Dr. JOSIP KLEMENC: PREDHISTORIJSKI I RANOHISTO-RIJSKI SPOMENICI NA PODRU� JU GRADA ZAGREBA

Zada� a je ove radnje da prikaže sve dosad poznate spomenike t. j.u prvom redu predmete, koji svjedo� e, daj je na podru� ju današnjega Za-greba boravio i stalno stanovao � ov1jek ve� davno prije postanka gradaili ve� e naseobine, prete� e sadašnjeg Zagreba. Zagreb najstarijega vre-mena bio je do danas predmetom mnogim nau� nim djelima. Najvažnija jepublikacija za ranu povijest Zagreba zbornik gra� e s izvrsnim uvodimaIv. Krst. Tkal� i� a »Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba"(Zagreb 1889. i d.). Tkal� i� nabraja pod zaglavkom Prapovijest Zagreba(Sp. dj. str. V. sij.) pisce, koji su prije; njega pisali o Zagrebu. Me� u njimaspominje Bedekovi� a,1 koji je tvrdio, da je Zagreb ili mons Grechensisosnovan ve� za vrijeme peloponeskog rata! Tomo Miklouši� 2 misli, daje ve� sv. Marko propovijedao evangjelje na Markovom trgu! Premamišljenju A. B. Kr� eli� a3 utemeljio je Zagreb vo� a Runa Kutrigura Za-berga ve� u VI. stolje� u! Sva ova mišljenja dakako da su potpuno bezikakvoga historijskoga temelja. Vjerojatno je, da se odnosi na ve� po-stoje� i Zagreb vijest nekoga nepoznatoga pisca4 iz vremena ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IL (III.) (1172.-1,196.): » ••• siluam que di-c i tur Pet u r g o z des c e n cl e n t e s, i u x t a f I u u i u meu I p ec a str ame tat i s u n t, e t t r a n s i t o f I u u i o i II o u s q u e a dZ o u a per ven eru n t e t t r a n s i t o Z o u a, c a str u m Z a bra gc e per u n t«. Prema mišljenju nekih pisaca morala bi na mjestu da-našnjeg Zagreba ve� u rimsko doba postojati neka ove� a naseobina.Ovamo su smjestili Sisopu i Quadratu.5 No u istinu Zagrebu je najbližirimski poznati grad Andautonia, današnje Š� itarjevo, a na zapadu jebila u Stenjevcu velika naseobina nepoznatog imena. Tkal� i� 6 nabrajaneke u Zagrebu na� ene predmete i novce iz tog doba. Starinske pred-mete spominje I. Kukuljevi� Sakcinski,7 J. Brunšmid,8 Klai� Vj.9 U

1 B ede ko vic h Jos., Natale solum S. Hieronymi, Neostadii Austxiae 1752, s,tr. 28.2 Mi k 1o u š i � T., Izbor dugovanj svakoverstneh, Zagreb, 1821, str. 33.3 K e r c sei i c h A. B., De regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae notitiae pra.eli-

minares, Zagrabiae 1777, str. 30.• A n o n y m i Bel a ere g i i s n o tar i i, Gesta Hunglawrum, cap. XLIII.5 Tka 1� i � , SP. dj. str. VI.G Tkal� i� , SP. dj. str. VII, nap. 2.7 Arkiv za povjesnicu jugoslavensku XII, Zagreb, 1875 str. 157 sij.B Dr. Jos. B r u n š m i d, Kameni spomenici Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu,

1

zadnje vrijeme prilikom KullturnohiSJtorijske Izložbe godine 1925. popisao jeV. Hoffiller'° takve predmete iz Zagreba i okolice.

Od dosada poznatih predmeta je vjerojatno najstarija kamena pro-bušena sjekira nepravilnog oblika sa 55 mm dugom ošte� enom oštricom.Duž. 169 mm. Tež. 1,132 gro (Sl. 1). Na� ena je kod � iš� enja i produblji-vanja bunara u dvorištu ku� e br. 9 na Opatovini. Sada je u HrvatskomArheološkom historijskom muzeju u Zagrebu ,(br. inv. 1798).11

Godine ,1905, iskopali su Ferkovi� evi radnici kod va.� enja pijeskana Savskom prudu, Sumorova zemlja u Horvatima više grobova sa posu-dama i komadi� ima spaljenih kostiju. Svi su ti predmeti sada u Hrvat-skom Arheološko-historijskom muzeju u Zagrebu:

Bikoni� na urna (žara), sme� esiva, glatka sa istaknutim trbuhom, re-staurirana i nadopunjena. Ispod trbuha dvije nasuprot stoje� e bradavice.Vis. 150 mm, gornji dio visok 95 mm, donj~ 55 mm, otvor 205 mm, trbuh261 mm, dno 80 mm. (Sl. 2).

Urna, glatka, od crvenkastosive ilova� e sa koni� nim gornjim dijelom,donji trbušasti. dio sužuje se prema ravnom dnu; nadopunjena. Vis. 210mm, otvor 200 mm, trbuh 260 mm, dno 100 mm. (Sl. 3).

Široka, niska, nepotpuna, sme� esiva zdjela bez ru� ke, rub malkozavinut prema vani manjka. Okolo ramena posude kratki, okorniti prstomutisnuti žljebi� i. Sa� uvana visina 152 mm, trbuh 260 mm, dno 85 mm.

Ošte� ena zdjela (terrina), crvenkastosme� a, sa dvije ru� ke, sužujese prema ravnom dnu. Djelomi� no je sa� uvana i dopunjena manja u lukzavijena ru� ka uglastog profila. Druga ru� ka, vrat i rub nedostaju. Sa� u-vana vis. 117 mm, trbuh 310 mm, dno 90 mm. Sadržaje kalcinirane kosti.

Sme� esiva plitka zdjelica, glatka sa jednom ru� kom; rub urešen samanjim a rame sa ve� im utisnutim rupicama. Vis. 65 mm, rub 60 mm.

Dijelovi ruba crvenkaste, široke posude sa dijelovima široke ru� keodmah ispod gornjeg ruba, koji je na unutarnjoj strani ugla st.

Rbine malog, glatkog lon� i� a od sme� esive fine pe� ene zemlje saru� kom. Ramena niska a ru� ka vani uglaista siže iznad ruba. Otvor cca100 mm.

Na� ene posude pripadaju tipu, koji je karakteristi� an za takozvanuluži� ku kulturu. O tome, tko su nosioci te kulture, bila su mišljenjaveoma odvojena. Najvjerojatnije je mišljenje prof. Richthoffena,12 kojije ustanovio, da su to Iliri. Ovo groblje u Horvatima bit � e mu svakakovažan � lan u nizu njegovih dokaza.

Vjero'jatno je, da je bilo uz Savu još više grobova i naseobina ove "kulture. Koliko mi je poznato, god. 1927. kod gradnje velikih Savskihnasipa kod Strmca pa do Siska našli su radnici na više mjesta »ciganskelonce«, koje su na žalost uništili. Prema samom kazivanju nije mogu� eodrediti tip posuda.

Zagreb 1904-1911 i u razli� itim godištima »Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva uZagrebu«.

9 K 1ai � Vj., Slobodni i kr. glavni grad Zagreb, Zagreb 1913, str. 12 i d.lO Katalog Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba, prigodom hiljadu-godišnjice

Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1925. str. 86 i d. (Citiram kao »Katalog«).11 Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, str. 201. Katalog str. 89, br. 72.12 B o 1k o v. Ric h t h off e n. Die Bedeutung der Lausitzer Ku~tur flir die Vorge-

schichte deT DonauHinder und das I11yriertum ihrer Volksgeh6rigkeit, »Manus« Bd. 27,6Hf. U toj raspravi iznaša i sve druge teorije o nosiocima te kulture.

2

N

1I

I

Q

Dr. Klemenc, Prethistorijski itd. spomenici Zagreba I

3

Oko 400 pr. H. po� ima se i u našim krajevima pojavljivati uticaj la-tenske kulture, � iji su nosioci bili Kelti. U koliko su naselili krajeve okoZagreba, teško je ustanoviti. Svakako se spominju njihova imena dalekou doba rimskog gospodstva u tre� e stolje� e poslije H. Na nadgrobnomspomeniku koji je iskopan 1885. iznad kamenoloma u Podsusedu imeno-van je C. Julius Adietumarus (Vjesnik H. A. D. N. S. X 1908/9, 164 br.359). Kognomen je svakako keltskog izvora. Keltski kulturni uticaj bioje dosta zamašan, jer na objekte njihove materijalne kulture slijede nepo-sredno rimski predmeti tako, da ne postoji to� na granica izme� u jednihi drugih.

Po daljnim predmetima, koji su na� eni istom zgodom u Horvatimamožemo zaklju� ivati, da je to mjesto bilo naseljeno dalje do inclusiveRimljana. Iz latena potje� e bronsana narukvica. Sa� uvana su dva ulomka(Arheološko-historijski odio Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu br.inv. 49)Y Više rbina od [sive, fine pro� eš� ene zemlje (.iJbidem,br. inv. 47) /~željezni lokot i tanki dugi srp od željeza sa nastavkom za držak (ibidem,br. inv. 4815), jesu iz rimskog vremena.

Veoma je interesantna � injenica za Zagreb i za kraj uz Savu premaSisku, što su od prijašnjih kultura najbrojnije zastupani rimski predmeti.Ostaci rimskih zgrada i cesta, groblja i nalazi novaca nerazmjerno pre-sižu po broju il veli� ini sli� ne objekte sviju kultura do kraja prvog tisu� -godišta naše ere. Radi toga nije ni � udo, da su i na podru� ju Zagrebarimske starine na� ene u najve� em broju.

G. A. Jiroušek izjavio mi je, da su radnici kod kopanja odvodnogkanala, koji vodi od Topni� ke vojarne prema Savi, našli u dubini od 2 mvodovodne cijevi od pe� ene zemlje, položene istim smjerom. Kada jedospio na lice mjesta radnici su mu protuma� ili položaj i pokazali neko-liko polupanih ostataka tih cijevi. Veoma je vjerojatno, da su to bili ostacirimskog vodovoda, koji je vodio prema nekoj vili južno od sadašnje Ilice.

Kod sv. Duha su našli u više navrata po nekoliko rimskih novacai to od cara Trajana (Coh.2II, 618), Hadrijana (Coh.2 II, 1,187 dif.), Pija(Coh.2 II, 650). Svi u Arh.hist. odjelu Muzeja u Zagrebu, br. inv. 1.453,1.834, 2.228. Dva veoma loše sa� uvana velika bronsa cara Hadrijananalaze se u rimskoj zbirci istog muzeja pod br. 55.16

U \Mleta� koj ulici na� en je veliki brons cara Domicijana (Coh.2 I,314) Arh.-mst. odio Muzeja u Zagrebu, br. inv. 25.554.

Prema p1smu Rikarda pl. Schmigoza, koje se � uva u Arheološko-historijskom odjelu Muzeja u Zagrebu, našao je on prigodom kopanjajaraka za vodovod na Markovom trgu 17 komada rimskih novaca ve� i-nom bronsanih a i par srebrenih.

Više kasnorimskih komada iz IV. i V. stolje� a poslije H. bilo jena� eno na vrtu posjednika Ljudevita Hrvoi� a u Tuškancu, dalje u Opa-ti� koj ulici, na Opatovini, u vrtu Martina Šege u Novoj vesi. Na Miro-goju u Senftlebenovom vrtu našli su god. 1902. veliki brons cara Trajana(Coh2 II, 352, Arh.-hist. Muzej Zagreb, br. inv. 1291) a 'na Ribnjaku bron-

13 Katal,og 86. 4.l4 Katalog 86, 16 i 88, 62.10 Katalog 88. 48.16 Katalog, 87, 38.

4

••

•

•

••

•

sani kamad cara Valentijana II (Cah2 VIII, 22, Arh.-hist. Muzej Zagreb,br. inv. 24.767),17

Veama mnaga starih novaca, u prvam redu rimskih, našli su priga-dam kanalizacije pataka Medveš� aka gad. 1899. na Pataku. Skara svisu unišli u numi'smatišku zbirku Arhealaška-histarijskog Muzeja u Za-grebu. Zastupana su ava vladarska lica iz rimskog daba: Germanicus,Titus, Vespasianus, Faustina stari,ja, Probus, Crispus.18

Kad kopanja temelja gad. 1888 za Gavellinu ku� u na Jela� i� evomtrgu (sada br. 12.) na� en je mali brans cara Diaklecijana (Cah2 VII, 541),Arh.-hist. IMuzej u Zagrebu, br. inv. 12.703.

Na Zrinjevcu su našli kad gradnje Sudbenag Stala veliki brons caraHadrijana.19 Tkal� i� spaminje, da pasjeduje u svajoj zbirci više rimskihnavaca, koji su na� eni na »prebendarskoj nekada livadi a sada najnavijemsajmištu kad pataka Medveš� aka«.20 SvakakO' se radi ovdje o' predjeluakO' ulice Ra� kaga i Klaani� ke ulice.

Na� eni navci ,osabita njihavi skupni nalazi veama su važni u vezisa adgavaraju� im terenskim prilikama kad istraživanja starih puteva. Zaprau� avanje naselja mogu mnaga više paslužiti predmeti pa makar pa-tjecali ani iz grabava. Gdje su grabavi, abi� na su blizu i abitavališta unarmalnim vremenima, izuzevši namadske narade.

Kada su kapali glavni kanal u Navoj vesi, na� ena je željezna sjekirasa duga� kam (144 mm) aštricam. Vis. 240 mm. Tip adgavara patpunasli� nim paznatim rimskim kamadima. Arh.-hist. Muz. Zgb., br. inv. 65.

Kad kap anja bunara na dvaršitu g. Pališanskag na pa� etku Petrinj-ske ulice (sada br. 3) naišli su radnici na glavu starijeg Rimljanina adbijelag mramara.21 Vis. 165 mm. Arh.hist. :M.uz.Zgb., br. inv. 68. Kuku-Ijevi� 22misli, da je ava glava danesena iz Siska u Zagreb.

Kad gradnje Zakanjske željezni� ke pruge gad. 1869. iskapali su rad-nici u palju ispad negdašnje klaanice više rimskih grabava. Nekaji adpredmeta na� enih avam zgadam uvršteni su u zbirku Arh.-hist. muz. uZagrebu: ulamak rimske � aše ad zelenag stakla, br. inv. 56. Luk rimskefibule sa lukavicama, duž. 54 mm, br. inv. 57. Glavica rimske pravinci-jalne fibule ad branse sa dvastrukam spiralam, duž. 20 mm, br. inv. 58.Dva kamada rimske agrlice ad dvastruka pletene bransane' žice, br. inv.61. StaklenO', kackasta, prabušeno zrna, duž. 19 mm, br. inv. 6023

• Mogu� e,aa su spamenuti prabavi identi� ni sa anih 14 grabava sa kosturima, kajisu na� eni istom zgadam na prebendarskam zemljištu.24

Uz prugu mala dalje prema Maksimiru našli su u ista daba vratrimske amfare ad crvena pe� ene, dabra pro� iš� ene zemlje. Vis. 107 mm,otvar 80 mm, Arh. Muz. Zgb. br. inv. 6625

17 Tka I � i� 1. SP. dj. VII, n2p. 2, »Vjesnik H. A. D.« N. S. III, 1898, 201, Klai�sp, dj. 12.

18 B r u n š m i d »Vjesnik H. A. D.« N. S. IV, 1898/99, 217.19 »Viestnik Hvr. arheoL dr.« 1879, 94. »Vjesnik« H. A. D. N. S. III, 1898, 200.20 Tkal� i� 1., L. C.

21 Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, 200, VIlI, 1905, 42, br. 68, sl. 68, Brunšmid Kamenispomenici 38, br. 68, sl. 68, Katalog tab. 3.

22 A!l"kiv XII, 1875, 185.23 L j u b i � S., Popis arkeologi� ko.ga odjela Nar. Muzeja u Zagrebu I, 1, str. 159.

Katalog 87, 28.24 Kuk u Ije v i � , Arkiv XII, str. 153. List gradskog na� elnika dr. Amruša od 4 jula

1877 (Arh. Muz. Zagreb, Arhiv, fasc. Zagreb).2;; Katalog, 87, 29 (u katalogu krivo »Bronsane«).

5

•

Mjeseca svibnja 1931. gad. našli su radnici kad kapanja temelja zaku� u br. 3 u Banjav� i� evaj ulici u dubini ad 2,5-3 m bransani lijepapatirani kipi� boga Zevsa ,(Sl. br. 4).

Zevs, neadjeven, staje� i, akrenut naprijed, na bransanaj pla� ici sa 6rupa za pri� vr� ivanje na drvenu padlagu. Lice bradata, brada prelazineprimjetna u kavr� astu kasu. L. ruka upire se na žezlo, kame garnjidia manjka a u padignutaj desnici drži munju (ašte� ena). Vis. 195 mm,tež. 960 gro Slabiji pravincijalni pasaa kasnarimskag carskag daba.

Prema svima akalnastima izgleda, da je ava ukrasna statueta atpalasa rimskih kala u jarak uz rimsku cestu, kaja je išla avim krajem adzapada prema istOoku(Arh.-hist. Muz. Zagreb, Arhiv. fasc. Zagreb).

Od ·Maksimira prema istOoku uGarnjem Borangaju izme� u ceste iželjezni� ke pruge na zemljištu Fakultetskag dabra nazvanam Bereg našlisu gad. 1932 radnici kad dubljeg aranja rimski grob ad pet kravnih apeka,nad kajima je ležala pla� a ad vapnenjaka. U sredini graba je stajala širakazdjelica od tamnasive pro� iš� ene zemlje sa 1 cm visakim plasti� nim ka-lutam kaa nažicom. Ures: dva reda akamitih, utisnutih, tankih crtica.Vis. 130 mm. Otvor 180 mm. Pokraj ave zdjele stajala je druga sli� nasama ad crvena pe� ene zemlje, pamiješane sa pijeskOom.Ures: dva redaubadenih to� aka. Vis. 87 mm. Otvar 140 mm. Dno 60 mm. Nadalje � ašaad svijetle žu� kaste pe� ene zemlje. Vis 110 mm. (Otvar 75 mm. Dna 33

mm) i trbušast vr� ad žute pe� ene zemlje (Garnji dio mu nedastaje. Dna45 mm). Sve su � etiri pasude u Arhealoška-histarijskam muzeja u Zagre-bu, inv. br. 21-24. Uz ta je bila jaš nekalika astataka spaljenih kastiju.

Kraj avaga graba nailaze radnici jaš uvijek na rbine, kamade apekai crne zemlje, šta bi govorila zata, da je bila avdje manje rimska grablje.2~Vjerajatna je da je ava grablje u Barangaju vidia gad. 1873, Ivan Kuku-Ijevi� ,27 kaji spominje taka� er dva raskapana rimska graba uz samu sa-dašnju cestu. Istam zgadam našaa je na umjetna nanešenam humku kadpredija kananika Gašpari� a tragOove staram zidu, apekama i crijepaviju.Magu� e, da su ava astaci manjega rimskag naselja uz spamenute grabave.

Težaci su presjekli rimski grab gad. 1904 kada su kapali kanal Laš-� inš� ak blizu njegOovaizljeva u Kanal Žitnjak. U avam grabu sa kasturam'na� ena je zdjelica iz pra� iš� ene, siva pe� ene zemlje, urešene 10 mm ispadgarnjeg ruba sa redam tankih, utisnutih vertikalnih crtica. Vis. 77 mm,atvar 156 mm, Arh.-hist. Muz. Zgb., br. mv. 6228 i nadalje rbine raznihpasuda ad sive, pra� iš� ene ilava� e. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 5429te zaponac ad akrugle željezne žice sa jezi� cem, duž. 37 mm, Arh.-hist.muz. Zagreb, br. mv. 62.30

Iz dasadašnjega apisa rimskih predmeta slijedi, da su na� eni paje-dina� na (navci) ili patje� u iz grabava. TragOove magu� e rimskih zgradaprimjetili srna dasad jedina kad Garnjeg Barangaja. Veama važan dakazza naseljenOost nekag kraja nedvajbeno su zdenci. Prvi je uvjet svakagnaselja dabra vada. Rimljani su se znali veama dabro prilagaditi prili-kama, kaje su našli u zemlji, i u avam pagledu, pa su svakaka ve� pasta-je� e zdence (bunare) pabaljšali; kopali su nave ili su u ve� im gradOovima

26 »Vjesnik H. A. D.« N. S. XV, str. 126.27 Kuk u 1j e v i� I., Sp. dj. str. 159.28 Katalog 88, 52.29 Katalog 86, 17 i 88, 39.30 Katalog 87, 21.

6

co

Dr. Klemenc, Frethistorijski itd. spomenici Zagreba II

7

izgradili � itave vodovode. U nekim sistematski istraženim predjelima(Saalburg)31 mogao se skoro za svaku ku� u konstatirati i poseban zdenac.Djelomi� no su bili zidani, djelomi� no drveni. Mnogo puta su smjestili nadno drveno bure, da se bunar ne zatrpa i da voda ostane � ista.

Kod nas su konstatirali bunare iz predhistorijskog doba još u prošlomstolje� u u Jamni� koj Kiselici,32 kada su kopali nove zdence. Bili su sadrvenim obodom. Zidani rimski bunar poznat nam je iz rimske naseobineu Donjem iStenjevcu33 u nadarbinskom vrtu. U Zagrebu su iskopali god.1896. kod gradnje strojarnice za gradski vodovod u dubini od 5,5 mdrveno bure, što nije ništa drugo nego najdonji dio rimskog bunara. Uburetu je na� en vr� sa jednom ru� kom od sive, dobro pro� iš� ene, pe� enezemlje. Vis. 178 mm, najširi u sredini 178 mm. Vrat duga� ak (76 mm) saširokim otvorom (77 mm), (Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 63.), nadaljeošte� eni bronsani kotao, još u vrijeme uporabe jako zakrpan sa povrazomod okrugle bronsane žice (Vis. 160 mm, otvor nepravilan oko 160X 180mm, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. ,64.)34

U Gornjem Gradu u današnjoj Matoševoj ulici br. 9. našli su radnicikod pregra� ivanja !Magistrata 3 m ispod dosadašnjeg temelja drveno buresa veoma mnogovrsnim inventarom. I u ovom slu� aju se radi onajdonjemdijelu starog bunara. U Gornjem Gradu postoje izvori još u manjoj dubini,što se je moglo veoma neugodno primijetiti kod restauracije crkve sv.Marka, kada su morali jedno manje vrelo odvoditi posebnim kanalom.Ovaj bunar morao je biti veoma dugo u uporabi, jer tipovi na� enih po-suda sižu od kasno-rimskog vremena pa do kraja Gotike. Po tipovimaodgovaraju predmetima iz rimskog doba:

Okrugla, zdjelasta kamena posuda sa dnom probušenim od uporabe.Na vanjskoj strani � etiri 115 mm visoka okomita rebra, od kojih je jedangore žlijebast i služi kao izljev. Vis. 170 mm, otvor 145 mm. Prvoj sli� naposuda od vapnenjaka, tako� er sa probušenim dnom i � etiri okomitarebra (Vis. 65 mm) sa izljevom i t. d., kao kod prve. Vis. 148 mm, otvor140 mm, (Muzej grada Zagreba, br. inv. 644 i 645.)

Sredovje� nog mogu� e slovjenskog porijekla je lonac od tamno-sive,grube pe� ene zemlje. Horizontalni, odebljani rub ošte� en. Ispod vratavalovita crta. Vis. 140 mm, otvor 130 mm, dno 135 mm, (Muzej gradaZagreba, br. inv. 642).

Gornjemu sli� an lonac, ali bez svakog ornamenta od tamno sive grubezemlje. Vis. 160 mm, otvor 135 mm, dno 65 mm, (Muzej grada Zagreba,br. inv. 643).

U Gornjem Gradu na� en je tako� er bronsani novac bizantinskog caraJustina JI 1(518.-527. poslije H.). Odgovara tipu Tolstoy, 435, 81, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 534.

Osim ovih zadnjih spomenutih predmeta nije u Zagrebu poznatomnogo predmeta iz ranohistorijskog vremena. U Krugama su otkopaliradnici Josipa Severa (Kruge br. 4) god. 1911. na prudiš� u Štrbca grobsa kosturom i jednu željeznu sjekiru za bacanje. Arheološko-historijski

31N. pr. u Saalburgu (Westdeutsche Zeitschrift XXIII, tabl. I, 1 i tekst str 344) i uStrassburgu (Forrer, Elz. Anz. IX, 1918, str. 941, sl. XIV, 1923, str. 120 sIj.).

3" Mi c h. v. K u n i t s c h, Jamnica im Konigreiche Kroatien, Agram 1831, Anm.S. J, 8, G u n dr u m Fr. S. dr., Jarrmi� ka kiseJica, Zagreb, 1905 str. 10.

~" »Vjesnik H. A. D.« N. S. III, 1898, 212.34 »Vjesnik H. A. D.« N. S. VII, 122, sl. 8; Katalog 88, 54.

8

..

odio Hrvatskog narodnog muzeja poduzeo je tamo daljne iskapanje, pasu tom zgodom otkopati svega 4 groba sa � ovje� im kosturima. U zadnjemje na� en još konjski kostur. Kosturi u drugom i tre� em grobu nisu imalinikakovih predmeta, dok se je u prvom i � etvrtom grobu našao i ovajinventar:

Grob 1. Ve� prije spomenuta, francisci sli� na željezna sjekira (sL 5)

sa tuljasto produljenom ušicom. Oštrica lako zavinuta, duga 55 mm. Duž.sjekire 183 mm (Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 36.) Uz to lon� i� 35 bezornamenta od sive grube pe� ene zemlje, na rubu ošte� en (sL 6). Vis. 100mm, otvor 57 mm, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 37. Komadi� crvenope� ene zemljane posude.

Grob 4. U ovom konjani� kom grobu na� eno je konjanikovo oružjei dijelovi opreme. il( o p Ije (sl. 7) za bacanje od željeza sa duga� kim� etverobridnim šiljkom, veoma dobro sa� uvano još sa komadima drva uokrugloj tuljavi. Dulj. 345 mm. Arh.-hist. M'uz. Zagreb, br. inv. 29. Ravanduga� ki ma� (sL 8) od dobrog kovana željeza sa jezi� cem za drvenidržak, koji je djelomi� no sa� uvan. Oštrica, široka kod bal� aka 50 mm,svršava dolje u šiljak oštar na obje strane. Gornji rub ma� a odebljana paralelno š njim 15 mm široka udubina ,(Blutrinne). Duž. 720 mm.Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 28. Ravni n o ž od željeza slomljen u dvakomada sa nastavkom za drveni držak. Ostaci drvenih korica priljepljeniuz nož. Duž. 186 mm Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 38. Dva plosnaokova od željeznog Jima me� usobno vezana šipkama (sL 9) za poja� anjeprednjeg a dva za poja� anje stražnjeg dijela sedla. Arh.-hist. Muz. Zagreb,br. inv. 27. Dva komada željeznih str eme n a36 (sL 10.). Gore � etvero-uglasti otvor za provla� enje remena, na kojem su visjeli. Lukovi od že-ljeznih šipki (profil Q) prelaze u svedenu plo� icu za upiranje (107X45mm), koja je poja� ana na vanjskim rubovima. Vis. 190 mm (Arh.-hist. Muz.Zagreb, br. inv. 26.) Jedne ž val e37 (sL 11) od dviju okruglih po 11 cmdugih željeznih motkica, koje se me� u sobom u sredini vežu petljom aprema vani svršavaju na svaku stranu sa dvije karike (jednom stalnomi jednom pomi� nom). U prvoj' od njih pri� vrš� en je malom kari� icom že-ljezna popre� na 125 mm duga šipka, koja se sužuje prema svome okto-gonalnom kraju. Iznad otvora na popre� noj šipki � etverouglasti otvor(17X9 mm) za podbradni remen. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 25.Šuplje š i lo od kosti (sL 12.) urešeno sa cik-cak-crtama. Na donjemkraju sa� uvane 4 rupe za provla� enje uzice od kože. Donji dio djelo-mi� no ošte� en. Duž. 100 mm. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 30. Sve-dena p I o � a od kosti (sL 13), koja je služila za poja� anje kraja odluka,38 slomljena u 6 komada (sada sastavljena). Rub užeg kraja ošte� ena na širem ima dvije rupice za � avle. Na strani je izrezana u obliku polu-

35 Veoma je sli� an loncu iz Avarskog groblja u Orehgegy-ju. Vidi, A. Mar o s i etN. F et t i c h. Trouvailles Avares de Dunapentele str. 24, sl. 9. Izašlo u »ArchaelogiaHungarica, XVIII, Budapest.

36 Ova dva stremena donekle odgovaraju jednome komadu iz Szitrak-a (H a m p el,Alterthilmer des frilhen Mittelalters in Ungarn. Braunschweig 1905, str, 232, sl. 531).

37 Naš komad je veoma sli� an frana� kim žvalama iz groba u Heidesheimu (F o r r e r,Die Pferdetrenlse... Berlin 1893, .str. 9, tabl. VIlI, sl 2) a i jednim iz groba Karos-u(Hampel s. dj. I, 249, sl. 591).

38 Koštane plo� ice za obloženje luka veoma se � esto nalaz,e u avars.kim groboviman. p. u UlIo, u grobu biro 2, 19, 36, 153 i t. d. (Horvath T., Die avarischen Graberfeldervon 0'110 und Kiskoros, Arheologia Hungarica XIX, Budapest).

9

kruga za tetivu. Sir. na širem kraju ca 37 mm, na užem 15 mm. Arh.-hist.M'uz. Zagreb, br. inv. 31. Tri manje � etverouglaste {30X28 mm) pr e-� i c e39 od bronsane žice sa plosnatim prema dolje zavinutim trnom (sl.14). Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 32. Jed n a � etverouglasta pre-� i c a (50X48 mm) od okrugle željezne žice (sl. 15). Arh.-hist. Muz,Zagreb, br. inv. 33. Bronsana p I o � i c a40 kao okov za okrajak remena(sl. 16), ornamentovana sa dvojnim spiralama, kuglicama, i sl. Duž. 78mm. Arh.-hist. ,Muz. Zagreb, br. inv. 34.

Ovi grobovi potje� u iz vremena oko 800. g. poslije H. Svakako suiz doba malo prije nego što je Karlo Veliki uništio Avarsku državu. Kojiod na� enih � etiriju kostura pripadaju Avarima akoji Slovjenima, teškoje sigurno re� i, jer nijesu obavljena nikakva kraniološka mjerenja. Vje-rojatno je, da je kostur u � etvrtom grobu pripadao Avarskom konjaniku.

Potrebno je, da spomenem još jednu vrstu gra� evnih spomenika; tosu žile kucavice svakog naselja, ceste. Obzirom na razvitak razlikuju sedviie vrste cesta. Prvo one, koje se svojim smjerom tijesno prilago� ujuterenskim formacijama. To su u prvom redu skoro svi predhistorijskiputevi, koji vode uz doline rijeka ili po njihovom razvo� u. Ove su cestenašli Rimljani u našim krajevima, pa su ih zadržali, nekoje dalje izgra-� ivali a služile su im dalje kroz � itavo njihovo vrijeme i postojale suviše ili manje kroz srednji vijek do današnjih dana. Rimljani su kadikadiz važnih, osobito strateških, razloga napustili ove ceste pa su gradilidrugu vrstu. Vodili su ceste najkra� im smjerom od jednoga grada dodrugog bez obzira na terenske poteško� e, preko mo� vara i voda, teškoprolaznih brda i sutjeska. Ovakvu dobro izgra� enu mrežu cesta i putevanijesu napustili ni ljudi srednjega vijeka, nego se dalje služili njima. Sva-kako je mnogo cesta propalo, ali se u listinama XII. i XIH. stolje� a, pai kasnije, spominju kao »starinske ceste« pod razli� nim zna� ajnim ime-nima, kao n. pr.: Magna via, Via antiqua i 1. d.

Na podru� ju grada Zagreba nije se dosad primjetilo nigdje tragovastarih cesta, ali se na to i nije polagala dosad nikakva važnost u dosa-dašnjim istraživanjima. Svakako je ovim krajem vodila u predrimsko.rimsko i poslijerimsko doba cesta smjerom od zapada prema istoku. Ve�u predhistorijsko doba postoji kod Stenjeva� kog Goljaka naselje. Jošve� a rimska naseobina poznata je u Donjem Stenjevcu. ,od ovih zapadnood Zagreba leže� ih krajeva vodila je cesta do kraja, važnog ve� u ilirskodoba, do mjesta Andautonia,41 koje je imalo u rimsko doba još znatnijuulogu. Ova veza izme� u ovih naseobina svakako je išla preko podru� jadanašnjeg Zagreba približno ovim smjerom: paralelno s Ilicom na sje-vernoj strani do Jela� i� eva trga, dalje prema pala� i Sudbenog Stola, uzstaru klaonicu sjeverno od željezni� ke pruge, Banjav� i� evom ulicom dodanašnjeg Aerodroma i dalje prema Resni� koj Trnavi. Dio ove stare cesteiz Stenjevca prema Zagrebu spominje se u listini iz god. 1367.,42 koddiobe posjeda izme� u Nikola Thouta de Zomzed i Nikole sina Arlandova

39 Sli� no u UlIo (Ho.rvath T. s. dj. tabI. XIII. rsl. 14).40 Sli� no vidi Hampel. sp. dj. I. 536. sl. 1628, Svi u Krugama na� eni predmeti opisani

su i u Katalogu 89. 6l.41 To� nuje podatke o ovim mjestima vidi Klemenc J. ArchaeJogische Karte von

Jugoslavien. Blatt Zagreb, Zagreb.4% Iva n � a n Lj., Iskapanje u ri'mskom groblju u Stenjevcu .Vjesnik H. A. D.«

N. S. III, 1898/99, str. 213.

10

II

10

IS

8814. 12

Dr. Klemenc, Prebhistorijski itd. spomenici Zagreba III

11

de Stenouch: »m eta ..... per ven ire tad pra edi eta m via mmag nam, q u ede Z a g rab i air e t ver s u s Z o m z ede t p ei p sam via m per c o n t i n u a s m eta sve r tit ura doc c i-den t e m .... «

Od ove velike ceste, koja je vodila od zapada prema istoku odva-jale su se ve� e ili manje grane prema sjeveru i jugu. Tako se je odvajaoprema sjeveru put u rimski kamenolom kod Vrap� a, drugi opet premavisini sv. Duha. Predhistorijska a i rimska cesta dijelila se je kod Jela-� i� eva trga pa je vodila uz Gornji grad i dalje zapadnom stranom potokaMedveš� aka do Gra� ana. Cesta prema G. štefanovcu dokazana je na-lazom kasnorimskog novca,43 a spominje se kod grani� enja posjeda Re·metskog samostana god. 1376.,44 gdje piše: »(m eta) . .. dei n d ever s u s e u n dem oce ide n t eme u n d o per ven ita d via m,que transit de Za,grabya versus villam Stephanoch ...

Prema jugoistoku vodi velika cesta preko Save do Siska. Ova cestaspominje se kao via magna u Zlatnoj buli kralja Bele IV, god. 1242 a vodikraj Kruga, gdje je sigurno služila avarskim konjanicima, dalje prekoKraljevog broda:45 » .... P rim ame t a est i n p ort u Sa w e, q u iK y r aIr e w y die i tur, i u x t ama g nam via m, et per e and e mte n d i t u s q ue ad r i v u m q u i Z o y sea die i tur, q u e m r i v u mt r a n s i t per P o n t e m .... « a dalje prema Velikoj Gorici i Kurilovcu,gdje se spominje kod opisivanja granica god. 1377.:46» ... p rim ame t ai n c i p ita qua dam m eta ter r e a i u x t a qua n dam an t i-qua m via m, q u e i tur d e Z a g rab i aue r s u s u i 11amK o r i-10 u ch ... «

Na osnovu sviju dosad spomenutih predmeta, koji su nijemi svjedociživota stanovnika na podru� ju grada Zagreba u davnini, možemo do� ido rezultata, koji � e eventualno naknadno na� enim predmetima i dobrimopažanjem kulturnih slojeva u zemlji kod budu� ih iskapanja biti samopopunjeni.

Prvi � ovjek je stanovao ili samo prošao kroz Opatovinu. Kasnije jesigurno postojala manja naseobina Hira u Horvatima, koja se je vjero-jatno uzdržala pod dosta jakim keltskim uticajem do rimske okupacijeovih krajev,a; Rimljani su im udarili najja� i biljeg svoje kulture. Sigurnomožemo ustvrditi, da u doba rimskoga carstva nije bilo ovdje ve� e na-seobine nego samo pojedina obitavališta, možda rimske »vi11ae rusticae,'uz spomenutu glavnu cestu, uz manje puteve i uz potok Medveš� ak. Tekpod kraj rimskog carstva najranije u V. stolje� u, kada su stradali rimskigradovi u Stenjevcu i Š� itarjevu, neki su od preostalih stanovnika ovihgradova i zagreba� ke okolice stalno naselili potonji Gri� (Gradec), kojiim je vjerojatno ve� prije služio kao utvr� eno uto� ište. Svakako mi jevjerojatnije, da je naselje na Gradcu (Gri� u) starije nego Vicus Latinorumu Vlaškoj ulici. Sredovje� ni grobovi u Krugama, gdje je vodila cesta jošod rimskih, ako ne i od predhistorijskih vremena, potvr� uju dalje velikuvažnost položaja Zagreba uz dobar prelaz preko Save u srednjem vijeku.

TJ Zagrebu na� eni predhistorijski i ranohistorijski spomenici nisu odvelike materijalne vrijednosti. Ovdje nije na� eno ni zlata ni srebra, niti

43 »Numismatika« II-IV, Zagreb, 128, 17•• Tka I � i � 1.. Sp. dj. I, 252.45 Tka I � i� I. Sp. dj. I, 17.46 Las z o w sky E., Codex Turopoljensis I, 93, 98.

12

.." ".

\;\

17. Prethistorijska broncana plo� ica u obliku koplja na� ena 2928. g. u

Barutanskom jarku u Zagrebu

ruševina amfiteatra ili kupališta, ali nam ipak na oko najneznatniji pomno� uvani predmeti otvaraju pogled u davnu prošlost. Naša je dužnost da~:akupljamo u prvom redu predmete na� ene u našoj zemlji, pa bili onijoš tako neugledni, jer mogu u rukama stru� njaka dati zamašne nau� nerezultate, važne za nas kao i za op� u znanost. Poradi toga treba da baštakove predmete sabiremo, da ih što više � uvamo, upoznajemo i volimo,a privatni sahi.ra� i da o njima izvijeste najbliže ~mstru� ne ustanove.

Gra� 'evinski zakon od god. 193e predvi� a u § 6 gra� evni pravilnik, kojigovori u tošci 5 me� u ostalim i o zaštiti nalazaka (iskopina). Dosadašnja jepraksa pokazala, da samo mmvo slovo zakona nema nikakvog utjecaja napažljivost radnika i drugih lica kod raznih nalaza, pa je baš stoga potrebno,da se i širi slojevi u tome smislu odgoje. Sada se osobiJtou g'radovima mnogogradi ,i to visoke zgra,de sa dubokim temeljima. Kod kopanja takvih te-melja mnogo put se naišlo na predmete muzejske važnosrti, a mnogo putosobito u gradovima s r,imskom tradicijom (na pr. Sisak, Senj i t. d.) nazidine i spomenike rimskog doba. Temelji modernih zgrada siiu mnogodublje .a otkopane stare zidine smetaju graditelje pa ovi nastoje da ih štoprije uklone, mjesto da pozovu stru� njake, koji bi mogli nau� no odreditivažnost na� enog gra� evnog objekta. Kad bi se kod nalaza sviju gra� evnihostataka ovako postupalo, naskoro bi biil gotovi nacrti mnogih rimslkih gra-dova kod nas.

Mnogo smisla za sakupljanje starine imadu � lanovi Numismati� kogdruštva 'l1 Zagrebu, koji saikupljaju u prvom redu stare novce, pa kad senamjere na koji starinski predmet, obavijes1e o tome muzej. Tako na pr.baš njima moramo zahvaliti za nekoliko dragocjenih podataka, a naknadnome je g. Božidar Amšl, odbormk toga društva upozorio na ovaj dosada ne-poznati starinski predmet sa podru� ja grada Zagreba. God. 1928 našao jeg. Nilkola Zebec, gradski hidrantax, kada je grad polagao vodovod u Baru-tanJskom jarku u dubini od tri i pol metra na prostoru izme� u javnogazdenca do mosta veoma lijepo pa.rtinirani komad neizra� ene broncaneplo� ice u obliku koplja (sL 17). Dulj. 150 mm, deblj. 9 mm, tež. 270 groKomad potje� e iz broncanog doba, pa je služio ili kao novac ili kao votivnidar. Sada je u zbirci g. AnnIšla.

Zaklju� na vigneUa je pove� anje slike br. 16.

Zusammenfassung. Zagreb mit den hier gefundenen Altertiimern war schon 1a~geein dankbares Objekt verschied:ener Abhandl'UlllJgen.<lie in der EinleituIlJg erwahIlJt sind.Die hier aIlJgefiihrten Gegerustiinde rei chen vom NeolithiC'WIlbis 800 n. ehr. Neben d'enGegeru;;tanden werden. wo moglich. auch Fundumstan:de beriicksichtigt. Aus dem Noom·thicum ist nUT eine Schaftlochhammeraxt bekannt, in Horvati sind Urnengraber. Laten-

13

scherben und solehe der Romerzeit gefunden. Romische Einzelfunde, Mtinzen und Ge-genstande, zwei Brunnen, Graber u. IS.w. verv·ollstand!igenda.s Bild der Romerherrschaft.Zu Kruge wurden an der alten Stmsse, dde zur Savefuhrt ftihrte, vier Graber aUlSderZeit um 800 n. Chr. aU!lSgeg·roben,e~nes daV'on~st sicher avaTisch. Weiters wird auchErwiihnung getan, da~ Zagr.eb zwischen zwei romischen Ortschaften liege, Stenjevec imWesten, S� itarjevo (A'Itdautonia) im Osten und dass die, die beiden Ortschaften verbin-denden Verkehrswege, sicher das Gebiei von Zagreb durchquert haben. Auf Grund desvorhererwahnten Materials kommt der Verfasser zum Resultate, dass auf dem Gebieievon Zagreb in vorgeschkhtlicher und romischer Zeit keine grosse geschlossene Siedlungzu suchen ist, sondem einzelne HaUlSer·oder Vil1ae rusticae bestanden. Nach Zerstol'UiIlgder rom. Siedlull1.genin Stenjevec UIIlIdS� itarjevoQfltichteten die tibriggebliebenen Ein-wohner auf Gri� (heme Gornii Grad in Zagreb), das 00 standig besiedelt wurde. Diesegeschlossene Siedlung bestand weiter bis zur heutigen Zeit.

14