Dr Radomir Šalić
description
Transcript of Dr Radomir Šalić
MEĐUNARODNI SPORAZUM O MERENJU KAPITALA I KAPITALNI
STANDARDI
INTERNATIONAL CONVERGENCE OF CAPITAL MEASUREMENT AND
CAPITAL STANDARDS
BAZELSKI SPORAZUM 1
1988. Sporazum o kapitalu banaka
25 standarda
Opšta pravila (1 - 6)
Upravljanje rizicima (7 – 15)
Supervizija u bankama (16 - 22)
Međunarodno bankarstvo (23 - 25)
BAZELSKI SPORAZUM 1
•Glavna karakteristika B1
• definisanje elemenata kapitala
• ponderi za utvrđivanje nivoa rizika
• odnos kapitala i rizične aktive
BS 1
ELEMENTI KAPITALA
I STUB (Tier)obične akcije, viškovi, nekumulativne prioritetne…
II STUBkonvertibilne i kumulativne prioritetne, rezervisanja …
III STUBfiksne pozicije kapitala min 2 godine, CAR < 8%
BS 1
ELEMENTI KAPITALA
OSNOVNI KAPITAL- ODBITNE STAVKE+ DOPUNSKI K1- ODBITNE POZICIJE K1+ DOPUNSKI K2- ODBITNE POZICIJE K2 ∑ NETO KAPITAL
BS 1RIZIČNA AKTIVA
Prema Bazelu I
Zbir rizične bilansne aktive + Zbir rizičnih vanbilansnih pozicija
ponderima: 0%, 10%, 20%, 50% i 100% u zavisniosti od nivoa rizičnosti plasmana
- Rezervisanja za potencijalne gubitke X (pomnožen)
BS 1RIZIČNA AKTIVA
Prema Bazelu I
Zbir rizične bilansne aktive + Zbir rizičnih vanbilansnih pozicija
ponderima: 0%, 10%, 20%, 50% i 100% u zavisniosti od nivoa rizičnosti plasmana
- Rezervisanja za potencijalne gubitke X (pomnožen)
BS 1
REZERVISANJA ZA POTENCIJALNE KREDITNE GUBITKE
OKR, PKR
KLASIFIKACIJA AKTIVE
1. KATEGORIJA
2. KATEGORIJA
3. KATEGORIJA
4. KATEGORIJA
5. KATEGORIJA
ABCDE
- Dobra aktiva- Aktiva sa posebnom namenom- Substandardna aktiva- Sumnjiva aktiva- Gubitak
BS 1
REZERVISANJA ZA POTENCIJALNE GUBITKE OKR, PKR
KLASIFIKACIJA AKTIVE
ABCDE
- Dobra aktiva …………………………- Aktiva sa posebnom namenom….- Substandardna aktiva ……………- Sumnjiva aktiva ……………..........- Gubitak………………………………..
% REZERVISANJA 2 % IK KOL 5 – 15 % IK - 90 15 – 40 % IIK-180 40 – 60 % NK-270 100 % NK>270
DRŽAVE HRVATSKA
BIH
SRBIJA
KATEGORIJE
dani kašnjenja
%rezervi
dani kašnjenja
%rezervi
dani kašnjenja
%rezervi
A A do 30 0% do 30 2% do 30 0%
B B (B1) 90-180
od 1 - 30%
do 90 od 5 - 15%
od 31- 60 2%
C V (B2) 180-270
od 30 - 70%
od 90 - 180
od 15 - 40%
od 61 - 90 15%
D G (B3) 270-365
od 70 - 100%
od 180 - 270
od 40 - 60%
od 91 - 180
30%
E D C preko 365
100% preko 270 100% preko 180 100%
BS 1 REZERVISANJA ZA POTENCIJALNE GUBITKE
BS 1STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA
RIZIČNA AKTIVA
Prema Bazelu I
Zbir rizične bilansne aktive + Zbir rizičnih vanbilansnih pozicija
ponderima: 0%, 10%, 20%, 50% i 100% u zavisniosti od nivoa rizičnosti plasmana
- Rezervisanja za potencijalne gubitke X (pomnožen)
BS 1 ADEKVATNOST KAPITALA
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA
CAR - Capital Adequacy RatioSAK – Stopa adekvatnosti kapitala
8%x100Assets WeightedRisk
CapitalCAR
8%x100aktiva aponderisan Rizikom
KapitalSAK
BAZELSKI SPORAZUM 1ADEKVATNOST KAPITALA
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALAPREMA NAŠIM PROPISIMA
%x100aktiva aponderisan Rizikom
KapitalSAK 12
BAZELSKI SPORAZUM II
2004.
Direktive EU „CRD“ 2006/48ES, 2006/49ES
Sve članice EU – transponovanje u propise do 2006. Temeljni cilj: razvijanje okvira za jačanje sigurnosti i stabilnosti bankarskog sistema
Potrebe za promenama u načinu obračuna CAR
BS II
I stub - Minimalni kapitalni zahtevi II stub - Supervizorski nadzor
III stub - Tržišna discipina
BS II
I Pillar - Minimum Capital Requirements II Pillar - Supervisory Review Process
III Pillar - Market Discipline
BS IIII STUB
SUPERVIZORSKI NADZOR
4 PRINCIPA
1.Princip interne procene kapitala (ICAAP)2.Princip supervizije (SREP)3.Princip kapitala iznad minimuma4.Princip intervencije supervizora
BS IIIII STUB
TRŽIŠNA DISCIPLINA
Dopuna i podrška stubova I i II
Objavljivanje informacija u rokovima
Odnos sa računovodstvenim informacijama
Formalna politika objavljivanja
BS II RIZICI UOPŠTE
ne može se sa sigurnošću znati ishod nekog događaja
najmanje jedan od mogućihishoda nepoželjan
BS II RIZICI U BANKARSTVU
ZADATAK:
Nije eliminacija, nego preuzimanje rizika
CILJ:
Optimizacija odnosa rizika i profita
ili
Maksimalan profit uz željeni nivo rizika
BS II RIZICI U BANKARSTVU
Materijalni rizikNematerijalni rizik
u novčanom obliku
verovatnoća gubitka mogućnost nastanka gubitka opasnost koja može prouzrokovati gubitak opasni poduhvat imovina izložena gubitku gubitak potencijalnog novca neizvesnost u odnosu na gubitak
Definicije
BS II RIZICI U BANKARSTVU
5 faktora od presudnog uticaja na rizik banaka:
TRICK
T – rizik tehnologije
R – rizik promene propisa
I – rizik kamatne stope
C – rizik korisnika
K – rizik adekvatnosti kapitala
BS II I STUBKREDITNI RIZIK
Rizik da u finansijskoj transakciji partner neće ispuniti svoju ugovorom preuzetu kreditnu obavezu
Nemogućnost (nevoljnost) zajmotražioca da odobreni i iskorišćeni kredit može i hoće o roku dospeća da vrati banci
Verovatnoća da banka neće biti u stanju da naplati svoja ukupna potraživanja od klijenta, kako po osnovu glavnice tako i po osnovu svih pripadajućih kamata.
BS II I STUBKREDITNI RIZIK
Prema izvoru nastanka:
rizik naplativosti
rizik kreditne premije
rizik pogoršanja kreditnog rejtinga
BS II I STUB
1. potraživanja od država2. potraživanja od subjekata javnog sektora3. - // - od multilateralnih razvojnih banaka 4. - // - od banaka, 5. - // - od kompanija za trgovinu HOV 6. - // - od kompanija 7. - // - iz regulatornog portfolija stanovništva 8. - // - osigurana stambenom imovinom9. - // - obezbeđena nepokretnom imovinom10.dospeli neotplaćeni krediti 11.kategorije sa višim rizikom 12.ostala aktiva 13.vanbilansne pozicije banke
BS II I STUB
Za potraživanja od države i CB, rejtinzi i ponderi su:
Agencija za izvozne kredite (ECA) ocena istih potraživanja:
BS II I STUB
Potrživanja od raznih kompanija i osiguravajućih društava
Vanbilansne pozicije se konvertuju u ekvivalente kreditne izloženosti i dobijajupondere od 20% za obaveze do 1 godine i 50% preko 1g
BS II I STUB
Minimalni kapital za pokriće kreditnog rizika ili regulatorni kapital (RK) dobija se preko ponderisane aktive (PRA):
i
n
1i i A xPR PRA
Minimalni kapital za pokriće kreditnog rizika:
Prema Bazelu I i II
Prema domicilnim propisima
8% x PRA RK
12% x PRA RK
BS II I STUB
OSNOVNI IRB pristup - interni metod za procenu verovatnoće neizvršenja obaveza dužnika (kreditni rizik)
Banke same biraju model merenja… ne sve elemente
Model mora da bude odobren od regulatora
Kombinacija kvantitativnih inputa banaka i formule koju je odredio Bazelski komitet.
NAPREDNI IRB pristup - za banke koje ispunjavaju složenije uslove nadzora Sve komponente rizika procenjuju same banke primenom njihovih internih metoda
BS II I STUB
NAPREDNI IRB pristup baziran je na 3 osnovna elementa:
•Komponentama rizika za svaku klasifikovanu aktivu
•Ponderima rizika za svaku klasifikovanu aktivu
•Skupu minimalnih zahteva koje banka mora da ispuni da bi bila prihvaćena za IRB pristup, uključujući i obavezu javnosti podataka, kao i kontrolu pridržavanja usvojenih kriterijuma.
BS II I STUB
IRB poznaje 4 komponente rizika i to:
1.Verovatnoće neispunjenja obaveza (Probability of default - PD)
2. Gubitak u slučaju neispunjavanja obaveza (Loss Given Default-LGD)
3. Izloženost pri neispunjenju obaveza (Exposure at Default - EAD)
4. Efektivno dospeće ili ročnost (M-Maturity)
BS II I STUB
IRB pristup klasifikuje aktivu na 5 osnovnih kategorija:
1. plasmani kompanijama
2. plasmani suverenima (države, centarlne banke, vladine agencije)
• plasmani bankama
1. plasmani građanima
5. ulozi u akcijskom kapitalu
BS II I STUB
IRB pristup je dobar koliko su dobri i njegovi inputi
Banke koje žele da ga koriste moraju da obezbede kvalitetne statističke podatke vezene za kreditni rizik, tj:
• da su podaci u upotrebi min 3 godine (osim u slučajevima običnih akcija i projektnih finansijskih kategorija)
• da su dvodimenzionalni sistemi (sa dve imovine)
• da sadrže najmanje godišnje rejtinge koje je pregledalo i odobrilo nezavisno nadzorno telo za procenu rizika
• da sadrže procese kojima se iziskuju promene klijentovih finansijskih uslova u okviru 90 dana (30 dana za klijente sa slabim kreditnim osnovama.
BS II I STUB
Kod određivanja verovatnoće neispunjavanja obaveza (Probability of default - PD) banka mora da uzme u obzir sledeća regulativna ograničenja:
• regulativna definicija verovatnoće neispunjavanja obaveza mora da bude konzistentna (dosledna)
• da koristi jednogodišnji vremenski okvir
• da mora da bude usmerena u budućnost
• da se zasniva na najmanje petogodišnjem nizu podataka .
BS II I STUB
Bazel II, omogućava i sugeriše bankama da upravljaju kreditnim rizikom banke kroz izradu i usvajanje:
„Strategije kreditnog rizika“
u skladu sa međunarodnim standardima i principima
BS II I STUB
Strategijom kreditnog rizika banka treba da utvrdi:
Opšti strateški okvir upravljanja kreditnim rizikom u skladu s osnovnim pristupom banke prema kreditnom riziku i upravljanju kreditnim rizikom primjenjujući međunarodne standarde i principe
Izjavu banke, odnosno, odluku izvršnog odbora banke (uprava) o ograničenjima u preuzimanju rizika, uvažavajući uslove koji vladaju na tržištu kao i zahteve regulatora, koje banka u izvršenju svoje strategije poslovanja ne sme da prekrši.
BS II I STUB
Opštim strateškim okvirom banka treba da:
Definiše svoja najvažnija poslovna područja na osnovu već sagledane i analizirane postojeće strukture kreditnog portfolija i rizičnog profila banke
Utvrdi limite u skladu sa izjavom o poštovanju ograničenja
Prepozna područja upravljanja kreditnim rizikom gde su potrebna unapređenja (optimizacija kreditnog portfolia, upravljanje rizikom koncentracije u skladu sa standardima i principima, upravljanje instrumentima obrzbeđenja i stres testiranja).
BS II I STUB
Glavni cilj Strategije: zaštita kvaliteta kreditnog portfolija, a izvedeni ciljevi bi mogli da budu:
novi poslovi kreditiranja isključivo sa klijentima prihvatljive kreditne sposobnosti
akvizicija klijenata i rast poslovanja u sektorima koji su manje osetljivi na pojavu kriza
optimizacija kreditnog portfolija primenom različitih modela
efikasno upravljanje instrumentima obezbeđenja na osnovu kvalitetne procene instrumenata obezbeđenja u cilju pokrića kreditnog rizika instrumentima obezbeđenja
BS II I STUB
Nastavak
upravljanje rizikom koncentracije u skladu sa internim metodologijama banke
snažan nadzor i kontrola kreditnog portfolija usmerena na prepoznavanje ranih znakova upozorenja kako bi se sprečilo njegovo pogoršanje proaktivan pristup u naplati dospelih potraživanja i restrukturiranju kredita,uspešnije aktivnosti oporavka loših plasmana usmerene prioritetno na vansudske strategije oporavka iunapređenje upravljanja kapitalom putem uspostavljanja stres testova.
BS II I STUB
IZJAVA banke, (Odluka o ograničenjima u preuzimanju rizika koja ne bi smela da se prekrši), treba da se odnosi na:
poslovanje banke koje treba da se razvija u okvirima tolerancija za rizik utvrđen na nivou banke
da banka poštuje utvrđene targetirane i kritične veličine i limite utvrđene u banci da kritične veličine aktiviraju unapred definisani rezervni plan u slučaju njihovog prekoračenja, da su ti limiti čvrsta ograničenja čija prekoračenja nisu prihvatljiva da sposobnost apsorpcije gubitka predstavlja prihvatljiv iznos gubitka i da se računa u skladu s metodologijom
BS II I STUB
nastavak
rezervisanja za potencijalne gubitke ne smeju da budu veća od gubitka banke i da na toj osnovi:
banka utvrđuje rezervisanja po kreditima očekivane gubitke za operativne rizike prema internom
modelu utvrđuje menadžer za operativne rizike i dostavlja ih banci za definisanje izjave o ograničenjima
da tržišne rizike utvrđuje menadžer za tržišne rizike i dostavlja banci za potrebe definisanja izjave o ograničenjima,
BS II I STUB
nastavak
da interni kapital predstavlja profil rizika i poredi se sa raspoloživim finansijskim izvorima u procesu utvrđivanja adekvatnosti kapitala
da se finansijski izvori utvrđuju u skladu sa raspoloživim kapitalom da banka utvrđuje limit u iznosu od 100% za sve rizike tj. da je raspoloživi kapital jednak maksimalnim potencijalnim gubicima.
da sposobnost za preuzimanje rizika bude u skladu s usvojenom metodologijom i računovodstvenim standardima
BS II I STUB
Common Reporting ili COREP
To je termin za obrazac ili zajednički izveštaj koji se koristi za opis novih standardizovanih evropskih zahteva za izveštavanje o kapitalu i riziku.
COREP zahteva opsežne dodatne i detaljnije podatke predmeta, i nove oblike izveštavanja.
Regulacija trenutno pokriva izveštavanja o Stubu 1 Bazela II zahteva za kapitalom, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik
BS II I STUB
Najznačajniji element u upravljanju TR: period držanja ili period u kojem banka ima otvorenu poziciju na nekoj aktivi i koja zavisi od vrste te aktive.
Ako su:
• devizni kursevi radi se o periodu od jednog dana
• HOV periodi su mnogo duži (meseci)
•što je vreme duže, izloženost delovanju ovog rizika je veća
BS II I STUB
Konkretne pozicije aktive izložene dejstvu tržišnih rizika su uglavnom:
obveznice ili bondovi (bonds) sa fiksnom i fleksibilnom kamatnom stopom
akcije ili deonice (shares, stocks) derivati sa različitom aktivom u njihovoj osnovi, akcijama
i obveznicama transakcije koje su vezane za devizne kurseve.
BS II I STUB
Zahtevi za kapitalom za TR sadržane u HOV - njige trgovanja
aktivno upravljanje - sve pozicije ažurirane i vrednovane
Zahtev za kapitalom - ukupne valutne i robne pozicije
BS II I STUB
Zahtevi za kapitalom uslovljeni su: dokumentovanom Strategijom trgovanja konkretnom pozicijom, prethodno odobrenom od organa banke definisanim politikama i procedurama za aktivno upravljanje konkretnom pozicijom uz ispunjenje zahteva
definisanim politikama i procedurama za monitoring pozicija koje su u skladu sa strategijom trgovanja datom pozicijom
BS II I STUB
Bazel II predviđa prudenciono vrednovanje knjige trgovanja i u tom smislu predlaže pažljivo odmeravanje njenih pojedinih elemenata, gde je potrebno da se definiše:
sistem i kontrola tržišnog rizika
metodologija ocenjivanja korigovanje vrednosti ili rezervi
BS II I STUB
Po Bazel II postoje tri načina vrednovanja tržišnog rizika:
„mark to market“ (vrednovanje pozicija na dnevnoj osnovi po raspoloživim cenama zatvaranja koje potiču iz nezavisnih izvora i uz pretpostavku da su cene pozicija lako dostupne)
„mark to model“ (vrednovanju uz pomoć nekih repera, informacija sa tržišta i primenom ekstrapolacije gde se zahteva i doza konzervativizma)
nezavisna provera ocene (podrazumeva mesečnu proveru od strane nezavisnih subjekata.
BS II I STUB
Prema Bazelu II, banke mogu da TR mere na:
Standardizovani pristup (SA- Standardised Approach) Pristup internih modela (IM- Internal Models)
BS II I STUB
Pristup internih modela (IM- Internal Models)
Pristup IM modela merenja TR omogućava bankama da same kreiraju modele za upravljanje TR, uz uslov da utvrde:
generalne kriterijume adekvatnosti sistema merenja rizika kvalitativne standarde za interni nadzor nad korišćenjem modela, smernice za specificiranje skupa faktora koji opredeljuju tržišni rizik, kvantitativne standarde koji služe za korišćenje zajedničkih minimalnih statističkih parametara za merenje rizika
BS II I STUB
Pristup internih modela (IM- Internal Models)
nastavak
smernice za testiranje stresnih situacija
procedure validacije za eksterni nadzor nad korišćenjem modela pravila za banke koje mešaju interni model i standardizovani pristup.
Kod IM modela merenja TR, pažnja je data računanju izloženosti opšteg tržišnog rizika, dok je specifični rizik obuhvaćen obično sistemima za merenje kreditnog rizika
BS II I STUB
Model koji predstavlja procenu mogućeg gubitka u portfoliju sa fiksnim učešćem pozicija u određenom vremenskom periodu i sa određenim stepenom poverenja.
Za bankare je najvažniji raspored verovatnoće gubitaka u knjizi trgovanja
Uvek se misli isključivo o potencijalnom gubitku, a ne o iznosu koji nam pokazuje koliki je maksimalno moguć siguran gubitak
BS II I STUB
Koncept VaR-a počiva – na pretpostavkama
Prva pretpostavka - stohastički proces
Druga - fiksna učešća finansijskih instrumenata u portfoliju
Dodatno definisanje i tretman pozicija.
BS II I STUB
Parametar „d“ je vremenski horizont
Vrednost VaR-a izračunata prema prikazanoj formuli uvek pokazuje kakve varijacije mogu da se očekuju u vremenskom periodu (d) sa određenim stepenom poverenja
Parametar „α“- rizik greške prve vrste i računa se kao dopuna stepena poverenja do 100%.
BS II I STUB
„xα“ odseca donjih „α %“ raspodele - broj gde je verovatnoća uzimanja nekog manjeg broja od „ xα “ jednaka „α“:
a ) xP(Ra
Obično - negativan broj
BS II I STUB
„S“ je vrednost pozicije za koju se izračunava VaR.
δ
μxZa a
μδZX
aa
„Zα“ - za standardizovanu normalnu raspodelu
BS II I STUB
S μ)δZ(VaRaa1,
Na bazi prethodne VaR preko „Zα“:
Pretpostavke: µ = 0 tako da:
S δZVaRaa1,
Pretpostavka, na velikom broju tržišta zadovoljena, ali stvarni podaci odgovaraju opisanoj raspodeli
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
OR nastaju usljed nekvalitetno organizovanog procesa rada i nepredviđenih događaja nastalih u toku izvršavanja poslovnih aktivnosti
Prema Bazelu II, OR je rizik od gubitaka koji proističe iz neadekvatnih ili neuspešnih internih procesa, ljudi i sistema ili spoljnih događaja
OR je rizik štete zbog grešaka, povreda, prekida ili oštećenja koje su uzrokovali interni procesi, radnici ili sistemi Banke ili eksterno uzrokovani događaji.
OR uključuje pravni rizik i rizik usklađenosti s regulativom, a isključeni su strateški, poslovni i reputacijski rizik
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Bazel II predlaže 7 kategorija potencijalnih izvora OR:
interna obmana (pronevera, izbegavanje poreza) eksterna obmana (krađe; informacija, trećih lica, falsifikovanje, štete tehničkih aktivnosti i sl.),pravila eksploatacije zaposlenih i sigurnost radnog mesta (diskriminacija, zdravlje, sigurnost zaposlenih)klijenti, proizvodi (tržišno manipulisanje, defekti proizvoda, nedopuštena trgovina)štete na fizičkoj aktivi (prirodne katastrofe, terorizam) poremećaji u radu softvera i hardvera izvršavanje, isporuka i upravljanje procesima (greške; u unosu podataka, u računovodstvu, izostanak obaveznog izveštavanja)
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
U cilju prevencije od potencijalnih operativnih rizika, banke imaju obavezu da iz kapitala izdvajaju odgovarajuće iznose za pokriće tih rizika prema jednom od sledećih modela:
Pristup osnovnog indikatora (Basic Indicator Approach-BIA) Standardizovani pristup (Standardised Approach - SA) Viši pristupi merenja (Advanced Measurement Approaches - AMA).
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Pristup osnovnog indikatora
ukupan prihod množi se s ponderom = 15%
Standardizovani pristup ukupan prihod deli se na poslovne linije od kojih svaka ima svoj ponder (12%-18%)
Viši pristupi merenja (AMA) banka definiše interni model koji odobrava regulator na ukupan iznos potrebnog kapitala uz korištenje podataka o štetama, indikatora rizika, analiza scenarija i eksternih podataka
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Pristup osnovnog indikatora
Predstavljeno formulom, kapital potreban za pokriće operativnog rizika po pristupu osnovnog indikatora, izgleda:
n
)a(Gl K 1....n
BIA
KBIA - terećenje kapitala po pristupu osnovnog indikatora, Gl - godišnji bruto prihod za tri godine, n - broj godina u kojima je bruto prihod bio pozitivan posmatrajući period poslednje tri godine, α - ponder od 15% (predlog Bazel II).
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Standardizovani pristup Računanje zahteva za kapitalom potrebnim za pokriće
OR za svaku poslovnu liniju, vrši se tako da se njen bruto prihod množi sa odgovarajućim ponderom (β)
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Standardizovani pristup
Podaci godišnji bruto prihoda su za 3 poslednje godine poslovanja.
U okviru godine je dozvoljeno prebijanje negativnih sa pozitivnim terećenjima kapitala između različitih poslovnih linija i to bez ograničenja.
Nije dozvoljen isti postupak između godina. To znači, da ukoliko prema proračunu postoji negativno terećenje za neku od poslednje tri godine, taj podatak se unosi u dalja računanja kao nula. Nakon što se za svaku godinu izračuna iznos kapitala vrši se njegovo uprosečavanje tj. sabiraju se date vrednosti i rezultat se deli sa tri.
BS II I STUBOPERATIVNI RIZIK
Standardizovani pristup
Formula za računanje OR SP je sledeća:
3
0,βGImaxK 8-18-131
SA
godina
KTSA - ukupno terećenje kapitala po standardizovanom pristupu, Gl1-8 - godišnji bruto prihod u konkretnoj godini za odgovarajuću za liniju poslovanja,β1-8 - fiksni procenat-ponder definisan Bazelom II
BS II I STUB OPERATIVNI RIZIK Viši pristupi merenja (AMA)
AMA pristup je dozvoljen samo uz prethodno odobrenje supervizora
Adekvatnost metodologije alokacije koju su banke razvile podložna je razmatranju od strane nadležnog supervizora sa ciljem da se ustanovi stepen razvoja rizično osetljivih tehnika alokacije i stepen do kog to odražava nivo operativnog rizika u pravnim subjektima i širom bančine grupe
Od banaka se očekuje da konstantno usavršavaju svoje modele i ulažu napore u više rizično osetljive tehnike
BAZEL IISTUB I
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA
12%rizik Operativni rizik Tržišnirizik Kreditni
Kapital CAR
BAZEL IISTUB I
PLANIRANJE STOPE ADEKVATNOSTI KAPITALA
pritisak za povećanjem i održavanjem kapitala => banke sve više prepoznaju potrebu za planiranjem svoje dugoročne kapitalne osnove
Planiranje i upravljanje kapitalom banke predstavlja disciplinu predviđanja i programiranja adekvatnog nivoa kapitala
Postoje četiri faze planiranja kapitala banke
BAZEL III decebar 2010. BKSB objavio pravila Bazel III
podržali lideri grupe G-20 (Seul)
Bazel III - globalni regulatorni okvir za stabilnije banke sa setom mera za podršku bankama da apsorbuju šokove i ojačaju:
Regulatorni okvir Supervizija Upravljanje rizicima
Bazel III se temelji na:
mikro i makro pristupu sigurnosti banke i bankarskog
sistema u celini.
BAZEL IIIMAKRO pristup Bazela III
Bazel III sadrži i mere koje se odnose na korišćenje externih kreditnih rejtinga u kapitalnom okviru. Bazel III će inkorporirati elemente Međunarodne organizacije komisija za hartije od vrednosti (IOSCO) u Kodeks Osnovne agencije za kreditni rejting te zahtevati od banaka da obavljaju interne procene spoljnje izloženosti sekjuritizacije
Bazel III uvodi novi način merenja likvidnosti preko
minimalnog koeficijenta pokrića (LCR) i preko minimalnog koeficijenta neto stabilnog finansiranja (NSFR)
Sve zemlje članice BK moraju da počnu sa prevođenjem Bazel III u nacionalne propise do 2013. a primena fazno do 2019.
•
RIZIK LIKVIDNOSTI Nastaje - banka ne poseduje dovoljno likvidnih sredstava
da izmiri svoje dospele obaveze, ili kada se desi da ima neočekivani odliv likvidnih sredstava
Tri su osnovna oblika rizika likvidnosti:
rizik neusklađene likvidnosti rizik pojačane likvidnosti tržišni rizik likvidnosti
Prema Baze lII, likvidnost je sposobnost banaka da finanasiraju povećanja u aktivi i da ispunjavaju obaveze u pasivi, prilikom njihovog dospeća i bez stvaranja nepotrebnih gubitaka
RIZIK LIKVIDNOSTI Pozicija likvidnosti podrazumeva racio ili odnos između
likvidnih sredstava i obaveza i očekivanih gotovinskih priliva i odliva, za određene periode
Rizik likvidnosti predstavlja sadašnju ili buduću pretnju prema profitu ili kapitalu, koja proizilazi iz nesposobnosti banke da izvrši svoje obaveze u vremenu dospeća,
Upravljanje rizkom likvidnosti podrazumeva izradu strategija, politika i sistema koje banka treba da koristi da bi mogla da izvrši merenje, monitoring i kontrolu rizika likvidnosti u svojim aktivnostima.
RIZIK LIKVIDNOSTI Baze lII, propisuje standrade koje banke treba da poštuju
prilikom upravljanja likvidnošću i rizikom likvidnosti, kao i sadržaj i formu modela izračunavanja i izveštavanja o koeficijentu likvidnosti u cilju merenja i praćenja pozicija likvidnosti banaka.
Prema bazelu III, sve banke su dužne:
da izrade, usvoje i održavaju modele za planiranje i održavanje adekvatne likvidnosti koja treba da je konzistentna sa međunarodno uspostavljenim principima, smernicama i standardima
RIZIK LIKVIDNOSTI Kvanitativni zahtevi rizika likvidnosti
Kvantitativni zahtevi u pogledu rizika likvidnosti se odnose na obavezu svih poslovnih banaka da periodično vrše izačunavanja svoje pozicije likvidnosti u skladu sa propisanom metodologijom.
Prema Bazelskom sporazumu III, propisani koeficijenti likvidnosti su:
koeficijent pokrića likvidnosti ili LCR koeficijent (Liquidity Cover Ratio) i
koeficijent neto stabilnog finansiranja ili NSFR koeficijent (Netto Stability Financial Ratio).
RIZIK LIKVIDNOSTISLIČNOSTI I RAZLIKE U MERENJU
KOEFICIJENATA LIKVIDNOSTI
Bazel III je širi i sveobuhvatniji, jer u odnosu na model AB: tretira više pozicija u aktivi i sa višim ponderima rizika (100), što znači da je brojilac u formuli za utvrđivanje uvek veći (obuhvata i različita potraživanja) i sa većim šansama za ostvarenje većeg koeficijenta likvidnosti,
takođe obuhvata više pozicija u pasivi sa nižim i višim ponderima rizika, ali na pozicijama koje su značajne za konačan ishod koeficijenta likvidnosti (transakcioni depoziti) ponderi su maksimalni (100) tako da uvećavaju šanse za ostvarenje nižeg koeficijenta likvidnosti,
RIZIK LIKVIDNOSTISLIČNOSTI I RAZLIKE U MERENJU
KOEFICIJENATA LIKVIDNOSTI
Bazel III je širi i sveobuhvatniji, jer u odnosu na model AB:
obuhvata i pozicije vanbilansa, a naročito pozicije izdatih garancija i otvorenih akreditiva koje se vrlo lako mogu pretvoriti u obaveze, a zatim u odlive finansijskih sredstava za banku,
količnik visoko likvidne aktive i ukupno projektovanih neto gotovinskih odliva u periodu od trideset kalendarskih dana mora biti veći od 100%
da je da je banka po starom sistemu obračuna likvidnosti likvidna, a po Bazel III sporzumu nelikvidna.
RIZIK LIKVIDNOSTI Monitoring alati rizika likvidnosti
Monitoring alati ili monitoring procedure, predstavljaju modele i forme merenja i praćenja rizika likvidnosti koje svaka banka treba da koristi da u skladu sa njima upravlja svojim pozicijama likvidnosti. Te forme merenja i praćenja rizika likvidnosti mogu da se izražavaju kroz:
analize ugovorene ročne neusklađenosti, - // - koncentarcije sredstava, - // - raspoložive neopterećene aktive, - // - odnosa za pokriće likvidnosti, stres testove.
RIZIK ZEMLJE(country risk)
RZ - rizik negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke zbog:
- nemogućnosti naplate plasmana iz druge zemlje
- potencijalne volatilnosti stranih HOV
- ekonomske ili političke nestabilnosti
RZ - cena razmene između 2 subjekta iz različitih zemalja
RIZIK ZEMLJE(country risk)
Međunarodno kreditiranje uključuje rizik zemlje vezan za ekonomsko socijalno i političko okruženje zemlje
Sve kompanije (banke) - analiziraju rizik zemlje
Sve kompanije (banke) prate izveštaje rejting agencija
Standard and Poor`s, Moody`s, Fitch Ratings, AM Best`s Country Risk Ratings Coface Rating
RIZIK ZEMLJE(country risk)
Većina metodologija procene rizika zemlje polazi od:
makro i mikro nivoa
Makro procena obuhvata:
ukupan rizik zemlje poslovni i finansijski rizik
Mikro procena obuhvata procenu rizika za samo određenu delatnost u nekoj zemlji.
RIZIK ZEMLJE(country risk)
Merenje rizika zemlje
političkim i finansijskim rizicima - dodeljuju određene vrednosti,
zatim se koriguju ponderima i
na kraju zbrajaju, da se dobije ukupna vrednost rizika jedne zemlje
RIZIK ZEMLJE(country risk)
Kod političkog rizika vrše se merenja u pogledu:
ponašanja potrošača, uređenja države i politike vlade, blokade transfera novca, ratovi, korupcija, konvertibilnost valutre i birokratija.
RIZIK ZEMLJE(country risk)
Kod finansijskog rizika vrše se merenja u pogledu:
stope inflacije, stanje platnog bilansa zemlje, stopa rasta BDP, stopa nezaposlenosti, visina spoljnjeg duga, deficit državnog budžeta, ponuda novca, strane investicije, itd.
RIZIK ZEMLJE
Očigledno je da zemlje bivše SFRJ na ovoj rang listi loše kotiraju, izuzev Slovenije koja je na 26. mestu, dok Crne Gore i Bosne i Hercegovine nema ni u prvih 100 rangiranih, što znači da su to zemlje sa veoma visokim rizikom zemlje
svetski kapital beži iz zemalja sa visokim rizikom zemlje a naročito je izražen u uslovima visoke stope inflacije ili preteće devalvacije, međutim, najvažniji razlog je politička nestabilnost
ZAKONSKI RIZIK
grupa finansijskih rizika
Zakonski rizik - verovatnoća da može da nastane gubitak usled:
izrečenih kazni i sankcija proisteklih iz sudskih sporova po osnovu neispunjavanja ugovornih i zakonskih obaveza,
kazni i sankcija izrečenih od strane regulatora
REPUTACIJSKI RIZIK grupa finansijskih rizika
Rizik reputacije banke nastaje kao rezultat određenih slabosti banke, ispoljenih kroz loše poslovne rezultate i dalju saturaciju u svakom pogledu.
Poznato je da su banke najosetljivije finansijske institucije u pogledu reputacije, jer je lako gube, a teško stiču.
neophodno da banke imaju konstantno visok ugled i poverenje svojih klijenata.
Kako? Poštovanjem propisa, kvalitetnom organizacijom, savesnim radom i visokim pokazateljima ROE, ROA, CAR