DPU tekst Zgon IZVORNIK - Solin · 2019. 12. 1. · Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne...

Nositelj izrade: GRAD SOLIN

Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne zone

Zgon u Solinu

Stručni izrađivač:

Split, kolovoz 2006.

Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne zone Zgon Grad Solin

GEOdata d.o.o za projektiranje i srodne tehničke usluge 2

Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne zone Zgon u Solinu Nositelj izrade: Republika Hrvatska Splitsko – dalmatinska županija Grad Solin Gradsko vijeće Predsjednik: Mr.sc. Kajo Bućan, v.r. Stručni izrađivač: GEOdata, d.o.o., Split, Kopilica 62, tel/fax: 021/490-497 Direktor: Stipe Baučić, dipl.ing.geod. Sudionici u izradi Plana: Koordinator plana: Stipe Baučić, dipl.ing.geod. Planerski tim: Eugen Širola, dipl.ing.arh. Nikola Marinković, dipl.ing.el. Mr.sc. Martina Baučić, dipl.ing.geod. Gordana Bertolino, ing.građ. Stipe Baučić, dipl.ing.geod. Sandi Fabjanović, geod.tehn. Konzultant: Dr.sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh. Split, kolovoz 2006.



SADRŽAJ: Tekstualni dio I Obrazloženje

0. Uvod 1. Polazišta 1.1 Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 1.1.1 Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3 Obveze iz planova šireg područja 1.1.4 Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. Plan prostornog uređenja 2.1 Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 2.2 Detaljna namjena površina 2.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina 2.3 Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1 Uvjeti i način gradnje 2.4.2 Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5 Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš II Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1 Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) 2.2 Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i

broj etaža) 2.3 Namjena građevina 2.4 Smještaj građevina na građevnoj čestici 2.5 Oblikovanje građevina 2.6 Uređenje građevnih čestica 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom 3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 3.1.1 Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka

prometnica manjeg značaja) 3.1.2 Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni

profili s tehničkim elementima) 3.1.3 Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta) 3.1.4 Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta) 3.1.5 Javne garaže (rješenje i broj mjesta) 3.1.6 Biciklističke staze 3.1.7 Trgovi i druge veće pješačke površine 3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže



3.3 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 3.4 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova

unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 6.1 Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno – povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš 9.1 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planbiranoj namjeni Grafički dio DETALJNI PLAN UREĐENJA 0. Analiza postojećeg stanja 1. Detaljna namjena površina 2. Infrastrukturni sustavi 2.1. Prometna mreža 2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta 2.3. Vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita 2.4. Telekomunikacije 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje 4.1. Uvjeti gradnje 4.2. Urbanistička parcelacija

.......................1:1000

.......................1:1000 .......................1:1000 .......................1:1000 .......................1:1000 .......................1:1000 .......................1:1000 .......................1:1000................. ......1:1000

PRILOZI • Ortofoto plan s granicom obuhvata • Topografsko-katastarski plan

...................1:1000

...................1:1000



I OBRAZLOŽENJE 0. UVOD

Gradsko vijeće Grada Solina donijelo je na 21. sjednici, održanoj 3. ožujka 2003. godine, Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Solina ("Službeni vjesnik Grada Solina" br. 2/03), kojim je omogućen postupak izrade Detaljnog plana uređenja (u daljnjem tekstu: Plana) područja Zgon kao dijela, Generalnim urbanističkim planom Solina (u daljnjem tekstu: GUP), definirane zone mješovite namjene, pretežito stambene.

Izrada ovog Plana izrijekom nije predviđena u poglavlju 3.4.2. Programa mjera, već u stavku 5 podnaslova 3.4.2., što je sukladno odredbama za provođenje 79-86 Izmjena i dopuna GUP-a ("Službeni vjesnik Grada Solina" br.9/01).

Temeljem programskih smjernica iskazanih od strane predstavnika Grada Solina kao Nositelja izrade, te obveza koje u okviru izrade Plana stručni obrađivač preuzima iz GUP-a kao prostorno-planskog dokumenta šireg područja, izrađen je Nacrt prijedloga Plana.

Namjena prostora zadana kroz oznaku: MS – žute boje – mješovita namjena, pretežito stambena, te kroz oznaku za osnovnu školu – sve prikazano GUP-om – razrađena je u mjerilu 1:1000, sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04).

Sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98), održana je Prethodna rasprava dana 18. svibnja 2005. godine kojoj se osim predstavnika grada Solina i poduzeća Geodata d.o.o. od pravnih osoba s javnim ovlastima odazvao i predstavnik Hrvatskog Telekoma d.d. Regija Jug iz Splita. Javna rasprava održana je od 21. travnja do 20. svibnja 2006. godine, a javno izlaganje bilo je 09. svibnja 2006. godine. Gradsko vijeće Grada Solina donijelo je 27. travnja odluku o donošenju novog GUP-a Solina (("Službeni vjesnik Grada Solina" br. 5/06) u kojem je u članku 113 navedena obaveza izrade ovog DPU-a, te je člankom 118 u roku od 6 mjeseci omogućeno njegovo donošenje. Namjena površina i odredbe za provođenje ovog Plana u skladu su s odredbama za provođenje novog GUP-a Solina. 1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana Obuhvat plana

Plan obuhvaća jednu od zona koje GUP utvrđuje kao "Urbanistički nedovršena pretežito izgrađena/neizgrađena područja". Obzirom na činjenicu da su uvjeti korištenja prostora izvan čestica zemlje sa postojećim izgrađenim objektima stambene i stambeno-poslovne namjene za zone niske i srednje gustoće naseljenosti, te javnog školskog objekta, potpuno nedefinirani, a osobito glede gradnje na preostalim neizgrađenim česticama zemlje, bilo je potpuno opravdano pristupiti izradi DPU-a, kako bi se područje dovelo na razinu urbanog načina korištenja.

Zona obuhvata omeđena je sa tri asfaltirane ulice od kojih samo južna (Put Majdana) odgovara standardima gradskih prometnica, dok će ostale dvije asfaltirane ulice (istočna – Put Klisa i zapadna/sjeverna – Put Zgona) morati pretrpjeti temeljitu rekonstrukciju. Put Zgona će dijelom, u duljini oko 50 metara, biti produžena i spojena s Livanjskom ulicom. Za



ove dvije rubne ulice prije i tijekom izrade Plana izrađeni su elaborati i pokrenuti postupci ishođenja lokacijskih dozvola.

Ovim planom su obuhvaćene sljedeće katastarske čestice:

1.čest.zem. 4791, 2. 4788 (sa objektom), 3. 34789/1 i /2 (sa objektom), 4. 4790/2 (sa objektom), 5. 4789/1 (put), 6. 4790/1 (put), 7. 4787/3 (put), 8. 4786/1 (put), 9. 4787/4 (sa objektom), 10. 4786/2 (sa objektom), 11. 4785/1, 12. 4785/2, 13. 4785/3, 14.4770, 15. 4782 (sa objektima), 16. 4787/1 (sa objektom), 17. 4787/2, 18. 4783 (sa prizemnicom), 19. 4771/1, 20. 4781 (sa objektima), 21. 4780/3, 22. 4778/3 (sa prizemnicom), 23. 4778/1 (sa prizemnicom), 24. 4778/2, 25. 4779/3, 26. 4779/2, 27. 4779/1 (sa objektom), 28. 4780/2 (sa objektom), 29. 4780/1, 30. 4775/2 (put), 31. 4777 (sa objektima), 32. 4775/1 (sa objektom), 33. 4774/2 (balotalište), 34. 4773/1 (balotalište), 35. 4772/1 (balotalište), 36. 4750/1,/2,/3 (put), 37. 4753/5 (balotalište), 38. 4753/4 (put), 39. 4749/3, 40. 4772/3, 41. 4773/4, 42. 4774/4 (sa objektom), 43. 4774/1, 44. 4773/2, 45. 4771/2, 46. 4755/1, 47. 4755/2 (sa objektom), 48. 4755/3 (sa objektom), 49. 4755 (sa objektom), 50. 4756, 51. 4757, 52. 4758, 53. 4759 (sa objektom), 54. 4760/1 (sa objektom), 55. 4760/2 (TS), 56. 4761/2 (sa objektom), 57. 4761/8, 58. 4761/7 (put), 59. 4761/6 (put), 60. 4761/3 (sa objektom), 61. 4761/5 (sa objektom), 62. 4761/4, 63. 4761/1, 64. 4762, 65. 4763, 66. 4764 (sa objektima), 67. 4766 (sa objektima), 68. 4765, 69. 4768/2 (sa objektima), 70. (čest.zem.) 4767 (sa objektom), 71. 4768/1 (sa prizemnicama), 72. 4807 (sa objektima), 73. 4808, 74. 4809 (sa objektom), 75. 4811/2, 76. 4810/2 (sa objektom), 77. 4810/3 (sa objektom), 78. 4810/1 (sa objektom), 79. 4811/1 (sa objektima), 80. 4811/2, 81. 4812 (sa objektima), 82. 4806, 83. 4805/1, 84. 4805/2 (sa objektom), 85. 4805/3 (sa objektom), 86. 8115 (put), 87. 8098 (put), 88. 8176 (put), 89. 4741 (put), 90. 4776/3 (put), 91. 4752/1 (put), 92. 4742 (put), 93. 4740, 94. 4752/2, 95. 4751, 96. 4749/1 (školsko dvorište), 97. 4749/2 (školska zgrada), 98. 4749/4 (dvorana), 99. 4753/2, 100. 4753/3, 101. 4753/1, 102. 4748 (sa objektom), 103. 4747 (sa objektom), 104. 4746 (sa objektom), 105. 4745 (sa objektom), 106. 4744 (sa objektom) sve u k.o. Solin.

Sukladno Pravilniku o obaveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) kartografski prikazi su izrađeni na geodetskoj podlozi u mjerilu 1:1000. Ukupna površina obuhvata plana iznosi 60.735 m2. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana

Ovo područje karakterizira blizina zone centra grada Solina, te obližnje osnovne škola i gradske sportske dvorane. Blizina navedenih sadržaja potiče gradnju stambenih i stambeno - poslovnih objekata. Lokacija je rubna u odnosu na središte grada, ali je zbog mehaničkog priliva stanovništva u grad Solin, te porasta platežne moći građana, postala privlačna za investiranje u stambene i poslovne prostore. Dosadašnju raštrkanu gradnju pratila je improvizirana gradnja substandardnih prometnica. Priloženi ortofoto plan dobro ilustrira kaotičnu, nesređenu aglomeraciju u spontanom nastajanju, koja govori o spontanom neorganiziranom i nesputanom nastajanju urbaniteta. Ovim planom želi se postići da taj prostor započne poprimati obilježja, značajke i sve pojavne oblike urbanog.

Izgrađeni prostor oko škole (na jugu), kao i višestambeni postojeći objekti (prema jugu i jugoistoku) iako u manjem obujmu, ipak pokazuju pravo lice urbaniteta. Ostala područja obuhvata plana govore o visokom standardu pojedinaca, a substandardu i zapuštenosti okolnog prostora, što svjedoči o velikoj graditeljskoj/urbanoj dinamičnosti zone.

Ovaj dio mješovite, pretežito stambene, zone grada Solina ima potencijal postati privlačan gradski kvart s pratećim sadržajima, pogodan za mirno stanovanje ali i ugodno poslovanje. Planirani objekti dati će cijelom području izraženo, pravo lice urbaniteta nasuprot substandardu i zapuštenosti okolnog prostora, što će potaknuti graditeljsku/urbanu dinamičnost šire zone.



1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Plan grada Solina – područje obuhvata Plana

Na priloženom isječku plana grada Solina vidi se položaj zone Zgon u odnosu na gradski centar. U smislu stanovanja, glavno obilježje ovoj zoni daju višestambeni i obiteljski stambeno-poslovni objekti.

Arhitektura višestambenih objekata je neutralna, "tipska", karakteristična za period socijalističke stanogradnje. (sl. 1), kao i funkcionalistička arhitektura školske zgrade (sl. 2).



Slika 1:

Slika 2:

Arhitektura višestambenih objekata izgrađenih zadnju deceniju ogoljena je,

funkcionalistička, "špekulantska" (sl. 3). Između toga su se smjestile pojedinačne slobodnostojeće ili dvojne, obiteljske kuće privatnih investitora/graditelja u stilu "arhitekture bez arhitekata", tipične za suburbije i predgrađa dalmatinskih gradova, koje su "rasle"



spontano, postupno, bez sudjelovanja "struke", zasnovane na metodi brzog i jeftinog građenja jeftinim materijalima, bez prilagodbe klimi i tradiciji građenja ovog područja (sl.4).

Slika 3:

Slika 4:

Iako u najvećem dijelu (osim južne zone) izgrađeno pretežito stihijski, ovo područje se

ipak svojom siluetom uklapa u dramatičnu shemu reljefa šireg prostora, jer je po svojim vertikalnim dimenzijama ujednačeno bez iskakanja vertikala i jer visinski prati prirodni pad terena penjući se u vis kontinuirano za najviše 10 do 12 m od prirodne kote terena. Vegetacijski, ovo područje nema posebnosti.

Stanje vlasničkih odnosa



Nekretnine obuhvaćene ovim Planom pretežito su u privatnom vlasništvu. Oko 12% prostora pripada školi, oko 18% su javne površine, a preostali dio su neizgrađene parcele i stambeni objekti. Privatno vlasništvo zauzima 70% ukupne površine. Javnom imovinom, prema katastarskoj evidenciji i stanju na terenu, upravljaju:

- JP Hrvatske vode Zagreb VGO Split u granicama obuhvata Plana s 5 katastarskih čestica ukupne površine 201 m2, koje u naravi predstavljaju jarak koji se proteže pravcem sjever – jug središtem zone i kojim otječu oborinske vode otvorenim povremenim tokom do prilaznog puta sjeverno od sportske dvorane, gdje se slijevaju u podzemni kolektor,

- OŠ Don Lovre Katić u granicama obuhvata Plana s 5 katastarskih čestica, ukupne površine 7444 m2, koje u naravi predstavljaju glavnu školsku zgradu, školsku sportsku dvoranu, te pomoćne objekte, školsko dvorište, igralište, parkiralište, prometne i zelene površine,

- Grad Solin u granicama obuhvata Plana s 6 katastarskih čestica ukupne površine 10795 m2, koje u naravi predstavljaju gradsku sportsku dvoranu (dio), neuređe zelene, parkirališne i prometne površine uz dvoranu, te, prema upisu u katastru, izdvojenu zapuštenu poljoprivrednu površinu,

- RH u višestambenim objektima (dio još neotkupljenih stanova) na 5 katastarskih čestica, ukupne površine 1618 m2.

Analiza postojeće izgradnje i postojeće namjene površina

Područje obuhvaćeno Planom možemo podijeliti na: • zonu sa osnovnom školom, sportskom dvoranom i višestambenim objektima, • ostalo područje, koje je naizmjenično prošarano neizgrađenim i izgrađenim

površinama koje su sa širim područjem i međusobno loše prometno povezane. Postojeća namjena površina

No NAMJENA POVRŠINA m2 % 1.1. ŠKOLA 6.373 10.5

1. 1.2. ŠPORTSKA DVORANA 2.741 4.5 2.1. VIŠESTAMBENI OBJEKTI 6.983 11.5

2. 2.2. OBITELJSKI STAMBENI OBJEKTI 14.604 24.0

3. 3. INFRASTRUKTURNI OBJEKTI 446 0.7 1.+2.+3. IZGRAĐENO 31.147 51.4

4. NEIZGRAĐENO 16.352 27.0 5. CESTE, JAVNE POVRŠINE 13.101 21.6

60.600 100%

Analiza postojećeg građevinskog fonda i načina korištenja prostora ukazuje na potrebu stvaranja mogućnosti za normalno funkcioniranje ove zone na način da se omogući kolna dostupnost svim objektima, zatim riješi i osmisli izgradnja na neizgrađenim područjima, te formira urbani prostor mirne stambene četvrti Solina. Ona će sadržavati osim stambenih sadržaja i prateće rekreacijske, trgovačke i ugostiteljske sadržaje za vlastito stanovništvo, koji će biti primjereni njegovim dnevnim potrebama.

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Promet

Područje obuhvata okruženo je s tri ulice koje omogućavaju dobru povezanost s centrom grada i pristup glavnim međumjesnim prometnicama. Na jugu zone granica obuhvata proteže se uz ulicu Put Majdana. Na desnoj obali rijeke Jadro to je glavna gradska prometnica koja povezuje industrijsko područje na istoku grada Solina, kao i pretežito



stambena područja Zgona, Mezanovaca i Pozirala s glavnim gradskim prometnicama. Zbog potreba industrije opterećena je prometom teških teretnih vozila, te je zbog toga, iako zadovoljavajuće širine i ugodnog ambijenta uz rijeku Jadro kojim se proteže, ipak u ovom trenutku nedovoljno opremljena zaštitnim zelenilom koje bi ublažilo utjecaj prometa na stambene i poslovne objekte duž ulice. Također, nije opremljena na odgovarajući način za siguran promet osobnih vozila i pješaka, što je posebno izraženo na njenom početku, uz zgradu osnovne škole.

Na zapadu i sjeveru zone granica obuhvata proteže se uz ulicu Put Zgona. Tijekom izrade ovog Plana ishođena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju i produžetak ove ulice do Livanjske ulice na sjeveroistočnom rubu zone, a projektirani radovi dovest će razinu uređenja ove ulice do uobičajene komunalne opremljenosti novouređenih ulica u gradu Solin.

Na istoku zone granica obuhvata proteže se uz ulicu Put Klisa. Tijekom izrade ovog Plana ishođena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju i ove ulice, koja će se također projektiranim radovima dovesti na razinu uobičajene komunalne opremljenosti novouređenih ulica u gradu Solin.

Unutar samog područja postoji nekoliko asfaltiranih ili betoniranih prilaza do sada izgrađenim objektima.

Na jugu zone ulazi se iz ulice Put Majdana u asfaltirani prostor između školskih zgrada i športske dvorane sa zapadne i višestambenih objekata s istočne strane. Ovaj prostor djelomično je uređen i služi kao prilaz osnovnoj školi, športskoj dvorani, vodovodnoj crpnoj stanici i obližnjim višestambenim objektima i obiteljskim kućama . Uređeno je i ukupno 20 parkirnih mjesta, što ne zadovoljava trenutne potrebe. Ostatak ovog javnog prostora, uglavnom između višestambenih objekata je neuređen i služi za parkiranje vozila. Prilikom izrade projektne dokumentacije za gradsku športsku dvoranu izrađen je i projekt uređenja okoliša višestambenih objekata kojim je predviđeno ukupno 72 parkirna mjesta. Taj projekt je u najvećoj mogućoj mjeri ugrađen u ovaj Plan, a predviđeno i dodatnih 12 parkirnih mjesta sjeverno od športske dvorane. To su ujedno sva postojeća i predviđena javna parkirališta unutar granica obuhvata ovog Plana.

U sjeverozapanom dijelu zone u zadnjih nekoliko godina izgrađena je ulica duljine oko 70 m i širine oko 3 m koja služi kao prilaz za ukupno 6 obiteljskih kuća. Ova ulica je izgrađena vrlo loše i svojim gabaritima i tehničkim karakteristikama, a posebno uzdužnim nagibom od preko 18%, ne omogućava normalno komunalno održavanje.

U središtu zone je također nedavno izgrađena ulica/prilaz za 5 novoizgrađenih višestambenih objekata koja, iako znatno boljih karakteristika, ne zadovoljava planirani komunalni standard.

Preostalih dva prilaza, jedan sjeverno od športske dvorane za 4 stambena objekta i drugi u središtu sjevernog dijela zone za 1 obiteljsku kuće, također nisu izgrađeni na način prikladan javnom prostoru.

Nogostupa ima vrlo malo i to jedino uz školsku zgradu i športsku dvoranu, a i oni su zbog nedostatka parkirnog prostora, najčešće zauzeti automobilima.

Elektroopskrba i javna rasvjeta Na području obuhvata plana smještena je trafostanica 10-20/0,4 kV "Solin 23". Ova

trafostanica je instalirane snage 630 kVA i nedavno je izgrađena, te je prihvatila samo nove

stambene objekte smještene u neposrednoj blizini.

Preostali distributivni konzum na promatranom području napaja se iz trafostanice 10-

20/0,4 kV "Solin 2" koja je instalirane snage 1000 kVA, a smještena je jugozapadno od

područja obuhvata plana. Škola i stambeni objekti koji se nalaze u jugoistočnom dijelu

obuhvata plana napajaju se preko dva kabela 1 kV tip PP 41 A 4x150 mm2. Objekti

individualne stambene izgradnje koji su smješteni u zapadnom i sjevernom dijelu područja

napajaju se preko zračnog izvoda koji prolazi zapadnim rubom obuhvata Plana, a tipa je SKS

3x70+71,5+2x16 mm2 izgrađenog na drvenim stupovima. U jednom dijelu odcjep zračnog



voda ometa planiranu izgradnju objekata, pa ga je potrebno izmjestiti, odnosno novim

rješenjem napajanja objekata ukinuti.

Napajanje trafostanica "Solin 23"i "Solin 2" vrši se kabelom 10 kV iz trafostanice

35(110)/10(20) kV "Dujmovača" preko izvoda 10 kV "Franck".

Javna rasvjeta na području obuhvata Plana je djelomično izgrađena u njegovom

južnom dijelu, u blizini škole i postojećih stambenih objekata. Vodoopskrba i odvodnja (kanalizacija)

Vodovodna mreža – Unutar područja obuhvaćenog Planom postoji mala sekundarna mreža koja je za sadašnje stanje dobro opskrbljeno vodom. Glavne trase postojeće vodovodne mreže su u ulicama koje omeđuju ovo područje. U ulici Put Zgona u cijeloj njenoj duljini izgrađen je vodovod Ø200 mm. Ova trasa prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita kao linija od točke A do točke D. U dijelu spojne ulice od ulice Put Zgona do Livanjske ulice postoji vodovod Ø1,5“, a trasa se proteže od točke D do točke E. U Livanjskoj ulici, od točke E do točke K je vodovod promjera Ø80 mm (3“). Od točke K do točke H položen je vodovod promjera Ø80mm (3“). Vodovodna mreža ovog područja snabdijeva se sa vodospreme «Sutikva Nova», a kota dna je na 60,00 m.n.m. Na području obuhvaćenom Planom postoji na pojedinim dionicama sekundarna vodovodna mreža i to malih profila (1.5“). Kanalizacija - Na ovom području dijelom je izgrađena razdjelna kanalizacija. U ulici Kliški put izgrađena je fekalna kanalizacija koja se slijeva u fekalnu kanalizaciju u ulici Put Majdana. U ulici Put Majdana postoji fekalna kanalizacija i oborinski kanal ispod nogostupa koji gravitira put Gašpine mlinice. Unutar područja obuhvata nema izgrađene kanalizacije. Unutar područja obuhvata, po sredini zone u smjeru sjever – jug, na kat.č.zem. br. 4769, proteže se jarak kojim upravljaju Hrvatske vode. Ovaj jarak je u blizini gradske športske dvorane spušten u cijevni propust Ø500 mm do spoja na oborinski kanal u ulici Put Majdana.

Telekomunikacijska mreža

Od ATC do područja zahvata djelomično je izgrađena tk mreža. Kapacitet izgrađene mreže na rubovima obuhvata omogućava proširenje tk mreže.

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

Prostor obuhvaćen ovim Planom nalazi se unutar granica obuhvata GUP-a Solina ("Službeni vjesnik Grada Solina" br.9/01) i to u granicama građevinskog područja naselja Solin.

U GUP-u područje u granicama obuhvata ovog Plana je planom namjene definirano kao građevinsko područje naselja mješovite namjene, pretežito stanovanje, Ms i javne namjene - J.

Mjerama provedbe GUP-a, odredbama 79-86 Izmjena i dopuna ("Službeni vjesnik Grada Solina" br.9/01). određena je obveza donošenje detaljnih planova uređenja za područja kao što je ovo kao i način određivanja granice obuhvata Plana.

U GUP-u utvrđenim režimom uređivanja i zaštite prostora predviđeno je da će se dogradnja i urbanizacija ovog područja ostvariti:

- rekonstrukcijom postojećih ili uspostavom novih uličnih pravaca (kolno-pješačkih i pješačkih) i drugih javnih gradskih prostora, uspostavom elemenata urbanističkog reda i pravila regulacije,

- izgradnjom stambenih i radnih sadržaja interpolacijama ili gradnjom na slobodnim djelovima zone,

- izgradnjom pratećih sadržaja stanovanju i uređenjem otvorenih prostora (dječja igrališta, manji sportsko-rekreacijski sadržaji),



- formiranjem i uređenjem javnih zelenih površina, posebno drvoreda i malih parkova. Moguća odstupanja od odredbi GUP-a utvrđena su odredbom 87.

Izvadak iz GUP-a – karta namjene površina – sjeverno od zone centra (crveno) je Zgon:



1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

Svaki zahvat u prostoru treba biti proveden u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (N.N. br. 30/94) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (N.N. br. 68/98) te posebnim propisima i drugim Zakonima koji određuju uvjete prostornog uređenja.

Unutar takvog zakonskog okvira cilj ovog plana je utvrđivanje elemenata za izgradnju stambenih i stambeno-poslovnih objekata unutar područja obuhvata, njihovog oblikovanja, zatim njihovog infrastrukturnog opremanja i prometnog povezivanja, kao i utvrđivanje mjera zaštite obzirom na namjenu građevina.

Osim elemenata za izgranju stambenih i stambeno-poslovnih objekata, cilj ovog Plana je i određivanje elemenata za rekonstrukciju i izgradnju prometnih površina.

Mogućnosti i ograničenja prostora Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora temelji se na detaljnoj analizi postojećeg stanja i osnovnim ciljevima uređenja prostora unutar granice obuhvata. Zona izgradnje stambenih objekata – u ovom području novom izgradnjom unijet će se gradski karakter prostora u dosadašnje pretežito neuređeno područje. Kako je zona mješovite namjene znatno veća od područja obuhvata ovog Plana, za očekivati je skori nastavak izrade novih detaljnih planova koji bi širem području osigurali kvaltetnije korištenje prostora i bolje uvjete za stanovanje i rad. Zona rekonstrukcije javnih objekata – u ovom području mogu se odrediti jedino uvjeti rekonstrukcije postojećih školskih objekata, gradske športske dvorane i crpne stanice. Zona izgradnje i rekonstrukcije javnih (prometnih i drugih) površina – Iako pretežito izgrađeno, područje obuhvata može se, uz uklanjanja samo privremenih, manjih i pomoćnih objekata, urediti kvalitetnom i funkcionalnom prometnom mrežom. Postojeće prometne površine u blizini škole i športske dvorane dovoljno je dograditi, a samo u manjem dijelu i rekonstruirati. Preostale postojeće prometne površine uglavnom se zadržavaju u današnjem stanju, osim prilaznog puta za novoizgrađene višestambene objekte u središtu zone, koji se neće moći uklopiti u buduću prometnu mrežu. Izgradnjom novih prometnih površina unutar zone, a posebno rekonstrukcijom obodnih ulica (Put Zgona i Put Klisa) koje su izvan područja obuhvata, cijelom ovo području omogućava se kvalitetna prometna povezanost unutar zone kao i s ostatkom grada. Nažalost, u vremenu izrade ovog Plana okolnosti ne dozvoljavaju, zbog nepostojanja zakonskih preduvjeta za provođenje urbane komasacije kao i visoke cijene zemljišta, kvalitetnije dimenzioniranje javnih površina, pa je unutar zadanog područja, moguće postizanje tek minimalne razine uređenja javnih površina određene GUP-om. U neposrednoj blizini gradske športske dvorane, a posebno zbog blizine zgrade osnovne škole, jedini je prikladan prostor za formiranje javne zelene površine - manjeg parka, kao i prostora za rekreaciju stanovništva. Uz uređenje zelenih površina oko višestambenih objekata istočno od školske zgrade i sadnju drvoreda duž novih ulica, postignut je minimum potreba za zalenim površinama u ovoj zoni. Značajan rekreacijski potencijal za šire područje grada je prostor uz rijeku Jadro s čijim uređenjem bi se, zbog njegove blizine ovoj zoni, znatno poboljšao kvalitet stanovanja u njoj. Mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu - postojeća infrastruktura u manjem dijelu zadovoljava buduće potrebe. Glavni priključci na postojeću infrastrukturu su u ulicama Put Majdana, Put Klisa i Put Zgona u kojima su glavni infrastrukturni koridori koje će zbog toga biti potrebno rekonstruirati.

Planom se predviđa značajna izgradnja stambenih objekata što zahtjeva širu analizu

elektroenergetskog sustava. Elektroenergetsko rješenje treba omogućiti izgradnju i

eksploataciju elektroenergetskih objekata koji će uz minimalne troškove izgradnje i



eksploatacije pružiti maksimalnu sigurnost i pouzdanost napajanja planiranih potrošača, a da

pri tome ne ugrozi postojeće. Planom se daje:

- analiza postojećeg stanja 10 kV i 0,4 kV električne mreže,

- proračun perspektivnog vršnog opterečenja planiranih objekata,

- rješenje planirane električne mreže 10 kV,

- rješenje planirane električne mreže 0,4 kV i

- rješenje električne mreže javne rasvjete.



2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

Programske smjernice za izradu prostorne koncepcije izvode se iz uvjeta koje je

propisao GUP ("Službeni vjesnik Grada Solina" br. 3/98, 9/01, 9/02), u odredbama za "Mješovitu namjenu, pretežito stanovanje MS", br. 14-17, odredba 72. o "Režimima uređivanja i zaštite prostora" za "urbanistički nedovršena, pretežito izgrađena područja". Naime, neizgrađeno je oko 16.500 m2 u odnosu na oko 31.000 m2 izgrađenih površina unutar granica obuhvata, a na prometnice i javne površine otpada oko 13.100 m2.

Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora vidljivo je da u obuhvatu Plana dominiraju zone rekonstrukcije zatečenih poslovnih i stambenih objekata.

U ocjeni postojećeg stanja obrazloženo je da se radi o rekonstrukciji zone koja je nedovoljno urbanizirana, odnosno koja nije dovršena i uklopljena u urbano tkivo grada prema suvremenim standardima urbanog života, proklamiranim u odredbama za provođenje GUP-a Solina. Ovaj Plan se u svojoj osnovi bavi:

- poboljšavanjem uvjeta života i rada za postojeće objekte izgradnjom prometnica i infrastrukture za cijeli kvart,

- utvrđivanjem lokacijskih uvjeta za gradnju na parcelama koje nisu izgrađene. To su građevne čestice označene u kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje – urbanistička parcelacija brojevima: 1, 5, 9 -13, 15, 23 - 25, 28, 31, 34 – 39, 45, 48 – 50, 57 - 59,

- planiranjem i izgradnjom ulica sa urbanim karakteristikama, te budućeg centra zone, u blizini škole i gradske športske dvorane, približno u težištu zone, gdje se predviđaju poslovni sadržaji ugostiteljstva, trgovine i sl., kao i manji park koji treba omogućiti rekreaciju i okupljanje stanovnika ove zone,

- poboljšanjem mikroklime i urbanog standarda javnih prostora ove zone i povećanja mogućnosti za boravkom na otvorenom, formiranjem drvoreda duž ulica;

- stvaranje pješačkih komunikacija u centru zone, radi koncentracije ulaganja u stambene i poslovne sadržaje u objektima koji joj čine fasade.

Za ovo područje nema nikakvih konzervatorskih smjernica, jer nema utvrđenih spomenika kulture.

2.2. Detaljna namjena površina

Organizacija prostora

Prostor Zgona se prema namjeni dijeli na: • stambenu namjenu P = 37342 m2 • poslovnu namjenu (vrtić, škola i sportska dvorana) P = 9932 m2 • parkovno zelenilo P = 2528 m2 • gradske ulice i infrastrukturne objekte P = 10798 m2 Prema režimu budućeg korištenja prostora, Zgon se dijeli na: • zonu rekonstrukcije postojeće izgradnje P = 43533 m2 i • zonu izgradnje novih objekata P = 17067 m2. U zoni rekonstrukcije utvrđuju se lokacijski uvjeti za sve zatečene objekte. U zoni novogradnje stvaraju se uvjeti za graditeljski zamah poduzetnika i ulagača u

gradnju i promet nekretnina.



Stambena namjena

Stambeni objekti unutar područja obuhvata mogu imati katnost PO+P+2(Pk) s kosim ili ravnim krovom nagiba 18-35%, pri čemu je Vvmax = 9 m mjereno od mjerodavne kote, s maksimalnim nadozidom potkrovlja od 1.6 m. Sukladno GUP-u zadane su smjernice i to: za parcelaciju: minimalna površina građevinske parcele stambene izgradnje iznosi: - za otvoreni tip izgradnje: 500 m2; - za poluotvoreni tip izgradnje: 400 m2, minimalne širine ulične fronte iznose: - za otvoreni tip izgradnje 16 m, - za poluotvoreni tip izgradnje 12 m, za intenzitet gradnje: maksimalni koeficijent izgrađenosti parcele je: - za otvoreni tip izgradnje 0,30 (30%), - za poluotvoreni tip izgradnje 0,35 (35%).

Udaljenost glavnog objekta od granica susjednih parcela je 4.5 m, a od javno-prometne površine je 5 m ukoliko nije drugačije zadana obaveznim građevinskim pravcem u kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti i način gradnje. Tamo gdje je na ovom kartografskom prikazu određena manja udaljenost planiranog objekta od susjedne parcele ovo je moguće realizirati samo uz suglasnost susjeda. Pomoćni objekti mogu se graditi izvan označenih granica planiranog objekta, sukladno odredbama planova višeg reda. U prostoru između obaveznog građevnog pravca i granice parcele ne smiju se graditi pomoćni objekti i garaže. Na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti i način gradnje, ucrtani su pomoćni objekti i garaže koji se zadržavaju u prostoru, a ne zadovoljavaju ove uvjete i nisu predviđeni za uklanjanje.

Podrumska etaža koristi se za garaže, a na nadzemnim etažama su stanovi. Postojeći stambeni objekti prilikom dogradnje i/ili rekonstrukcije trebaju zadovoljiti

uvjete zadane ovim Planom. Ukoliko je prije izrade ovog Plana stambeni objekt izgrađen tako da se njegov izgrađeni dio ne uklapa u smjernice zadane ovim Planom, utvrđuje se da postojeće odstupanje ne zadire u javni interes ili interes vlasnika susjednih nekretnina, te da odobrenje za odstupanje u tom slučaju može dati nadležni županijski ured u postupku izdavanja građevinske dozvole, a u skladu s 87. odredbom za provođenje GUP-a. Također, odstupanja od obaveznog građevnog pravca postojećih stambenih objekata zadržavaju se u prostoru. Zona javne namjene

U ovoj zoni su tri građevne čestice, označene na kartografskom prikazu br. 4.2. Uvjeti i način gradnje – urbanistička parcelacija brojevima 56, 57, 68 i 69. Na njima je moguća izgradnja manjih komunalnih objekata i uređaja. Kod rekonstrukcije i dogradnje postojećih objekata maksimalna visina vijenca novih dijelova građevine može biti 12 m od kote javno-prometne površine s koje se pristupa objektu. Kod projektiranja rekonstrukcije i/ili dogradnje ovih objekata treba posebno voditi računa o mjerilu i međusobnom odnosu volumena građevina, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu objektima, orijentaciji i oblikovanju objekata te hortikultunom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za školske, sportske i infrastrukturne objekte.

U slučaju da zadani standardi nisu provedivi bez odstupanja od odredbi ovog Plana utvrđuje se ovim Planom da takvo odstupanje ne zadire u javni interes ili interes vlasnika susjednih nekretnina, te da odobrenje za odstupanje u tom slučaju može dati nadležni županijski ured u postupku izdavanja građevinske dozvole, a u skladu s 87. odredbom za provođenje GUP-a.



Zelene površine Za zelene površine preporučuje se:

• sadnja stabala s bogatom krošnjom, kako bi stvarala potreban hlad i davala dojam intimnosti prostora,

• sadnja autohtonih biljnih vrsta (brnistra, ružmarin, lavanda, smokva, nar, maslina, tamaris, mirta, smilje, kadulja i sl.)

• uz ogradne zidove i pergole preporuča se sadnja penjačica. • za ostale zelene površine, preporuča se travnjak i nisko autohtono bilje (kuš,

oleandar). Prometne površine

Građevne čestice namjenjene izgradnji prometnih površina, kao i one prometne površine predviđene za rekonstrukciju prikazane su na kartogtafskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi –prometne površine. Većina kolnika dimenzionirana je za jednosmjerni promet, ali su gabariti glavne dvije ulice – Os 1 i Os 2 – dovoljni za proširenje kolnika za promet u dva smjera.

U svim novoplaniranim ulicama odvojene su površine za pješački promet od površina za promet vozila. Na postojećim prometnim površinama, gdje je to bilo moguće, dodani su pločnici.

Za svaku građevnu česticu, bez obzira na namjenu, mora se unutar vlastite površine riješiti potrebe prometa u mirovanju po standardu: - za svaku stambenu jedinicu = 2 parkirna/garažna mjesta i - za svakih 30 m2 poslovnog prostora = 1 parkirno/garažno mjesto.

Preporuča se rješavanje garaže u gabaritima osnovnog objekta, iako uz obaveznu suglasnost susjeda, ukoliko ne ugrožava uvjete stanovanja i korištenja susjedne parcele, garaža može biti smještena i uz granicu susjedne građevne čestice, ali ne i uz granicu javnih površina prema kojoj se mora poštovati obavezni građevni pravac.

Unutar svake ulice predviđene su pješačke površine. Osobitu pozornost treba posvetiti glavnim ulicama u zoni, u kartografskom prikazu 2.1. Infrastrukturni sustavi – prometne površine, označenim kao Os 1 i Os 2, gdje se planira pločnik širine 2,5 m zasađen drvoredima, predviđen za smještanje urbane opreme koja povećava standard javnih površina. Sa kote javnih površina ulica predviđaju se kolni i pješački ulazi u dvorišta. Iskaz površina

NAMJENA POVRŠINA površina [m2] %

STAMBENA 37342 61.6 JAVNA 9932 16.4

ZELENE POVRŠINE 2528 4.2 PROMETNE POVRŠINE 10798 17.8

UKUPNO 60600 100

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i

uređenja površina i planiranih građevina

Iskaz brojčanih pokazatelja za gustoću stanovanja (Gst) i gustoću stanovništva (Gnst): Broj stanovnika na Postojeći broj ------------ 350 stanovnika području obuhvata Novoplanirani broj ------ 550 stanovnika Ukupno--------------------- 900 stanovnika



Ukupna površina obuhvata plana 60.600 m2 Gst(neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za stambene

građevine Gst(neto) = 41.3 m2/st Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana Gnst = 67.3 m2/st Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja načina korištenja i uređenja površina: 1. koeficijent izgrađenosti (kig), koeficijenti iskorištenosti (kis, Kis ) i gustoća izgrađenosti (Gig)

pri čemu je: kig = odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne

čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu)

kig = Vidi tablicu kis = odnos ukupne (bruto) izgrađene površine nadzemnog dijela građevine i površine

građevne čestice kis = Vidi tablicu Kis = odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica Kis = Vidi tablicu Gig = odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica Gig = Vidi tablicu

2. broj etaža građevine (E), tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najveći ili najmanji i najveći ili obvezni broj etaža E = Vidi tablicu

3. visina građevine u metrima (V), tako da se određuje najviša ili obvezna visina građevine do donjeg ruba vijenca u metrima, računajući od mjerodavne kote. V = Vidi tablicu

broj parcele kig kis Kis Gig E Vvmax (m)

1 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

2 - - - - P 4

3 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

4 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

5 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

6 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

7 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

8 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

9 0.35 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9



10 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

11 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

12 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

13 0.35 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

14 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

15 0.35 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

16 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

17 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

18 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

19 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

20 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

21 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

22 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

23 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

24 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

25 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

26 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

27 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

28 0.35 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

29 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

30 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

31 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

32 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

33 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

34 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

35 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

36 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

37 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

38 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

39 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

40 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

41 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

42 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

43 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9



44 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

45 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

46 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

47 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

48 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

49A 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

49B 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

50 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

51 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

52 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

53 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

54 0.35 1.05 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

55 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

56 - - - - P 4.5

57 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

58 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

59 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

60 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

61 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

62 0.30 0.9 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

63 0.75 2.8 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

64 0.70 2.6 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

65 0.73 2.7 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

66 0.72 2.7 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

67 0.72 2.0 1.02 0.33 Po+P+2(Pk) 9

68 - - - - Po+P+1 12.0

69 - - - - Po+P+2 12.0

70 - - - - - -

71 - - - - - -

72 - - - - - -

73 - - - - - -

74 - - - - - -

75 - - - - - -

76 - - - - - -



77 - - - - - -

78 - - - - - -

79 - - - - - -

80 - - - - P 4

81 - - - - - -

82 - - - - - -

83 - - - - - -

84 - - - - - -

85 - - - - - -

86 - - - - - -

87 - - - - - -

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža Prometna mreža

U zoni rekonstrukcije postojećih prometnica i javnih površina predviđa se manja rekonstrukcija ulice na sjeveru zone koja služi kao priključak građevnim česticama br. 3, 4, 29, 30, 32 i 33 na ulicu Put Zgona. U svom sjevernom dijelu ova ulica, minimalne širine, izgrađena je s uzdužnim nagibom od oko 18%, što je čini nepogodnom za normalno komunalno održavanje, a zbog nedavno izgrađenih objekata, ulaza u dvorišta i garaže, nije moguće poboljšati njene tehničke karakteristike, pa je preostalo samo njeno otvaranje prema jugu tj. probijanje priključka put istoka, prema budućoj ulici u središtu zone koja će se protezati u smjeru sjever – jug. U tom dijelu u ovoj ulici predviđen je i obostrani pločnik, kao i pješačka staza kojom bi se ostvarila pješačka komunikacija sa ulicom Put Zgona na zapadu.

Istočno od školskih objekata i gradske športske dvorane, između ovih objekata i višestambenih objekata javni je prostor predviđen projektom gradske športske dvorane za uređenje u zelene površine i javno parkiralište. Postojeće prometne površine u tom dijelu zone potrebno je samo djelomično rekonstruirati, te nadograditi u skladu sa spomenutim projektom čime bi se broj javnih parkirnih mjesta povećao na ukupno 72.

U zoni izgradnje prometnica i javnih površina predviđa se izgradnja 4 nove ulice – u kartografskom prikazu br. 2.1.1. Infrastrukturni sustavi – prometne površine, prikazane su kao Os 1, Os 2, Os 3 i Os 4.

Os 1 duljine oko 190 m (80.96 + 108.37) glavna je prometnica unutar zone, dijeli je na sjeverni dio u kojem dominiraju stambeni objekti i južni dio u kojem dominiraju javni sadržaji. Ovim planom preporuča se korištenje ove ulice kao jednosmjerne spojnice od ulice Put Klisa do ulice Put Zgona (u smjeru zapada). Kolnik je širine 3.5 m, južni pločnik je širine 2.5 m s drvoredom, sjeverni pločnik je širine oko 1.5 m.

Os 2 pruža se u duljini oko 140 m (60.21+ 78.46) od Osi 1 do ulice Put Zgona na sjeveru zone kao spojnica ostalih ulica unutar zone s njenim centralnim javnim sadržajima. U svom južnom dijelu ta je ulica dvosmjerna s preporučenom širinom kolnika od 6 m. S istočne strane kolnika predviđen je pločnik širine 1.5 - 2 m s drvoredom, a sa zapadne strane kolnika pločnik širine 1.5 m. U svom sjevernom dijelu, od križanja s Osi 3 pa do ulice Put Zgona, preporuča se izgradnja ove ulice kao jednosmjerne, širine kolnika 3.5 m, i to u pravcu sjever – jug, kako bi promet iz ulice Put Zgona koja je u tom svom dijelu predviđena kao jednosmjerna sa istoka i zapada do križanja s Osi 2, mogao koristiti unutrašnju putnu mrežu zone obuhvata. Istočni pločnik planiran je širine 1.5 m, a zapadni širine 2.5 m, s drvoredom.



Os 3 duljine oko 150 m (24.47+60.32+67.65) spojnica je ulice Put Klisa, Osi 2 i postojeće ulice predviđene za rekonstrukciju. Preporuča se njeno korištenje kao jednosmjerne u smjeru istoka. Južni pločnik u ovoj ulici predviđen je širine 2.5 m s drvoredom, a sjeverni je širine oko 1.5 m.

Ove tri buduće ulice mogu se, ukoliko se za to ukaže potreba, pretvoriti u dvosmjerne ulice u cijeloj svojoj duljini, širine kolnika 5.5 m i jednostranih i dvostranih pločnika širine od 1 do 2 m. Za Os 4 duljine oko 150 m preporuča se jednosmjerni promet od sjevera prema jugu. Ova ulica ima kolnik širine 3.5 m i obostrani pločnik, sa zapada širine 2, a sa istoka širine oko 1.5 m. Preporuča se sadnja drvoreda duž zapadne strane ulice.

Elektroopskrba i javna rasvjeta Urbanistička podloga i elektroenergetska osnova - Podaci o planiranim urbanističkim

kapacitetima na području Plana su podloga za proračun vršnog opterećenja planiranih objekata na koje je primijenjen normativ za domaćinstva (9,9 kW/domaćinstvu).

Na području obuhvata DPU-a ukupan broj postojećih i procijenjenih planiranih domaćinstava je 277 iz čega proizlazi vršna snaga:

Pvd = 685,5 (kW).

Osim domaćinstava u obuhvatu plana nalazi se škola i školska dvorana, sa cca 50 kW vršne snage, a također treba pribrojiti i cca 170 kW postojećeg konzuma koji se nalazi izvan granica obuhvata plana. Uvažavajući sve potrebe za električnom energijom postojećih i planiranih distributivnih potrošača na širem području obuhvata DPU-a planira se sljedeće:

Trafostanica "Solin 23" napajati će električnom energijom 183 domaćinstava na području DPU-a i cca 70 kW postojećih potrošača izvan plana , iz čega proizlazi vršna snaga:

Pvd = 474,2+70= 544,2 (kW).

Trafostanica "Solin 2" će i dalje napajati električnom energijom 36 postojećih domaćinstava na području DPU-a te školu i školsku dvoranu.

Konačna izgrađenost područja obuhvata Plana kao i šireg područja zahtjeva osim postojeće trafostanice "Solin 2" i"Solin 23", izgradnju i trafostanice "Solin 33".

Planirana trafostanica "Solin 33" napajati će električnom energijom 58 domaćinstava na zapadnom dijelu području DPU-a i 100 kW postojećih distributivnih potrošača izvan plana, iz čega proizlazi vršna snaga:

Pvd = 176,9+100= 276,9 (kW).

Ova trafostanica će prihvatiti i planirane potrošače čija izgradnja se planira zapadno od područja DPU-a.

Lokacija planirane trafostanice "Solin 33" smještena je u sjeverozapadnom dijelu obuhvata plana. Planirana trafostanica će biti tipa “gradska”, opremljena prema tipizaciji HEP-a D.P. “Elektrodalmacije “Split, instalirane snage 630 kVA, a interpolirati će se kabelom 20 kV na trafostanice "Solin 2" i "Solin 7" (nova). Priključak će se izvršiti tipskim kabelom XHE 49A 3x1x185 mm2.

Električna mreža niskog napona - Napajanje električnom energijom osnovne škole i postojećih stambenih objekata istočno od škole i dalje će se vršiti preko dva postojeća kabelska izvoda iz trafostanice "Solin 2". Preostale postojeće objekte, te planirane objekte na



istočnom i središnjem dijelu području plana prihvatiti će novoizgrađena trafostanica "Solin 23" , a objekte u zapadnom dijelu plana trafostanica "Solin 33".

Za prihvat postojećih i planiranih distributivnih potrošača potrebno je izgraditi kabelski rasplet niskog napona kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.2. Infrastrukturni sustavi – elektroopskrba.

Za izgradnju kabelskog raspleta niskog napona koristiti će se tipski kabeli PP 00A 4x150 mm2 ili nižeg presjeka 50mm2 , odnosno 35 mm2 u ovisnosti o vršnom opterećenju.

Planirana mreža niskog napona, i priključak planiranih objekata su prikazani na situaciji u kartografskom prikazu 2.2. Infrastrukturni sustavi – Elektroopskrba i javna rasvjeta.

Zaštita od previsokog napona dodira - Zaštita od previsokog napona dodira za planirane objekte je predviđena sistemom TN zaštite. Osnovni uvjet TN sistema zaštite je da minimalna struja jednopolnog kratkog spoja bude veća ili jednaka struji isključenja osigurača niskonaponskih izvoda u trafostanici.

I k1 ≥ k x I os

I k1 - jednopolna struja kratkog spoja (A)

k - faktor osigurača (za rastalne 2,5)

I os - nazivna struja osigurača (A)

Računskom provjerom je utvrđeno da je gornji uvjet zadovoljen u planiranom izvodu .

Postojeća trafostanica 10(20)/0,4 kV napaja se iz trafostanice 35(110)/10(20) kV “Dujmovača”.

Zvjezdište napojne trafostanice “Dujmovača” je izolirano, a kapacitivna struja kvara iznosi IC= 55 (A), a planira se izvršiti uzemljenje zvjezdišta transformatora uz ograničenje struje kratkog spoja na 150 A.

Uzemljenje trafostanice se u kabelskoj mreži obavezno izvodi kao združeno. Ukupni otpor združenog uzemljenja planiranih trafostanica treba zadovoljiti uvjet, pri čemu biramo teži uvjet (Ik1 = 150A):

RzdrIkr

Ud

×≤

= 0,89 (Ω)

Ud -dozvoljeni napon dodira (80 V)

I c -struja jednopolnog kvara (150 A)

r -redukcijski faktor (0,3)

Osim zadovoljenja ovog uvjeta (što je obavezno provjeriti prije puštanja u pogon rekonstruirane trafostanice ) u instalacijama potrošača treba uvjetovati:

- posebni zaštitni i nul vodič (TN-S sistem nulovanja),



- ugradnju strujne zaštitne sklopke (FI-sklopka),

- mjere izjednačavanja potencijala.

Također treba izvesti temeljni uzemljivač s kojim se povezuje nul vodič n.n. mreže.

Električna mreža javne rasvjete - postojeća javna rasvjeta ulice Put Majdana će se i dalje napajati iz trafostanice "Solin 2" , kao i postojeća rasvjeta u blizini škole i stambenih objekata. Rasvjeta planiranih ulica unutar obuhvata Plana i obodnih ulica napajati će se iz trafostanice "Solin 23". Također je potrebno preko kandelabara povezati navedene rasvjete.

Za potrebe napajanja izgraditi će se kabelski razvodni ormar javne rasvjete (KRO-JR) iz kojeg će se razvesti rasplet prema rasvjetnim mjestima. Napajanje KRO-JR izvesti će se kabelima tip PP 00-A 4x150 mm2 dok će se napajanje samih rasvjetnih mjesta izvesti kabelima tipa PP 00-A 4x25 mm2.

S obzirom na veličinu i karakter ulica odabrat će se za rasvjetu kandelabri visine 4-6m, a postavit će se u razmaku od 20-25m. Tip i vrsta kandelabara, te pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete pojedinih ulica.

Vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita Vodovod -Potrebno je omogućiti opskrbu vodom područja obuhvaćenog Planom poboljšanjem postojećeg vodovodnog prstena u ulicama koje omeđuju ovo područje kroz rekonstrukciju pojedinih dionica tog prstena i to ujednačavanjem promjera cijevi, kao i kroz izgradnju novih dijelova vodoopskrbne mreže, što će omogućiti budući razvoj i zadovoljenje sanitarnih i protupožarnih potreba. Vodoopskrba ovog područja napaja se sa vodospreme «Sutikva Nova» sa kotom dna na 60,0m.n.m. Raspoloživi tlak u mreži dovoljan je za protupožarne potrebe vanjske hidrantske mreže. Planirane trase vodovoda predviđene su u sklopu kolnika na 1 m od nogostupa, a ukopane na cca 1,2 m računajući od tjemena cijevi do nivelete prometnice. Na križanjima su predviđene zasunske šahte za smještaj zapornih armatura. Kanalizacija - Za područje obuhvaćeno Planom predviđa se razdijelna kanalizacija. Fekalna kanalizacija se spaja na postojeću fekalnu kanalizaciju u ulici Kliški put koja je dovoljnog promjera za primanje dodatnih količina fekalne vode. Školski objekti, gradska športska dvorana, kao i obližnji višestambeni objekti starije gradnje, priključeni su na fekalnu kanalizaciju u ulici Put Majdana koja se slijeva put Bilankuše jer nije izgrađen dio trase T 4.0 u ulici Put Majdana kojim bi se spojila s ostatkom te trase kod spoja s kanalom T 4.2 i dalje se slijevala pu Gašpine mlinice. Oborinski jarak koji prolazi središtem zone u smjeru sjever – jug je javno dobro kojim upravaljaju Hrvatske vode. Ovaj jarak prelazi u cijev u donjem dijelu, kod sportske dvorane i spaja se na oborinski kanal u ulici Put Majdana. Oborinsku kanalizaciju od parkirališta, kao i uličnih slivnika potrebno je provesti kroz adekvatni separator prije ispusta u oborinski kanal. Glavni oborinski kanal izgradit će se produžetak ucjevljenja jarka od športske dvorane put sjevera, promjera Ø500 mm, sa punjenjem cijevi 0,48 D, što zadovoljava protok proračunske količine oborinske vode ovog područja od 218,0 l/s. Telekomunikacijska mreža

Od ATC do područja zahvata predviđa se postavljanje dodatnih TK vodova za povećanje kapaciteta i proširenje TK mreže. Nove trase polaganja nove kabelske TK kanalizacije planirane su uz trase vodoopskrbne mreže, a detaljno su prikazane na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi – Telekomunikacije.



TK kanalizacija će se graditi sukladno standardima i prema projektnoj dokumentaciji T-HT-a.

Udaljenost od ostalih instalacija (ee kabeli, voda, kanalizacija) treba biti: 1. kod paralelnog vođenja horizontalno 50 cm, 2. kod križanja vertikalno 30 cm. Ukoliko je zbog terenskih prilika ili križanja s ostalim instalacijama potrebno cijevi TK

kanalizacije ukopati na manju dubinu, cijevi treba zaštititi betonom. Broj potrebnih priključaka - Za potrebe izgrađenih i planiranih objekata u stambenoj

zoni, ukupno 310 stanova i do 90 poslovnih prostora, potrebno je osigurati minimalno po jedan TK priključak.

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina Ovim Planom utvrđuju se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina, odnosno uvjeti i način građenja na građevinskim česticama, a prikazani su na kartografskom prikazu 3 – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. 2.4.1. Uvjeti i način gradnje

Unutar područja obuhvata predviđena je izgradnja novih građevina, te rekonstrukcija i dogradnja postojećih prometnica i ostalih javnih površina. Nova izgradnja

Javni objekti - Kod izgradnje jaavnih objekata maksimalna visina vijenca građevine može biti 12 m od kote javno-prometne površine s koje se pristupa objektu. Kod projektiranja ovih objekata treba posebno voditi računa o mjerilu i međusobnom odnosu volumena građevina, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu objektima, orijentaciji i oblikovanju objekata te hortikultunom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za predškolske, školske, sportske i infrastrukturne objekte.

Stambeni objekti – Ovi objekt smješteni su na većini ostalih građevinskih čestica, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 4.1. Uvjeti i način gradnje. U podrumima su predviđene garaže, u prizemljima i na višim etažama stambeni prostori. Podrumi i prizemlja mogu se koristiti i kao poslovni prostori. U tom slučaju i kod izgradnje višestambenih objekata (objekata s više od 3 stambene jedinice), okoliš objekata mora biti uređen i dostupan, s karakterom javnog prostora s pločnicima, parkiralištima, zelenim površinama i urbanom opremom namijenjenoj korisnicima poslovnih prostora.

Poslovna djelatnost koja će se odvijati u ovim objektima svojim utjecajem na okoliš (povećanjem prometa vozila, ljudi, razinom buke, rasvjete, mirisa, količinom otpada i ostalih pratećih pojava) ne smije pogoršavati normalnu razinu takvih pojava kakva bez tih djelatnosti postoji na ovoj lokaciji, a inače je karakteristična za stambene zone.

Oblikovanje stambenih građevina - Pri oblikovanju građevina potrebno je naglasiti urbani karakter prostora uređenjem okoliša dijelova prizemlja višestambenih objekata i drugih objekata u kojima se odvija poslovna djelatnost bez ograda i drugih prepreka koje bi ih odvajale od javnih prometnih površina. Okoliš svakog objekta mora svojim uređenjem biti usklađen s uređenjem okoliša susjednih parcela i javnih prometnih površina.

Trafostanice – Ovi objekti smješteni su na građevnim česticama br. 2 i 80 i izvede se kao tipske gradske trafostanice u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš, u ravnini prilaznog kolnika i okolnih parkirnih mjesta.

Javne prometne površine i parkirališta – Ove površine imaju karakter internih prometnica i parkirališta i služe kao prilazi objektima u stambenom naselju. Kolnik je u jednosmjernim ulicama širine 3.5 m, a u dvosmjernim najmanje 5.5 m i omogućava siguran promet osobnim vozilima, uz predviđenu brzinu do 30 km/h. Sa kolnika se može direktno



ulazi na javna parkirna mjesta kao i na parkirna mjesta na građevinskim česticama. Završna obrada kolnika je u asfalt–betonu. U svim novim ulicama predviđeni su obostrani pločnici, preporučene širine 1.5 m, a u ulicama u kojima su predviđeni drvoredi imaju širinu i do 2.5 m.

U trupu prometnica predviđene su glavne infrastrukturne trase čiji je položaj i međusobni odnos utvrđen u kartografskim prikazima Infrastrukturnih sustava: 2.1. Prometna mreža, 2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta, 2.3. Vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita i 2.4. Telekomunikacije.

Rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina

Stambeni objekti – Postojeći stambeni objekti uglavnom su obiteljske kuće s više stambenih jedinica. U južnom dijelu zone 5 je višestambenih objekata starije gradnje, a u središnjem dijelu 4 višestambena objekta novije gradnje. U nedavno formiranoj ulici u sjeverozapadnom dijelu zone izgrađeno je ili se gradi 6 obiteljskih stambenih kuća. U preostalom prostoru zone raštrkane su obiteljske kuće izgrađene u različitim razdobljima.

Rekonstrukcija i dogradnja ovih objekata uređuje se po uzoru na novoplanirane stambene objekte. Postojeći stambeni objekti prilikom dogradnje i/ili rekonstrukcije trebaju zadovoljiti uvjete zadane ovim Planom. Ukoliko je prije izrade ovog Plana stambeni objekt izgrađen tako da se njegov izgrađeni dio ne uklapa u smjernice zadane ovim Planom, utvrđuje se da postojeće odstupanje ne zadire u javni interes ili interes vlasnika susjednih nekretnina, te da odobrenje za odstupanje u tom slučaju može dati nadležni županijski ured u postupku izdavanja građevinske dozvole, a u skladu s 87. odredbom za provođenje GUP-a. Također, odstupanja od obaveznog građevnog pravca postojećih stambenih objekata zadržavaju se u prostoru.

Javni objekti - Kod izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje postojećih objekata maksimalna visina vijenca novih dijelova građevine može biti 12 m od kote javno-prometne površine s koje se pristupa objektu. Kod projektiranja ovih objekata treba posebno voditi računa o mjerilu i međusobnom odnosu volumena građevina, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu objektima, orijentaciji i oblikovanju objekata te hortikultunom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za predškolske, školske, sportske i infrastrukturne objekte.

U slučaju da zadani standardi nisu provedivi bez odstupanja od odredbi ovog Plana utvrđuje se ovim Planom da takvo odstupanje ne zadire u javni interes ili interes vlasnika susjednih nekretnina, te da odobrenje za odstupanje u tom slučaju može dati nadležni županijski ured u postupku izdavanja građevinske dozvole, a u skladu s 87. odredbom za provođenje GUP-a.

Oblikovanje javne rasvjete i urbane opreme (dogradnja) – Duž kolnih i pješačkih prometnica unutar područja obuhvata predviđena su mjesta za postavljanje stupova javne rasvjete. S obzirom na veličinu i karakter ulica odabrat će se za rasvjetu kandelabri visine 4 – 6 m, a postavit će se na razmaku od 20 – 25 m. Tip i vrsta kandelabara, te pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete pojedine ulice.

Razmještaj i oblikovanje elemenata urbane opreme treba dati sliku uređenog urbanog prostora u blizini uređenog vodotoka, kao glavne prirodne atrakcije, a ujedno i glavnog činioca smirenog kultiviranog ambijenta.

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti Unutar područja obuhvata Plana nema prirodnih i kulturno –povijesnih cjelina i građevina i amijentalnih vrijednosti.



2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Utjecaj elektoopreme, objekata i vodova Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima

prostora obuhvata plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješanja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primjenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem opsegu. U tom kontekstu potrebno je navesti neke činjenice i provesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:

- niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području grada nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora,

- primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova nn (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš,

- primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira,

- trafostanica gradskog tipa predviđa se izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš (gradske trafostanice koje bi eventualno mogle biti locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš - buke, zagrijavanje, vibracije, požara i sl.),

- sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

Utjecaj oborinskih i fekalnih voda Predviđena kanalizacija je razdjelna. Fekalna kanalizacija se spaja na postojeću fekalnu kanalizaciju i time odvodi fekalne vode izvan područja obuhvata Plana u javni kanalizacijski sustav. Oborinska voda sa prometnih površina se sa predviđenim separatorom pročišćava, oslobađa masnoća i taloga i dovodi na nivo „čiste“ oborinske vode, te ispušta u kolektor oborinskih voda u ulici Put Majdana, uz samu granicu područja obuhvata.



II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 1.

Detaljni plan uređenja stambeno-poslovne zone Zgon u Solinu (u daljnjem tekstu Plan) temelji se na odredbama Generalnog urbanističkog plana Solina (u daljnjem tekstu GUP) (Službeni vjesnik Grada Solina br. 5/06), Izvješću o stanju u prostoru i Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina br. 2/03).

Članak 2.

Odnos prema postojećoj izgradnji definiran je na osnovu podataka iz geodetske podloge u mjerilu 1:1000, izrađene za ovu svrhu, kao i analize lokacije u odnosu na postojeću izgrađenost u zoni obuhvata i njenoj bližoj okolini, položaju zone u odnosu na zonu centra grada Solina i rubnu izgradnju susjednih stambenih zona.

Članak 3.

Plan obuhvaća površinu od 60.600 m2. Namjena površine unutar obuhvata Plana utvrđena je GUP-om kao građevinsko područje naselja javne J i mješovite, pretežito stambene Ms, namjene. Detaljnom namjenom unutar područja obuhvata Plan utvrđuje površine za javne, poslovno – stambene i stambene objekte, te prateće prometne i ostale javne površine. Detaljna namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. – Detaljna namjena površina.

Članak 4.

Planom su definirani osnovni parametri za izgradnju objekata unutar područja obuhvata. Prostor obuhvata Plana prema namjeni dijeli se na: • stambenu namjenu P = 37.342 m2 • javnu namjenu P = 9.932 m2

• javne gradske površine P = 13.326 m2.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Prema režimu budućeg korištenja prostora, područje obuhvata ovog Plana dijeli se na: • zonu rekonstrukcije postojeće izgradnje P = 43.533 m2 i • zonu izgradnje novih objekata P = 17.067 m2. U zoni rekonstrukcije utvrđuju se lokacijski uvjeti za sve zatečene objekte. U zoni novogradnje uklanjaju se postojeći pomoćni objekti i stvaraju se uvjeti za graditeljski zamah poduzetnika i ulagača u gradnju i promet nekretnina.



2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 6. Na kartografskom prikazu broj 4.2. – Uvjeti i način gradnje – urbanistička parcelacija prikazane su postojeće katastarske i planirane građevinske čestice. Građevinske čestice su označene brojevima od 1 do 92. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod nadzemnim dijelom građevine i ukupne površine građevne čestice. Maksimalni koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine nadzemnog dijela građevine i površine građevne čestice. Koeficijent gustoće izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata iskorištenosti i zbroja građevnih čestica. Osnovni podaci o građevinskim česticama dati su u tablici.

Broj čestice

Površina čestice

(m2)

Dopuštena izgrađenost

(%)

Zatečena izgrađenost

(%)

Odstupanje (%)

Dopuštena izgrađenost

(m2)

Dopušteni koeficijent

iskorištenosti

Koeficijent gustoće

izgrađenosti 1 702 30 211 0.9 0.33 2 42 - - - - - - 3 401 30 30,0 120 0.9 0.33 4 430 30 30,9 0,9 129 0.9 0.33 5 684 30 - - 205 0.9 0.33 6 863 30 20,4 250 0.9 0.33 7 565 35 24,0 232 105 0.33 8 560 35 26,2 154 1.05 0.33 9 804 30 - - 241 0.9 0.33 10 581 30 - - 174 0.9 0.33 11 509 30 - - 153 0.9 0.33 12 512 30 - - 154 0.9 0.33 13 809 30 - - 243 0.9 0.33 14 966 30 17,2 286 0.9 0.33 15 995 30 - - 299 0.9 0.33 16 892 30 22,8 - 267 0.9 0.33 17 748 30 30,2 0,2 226 0.9 0.33 18 685 30 16,6 - 206 0.9 0.33 19 273 35 - 96 1.05 0.33 20 354 35 - - 124 1.05 0.33 21 967 30 22,6 - 290 0.9 0.33 22 975 30 18,7 - 290 0.9 0.33 23 627 30 - - 188 0.9 0.33 24 622 30 - - 187 0.9 0.33 25 550 30 - - 165 0.9 0.33 26 556 30 17,0 - 169 0.9 0.33 27 551 30 37,5 7,5 205 0.9 0.33 28 649 30 - - 195 0.9 0.33 29 384 30 30,7 0,7 118 0.9 0.33 30 414 30 17,4 - 120 0.9 0.33 31 409 30 - - 123 0.9 0.33 32 433 30 30,2 0,2 131 0.9 0.33 33 483 30 28,4 - 145 0.9 0.33 34 538 30 - - 161 0.9 0.33 35 555 30 - - 167 0.9 0.33 36 526 30 - - 158 0.9 0.33 37 490 30 - - 147 0.9 0.33 38 486 30 - - 146 0.9 0.33 39 532 30 - - 160 0.9 0.33 40 468 30 - - 140 0.9 0.33 41 452 30 28,1 - 136 0.9 0.33 42 499 30 30,7 0,7 153 0.9 0.33 43 534 30 29,6 - 160 0.9 0.33 44 1075 30 30,4 0,4 327 0.9 0.33 45 681 30 - - 204 0.9 0.33 46 410 30 39,1 9,1 113 0.9 0.33 47 436 30 26,1 - 136 0.9 0.33 48 486 30 9,9 - 98 0.9 0.33 49A 706 35 - - 247 1.05 0.33 49B 495 30 - - 149 0.9 0.33



50 781 30 - - 234 0.9 0.33 51 580 35 - - 203 1.05 0.33 52 419 30 33,5 0,5 126 0.9 0.33 53 372 35 40,4 5,4 126 1.05 0.33 54 438 35 32,9 - 153 1.05 0.33 55 693 30 25.7 - 208 0.9 0.33 56 417 - - - - - - 57 803 30 - - 241 0.9 0.33 58 567 30 - - 170 0.9 0.33 59 588 30 - - 176 0.9 0.33 60 770 30 20,6 - 231 0.9 0.33 61 652 30 24,7 - 199 0.9 0.33 62 537 30 20,5 - 167 0.9 0.33 63 322 30 75,2 45,2 0.9 0.33 64 332 30 69,6 39,6 0.9 0.33 65 371 30 70,1 40,1 0.9 0.33 66 281 30 72,9 42,9 0.9 0.33 67 313 30 71,9 41,9 0.9 0.33 68 2735 - - - - 0.9 0.33 69 6377 - - - - 2.8 0.33 70 1345 - - - - 2.6 0.33 71 304 - - - - 2.7 0.33 72 773 - - - - 2.7 0.33 73 4895 - - - - 2.0 0.33 74 812 - - - - - - 75 548 - - - - - - 76 825 - - - - - - 77 106 - - - - - - 78 291 - - - - - - 79 1077 - - - - - - 80 29 - - - - - - 81 991 - - - - - - 82 29 - - - - - - 83 106 - - - - - - 84 270 - - - - - - 85 248 - - - - - - 86 164 - - - - - - 87 67 - - - - - -

2.2. Veličina i površina građevina

(ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 7. Na kartografskom prikazu broj 4.1. – Uvjeti i način gradnje, prikazan je gradivi dio čestice s upisanim dozvoljenim brojem etaža. Unutar područja obuhvata planira se izgradnja dva javna i 27 stambenih objekata, te rekonstrukcija i/ili dogradnja 38 stambenih i 4 javna objekta. U tablici su dati pokazatelji za planirane građevine.

Broj čestice

Maksimalna bruto izgrađena

površina nadzemnih etaža (m2)

Maksimalna visina (m)

Etaže

1 632 9 Po+P+2(Pk) 2 - 4 P 3 361 9 Po+P+2(Pk) 4 387 9 Po+P+2(Pk) 5 616 9 Po+P+2(Pk) 6 777 9 Po+P+2(Pk) 7 593 9 Po+P+2(Pk) 8 588 9 Po+P+2(Pk) 9 724 9 Po+P+2(Pk) 10 523 9 Po+P+2(Pk) 11 458 9 Po+P+2(Pk) 12 461 9 Po+P+2(Pk) 13 728 9 Po+P+2(Pk) 14 869 9 Po+P+2(Pk) 15 896 9 Po+P+2(Pk) 16 803 9 Po+P+2(Pk)



17 673 9 Po+P+2(Pk) 18 617 9 Po+P+2(Pk) 19 287 9 Po+P+2(Pk) 20 372 9 Po+P+2(Pk) 21 870 9 Po+P+2(Pk) 22 878 9 Po+P+2(Pk) 23 564 9 Po+P+2(Pk) 24 560 9 Po+P+2(Pk) 25 495 9 Po+P+2(Pk) 26 500 9 Po+P+2(Pk) 27 496 9 Po+P+2(Pk) 28 584 9 Po+P+2(Pk) 29 346 9 Po+P+2(Pk) 30 373 9 Po+P+2(Pk) 31 368 9 Po+P+2(Pk) 32 390 9 Po+P+2(Pk) 33 435 9 Po+P+2(Pk) 34 484 9 Po+P+2(Pk) 35 500 9 Po+P+2(Pk) 36 473 9 Po+P+2(Pk) 37 441 9 Po+P+2(Pk) 38 437 9 Po+P+2(Pk) 39 479 9 Po+P+2(Pk) 40 421 9 Po+P+2(Pk) 41 407 9 Po+P+2(Pk) 42 449 9 Po+P+2(Pk) 43 481 9 Po+P+2(Pk) 44 968 9 Po+P+2(Pk) 45 613 9 Po+P+2(Pk) 46 369 9 Po+P+2(Pk) 47 392 9 Po+P+2(Pk) 48 437 9 Po+P+2(Pk) 49A 741 9 Po+P+2(Pk) 49B 446 9 Po+P+2(Pk) 50 703 9 Po+P+2(Pk) 51 609 9 Po+P+2(Pk) 52 377 9 Po+P+2(Pk) 53 391 9 Po+P+2(Pk) 54 460 9 Po+P+2(Pk) 55 624 9 Po+P+2(Pk) 56 - 4.5 P 57 723 9 Po+P+2(Pk) 58 510 9 Po+P+2(Pk) 59 529 9 Po+P+2(Pk) 60 693 9 Po+P+2(Pk) 61 587 9 Po+P+2(Pk) 62 483 9 Po+P+2(Pk) 63 902 9 Po+P+2(Pk) 64 863 9 Po+P+2(Pk) 65 1002 9 Po+P+2(Pk) 66 759 9 Po+P+2(Pk) 67 626 9 Po+P+2(Pk) 68 - 12.0 Po+P+1 69 - 12.0 Po+P+2 70 - - - 71 - - - 72 - - - 73 - - - 74 - - - 75 - - - 76 - - - 77 - - - 78 - - - 79 - - - 80 - 4 P 81 - - - 82 - - - 83 - - - 84 - - - 85 - - - 86 - - - 87 - - -



Maksimalna visina građevine određuje se od mjerodavne kote. Kao mjerodavna kota, što je ujedno i kota prizemlja, uzima se niža od slijedećih kota:

- 1.5 m od najniže kote prirodnog terena u neposrednom kontaktu s objektom ili - 0.5 m od najviše kote prirodnog terena u neposrednom kontaktu s objektom.

Ovim planom, ukoliko bi kota nogostupa prilazne ulice nadvisila kotu prizemlja objekta određenu prema definiciji mjerodavne kote, dopušta se odstupanje u visinu i to tako da kota prizemlja bude viša za 0.15m u odnosu na kotu prilaznog nogostupa na javnoj prometnoj površini, uz uvjet da odstupanje od kote prizemlja koja bi bila određena u odnosu na mjerodavnu kotu ne može biti veće od 0.9m. U tom slučaju kote uređenog terena u kontaktu s objektom moraju se urediti na način da se nasipanjem usklade s definicijom mjerodavne kote u odnosu na objekt.

2.3. Namjena građevina

Članak 8. Detaljna namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. – Detaljna namjena površina. Namjena površina određuje namjenu građevina. Ovim Planom utvrđena je slijedeća namjena površina: S - Stambena namjena U podrumskoj etaži ovih objekata su garaže, u prizemlju su garaže ili stambeni prostor, a na višim etažama je stambeni prostor. U ovim objektima prostor u prizemnoj etaži može se koristiti kao poslovni prostor. R1 - Športska namjena, R2 – rekreacijska namjena i D4 – škola i vrtić Ove površine su u funkciji škole, dječjeg vrtića i gradske sportske dvorane. Uz gradsku sportsku dvoranu postoji boćalište koje se zadržava kao područje rekreacijske namjene. IS – Infrastrukturni objekti Trafostanice na građevnim česticama br. 2 i 80 su tipski prizemni objekti, za koje je zadovoljen uvjet dostupnosti teškim servisnim vozilom. Vodovodna crpna stanica nalazi se na građevnoj čestici br. 56. Z - Zaštitno zelenilo i Z1 – javna parkovna površina Namjena zelenih površina je zaštita od buke, oplemenjivanje okoliša objekata i prometnica i stvaranje ugodnijeg ambijenata za stanovništvo. U centru zone formira se park s obodnim drvoredima. Prilazne ulice također se planiraju oplemeniti drvoredima. Prometne površine i parkirališta Namjena ovih površina je siguran i udoban kolni i pješački pristup objektima unutar područja obuhvata ovog Plana. Javni parkirališni prostor koji ima ukupno 84 parkirna mjesta služi kao parkirališni prostor za potrebe stanara višestambenih objekata u jugoistočnom dijelu zone i za potrebe gradske športske dvorane. Na svakoj izgrađenoj građevnoj čestici, osim na česticama br. 63 – 67, mora se urediti, sukladno GUP-u, 1.5 ili 2 parkirna ili garažno mjesta za svaku stambenu jedinicu i 1 parkirno mjesto za svakih 30 m2 poslovnog prostora. Na svakoj neizgrađenoj građevnoj čestici, mora se urediti 2 parkirna ili garažna mjesta za svaku stambenu jedinicu i 1 parkirno mjesto za svakih 30 m2 poslovnog prostora. Time se osigurava dovoljan broj parkirnih mjesta za korisnike poslovnih sadržaja, kao i posjetitelje budućih stanara.



U tablici je dan iskaz površina prema namjeni: No NAMJENA POVRŠINA m2 %

1.1. ŠKOLA 6.373 10.5 1.

1.2. ŠPORTSKA DVORANA 2.741 4.5 2.1. VIŠESTAMBENI OBJEKTI 6.983 11.5

2. 2.2. OBITELJSKI STAMBENI OBJEKTI 14.766 24.3

3. 3. INFRASTRUKTURNI OBJEKTI 446 0.7 1.+2.+3. IZGRAĐENO 31.147 51.4

4. NEIZGRAĐENO 15.965 26.3 5. CESTE, JAVNE POVRŠINE 13.326 22.0

60.600 100%

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 9. Na kartografskom prikazu broj 4.1. – Uvjeti i način gradnje, određen je smještaj građevina na građevnim česticama granicama gradivog dijela čestica s upisanim udaljenostima objekata od granice građevne čestice, kao i udaljenost obaveznog građevnog pravca od regulacijske linije. Ako nije drugačije naznačeno na kartografskom prikazu udaljenost građevine od granice susjedne čestice može biti najmanje 4.5 m bez, odnosno 3 m uz suglasnost susjeda. Minimalna udaljenost od javnih prometnih površina je 5 m. Minimalna udaljenost pomoćne građevine od susjedne međe je 3 m ukoliko se izvode otvori, odnosno 2 m za građevine bez otvora prema međi. Uz suglasnost susjeda mogu se graditi pomoćni objekti uz samu granicu susjednih parcela, ali ne i javnih površina, uz uvjet da je granični zid izveden kao vatrootporni, da se na istom ne izvode otvori i da se odvod vode s krova riješi na vlastitoj čestici. Suglasnost susjeda nije obavezna jedino u slučaju veće visinske razlike dviju susjednih parcela kada se garaža gradi na nižoj parceli i to ako svojom visinom garaža ne prelazi visinu ogradnog zida, tj. ne više od 1 m iznad nivelete terena susjedne parcele. Na istom kartografskom prikazu označene su građevine predviđene za uklanjanje.

Članak 10.

Za građevine za koje je u tablici u članku 6. navedeno odstupanje od odredbi ovog Plana, a time i od odredbi GUP-a, evidentiraju se i utvrđuju temeljem 108. članka GUP-a navedena odstupanja, te se prihvaćaju, uz uvjet maksimalne moguće kompenzacije površina prilikom rekonstrukcije ili dogradnje postojećeg objekta. U slučaju potpunog uklanjanja postojećeg objekta, prethodno utvrđeno odstupanje se ukida.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 11.

Pri oblikovanju stambenih građevina potrebno je naglasiti urbani karakter prostora uređenjem uličnih dijelova prizemlja i okoliša objekata bez visokih ograda i drugih prepreka koje bi ih odvajale od javnih prometnih površina. Okoliš svakog objekta mora svojim uređenjem biti usklađen s uređenjem okoliša susjednih parcela i javnih prometnih površina.

Pročelja objekata trebaju slijediti zadane građevinske pravce prikazane na kartografskom prikazu 4.1 – Uvjeti i način gradnje. Krov građevine može biti kos ili ravan. Maksimalna visina nadozida potkrovlja je 1.5 m i ne može biti veća bez obzira na ukupnu visinu građevine do vijenca. Nagib kosog krova



može biti od 18 do 35% uz mogućnost korištenja abaina i luminara, koji mogu zauzimati do 50% dužine vijenca. Maksimalna dopuštena visina sljemena u odnosu na kotu vijenca je 3,5 m. Sljeme mora biti postavljeno po dužoj strani građevine. Varijacije nagiba krovnih ploha na

jednoj građevini moraju biti minimalne (najviše 3o). Prema jednoj strani građevine sve krovne plohe moraju imati isti nagib. Linija vijenca mora ležati u istoj horizontalnoj ravnini, osim iznad stubišnog prostora. Kod ravnih krovova dopušta se maksimalna visina ogradnog zida 1 m, mjereno od gornje kote stropne konstrukcije posljednjeg kata.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 12.

Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazani su kolni i pješački pristupi građevnim česticama. Oni moraju zadovoljiti i pristup interventnim vozilima. Uređenje građevnih čestica potrebno je prilagoditi ovom zahtjevu.

Građevna čestica mora biti uređena i dostupna, a ukoliko je objekt višestambeni (više od 3 stambene jedinice) ili se u objektu nalazi poslovni prostor okoliš treba imati karakter javnog prostora s pločnicima, zelenim površinama i urbanom opremom, bez ograda i drugih prepreka koje bi objekte odvajale od javnih prometnih površina. Okoliš svakog objekta mora svojim uređenjem biti usklađen s uređenjem okoliša susjednih parcela i javnih prometnih površina. Ne smije se promijeniti prirodno otjecanje vode na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Građevna čestica može biti ograđena. Dio ograde od čvrstog materijala je najviše 1 m visine od kote javne prometne površine ili uređenog tla prema susjednoj čestici. Preporuča se za ograđivanje koristiti zelenilo (ogradne živice) i prirodne materijale. Najmanje 25% površine građevne čestice mora biti uređeno kao zelena površina. Zatravljeni elementi od betona ili drugih materijala ne smatraju se zelenom površinom.

Kolni prilazi garažama u podrumskoj etaži su ukopani do kote garaža. Glavnim projektom za svaki višestambeni objekt treba utvrditi količinu dnevnog

otpada, učestalost njegovog odvoženja od strane nadležnog komunalnog poduzeća, sukladno tome potreban kapacitet kontejnera za prikupljanje otpada za svaki objekt pojedinačno, te riješiti smještaj kontejnera unutar granica građevne parcele. Kod dvojnih višestambenih objekata, ukoliko se istovremeno ishoduju građevne dozvole za oba objekta, dozvoljeno je smještaj kontejnera riješiti zajedno za oba objekta na jednoj od pripadajućih građevnih čestica.

Mjesta za kontejnere moraju biti lako dostupna vozilima za odvoz otpada, moraju biti zaklonjena zaštitnim zidom visine do 1.4 m prema javnoj prometnoj površini, te zaklonjena i oplemenjena zelenilom, moraju biti horizontalna i s pristupnim putem odgovarajuće širine u razini kolnika.

Manje izmjene ovdje zadanih i u kartografskom prikazu 1. – Detaljna namjena površina, orijentacijski prikazanih elemenata uređenja građevnih čestica radi realizacije kvalitetnijih rješenja uređenja parcela i javnih površina, neće se smatrati izmjenom ili odstupanjem od odredbi ovog Plana.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne mreže

Članak 13.

Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazana je planirana prometna mreža.



Svi kolnici moraju imati završnu obradu sa asfalt – betonskim kolničkim zastorom nosivosti 100 kN po osovinskom pritisku.

U zoni rekonstrukcije postojećih prometnica i javnih površina predviđa se manja rekonstrukcija ulice na sjeveru zone koja služi kao priključak građevnim česticama br. 3, 4, 29, 30, 32 i 33 na ulicu Put Zgona. U svom sjevernom dijelu ova ulica, minimalne širine, izgrađena je s uzdužnim nagibom od oko 18%, što je čini nepogodnom za normalno komunalno održavanje, a zbog nedavno izgrađenih objekata, ulaza u dvorišta i garaže, nije moguće poboljšati njene tehničke karakteristike, pa je preostalo samo njeno otvaranje prema jugu tj. probijanje priključka put istoka, prema budućoj ulici u središtu zone koja će se protezati u smjeru sjever – jug. U tom dijelu u ovoj ulici predviđen je i obostrani pločnik, kao i pješačka staza kojom bi se ostvarila pješačka komunikacija sa ulicom Put Zgona na zapadu.

Istočno od školskih objekata i gradske športske dvorane, između ovih objekata i višestambenih objekata javni je prostor predviđen projektom gradske športske dvorane za uređenje u zelene površine i javno parkiralište. Postojeće prometne površine u tom dijelu zone potrebno je djelomično rekonstruirati, te nadograditi u skladu sa spomenutim projektom čime bi se broj javnih parkirnih mjesta povećao na ukupno 72.

U zoni izgradnje prometnica i javnih površina predviđa se izgradnja 4 nove ulice – u kartografskom prikazu br. 2.1.1. Infrastrukturni sustavi – prometne površine, prikazane su kao Os 1, Os 2, Os 3 i Os 4.

Os 1 duljine oko 190 m (80.96 + 108.37) glavna je prometnica unutar zone, dijeli je na sjeverni dio u kojem dominiraju stambeni objekti i južni dio u kojem dominiraju javni sadržaji. Ovim planom preporuča se korištenje ove ulice kao jednosmjerne spojnice od ulice Put Klisa do ulice Put Zgona (u smjeru zapada). Kolnik je širine 3.5 m, južni pločnik je širine 2.5 m s drvoredom, sjeverni pločnik je širine oko 1.5 m.

Os 2 pruža se u duljini oko 140 m (60.21+ 78.46) od Osi 1 do ulice Put Zgona na sjeveru zone kao spojnica ostalih ulica unutar zone s njenim centralnim javnim sadržajima. U svom južnom dijelu ta je ulica dvosmjerna s preporučenom širinom kolnika od 6 m. S istočne strane kolnika predviđen je pločnik širine 1.5 - 2 m s drvoredom, a sa zapadne strane kolnika pločnik širine 1.5 m. U svom sjevernom dijelu, od križanja s Osi 3 pa do ulice Put Zgona, preporuča se izgradnja ove ulice kao jednosmjerne, širine kolnika 3.5 m, i to u pravcu sjever – jug, kako bi promet iz ulice Put Zgona koja je u tom svom dijelu predviđena kao jednosmjerna sa istoka i zapada do križanja s Osi 2, mogao koristiti unutrašnju putnu mrežu zone obuhvata. Istočni pločnik planiran je širine 1.5 m, a zapadni širine 2.5 m, s drvoredom.

Os 3 duljine oko 150 m (24.47+60.32+67.65) spojnica je ulice Put Klisa, Osi 2 i postojeće ulice predviđene za rekonstrukciju. Preporuča se njeno korištenje kao jednosmjerne u smjeru istoka. Južni pločnik u ovoj ulici predviđen je širine 2.5 m s drvoredom, a sjeverni je širine oko 1.5 m.

Ove tri buduće ulice mogu se, ukoliko se za to ukaže potreba, pretvoriti u dvosmjerne ulice u cijeloj svojoj duljini, širine kolnika 5.5 m i jednostranih i dvostranih pločnika širine od 1 do 2 m.

Za Os 4 duljine oko 150 m preporuča se jednosmjerni promet od sjevera prema jugu. Ova ulica ima kolnik širine 3.5 m i obostrani pločnik, sa zapada širine 2, a sa istoka širine oko 1.5 m. Preporuča se sadnja drvoreda duž zapadne strane ulice.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

Članak 14. Unutar područja obuhvata Plana nema glavnih gradskih ulica i cesta nadmjesnog značenja. Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazani su mjesto i elementi uređenja priključaka na ulice Put Majdana, Put Klisa i Put Zgona.



3.1.2. Gradske i pristupne ulice

(situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 15. Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazani su situacijski i visinski elementi trasa gradskih i pristupnih ulica i njihovih križanja, te su označeni karakteristični poprečni profili.

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

Članak 16. Unutar područja obuhvata Plana nema površina za javni prijevoz (pruga i stajališta).

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 17. Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazana su javna parkirališta s predviđenih 84 parkirna mjesta za osobna vozila. Time se osigurava dodatan broj parkirnih mjesta za korisnike poslovnih sadržaja, kao i posjetitelje budućih stanara.

3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

Članak 18. Unutar područja obuhvata Plana nije predviđena izgradnja javnih garaža.

3.1.6. Biciklističke staze

Članak 19. Unutar područja obuhvata Plana nije predviđena izgradnja javnih biciklističkih staza.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 20. Unutar područja obuhvata Plana nije predviđena izgradnja većih pješačkih površina.



3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 21.

Na kartografskom prikazu 2.1. – Infrastrukturni sustavi – Prometna mreža, prikazane su sve javne prometne površine, kao i svi predviđeni kolni i pješači pristupi postojećim i budućim objektima unutar i u susjedstvu područja obuhvata ovog Plana.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Od ATC do područja zahvata predviđa se postavljanje dodatnih TK vodova za povećanje kapaciteta i proširenje TK mreže. Za potrebe planiranih objekata u stambenoj zoni, ukupno 310 stanova i do 90 poslovnih prostora potrebno je osigurati minimalno po jedan TK priključak.

Nove trase polaganja nove kabelske TK kanalizacije planirane su uz trase vodoopskrbne mreže, a detaljno su prikazane na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi – Telekomunikacije.

TK kanalizacija će se graditi sukladno standardima i prema projektnoj dokumentaciji T-HT-a. Građevine će se priključiti na buduću distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju DTK. Priključak treba locirati na javnoj površini ispred mjesta priključka za objekt, na pogodnom mjestu na trasi budućeg DTK. Priključak ide od priključnog zdenca do mjesta koncentracije instalacijskih kabela unutar objekta (priključna kutija, izvodni ormarić i sl.) koji je smješten u pravilu kod ulaza u objekt na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja. Instalacije u objektu treba izraditi sukladno članku 10. Zakona o telekomunikacijama. TK kanalizacija se polaže na dubini od 80 do 90 cm, a udaljenost od ostalih instalacija (ee kabela, vodovoda, kanalizacije) treba biti:

1. kod paralelnog vođenja horizontalno 50 cm, 2. kod križanja vertikalno 30 cm.

Ukoliko je zbog terenskih prilika ili križanja s ostalim instalacijama potrebno cijevi TK kanalizacije ukopati na manju dubinu, cijevi treba zaštititi betonom.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i

pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

3.4.1. Vodoopskrba

Članak 23. Radi bolje opskrbe vodom predviđeno je da se postojeća vodovodna mreža u ulicama koje omeđuju područje obuhvata Plana, koja čini vodoopskrbni prsten, dijelom rekonstruira i to ujednačavanjem promjera cijevi na pojedinim dionicama na Ø100 mm. Ove rekonstrukcije predviđene su na dionicama vodovoda koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 2.3. Infrastrukturni sustavi - vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita. Zadani promjer vodovodne cijevi je potreban za zadovoljenje protupožarnih potreba obuhvaćenog područja i sekundarne vodovodne mreže unutar područja koja će također bit promjera Ø100 mm i činit će unutarnju prstenastu mrežu tj. Imat će dvostrano napajanje.



Tlak vode u vodovodu obzirom da se snabdijeva sa vodospreme «Sutikva Nova» sa kotom dna na 60,00 m.n.m., je zadovoljavajući i za protupožarne potrebe ovog područja. Na svim odvojcima od postojeće trase vodovoda u obodnim ulicama predviđene su zasunske šahte sa potrebnom zapornom armaturom. Na novim trasama su predviđena i nadzemni protupožarni hidranti, koja su postavljena uz prometnicu na međusobnoj udaljenosti od 80 m. Protupožarni nadzemni hidranti su predviđeni promjera Ø80 mm. Trasa vodovoda vodi se na udaljenosti od 1 m od nogostupa, u trupu prometnice, na dubini od 1.2 m od kote terena. Za promjere cijevi od Ø100 mm i veće preporučuju se lijevano-željezne „ductil“ cijevi za tlak od 10 bara spojenih međusobno naglavcima sa brtvljenjem gumenim brtvama.

3.4.2. Odvodnja (kanalizacija)

Članak 24. Unutar područja obuhvaćenog Planom, predviđena je razdjelna kanalizacija. Prema projektu IGH iz Splita predviđena je fekalna kanalizacija u ulici Zgon, razdjelna (fekalna i oborinska) u ulici Put Majdana, a. izvedena je fekalna kanalizacije u ulici Kliški put. U ulici Put Majdana postoji djelomično izvedena fekalna kanalizacija, koja ide put Bilankuše. U toj ulici trasa fekalne kanalizacije označena u projektu s T4.0, još nije izvedena. Izgradnja fekalne kanalizacije je predviđena u kolniku prometnica unutar tretiranog područja i to tako da se spoji na već izvedenu fekalnu kanalizaciju u ulici Kliški put u šahti 4204, a na trasi T 4.2. koja svojim promjerom cijevi može primiti dodatne količine sa tretiranog područja. Fekalna kanalizacija od ulice Kliški put je izvedena i spojena na kanalizaciju koja ide ulicom Gašpina mlinica. Na trasama fekalne kanalizacije treba izgraditi revizijska okna. Fekalna kanalizacija od sportske dvorane, škole, kao i od stambenih objekata spojena je na fekalni kanal u ulici Put Majdana i za ovaj dio mreže se ne predviđa rekonstrukcija. Oborinska voda se vodi oborinskim kanalom koji je postavljen ispod nogostupa u ulici Put Majdana. Ovaj kanal je u spomenutom projektu označen sa T 4.0 - oborinska kanalizacija. Oborinska voda sa prometnih površina odvaja se od fekalne kanalizacije, odnosno prespojem spaja na oborinsku cijev Ø500 mm. Odvodna postojeća cijev Ø500 mm zadržava se i na nju će se prespojiti oborinska voda sa kolnika i parkirališta. Prirodni oborinski kanal (jaruga) zamijeniti će se cijevi koja je promjera istog, kao što je ugrađena u južnom dijelu, gdje kanal prelazi u cijev. Obzirom da se vodno područje koje gravitira ovom prirodnom kanalu (jarugi) može zadovoljiti sa protokom punog profila cijevi Ø500 mm od 48% količine vode, određeno je da se odvodnja okolnih prometnica spoji na ovu cijev.

3.4.3. Elektroopskrba

Članak 25.

Za napajanje električnom energijom planiranih objekata potrebno je izvršiti sljedeće:

− Izgraditi TS "Solin 33" sa instaliranom snagom 630 kVA.

− Izgraditi kabel 20 kV tip XHE 49-A 3x1x185 mm2 te izvršiti spajanje u trafostanicu

"Solin2" i "Solin 7" (Nova)

− Izgraditi 8 (osam) kabelskih razvodnih ormara sa 6 vodnih polja

− Položiti kabele 1 kV tip PP 00A 4x150 mm2 za povezivanje trafostanica i postojećih

i planiranih KRO-a.



− Položiti KB 1 kV tip PP 00A 4x50 mm2 ili PP 00A 4x35 mm2 od KRO-a do GRO-a ili

KPMO-a planiranih objekata.

− Rekonstruirati priključke za postojeće objekte.

− Izgraditi javnu rasvjetu obodne i pristupnih ulica.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na

slijedeće uvjete:

- građevinska čestica predviđena za trafostanice mora biti minimalno 6x7m sa

omogućenim prilazom kamionima, odnosno dizalici.

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri

prelasku kolnika dubina je 1,2m.

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela.

- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera

Φ110, Φ160, odnosno Φ200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže

uzemljivačko uže Cu 50mm2.

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice

stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju

paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za

međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45o. Na kartografskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi – Elektroopskrba i javna rasvjeta prikazani su elementi uređenja elektroopskrbnog sustava i javne rasvjete. Tip, vrsta i točan razmještaj stupova javne rasvjete, kao i tip i vrsta rasvjetnih tijela odredit će se kroz projekt uređenja ili rekonstrukcije ulica i okliša.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 26.

Unutar granica obuhvata Plana predviđene su zelene površine - drvoredi uz kolnike u

novim ulicama, kao i na prostoru između višestambenih objekata u jugoistočnom dijelu zone, kao i uz pločnike na potezima prema obodnim ulicama. Zelene površine označene sa Z u kartografskom prikazu br. 1 – Detaljna namjena površina, mogu se koristiti kao slobodne (neizgrađene) površine i za druge javne potrebe, ali ne kao vodonepropusne površine.

Javnu zelenu površinu – park u centru zone preporuča se zasaditi autohtonim visokim stablima, kao i niskim grmolikim raslinjem (lavanda, ružmarin, žuka i sl.) i višim cvjetnim grmljem (oleandrima i sl.) tako da sa postavljenim klupama i stupovima javne rasvjete stvori ambijent za ugodan boravak na otvorenom.

Za uređenje javne zelene površine – parka u centru zone potrebno je izraditi projekt uređenja.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 27.

Unutar granica obuhvata Plana nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina.



5. Uvjeti i način gradnje

Članak 28. Ovim Planom su u točki 2. Odredbi za provođenje - Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina, utvrđeni uvjeti i način gradnje. Dodatno se daju uvjeti gradnje za vodoopskrbnu mrežu i odvodnju. Potrebno je rekonstruirati postojeće vodovodne cijevi u ulicama koje omeđuju tretirano područje. Predviđa se rekonstrukcija trasa vodovoda; i kao što je prikazano u kartografskom prikazu br. 2.3 Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja i protupožarna zaštita, od točke C do točke E rekonstruirat će se cjevovod od promjera 1½'' na promjer Ø100mm, kao i od točke I do točke H od promjera 1½'' na promjer Ø200mm. Unutar područja od ulice Put Zgona do ulice Kliški put, od točke B do točke H predviđeno je da se postavi vodovod promjera Ø200mm. Ova novopredviđena trasa zatvara prsten sa postojećom vodovodnom trasom, kao i trasom koja se rekonstruira. Od točke D, a na trasi koja se rekonstruira, predviđeno je da se napravi odvojak vodovoda Ø100mm u ulicu unutar zone obuhvata i zatvori prsten sa vodovodom Ø200mm. Unutar područja Plana napravljena je prstenasta mreža. Spoj unutarnje prstenaste mreže sa postojećom vodovodnom mrežom, kao i rekonstruiranom predviđen je točkama B. D, F,G i H. Predviđene su trase vodovoda promjera Ø100 mm, osim jednog ogranka koji ostaje kako je izveden, promjera Ø1 ½'' i trase od točke B do točke H koja je promjera Ø200 mm. Na svim vodovodnim križanjima predviđene su zasunske šahte za smještaj zaporne armature, kao i potrebnih fazonskih komada. Na trasama novog vodovoda unutar područja obuhvata potrebno je postaviti nadzemne protupožarne hidrante. Nadzemni protupožarni hidranti trebaju biti raspoređeni na udaljenosti od 80 m jedan od drugog. Za postojeći vodovod koji se rekonstruira, kao i za novi vodovod, preporučuju se lijevano-željezne cijevi «ductil» za tlak od 10 bara, a za promjere Ø100mm i veće. Na trasi vodovoda treba predvidjeti potrebnu zapornu armaturu koja se smješta u betonske zasunske šahte. Zaparna armatura treba biti za radni tlak od 10 bara. Ogranke za nadzemne protupožarne hidrante treba riješiti sa zapornom armaturom uz hidrante. Trase vodovoda preporuča se postavljati na 1m od nogostupa u kolniku, a na dubini od 1,20m od nivelete ceste. Potrebno je izgraditi predviđenu razdjelnu kanalizaciju. Nova fekalna kanalizacija spaja se na postojeću fekalnu kanalizaciju u ulici Kliški put, a u šahti br. 4204, na trasi u projektu IGH – Split označenu kao T 4.2. Ova trasa fekalne kanalizacije je glavna (primarna) kanalizacija tretiranog područja, a proteže se od sjevera do juga,a zatim put istoka do spoja na postojeću (izgrađenu) kanalizacijsku mrežu. Fekalna kanalizacija gradit će se u kolniku prometnica koje su predviđene Planom. Fekalna kanalizacija od sportske dvorane, škole, kao i obližnjih višestambenih objekata zadržava svoj spoj na postojeću fekalnu kanalizaciju u ulici Put Majdana, koja se vodi ka «Bilankuši». Oborinska kanalizacijska cijev koja ide trasom sadašnjeg prirodnog kanala (jarka) vodi se i spaja na postojeću oborinsku cijev uz sportsku dvoranu. Na ovu oborinsku cijev spaja se oborinska kanalizacija odvodnje ulica unutar obuhvata Plana. Rekonstruiranjem oborinske kanalizacije od sportske dvorane i parkirališta uz stambene objekt, treba napraviti prespoj na postojeću oborinsku cijev promjera Ø500mm. Sve potrebne građevine, kao što su; kanalizacijski revizijski otvori i separatori potrebno je izvesti od vodonepropusnog betona ili pak od PE cijevi (Tegra). Kanalizacijske cijevi mogu biti izvedene od rebrastog PEHDE-a (kao Mepadren ili TvinWall, CPS cijevi). Mogu biti i kanalizacijske azbest-cementne cijevi za uličnu kanalizaciju, a u tom slučaju i revizijska okna mogu biti azbest-cementna. Prilikom gradnje treba položiti posteljicu za ugradnju kanalizacijskih cijevi. Kanalizacijske šahte mogu biti betonske (vodonepropusni beton), azbest-cementne montažne ili pak plastične (kao Tegra)



6.1. Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara

Članak 29.

Kod projektiranja prilaza objektima koriste se standardi SAD-a (NFPA 101 izdanje iz 1994. ili iz 1997. godine). Ostale mjere zaštite od požara projektiraju se prema hrvatskim i drugim preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a posebno:

- Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94) i - Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN

53/91 – Sl. list 30/91). Radi sprječavanja širenja požara udaljenost između građevina mora biti najmanje 4 m. Dvojne građevine moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju nadvisuje krov susjedne građevine za najmanje 0.5 m ili završava dvostranom konzolom vatrootpornosti 90 minuta, duljine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Za javne, poslovno – stambene i stambene građevine predviđene ovim Planom potrebno je ishoditi uvjete, te nakon izrade prikaza mjera zaštite od požara treba ishoditi i suglasnost na glavni projekt.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 30.

Unutar granica obuhvata Plana nema prirodnih, kulturno – povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

8. Mjere provedbe plana

Članak 31.

Temeljna mjera provedbe ovog Plana je izgradnja predviđene infrastrukture i uređenje javnih površina na način kako je Planom predviđeno. Izgradnju predviđenih objekata u zoni obuhvata istovremeno mora popratiti i predviđeno komunalno uređenje. Građevna čestica mora istovremeno s izgradnjom javnog ili stambenog objekta biti uređena na način kako je Planom utvrđeno. Zbog toga se ovim Planom dozvoljava izdavanje građevnih dozvola za gradnju novih objekata samo ako je prilazna javno-prometna površina već izgrađena ili ako je izdana građevna dozvola za izgradnju prilazne javno-prometne površine (u cijelosti ili u dijelu koji je potreban za ostvarivanje kolnog prilaza predmetnoj građevnoj čestici). Za kolni prilaz širine do 4 m određuju se ulazi na neizgrađene građevne čestice broj:

- 45, 49B, 50, 57, 58 i 59 sa osi 1, - 5, 23, 24, 28, 34, 35 i 45 sa osi 2, - 35, 36, 37, 38 i 39 sa osi 3 i - 12, 13, 15 i 25 sa osi 4.

Ostale građevne čestice mogu imati jedan kolni priključak širine do 4 m na javno-prometnu površinu, a građevne čestice unutar zone obuhvata koje se nalaze uz dvije javno-prometne površine mogu imati dva takva kolna ulaza - sa svake prometnice po jedan, osim ako prethodnim stavkom ovog članka nije drugačije utvrđeno. Za sve višestambene



građevine moguća su dva kolna pristupa na građevnu česticu, ako to dozvoljavaju prometni uvjeti. Za izgrađene čestice 52 i 55 utvrđuju se kolni pristupni putovi širine 3 m preko čestica 49B i 54. Bez komunalnog uređenja obuhvaćenog prostora pogoršali bi se uvjeti života sadašnjih stanovnika u zoni obuhvata, a budući stanovnici planiranog naselja ne bi imali potreban i očekivan komunalni standard, što bi stvaralo brojne poteškoće i opasnosti i otežavalo svakodnevni život na širem području Zgona. Ukoliko ovim Planom nije detaljnije određeno, na područje obuhvata primjenjuju se odredbe GUP-a Solina („Službeni glasnik Grada Solina“ 5/06).

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 32.

Temeljna mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš je izgradnja predviđene infrastrukture i uređenje javnih površina na način kako je Planom predviđeno.

Članak 33.

Predviđene elektroprivredne objekte, koji svojom brojnošću i samom prisutnosti u gotovo svim dijelovima prostora obuhvata automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na što manje i što prihvatljivije iznose. U tom kontekstu najvažnije činjenice i mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš su:

- niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području grada nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora,

- primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova nn (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš,

- primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira,

- trafostanica gradskog tipa predviđa se izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš (gradske trafostanice koje bi eventualno mogle biti locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš - buke, zagrijavanje, vibracije, požara i sl.),

- svi pasivni metalne dijelovi vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije trebaju biti propisno uzemljeni, treba izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

Članak 34. Predviđena kanalizacija je razdjelna. Fekalna kanalizacija se spaja na postojeću fekalnu kanalizaciju i time odvodi izvan područja obuhvata Plana u javni kanalizacijski sustav i to na revizijskom oknu br. 4204 u ulici Kliški put, na trasi kanalizacije T4.2. Oborinska voda sa prometnih površina se spaja na postojeće kolektore oborinskih voda.



Članak 35.

Poslovna djelatnost koja će se odvijati u javnim i stambenim objektima, svojim utjecajem na okoliš (povećanjem prometa vozila, ljudi, razinom buke, rasvjete, mirisa, količinom otpada i ostalih pratećih pojava) ne smije pogoršavati normalnu razinu takvih pojava kakva bez tih djelatnosti postoji na ovoj lokaciji, a inače je karakteristična za stambene zone.

Glavnim projektima za svaki javni, te višestambeni objekt treba utvrditi količinu dnevnog otpada, učestalost njegovog odvoženja od strane nadležnog komunalnog poduzeća, sukladno tome potreban kapacitet kontejnera za prikupljanje otpada za svaki objekt pojedinačno, te riješiti smještaj kontejnera unutar granica građevne parcele. Kod dvojnih objekata, ukoliko se istovremeno ishoduju građevne dozvole za oba objekta, dozvoljeno je smještaj kontejnera riješiti zajedno za oba objekta na jednoj od pripadajućih građevnih čestica.

Mjesta za kontejnere moraju biti lako dostupna vozilima za odvoz otpada, moraju biti zaklonjena zaštitnim zidom visine do 1.4 m prema javnoj prometnoj površini, te zaklonjena i oplemenjena zelenilom, moraju biti horizontalna i s pristupnim putem odgovarajuće širine u razini kolinka.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 36.

Unutar područja obuhvata Plana nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

DPU tekst Zgon IZVORNIK - Solin · 2019. 12. 1. · Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne...

Documents

Transcript of DPU tekst Zgon IZVORNIK - Solin · 2019. 12. 1. · Detaljni plan uređenja stambeno – poslovne...