: br. 14.
35
Ovo su neki od zaključnih komentara samih ispitanika: „Vrijedno iskustvo.”,194
„Hrvatska je zemlja velikih mogućnosti, ali one su ili zakočene ili se stvari događaju
presporo.”,195 „Neka probaju!”,196 „Kratko, i povratak u domovinu.”,197 „Vrijedno iskustvo po
više razina.”,198 „Treba voljeti svoju domovinu.”,199 „Moja obitelj i roditelji i moja domovina!
Ipak imamo svoju zemlju Hrvatsku. Želimo da bude još bogatija.”,200 „Vratila sam se u svoju
lijepu i dragu domovinu koju sam u tuđini naučila beskrajno voljeti i ljubiti srcem svim!”,201
„Tko se nije dobro osigurao materijalno, a mlad (je) čovjek, moja preporuka (je) odlazak u
inozemstvo. Ovdje (je) još uvijek teško i bez perspektive za mnoge skupine ljudi i loše (su)
radne navike u Hrvatskoj. Mnogo vremena treba za promjene.”,202 „Sve ima svoje prednosti i
nedostatke, pa biraj!? Takav je život.”,203 „Izgradite svoju zemlju.”,204 „Ipak je u domovini
najljepše.”.205
Zaključak
Uvjetno nazvani migracijski valovi ispitanika koji su sudjelovali u ovom radu zbivali
su se u vremenskim intervalima koji su bili obilježeni različitim povijesno-društvenim
kontekstima, pa je slijedom navedenoga bilo za očekivati da će i motivi emigracije biti
različiti. Ispostavilo se da su isti najvećim dijelom ovisili o ekonomsko-političkim
okolnostima u zemlji (posebice kada iste nisu bile „najsretnije”), ali osim povijesno
uvjetovanih čimbenika na odluku o odlasku u inozemstvo u izvjesnoj su mjeri utjecale i
individualne povijesti ispitanika, odnosno njihovih obitelji. Povratak u Dubrovnik, s druge
strane, u znatno je većoj mjeri ovisio o individualnim determinantama, iako se između redaka
naziru i ekonomski razlozi, koji s obzirom na razvijenu turističku djelatnost u Dubrovniku,
nisu zanemarivi. Zbog ograničenog broja ispitanika doneseni zaključci samo su indikativni i
služe prvenstveno kao smjernice za buduće, sveobuhvatnije istraživanje o migracijskim
tokovima Dubrovčana/Dubrovkinja.
193 Anketni upitnici 2016.: br. 5. 194 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 195 Anketni upitnici 2016.: br. 30. 196 Anketni upitnici 2016.: br. 6. 197 Anketni upitnici 2016.: br. 8. 198 Anketni upitnici 2016.: br. 2. 199 Anketni upitnici 2016.: br. 32. 200 Anketni upitnici 2016.: br. 8. 201 Anketni upitnici 2016.: br. 7. 202 Anketni upitnici 2016.: br. 8. 203 Anketni upitnici 2016.: br. 7. 204 Anketni upitnici 2016.: br. 17. 205 Anketni upitnici 2016.: br. 28.
36
Vrela
1. Popis stanovništva 1961. (za SR Hrvatsku), EC broj: PS-1-61./264, Opština
Dubrovnik (Tabela 13 A, „Radnici i službenici po polu i mestu rada /isključeni van
delatnosti/”, list 01-04). Beograd: Savezni zavod za statistiku (1964): 94-97.
(Paginacija je preuzeta iz izvora u elektroničkom obliku.) Zagreb: Državni zavod za
statistiku RH.
2. Popis stanovništva i stanova 1971. godine. Rezultati za stanovništvo i domaćinstva po
naseljima i opštinama – Opština Dubrovnik (Tabele za naselja 3-4. „Aktivno
stanovništvo prema djelatnosti”). Beograd: Savezni zavod za statistiku (1972): 36-39.
(Paginacija izvora u elektroničkom obliku je: 49-55.) Zagreb: Državni zavod za
statistiku RH.
3. Popis stanovništva 1981. (Tabela br. 1.1.1. 1981. „Naselja i stanovništvo prema
kategorijama prisutnosti”). Zagreb: Državni zavod za statistiku RH.
4. Popis stanovništva 1991.: – Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s
njima u inozemstvu borave – po županijama, gradovima i općinama. Dokumentacija
893 (Tabela br. 8. „Osobe na radu u inozemstvu i članovi porodice koji s njima borave
stari 15 i više godina prema spolu i školskoj spremi, po županijama, gradovima i
općinama, popis 1991.”). Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (1997): 74.
5. Popis stanovništva 2001. – Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.
– Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave – Statističko
izvješće 1236 (Tabela 8. „Osobe na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima
borave prema spolu i vremenu provedenu na radu/boravku po gradovima/općinama,
popis 2001.”). Zagreb: Državni zavod za statistiku RH (2006): 188-189.
6. Anketni upitnici: Ispitivanje motiva emigriranja u inozemstvo i povratka u domovinu
2016.: br. 1 ‒ br. 32. Privatna arhiva autorica.
Literatura
1. Akrap, Anđelko. »Demografsko stanje i procesi u Hrvatskoj s osvrtom na privremeno
okupirani prostor.« Revija za socijalnu politiku 2/1 (1995): 37-50.
2. Akrap, Anđelko. »Saldo migracija Republike Hrvatske i županija 1971.-1981. i 1981.-
1991. za ukupno stanovništvo u zemlji.«, u: Migracije u Hrvatskoj: regionalni aspekt,
Ivan Lajić (ur.). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (1998): 11-68.
37
3. Akrap, Anđelko; Gelo, Jakov; Grizelj, Marinko. »Broj prisutnog stanovništva Republike
Hrvatske i županija po dobi i spolu od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine.«
Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 8/5-6 (43-44), (1999): 679-723.
4. Anić, Josip i Pavlinić-Wolf, Andrina. »Socijalni i individualni problemi djece migranata.«
Migracijske teme 1/1 (1986): 43-60.
5. Antić, Ljubomir. »Predgovor.«, u: Bezić Filipović, Branka. Ivan Lupis-Vukić: Prvi
iseljenički novinar. Split: Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split (2012): 7-9.
6. Bara, Mario. »Povratne umirovljeničke migracije na hrvatskim otocima.« Migracijske i
etničke teme 29/2 (2013): 201-224.
7. Čapo Žmegač, Jasna. »Dva lokaliteta, dvije države, dva doma. Transmigracija hrvatskih
ekonomskih migranata u Münchenu.« Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i
folkloristiku 40/2 (2003a): 117-131.
8. Čapo Žmegač, Jasna. »Transnacionalizam, lokalitet, rod: hrvatske migrantske obitelji u
Münchenu.« Traditiones 32/2 (2003b): 179-192.
9. Čapo Žmegač, Jasna. »Živjeti ondje, identificirati se ondje i ovdje. Identitet djece
hrvatskih ekonomskih migranata u Njemačkoj.« Hrvatska revija V/2 (2005a): 84-91.
10. Čapo Žmegač, Jasna. »Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih
migranata.«, u: Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Dražen Živić,
Nenad Pokos, Anka Mišetić). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2005): 255-
273.
11. Čapo Žmegač, Jasna. »Različiti pristupi povratnim migracijama: primjer Hrvatske.«
Studia ethnologica Croatica 22/1 (2010): 11-38.
12. Čapo Žmegač, Jasna; Jurčević, Katica. »Povratak kao dolazak: migracijski procesi i
transnacionalni prostori. // Return as arrival: migration processes and transnational
spaces.«, u: Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika. Zagreb: Institut za
etnologiju i folkloristiku; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2014): 15-41.
13. Čizmić, Ivan. Povijest Hrvatske bratske zajednice 1894. – 1994. Zagreb: Golden
marketing, 1994.
14. Čizmić, Ivan; Sopta, Marin i Šakić, Vlado. Iseljena Hrvatska. Zagreb: Golden marketing –
Tehnička knjiga, 2005.
38
15. Dumont, Jean-Christophe i Spielvogel, Gilles (OECD). »Part III. – Return Migration: A
New Perspective.« International Migration Outlook / SOPEMI – 2008 Edition © OECD
(2008): 161-222.
16. Hornstein Tomić, Caroline. »'Ovdje sam vječno Švabica': o izgradnji identiteta u
kontekstu migracijskih procesa.«, u: Didov san. Transgranična iskustva hrvatskih
iseljenika. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Institut društvenih znanosti Ivo
Pilar (2014): 109-131.
17. Perić Kaselj, Marina. »Dijasporske zajednice u kiberprostoru: Virtualni identiteti
hrvatskih etničkih zajednica u Čileu i Argentini. // Diaspora Communities in Cyberspace:
Virtual Identities of Croatian Ethnic Communities in Chile and Argentine.« Studia
ethnologica Croatica 26/1 (2014): 91-119.
18. Perić Kaselj, Marina. »Etnički identitet Hrvata u Švicarskoj: sistematizacija i analiza
aktivnosti i djelovanja hrvatskih etničkih društava.« Dve domovini – Two Homelands 33
(2011): 147-162.
19. Klempić Bogadi, Sanja i Lajić, Ivan. »Suvremena migracijska obilježja statističkih
jedinica Republike Hrvatske. // Current Migration Characteristics of Statistical Units of
the Republic of Croatia.« Migracijske i etničke teme Migracijske i etničke teme 30/3
(2014): 437-477.
20. Mesarić Žabčić, Rebeka. »Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s
posebnim naglaskom naseljavanje u proteklih petnaestak godina.« Dve domovini – Two
Homelands 26 (2007): 97-115.
21. Mežnarić, Silva i Stubbs, Paul. »Društveni utjecaji emigracije i migracija selo – grad u
Hrvatskoj: 1991. – 2011. // The Social Impacts of Emigration and Rural-Urban Migration
in Croatia: 1991. – 2011.« Migracijske i etničke teme 28/3 (2012): 241-285.
22. Morokvašić, Mirjana. »Orodnjavanje migracija. // Gendering Migration.« Migracijske i
etničke teme 30/3 (2014): 355-378.
23. Nejašmić, Ivica. »Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice
stoljetnog procesa.« Migracijske i etničke teme 30/3 (2014): 405-435.
24. Nejašmić, Ivica. »Iseljavanje iz Hrvatske u evropske i prekomorske zemlje od sredine 19.
stoljeća do 1981. godine – pokušaj kvantifikacije.« Migracijske i etničke teme 6/4 (1990):
511-526.
39
25. Peračković, Krešimir. »Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija.«
Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 15/3(83), (2006): 475-498.
26. Pokos, Nenad. »Metodološke promjene u popisima stanovništva.« Hrvatska revija.
Časopis Matice hrvatske 3/3 (2003): 29-35.
27. Pokos, Nenad. »Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa
stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine.« Društvena istraživanja: časopis za opća
društvena pitanja 8/5-6 (43-44), (1999): 725-734.
28. Polegubić, Adolf. »U potrazi za novim putevima.« Glas Koncila 37 (1629), od 11. rujna
2005.
29. Rogić, Ivan i Čizmić, Ivan. Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba. Zagreb:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011.
Internetski linkovi
1. Borić, Gojko. »Dijaspora i domovina.« Hrvatska revija. Časopis Matice hrvatske 3/3
(2003). Nije paginirano. Dostupno na:
http://www.matica.hr/hr/331/DIJASPORA%20I%20DOMOVINA/ (Pristup 10. srpnja
2016.)
2. Grden, Darko. »Dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta za migracije i narodnosti o
novom trendu iseljavanja – 'U pet godina iselilo se stotinu i pedeset tisuća vitalnih
ljudi.'« Glas Koncila 11 (2073) | 16.3.2014. Dostupno na: http://www. glas‒koncila.
hr/index. php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=24206. (Pristup 23. srpnja
2016.)
3. Strategija o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
2009. Dostupno na: http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/zakon-o-odnosima-
republike-hrvatske-s-hrvatima-izvan-republike-hrvatske/47;
http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/hmiu1487756920.pdf (Pristup 10. srpnja 2016.)
4. Mrežne stranice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Dostupne na:
http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-
hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 (Pristup 10. srpnja 2016.)
5. Mrežne stranice Hrvatske bratske zajednice. Dostupne na:
40
http://www.croatianfraternalunion.org/hr/o-hbz/hbz-povijest.html (Pristup 23. srpnja
2016.)
6. Zelić, Edi. »Hrvati u Njemačkoj – život, rad, kultura i povratak.« Slobodna Dalmacija
(www.slobodnadalmacija.hr), feljton, 12. – 18. veljače 2005. Dostupno na:
http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid8.htm;
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050212/feljton01.asp;
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050213/feljton01.asp;
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050214/feljton01.asp (Pristup 10. srpnja 2016.)
41
PRILOG br. 1 – Anketni upitnik: Ispitivanje motiva emigriranja u inozemstvo i povratka u
domovinu Broj anketnog listića: .................................... /..........
Datum provođenja ankete: ......................................
Cilj ovoga upitnika je ispitati dubrovačke građane koji su jedan dio svog života proveli u inozemstvu na radu
ili kao djeca gastarbajtera ili izbjeglica za vrijeme Domovinskoga rata o motivima njihova emigriranja u
inozemstvo, tamošnjim uvjetima života te motivima njihova povratka u domovinu. Ispitivanje se provodi
individualno, a imena ispitanika se ne upisuju na anketne listiće. Prije primjene upitnika sudionici su ankete
informirani o svrsi ovog istraživanja. Sudjelovanje u anketi je dobrovoljno. Ispitanicima je zajamčena
anonimnost. Nema ispravnih niti neispravnih odgovora. Isključiva namjera je spoznaja o osobnim stavovima.
Rezultati ankete koristit će se isključivo u znanstveno-istraživačke svrhe. Odgovori na pitanja postavljena u
upitniku analizirat će se samo kao skupina podataka za statističku obradu, a ne na individualnoj razini, čime
se dodatno garantira anonimnost u prikazu iskaza.
UPUTA: Na neka postavljena pitanja ponuđeno je više mogućih odgovara od kojih trebate zaokružiti onaj koji Vama najviše
odgovara. Ako je ponuđeno više odgovora koji Vam odgovaraju, zaokružite ih sve. Ako na neko pitanje nije ponuđen odgovarajući odgovor (ili on uopće nije ponuđen), valjani odgovor upišite sami na za to predviđeno mjesto. Vaši osobni (dodatni) komentari veoma su nam dragocjeni za istraživanje te na njima unaprijed posebno zahvaljujemo.
* Sve riječi napisane u muškom rodu, u daljnjem tekstu jednakovrijedno zastupaju osobe obaju spola.
Osobni podaci / Podaci vezani za obitelj
1. Vaš spol: a) ženski b) muški
2. Godina, mjesto i država rođenja
Godina rođenja Mjesto rođenja Država rođenja
Vaša
Vaše majke
Vašeg oca
Vašeg (izvan)bračnog partnera
Vaše djece
3. Ako niste rođeni u Dubrovniku, kada ste se prvi put doselili u njega? .........................................................................................
4. Državljanstvo
Vaše
Vaše majke
Vašeg oca
Vašeg (izvan)bračnog partnera
Vaše djece
5. Gdje trenutno živite? Navedite mjesto svog prebivalište i boravka.
a) mjesto prebivališta .............................................................................................................................................................................................
b) mjesto boravka .....................................................................................................................................................................................................
42
Podaci vezani za okolnosti odlaska u emigraciju - motivi odselidbe i izbor destinacije
6. Kada ste se odselili u inozemstvo? ..............................................................................................................................................................
7. U kojoj ste stranoj zemlji / stranom gradu proveli jedan dio svog života? (Ako ih je bilo više, navedite ih sve.)
a) zemlja ....................................................................................................................................................................................................................... b) grad ...........................................................................................................................................................................................................................
8. Zašto ste se odlučili za upravo tu destinaciju imigriranja? ................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
9. Što je potaknulo Vas ili Vaše roditelji (ako ste se odselili kao dijete ili ste rođeni u inozemstvu) na odseljenje iz domovine? ......................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................................
10. Jeste li u trenutka preseljenja u inozemstvo imali planova o duljini boravka?
a) ne, nisam imao plan b) da, namjeravao sam ostati trajno c) da, namjeravao sam ostati privremeno (navedite koliko dugo) .......................................................................................
11. Jeste li i prije Vašeg preseljenja u inozemstvo imali rodbinu ili prijatelje / poznanike u zemlji u koju ste se odselili?
a) da, rodbinu (upišite srodstvo) ......................................................................................................................................................... b) da, prijatelje / poznanike ...................................................................................................................................................................
c) ne, nisam imao ni rodbinu, ni prijatelje, ni poznanike
12. Jeste li i prije Vašeg preseljenja u inozemstvo imali dovoljno informacija glede životnih i radnih uvjeta u zemlji u koju ste se odselili?
a) nisam imao uopće informacija b) imao sam malo informacija c) imao sam dovoljno informacija
13. Jeste li Vi pomogli drugim osobama iz Vaše domovine pri preseljenju u inozemstvo? a) ne
b) da
14. Kada ste se, nakon boravka u inozemstvu, preselili (vratili) u Dubrovnik? ..............................................................................
15. Jeste li između vremena provedenog u inozemstvu i dolaska u Dubrovnik određeni dio vremena proveli negdje drugdje?
a) ne b) da (obrazložite gdje) ........................................................................................................................................................
16. Vaše bračno stanje prilikom odlaska u inozemstvo:
a) neoženjen/neudata b) oženjen/ udata c) izvanbračna zajednica d) razveden/a e) udovac/ica f) ne želim se izjasniti
43
17. Vaše bračno stanje prilikom povratka u domovinu: a) neoženjen/neudata b) oženjen/ udata c) izvanbračna zajednica d) razveden/a e) udovac / ica
f) ne želim se izjasniti
18. Ako ste bili oženjeni/udati za vrijeme boravka u inozemstvu, je li Vaš bračni partner živio s Vama u inozemstvu?
a) da, cijelo vrijeme b) da, dio vremena c) ne
19. Ako imate djecu, jesu li Vaša djeca živjela s Vama u inozemstvu? a) da, cijelo vrijeme b) da, dio vremena
c) ne, ostala su u domovini (s rodbinom) d) drugo ..........................................................................................................................................................................................................
20. Jesu li se svi članovi Vaše uže obitelji vratili s Vama u domovinu?
a) da
b) ne
21. Ako su neki članovi Vaše uže obitelji ostali i dalje živjeti u inozemstvu, obrazložite: a) tko? ........................................................................................................................................................................................................... b) zašto? .........................................................................................................................................................................................................
22. Kojim ste motivima bili vođeni Vi ili Vaši roditelji (ako ste se odselili kao dijete ili ste rođeni u inozemstvu) prilikom donošenja odluke o preseljenju u inozemstvo? (Moguće je zaokružiti više odgovora i prema
potrebi obrazložiti.) 1. ekonomska situacija u domovini .........................................................................................................................................................
2. mogućnost bolje zarade u inozemstvu .............................................................................................................................................. 3. bolji životni standard u inozemstvu ................................................................................................................................................... 4. stjecanje novog poslovnog iskustva u inozemstvu ...................................................................................................................... 5. posao u stranom predstavništvu domaće tvrtke (u inozemstvu) ...................................................................................... 6. posao u predstavništvu hrvatske državne strukture u inozemstvu (hrvatskog veleposlanstva ili slično) ...... 7. politička situacija u domovini ............................................................................................................................................................... 8. ratne okolnosti u domovini .................................................................................................................................................................... 9. studiranje .......................................................................................................................................................................................................
10. doškolovanje u inozemstvu ................................................................................................................................................................. 11. usvajanje stranog jezika u inozemstvu ........................................................................................................................................... 12. upoznavanje novih zemalja i kultura .............................................................................................................................................. 13. stjecanje novog životnog iskustva u inozemstvu ....................................................................................................................... 14. sklapanje novih poznanstava u inozemstvu ................................................................................................................................ 15. avantura/ romansa ................................................................................................................................................................................. 16. ženidba / udaja ......................................................................................................................................................................................... 17. obiteljske okolnosti ................................................................................................................................................................................ 18. nešto drugo (Upišite što.) ...................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
23. Koja je okolnost/i prevagnula prilikom Vašeg donošenja odluke (ili Vaših roditelja) o preseljenju u inozemstvo? (Obrazložite.)
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
44
24. Ako ste za vrijeme svog boravka u inozemstvu družili s drugim Hrvatima (rodbinom / prijateljima / poznanicima), znate li možda što je njih motiviralo na odseljenje iz domovine? (Moguće je zaokružiti više
odgovora.) 1. ekonomska situacija u domovini ......................................................................................................................................................... 2. mogućnost bolje zarade u inozemstvu .............................................................................................................................................. 3. bolji životni standard u inozemstvu ...................................................................................................................................................
4. stjecanje novog poslovnog iskustva u inozemstvu ...................................................................................................................... 5. posao u stranom predstavništvu domaće tvrtke (u inozemstvu) ...................................................................................... 6. posao u predstavništvu hrvatske državne strukture u inozemstvu (hrvatskog veleposlanstva ili slično) ...... 7. politička situacija u domovini ............................................................................................................................................................... 8. ratne okolnosti u domovini .................................................................................................................................................................... 9. studiranje ....................................................................................................................................................................................................... 10. doškolovanje u inozemstvu ................................................................................................................................................................. 11. usvajanje stranog jezika u inozemstvu ........................................................................................................................................... 12. upoznavanje novih zemalja i kultura ..............................................................................................................................................
13. stjecanje novog životnog iskustva u inozemstvu ....................................................................................................................... 14. sklapanje novih poznanstava u inozemstvu ................................................................................................................................ 15. avantura/ romansa ................................................................................................................................................................................. 16. ženidba / udaja ......................................................................................................................................................................................... 17. obiteljske okolnosti ................................................................................................................................................................................ 18. nešto drugo (Upišite što.) ................................................................................................................................................................... ..................................................................................................................................................................................................................................
Podaci vezani za poznavanje materinskog i stranog jezika
25. Koji je Vaš materinski jezik? (Zaokružite ili upišite odgovarajući odgovor.) a) hrvatski
b) njemački / engleski / talijanski / francuski / španjolski ........................................................................................................ c) (bilingualan sam) hrvatski i ....................................................................................................................................................... jezik
26. Jeste li prije preseljenja u inozemstvo govorili jezikom zemlje u koju ste se bili odselili? a) ne b) da, slabo ‒ neovoljno za osnovno sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama c) da, dobro ‒ dovoljno za osnovno sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama d) da, vrlo dobro e) da, odlično
27. Koliko dobro danas, nakon povratka u domovinu, vladate jezikom zemlje u koju ste se bili odselili?
a) još uvijek ga ne govorim b) slabo ‒ nedovoljno za osnovno sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama c) dobro ‒ dovoljno za osnovno sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama d) vrlo dobro e) odlično f) kao izvorni govornik (kao materinski jezik)
28. Jeste li nakon povratka u domovinu imali problema u vladanju hrvatskim jezikom? a) ne
b) da, malo problema c) da, puno problema
29. Koristite li stečeno znanje stranog jezika u domovini? a) ne b) da, često c) da, ponekad
30. Ako da, u kojoj prilici? (Moguće je zaokružiti više odgovora i/ili dopisati neki drugi način.) a) na poslu b) za stručno usavršavanje
c) prilikom komuniciranja s turistima d) drugo .........................................................................................................................................................................................................
45
Podaci vezani za radno mjesto i financijsku situaciju
31. Što ste prije preseljenja u inozemstvo bili po zanimanju u domovini?
Upišite Vašu stručnu spremu: ............................................................................................................................................................................
Upišite školu / fakultet koji ste završili: ........................................................................................................................................................
32. Jeste li prije preseljenja u inozemstvo u domovini bili zaposleni? a) da b) ne c) sezonski /povremeno
33. Ako da, jeste li prije odseljenja u inozemstvo bili zadovoljni svojim radnim mjestom (svojim poslom) u domovini?
a) ne b) slabo
c) osrednje d) veoma
34. Ako da, jeste li prije odseljenja u inozemstvo bili zadovoljni svojom plaćom za svoj posao u domovini? a) ne b) slabo c) osrednje d) veoma
35. Jeste li prije preseljenja u inozemstvo raspolagali nekom nekretninom u domovini? (Moguće je zaokružiti
više odgovora.
a) ne b) da, stanom c) da, kućom d) da, nečim drugim (obrazložite)............................................................................................................................................................
36. Jeste li u inozemstvu bili zaposleni? a) da, puno radno vrijeme b) da, pola radnog vremena c) sezonski / povremeno
d) ne
37. Jeste li za vrijeme svog boravka u inozemstvu imali urednu radnu dozvolu? a) da, od početka svog boravka b) da, naknadno sam je stekao c) ne
38. Koje je bilo Vaše radno mjesto u inozemstvu?
a) nekvalificirani (pomoćni) radnik b) kvalificirani radnik c) visokostručni kadar
d) niži rukovodeći kadar e) viši rukovodeći kadar f) namještenik / činovnik g) slobodni umjetnik h) sportaš i) znanstvenik j) student k) nešto drugo .............................................................................................................................................................................................
39. Jeste li u inozemstvu bili primorani prihvatiti posao ispod svog dotadašnjeg ranga? a) da, na početku
b) da, čitavo vrijeme c) ne
46
40. Ako ste za vrijeme boravka u inozemstvu mijenjali poslove, navedite čime ste se sve bavili (kakvim poslovima). ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................
41. Je li se Vaš prihod u inozemstvu poboljšao ili pogoršao u odnosu na prihod u domovini?
a) poboljšao neznatno b) poboljšao znantno c) pogoršao neznatno d) pogoršao znatno e) ni poboljšao ni pogoršao
42. Ako da, jeste li u inozemstvu bili zadovoljni svojom plaćom? e) ne f) slabo g) osrednje
h) veoma
43. Ako da, jeste li u inozemstvu bili zadovoljni svojim radnim mjestom (svojim poslom)? a) ne b) slabo c) osrednje d) veoma
44. Je li Vaš bračni partner bio zaposlen u inozemstvu? a) ne
b) da, puno radno vrijeme c) da, na pola radnog vremena d) sezonski / povremeno
45. Što ste danas po zanimanju? ..........................................................................................................................................................................
46. Jeste li danas zaposleni? 1. ne 2. da, stalno 3. da, sezonski / povremeno 4. u mirovini sam
4. a) mirovinu sam stekao u domovini 4. b) mirovinu sam stekao u inozemstvu
Podaci vezani za stambeni status
47. Kakav je bio Vaš stambeni status u domovini prije Vašeg odseljenja u inozemstvu?
a) vlastiti stan b) vlastita kuća c) podstanar u unajmljenom stanu d) podstanar unajmljenoj kući
e) zajedničko domaćinstvo s roditeljima / rodbinom f) drugo (obrazložite) ..............................................................................................................................................................................
48. Kakav je bio Vaš stambeni status za vrijeme boravka u inozemstvu?
a) unajmljeni stan b) unajmljena kuća c) zajedničko domaćinstvo s rodbinom d) zajedničko domaćinstvo s prijateljima e) zajedničko domaćinstvu s (dotad) nepoznatim osobama f) vlastiti stan
g) vlastita kuća h) drugo (obrazložite) ...................................................................................................................................................................................
47
49. Jeste li, općenito gledano, bili zadovoljni ili nezadovoljni Vašim stambenim statusom u inozemstvu? Bio sam:
a) zadovoljan b) nezadovljan c) ni zadovoljan ni nezadovoljan
50. Jesu li za vrijeme Vašeg boravka u inozemstvu u Vašem susjedstvu živjeli i drugi stranci?
a) nije bilo drugih stranaca b) bilo je veoma malo stranaca c) bilo je mnogo stranaca
d) bilo je ponešto stranaca e) u susjedstvu su živjeli isključivo stranci f) ne znam
51. Da ste mogli birati, biste li bili radije živjeli u naselju gdje je bilo:
a) više Hrvata b) više domaćih ljudi (iz zemlje u koju sam se uselio) c) više stranaca (iz raznih zemalja)
52. Kakav je Vaš stambeni status u domovini nakon Vašeg povratka iz inozemstva?
a) vlastiti stan b) vlastita kuća c) podstanar u unajmljenom stanu d) unajmljenoj kući e) zajedničko domaćinstvo s roditeljima / rodbinom f) drugo (obrazložite) ..............................................................................................................................................................................
Podaci vezani za vjerski i društveni život te obrazovanje u inozemstvu
53. Je li u mjestu odselidbe djelovala hrvatska vjerska zejednica? a) da b) ne c) ne znam
54. Ako da, jeste li za vrijeme svog boravka u inozemstvu odlazili u hrvatsku vjersku zajednicu?
a) redovno b) povremeno c) ne
55. Kako ste za vrijeme svog boravka u inozemstvu provodili svoje slobodno vrijeme? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
a) odmarajući se kod kuće ...................................................................................................................................................................... b) odlascima u kućne posjete rodbini / prijateljima iz domovine ......................................................................................... c) odlascima u kućne posjete prijateljima iz inozemstva .......................................................................................................... d) odlascima u kino, kazalište, na koncerte, športske priredbe .............................................................................................
e) odlascima na razna predavanja ....................................................................................................................................................... f) odlascima na športske treninge ...................................................................................................................................................... g) odlascima na vjerske manifestacije ............................................................................................................................................... h) odlascima u restorane, kafiće, barove i slično ......................................................................................................................... i) odlascima na izlete u bližu okolicu ................................................................................................................................................ j) pohađanjem raznih tečajeva ............................................................................................................................................................. k) bavljenjem hobijem (upišite kojim) .............................................................................................................................................. l) čitanjem knjiga, novina .......................................................................................................................................................................
m) na neki drugi način (upišite koji)....................................................................................................................................................
56. S kim ste se za vrijeme boravka u inozemstvu najčešće družili? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
a) s Hrvatima b) s Hrvatima i drugim ljudima s prostora bivše Jugoslavije c) s domaćim ljudima (iz zemlje u koju ste se uselili) d) s drugim strancima
48
57. Jeste li za vrijeme svog boravka u inozemstvu bili član neke društva / udruge? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
1. hrvatskog kulturnog društva ................... ....................................................................................................................................... 2. lokalnog kulturnog društva zemlje u koju sam se odselio .................................................................................................. 3. športskog društva ................................................................................................................................................................................. 4. humanitarnog društva /udruge ...................................................................................................................................................... 5. političke stranke .................................................................................................................................................................................... 6. nekog drugog društva / udruge (upišite kojeg) ....................................................................................................................... 7. nisam bio član nikakvog društva / udruge .................................................................................................................................
58. Kako ste upoznali Vaše prijatelje iz zemlje u koju ste se uselili? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
a) na poslu b) u školi c) preko znanaca d) u susjedstvu e) pri izlascima f) na športu g) drugačije (kako?) ...........................................................................................................................................................................
59. Na koji ste način njegovali kontakt s rodbinom i prijateljima u svojoj domovini? (Moguće je zaokružiti više
odgovora.)
a) odlascima na godišnji odmor u domovinu
b) posjetama rodbine iz domovine c) posjetama prijatelja iz domovine d) dopisivanjem (pismom, mailom) e) telefonskim razgovorima f) putem facebooka g) putem skypa i sl. h) na neki drugi način ...............................................................................................................................................................................
60. Jeste li za vrijeme svog boravka u inozemstvu pratili zbivanja u domovini? a) da b) ne c) povremeno / ponekad
61. Jeste li se obrazovali u inozemstvu? a) ne
b) da (obrazložite) ......................................................................................................................................................................................
62. Jesu li Vaša djeca (ako ih imate) išla u inozemstvu u školu? a) ne b) da, cijelo školovanje ............................................................................................................................................................................. c) da, dio školovanja .................................................................................................................................................................................
Opći podaci / Ocjena života u inozemstvu i domovini nakon povratka
63. Jeste li stekli strano državljanstvo? a) ne b) da (koje zemlje?) ...................................................................................................................................................................................
c) postupak stjecanja stranog državljanstva je u tijeku
64. 1.) Kada retrospektivno sagledate Vašu cjelokupnu situaciju, posebno svoj socijalni status koji ste imali u inozemstvu, možete li procijeniti stupanj Vašeg zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim životom provedenim u inozemstvu?
a) jako sam zadovoljan / u inozemstvu sam se osjećao kao kod kuće ............................................................................... b) uglavnom sam zadovoljan ................................................................................................................................................................. c) jako sam nezadovoljan / u inozemstvu sam se osjećao usamljeno i otuđeno ........................................................... d) uglavnom sam nezadovoljan ............................................................................................................................................................
49
64. 2.) Kada retrospektivno sagledate Vaš financijski status nakon povratka iz inozemstva, možete li procijeniti stupanj Vašeg zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim postignućima u inozemstvu?
a) jako sam zadovoljan ... ........................................................................................................................................................................ b) uglavnom sam zadovoljan ................................................................................................................................................................. c) jako sam nezadovoljan ...................................................................................................................................................................... d) uglavnom sam nezadovoljan ............................................................................................................................................................
65. Jeste li se osjećali socijalno uklopljeno (integrirano) i prihvaćeno od domaćih ljudi u zemlji u koju ste se bili odselili? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
a) na početku boravka osjećao sam se kao stranac ..................................................................................................................... b) cijelo sam se vrijeme boravka osjećao kao stranac ................................................................................................................ c) vrlo sporo sam se socijalizirao i nisam stekao puno prijatelja u inozemstvu ............................................................. d) vrlo brzo sam se socijalizirao i stekao sam puno prijatelja u inozemstvu ................................................................... e) identificirao sam se sa stranom sredinom / osjećao sam se kao kod kuće .................................................................. f) nakon nekog vremena osjećao sam se posve integriran ...................................................................................................... g) stekao sam puno prijatelja u inozemstvu, ali se svejedno nisam osjećao integrirano ............................................
h) nikad se nisam počeo osjećati nacionalnim pripadnikom zemlje u koju sam se odselio ....................................... i) osjećao sam se izolirano i otuđeno ................................................................................................................................................ j) nisam o tome nikad razmišljao ........................................................................................................................................................
66. Jeste li svoje odseljenje u inozemstvo ikad požalili? a) ne b) da, malo c) da, jako d) ne znam ni sam
67. Kada ljudi dugo žive izvan svoje domovine, moguće je da se osjećaji prema domovini promijene. Koliko dugo Vam je trebalo da se (ponovo) naviknete na život u domovini i resocijalizirate u hrvatsko društvo?
a) odmah sam se naviknuo b) neko vrijeme c) ni puno ni malo vremena d) još se nisam naviknuo na život u domovini
68. Bez obzira na Vaše državljanstvo, koju zemlju smatrate svojom domovinom? ........................................................................
69. Glede stupnja akulturacije u stranoj sredini, možete li procijeniti koliki je on kod Vas?
a) nizak
b) srednji c) visok d) vrlo visok e) ostao sam isti ‒ strana sredina nije ostavila nikakva traga na meni
70. Glede Vaše akulturacije u stranoj sredini, Vaš je boravak u inozemstvu utjecao na Vas i Vaš život u pogledu: (Moguće je zaokružiti više odgovora. Obrazložite ukratko.)
a) kulturoloških navika ............................................................................................................................................................................
b) socioloških navika ................................................................................................................................................................................. c) novog načina rada i odnosa prema poslu ................................................................................................... ............................... d) novog načina razmišljanja i pogleda na svijet ........................................................................................................................... e) novog sustava vrijednosti .................................................................................................................................................................. f) prehrambenih navika .......................................................................................................................................... ............................... g) novih navika u načinu življenja ....................................................................................................................................................... h) novih navika u načinu stanovanja ................................................................................................................. ............................... i) drugog (obrazložite) ............................................................................................................................................................................
j) nije utjecao na mene ............................................................................................................................................ ...............................
50
71. Što biste izdvojili kao najveću vrijednost u Vašem životu koju Vam je donijelo odseljenje u inozemstvu?
.......................................................................................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................................................................................
72. Smatrate li da Vam je odseljenje u inozemstvo donijelo i nekakav gubitak u Vašem životu? (Ako da, kakav?)
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................................
73. Obrazložite razloge svog povratka u domovinu. Vratio sam se zbog: (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
1. ostvarenja želja zbog kojih sam se odselio u inozemstvu ................................................................................................... 2. nostalgije i čežnje za domovinom ................................................................................................................................................. 3. osjećaja otuđenosti u inozemstvu .................................................................................................................................................. 4. teških uvjeta rada i života u inozemstvu ..................................................................................................................................... 5. poboljšanja političke situacije u domovini .................................................................................................................................
6. poboljšanja ekonomske situacije u domovini ........................................................................................................................... 7. isteka vize (dozvole boravka i dozvole rada) ............................................................................................................................ 8. iz domoljubnih razloga ....................................................................................................................................................................... 9. obiteljskih razloga ................................................................................................................................................................................. 10. ljubavne veze ........................................................................................................................................................................................... 11. ženidbe ili udaje ..................................................................................................................................................................................... 12. djece ............................................................................................................................................................................................................ 13. isteka vize (dozvole boravka i/ili dozvole rada) ..................................................................................................................... 14. bolesti / povrede ...................................................................................................................................................................................
15. želje za upoznavanjem zemlje svojih predaka .......................................................................................................................... 16. učenja hrvatskog jezika ...................................................................................................................................................................... 17. dobre poslovne prilike ........................................................................................................................................................................ 18. nekog drugog razloga...........................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
74. Jeste li prilikom donošenja odluke o povratku oklijevali i jesu li postojali neki faktori koji su mogli utjecati na Vaš ostanak u inozemstvu?
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
75. Jeste li požalili što ste se Vi vratili u domovinu? a) ne b) da, malo c) da, jako d) ne znam ni sam
76. Ako da, za čime najviše žalite? (Moguće je zaokružiti više odgovora.)
a) načinom života u inozemstvu b) boljim životnim standardom u inozemstvu c) prijateljima koje sam tamo ostavio d) uvjetima rada u inozemstvu e) nečim drugim (obrazložite) .....................................................................................................................................
51
77. Želite li / namjeravate li se Vi ponovo odseliti u inozemstvo? a) da b) ne c) možda d) ne znam
78. Preporučate li mladim Hrvatima odseljenje u inozemstvo? (Obrazložite.) a) ne .................................................................................................................................................................................................................. b) da, privremeno ....................................................................................................................................................................................... c) da, za stalno ..............................................................................................................................................................................................
79. Imate li možda nekakav dodatni komentar vezan za motive Vašeg preseljenja i života u inozemstvu?
.........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
80. Imate li možda nekakav dodatni komentar vezan za motive i uvjete Vašeg povratka i resocijalizacije u hrvatsko društvo?
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
...........................................................................................................................................................................................................................................
ZAHVALJUJEMO NA VAŠEM SUDJELOVANJU U ISTRAŽIVANJU.
