DOKUMENTI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA IDOKUMENTI O LJUDSKIM PRAVIMA DONESENIM OD STRANE EU I SAVJETA EUROPE

Medinski ustav ili Medinska poveljaMedinski ustav ili Medinska povelja koju je sa stanovnicima Medine,grada drave,632.godine,sastavio Muhammed,a.s.,Boiji poslanik.Smatra se prvim pisanim ustavom u povjesti islama.kitab (knjiga, pismo)es-sahifa (spis, list) iel-wesika (dokument, povelja). Allahov Poslanik Muhammed,a.s.,elio ustrojiti sistem drutvenog ivljenja, koji e biti okosnicom jedinstva stanovnika Medine. Postoji miljenje da je ovaj, po Hamidullahu, prvi ustav Medine, sastavljen izmeu muhadira i ensarija, a da su nakon toga proireni lanovi ovog ustava i na jevrejska i neka druga plemena nastanjena u Medini, po kojima im je zatien imetak, ast i vjera, a odreeni prava i dunosti.

Prijevod Povelje Medinskog ustavaU ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog,Ovo je spis Muhammeda vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, sastavljen izmeu vjernika (muslimana) Kureja (muhadira) i Jesriba (ensarija) i onih koji ih slijede i prikljue im se i bore s njima.

Oni zele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo, a Allah zeli vidljivim uciniti svjetlo Svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima. /At-Tawba; 32/Poinitelj (prekraja) nanosi samo sebi (tetu).Bog i Boiji Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, titit e onoga ko potiva i pridrava se normi ovog Spisa.Dunost je - za sve - pridravati se propisanog (dobra) i ne kriti ih.Onaj ko ini zulum ivri zloin nakodit e sebi i svojoj porodici.Onaj ko ubije, kazni je izloio sebe i lanove svoje porodice osim ako mu je uinjena nepravda.Bog jami da e se sadraj ovog Spisa striktno sprovoditi

Opa povelja o ljudskim pravima u islamu-objavljena u Parizu 19.septembra 1981.godine na sastanku UNESCO-a;Jo prije 14. stoljea Islam je opirno utemeljio "ljudska prava" kao zakon. radi njihove zatite Islam je ljudska prava dodatno osigurrao. On je svoje cjelokupno drutvo zamislio i izgradion na osnovama i principima koji su podravali i titili ova prava. Islam je posljednja poruka s neba koju je Gospodar svjetova objavio preko svog poslanika, - bog ga blagoslovio! - da bi on ljudima tu objavu pojasnio kao njihovo pravo i upustvo kako da ostvare dobar i dostojanstven ivot, kojim vlada pravo, zadovoljstvo, pravednost i zdravlje.

Zbog toga je za Muslimane obaveza da sve ljude pozivaju (da'wa) na upoznavanje Islama, na poslunost zapovijesti svog Gospodara: "Od vas treba da postane zajednica (ljudi) koji pozivaju na dobro, dozvoljavaju ono to je dobro i zabranjuju ono to je loe" (Kur'an 3, 104), te da ispunjavaju pravo ovjeanstva ostvarivanja spasenja svijeta od svih zala, koja su ga zadesila i da oslobaaju narode od diverznih nevolja od kojih pate.

UNESCOUNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) - Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih Nacija je specijalna agencija Ujedinjenih Nacija osnovana 1946. godine. Osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podravanje kolaboracije meu nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metod pospjeivanja univerzalnog potovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.

UNESCO ima 195 lanica (7 pridruenih lanica i 1 posmatra), i neke lanice nisu nezavisne drave. Glavno sjedite organizacije je u Parizu sa preko 50 ureda irom svijeta. UNESCO upranjava svoje aktivnosti u pet glavnih programa: obrazovanje, prirodne nauke, sociologija, kultura i komunikacije. UNESCO takoer sponzorie projekte za pismenost, razvoj tehnike i pedagogije, internacionalne nauke, projekte regionalne kulturne historije, projekte promovisanja kulturne raznolikosti i programe koji podravaju internacionalne dogovore o uvanju svjetske kulturne i pripodne batine.

Jedna od uloga UNESCO-a je da odrava listu mjesta svjetske kulturne batine. Ta mjesta se smatraju vanim prirodnim ili historijskim mjestima ili objektima ije ouvanje je vano za cjelokupnu svjetsku zajednicu. UNESCO s druge strane nije odgovoran da odrava ili titi mjesto koje je na njihovim listama

Kairska deklaracijaKairska deklaracija o ljudskim pravima u islamu,usvojena 5. augusta,1990. godine u Kairu na sastanku ministara vanjskih poslova Organizacije islamske konferencije.Nakon Iranske revolucije tamonja nova vlada je 1981. godine iznesla slubeno razmiljanje da im je univerzalna deklaracija neprihvatljiva jer se temelji na sekularnoj interpretaciji jevrejsko-hrianske tradicije koja ne moe biti prihvatljiva muslimanskim dravama .Od te izjave iz 1981. godine politika aktivacija vjernika u muslimanskim dravama je rezultirala jaanjem takve interpretacije to je dovelo 1990. godine do potpisivanje Kairske deklaracije o ljudskim pravima.Po ovoj deklaraciji muslimanska interpretacija ljudskih prava se temelji na islamskom pravu. Kairska deklaracija jasno zabranjuje diskriminaciju na osnovi rase, boje, jezika, spola, vjerovanja, religije, politike stranke, socijalnog statusa i bilo kojeg drugog obzira. Takoer deklaracija se poziva na svetost ivota i njegovog ouvanja to je dunost napisana u islamskom pravu.

Kada se govori o obiteljskim pravima Kairska deklaracija navodi pravo mukaraca i ena na vjenanje ne obazirujui se na rasu, nacionalnost ili boju koe. Oba brana partnera imaju ista prava po pitanju djece, ali dunost mua je socijalna i financijska sigurnost obitelji.

Pored ostalog ova deklaracija zabranjuje hapenja bez razloga i voenje bilo kakvih medicinskih ili drugih eksperimenata na ljudima.

Na kraju Kairska deklaracija o ljudskim pravima koja je napisana u 25 toaka navodi u zadnje dvije da su sva prava spomenuta u njoj podlona islamskom pravu .

Prije svega drugog Islamska deklaracija o ljudskim pravima e biti kritizirana jer nigdje ne spominje religiozne slobode i mogunost promjene religije.

Dokumenti o ljudskim pravima donesenim sa strane UN -Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima,koju je Generalna skuptina Ujedinjenih naroda proglasila 10. decembra 1948. godine.Dokument je zasnovan na tradiciji civilnog prava, raunajui preambulu i trideset odrebi. Poto je stvorena kao objava ciljeva kojih bi trebalo da se pridravaju vlade, nije pravno obavezujua i stoga nema potpisnica. Deklaracija ne predstavlja dio meunarodnog prava, ali predstavlja znaajno orue u primjeni diplomatskih i moralnih pritisaka na vlade koje kre neke ili sve odredbe deklaracije. Meunarodna konferencija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima iz 1968. godine odluila je da deklaracija predstavlja obavezu za sve lanice meunarodne zajednice. Deklaracija je posluila kao osnova za originalna dva pravno obavezujua sporazuma Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima: Meunarodni sporazum o civilnim i politikim pravima, Meunarodni sporazum o ekonomskim, drutvenim i kulturnim pravima.I danas je esto navoena od strane akademika, pravnika i ustavnih sudova.

Glavni principiPostoji ukupno trideset lanova koji okvirno ine sporazum o ljudskim pravima, ali za najznaajnije principe se smatraju slijedei: Pravo na ivot, slobodu i sigurnost linosti. Pravo na obrazovanje. Pravo na zaposlenje, plaene praznike, zatita od nezaposlenosti i socijalna sigurnost. Pravo na puno uee u kulturnom ivotu. Sloboda od torture ili svirepog, nehumanog tretiranja ili kazne. Sloboda miljenja, uvjerenja i vjeroispovjesti. Sloboda izraavanja i miljenja.

Dokumenti o ljudskim pravima donesenim sa strane Savjeta Europe -Europska konvencija o ljudskim pravima,koju su lanice Savjeta Europe potpisane u Rimu 5. novembra 1950.godine.Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i objavljena pod nazivom Konvencija za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Danska, Francuska, Njemaka, Irska, Italija, Island, Luksemburg, Holandija, Norveka, Turska i Velika Britanija.

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je oznailo prihvatanje obaveze potovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadlenosti Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Francuskoj koji je ustanovljen Evrposkom konvencijom. Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u dravama lanicama. Svaka osoba koja smatra da su joj naruena njena ljudska prava moe se obratiti sudu. Organizacija i ovlaenja ovog suda propisani su Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (lanovi 19 - 51), a postupak pred tim Sudom ureen je Poslovnikom koji je stupio na snagu 1. novembra 1998. godine.

Tekst je zvanino preveden i objavljen na 30 jezika , a ratifikacija je izvrena u svim dravama Savjeta Evrope.

Konvencija odreuje sadraj prava i sloboda i, za sluaj krenja, obezbeuje meunarodnu zatitu. Postupak se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sporovi se pokreu individualnim ili meudravnim predstavkama. Individualnu predstavku podnose pojedinci, grupe lica ili nevaladine organizacije. Meudravnim predstavkama pokreu se interni meunarodni sporovi drava lanica Savjeta Evrope u sluaju povrede obaveza preuzetih potpisivanjem i ratifikovanjem Konvencije.

Drava koja podnese zahtev za prijem u lanstvo Savjeta Evrope duna je da usaglasi nacionalne zakone sa Konvencijom kako bi se otklonile mogunosti povrede osnovnih sloboda i prava, a drava lanica protiv koje je donijeta pravnosnana presuda duna je da postupi u skladu sa odlukom i da reformie domae zakonodavstvo. U Belgiji je, na primjer, radi izjednaavanja statusa brane i vanbrane dece, promenjen Graanski zakonik, a u Njemakoj su, usled neprimjerenog trajanja pritvora, izmjenjene odredbe krivinog postupka.

Po vaeim pravilima, Komitet ministara Savjeta Evrope ima pravo nadzora nad izvrenjem sudskih presuda. Novi Protokol 14 predvia mogunost pokretanja sudskog postupka protiv drave koja ne izvrava odluke Evropskog suda za ljudska prava.

HVALA NA PANJI!

Prezentaciju uradila: Rania Ehnech Seran VII-1