Dr Ali KILIÇ FESTIVALE GA бrın’ra dewa ma Xecerié zu de şta Ba ğıré bıne na asmene...

20
1 Dr Ali KILIÇ FESTIVALE GAĞANE MA SERO-II Promethesus, Muzéa Louvre 1 HEMEDE SEKINA PROMETHEUSE DERSIM IO Meîmane sewa ma, xînamié ma, Hémédé Qéméré Sekina amo, paino’ro sere çhîmune ma amo,veiva ma, Xaskar Xanime eve dakîla hu pia, amé ma’re pésaré poto ardo, zîrfeti pota arda, Hemede Qéméré Sekina tusk soino kerdo khevavê Gola Buyeré, gosto serdın ardo, şéné dame Pir Seyd Ali. Çond serri na’ra avê gile Koé Xaskara’ra ma juvin di vi. Mı va Hémédé Qemer Ağai 1 Photo, Dr.A.KILIC Nicolas-Sébastien Adam ,1762,Prometheus, lazé Titan Iapeti o. Name daka hu, Klymena. Hesiodos, Théogonia,Τησαυροσ τησ Ηλληνικεσ; Thesaurus Graecae Lingua ab Henrico Sphéphano, Paris 1842 ; Vol. Sextus

Transcript of Dr Ali KILIÇ FESTIVALE GA бrın’ra dewa ma Xecerié zu de şta Ba ğıré bıne na asmene...

  • 1

    Dr Ali KILI

    FESTIVALE GAANE MA SERO-II

    Promethesus, Muza Louvre1

    HEMEDE SEKINA PROMETHEUSE DERSIM IO

    Memane sewa ma, xnami ma, Hmd Qmr Sekina amo, painoro sere hmune ma amo,veiva ma, Xaskar Xanime eve dakla hu pia, am mare psar poto ardo, zrfeti pota arda, Hemede Qmr Sekina tusk soino kerdo khevav Gola Buyer, gosto serdn ardo, n dame Pir Seyd Ali. ond serri nara av gile Ko Xaskarara ma juvin di vi. M va Hmd Qemer Aai 1 Photo, Dr.A.KILIC Nicolas-Sbastien Adam,1762,Prometheus, laz Titan Iapeti o. Name daka hu, Klymena. Hesiodos, Thogonia, ; Thesaurus Graecae Lingua ab Henrico Sphphano, Paris 1842 ; Vol. Sextus

  • 2

    tu pe hot koura ama Ko Xaskar, mre nn, turq, hemgen, gosto serdin ardo. Kmr bimbarek, kemani sma n do. Ma gle na koura dam pro. Fam amana sma mare zof hewla,grana, karo de grso. Waxte tertel Dersimde, sma nun sola hu Demenure kem n kerde. Khalik m Hmd Mirzali Slemani vatene, wuaxto khe hermeta tu dgan via, Tu ia tt b kere, domoni ame mijdani da tu,vato, ena tya seine ama dina , domonu vato hime to rot v, wuair dina ena sein da tu, vane tu qaria, tte a verda, ama eke hu gureto novo bmbarek ra, tu u waxt Haq ksto. Tu mare na, na Festivale Gaan ma de mare grk ql kstena Haqi qesei b kerene. Ma, Qesa diyine . Hmd Qemer Sekina danara av, ez mneta sma wuzon d hire qesu vajine.

    Hemede Sekina Prometheuse Dersim io. Qesa virene, Promethesus kamo,

    la Hemede Sekina Promethesus iko? Promethesus, laze Titan io, bra Atlas io. Prometheus ht Zeus de

    verva Khronos sar dai vi we. Zeus, y Mathematik, astronomi, msnora , zanistai dano y, misna khe Prometheus ki ero quli b msno. Bado, Zeus wuazeno khe so mordem dinara we daro. Roza khe Prometheus ga qrva keno, bara Haq kemi dano. Tn vozd ve astu keno zere zu triki beno keno bara Zeus .Zeus zoff qarino, bara qullire adr (; ) dano we.

    Promthus sono adr treno beno dano qlli,so mordemi. Zeus,qrino,beno harr,ceno eza dano Prometheus, beno rs kmerira y dano mx kerdene. Hli, yeno, her roj, zria bla Prometheus weno. Platon vanoWaxto khe haqqi bi,so mordemi hona ine vi. Waxt khe y rotia tijra ardi vi dina,Heqqu amr

  • 3

    dai vi ve her i eve rati bero barekerdene.. B adr weia mordem, b imkana. 2 Platon, filozofo de grso, hasa comerdura,na qesa hu zura. Tragedia Prometheusde Aisyclos eve venge Kratos na dano vatene: Nika,tika, ho hore qesei bike Heqqura milqi kerdene,ar yine bine lingune hu kerdene, tore n manena , ha bije adr bere qullire,werte yine de mordem ino bero deze tu,ita kem kero ? Promtheus, no name rnd ikinora tu, tu ve hu gereke xiravnia hora hu b xelesne.3

    Prometheus cereno vero vano ya ethero jargen, ya va ipi, ya hme emu, huaise n merdise aznaberu, ya hardo dewres daka her i, ya Tija bimbareke, vere imune tode, niada Heqqura zu Haqqi ez se kerdu? Niade dezu ez er kerdu, werdu qedenu, ond hozor serra ez na bne na dezune nalon, na zinculu kaleke m werde, ez qdenu.Hale min o ewru meste derd m weno qedeneno. 4

    Hemede Qemere Sekina va: Rasta, qedr mn Prometheus io ro juvin. Prometheus adr trt ard da qll sere hardi, m ki, a sr, hermeta m, dgani vi. M peroz pesewe, verva

    Yibrahim ve Isaakra, Rembrandt, 1634

    2 Platon, Protagoras, 320c-321d.

    3 82 () 83 . 84 85

    86 , 87 . 4 88 () , 89 , 90 , , 91

    92 . 93

    94 95 . 96

    97 . 98 ,

    99

  • 4

    Na rotia Kemere Bmbareki spd nitenro, ez kelajir bin, m ho hor mnete kerdene khe Haqq az bdo m. M sond werdi vi khe Xanma m khe kotera lazek ard ri dina, m boe de hu wuad no, ez y bo ve ses tusk kavrura kon qrvan bmbareki, sar brnon. M sond werdi vi, ez iqrare ho de vnetu. Trajedi min tezele Yivrahim peixamberi ki ju juvin io. Yivrahim sond werdi vi khe Sarah khe kote ra lazek ard, Yvrahm laze hu guret berd Haqqe hore laze hu Isak qrva kero. Wu waxt meleke am destra kardi gurete, n verdana.. M od kerdivi khe ez bo ve hot qrvanu sare brnine. Usari o. M ga hu gureti ne itt. Verva m br,dare berji bi. Doth pulo brnra dewa ma Xeceri zu deta Bar bne na asmene khewi de osene. Nate pulura hegau de domonu kai kerdene. M gai gireday. Hiengaja hu gurete. Ez hga ramon.Zere sar m, dgania Xanima m esta. hime mn o zu lizna sir de ro, hmo min o bin asmen de ro. Mote ri asmen bon, mote Kmr bmbareki bon. Tija m,rota m, zeria mna bl lzga hgai de bena vindi sona. Ez hen zonon khe laze mi amo dina, venge hu yo mrcan p cigerune m ceno. Xaflde, dar ber usari bn khew bne asmene hewrin de. Huayise mi yeno. Ez murozin n bon. Germinia biana laze m zr m dera. Nijdi m de dara viale sero mirike wuanena, iftnena. Ez ho hore van na mike xevera xeri dana m. Rotia mune m bereqna. Ez ho hore van ma beme vindi some, na dina de zu tu manena zu ki tora haskerdena m. Sare hu arnon ra rota bmbareki de niadon, ez van tu adr khl kerda zere m, ez mendu werte ma gemu de, br vseno, zime vseno, na roza usari de. Rotia tu ez werdu qedenu. Kesreta tu knta zere m. Xori zeria mn a bl de tu ji heme haskerdena tu, tu bena hem; yena hem sera sona bover. Sere sar mn de na tija usari, zere mi de germinia tu, zeria mn a bl, dina amena tore lauku vana.

    Xaflde, m niada domone dewa ma hete m serr vozene yn. Amei bi nijdi mi vake:

    Hmd Sekina Hmd Sekina hime to roti ve, wuair dina ena seine d w tu.

    Ez bne husk kol mendu.Mi hen zona, sr sar mra tenike ua germine riero lesa m ser. Ez vsu, qdiu. Fk mra vejia, M va :

    Ez de lona mua yi Haq ni, lazek ine vi, y oncia eneke da m. M gai verdaira. Hazeti ve gaura uska hage de averdai. Ez amu e. M

    mavzer ve vit ponz qerqsune gureti, amune n ser boni. M gle ek arnara bmbarek ser. Ez iku, qrr,m vake Haq tore s vio, tu sn Haqa bi adeleta nia nena? M sond werdi vi khe tu lazek bde m, ez tore hoth qirvanu sar b kerine. Tu lazek ni, enek da m. M lnga ek onte, M pon serde kerdi tl, M va , m de lona mua to nn, lazek ine vi, y oncia eneke d m ? M vit ponz qerkesn sere bimbarek de kerd tol, ksth

  • 5

    Milet am vake lao Hemede Sekina, tu se kena,bia bom ik a? Qei Haqra mlqi kena? M va m Haq ksth,. Ez une m gorera boo khe m wadno,m guret ard, berd cnde m sare brna. M va khe brn, born m Haq ksto, no ki meda Haq io. M meda Haq da.

    Hmd Qmr Sekna wr Cemati de bi ewt, veng kesi n koth. M va ez nka, b kereme sima vatena Hmd Qmr Sekina sero qesei

    b kerine. Sma vatena Prometheusi hesn ya ethero jargen, ya va ipi, ya hme emu, huaise n merdise aznaberu, ya hardo dewres daka her i, ya Tija bimbareke, vere imune tode, niada Heqqura zu Haqqi ez se kerdu? Prometheus cerono Tija bimbarek ver. Tragedia Aisyclos sero, grania filozofia Zarathustra vineme. Waxto khe tirku-turanu Peixamber Zarathustra ksth, medune Kermanai bar kerd i Bombay uska Zend Avesta arnera zone Sasnkiriti. ITA VUTTA KAM. Kam, nijdi mordeme Kaml io. ITA KAMIL NIA VATTA, Nietzsche berdo kerdo ALSO SPRACH ZARADHUSTRA5. Eve vatena Incili( Evangile Saint luc, 3,23) Hz Isa ; hiris sere de beno peixamber Nietzsche Prolog Zaradhustra de vano waxto khe Zaradhustra kot hiris sre , y welate hu, Gol Welate hu a verda i vejiaro gle koi.6 Nu Gl; Gla emesta o(Ourmia) wo.

    Filozofe alamani Nietzsche7 Zonaiso Huais de vano zu mordemo bom

    feletlino ikeno Ez ro Haq ceron, Ez ro Haq ceron yye bin vane na mordem i kerdo vindi? Ca zu lazeki p Haq gureto k o? Bom vano Haq kata i? Nietzesche vano ez sima ra vaji, ma Haq kst , m ve smara pia kst , ma ve sma td pia ma kstoe Haqime

    e Nietzsche de heto jra Haq merdo. Nu anota dust khe Haq ji

    mordemi o, mordem merdo Heq i ki pia merdo. Vatena Nietzsche , heto zura raste, heto bn ra ewta.. Rasta, Hz Isa,berd arnara armx, uska kst;Haqe Xristianu, n merdo, Haq yine yne eve deste yne hu dv kstn. Dostoewsky ve hu vano, Haq khe merdo, her i beno8 Camus, Dostoiewsky dima sono. Camus mordemo sarwderdai9 de mantqe kstene keno sa. Vatena filozofu ,mantiq Haq ksten Hemede Qmr Sekina beno lnga ek ser. nar Hmd Sekina lnga ek ont? Haqq ksth ? Ev himune Sengal Xanm Alier Peixamber vi, Raiwr Qoop terei, Peixambr ma eve Zarifa

    5 Peter PUTZ,Introduction, p.272, Friderich Nitezsche , Ouevres Compltes ; Volume I,Robert Laffpnt,Paris 1993 6 Friderich Nitezsche , Ainsi Parla Zaratdhustra, Ouevres Compltes ; Volume I,,p.289, Robert Laffpnt,Paris 1993 7 Nietzsche, Le Gai Savoir ; Af.N125, uvres Compltes, Volume II,Robert Laffont,p.131-132 8 Dostoiewsky, les Freres Karamazov 9 Camus, Albert (1913-1960) L'homme rvolt [Texte imprim] / Albert Camus Publication : Paris : Gallimard, 1963Saint-Amand : Impr. Bussire Description matrielle : 379 p. : couv. ill. en coul. ; 16 cmCollection : Ides ; 36

  • 6

    Xanim berdi sar kerd berdi dai dewleta tirki. Peixambero vre Zaratdhustra ki trku( turanu) ksth, mlete ma bar kerd i Bombay , Hindistan. Tija bmbareki peixamberi ra av vi. Ittiqt Mythra10, xeile raa de drira am welate ma. Mithra, jargenia, Mitraioi,ra eku Mitraion Ore yeno, Ko Mitraiu11 Jargenia Mihra Gaane Latinu yeno zu a zu waxt. e Latinu de Gaan beno Saturnalis, Sol Invitus, Tija n ser vejai Gaane Haqe Saturnus io seveta azadia kole u virajino.. Ht Hurriu de Gaane Haq Teshub io. Waxte Mittaniu de, Mithra- Mi-it-ra, Avestade ( Yast N10) yena nustene. Gaane Urartu, sevta haq Teisheba o. Tika qesa khe pers b kerime,Hmd sekina n va j Kalliayev Albert Camus. Hmdi ek ont Haq ser. Haq mao khe

    Tesiheba urartu Teshub Hemede Sekina sero ok ont bimbarek vi; Tija ri asmen vi. Cor Mithra

    nitaro gai ya ki gaqzik ser. Hmd Sekina inare gaqzk sare brna?Kalliayev Thatroya Albert Camus Rastu de vano m bomba arr 10 ,, Jara, jargenia, 11 ,Samsatde eve Vatena Lukianos , Toxaris,52

  • 7

    Russia ser ni este, m bomba este Zordaria ar ri ser.12 N, Hmd Qmr Sekina, vano m Haq ksth, Haq laz ni, ena seemine d m. Berd Ga Mithra re sar brna.

    Bguman, Lucretius, De Natura Rerum13de Epikuros goinen o.

    Vano,seveta ittiqtune ewtura weia mordemi, kote bin tenga grania ittiqtu. Dina de kess xravinia ittiqatu n ard ra zn. Epikuros, mordemo grek, mordemo zonaao err, xrt, ip, b trso, verva tde xravni sar da we. Epikuros, prodaise mordemi gurete deste hu., sanike jargneni gos n dai, n bulskra, n xurenia, raq raq hewrura ne tersa. Epikuros, eve erenia aql hu td ever kilikerdai skti. Grania, gria, pilia aql Epikuros ds khe verva mordem vraste, y riznai. Lucretius, ji Hemed Sekina Haq n ksth. Lucretius hu ksth, i la est vle hu , hu dard kerd.

    12 Albert Camus, Les Justes, p.61 in Dr Ali KILIC, Ecrits Philosophiques, Hacettepe Universitesi felsefe Bolumu, 1978, s.6 13 Titus Lucetius, Carus, De Natura Rerum, Classiques Garnier,1954, Paris, p.5-6

  • 8

    Ma zoneme khe wuaire cuhudune dina, Habil ve Kabilra hast n kerdi.

    Xeta Haq verva,Kabili, ht Habil guretena. Kabil inare mosile hu bero Haq do.?Rastia Haqi ewtia Haqi a. Na nian kena khe estena wuaire dina n rasta. Estana yi in a. Xravinia dina zur y sero dss bia. Hmd Sekina ji Kabil braye hu n kst,y eke arnera bimbarek ser, Haq hu ksth. J Epikuros, ters mers Hemed Sekina ine vi. ek hu guret, na pa,Haq ksth,berde eke hu hurendi de ozna ro. Mdae Haq ki da. Zeus seveta astku, gost vozdini, Prometheus berd, sr koi ra da mx kerdene, Hq cuhudu seveta Mosil, Kabil berd eve deste y Habil da kstene.Beno khe estena Haq cuhudu, parkerdena hard dewrei a. Zarfkerdena wela mletune bn destuna. Ratia dina ek ontise

  • 9

    Hmd Sekina wa.Endi Haq in o, Haq wedardana, azadia mordemi a. Kstena Haqra tpia, Hemede Qmr Sekna b wuair orr domonu.

    Lew pratika demdaiskaria Hemede Sekina de Filozofia Nietzsche, bojia,

    hu kerdo vindi, xerepia, mordemo pil, berz, mordem sero n menda. Rea filozofia Zarathustrade, Nietzsche wuazeno , sureta Hz Isai reina biaro araze bikero. Eve zovina qes,fame filozofia Nietzsche, bne ps kriza xerepia i de menda. Heto binra wuazena eve rotia Zoroastrism, newde Xristianini saz b kero, na ra sero, ceronaiso n merdis (retour terrnel) methoda filozofia Nietezsche wa. Qesa mordeme berz( der ubermensch) serra 1897 Karl Bleitreu ,Opera Wagneri 1894 bese n kerd Nietzsche bomenira b xelesne. Rindekia Cosma Wagner Lou Salom sar Nietzsche Freud Rilke Guilaume Appolinaire berd kerd ewt, Lou Salme Nietzsche Freud ra hore kerdi beigiri, Lou Salom nirei nai ve yne sar ser, qami guret deste hu, raun Lucarno de, qami kerdi,remnai, fetelnai.

    Camus, Dostoewski zu xeta nihilizm pia ramt. Romana Dostoeiwsky

    Papaz Koeke ho ra vano Bko,ala su niad kamo honde dano evero? Koek sono yeno vano, Bao, zu mordemo kince sip, herdisa sipi o Papaz venge keno berze, vano Bko ita e Haq io, su bije bia zere, na roza zmustoni de mordem teverde n mano Koek vano ,Bao, no mordemo khe amo p evere Kiliside ro vano khe Hz Isa u Papaz vano ekhe henio, Rew su p bij, bia ma yi newde armx serde mx kerime. Nu anora dust, ond hozori serra Papaz khe seveta amana Isai peroz peswe bervene mnete kene, Isa khe bro ri dina , Papazi td eku cene verdane dme, y ksene. No negation (inkr) ittiqti o, eve zoviana qes, baxkibiana(alination) itiqat Xristiani o..

    Hmde Qemer Sekina, Haq ksto baxkibiana(alination) ina.. Ta

    niviskare Europa Amerika hona romanu vezene wan Haq b kime n kime? Hemedi eke hu eve comerdi eke hu onti vi. Zu eku Haq ksth i. ? kam ?utr am kstene? Vetana Hemede Sekinara qeri ma na qesu tr zoneme?

    Kant pers keno, ez tr besekon i(object) b zonine? Kant na persk

    Kritika Aql Zolal14 de araze keno. Hemede Sekina eke hu guret, ek nove Haq ra Haq ksto, Bo gureto ardo sr boni de sar brno; eve coamerdi Medae Haq do. Pratike Hemede Sekina mantq etika Kanti dano we. Vatena Dostoiewsky Pratike Hemede Sekina de Haq khe ko, her i beno Hmd Sekina seveta n biana Laze hu Haq ksto ekhe henio laze hu beno. Haq kstene pnia dina nia.

    14 Kant, Immanuel (1724-1804) Critique de la raison pure [Texte imprim] / par Em. Kant ; traduite de l'allemand, sur la 7e dition, par C.-J. Tissot,... dition : 2e d.Publication : Paris : Ladrange, 1845 Description matrielle : 2 vol. ; in-8

  • 10

    Waxto khe Hmd Sekina am ma gle Ko Xaskarra, ma uska juvin

    di. Hemede Qemer Sekina zof mrozn vi. M va Hemed Aa nare honde mrozn a? Se vio? ik o? Hemede Qemer Sekina va:

    Eve qesa rast, m ek arnara Haq ser, vitu ponz qerqesuni nai pa, y

    sero kerdi tl, m zu re daka yira milq kerd, Haq or rei nade daka m. M va tri Hemed Aa ? Y va m khe ek na pa, Haq ksth, dora tipia, or laji dai m; oremine

    nka zindan dere. M va rnd, Hemed Aa domone tu, seveta welate hu dan pro, seveta

    dijdeni n kot zindan. Era tu vir nino, ma lawuke vatene pia Kora khe mare am, ma eke hu kerdi ar berdi Najmia de dai dsmeni, we waxt Jarr diyari td mara hr dai, Sar ko Jele bine lingune dismeni de T d b duz rati, Ple Dersim khe berdi n berdi, pei de qsle qereqoli vrati Mneta ena tu Xaskar Xanme cerovaise Xanima tu Beser rnd anara dust. Veiva ma Xaskar Xanme vane Moa m mde dgan vi ye, Moa m am tu ser Mnete kerde, va lazek bvo,neke am riye dina Nam tu no mra Nam m ki Xaskara Nam tu ki Xaskara Ez j tu ve j Duzgni Pak u khuleli ko Nam tu no mra Tore keno reza u mnete

    Sma zonene khe laze Hmd Qemer Sekina Dr Baran bi qommandan

    AGRK, Hmd Sekina i alamania uska fetelia, laze hu kerd sa. Hmd Sekina bne mz duma ver mend. Hmr Qemere Sekina, ftlia n ftlia laze hu ca n di. Zof mnete kerde. Nala. Berva. Se kerd, n kerd, laz hu a n di . Dest Hmd Qmr Sekina giredai . Nika, seveta y, qesa Kant i a diyine pers kerime. Ez se bi keri ya ki ez i bese kon b keri? Kant no pers Kritika Aqle Pratik15 de ceno deste ho. Perse hireyin, Kanti, Ez bese kon womud bi kerine, Haq b vo? Hemede Sekina, eke ho guret na pa, Haqo khe esto wu kst, reina k n beno.

    Ma gle koune jargenu de vnetime. Ko ma Berze vorine, kemerine, brine.Taine sero, vora kou osena. Ji Jela ma Dersim, Ji Ararati, Ji Suphan Xofini, Ji Cudi u Gabbari, Ji Ko engeli, eme Harik u Munzuri sukha Dersimi kene d letei . Pll dano sono eme Muziri ver Gol etu de ql vine juvin. me Xarik vano se kena gone wer? hme Munziri vano se kena pusqule wer

    15 Kant,Critique de la raison pratique [Texte imprim] / Emmanuel Kant ; trad. [de l'allemand] par J. GibelinTraduction de : Kritik der praktischen Vernunft dition : Nouv. d. entirement revue Publication : Paris : J. Vrin, 1974 Description matrielle : 186 p. ; 22 cmCollection : Bibliothque des textes philosophiques

  • 11

    Lew prodais hemude zama ma Mrzali Sleman Hmdi, sewkhan tertl Dersim, eko sur, koo grs, hemo pln, polato tzz wuazeno Roth b do Festival ma. na re hem Munzuri gonewero, tir hem bi gonin, av mare domonia hu qesei bkero, pe c lawuka Dr Lai vazo. Mirzali:

    P sew a.Ustra,na khlara dnik, pei dara brni o ra. Ma m hewn de xren a. Ez ustra. M kamose h gret. Post de niyane m guret ,n. Ek he, post do a kerdo pr kerdo pe qlpra berdo. A na qewda Seyd sero a bena.

    Post pr o. M vth. Hengt. Hond rn m kerd m berd da bne qlpuro. M la fk y ali guret, rn guret m. M guret, p fk vroskt we, p fk vroskt we, p fk vroskt we, kerd kort kerd t wert ra, kerd wert^tra, m ber axre. Axre.. Usari o zona? Usar o, hona velg bio bor, gnio Xloz.

    M berd w gom ma est o, yme tevera kli tever qnc nro. Gome mak ki est o zonena? M y kemeri nay vi vera, amu xore kotra, amu kotra.

    Ma m ust ra, do sana.D ai, hre a do sana. Cao pen klhe endi ,ard,sana kerdro. Legane rn vrast. Mit da, mit da, mit da, sol mit da, Legan berde ver.Berde ver, ez tever a. Ma m dnike dera, zerede sert kerdo. Re vak, bsmllah, bsmllah, bsmllah, bsmllah,, ya Dzg, Ya Xzr, Ya Dndla oli, tore se bi?

    M veng n kerd. Raa bine vak Ya duzgu Ya Xzr vak Ya duzgu Ya Xzr ; no se

    bio?. Kelajir bi zona? M va da wu wa o? N vak bko! bko! bko! bko! , vak esmu mlaket rne ma

    berdo, vak dian qens bend kerdo, berdo . Vak b !s! vak Pi tu,bro e

    M va Haqi verde tove vo; bara mre ez ik o? an ik a? s dew ; P tu bro qrva keme zonena? M va Duzgn verde tove vo bko! bko! bko! bko! , vak, al b;t^d sngy de. M va al kuyo? Day? Gl hu? Deh.. er koti? Bra kerdo top, kerdo t twertera. Vroskt o w gl,

    kerdo t twertera. bko! bko! bko! bko! , vak, t bse n kena. Mlaket gire do. S!

    P to bro tora van. N mva Da, ez n n son Bia Fide b rusne. Fide k e Ali Zari berdi vi. Wu lewe de bijeki kerdra. Bijek de ra.

    Vak: Fid! Fid! Fid! Al b! averde b!

  • 12

    Fde am i veng dara pi hu, Pi Mirzali yeno qyt post rni beno. Vano, rasta nu kar mlaketno. Ano, qrvanu sare brneno.P c beno araz khe rn mlaketu n verdo, Mzali ve bray ho Ismauilra pia trto berdo verdo. Nka kewra ma Hmd Dungra perskerime. Mleket este ine? Ekhe este tr kewra Hemedo Dung Milaketu ver ftlio? Mlaklet ik o? inare vane milakete pesewe? Tari rost, zlomtikh? Tija bimbareki, tiriza qlvike? inare veng danera dar u jarr? Sr ve tlsme dina k o? Mordem qi milaketura terseno? Ters xof ik o? Haq k o? Bmbarek k o? Qlawuz k o? Xzr kam o? Jar tr bar bi? Raa Hqq utr vurne berde kerde bne dest tkme? Seyyd kotra vejai? Raa Haq Islam ava wa? Raa Seyyd Prr Raiweru kata sona kunara kammy dme? Qesa bne hewn k o? Tewt k o? Kam kune heuw kam kune tewt? Vengra Haq dane ik a? Veng Kelam o? Kelam veng o? Kam kelam vano? Kam hewn viveno? Kelam tr nare vurnene? Hewn kehanete danora dest ya ki n dano? Kerameta tewt ik a? Na qesa sero ma wuazeme vatena Pir Seyd Ali Bijerime? tr beno ta bawai vengdanarera Haq, veng daise zu juvin nio? Na vurnais tr Ittiqaet Dersimra beno dr y vurneno? Ittiqate Dersim o khe Islamra av o. Venge d bawa u ju ki mineta zu hermeet bijerime. Her d, Haqra veng daena hrdmena pia zu juvin ni?, Mneta vrene, vrende vata, eve zovina qese mneta vrni de Oli, Hesen Wusen, Kervela in e. Mneta, dyn ya ki hreyn de ma niadame ; kei kam veng dora Haq her waxt, vurno. Bawau qlawuz berdo kerdo Kuresz, ya ki berdo kerxdo nijdi koi. Qilawuze wuaire Seyid Mamedi, Qilawuze Xzre Gola Buyere, Xizr Koti menda esm vera b coamerdi, na dormede io Qlawuz asm _ roji, ewlia hot prun o. Qlawuzo hir mi burusne na everde, b ez ve qrvane to

    Tika vengra Haq dan anora zu, Xzir, Qilawuz, Wuair, daim, hazr nazr nio. Heto zura, hona, nka,end, Xzr n amo. Xzr khe bero, u we Xzr ve hu Haqq nio. b coamerdi, qilawuz o xir b rusn diari ani..err hu kena bavek kami? Xzr sero, Dersimde zof dekernino kene, ta van; Xzr o Khal, kam o? Koti mendo ? nare tenga ma de nn o; mara herdio endi tm b kesu r wuair ne vejino, tenge de hazr u nazr nio, tari de ma averdano, sono Xzr khe esto nare Mlete ma na halde verdo? Y helva gureta berda eskhere tirkra pia bar kerda werda?

    Bra Mesut16 zu kokme Dersimde qesei kerdo. Mordeme Kokm vato, Xzr mara hrdio. Qesa grse ma nare Xzr hrdna? Ma seveta Festivala Dersm, theozofia, Haqqzanistia Dersim pers kerime. Reze ittiqate hu vejime,pakia jarr darrune hu bi arimera zon khe roz beno Xzr aze mare beno hast, mlete ma eve zone hu vengdanora Haqq, Xzr mlete mara beno hast. Bado, ez gereke, kramet vtene Dersim ve raa Ahl Haqqi, tariqat

    16 Mesut zcan

  • 13

    Shahmany Haqiqat sero karo grs viraji, ez b msnra mlete ma khe reze ittiqat Dersim k o. Ez av Ceme Baba Hdme Vroze Dewrei cn deste hu.

    Bava khe kotivi tewt hewnu vineno. Nka pers kerime,Krameta tewti ik a? Bava Hmd Vroze Dewrei khe kotene adr, adr eve fk hu saine n we Adr jargen o,srre estena dina wa kerramete dt adria. Adria dota. Misaise dina dtia(dina metafizika). Ehke henio, Tewt ra hewn i msnenora ma?

    Zonais, tewtra zonais o. Eve raa Haqq veng daena sene zonan peida

    bena?, Sene misnaene? Bava Hmd Vroze Dewrei i di vi? vat vi? Tewt te i da wendene? tr beno Bava Hmd Vroze Dewrei qedere ma zneno, wuaneno? Hesnno? Eve vatena Bava Hmd Vroze Dewrei p guretene, ra verdene, msan, msnane, msais, msnais ma ik o? Kamij methode rameme? Ma kata beno?

    Na qesa sero ez wuazen khe vatena Nur Ali Sah Ilah laze Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri b arira zon.

    Qesa zonaisa khe ma pers keme tewtra zonaise, ra methode zonais io?

    Ya ki nio? Ekhe henio, , Zonaise tewt, ra ana aqle dialektika, filozof, zonaox, na ra tr rameno? Raa dewreso khe kuno adr, raa rindekzaniara (filozofia) utir juvinra cera bene?

    B adr b keramet , b emat, b tolivu, vendra Haq dan, kemania

    grs n dano ma. Qeid ngri de, bava kuno tewt vano Ya Xzr ala niad no mordemo khe torje gureto dorme na le de yeno nat sono doth.. u vosne me Qlawuze e Seyid Mamed Ao Iqrar do, Iqrare ho a m verd. Iqrarre hore wuair veji, ezo bne lngune tode me ke b bexti srr berj, ne diare ts, hews bmbareki m oseno zu tos, ne diare vroji, m kerdo alo mraji , na dorm io qlwuz asm roji.. ewlia hot prun o nare ht pru? Ht pri kamije? Kamy Kamyde iqrar vato?

    Nika perskerime. Haqq ik o? Kam o? La Haqq Allah k o? Haqq

    AllahO ya ki nio? Ekhe henio, Raa Haqq ik a? Doktrine Quaran Raa Haq koti yena peser kotty juvinra cra bene? tir dokrine Raa Haqq islamra cera beno? Eve zovina qese, Ittiqat Dersim, utr Raa Haqq Ahl Haqra juvin ra cera bene?

    Qesa rast, zn ma de ek Allah ino,Haqq, ya ki, Heqq est o. Vengra

    Haqq dana, vengra Allah dane nia. ke, Islamde vengra Haqq dane ina? Qurande Allah qeri Haqq in o. Vrastena Hard Asmeni islamra av wa.

  • 14

    Pnas d Byit Cheikh Amre Grani 17 de ta qesei yene vatene. Yiye khe raa Ehl Haqq ramene bi 11 hezvete, eve zovina qese bi 11 Air.( Xandan) Ht hme itiqatra B,Ya, Mn ya ki Sah Merdu, Jamde eve qesa jargene, mnete yenora zon. ek Ya de wuaire dina yenora zon. Qesa Ya khe amera dust, ni hard wl, ni asmen, ,i Astaro Pazewer(Venus) , ni mordem, ni iqrar, ,ni honike(lewha); ni kelam, ni veng, n kess bi vi, Haq zu ive Srsaleka Bimbraka pr zernine osa, Y ard Mrcana zolale este, waxto khe wuaire dina zer rez na Mrcane de vi, Mrcane zr Okianus tlsmine n osai de srrn de vi . Y n wuast kher teina b mano. Y hu msnera toluvu. Iqrare hu vat. Waxto khe wuast linga ep berzo, Mrcan ra vejia. Y iqrar da, lnga hu ia ep, este tever n este, Mrcane ra vejia. a qei sero, axnamey Haqiqatte 18Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri vano Dina hona n virajai vi, hona n hard, n wl, n asmen, n zovina , n kri, n Lewha, n Kelam, ni falak n nneth, ni adr, n hurri, n melekki, n zovina astarei n Tij, n asme bi . Hora zu Rezo Jargen, j osania Dn Ya bi . Estene de jargenia ratia teinai a Haqra qeri q maxluq ine vi. Hewse yi Mrcan de vi, reze Mircan nosai bi. Mrcane zr Qanqle de vi Plne Deryai dorme guerti vi.

    Qesa rast Mohammed Mokri, Ahl-e Haq beno arneno Shizme Irani ser, rea Minorsky Ivanov brneno. Hurdi, zanai, kess hete ittiqat Dersim ser ne io, tdin nn sola Iranzu lita. Texte Ahl e Haq eve zone Gorani am nuste kerdene. Hema Ivanov jede eve zone farsi, bnge ceno. Shah Nme-ye Haqiqat zu krmanc Hjj Nematollah Mojrem Mokri laze Mrz Bahram Mokr nusno. Hjj Nematollah aira Mokri a wo. Serra 1871 Jayhnnbad, nijdi Dinawar ed amo dina. Sera 1920 de i sere haqia hu. Name laze Hjj Nematollah Nur Ali Shah19 o. Hjj Nematollah, xeile nustei vraste. Eve vatena Hajj Nur Ali Shah Ktch-i Kordi, eve kirmancki nusnio, Usuli Haqiqat eve Mnajt eve gorani amo nustene.Eve vatena Nur Ali Shah; nust Ahl-i Haqq ine. Prinsibe Ahl e Haqq n a me nustne. ixa khe Hjj Nematollah laze Mrz Bahram Mokr dina amana Adam, Hart, Mart Zohrah ceno deste ho, Ferdawsi dano perskeredne, or ustunune Islam, eriat, Tariqt, Marifet, Haqiqat ceno destune hu, eve des di imamu dokrine Ahl e Haqq e Hjj Nematollah laze Mrz Bahram Mokr sono kuno bne bandira shizme Iran y ve hu sone Cami, nemaz kene,na bera Dersim Kogiri de ina.

    17 Cinquante-Deux Versets de Chaikh Amir, En Dilacte Grani, par M. Mokri, Extrait du Journal Asiatique, Paris, 1956,p392 18 Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri. Shh-nma-ye Haqqat. 1, Texte du Shh-Nma [Texte imprim], "le Livre des rois de vrit", p.35 histoire traditionnelle des Ahl-e Haqq. Texte persan publi avec une introduction, une tude sur les Fidles de vrit, des notes et des commentaires, par Mohammad Mokri... Publication : Thran ; Paris : Dpartement d'iranologie de l'Institut franco-iranien : Librairie d'Amrique et d'Orient, 1966 Description matrielle : Gr. in-8 (25 cm), 25 p., la suite non pagine, errata. [D. L. 5009-67] Notice n : FRBNF33102634 19 Nr Al-Shh Elh. L'sotrisme kurde [Texte imprim], aperus sur le secret gnostique des Fidles de vrit. Traduction, introduction, commentaires et notes par... Mohammad Mokr Publication : Paris : A. Michel (Mayenne, impr. Floch), 1965 Description matrielle : In-16 (20 cm), 245 p., portrait h. t. 18,50 F. [D. L. 2473-66]

  • 15

    Laze Hjj Nematollah Nur Ali Shah Ilah Dijdaia Toluvune Haqiqat eve

    deste Mohammed Mokri, vurnino,doktrin beno farsz. Name Htine, pr Binyamin, Pr Davud, Pr Mus, Pr Rezbar, Mustafa Davusdau, Sah Ibrahim, Sah Yadigar; ittiqate Ahl e Haqq bene kene nijdi Shizme Irani.

    Nur Ali Shah Ilahi laze Hjj Nematollah Mojrem Mokri, serra 192020

    Ahl e Haqq sero karzanista ho de M. W. Ivanov21 vano Vrende, U,

    ho hore bi, Y ve hu , ho hore vinitene. Y ve hu , ho hore qesei kerdene. U ve hu , ho hore bess bi.Ni asmen bi, n hard bi, ni meleki, n huri, ni mordem bi. Eve hozoru serru Y ve hu , ho hore qesei kerdene. Ho hore lewin. Yi wuast khe td maxluqura bero osnais. Wuaire dina, vrende, Mrcan vraste, ive

    20 Arsiva Seve Evn Ciekra guretio 21 M. W. Ivanov,The Truth Worshippers of Kurdistan, Leiden; 1953,p.5

  • 16

    Mrcan de pnz simai osai (amei vinitais, osnais) . Ivanov, bera Ehl e Haq sero gamune hete Farsia ser erzeno. Luristan ve Kurdistan de berjia na ittiqat, Raa Kmil Baba-i khe serra 1276 hete, Hasan b.Ali b Muhammed Tabari22ra nustia, rnd araz n keno. Ma pers bi kerime tariqate Ismaillu itiqate hu eve kamij zon anara zon, eve zon farsio, ya ki, gorani o? Ekhe gorani o, gorani farsi nio. Wu waxt, qesa diyine pers kerime. Zend Avesta, ev zone farsi n nivisio, nara dust ittiqate Ismail beno khe bne tesire Zoroastrizme amo, dina, hema Ismailizm zoroastrizm nio. Taxmin kerdena Ivanov na qesa sero ewta. Beno khe ta krmanc, Raa Ismailizm ramta. Bguman, moolu am qlevi welate Yne, tola kerdo. Ivanov Ahl e Haq ebno keno linga persu dme, td nustey khe nusneno eve zone farsi msneneo ra ma . Qesa bine Ivanov, krmanki n zoneno, vatena Minorsky da sono, Minorsky dimla ra Daylam vezeno; jedeia daylam keno Dayalima, nine beno dergahex shizme Irani. N Ivanov, n Minorsky; n Mokri ferqe ittiqat ve zone kirmanki bese ne kerdo bivine. Qesa bine alaqa mawa tirku in a. Sisteme cem ma u ceme Ahl Haqq i zu juvin nio. Ivanov n zoneno khe gunah-kar hu rizha b gunah b nishn pare zone ma wo. Ivanov j Minorsky, heri ben ken iranz. Linga yne ra Dersim Kogiri ne kota. Na qesa qesa zanistia, ma na qesa jovina karzanista ho de ceme deste hu.

    Qesa klme ,Mohammed Mokri, vatena bera Ivanov sero kai keno.

    Rka Mokri d hett ser lewina. Heto jura, doktrine Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri 23 beno keno iran.Rati awa khe Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri mordeme hu io.Heto binra osnaise Ahl e Haqq wuazeno bero bine lingune mlune Persia erzo, hu vira n kerime, waxt axe Pers waxt Khomeiny de Mokri diplomat Iranio, serra 2007 de Paris de merdo.

    Vatena ho de Mokri, Dewres Golsr Sabzavar dekerneno. Roza khe

    hard hona inevi , wuaire dina zere Qanqola Mrcane de zu dlapa vi , Haqq na kerde u, asmeni virajai, puxur uera hard peida bi. Tevrat, de na qesa vajina,Mokri referansa Quran dano. Jed io de gr nio, Qurande qale Qeleme kerdene, hozor het seu ewres ses seri Quranira av Zend Avesta ev vvs mx ama nuste kerdene.La Quran Ahl Haqq ino. Mokri, eve lnga Ivanov qeso khe anora zon, ewti boveria Ahl e Haqq anora zon. Ma na ewti ceme deste ho. Analysa na qei keme. hme Ahl Haqq kei vejio? Islamra av o, Ya ki ni o? Ekhe av o nare Ivanov vano, Roze,Aziz Amr24 Jamia Koufa de niseno ro,dormed havale hu(yaran) este , estena haqiqta 22 Kamil Baba-, ,Bombay 1326,p.7 23 Mokr, Nemat Allh Geyhnabd (dit Mogrem), Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri. Shh-nma-ye Haqqat. 1, Texte du Shh-Nma [Texte imprim], "le Livre des rois de vrit", histoire traditionnelle des Ahl-e Haqq. Texte persan publi avec une introduction, une tude sur les Fidles de vrit, des notes et des commentaires, par Mohammad Mokri... Publication : Thran ; Paris : Dpartement d'iranologie de l'Institut franco-iranien : Librairie d'Amrique et d'Orient, 1966 24 Hz Ali

  • 17

    juina ( Ahl e Haqq) sero y wuast khe, ra tr ramina a biaro ra zon, xaflde dest hu arnafa verva Asmeni; tene mend y dokumanek ve rotia tijra muqayese ve bo, sere na dokumanro tde sr nusna?25

    Qesa vrene, Dawra-y Dmyr26 ve Dawra-y Wazwar,27 Dawra-y

    Dwna-gawra, Chhnma-ye Haqqat Babr-i Bayan28 eve zone gorani ame nustene. Farsi ni,pc arnera zone farsi. Na politika kolonializme persi, waxte Sahde waxte Khomeinyde Mohammed Mokri ont. Qesa diyine, raa Ahl-i Haqq,iizm nia. Mokri, Nur Ali Shah Ilahi, Ivanov, Minorsky bene kene iranz. Ekhe iizm bin, Mlune Persia inkar n kerdene. Herema Gorani, farsistan de nia. Gorani farsi nio. Ferq pratike ittiqat ma ik o? Ma se vame?

    Prof. Minorsky, M Mokri ve Prof . Qanat Kurdo29

    25 M.W. Ivanov, The Truth Worshippers of Kurdistan, Leiden; 1953,p.26 26 Le Chasseur de Dieu et le mythe du Roi-Aigle Texte tabli, traduit et comment avec une tude sur la chasse mystique, le temps cyclique et des notes linguistiques. Wiesbaden, dans la coll. Iranistik de l'Universit de Berne (Suisse), Otto Harrassowitz, 1967, 226 p. Une deuxime dition de cet ouvrage est au programme des prochaines publications des Editions Peeters. 27 Dawra-y Wazwar, texte gourani tabli, traduction, commentaires, notes et glossaire. 2e dition la mmoire de V. Minorsky, Paris-Louvain, Librairie H. Samulian, 1968, 102 p. 28 [Babr-i Bayn (gourani-franais). 2003] Babr-i bayan le tigre blanc : mythe iranien en langue gouranie, branche du moyen fahlavyt / texte tabli, traduit et annot [par] Mohammad Mokri Publication : Paris ; Louvain : Peeters, 2003impr. en Belgique Description matrielle : 1 vol. (190-[147] p.) ; 24 cm Collection : Cahiers de la Socit asiatique : nouvelle srie ; 2 29 Ariva Sev Evn Ciekra guretio.

  • 18

    utr vengdamera Haqq, tr minete keme? Ferq Ittiqat Dersim ve Ittiqat Ehl Haqqi koti yenoe te lewe kotty juvinra cera beno? Ferq mineta ma ve yne utr Islamra cera bena? Tekkei, lozini eve politika dina utir mae vrastene? Sene lawuku vame? Vatena mneta ma ka? Verva poltika dewletu, gama sosioloji ittiqate Dersim ik a?

    Ma vame: Ya Haqq! Ya Xzr sere Derya! Tu esta ke esta Ya Khla Dewrei!

    Ya Kom Dewrei! Ya Sam ia! Ya Khalo Spe! Ya Merx Diari Ya Qlawuz Khmer Duzgni! Ya ewres (40) Ospor Qelxeru! Ya Xzr Muxundiye! Ya Surela Kariniye! Ya Vl Mezala Spiye! Ya Xaskare waa Duzgni! Ya Khmer Bmbarek! Ya Khalmem Sr! Ya Hews Dewe! Ya Hinio Pil! Ya Hinio Spe! Ya Buyere! ya Jiara Qrvanun Aru! Ya Bare! Ya Jle! Ver Jl de yeno Khal Ferat! Ya Ewlia Khal Ferat! Ya Khal Ferat! Ya Khalmem! Ya Ewlia Khalmem u Khal Ferat! Ya Hariya murodu! Ya Jiara Pakne! Ya Ko Ozez-Avdel! Sma est ke est Ya Xzr Ali Boazi! Ostoro Qro-Kimet! Ya Xzr Gola anki!Ya Ewlia Moige!Ya Gol Xzr! Ya Gol etu!

    Vajimekhe qedere mlete ma o, dorme made kes ino, nijdi ma tolo, orenia ma, er ve rni, binenia, srnia ma in a, qedero nata bota, yeno sono; merden yena kata sona? Kam cereno ra merdn ver?

    Waxto khe qlawuzo xir yenora dust, u waxt Qilawuz o bxer ki esto.

    Qlawuz o b xir ik o? Mlekete pesew o? Ya ki nio? Vajime kewra ma Hemo Dund Mlakete psewe verde fetelio? Ma ne mesela biarimeMa ne mesela biarimera zu. Qesa grse, qilawuz tr beno hast ? Wuaire dina nare hrdia? Kamra heredia?

    (III Sisyphos Festivala ma de lawukune e mlaketu vano)

    BIBLIOGRAFIA Kant, Immanuel (1724-1804) T Critique de la raison pure [Texte imprim] / par Em. Kant ; traduite de l'allemand, sur la 7e dition, par C.-J. Tissot,... dition : 2e d. Publication : Paris : Ladrange, 1845 Description matrielle : 2 vol. ; in-8 Kant , Critique de la raison pratique [Texte imprim] / Emmanuel Kant ; trad. [de l'allemand] par J. Gibelin Traduction de : Kritik der praktischen Vernunft dition : Nouv. d. entirement revue Publication : Paris : J. Vrin, 1974 Kant, Immanuel (1724-1804) Fondement pour la mtaphysique des moeurs [Texte imprim] / Emmanuel Kant ; trad. originale, analyse [par] Ole Hansen-Lve,...Traduction de : Grundlegung zur Metaphysik der Sitten Publication : Paris : Hatier, 2000 85-Luon : Impr. Pollina

  • 19

    Camus, Albert (1913-1960) L'tranger [Texte imprim] / Albert Camus Publication : [Paris] : Gallimard, 1971 Description matrielle : 191 p. : couv. ill. en coul. ; 18 cm Camus, Albert (1913-1960) L'homme rvolt [Texte imprim] / Albert Camus Publication : Paris : Gallimard, 1963 Saint-Amand : Impr. Bussire

    Platon, Protagoras, 320c-321d.

    82 () 83 .

    84 85

    86 , 87 . 88 () , 89 ,

    90 , , 91

    92 . 93

    94 95 . 96

    97 . 98 ,

    99 Peter PUTZ,Introduction, p.272, Friderich Nitezsche , Ouevres Compltes ; Volume I,Robert Laffpnt,Paris 1993 Friderich Nitezsche , Ainsi Parla Zaratdhustra, Ouevres Compltes ; Volume I,,p.289, Robert Laffpnt,Paris 1993 1 Nietzsche, Le Gai Savoir ; Af.N125, uvres Compltes, Volume II,Robert Laffont,p.131-132 1 Dostoiewsky, les Freres Karamazov 1 Camus, Albert (1913-1960) L'homme rvolt [Texte imprim] / Albert Camus Publication : Paris : Gallimard, 1963Saint-Amand : Impr. Bussire Description matrielle : 379 p. : couv. ill. en coul. ; 16 cmCollection : Ides ; 36 1 Albert Camus, Les Justes, p.61 in Dr Ali KILIC, Ecrits Philosophiques, Hacettepe Universitesi felsefe Bolumu, 1978, s.6 1 Titus Lucetius, Carus, De Natura Rerum, Classiques Garnier,1954, Paris, p.5-6 Cinquante-Deux Versets de Chaikh Amir, En Dilacte Grani, par M. Mokri, Extrait du Journal Asiatique, Paris, 1956,p392 1 Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri. Shh-nma-ye Haqqat. 1, Texte du Shh-Nma [Texte imprim], "le Livre des rois vrit", p.35 histoire traditionnelle des Ahl-e Haqq. Texte persan publi avec une introduction, une tude sur les Fidles de vrit, des notes et des commentaires, par Mohammad Mokri... Publication : Thran ; Paris : Dpartement d'iranologie de l'Institut franco-iranien : Librairie d'Amrique et d'Orient, 1966 Description matrielle : Gr. in-8 (25 cm), 25 p., la suite non pagine, errata. [D. L. 5009-67] Notice n : FRBNF33102634 Nr Al-Shh Elh. L'sotrisme kurde [Texte imprim], aperus sur le secret gnostique des Fidles de vrit. Traduction, introduction, commentaires et notes par... Mohammad Mokr Publication : Paris : A. Michel (Mayenne, impr. Floch), 1965 Description matrielle : In-16 (20 cm), 245 p., portrait h. t. 18,50 F. [D. L. 2473-66] M. W. Ivanov,The Truth Worshippers of Kurdistan, Leiden; 1953,p.5 1 Mokr, Nemat Allh Geyhnabd (dit Mogrem), Hjj Ne'matollah Mojrem Mokri. Shh-nma-ye Haqqat. 1, Texte du Shh-Nma [Texte imprim], "le Livre des rois de vrit", histoire traditionnelle des Ahl-e Haqq. Texte persan publi avec une introduction, une tude sur les Fidles de vrit, des notes et des commentaires, par Mohammad Mokri... Publication : Thran ; Paris : Dpartement d'iranologie de l'Institut franco-iranien : Librairie d'Amrique et d'Orient11

  • 20

    1 Le Chasseur de Dieu et le mythe du Roi-Aigle Texte tabli, traduit et comment avec une tude sur la chasse mystique, le temps cyclique et des notes linguistiques. Wiesbaden, dans la coll. Iranistik de l'Universit de Berne (Suisse), Otto Harrassowitz, 1967, 226 p. Une deuxime dition de cet ouvrage est au programme des prochaines publications des Editions Peeters. Dawra-y Wazwar, texte gourani tabli, traduction, commentaires, notes et glossaire. 2e dition la mmoire de V. Minorsky, Paris-Louvain, Librairie H. Samulian, 1968, 102 p. [Babr-i Bayn (gourani-franais). 2003] Babr-i bayan le tigre blanc : mythe iranien en langue gouranie, branche du moyen fahlavyt / texte tabli, traduit et annot [par] Mohammad Mokri Publication : Paris ; Louvain : Peeters, 2003impr. en Belgique Description matrielle : 1 vol. (190-[147] p.) ; 24 cm Collection : Cahiers de la Socit asiatique : nouvelle srie ; 2