DOKUMENT EVROPSKE BANKE ZA REKONSTUKCIJU I RAZVOJfinansiranja projekata koji bi služili rastu oj...
Transcript of DOKUMENT EVROPSKE BANKE ZA REKONSTUKCIJU I RAZVOJfinansiranja projekata koji bi služili rastu oj...
DOKUMENT EVROPSKE BANKE
ZA REKONSTUKCIJU I RAZVOJ
STRATEGIJA ZA KOSOVO
Kao što je odobren od strane Upravnog odbora na sednici 1 maja 2013
Prevodi originalnog teksta dokumenta su dati od strane EBRD samo za praktičnost čitaoca . Iako EBRD
je preduzela opravdane mere da obezbedi autentičnost prevoda, EBRD ne odobrava niti garantuje za
tačnost prevoda. Oslanjanje na takvom prevodu e biti na sopstveni rizik čitao a. Pod ne kakvim
okolnostima EBRD , njegovi zaposleni ili agenti ne e biti odgovorni za čitao a ili bilo kog drugog, za
bilo kojih netačnosti, greške, propusti, brisanje , kvar i / ili bilo koje izmene, sadržaja prevoda, bez obzira
na uzrok ili za bilo kakvu štetu na osnovu nje. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili kontradik ije izme u
engleske i prevedene verzije, verzija na engleskom jeziku e prevladati.
i
SADRŽAJ
REZIME ....................................................................................................................... 1
1 PORTOFOLIO BANKE .................................................................................... 3 1.1 Pregled aktivnosti banke do danas ................................................................. 3
1.2 Sprovo enje prethodne strategije ................................................................... 4 1.3 Tranzicijoni uticaj (TU) operacija banke ....................................................... 5
2 POSLOVNA SREDINA ..................................................................................... 5 2.1 Politički kontekst ........................................................................................... 5 2.2 Makroekonomski kontekst ............................................................................. 6
2.3 Kontekst strukturnih reformi.......................................................................... 7 2.4 Poslovna sredina ............................................................................................ 8
2.5 Društveni konteks .......................................................................................... 8 2.6 Pravni konteks ................................................................................................ 8 2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promena ................................... 9
3 STRATEŠKE ORJENTACIJE ....................................................................... 10 3.1 Ključni sektorski izazovi i operativni odgovor banke ................................. 11 3.2 Ekološke i so ijalne implika ije predloženih aktivnosti banke ................... 16
4 PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIJA ......... 18 4.1 Pristup kapitalu ............................................................................................ 18
4.2 MDB finansiranje i saradnja sa drugim MFI i multilateralnim donatorima 18
DODATAK 1 – POLITIČKA PROCENA .............................................................. 21
DODATAK 2 - PROCENA TRANZICIONIH IZAZOVA .................................... 30
DODATAK 3 – ZAKONSKA TRANZICIJA ......................................................... 33
DODATAK 4 – PODRŠKA MALIM PREDUZEĆIIMA ...................................... 38
DODATAK 5 – TEHNIČKA SARADNJA .............................................................. 41
DODATAK 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI ............................ 42
DODATAK 7 – EKOLOŠKA PROCENA ............................................................... 43
DODATAK 8 – RAVNOPRAVNOST POLOVA ................................................... 47
1
REZIME
Kosovo je posve eno i primenjuje načela višepartijske demokratije, pluralizma i tržišne
privrede u skladu sa uslovima navedenim u članu 1 sporazuma o osnivanju banke.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008 godine. Funkcionisanje demokratskih institucija
je ojačano tokom nekoliko poslednjih godina, mada izazovi ostaju. Ključne oblasti
poboljšanja, koje su zajedničke za zapadni Balkan, obuhvataju uključuje jačanje javne
uprave i borbu protiv korupcije, vladavinu zakona, kapa itet državne uprave, i poslovnu
sredinu. Nastojanja za približavanje Evropskoj Uniji koja konstantno ističe da Kosovo
deli evropsku perspektivu ostaka zapadnog Balkana, ostaje glavno spoljne sidro za
sveobuhvatne reforme.
Kosovska privreda je uglavnom zašti ena od nepovoljnog spoljnog razvoja u proteklih
nekoliko godina zbog relativno slabih direktnih trgovinskih i finansijskih veza za
svetskom ekonomijom. Kao posledi a, rast je bio viši na Kosovu nego u drugim
jugoistočnim evropskim državama (JIE), sa uobičajenim godišnjom stopom rasta BND
proteklih godina izme u 3 i 4 posto, iako sa niske osnove. Unilateralno usvajanje evra
doprinelo je stabilnosti cena a fiskalna disciplonovanost, koja je potrebna da se podrži
ovaj aranžman deviznog kursa se poboljšala u prošloj godini u kontekstu stend baj
aranžmana MMF-a.
Ipak, odrzana fiskalna dis plina, strukturne reforme da se pove a konkurentnost i dobro
zdravlje finansijskog sektora su potrebni kako bi se u celosti okoristilo od bezbednog
deviznog kursa. Procenjenih € 2,800 u 2012, Kosovo i dalje ima najniži BDP po
glavi stanovnika u jugoistočnoj Evropi, svrstavaju i se u grupu država za niskim
srednjim prihodom; zvanična stopa nezaposlenosti prelazi 40 procenata a nivo
siromaštva je relativno visok, posebno u evropskom kontekstu. Pogled na rast tokom
perioda strategije ostaje pozitivan, ali podleže znatnoj nesigurnosti kao rezultat i
doma ih faktora i briga za budu nost regionalnog i svestkog oporavka.
Strukturne reforme na Kosovu su se zadržale tokom godina kombina ijom faktora:
nasle em sukoba iz 90-ih, slabim institucionalnim i administrativnim kapacitetima, i
neizvesnosti oko statusa države, što je obeshrabrvalo investiture i odvlačilo kretaore
politike od nastavka sveobuhvatnog programa strukturnih reformi.
Kosovo se danas suočava sa mogu noš u da ubrza pro es reformi, uz punu podršku
banke. Kao nova zemlja funk ionisanje EBRD, ovo je prva kosovska elovita državna
strategija. Grade i na iskustvu banke na Kosovu od više od deset godina, strategija je
široko izra ena kako bi nastavila i produbila podršku EBRD privatnim kompanijama da
bi im omogu ila da ojačaju svoje poslovanje i model upravljanja, prošire svoja tržišta i
poboljšaju svoju konkurentnost. Banka e tako e prioritizovati podršku ključnoj
infrastrukturnim projektima koji održavaju strukturne reforme, što je važno za rad
privatnog sektora i širenje tržišta i olakšavanje prekograničnih veza. Konačno, banka
ima za ilj da podrži razvoj prijateljske sredine za preduze a i udružene institucionalne
okvire.
Ključni tranzi ioni izazovi i strateški prav i za banku u naredne tri godine strateškog
perioda su:
2
Podržavanje privatizacije i razvoj privatnog sektora. Kosovski privatan sektor je
i dalje mali po standardima regiona. Razvoj je ometen teškom poslovnom sredinom
i nedostatkom ulaganja. Slabosti u stručnom upravljanju i udruženom upravljanju,
ograničen pristup finansijskim sredstvima, slaba vladavina prava i pravosudnih
uskih grla u sistemu i nizak nivo kapitalnih rezervi rezultirali su smanjenom
konkurentnoš u i ispod mogu im rastom. I ako je bilo nekih napretka u privatizaciji,
potrebno je ubrzati pro es. Finansijska i tehnička pomo banke ima e za ilj da se
ubrza razvoj privatnog sektora u državi, poboljša njegova konkurentnost i uvedu
najbolje prakse sa posebnim fokusom na inovacije, preradu dodatne vrednosti,
industriju sa izvoznim mogu nostima ili mogu nosti da se nadme u sa alternativom
za uvozne proizvode, i privlačenje ulagačkog kapitala u zemlju.
Poboljšavanje komercijalizacije, konkurencije i uključenja privatnog sektora u
infrastrukturu. Kvalitet infrastrukture je uglavnom ispod standarda, koji čini
značajnu prepreku za poslovanje i marketinški razvoj i regionalno povezivanje. Do
danas je bilo malo uključivanja privatnog sektora u ključne oblasti kakve su vode i
otpadne vode, putevi i železničke usluge. Nekim ključnim opštinskim službama se i
dalje upravlja centralno, a proces decentralizacije nastavlja sporo. Privatne finansije
na komercijalnoj osnovi, opštinske i transportne infrastrukture trentuno ne postoje
na Kosovu. Banka e pomo i državnim i lokalnim vlastima na Kosovu, u jačanju
komercijalnih elemenata u upravljanju vodama i otpadnim vodama i komunalnim
službama za čvrsti otpad kao i sektor gradskog prevoza. Uporedo, banka e podržati
uključenje privatnog sektora u prevoz i opštinske sektore kako bi poboljšali kvalitet
usluga, počevši sa komer ijaliza ijom ovih komunalnih službi.
Promovisanje i podržavanje održivog razvoja sektora energetike i rudarstva.
Privatizacija se dogodila u distribuciji i komponentama nabavke u energetskom
sektoru, ali mogu nost da funk ioniše komer ijalno ostaje da se dokaže. Zakonski i
institu ionalni okvir da se podrže mere za uštedu energije i mali projekti obnovive
energije su relativno nepredniji ali njegova primena ostaje barjera za razvoj
sektora.Sprovo enje planiranih velikih energetskih projekata i osavremenjivanje
mrežne infrastrukture bi e važni za bavljenje tranzicionim izazovima u sektoru
energetike. EBRD e sara ivati sa vlastima na Kosovu kako bi promovisala
privatno uključivanje u državni sektor električne energije i podržati potrebne
investi ije kako bi osigurala obezbe ivanje snabdevanja, razvoja obnovljive energije
i poboljšanu uštedu energije. Pomo banke e tako e bit potrebna da se unaprede
potrebne strukturalne reforme u trentuno neaktivnom kosovskom rudarskom
sektoru, gde e EBRD selektivno pomagati tehničkim savetima i finansijskom
podrškom tranzi iji i najboljom praksom radi ekološke i društveno održive
proizvodnje.
U svim ovim aktivnostima banka e tragati da uskladi svoje funk ionisanje sa
prioritetima Vlade Kosova, promovisati regionalnu integraciju i radi e blisko sa
drugim me unarodnim finansijskim institu ijama, multilateralnim i bilateralnim
donatorima, uključuju i i Evropsku Uniju. Kosovo e biti korisnik zajedničkog
akcionog plana MFI za razvoj EIB, Svetske Banke i EBRD, fokus kojih je na
jugoistočnoj Evropi. Banka e se angažovati u aktivnom političkom dijalogu i
nastavi e da pruža tehničku pomo kako bi maksimalizovala tranzicionalnih uticaj na
Kosovu.
3
1 PORTFOLIO BANKE
1.1 Pregled aktivnosti banke do danas
Kosovo je postao član banke 17 decembra 2012 godine. Me utim, projekti za privatan
sektor na Kosovu su bili podobni za podršku EBRD još od 1999, putem posve enih
spolja upravljanih regionalnih fondova i projekata i preko regionalnih projekata banke
za Zapadni Balkan. U okviru ovoga, od 1999 banka je potpisala ukupno 29 projekata na
Kosovu sa kumulativnom investi ionom vrednoš u EBRD od 66 miliona evra. Teku i
portfolio raspodeljeno je u 34 procenta finansijskim institucijama i mikrofinasijskim
kompanijama, 60 procenata industriji, trgovina i agrobiznes a 6 procenata energetiku i
prirodnim resursima. Svi do današnji projekti su u privatnom sektoru. Distribu ija
sektora uveliko predstavlja trajhenje za investiranje private ekonomije na Kosovu u
proteklih nekoliko godina.
Pokretanje regionalnog projekta za lokalna preduze a EBRD-Italija Local Enterprise
Facility (LEF) u 2006 godini, omogu ilo je ban i da značajno pove a svoje aktivnosti
investiranja na Kosovu, delom zbog rasta privatnog sektora koji je usledio nakon
proglašenja nezavisnosti u 2008 godini, ali i zbog nedostatka alternativnih izvora
finansiranja projekata koji bi služili rastu oj potražnji. Broj finansiranih operacija na
Kosovu je progresivno rastao, mada uz skroman postignut stepen poslovanja prema
delegiranim okvirih. U proseku, banka je potpisivala 4-6 novih operacija svake godine
tokom perioda 2008-2012. U 2012 godini, banka je potpisala 5 novih transakcija u
ukupnom iznosu od 5.3 miliona evra, sve u privatnom sektoru.
Tabela 1: Razvoj portfolia na Kosovu od 31 decembra 2012
Državna strategija - Vrednost deonica
Datum izveštaja: 31 decembar 2012
Filteri : - KOSOVO Sektorska grupa
Sektorski tim NCBV broj operacija
Net kumulativni
obim poslovanja (NCBV)
% NCBV Portfolio broj
operacija
Portfolio % Portfolio Operativna sredstva/
aktiva
% Operativna sredstva/
aktiva
Energetika prirodni resursi 1 1 1% 1 1 2% 1 3%
struja i energija 1 1 2% 1 1 4% 1 4%
2 2 3% 2 2 6% 2 7%
Finansijske institucije
kreditna aktivnost banaka
3 9 14% 0 0 0% 0 0%
osiguranje i finansijske usluge
1 3 4% 1 3 7% 0 0%
finansiranje malih preduzeća
12 25 38% 8 10 27% 10 31%
16 36 55% 9 13 34% 10 31%
Industrija, trgovina i agrobiznis
Agrobiznis 5 16 25% 5 15 39% 13 42%
kapitalna sredstva 2 3 5% 2 1 3% 1 3%
Informacione i komunikacione tehnologije
2 3 4% 2 3 7% 1 3%
proizvodnja i usluge 2 5 8% 2 4 11% 4 13%
11 27 41% 11 23 60% 20 62%
rezime 29 66 100% 22 38 100% 32 100%
4
1.2 Sprovođenje prethodne strategije
Do sada, banka nije imala odre enu strategiju za Kosovo, ve identifikovanih u 2007
godini nekoliko ključnih prioriteta za svoje aktivnosti još od 1999 godine. Ti prioriteti
su bili:
U sektoru preduzeća, iljati podršku manjim lokalnim izvozno orijentisanim
kompanijama, pokazuju i dobro korporativno upravljanje, daju i kredite, garancije
ili čine i jedna ulaganja, uključuju i i kroz LEF; podržati strateške investiture koji
su privatizovali preduze a na Kosovu. U tesnoj saradnji sa timom LEF i timu za
podršku malim preduze ima (PMP) nastavi rad direktno sa pojedinačnim
preduze ima, pružaju i pomoč u resturkturiranju biznesa, poboljšavanjem
proizvoda, tehnička i ekološka nadogradnja, certifikacija kvaliteta i pomaganje da se
razviju poslovne veštine planiranja na rukovode em nivou.
U finansijskom sektoru, fokusirati se na (i) obezbe ivanje banaka sredstvima i
institu ionalnom podrškom kako bi se pomoglo razvoju novih proizvoda i
poboljšavanju korporativnog upravljanja; (ii) usmeravati više sredstavama MSMP
preko komer ijalnih banaka i mikrofinansijskih isntitu ija, uključuju i i putem
primene LEF, resursima za finansiranje MSP na zapadnom Balkanu i finansijskom
okviru za MSMP za zapadni Balkan i Hrvatsku (iii) istraživanjem mogu ih jednakih
ulaganja u lokalne banke, uključuju i primenu resursa za lokalne preduze e na
Zapadnom Balkanu EBRD Italija; i (iv) traženjem načina da se podrži održiva
komercijalizacija profitabilnih nebankarskim mikrofinansijskih institucija.
U sektoru infrastrukture, nastaviti sa identifikovanjem mogu ih načina da se
podrže korporatizovana javna preduze a – me unarodni aerodrom Priština (MAP) i
telekomunikacione kompanije, daljinsko grejanje i energetska kompanija (KEK),
koji su inkorporisani 2006 godine.
Pre i od kada je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008 godne, banka je radila, pre svega,
sa kompanijama u privatnom vlasništvu i sa bankama. Ovo je usmerilo napore banke na
rešavanje tranzi ionih iljeva za preduze a i finanisjki sektor. Od 2007 godine, i prema
okviru obezbe en regionalnim resursima za zapadni Balkan, kakav je LEF, direktni
finansijski resursi za održivu energiju za zapadni Balkan, finansijski resursi za MSP i
finansijski okvir za MSMP za zapadni Balkan i Hrvatsku i u okviru drugih regionalnih
projekata, banka je odredila 58 miliona evra za 20 projekata. U skladu sa propisima
banke za delegirane resurse, EBRD finansije su bile ograničene na do €10 miliona evra
po projektu.
Banka je podržala investi ione projekte nekih važnih kompanija u kosovskoj i dalje
privatnoj privredi u nastajanju, pokrivaju i sektore poput proizvodnja (proizvodnja
gra evinskog materijala), agobiznis (proizvodnja hrane i mlečnih proizvoda) ,
bankarstvo i mikrofinansije (finanisranje MSMP). Tehnička pomo pružena je
privatnim preduze ima u okviru odgovaraju ih resursa za početnu pro enu ulaganja
banke kao i za postinvesticiju podršku za poboljšanje finansijskog i operativnog
menadžmenta, a kraju da se pove a konkurentnost.
5
1.3 Tranzicijoni uticaj (TU) operacija banke
Od početka poslovanja, osam transak ija potpisanih na Kosovu su pojedinačno
procenjivane iz perspective uticaja tranzicije. Ti projekti su uglavnom u finansiskom
sektoru. Sve ove operacije su ocenjene kao sa ili dobrim ili izvrsnim potencijalom za
uticaj tranzicije, znatno iznad institucionalnog cilja od najmanje 80% dobro ili bolje.
Jedan projekat je ocenjen kao izvrstan – jedan kredit MSP velikoj nebankarskoj
finansijskoj instituciji. Osim ovih osam operacija, 18 projekata na Kosovu nije
pojedinačno o enjivano za tranzi iju. To su uglavnom pod opera ije potpisane po
okvirima koji su ocenjeni samo na nivou resursa (tj. LEF). Rejting TU okvira LEF
ocenjen je kao „dobar“. Konačno, tri regionalna ulaganja koja je banka potpisala su
delimično realizovani na Kosovu. Dva od tih projekata potpisana su sa
multinacionalnim IT holdingom, a preostao jedan obuhvatao učeš e u jednakim
sredstvima aktivnim u jugoistočnoj Evropi. Sva tri su tako e o enjena kao dobar
potencijal tranzicionog uticaja.
Analiza portfolija banke pokazuje da su projekti potpisani na Kosovu, obavljeni dobro
iz perspektive uti aja tranzi ije. Dva od osam posjedničano o enjenih opera ija su na
putu da ostvare svoje predvi ene tranzi ione iljeve a drugih pet projekata su ih ve u
potpunosti ostvarili. Jedan projekat koji uključuje jednako učeš e u ProCredit Ban i
Kosovo, imalo je svoje tranziciono ocenjivanje, uznapredovao sa dobro na izvrsno, da
odražava činjeni u da tranzi ioni uti aj postignut ovoj opera ijom premašuje početna
očekivanja, u smislu finansijskog posredovanja, institucionalne izgranje i održivosti.
Ovi uspehi su obezbedili da je ProCredit Banka Kosovo imala mnogo brže sazrevanje u
nezavisnost od finansiranja donatora u pore enju sa drugim državima u region.
Preostale o enjene opera ije , podrška kreditiranja MSP drugoj komer ijalnoj ban i,
samo su delimično ostvarile svoje tranzi ione iljeve jer je uti aj bio ograničen
kašnjenjima i početno niskim nivoom iskoriš enosti kreditne linije. Performance LEF
okvira je na pravom putu iz perspektive tranzicijonog uticaja.
2 POSLOVNA SREDINA
2.1 Politički kontekst
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008 godine i iste godine je doneo nov Ustav.
Sadašnja vladaju a koali ija formirana je početkom 2011, nakon opštih izbora održanih
u decembru 2010. Ovo je drugi mandat vlade koju predvodi demokratska partija
Kosova (DPK) premijera Hashima Tha ija. Vladaju a koali ija obuhvata ve inu
stranaka koje predstavljaju etičke manjine. Njeni prioriteti uključuju ekonomski razvoj,
i završetak privatiza ije, ja anje vladavine zakona, borbu protiv korup ije i
promovisanje evro atlantskih integra ija kao ključan prioritet inostrane politike.
Napori prema pristupanju EU ostaju glavni spoljni anker za sveobuhvatne reforme. EU
je konstantno naglašavala da Kosovo deli evropsku perspektivu ostatka zapadnog
Balkana. U studiji izvodljivosti objavljenoj 10 oktobra 2010 godine, kao deo paketa
proširenja EU, evropska Komisija (EK) je zaključila da, kao predmet sprovo enja nekih
konkretnih mera u oblastima vladavine zakona, državne uprave i zaštite manjina,
Kosovo je u velikoj meri spremno da otpočne pregovore o sporazumu o stabiliza iji i
pridruživanju (SSP). Na kraju 2012, Savet EU ovlastio je EK da otpočne pregovore za
okvirni sporazum sa Kosovom u vezi sa njegovim uključivanjem u programe EU, koji
6
e, kada budu potpisani omogu iti Kosovu da učestvuje u svim programima EU koji su
otvoreni za kandidate i potencijalni kandidati.
Kosovo i Srbija su bili angažovani u dijalog olakšan od EU, u cilju normalizacije
odnosa, koja je i dalje od ključne važnosti za oba da krene dalje na svojim evropskim
stazama . Nakon važnog sporazuma izme u Kosova i Srbije koji je postignut u okviru
ovog dijaloga 19 Aprila 2013 ,Evropska komisija i visoki predstavnik EU za spoljne
poslove i politiku bezbednosti izdali su zajednički izveštaj koji je pozitivno ocenio
napredak u ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identifikovanih u Studija Izvodljivosti i
značajne korake ka poboljšanju odnosa sa Srbijom . Na osnovu toga, Evropska komisija
preporučila Savetu da odobri otvaranje pregovora o Sporazumu o Stabilizaciji i
Pridruživanju izme u EU i Kosova .
Kosovske vlasti podržavaju različite prekogranične i regionalne projekte. Početkom
2012 godine, Beograd i Priština su postigli sporazum uz pomo EU, koji omogu ava
direktno učeš e Kosova u regionalnoj saradnji.
Videti dodatak 1 za detaljniju političku pro enu.
2.2 Makroekonomski kontekst
Skoro pet godina od proglašenja nezavisnosti, Kosovo ostaje jedna od najsiromašnijih
zemalja u Evropi sa BDP po glavi stanovnika (po tržišnim stopama) od oko €2,800 u
2012. Ipak, privreda je u mnogome bila zašti ena od nepovoljnog spoljneg razvoja u
nekoliko prošlih godina zbog relativno slabih direktnih trgovinskih i finansijskih veza
sa svetskom ekonomijom. Kosovska privreda je rasla za 3 procenta u 2009, kada je
ve ina zemalja u region bila u re esiji, a zabeležila je najviši ekonomski rast u region
JIE svake godine od tada. Me utim , ograničeni pokazatelji visoke frekvencije koji su
dostupni za Kosovo sugerišu da rast doma e i spoljne tražnje usporava. Kreditni rast je
usporavao tokom ove godine, do 4 odsto na godišnjem nivou u oktobru 2012 od 14
odsto na godišnjem nivou na kraju 2011. Remiten a – pre svega iz Nemačke i
Švaj arske - su veliki i stabilan izvor deviznih priliva i obično ve i od 10 odsto BDP-a,
ali rastu sporojim tempom u odnosu na prethodne godine. Slabljenje doma e tražnje se
tako e ogleda u opadanju uvoza kroz ve inu 2012 godine ( u padu u proseku od 6 odsto
na godišnjem niovu izme u marta i de embra). Istovremeno, izvoz je ugovoren na
godisnjem nivou još početkom 2012 godine.
Prostor za bilo kakvu nezavisnu monetarnu politiku je ograničen činjeni om da je
Kosovo (kao i Crna Gora) usvojilo evro kao jedini zakonski tender. Me utim, inflacija
je znatno o ilirala u poslednjih par godina, mnogo više nego u evrozoni. Značajan
porast ena hrane doveo je dvo ifrene infla ije početkom 2011 godine. Inflacija je
dostigla vrhunac u 10.8 odsto na godišnjem nivou u martu pre početka pada kao
posledice pada cena hrane i ublažavanja ukupne tražnje. Ona je dotakla dno u martu
2012 na 0.6 odsto, ali je ponovo porasla na 3.7 odsto u decembru 2012.
Sprovest fiskalne politike se poslednjih godina popravilo. U svetlu unilateralnog
usvajanja evra i ograničenog pristupa dužničkim tržiština, održavanje oprezne fiskalne
politike je bilo je od kritičnog značaja za makroekonomsku stabilnost. Fiskalno
uskla ivanje je podržao MMF još od 2011 godine. Nakon uspešnog završetka programa
nadzora zaposlenih, izmešu juna i de embra 2011 godine, MMF je odobrio 20-to
mesečni stend baj aranžman (SBA) od 106,6 miliona evra za Kosovo u aprilu 2012
7
godine. Prema SBA, kosovske vlasti su se složile da uvedu fiskalni propis za 2014
godinu koji bi zadržao generalni vladin defi it svake godine ispod 2 pro enta BDP.
Cilj je stabilizovati odnos javnog duga prema BDP, trentuno samo 15 % BDP, na manje
od 30 odsto dugoročno. Sprovo enje je bilo zadovoljavaju e a u oktobru 2012 misija
MMF-a i kosovske vlasti su postigli sporazum na nivou zaposlenih o drugoj reviziji
stand baj aranžmana.
Spoljna neravnoteža je vrlo velika na Kosovu. Izvozna osnova je slaba a defi it teku ih
računa , isključuju i zvanične transfere bio je 26.2 odsto BDP u 2011 (20.3 odsto ako
se uključe zvanični transferi). Godišnji neto priliv direktnih stranih investi ija (DSI) se
kretao u proseku oko €335 miliona evra u nekoliko prošlih godina (oko 7 odsto
godišnjeg BDP), dok drugi važni kapitalni prilivi dolaze iz mešavine trgovnskih
kompanija, osiguravaju ih kompanija i penzijskih fondova. Ima i značajnih pozitivnih
“grešaka i propusta” naplatnom bilansu, udruženih sa neidentifikovanim remitensama i
drugim prilivima. Bruto devizne rezerve kod entralne banke iznosile su €626 miliona
evra na kraju 2011, što je ekuivalent od oko 3 meseca uvoza.
Bankarski sektor ostaje prihvatljivo dobro kapitalizovan, likvidan i profitabilan.
Koeficijenat stope adekvatnosti kapitala je iznosi 18 odsto krajem aprila 2012 a NPL su
najniže u region JIE na 7 odsto, mada je bilo nekog porasta ovih brojki u 2012 godini.
Sektor je u velikoj meri u stranom vlasništvu, sa matičnim bankama koje dolaze
uglavnom iz zemalja evrozone, Turske i Albanije. Me utim, pozajmljivanje se
uglavnom finansira iz depozita, tako da je ograničen rizik od prelivanja krize na preko
granično finansiranje. Kreditni rast je ublažen i ove godine ima rast u depozitu. Zemlja
tako e ima strogo regulisanje sektora koje bi sprečilo veliko povlačenje sredstava iz
kosovskih filijala u njihove matične banke.
Gledaju i unapred, verovatno je da e rast u 2013 biti oko 3 odsto, nešto iznad brojki u
2012. Imaju i u vidu nisku polaznu tačku i poten ijal u privredi, stopa rasta od 4-5
pdsto je izvodljiva na srednji rok. Pove anje poten ijala za rast zemlje je važno da bi se
oborio visok stepen nezaposlenosti. Me utim, opadaju i rizi i su značajni, u svetlu
stagna ione regionalne privrede i teku e krize u evrozoni. I dok su kosovske trgovinske
i finansijske veze sa evrozonom ograničene, ono je veoma zavisno od remitanse i priliva
kapitala iz ovih zemalja.
Videti dodatak 7 radi tabele sa odabranim ekonomskim pokazateljima
2.3 Kontekst strukturnih reformi
Strukturne reforme na Kosovu su se odigrale tokom godina kombinacijom faktora:
nasle e sukoba 90’ ih godina, slabi institucionalni i administrativni kapaciteti i
neizvesnost oko statusa, koji su odvratili investiture i omeli kretaore politike od
sprovo enja programa sveobuhvatnih reformi. Ipak, ekonomija Kosova je u nekim
aspektima sasvim otvorena i liberalizovana. Kosovo učestvuje u regionalnom
sporazumu o slobodnoj trgovini, CEFTA. Cene su tako e uglavnom liberalizovane, sa
izuze em nekih komunalnih preduze a i drugih ključnih dobara.
Banka još nije izvršila detaljnu procenu tranzicionih izazova na sektorskom nivou na
Kosovu. Me utim, jasno je da postoje značajne tranzi ione praznine u svim sektorima,
u smislu tržišne strukture i tržišnih institu ija i politike. Praznine su posebno velike u
8
sektoru energetike i infrastrukture, gde su potrebna velika ulaganja i gde je bilo vrlo
malo napretka u institucionalnim reformama tokom godina. Iako je bankarski sektor
relativno konkurentan i savremen, drugi delovi finansijskog sektora su nerazvijeni,
posebno u oblastima kao što su tržišta kapitala i privatna jednakost. Napredak u
tranzi iji u korporativnom sektoru je tako e zadržano teškom poslovnom sredinom.
2.4 Poslovna sredina
Poslovanje na Kosovu je teško, iako vlasti čine napore da poprave situa iju. U izveštaju
Svetske banke Poslovanje 2013, ukupan kosovski rejting o lako i poslovanja popravilo
se sa 126-og u 2012 na 98 u 2013 (od 185 privreda), jedna od najve ih dostignu a ove
godine. Najteži problemi izgleda da leže u oblastima gra evinskih dozvola i izvršenju
ugovora. Kosovo se tako e javlja kao loše u pokretanju biznisa i trgovanju preko
granice. 2008 godine, istraživanje o poslovnoj sredini i radu preduze a (BEEPS),
vlasni i preduze a i direktori na Kosovu istakli su korup iju, pristup električnoj
energiji, kriminalnost, kra u i nerede kao glavne prepreke poslovanju. Indeks o
percepciji korupcije 2012 koji je objavila Transparency International, rangira Kosovo
kao 105 od 176 država , pretposlenje od kraja me u zemljama JIE. Sa pozitivne strane,
propisi o radu se doživljavaju kao vrlo fleksibilni a poreska uprava i dozvole za rad se
smatraju manjim problemom nego u ostatku regiona.
2.5 Društveni konteks
Kosovo se suočava sa brojnim teškim društvenim problemima. Prema pro enama
Svetske banke, 34.5 odsto popula ije živi ispod grani e siromaštva od 1.55 evra
dnevno. I dok se čini da je siromaštvo rašireno izme u gradskih i seoskih oblasti,
postoje velike regionalne i etničke razlike. Mladi ljudi čine oko 60 odsto od onih ispod
linije siromaštva. Osim toga, postoji znatna veza izme u siromaštva i obrazovanja, sa
onima koji nisu završili srednju školu i time da su siromašniji od onih koji jesu. Kao i u
mnogim drugim zemljama, postoji značajna veza izme u siromaštva i nezaposlenosti.
Kosovska stopa nezaposlenosti je oko 44 odsto radne snage, mada su tačne brojke
nepouzdane zbog velike sive ekonomije. Stopa učeš e na tržištu rada je niska po
regionalnim standardima, posebno za žene čija je stopa u 2009 bila samo 29 odsto u
pore enju sa 67 odsto za muškar e.
Obrazovni i zdravstveni sektor suočavaju se sa fundamentalnim izazovima. Kvalitet
školske infrastru ture je ispod standard koji premašuje bilo koji u regionu, a ima
odre enih problema i sa stopom upisa žena i onih koji žive u siromašnim
doma instvima. Zdravstveni sektor suočava se rastu im zahtevima i opadaju im javnim
finansiranjem (kao udeo BDP) i sistemu je potrebno sveobuhvatna popravka da bi se
poboljšali standard ii odgovornost. Vlasti su izradile ak ioni plan da bi rešile izazove u
sektoru zdravstva , koji pokriva period 2010-14.
2.6 Pravni konteks
Zakonodavstvo Kosova je sačinjeno od (i) zakona usvojenih od novih institucija
Kosova (ii) zakona usvojenih od Privremene misije Ujedinjenih Nacija na Kosovu
nakon što je Kosovo stavljeno pod upravu Ujedinjenih Nacija 1999 i (iii) u pogledu
predmetnih stvari neobuhva enih napred pomenutih, srpski zakoni od pre 1999 godine
9
koji nisu diskriminatorski. Kao rezultat, zakoni na Kosovu pokazuju neobičan nivo
složenosti.
U velikoj meri , zakonodavstvo relevantno za poslovanje banke usvojeno u nekoliko
prošlih godina od strane novih institu ija Kosova, često uz tehničku pomo iz Evropske
Unije ili Ujedinjenih Nacija. Nedavno zakonodavstvo ima, odre enu postavku
sveobuhvatnog zakonskog okvira koji reguliše poslovne organiza ije (2007), imovinu
(uključuju i bezbednost) (2009), konkurenciju (2010), finansijsko izveštavanje (2011),
javne nabavke (2011), javno privatno partnerstvo (2011) i upis pokretnih zaloga
(2012). Generalno gledano, ti zakoni su uskladu sa najboljim me unarodnim praksama ,
sa ciljem da obezbede konzistentnost sa zakonodavstvom EU i ima za ilj da olakša
ulaganja.
Izazovi uglavnom rezultiraju iz sprovo enja i pitanja primene. U odre enim
slučajevima, podzakonski akti potrebni da se sprovede nov zakon ostaju da budu
usvojeni. U drugim slučajevima (na pr. upis nepokretnosti i garancije, finansiskoj
izveštavanje), sprovo enje ili zaostaje ili je nedosledno, osim toga, kvalitet i
predvidljivost sudskih odluka je generalno loša i tim bazen edukovani i dobro obučeni
savetnila je veoma ograničen, mada se situa ija poboljšava.
Spohodno tome, pravni kontekst je generalno kompatibilan sa standardnim slovanjem
banke, ali pove an pravni nivo uz dužnu pažnju je obično potreban u vezi sa movinom i
pitanjima bezbednosti.
Videti dodatak 3 za detaljniju ocenu pravne sredine.
2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promena
Postoji značajan poten ijal za održiva energetska ulaganja na Kosovu. Pokre e ga
neodrživo i nekonzistentno snabdevanje energijom, pove anje ena energije i zastarela i
neefikasna oprema i infrastruktura. Kosovo ima i dobar poten ijal za koriš enje
obnovljivih izvora energije (OIE), koji e, ako se iskoriste, učiniti Kosovo manje
zavisnim od uvoza struje. U ovoj fazi, me utim, i dalje ima značajnih i brojnih
prepreka koje sprečavaju sprovo enje poten ijalno izvodivih projekata u toj oblasti. I
dok je regulatorni okvir poboljšan, (uz pomo multilateralnih i bilateralnih donatora)
neke prepreke i dalje ostaju, posebno slabo poverenje lokalnih komercijalnih banaka u
finansiranje projekata održive energije.
Poslednjih godina, nivo aktivnosti projekata održive energije na Kosovu je bio nizak.
Razvoj samostalnih SE projekata za doma a mala i srednja preduze a i druge krajnje
korisnike energije (na pr. sektor stambenih i nestambenih zgrada) se pokazao teškim uz
postoje e instrumente zbog brojnih razloga, uključuju i: nedostatak sredstava za
realiza iju programa ulaganja lokalnih firmi; nedovoljan pristup dugoročnom
finansiranju; loš razvoj kapa iteta/stručnosti projekata i ograničena informisanost o
energetskoj efikasnosti i merama za obnovljivu energiju u gra evinskom sektoru.
U odgovoru na neodrživo i nekonzistentno snabdevanje energijom, oskudni prirodni
resursi i geografska povezanost, i u predlozima za usaglašenost sa direktivama EU
Vlada Kosova je preduzela pravne i institu ionalne korake prema poboljšavanju
energetske efikasnosti. Na osnovu tih strateških iljeva, kosovski srednjoročni ak ioni
10
plan za energetsku efikasnost (2010-2012) procenjuje trenutne izazove za energetsku
efikasnost i detalje institucionale ciljne (politika, propisi) mere da se pomogne
postizanju ovog ambicioznog programa.
3 STRATEŠKE ORJENTACIJE
Kosovski napredak u tranziciji je bio ograničen u prošloj dekadi, ali se zemlja danas
suočava sa mogu noš u da ubrza pro es, uz punu podršku banke. U predstoje em
trogodišnjem period strategije, banka e se fokusirati na održiv razvoj kosovskog
privatnog sektora, uključuju i i kroz podršku pro esa privatizacije, posebno u oblastima
snabdevanja strujom, financijskim uslugama, prera ivačkoj industriji, uslugama,
trgovini i agrobiznisu. Banka e tako e imati za ilj da podrži infrastrukturne projekte
koji imaju za cilj da uklone glavna uska grla u procesu razvoja zemlje.
Ključni tranzi ioni izazovi i strateški prav i za strateški period su:
Podržavanje privatizacije i razvoja privatnog sektora. Kosovski privatan sektor
je i dalje mali po regionalnim standardima. Razvoj je otežan teškom poslovnom
sredinom i nedostatkom ulaganja. Nedosta i u stručnosti upravljanja i
korporativnom upravljanju, ograničen pristup finansijama i nizak nivo kapitala
rezultirali su smanjenom konkurentnoš u i ispod potencijalnim rastom. Iako je bilo
izvesnog napretka u privatizaciji, potrebno je ubrzati process. Finansijska i tehnička
pomo banke ima e za ilj da ubrza razvoj privatnog sektora zemlje, poboljša
njegovu konkurentnost i uvede najbolje prakse sa posebnim fokusom na inovacije,
dodatom vrednoš u na preradu, industriju sa izvoznim poten ijalom ili sposobnoš u
da se takmiče sa alternativnim uvoznim proizvodima, i privalačenje investi ionog
kapitala u zemlju.
Jačanje komercijalizacije, konkurencije i uključenja privatnog sktora u
infrastrukturu. Kvalitet infrastrukture je uglavnom ispod standard, što čini znatnu
prepreku razvoju poslovanja. Do danas je bilo malo uključivanja privatnog sektora u
ključne oblasti kakve su vode i otpadne vode i putevi i usluge železni e. Nekim
ključnim opštinskim službama i dalje se upravlja centralno a process
decentralizacije se odvija sporo. Privatne finansije na komercijalnoj osnovi
opštinske i transportne infrastru ture trenutno ne postoje na Kosovu. Banka e
pomo i na ionalnim i lokalnim vlastima na Kosovu u jačanju komer ijalnih
elemenata u upravljanju vodom i otpadnim vodama i kompanijama za čvrst otpad,
kao i u sektoru gradskog transporta. Uporedo, banka e podržati uključivanje
privatnog sektora u sektor transporta i opštinski sektor da bi se poboljšao kvalitet
usluga , počevši sa komer ijaliza ijom ovih kompanija.
Promovisanje i podrška održivom razvoju sektora energetike i rudarstva .
Privatizacija se desila u distribuciji i komponentama snabdevanja energetskog
sektora, ali ostaje da se dokaže sposobnost da posluje komercijalno. Pravni i
institu ionalni okvir za podršku merama energetske efikasnosti i mali projekti
obnovljive energije je relativno unapre en, ali njegova primena ostaje barjera za
razvoj sektora. Sprovo enje planiranih velikih energetskih projekata i nadogradnja
mrežne infrastrukture bi e važni da se rešavaju tranzi ioni izazovi u energetskom
sektoru. EBRD e sara ivati sa vlastima na Kosovu da promovišu privatno
uključenje u energestki sektor i podršku potrebnim ulaganjima da se osigura
bezbednost snabdevanja, razvoj obnovljive energije, i poboljšana energetska
11
efikasnost. Pomo banke e se biti potrebna da se unaprede potrebne strukturne
reforme u trenutno neaktivnom rudarskom sektoru na Kosovu , gde EBRD seletivno
pomo i tehničkim savetima da se podrži tranzi ija i najbolja praksa za ekološku i
društveno održivu proizvodnju.
Banka posluje u mnogima od ovih oblasti u nekoliko proteklih godina i sada ima
mogu nost da ubrza tempo i proširi prava svojih aktivnosti jer je Kosovo postao član i
zemlja primalac 17 decembra 2012 godine. Banka je pokazala sposobnost da ostvari
rezultate na Kosovu i tesno e sara ivati sa vlastima i poslovnom zajedni om da
reputa ijom gradi taj put. Dalje institu ionalne i regulatorne reforme i poboljšanja u
poslovnoj sredini obezbedi e značajne povoljne uslove za ulaganja. Banka e se
angažovati u aktivnom političkom dijalogu u ovim oblastima, i da e redosled opera ija
tokom trogodišnjeg strateškog perioda, imaju i u vidu duže vode e vreme i
administrativne kapacitete neophodne da se obezbedi uspeh ve ih strateških projekata.
U svojim aktivnostima na Kosovu, banka e tražiti da promoviše inkluzivan rast,
posebno da promoviše preduzetništvo žena, radi ravnopravno sa svim zajednicama na
Kosovu i pokušava da proširi poslovanje van glavnog grada i u siromašnim područjima.
Kosovo ima veoma visoku stopu nezaposlenosti mladih i nisko učeš e žena na tržištu
rada. U skladu sa svom Strateškom Pol Inicijativu, banka e podsti ati svoje klijente da
promovišu jednake mogu nosti na radnim mestima i pruža e podršku ovim iljevima
gde je potrebno. U sektoru opštinske i ekološke infrastru ture i u transport, banka e
tražiti da osigura da usluge odgovaraju potrebama i muškara a i žena, u smislu fizičkog
pristupa uslugama ili maksimalizovanjem bezbednosti i upotrebe objekata od strane
žena koje finansira banka. Banka e tražiti da podrži žene preduzetnike olakšavanjem
njihovog pristupa finansijama i podržavanjem njihovih poslovnih aktivnosti.
3.1 Ključni sektorski izazovi i operativni odgovor banke
3.1.1 Podrška privatizacije i promovisanje razvoja privatnog sektora
Sektorski izazovi
Kosovska agenda privatiza ije ostaje nedovršena sa nekim ključnim državnim
kompanijama i dalje neprivatizovanim i mnogim i dalje neispunjenim post
privatizacionim obavezama.
Postoje stalni nedosta i u upravljanju na širem nivou na Kosovu.
Substandardna tržišna praksa je rasprostranjena, uključuju i i u oblastima
knjigovodstva i izveštavanja kao i nedovoljno efikasan pravosudni sistem da
podrži dobro funk ionalan sistem zasnovan na tržištu.
Veliki udeo privatnog sektora na Kosovu je karakterisan sa neadekvatni, ispod
standardi ili potpuno amortizovani baze sredstva. Nedostatak stranih investicija i
niski nivoi doma eg kapitala rezultirali su ispod potencijala rasta i spori razvoj u
mnogim oblastima privatne privrede Kosova.
Kosovo ima značajan poten ijal da pove a poljoprivredne proizvodnje i izvozi
ali sektor se suočava sa značajne izazove. Veliki deo farmi na Kosovu rade na
naturalnoj ili polu- egzistencijalnog nivoa, dok komercijalni proizvodzaci se
suočavaju sa kritične barijere za širenje poslovanja, uključuju i i pristup
finansijam , zemljišta, kvalitet inputa i visoke vrednosti tržišta.
12
Sektor privatnih kompanija, posebno MSP ima ograničen pristup finansijama a
banke name u izuzetno visoke premije na rizik imaju i u vidu loše standard
upravljanja u ve ini firmi. Posebno u ruralnim oblastima van ve ih gradova ,
pristup finansijama je ozbiljno ograničen.
Kosovo ima živo mikrokreditno tržište, sa skoro desetak kompanija koje rade.
Me utim, značajna ve ina njih su NVO što pove ava rizik od lošeg
korporativnog upravljanja.
Poslovni odgovor banke
Promovisati proširenje privatnog sektora, banka e znatno pove ati svoju podršku
privatizaciji preostalih državnih preduze a kakvi su kompanija Pošta i telekomunika ije
Kosova (PTK), podsticanjem korektnog i konkurentnog procesa. Banka e tako e
proširiti obim svoje podrške na postoje e private kompanije, prethodno ograničen na do
10 miliona evra za individualne projekte. Banka e imati za ilj da radi sa velikim
privatizovanim kompanijama obezbe ivanjem sredstava da pomogne ispunjenju post
privatiza ionih obaveza, postižu i saglasnost sa propisima i industrijskim standardima i
pove avaju i konkurentnost. Uporedo sa radom sa relativno nekoliko velikih preduze a,
banka e nastaviti da pomaže malim i srednje velikim preduze ima putem finansiranja
postoje eg poslovanja, razvoju zelenih površina i projektima kupovine.
Olakšati veći pristup finansijama radi dinamike privatnih kompanija , banka e
nastaviti da radi sa kosovskim MSP kroz inicijative orjentisane ka rastu poput LEF i
ENEF i pojačati svoje sufinansiranje kod doma ih banka, uključuju i i putem
sufinansiraju ih okvira, kakvi su Midium-Sized Co-Financing Facility (MCFF). U
skladu sa ini ijativom banke za održivu energiju i udruženi ak ioni plan MFI za
entralnu i jugoistočnu Evropu, projekti u oblasti energetske efikasnosti, ekonomskog
restrukturiranja, konsolidacije, izvoza, diversifikacije proizvoda i obima usluga ima e
prioritet i korist od investicije kapitala EBRD, dugovo ili hibridno finansiranje
udruženo sa tehničkom pomo i za unapre enje u operativnom menadžmentu i
industrijskoj ekspertizi. Banka e nastaviti da aktivno sara uje sa lokalnim bankama
slede i odabrano učeš e u kapitalu i obezbe uju i kreditne linije ili rizik-deljenje
okviri za proširenje dometa finansijskog tržišta, uključuju i i na seoskim područjima
van glavnih gradova. SBS programi banke e igrati značajnu ulogu u podrš i sektora
preduze e na širom zemlje Kosovo, znanjem iz spoljnih stručnih izvora.
Podstaći domaću proizvodnju i rast vođen privatnim sektorom, pre svega kroz
kapital i „mezzanine“ investicije, banka e nastojati da oslušne kosovski poten ijal za
doma u proizvodnju roba dodate vrednosti i usluga , posebno onih sa potencijalom za
izvoz. Banka e pružiti podršku stranih i doma ih privatnih investicija koji će imati za
cilj da uspostave lokalnu proizvodnju i usluge na održivnim i konkurentnim osnovama.
Banka e koristiti širok spektar instrumenata da pomogne proširenje visoko
potencijalnog kosovskog sektora agrobiznisa. Banka e nastaviti da podržava doma e
uspostavljenu preradu hrane i pi a i maloprodajne kompanije i tako angažovati u
trgovini lokalnih proizvoda i usluga, dok obezbe uje finansiranje malih kompanija
koje sui dalje u fazo rasta. U skladu sa svojim regionalnim i sektorskim inicijativama
za održiva energetska ulaganja, projketi koji iljaju ve u energetsku efikasnost i
iskoriš enost obnovljive energije u agrobiznisu e biti prioritet. Ti projekti e mo i da
13
imaju korist od skrojene finansijske i tehničke pomo i u okviru namenskih okvira
EBRD poput investi ionih resursa za održiv agrobiznis (IROA).
Promovisati kosovski nebankarski finansijski sektor , banka e podržati lizing i
mikrofinansijske kompanije kroz kapital i dugovo finansiranje i tehničku pomo za
izgradnju institu ionalnih kapa iteta. Banka e nastaviti da igra vode u ulogu u
komer ijaliza iji kosovskog tržišta mikro kreditiranje,obezbe ivanjem tehničke pomo i,
finansiranjem i kapitalnom podrškom odabranim održivim institu ijama.
Politički dijalog
Banka e nastaviti da bude uključena u lokalni i regionalni politički dijalog preko
sektora i regionalnih foruma sa ciljem da dodatno poboljša poslovnu sredinu i
podstakne privatna ulaganja na Kosovu.
Osim toga, banka e promovisati dalje poboljšavanje poslovne klime i istražiti
mogu nosti da doprinese jačanju imovinskih prava, posebno za žene, poresku upravu i
pravosudni sistem. U tom ilju, banka e nastaviti da se angažuje u dijalogu sa
kompanijama koje investiraju i poslovnim partnerima kako bi identifikovali pitanja
koja otežavaju razvoj privatnog sektpora i podi i e ih kod lokalnih vlasti u saradnji sa
drugim MFI i EU puteem nacionalnog saveta za ekonomski razvoj, foruma privrednih i
industrijskih komora, odgovaraju ih donatorskih konferen ija i regionalnog okvira
WBIF. Banka e tako e imati za ilj da podrži ini ijative koje imaju za ilj
poboljšavanje obavljanja delatnosti na Kosovu, uključuju i poslovni i finansijski
menadžment, industrijsku stručnost i jednake mogu nosti za žene i muškar e na radnom
mestu.
U finansijskom sektoru, banka e promovisati najbolju industrijsku praksu id obo
upravljanje, uključuju i i ini ijative da se podrže žene preduzetni i u smislu olakšavanja
njihovog pristupa finansijskim sredstvima i podržavanja njihovih poslovnih ini ijativa.
Tehnička pomo e se pružati entralnoj ban i Kosova u ilju daljeg jačanja kapa iteta i
podrške pravne tranzicije u sektoru.
3.1.2 Unapređenje komercijalizacije, konkurencije i uključenja privatnog
sektora u infrastrukturu.
Sektorski izazovi
Transportni sektor je nerazvijen u svim aspektima, a ograničenja
administrativnih i tehničkih kapa iteta su značajna.
Opštinskim uslugama nedostaje potreban infrastruktura i kapa itet upravljanja za
pružanje boljeg pristupa i kvaliteta.
Tretman otpadnih voda je praktično nepostoje u eloj zemlji a snabdevanje
vodom je u risku. Kosovski regulator voda i otpadnih voda usvojio je 2011
godine tarifnu politiku za usluge voda i otpadnih voda, ali njegova primena je
tek počela, a komercijalizacija regionalnih vodovodnih kompanija ostaje
dugoročni ilj.
Centralno grejanje je široko odsutno. Samo 5 odsto doma instava na Kosovu
koristi centralno grejanje. Doma instva u ostatku zemlje se greju na struju.
14
De entraliza ija opština se generalno sprovodi ali sproo napreduje zbog još uvek
u velikoj meri entralizovanog upravljanja nekim ključnim opštinskim službama
i dalje relativno, ograničenim lokalnim poreskim nadležnostima.
Učeš e privatnog sektora u gradskom i me ugradskom (autobuskom) sektoru
postoji ali je relativno haotično i slabijeg kvaliteta. Tržište je podeljeno i
ugovorni aranžmani sa regulatorom su slabi.
Operativni odgovor banke
Da bi popunila tranzicione praznine u saobraćajnoj infrastrukturi, Banka e raditi
sa vlastima na podržavanju kreditnim finansiranjem za sprovo enje ključnih
infrastrukturnih projekata na Kosovu, kakvi su proširenje i moderniza ija puteva i
mreže autoputeva i železnice. Banka e pružati podršku naročito na regionalnim i pan -
evropskih deoni a saobra ajnog koridora na Kosovu sa jakim poten ijalom za
unapre ivanje regionalne i pan - evropske trgovine i saradnje. Banka e tako e
promovisati i podržati privatno angažovanje u drugim infrastrukturnim projektima kakvi
su transportni terminali, i saradnja sa privatnim kompanijama koje investiraju u
logistiku, isporuku i objekte skladištenja.
Da bi popunila tranzicione praznine u vodosnabdevanju i tretmanu otpadnih voda
i čvrstog i industrijskog otpada, banka e raditi sa opštinama i vladinim agen ijama,
opštiskim i javnim komunalnim preduze ima, i će obezbediti tehničku podršku i
ekonomski razvoj projekta na postepeno pove anje apsorp ioni kapa itet i poten ijal za
eksterne komer ijalne finansija. U slede oj fazi, značajna ulaganja u infrastrukturne
zahteve bi e pružanjem direktnih zajmova za finansiranje za ve e investi ije i putem
razmeštanja regionalnih sredstava poput Fonda za razvoj opštinske infrastru ture
zapadnog Balkana (MIDF) za podrsku manjih, uključuju i i ruralne opštine i
komunalije. Banka e dalje pomo i opštinama na Kosovu , posebno opštini Priština ,
stručnim savetima i finansijama za projekte koji ističu integrisanu politiku gradskog
saobra aja i mogu nostima za komer ijalizaciju odabranih usluga, kakvo je parkiranje.
Važno je imati na umu da privlačenja učeš e privatnog sektora u projektima
infrastrukture ključ je verovatno ograničen. Suverena sposobnost zaduživanja Kosova
e biti uzdržan najverovatnije u okviru granica koja su name ene sporazuma sa MMF-
om. U principu, kapacitet centralne i lokalne uprave da apsorbuju sredstva iz
me unarodnih finansijskih institu ija kao što je EBRD, moraju i dalje da se testiraju .
Postoje indi ije dugoročna posve enost za izgradnju administrativnih kapa iteta je
preduslov za efikasnu isporuku suverenih i sub - suverena transakcija.
Politički dijalog
EBRD učeš e u javnim infrastrukturnim projektima na Kosovu e biti od ključnog
značaja da se obrate administrativne ograničenje za apsorbijanje potrebne finansije
infrastrukture. Banka e pružiti značajnu tehničku podršku za izgradnju kapa iteta
zajedno sa infrastrukturnim projektima u pripremi, što može dovesti i u postepenom
pro esu angažovanja Banke u direktnom finansiranju na infrastrukturne projekte na
srednji i dugi rok. U tom kontekstu, Banka e igrati aktivnu ulogu u pomo i kosovskim
vlastima u podizanje potrebne resurse putem grantova WBIF i EU- IPA.
15
Banka e promovisati koriš enje kon esija i dobor izra enih struktura JPP u pred
odabranim oblastima infrastructure. Banka e tako e raditi sa drugim MFI, EU i
centralnim i lokalnim vlastima na razvoju i promovisanju programa decentralizacije
koji obuhvata mehanizme za stabilno finansiranje regionalnih javnih i opštinskih
komunalnih preduze a. Banka e tako e raditi sa kosovskim javnim i opštinskim
sektorom kako bi izradila i promovisala tarifni sistem na osnovu povra aja punih
troškova koji e podržati održiv razvoj i komercijalizaciju sektora.
3.1.3 Promovisanje i podrška održivom razvoju sektora energetike i rudarstva
Sektorski izazovi
Sektor električne energije se razdvojio i komer ijalizovao. Do danas, me utim,
privatan sektor ne učestvuje u proizvodnji električne energije, prenosu ili
trgovini.
Distribucija i snabdevanje su nedavno privatizovani ali njihova uspešna
komer ijaliza ija ostaje da se dokaže, kao popravljanje visokih tehničkih
gubitaka i istorijski niske stope naplate bi mogle postati mogu i izvor budu ih
socijalnih sukoba.
Jedan od ključnih faktora koji ograničava razvoj sektora je da infrastruktura –
posebno stvaranje električne struje i distribu ija – je u lošem stanju koje
karakterišu teška ograničenja u snabdevanju, tehnički gubi i i česta rastere enja.
Visoke i neefikasne subven ije u sektor električne energije deformišu podsti aje
i dovode do nrepravilne raspodele sredstava.
Pravni i institu ionalni okvir za podršku merama energetske efikasnosti i mali
projekti obnovljive energije su relativno unapre eni ali njegova primena ostaje
barjera za razvoj sektora.
Rudarstvo i kompanije koje rade na iskopavanju u sektoru prirodnih resursa sui
dalje pod kontrolom države, iako sun eke privatiza ije u toku, i sa značajnom
potrebom za restrukturisanjem i modernizacijom.
Operativni odgovor banke
Da bi promovisala energetsku bezbednost i proširila kapacitete, banka e, u
saradnji sa drugim MFI i donatorima tražiti da podrži projekte koji pomažu
osiguravanju bezbednosti u snabdevanju energijom, uključuju i i projekti koji
ispunjavaju očekivanu potražnju za električnom energijom u toj zemlji. U tom smislu,
banka e razmotiri angažovanje u sprovo enju grinfiled elektrane i rudnik uglja projekat
rehabilitacije „Kosovo C“ čija je izgradnja planirana da započne u drugoj polovini
perioda strategije, pod uslovom da projekat u skladu sa EBRD ekološkim i so ijalnim
standardima, politike finansiranja energetske projekti i pruža visok tranzi ioni uti aj.
Banka e tako e blisko sara ivati sa vlast u istraživanje alternativne izvore energije i
tražnje menadžmenta. Banka e razmotriti pomo kosovskoj kompaniji za prenos
KOSTT, finansijskom i tehničkom pomo i za podršku sprovo enja njenog
višegodišnjeg plana investiranja i konačno ojačati mrežu prenosa u zemlji i poboljšati
regionalno me upovezivanje. Banka e tako e tražiti da podrži private investi ije u
distribuciju struje u zemlji i deo snabdevanja, kako bi inter alia pomogla smanjenju
tehničkih gubitaka i poboljšala stopu naplate. Osim toga, banka e rasporediti održiv
energetski okvir putem kreditnih linija kosovskom finansijskom sektoru i udruženo sa
16
tehničkom pomo i i podsti ajima malim privatnim investitorima koji e iljati ka
značajnom smanjenju trenutno visokog energetskog intenziteta u zemlji.
Da bi promovisala energetsku efikasnost i upotrebu obnovljivih izvora, banka e
pomagati projekti obnovljive energije finansiranjem zajmova kroz posve ene regionalne
poput WeBSEDFF, koji se bave spe ifičnim tranzi ionim prazninama u segment sa
skrojenim podsti ajima i tehničkom pomo i investitorima.
Da bi promovisala održiv i odgovoran razvoj rudarskog sektora, banka e
razmotriti podršku privatnim investi ijama u projekte koji usvajaju visoke standard
upravljanja i poslovnog ponašanja (uključuju i i inicijativu za transparentnost
ekstraktivne industrije – EITI), prenos znanja i naboljih praksi za životnu sredinu i
društveno održivu proizvodnju.
Politički dijalog
U energetskom sektoru, banka e se aktivno angažovati u političkom dijalogu i pruži e
tehničku pomo vlastima da poboljšaju regulatorni okvir kako bi promovisali
investiranje u energetski sektor uopšte, uključuju i i oblast obnovljive energije i na
racionalizaciju energetskih tarifa. U tom ilju banka e, zajedno sa kosovskim vlastima
cilajti razvoj zajedničkog ak ionog plana za održivu energiju koji e definisati obim
saradnje u oblastima energetske efikasnosti i energetskoj bezbednosti. Osim toga,
banka e aktivno učestvovati u radnim grupama sektora sa relevantnim partnerima da
izradi i promoviše strategije i politike i sa doma im i regionalnim fokusom. Banka e
tako e pružiti tehničku pomo sa fokusom na primeni troškovno izraženih tarifa da bi
podstakla i podržala private investi ije u sektor energetike.
U sektoru rudarstva, banka e posvetiti sredstva da podrži vladu Kosova u raspodeli
njene strategije za restrukturiranje rudarskog sektora. Obim delovanja e obuhvatati
tehničku pomo u izradi strategije za elu zemlju za sektor i pomo agen iji za
privatizaciju u transformaciji i kasnijoj privatiza iji preduze a koja posluju u sektoru,
uključuju i i kompaniju Trepča.
3.2 Ekološke i socijalne implikacije predloženih aktivnosti banke
Kosovo učestvuje u pro esu SSP Evropskoj Uniji (EU) i u procesu je usvajanja
ekološkog zakonodavstva koje je uskla eno sa EU acquis. Transpozicija ekoloških
zakona EU je me u kosovskim ekološkim prioritetima za slede ih pet godina, zajedno
sa postepenim ispunjavanjem standarda EU i efikasnog sprovo enja i uključivanja
ekološkog zakonodavstva i metodologija u sve sektore i postavljanje i širenje institu ija
za sprovo enje politika za zaštitu životne sredine. Ti prioriteti postavljaju zdrav okvir za
strukturisanje poslovanja banke u skladu sa njenom ekološkom i društvenom politikom
(“EDP”) i uslovima rada (“UR”). To obuhvata društvene uslove gde bi projekti mogli
da imaju negativan uti aj na etničke manjine, raseljene ili drugačije ugrožene ljude.
Pristupačnost ograničenja odnosi se na svako pove anje tarifa komunalnih usluga e
morati da se uzmu u obzir, uzimaju i u obzir da se pro enjuje da značajan broj ljudi živi
ispod državne linije siromaštva i da je značajan deo stanovništva, oko 17 odsto izuzetno
siromašan.
17
Aktivnosti banke koje se odnose na privatiza iju i razvoj privatnog sektora bi e efikasan
način da s epromoviše održiv razvoj na Kosovu. Dužnu pažnju treba posvetiti
osiguravanju ekološke odgovornosti koja rezultira iz prošlih i istorijskih aktivnosti,
tražiti ih i rešiti tako da se izbegne da sektor privatnih operatera bude odgovoran za
suzbijanje zaga enja i troškove čiš enja.
U opštinskom sektoru ekološke infrastru ture, potrebe za ulaganjem u izgradnju,
rekonstruk iju i moderniza iju sistema za snabdevanje pija om vodom i sistema za
tretman otpadnih voda kao i objekata za čvrst otpad su značajna. Finansiranje
projekata u ovom sektoru ponudi e ban i značajne mogu nosti da postiigne opipljivu
ekološku i društvenu korist i poboljšanje javnog zdravlja. Me utim, ograničenja
platežne mo i i ograničeni finansijski resursi e predstavljati izazov u ovoj oblasti .
Projekti koji uključuju izgradnju i obnovu saobra ajne infrastru ture omogu i e ban i
da doprinese unapre enju mobilnosti i so ijalnoj koheziji i inkluziji. Bi e potrebno da
se rigorozno pridržavaju ekološki i društveni standardi banke, uslovi i procesi tako da
izbegavaju ili smanjuju potencijalan negativan uticaj koji prati izgradnja nove
saobra ajne infrastrukture. Javne konsultacije i otkrivanje informa ija bi e značajan deo
izrade projekta, posebno projekata koji bi mogli da negativno ili disproporcionalno utiču
na ugrožene grupe i manjine. Projekti saobra ajne infrastrukture zahtevaju da EBRD
primenjuje mere predostrožnosti jer ti projekti imaju poten ijal da negativno utiču na
biodiverzitet, krčenjem ili fragmenta ijom osetljivih staništa, zašti enih oblast ii/ili
predloženih loka ija Natura 2000.
U sektoru energetike, banka e verovatno razmotriti finansiranje restrukturisanja i
modernizacije kosovske državne aktive za proizvodnju električne energije, sa fokusom
na izgradnju nove lokalne termo elektrane na lignit koja je planirana da zameni neke
od postoje ih starih i neefikasnih kapa iteta. Očekuje se da projekat rezultira znatnim
smanjenjem vazdušne emisije iz kosovskih elektrana u energetskom sektoru. Me utim,
zbog upotrebe lokalnog lignite kao goriva, projekat e verovatno dobiti pažnju doma ih
i me unarodnih organiza ija ivilnog društva i drugih partnera. Bi e potrebno da banka
osigura da process prati u preduzimanju ocena projekta ekološkog i društvenog uti aja
(“ESIA”), uključuju i javno otkrivanje i konsulta ija, kao to da e nova elektrana
ispunjavati EBRD PR i EU ekološke uslove. Očekuje se da ESIA uključi procenu
hvatanja ugljenika i skladištenje. Na prenos snage i projekte distribu ije banka e
osigurati das u njeni uslovi koji se odnose na javno zdravlje i bezbednost i prisilno
preseljenje ispunjeni. Održivi energetski projekti finansirani ili direktno od strane
EBRD ili preko finansijskih programa sa lokalnim bankama koji se fokusiraju na malu
energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije predstavljaju značajne mogu nosti
da se smanji emisija gasova i prate i uti aja na javno zdravlje.
Na projekte u prirodnim resursima i rudarskom sektoru, banka e osigurati da je ESIA
izvršena i mere za ublažavanje izra ene u skladu sa PR banke i dobrom
me unarodnom praksom. Značajne investi ije bi mogle biti potrebne za
modernizovanje postoje ih rudnika i njihovo dovo enje u sklad sa važe im EU
uslovima, uključuju i najbolje dostpune tehnike kao i prihvatljive zdravstvene standard
i standard bezbednosti koje ispunjava EBRD PR.
Zdravlje i bezbednost su važan faktor u svim projektima EBRD . U saobra ajnoj
infrastrukturi i projektima gradskog prevoza, banka e tražiti o enu bezbednosti puteva
18
i promovisanje inicijativa bezbednosti puteva. EBRD e raditi sa klijentima u energeti i
struji, rudarstvu i sektoru transporta kako bi umanjima rizik od nesre a i smrtnosti
izradom dobrih projekata i najboljim praksama u bezbednosom menadžmentu.
Videti dodatak 8 za detaljniju o enu fizičke sredine.
4 PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIJA
4.1 Pristup kapitalu
Na suverenom nivou, Kosovo se oslanjalo skoro isključivo na MFI i bilateralu za
finansiranje, delom u koncesionim uslovima. Javni spoljni dug je nizak na 15 procenata
BDP a servisiranje duga u procentima izvoza bilo je svega 2.2 procenta u 2011,
projektovano (od strane MMF) da poraste na 5.1 procenat u 2016. Kosovo nije imalo
pristup inostranim tržištima i nije o enjivano od strane neke od ve ih agen ija za
rejting.
Na nivou preduze a, postoje brojni formalni izvori finansiranja, a Kosovo se boduje
dobro za „mogu nost dobijanja kredita“ u Izveštaju Poslovanje, Svetske banke, gde je
rangirano kao 23 u svetu za ovu meru. Ipak, pristup finansijama osteja problematičan za
mnoga preduze a na Kosovu, prema istraživanjima kakvo je BEEPS. Bankarski sektor
je glavni izvor finansiranja, i postoji devet komer ijalnih banaka koje funk ionišu na
Kosovu. Dve od njih su u doma em vlasništvu, sa vlasništvom inostranih bankama koje
drže tržišni udeo od više od 90 pro enata. Uprkso ulazu dve nove komer ijalne banke i
pove anoj aktivnosti manjih banaka u 2008, sektor ostaje uglavnom visoko kon etrisan
i sa oko 80 procenata ukupne aktive banaka upravljaju tri najve e banke (u stranom
vlasništvu). Deo sredstava u BDP porastao je sa 47 pro enata u 2008 na 54 pro enta u
junu 2012 godine. ve ina sredstava dolazi iz depozita od kojih se mnogi finansiraju
novčanim pošiljkama iz inostranstva.
Drugi delovi finansijskog sektora ostaje ispod razvien. Postoji 13 osiguravaju ih
kompanija koje trenutno funk ionišu na Kosovu, ali oni čine samo 3.2 pro enta od
ukupne imovine finansijskog sektora na Kosovu. Ipak, njihova sredstva rastu priličnom
brzinom – 16.3 procenta u prvoj polovini 2012 odine. Sredstva penzijskog fonda tako e
brzo rastu, sa male osnove. Ukupna sredstva u penzijskom sistemu iznose više od 13
procenata BDP.
4.2 MDB finansiranje i saradnja sa drugim MFI i multilateralnim donatorima
Banka e proširiti svoje aktivnosti zasnovane na WBIF na Kosovo, učestvova e na
relevantnim sastancima koordinacije donatora i učestvovati u drugim ini ijativama koje
promovišu održiv ekonomski razvoj zajedno sa bilateralnim i multilateralnim
donatorima na Kosovu. Banka e razmotriti paralelno finansiranje sa Svetskom bankom
i IFC u energestkom sketoru, zajedničku podršku za neke velike predstoje e ili u toku
privatizacije i druge potencijalno glavne investi ije u važna javna i privatna preduze a i
infrastrukturu. Banka e tražiti kofinansiranje sa agen ijama EU, EIB i drugim
donatorima, posebno u saobra ajnoj infrastrukturi i opštinskim projektima. Banka e
koordinisati svoje aktivnosti u tim sektorima preko uspostavljenih platformi kakva je
WBIF, posve eni okviri za Kosovo kakvi su platform pomo i u upravljanju „Aid
Management Platform“ i upravni odbori za projekti ili sektori i forumi za Kosovo i
19
region zapadnog Balkana. EBRD e tesno sara ivati sa kan elarijom EU na Kosovu u
oblastima poput energetska efikasnost i finansiranje MSP i podrška malim preduze ima.
Banka e tako e raditi i sa drugim angažovanim institu ijama za razvoj na Kosovu,
posebno sa nemačkim KfW, na projektima u sektoru opštinske infrastrukture i
energetike.
Grupa Svetske banke, je u maju 2012 godine objavila svoju državnu strategiju za
partnerstvo za Kosovo, za period 2012-2015. Svetska banka očekuje da usredsredi
svoje napore u slede im oblastima prioriteta, organizovanih u dva stuba, sa iljem da (i)
ubrza širok ekonomski rast i pokretanje zapošljavanja; i (ii) poboljša upravljanje
zaštitom životne sredine:
Pomo za infrastrukturu, naročito energetiku;
Poboljšavanje poslovne klime, koja podržava privatan sektor, i pove a pristup
finansijskim sredstvima;
Razvoj poljoprivrede;
Obrazovanje i sposobnosti;
Jačanje regulatornog i institu ionalnog okvira za rad i so ijalnu zaštitu;
Osnaživanje upravljanja javnim finansijama i nastojanja u borbi protiv korup ije;
Podrška Vladi da pove a energetsku efikasnost i koristi obnovljivu energiju, smanji
rizik po životnu sredinu, poboljša vodosnabdevanje i krene ka harmoniza iji sa
standardima EU za zaštitu životne sredine.
Svetska banka se usredsre uje na infrastrukturu, energetiku i pristup finansijama za
privatan sektor u rešavanju važnih uskih grla prema održivom razvoju privrede države.
S obzirom na znatnu potrebu za ulaganje u ove oblasti, kombinovani napori banke sa
grupom Svetske banke bi predstavljali strateški pristup prema razvoju ovih sektora, pre
nego sprovo enje pojedinačnih mera. U tom smislu, strategija Svetske banke bi bila
komplementarna i u drugim oblastima operativnih ciljeva banke, katalizovanjem
ekonomskog rasta i društvenog razvoja preko investiranja u privatan, energetski i
sektor infrastrukture.
Nemačka razvojna banka KfW aktivno podržava kosovsku privredu, sa posebnim
fokusom u oblastima finansijskog posredovanja, opštinskih službi i snabdevanja
strujom, mobilišu i za tu svrhu i grantove iz nemačke vlade. EBRD e, za ovaj strateški
period, blisko sara ivati sa KfW u okviru identifikovanih prioritetnih oblasti. Banka
e naročito raditi sa KfW na podržavanju kosovskog fonda za deposit osiguranja za
bankarski sektor, na rešavanju prelaznih praznina u opštinskoj infrastrukturi i na
osiguravaju razvoja energetskog sektora, a posebno u oblastima snabdevanja strujom i
isporučivanju.
Kosovo je postal član MMF-a u junu 2009. Nakon uspešnog završetka programa
nadgledanja osoblja u 2011 godini, odbor MMF-a je u aprilu 2012 godine odobrio 20-
to mesečni stand baj aranžman od €107 miliona za Kosovo. Program ima za cilj
rešavanje kosovskih makroekonomskih izazova i očuvanje finansijske stabilnosti. Do
danas su izvršene dve revizije program. Banka e nastaviti da se blisko povezuje sa
partnerima iz MMF-a i deli e informa ije i mišljenja o makroekonomskim i pitanjima
strukturnih reformi .
20
EU je aktivno angažovana na poboljšanju državnog transporta i opštinskoj
infrastrukturi, poboljšanju važnih faktora u poslovnoj sredini u državi, poput
pravosudnog sistema, uprave, obrazovanja i pristupa finansijama, kao i unapre enju
socijalne inkluzije. Kosovo je potencijalni kandidat za proces stabilizacije i
pridruživanja i EU nudi pomo državi preko Instrumenta za Pred-Pristupnu Pomo
(IPA). Nedavni program obuhvatio je više oblasti iz tri glavne kategorije: politika,
ekonomski kriterijumi i evropski standardi. Sredstva od programa su delimično
koriš ena kako bi podržali programi EBRD SBS.
Banka e tesno raditi sa komisijom EU, sa kan elarijom EU na Kosovu i sa EIB,
uključuju i i preko projekata sufinansiranja pokrenutih preko investicionog okvira za
Zapadni Balkan. Tesna saradnja se predvi a u oblastima energetske efikasnosti,
transport i opštinskoj infrastrukturi i podrš i malim preduze ima. Poslednje e tako e
uključivati i saradnju sa programima EBRD SBS.
Bilateralni donator su veoma aktivni na Kosovu i igraju važnu ulogu u podrš i
oporavka zemlje od štete ranijih sukoba i rešavanjem društvenih i ekonomskih izazova.
Osim direktnih sredstava grantova ili fleksibilnog finansijskog kreditiranja programa
konkretnih sektora kakav je poljoprivreda, ti donator tako e daju podršku merama i
okvirima na Kosovu kako bi pove ali konkurentnost društvanih preduze a, podigli
upravljačke sposobnosti u malim kompanijama i promovisali so ijalnu inkluziju i
ravnopravnost polova. Banka i ti bilateralni donatori e nastaviti da rade zajedno, na
primer unutar programa EBRD SBS, kako bi pružili zajedničku podršku tim važnim
grupama i sektorima i kako bi proširili uti aj mera za konkretno i održivo poboljšanje
opšte poslovne klime.
21
DODATAK 1 – POLITIČKA PROCENA
Kosovo je posve eno i primenjuje načela višepartijske demokratije, pluralizma i tržišne
privrede, u skladu sa uslovima navedenim u članu 1 sporazuma o osnivanju banke.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008 godine. Pitanje legalnosti ovog čina razmatrao
je Me unarodni sud pravde (MSP) kojem je upu eno od strane Generalne Skupštine
Ujedinjenih Nacija (GSUN). MSP je doneo svoju odluku 22 jula 2010 godine,
presu uju i da “Deklaracija o nezavisnosti nije povredila nijedno važe e pravilo
me unarodnog prava’’. Iako ova odluka čini savetodavno mišljenje, koje, kao takvo nije
obavezuju e ni po jednu državu, ono je utvr eno u septembru 2010 godine
Rezolucijom GSUN koje je “priznalo sadržaj odluke MSP”. Iako mnoge države nisu
priznale Kosovo, i to e ostati političko pitanje za svakog člana me unarodne zajedni e
da o tome odluči, broj bilateralnih priznanja je postepeno rastao i sada dostiže 100.
Kosovo je postal član MMF-a i Svetske banke 2009 godine. Početkom 2012, Beograd i
Priština postigli su sporazum uz posredovanje EU koji omogu uje direktno učeš e
Kosova u regionalnoj saradnji. Kontinuirane političke kontroverze koje proizlaze iz
različitih stavova u široj me unarodnoj zajedni i u vezi sa statusom Kosova utiču na
ocenu situacije a Kosovu koju rade različiti me unarodni akteri.
Kosovske ključne slabosti koje su zajedničke za Zapadni Balkan, uključuju vladavinu
zakona, relativno nizak kapa itet državne uprave, posebno na lokalnom nivou, i tešku
poslovnu sredinu. Bilo je opšteg napretka u ovim oblastima, kako su o enili UN i EU.
Me utim, kako poslednja rezolu ija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) o
situa iji na Kosovu od januara 2013 objašnjava, ovaj napredak je bio spor.
Ustavni i zakonodavni okvir za pluraslističku parlamentarnu demokratiju, odvajanje
snaga i provere i ravnoteža u političkom sistemu, garan ije za osnovna prava i zaštita
manjina i i za značajnu ulogu ivilnog društva postoje na Kosovu i u velikom su u
skladu sa me unarodnim i evropskim standardima. Funk ionisanje demokratksih
institu ija je konsolidovano tokom nekoliko proteklih godina. Još od proglašenja
nezavisnosti 2008 godine, Kosovo je usvojilo svoj novi ustav i različite nove zakone.
Istovremeno, deo zakonodavstva je nasle en od UNMIK-a, koji je upravljao Kosovom
tokom prethodne dekade. Generalno, duguju i tome što je mlada država i činjeni i da su
njime u prošlosti upravljale UN i EU, čiji su stručnja i pomogli u izradi na rta zakona
za Kosovo, kosovsko zakonodavstvo je uglavnom savremeno i u skladu sa evropskim i
me unarodnim standardima. Ipak, odre ene praznine je i dalje potrebno popuniti novim
zakonima i sekundarnim zakonodavstvom, što je još i važnije, potrebno je premostiti
praznine izme u relativno naprednog zakonodavstva i nivoa njegove primene.
Napori prema pristupanju EU ostaje glavni spoljni anker za sveobuhvatne reforme. EU
je kontinuirano isticala da Kosovo deli evropsku perspektivu ostatka zapadnog Balkana.
U svojoj studiji izvodljivosti izra enoj da o eni da li Kosovo ispunjava političke,
ekonomske i pravne kriterijume za Sporazum o stabiliza iji i pridruživanju (SSP) sa
EU, objavljenoj 10 oktobra 2012 godine kao deo paketa proširenja EU, Evropska
komisija (EK) je zaključila da podleganjem sprovo enja nekih konkretnih mera u
oblastima vladavine zakona, državne uprave i zaštite manjina, Kosovo je u velikoj meri
spremno da započne pregovore o SSP.
22
Kosovo i Srbija su bili angažovani u dijalog olakšan od EU, u cilju normalizacije
odnosa, koja je i dalje od ključne važnosti za oba da krene dalje na svojim evropskim
stazama . Nakon važnog sporazuma izme u Kosova i Srbije koji je postignut u okviru
ovog dijaloga 19 Aprila 2013 ,Evropska komisija i visoki predstavnik EU za spoljne
poslove i politiku bezbednosti izdali su zajednički izveštaj koji je pozitivno ocenio
napredak u ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identifikovanih u Studija Izvodljivosti i
značajne korake ka poboljšanju odnosa sa Srbijom . Na osnovu toga, Evropska komisija
preporučila Savetu da odobri otvaranje pregovora o Sporazumu o Stabilizaciji i
Pridruživanju izme u EU i Kosova .
Reprezentativna i odgovorna vlada
Slobodni, pravični i konkurentni izbori
Postoje i pravni okvir omogu ava demokratske izbore, pružaju i vlastima i političkim
partijama da ostvare dovoljno volje da ga sprovode. Izbori na Kosovu generalno
omogu uju konkurentnost izme u različitih političkih partija, uključuju i partije koje
predstavljaju etničke manjine, i slobodan izbor glasačima. Kandidati mogu da slobodno
vode kampanje. Centralna izborna komisija je nezavisno stalno telo koje parlament
imenuje na četvorogodišnji mandate, i dai efikasno i transparentno. Mediji obezbe uju
glasačima raznoliku i ekstenzivnu pokrivenost izborne kampanje. Izborni kod
obezbe uje doma e i me unarodno pra enje izbora na svim nivoima izborne
administracije. Parlament je osnovao ad hoc komisiju za izborne reforme sa ciljem da
pokrene poboljšanja koja odražavaju najbolje prakse u EU.
Kosovo je održavalo redove demokratske i konkurentne izbore na entralnom i
opštinskom nivou. 2000-2008, izbori na Kosovu su efikasno organizovani od strane
OEBS-a. OEBS nije mogao da formalno prati izbore čije su organizovanje pomogli, ali
su UN ocenile izbore kao sprovedene generalno u skladu sa me unarodnim standardima
za demokratske izbore. Ipak, kvalitet izborne administra ije i izborno ponašanje je bilo
neujednačeno tokom godina. Me u ponovljenim pro eduralnim nepravilnostima je
takozvano ‘proxy’ (porodično) glasanje kao i tvrdnje o pritis ima, ili zastrašivanju
gra ana. Učeš e etničkih Srba, koje je tokom godina bilo nedosledno, ostaje relativno
nisko, uključuju i i nedavni bojkot na severu Kosova.
Od 2008, lokalne izborne institucije su obavljale izvršne funk ije dok je OEBS
zadržao neizvršnu ulogu. Poslednji opšti izbori koji su se desili u de embru 2010, gde
su bili prvi sprovedeni po samostalnoj odgovornosti kosovskih vlasti, iako je OEBS
nastavio da pruža neizvršne savete. Izbori su obeležili brojni ozbiljni nedostaci i
tehničke poteško e, kako je zabeležio Evropski Parlament i PACE, ističu i potrebu da
se poboljša sprovo enje izbora kako bi se bolje odrazila me unarodna praksa i
standardi.
Odvajanje vlasti i efektivna provera i ravnoteža
Ustavni i zakonodavni okvir za parlamentarnu demokratiju , podržani odvajanjem vlasti
i provere i ravnoteže u političkom sistemu, nezavisno zakonodavstvo i pro edure
zakonodavnog nadzora u propisanim domenima odlučivanja, su na snazi na Kosovu i u
velikoj meri u skladu sa me unarodnim i evropskim standardima. Ustavni sud je
nezavistan i relativno dobro funk ioniše i igra sve važniju ulogu. Tokom prošlih godina
23
on je doneo niz odluka sa jakim političkim uti ajem, koje su ispoštovale sve kosovske
vlasti.
Sveukupno funkcionisanje jednodomnog parlamenta koje je primarna zakonodavna
institu ija direktno izabrana na mandate od četiri godine je zadovoljavaju e. Tačke
dnevnog reda koje predlaže opozi ija su raspravljane na plenarnim sedni ama; a
predstavnici opozicije sun a čelu brojnih parlamentarnih odbora. Obim ovlaš enja
zakonodav a da pozivaju vladu na odgovornost i vrše nadzor parlamenta je u velikoj
meri u skladu sa me unarodnim standardima, mada je potrebno da parlament i njegovi
odbori jačaju njihov nadziranje sprovo enja prolitika od strane vlade. Poslani i koriste
‘vreme za pitanja vladi’ da ispitaju aktivnosti vlade. Usvajanje relevantnog
zakonodavstva o status državnih službenika parlamenta bi finansiranje parlamenta i
administra ije učinili nezavisnim od vlade.
Vlada ima dovoljno kapa iteta da izra uje zakone i pokazala je tokom prošlih godina
dobru me u ministarsku saradnju, posebno u odnosu na agendu EU. Sastan i vlade su
redovni i transparentni.
Predsednika bira parlament (potreban dvotre inska ve ina). U budu e, Kosovo se može
kretati ka direktnom izboru predsednika.
Kosovo napreduje sa de entraliza ijom vlade, uključuju i jačanje lokalne uprave. U
prošlim godinama, broj opština se pove ao sa 30 na 37, pre svega da bi se rešile
specifične potrebe etmičkih manjina na lokalnom nivou. Preostali glavni izazovi
uključuju relativno slabu profesionalnu stručnost na lokalnom nivou, budžetska
ograničenja i generalni apsorp ioni kapa itet. De entraliza ija ostaje poseban izazov na
severu Kosova, iz političkih razloga.
Efikasna moć da se upravlja izabranim zvaničnicima
Kosovo je uspostavilo institu ionalne, pravne i finansijske aranžmane za izabrane
zvaničnike kako bi obavljali efikasna ovlaš enja da upravljaju i oni nisu ograničeni
nikakvim nedemokratskim pravima na veto ili drugim neodgovaraju im uti ajima.
Me unarodno prisustvo na Kosovu je značajno ali je njegova uloga ograničena. Nakon
proglašenja nezavisnosti od strane Kosova 2008 godine, vlasti su pozvale me unarodno
civilno prisustvo , kako je predvi eno sveobuhvatnim predlogom za rešavanje
kosovskog statusa (Ahtisari-jev Plan). Me unarodna upravljačka grupa (MUG)
osnovala je me unarodnu ivilnu kan elariju sa me unarodnim ivilnim predstavnikom
(MCP) na čelu , koji je bio zadužen spe ifičnim zadatkom da osigura sprovo enje
Ahtisari-jevog plana od strane Kosova. 10 septembra 2012, MUG na osnovu svoje
procene napretka koji je Kosovo postiglo, jednoglasno je objavila kraj “nadgledane
nezavisnosti ” Kosova i završila mandat MCP trenutno.
Rezolucija Saveta Bezbednosti UN 1244 (RSBUN 1244), koja je 1999 godine
uspostavila Privremenu misiju Ujedinjenih Nacija na Kosovu (UNMIK), je i dalje
formalno na snazi i služi kao osnov za statusno neutralno me unarodno prisustvo i
misije UN i misije vladavine zakona Evropske Unije. (EULEX).
Misija za vladavinu zakona Evropske Unije na Kosovu (EULEX) je najve a ivilna
24
misija ikada pokrenuta po politici za Evropsku bezbednost i odbranu. Njen cilj je da
pomogne i podrži kosovske vlasti u oblasti vladavine zakona, posebno u policiji,
pravosu u i arini. EULEX mentoriše, nadzire i savetuje , zadržavaju i pri tom brojna
ograničena izvršna ovlaš enja.
Kosovo tako e ima i NATO - predvo eno vojno prisustvo - Kosovske snage (KFOR)
– koji u skladu sa rezolucijom SBUN 1244, vodi podršku mirovnih opera ija na Kosovu
od juna 1999. Danas značajno smanjene KFOR (5,600 trupa) nastavlja da doprinosi
održavanju bezbedne i sigurne sredine i slobode kretanja svih gra ana.
Civilno društvo, mediji i učešće
Razmera i nezavisnot civilnog društva
Postoji zadovoljavaju i pravni okvir za organiza ije ivilnog društva. Nova strategija za
saradnju izme u vlade i ivilnog društva za 2013-2018 i odgovaraju i 3-godišnji
ak ioni plan, čija je priprema bila široko posve ena, je finaliziran. Nova strategija
predvi a osnivanje Saveta za saradnju sa ivilnim društvom. Kao i svuda na zapadnom
Balkanu, OCD ostaju jako zavisne od inostranog finansiranja a problem sa
finansiranjem su velika prepreka za njihovo funkcionisanje.
Iako na Kosovu postoji skoro 7,000 registrovanih NVO, mada je samo oko 200 njih
dobro uspostavljeno i u funk iji. Više od 120 NVO učestvuje u mreži koja se zove
CIVIKOS. Mnoge NVO se zasnivaju na projektima, i relativno su usko specijalizovane,
ipak, nasuprot mnogim drugim zapadno balkanskim državama, NVO uopšte su raširene
širom zemlje, uključuju i i ruralne oblasti.
Civilno društvo se bavi zakonodavnim aktivnostima, uključuju i i konsulta ije za nove
nacrte zakona, i nevladinih organizacija učestvuju u radu parlamentarnih odbora.
Me utim, neki tvrde da OCD proces konsultacija sa civilnim društvom nije dovoljno
dobar. U opšte učeš e javnosti u donošenju odluka na Kosovu mora neophodno dalje da
unapre uje .
Pravo da se formiraju sindikati je sačuvano u zakonu i poštuje se u praksi. Ipak,
sindikatima, generalno nedostaje stabilno finansiranje.
Nezavisni pluralistički mediji koji rade bez cenzure
Pluralizam u medijima koji rade široko slobodno i bez ensure, je pove ano poslednjih
godina. Pravni okvir je u velikoj meri uspostavljen i u skladu je sa me unarodnim
standardima. Ve e za štampu Kosova koje je samostalno regulatorno telo za štampane
medije, pomaže da se promoviše sloboda reči i poštuje se novinarska etika.
Istovremeno, više potrebe da se uradi je da se osigura da sloboda izražavanja i medija,
koja je zagarantovana ustavom, da se u praksi poštuju, jer postoji rasprostranjena
percepcija me u kosovskim gra anima da su mediji preko politizovani i pod pritiskom
političkih stranaka i državnih institu ija. Udruženje profesionalnih novinara Kosova,
savet za štampu Kosova i nezavisna komisija za medije su podigli svoj glas protiv
umešanosti politike. Kosovo je stavilo na snagu izmene u krivičnom zakoniku u vezi sa
25
krivičnom odgovornoš u medija i zaštiti novinarskih izvora. Potrebno je da javni emiter
osposobi kanal na srpskom jeziku, kako je propisano zakonom o javnom emiteru.
Postoji devet dnevnih novina na Kosovu, sa tiražom izme u 25,000-35,000 primeraka
svaka, koji su relativno niski po regionalnim standardima. Elektronski mediji
dominiraju na tržištu a televizija je glavni izvor informa ija. Glavni kanali emitovanja
su tri nacionalna TV kanala (RTK, KT V i RTV21). Poslednje godine svedoče
eksplozivni rast pristupu internet.
Mnogi kanali javnog i političkog učešća
Postoje mnogi kanali javnog i političkog učeš a. Parlament je poboljšao svoje aktivnosti
dosezanja, uključuju i i javne rasprave, i to je trenutno jedna od najtransparentnijih
institucija u zemlji. Vlada je uspostavila mehanizam za konsultacije sa civilnim
društvom na novim nacrtima. Me utim, ukupna eviden ija o učeš u javnosti u
donošenju odluka treba da se poboljša .
Sloboda da se formiraju političke partije i postojanje organizovane opozicije
Sloboda da se formiraju političke partije je zagarantovana ustavom i sprovedena u
praktičnom smislu, kako je naglašeno postojanjem značajne opozi ije sposobne da
slobodne vodi kampanje i oponira vladinim aktivnostima. Više od 20 različitih
političkih partija je zastupljeno u državnom parlamanetu. Glavne opozi ione političke
partije trenutno drže više od 20 pro enata mesta u državnom parlamentu. Predstavni i
ovih i drugih parlamentarnih opozi ionih stranaka na čelu su brojnih parlamentarnih
odbora, i tako e su u ve ini u brojnim skupštinama opština.
Vladavina zakona i pristup pravdi
Dominacija zakona
Supostavljeni su neophodni zakonodavni i institu ionalni zaštitni i za domina iju
zakona. Tokom nekoliko prošlih godina, Kosovo je usvojilo zakonodavstvo za velike
pravosudne reforme i važan pravni i institu ionalni okvir kako bi se osiguralo da postoji
vladavin zakona. Gra ani imaju pravo na slobodno i pravično su enje i oslobo eni su
od arbitrarnog hapšenja ili zatvaranja.
Kosovu je aktivno pomogla misija EU za vladavinu zakona (EULEX), koja ima više od
2,000 ljudi na terenu i čiji je mandat, uključuju i i odre ena izvršna ovlaš enja, je
produžen do 2014 godine. kosovske vlasti su se obavezale da u potpunosti sara uju sa
EULEX-om, uključuju i i posebnu istražnu radnu grupu, koja istražuje navode
podignute rezolucijom 1782 PACE usvojene u januaru 2011.
Sporazum postignut izme u Kosova i Srbije na 19 aprila 2013 u pogledu aranžmana za
sever Kosova treba da poboljša pristup pravdi i vladavine zakona na severu Kosova.
Nezavisnost pravosuđa
Nezavisnost pravosu a je zagarantovana ustavom i ključni je zaštitnik koji postoji da
bi se osigurala nepristrasnost, mada je primena neujednačena. Jačanje nezavisnosti i
26
efikasnosti pravosu a je prema EU bilo, koje pruža značajnu pomo Kosovu u ovoj
oblasti, jedan od glavnih iljeva teku ih sveobuhvatnih reformi. I EU i PACE su
o enili da je u tom smislu postignut značajan napredak. Novi sveobuhvatan
zakonodavni okvir usvojen je 2010 godine, uključuju i zakon o sudovima, o kosovskom
tuižilačkom ve u, sudskom savetu i tužilačkom savetu i novom sistemu sudova stupio je
na snagu 1 januara 2013 godine. Nezavisnost sistema je dodatno podržana
funk ionisanjem Vrhovnog suda (najvišeg sudskog organa na Kosovu) Ustavnog suda,
tužilačkog saveta, i sudskog saveta, koji ima direktan mandate da osigura nezavisnost i
nepristrasnost pravosu a.
Istovremeno, relevantni izveštaji EU pominju ozbiljne izazove po nezavisnost
pravosu a. Izborne pro edure sudksog saveta treba uskladiti sa relevantnim evropskim
standardima kako bi se osiguralo da su ve inu izabrale kolege, što je tako e bila
preporuka venecijanske komisije. Postoje navodi o spoljnjem uticaju i o korupciji u
pravosu u, što podriva njegovu neutralnost.
Vlada i građani jednako podležu zakonu
Vlasti su preduzele mere da spreče zloupotrebu vlasti od strane nosio a javnih
kan elarija. Inspek ijska odeljenja su osnovana u različitim državnim institu ijama kako
bi rešavali zlupotrebu službe i korup iju u institu ijama. Zakoni prijavi imaovine i
sprečavanje sukoba interesa usvojeni su u parlamentu . me utim, sank ije predvi ene
ovim zakonima (zabrana vršenja javnih funk ija na godinu dana ili kazna do
maksimalno 2,500 evra) su pre simbolične i odgovaraju e sank ije se moraju uvesti
ubudu e. Nedavne reforme u državnoj upravi inspirisane savremenim pristupima koji
postoje širom Evrope, stvaraju uslove za postepeno osnivanje stabilne i profesionalne
državne službe, što bi trebalo da bude važan put za sprečavanje zlupotrebe vlasti.
Reforme su obuhvatile usvajanje savremenog zakona o državnim službeni ima,
osnivanje institucije ombudsmana (institucija Ombudsmana) i nezavistan odbor za
nadgledanje.
Postoji slobodan pristup javnim informacijama, mada neke odredbe jesu u formulaciji
nejasne dovoljno da ostave mogu nost za arbitrarno tumačenje.
Efektivne politike i institucije za sprečavanje korupcije
Korupcija ostaje ozbiljan problem. Prema indeksu Transparency International o
korupciji iz 2012 godine (CPI), Kosovo je imalo rezultat od 3.4, što ga smešta na 105
od 176 država. Mada je u pore enju sa 2011 postignuto poboljšanje, Kosovo je i dalje
me u najgorim akterima u jugoistočnoj Evropi. Bilo je nekih kasnijih poboljšanja
posebno u oblastima zaštite investitora i osnivanje preduze a, koje ne bi trebalo da samo
olakša poslovanje na Kosovu, kako je u izveštaju o poslovanju za 2013 izrazila
Svetska banka , gde je Kosovo preskočilo 26 mesta, ve i da poboljša opštu atmosferu
integriteta.
Vlasti su učinile značajne korake tokom poslednjih nekoliko godina u borbi protiv
korupcije, usvajanjem potrebnih elemenata zakonskog okvira, uključuju e zakone o
prijavljivanju imovine, sprečavanju sukoba interesa, licima koja prijavljuju korupciju ,
javnim nabavkama, i finansiranju političkih stranaka. Trentuni pravni i institucionalni
okvir je u velikoj meri adekvatan da donese opipljive rezultate.
27
U pogledu institucionalnog okvira, 2006 je uspostavljenja nezavisna agencija za borbu
protiv korup ije i trenutno je vode a institu ija za nadzor sprovo enja strategije za
borbu protiv korup ije i relevantnih ak ionih planova, kao i spe ifični zakoni u ovoj
oblasti. Državni savet za borbu protiv korup ije uspostavljen je 2012 godine kako bi
dodatno poboljšao koordina iju izme u svih organa i institu ija uključenih i borbu
protiv korup ije. Tužilaštvo i poli ija su reorganizovani kako bi se ojačali njihovi
kapaciteti da se bore protiv korup ije. Tužilaštvo je osnovalo radnu grupu za borbu
protiv korup ije sastavljenu od tužila a i poli ijskih istražitelja, uključuju i i one iz
EULEX. Postoji i posve ena direk ija za privrednu kriminalnost i korupciju unutar
policije.
Uprkos napretku u odre enim oblastima, studija izvodljivosti EK za SSP sa Kosovom
ukazala je na značajne preostale slabosti. Ona preporučuje usvajanje nove strategije i
ak ionog plana za bprbu protiv korup ije , poboljšavanje zakona o finansiranju
političkih partija, usvajanje zakonodavstva za konfiskovanje imovine i reviziju zakona o
sprečavanju pranja nov a i finansiranje terorizma. Napred pomenute mere su
kratkoročnog karaktera i de facto uslov otvaranja pregovora o SSP koji im daje ve u
težinu. Sve ove mere su završeni od strane kosovskih vlasti u aprilu 2013.
Važnije – i teže - bi bilo osigurati opipljive i održive rezultate aktivnosti u borbi protiv
korup ije. Ovo obuhvata nove istrage i obzebe ivanje efikasnog gonjenja.
Građanska i politička prava
Sloboda govora, informacije, religija, načela, kretanje, udruživanje, okupljanje i
privatna imovina
Kosovo ima čvrst pravni osnov za zaštitu osnovnih prava i sloboda koji su zašti eni u
novom ustavu usvojenom 2008 godine. Ustav navodi glavne me unarodne instrumente,
uključuju i Univerzalnu Deklaraciju o ljudskim pravima, Evropsku Konvenciju za
zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole, koji se direktno primenjuju
na Kosovu a u slučaju sukoba, imaju prednost nad doma im zakonima. Ovo je važan
mehanizam, posebno uzimaju i u obzir da Kosovo nije član UN ili Saveta Evrope sa
njihovim instrumentima pra enja.
Ustav obezbe uje gra ane pravom da kršenje njihovih prava i sloboda garantovanih
ustavom upute Ustavnom sudu. Ovo tako e može da uradi i Ombudsperson. Tokom
nekoliko prošlih godina, uspostavljene su različite dodatne stru ture in a entralnom in a
lokalnom nivou kako bi pomogle zaštiti i osnaživanju osnovnih prava. Me unarodna
zajedni a nastavlja da bude uključena u gradnju kapa iteta u ovoj oblasti.
Iako su osnovna prava široko obavezuju a i poštovana od strane državnih insitut ija,
nedavni izveštaju EU ukazali su na preostale slabosti u oblastima slobode izražavanja
(zaštita od , i gonjenje, fizičkih napada na novinare) i imovinska prava (i pravni okvir i
sprovo enje, koji pate od nagomilanih slučajeva). Slabosti u konzistentnom
sprovo enju zagarantovanih prava uključuje i nerešenu sudbinu li a nestalih nakon
sukoba 1990-ih (prema UN, više od 1700 slučajeva do kraja 2012 godine) i neadekvatan
društveno ekonomski položaj ljudi sa invaliditetom.
28
Političko uključivanje žena, etničkih i drugih manjina
Zbog istorije me uetničkog sukoba, kao i kontinuiranih razlika u mišljenjum u široj
me unarodnoj zajedni i u vezi sa statusom Kosova, pitanja koja se odnose na prava
etničkih manjina na Kosovu su veoma osetljiva.
Šest etničkih zajedni a se naročito spominje u kosovskom ustavu. Prema popisu iz
2011, etnički Alban i čine 93 pro enta stanovništva; etnički Srbi 1.5 %; etnički Tur i 1
%; Romi, Aškalije i Egip ani (RAE) 2 %; Goranci 0.6 %; Bošnja i 1.5 procenat. Treba
napomenuti, ipak, da su Srbi potpuno bojkotovali popis na severu Kosova i da je
njihovo učeš e na popisu bilo neujednačen . Nezvanične pro ene dobijene iz podataka
koriš enih za praktičnu namenu od me unarodnog prisustva na Kosovu stavljaju
pro enjeni udeo etničkih Srba u ukupnoj popula iji Kosova do 7 pro enata, uključuju i
oko 70,000 na severu Kosova.
Zakonodavni okvir za zaštitu etničkih manjina i njihovog kultrnog nasle a postoji na
Kosovu. Njihova prava su zagarantovana ustavom i zakonom o zaštiti prava manjina.
Okvirna Konvencija Savet Evrope za zaštitu na ionalnih manjina direktno se
primenjuje na Kosovu i ima prioritet nad kosovskim zakonima. Interesi manjinskih
etničkih zajedni a su zašti eni složenim mehanizmom koji postoji na eentralnom
nivou. Po regionalnim standardima, oni su dobro zastupljeni u državnom parlamentu i u
vladi. U parlamentu postoji 20 mesta ostavljenih za manjine , od 120 poslanika, od čega
je deset mesta posebno ostavljeno za etničke Srbe. Dva od pet zamenika
predsedavaju eg skupštine predstavljaju neve inske zajedni e. Trenutna vladaju a
koali ija uključuje veliku ve inu političkih partija koje predstavljaju etničke manjine,
uključuju i etničke Srbe koji imaju tri ministarska mesta i jedno mesto zamenika
premijera. Srpski je jedan od dva službena jezika na Kosovu, uz albanski.
Učinjeni su napori da se poboljša situa ija na lokalnom nivou putem osnivanja opština u
kojima etnički Srbi ćine ve inu stanovništva, kako bi se olakšao njihovo pristup osnovnim uslugama. U pore enju sa situa ijom iz 1999, gde je na Kosovu ukupno bilo
30 opština, sedam novih opština je osnovano , posebno da bi zadovoljilo interese
etničkih manjina. Do danas od 37 opština, sedam ima ili ve inu ili znatnu srpsku
populaciju.
Kosovo je preduzelo korake da sprovede konvencije UNESCO i Saveta Evrope o
kulturnim pravima, kao i fizičku zaštitu kulturnih i verskih loka ija srpske pravoslavne
rkve. EK je preporučila, izme u spe ifičnih mera koje se odnose na ljudska prava,
osnivanje posebnog tela koje omogu uje direktne konsulta ije o promovisanju i zaštiti
verskog i kulturnog nasle a u manjinskim zajedni ama. U februaru 2013 je napravljen i
održao svoj prvi sastanak, Savet Sprovo enje i Nadgledanje (SSN ), koji čine
predstavnici Srpske pravoslavne crkve,.
Ipak, traje nedostatak poverenja izme u kosovskih Albana a i nekih kosovskih
menjianskih zajedni a. Različite agen ije prijavljuju sporadične in idente motivisane
etničkom i verskom mržnjom i slučajve diskrimina ije kao i fizički napadi na etničke
manjine. Poslednja rezolucija PACE o situa iji na Kosovu izražava žaljenje da “se
nastavlja briga za bezbednost i puno poštovanje prava etničkih Srba ” i izražava stav da
“je potrebno dalje unaprediti interak iju izme u zajedni a kosovskih Srba i kosovskih
Albanaca ”.
29
Vlast e morati da urade više kako bi osigurale iskrenu integra iju etničkih manjina u
novo Kosovo. OEBS-ov izveštaj o o eni prava zajedni a objavljen u julu 2012, beleži
da uprkos savremenom zakonodavnom okviru koji postoji da zaštiti i unapre uje prava
manjina, u njegovom sprovo enju je vi en ograničen napredak. Da bi dalje
unapređivali jezičke ravnopravnosti javni emiter mora da napravi operativni kanal na
srpskom jeziku, kao što je predvi eno Zakonom o javnom emiteru . Ostaje više da se
uradi kako bi se zaštitile manje etničke manjine , posebno najugroženija zajedni a
RAE. U vezi sa Romima, preduzeto je nekoliko mera, posebno da bi se rešavala pitanja
lica bez dokumenata i da se integrišu IRS i romske izbegli e sa Kosova. Usvojena je
nova strategija o uključivanju Roma u društvo za 2012-2014, zajedno za akcionim
planom. U 16 opština je počeo posrednički program romsko zdravlje. Nastavlja se
sprovo enje projekata o obrazovanju koji vode do odre nog pove anja stope upisa
romske de e u srednje obrazovanje. Me utim, potrebno je ojačati sprovo enje
postoje ih strategija. Ostaje visoka stopa nezaposlenosti, a pristup pomo i
nezaposlenima ostaje problematičan kao i osnovnim zdravstvenim uslugama. Nastavlja
se i stereotip o Romima, uključuju i i medije.
Ključni zakonodavni elementi ravnopravnosti polova postoje na Kosovu. Po
regionalnim standardima, žene imaju impresivnu zastupljenost u državnom parlamentu ,
premašuju i 30 pro enata. Predsednika Kosova je žena i trenutno su tri zene clanovi
Kabineta i dva vicepremijer ministra.
Na lokalnom nivou , me utim, situa ija je drugačija. Mada je zastupljenost žena u
lokalnim skupštinama ra ionalna, trenutno nema nijedne žene gradonačelnika na
Kosovu. Ima vrlo malo žena iz etničkih manjina koje imaju više političke pozi ije.
Diskriminatorski običaji i stereotipi sui dalje zastupljeni u ruralnim sredinama,
podrivaju i osnovna prava žena. Značajnih 14 pro enata seoskih žena, prema poda ima
UN, je nepismeno, u pore enju sa četiri pro enta muškara a na selu.
Sloboda od uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja
Ustavne garan ije protiv uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja postoje u u velikoj
meri se održavaju u praksi. Učinjeni su napori da se pove a znanje poli jskih službenika
o evropskim standardima. Me utim, ostaju odre ene praznine u vezi sa strategijom
nulte toleran ije za loše opho enje. Nakon izveštaja Komisije Saveta Evrope iz oktobra
2011 za sprečavanje mučenja i nehumanog u ponižavaju eg opho enja ili kažnjavanja
(KZM), uslovi u nekim zatvorskim objektima su se popravili. Posebna istražna radna
grupa EU (SITF) je uspostavljena da istraži navode o seriji krivičnih dela u periodu
1998-2000 sadržanih u rezolu iji PACE od januara 2011 o navodima nehumanog
tretiranja ljudi i nezakonitoj trgovini ljudskih organa.
30
DODATAK 2 - PROCENA TRANZICIONIH IZAZOVA
Infrastruktura
Regionalna integracija kroz visoko kvalitetnu saobra ajnu infrastrukturu je važna za
Kosovo, s obzirom da je zemlja male veličine i geografski okružena kopnom. Ipak,
ograničen napredak učinjen je u unapre enju reformi u ovom sektoru, poslednjih
godina. Putna infrastruktura nije održavana kako odgovara zbog neadekvatnih
finansijskih sredstava. Kao rezultat, transportni troškovi na Kosovu su me u najvišima
u region i glavno ograničenje za trgovinu. Sektor je u značajnoj potrebi za ulaganjima u
proširenje putne mreže (Kosovo ima 3.6 km puta na 1000 ljudi, dok je ekvivalentan
regionalni prosek za Evropu i centralnu Aziju 8.6 km puta na 1000 ljudi). Kosovo
tako e zaostaje iza regionalnih kolega, u pogledu bezbednosti u saobra aju i putevima
za velike brzine/uslove autoputeva.
Vrlo malo napretka je učinjeno u reformama u železničkom sektoru. Rešavanje
železničke infrastrukture (Infrakos) i funkcionisanje vozova je u toku. Dve nove
kompanije (Trainkos i Infrakos) registrovane su u u septembru 2011 godine, ali njihovo
operativno i finansijsko razrešavanje tek treba posti i. Regulatorno telo za železnicu je
sada operativno ali mu nedostaju kapacitet, i u ljudstvu i finansijski, kako bi svoje
zadatke efikasno izvršavao. Potrebno je odvojiti funckije bezbednosti železnica i istragu
incidenata.
Velike tranzicioni izazovi postoje u opštinskom sektoru. Zemlja virtuelno nema tretman
otpadnih voda. Svega oko 40 odsto ukupne kosovske populacije i manje od 10 odsto
seoske populacije ima pristup sanitarnom sistemu. Sistem pija e vode je i dalje loše
razvijen, sa značajnim tehničkim i privrednim gubicima, a značajan deo populacije i
dalje nije povezan na sistem. Tarife ne odražavaju troškove, i potrebe za ulaganjima u
ovaj sektor su velike. Vrlo malo napretka je postignuto u upravljanju otpadom ili
recikiranju i separaciji otpada. Stopa naplate računa za otpad je blago porasla u 2010
godini ali je i dalje vrlo niska. Daljinsko grejanje tako e umnogome nedostaje, sa svega
pet odsto doma instava koja imaju prostup centralnom grejanju.
Energetika
Sektor energetike na Kosovu se suočava sa znatnim tranzicionim izazovima. Učeš e
privatnog sektora u sektoru je i dalje relativno minorno. U sektoru električne energije,
koji je sada u potpunosti nerešen, privatizovane su samo kompanije za distribu iju, a
ve inu rudarskih i kompanija koje kopaju rudu u sektoru prirodnih resursa i dalje su pod
kontrolom države. Kosovo ima značajan poten ijal da poboljša energetsku efikasnost i
pove a udeo obnovljivih izvora u stvaranju struje. Ipak, sprovo enje pravnog okvira o
energetskoj efikasnosti i obnovljivih izvora zaostaje.
Značajna ulaganja su potrebna u infrastrukturi stvaranja električne energije, jer skoro
sva, doma e proizvedena struja dolazi iz dve stare, neefikasne termo elektrane, veliki
zaga ivači koji sagorevaju lignit. Zbog starosti elektrana, na raspolaganju je svega 0.8
GW od 1.5 GW instaliranog kapa iteta. Poboljšanja su tako e potrebna u infrastrukturi
prenosa, posebno u pove avanju kapa iteta za me upovezivanje, koje je trenutno jedno
od ključnih faktora koji otežavaju uvoz. Gubi i u distribu iji su me u najvišima u
31
region sa oko 40 odsto. Energetski regulator nije de facto nezavisan, a tarife ne
odražavaju troškove.
Industrija, privreda i poljoprivreda
Sektor preduze a na Kosovu se suočava sa znatnim izazovima. Široko rasprostranjena
korupcija , slaba vladavina zakona, prisustvo velikog neformalnog sektora i i dalje
relativno visoka administrativna crvena traka predstavljaju znatne prepreke za
poslovanje na Kosovu. Nekakav napredak je nedavno postignut kako bi se poboljšala
sredina za poslovanje. Najve a poboljšanja postignuta su u oblastima zaštite investitora,
gra evinskim dozvolama i otvaranju preduze a (smanjeni uslovi minimalnog kapitala i
takse za registrovanje preduze a; modernizovan pro ess registrovanja preduze a). Ovaj
napredak odrazio se u prilično velikom poboljšanju o enjivanja Kosova za Izveštaj
Svetske Banke o poslovanju 2013 - skok od 28 mesta na 98 –o mesto (od 185 zemalja)
o opštoj lako i poslovanja. Me utim, Kosovo i dalje ostaje najniže rangirana privreda u
tranziciji u regionu.
Zakon o konkurenciji je usvojen 2010 godine,a kapacitet komsije za konkurenciju
pove an je dodatnim osobljem iste godine. Plan privatiza ije ostaje nedovršen, a najve i
monopolisti u zemlji i dalje ostaju oni me u preduze ima u državnom vlasništvu, poput
Kosovske energetske korporacije (KEK), kosovski prenos energije (KOSTT),
kosovske železni e, Pošta i telekomunika ije Kosova (PTK). Kosovo ima znatan
poten ijal da pove a poljoprivrednu proizvodnju i izvoz, ali se sektor suočava sa
prilično velikim izazovima. Ve ina gazdinstava na Kosovu radi na nivou opstanka ili
polu opstanka, dok se komer ijalni proizvo ači suočavaju sa važnim preprekama pri
proširenju poslovanja, uključuju i i pristup finansijama, zemljištu, kvalitetnim
uključenjima i visoko vrednim tržištima, relativna veličina subven ija je tako e stavila
kosovske proizvo ače u nepovoljan položaj u pore enju sa regionalnim konkurentima.
U sektoru telekomunikacija, glavni, izuzetan izazov je privatizacija PTK. Drugi
prioriteti uključuju jačanje konkuren ije na mobilnom tržištu, dalje poboljšanje u široko
frekventnom pristupu i uskla ivanje propisa sa propisima EU.
U sektoru imovine i turizma, značajni izazovi se odnose na osiguravanje
transparentnosti imovinsskih prava, poboljšavanju sistema za upravljanje imovinom i
zemljištem, poboljšavanje strandarda gradnje i pove anje nabavke savremene poslovne
imovine.
Finansijske institucije
Finansijskim sistemom Kosova dominiraju banke a prodor bankarskog sketora
(ukupna sredstva /aktiva BDP svega ispod 60 pro enata) odgovara opštem
ekonomskom razvoju zemlje. Banke su uglavnom u stranom vlasništvu i zdravo
kapitalizovana (CAR oko 17 procenata, uglavnom Tier 1), i NPL su na kontrolisanim
nivoima (6.5 pro enata od ukupnih zajmova u junu 2012) ali u porastu, tako e zbog
usporavanja pozajmljivanja. Kamatne stope koje rastu izme u depozita i stope
pozajmljivanja su uobičajeno me u najvišima (oko 10 odsto u proseku) u regionu
EBRD, poten ijalno odražavaju i potrebu za više konkuren ije, poboljšanja efikasnosti
i bolju informisanost pozajmila a. Me utim, nedavno je bilo znatnih institu ionalnih
poboljšanja u finansijskom sektoru sa novim zakonom o bankarstvu i MFI
32
(fokusiraju e se na korporativno upravljanje), osnivanje s heme osiguranja depozita i
kreditnog biroa (uz pomo USAID-a).
Osim toga, značajno prisustvo mikro finansijskih institu ija, pristup finansijama je
suštinski izazov za kompanije u privatnom sektoru, a posebno za MSMP, a to je
naročito ograničeno u ruralnim oblastima.
Postoji relativno visoko finansiran penzijski sistem (13 procenata BDP u 2012) koji
investira uglavnom u strana sredstva. Postepena preraspodela u doma e investiranje
(uključuju i vladine obvezni e izdate iz 2012 godine) bi obezbedila značajne
mogu nosti razvoju doma eg tržišta kapitala koje je u početnoj fazi razvoja, ali bi
trebalo da ide uporedo sa razvojem tržišne infrastrukture i regulatorne sredine.
33
DODATAK 3 – ZAKONSKA TRANZICIJA
Kosovsko zakonodavstvo je savremeno i umnogome kompatibilno sa EU, zbog značane
količine tehničke pomo i dobijene od UN i EU poslednjih godina. Nivo sprovo enja je
ipak manje napredan.
Razvoj privatnog sektora
Obezbeđene transakcije
Vo enje i sprovo enje bezbednosti na nepokretnoj imovini (hipoteka) i pokretnoj
imovini i nematerijalnim pravima Taking and enforcing security over immovable
property (mortgage) and movable property and intangible rights (zalog) na Kosovu
regulisan je zakonom br. 03/L-154, o imovinskim i drugim materijalnim pravima,
donetim 25 juna 2009 (zakon o imovini ). Generlano govore i zakon o imovini
predvi a savremen okvir za preduzimanje bezbednosti.
Hipoteka je stvorena zavo enjem pisanog sporazuma izme u vlasnika na nepokretnu
imovinu čiji potpis mora da bude overen i kreditora hipoteke u registar za prava na
napokretnosti. Kosovska agen ija za katastar ima ovlaš enje za opšte upravljanje
registrom na nepokretnosti. Ipak, iako su procedure za upis formalno jednostavne i upis
hipoteeke ne zahteva mnogo vremena (oko nedelju dana) , pojavljuju se značajni
problem iz činejni e da mnogo zemlje nije upisano i da istorijska dokumenta ija o
zemljištu nedostaje zbog nestabilne prošlosti.
Zakon br. 04/L-136 o upisu zaloga u registar pokretne imovine uveden 5 novembra
2012 (zakon o eviden iji zaloga) poništio je UNMIK uredbu br. 2001/5 o zalogu. On
uspostavlja procedure i uslove za upis zaloga u novi sistem registra zaloga kji je
kompjuterski . Registar vodi kosovska agen ija za registra iju preduzeča i dostupan je
on line za registrovanje (upotrebom računa korisnika) i traženjem (upotrebom računa
korisnika ili slobodno ali sa manje detaljnih informa ija). Smatra se da vlasnik računa
korisnika ima puno ovlaš enje da stvori, izmeni ili otkaže registra iju koju je izvršio
preko svog računa korisnika. Pretrage su dostupne on line na ima dužnika ili serijskog
broja založenih sredstava.
Grupno upravljanje
Koncept grupnog upravljanja je relativno nov na Kosovu. Vlada je uradila reforme
kako bi pove ala poslovnu sredinu kao politički prioritet. Zbog toga se poslednjih
godina poboljšao pravni okvir koji reguliše grupno upravljanje. Ipak, sprovo enje i
dalje zaostaje.
Pravni okvir u pogledu grupnog upravljanja propisuje uglavnom u zakonu o poslovnim
organizacijama (zakon br. 02/L-123, od 27 septembra 2007), zakonu o preduze ima u
javnom vlasništvu (JP ) (zakon br. 03/L-087, od 15 juna 2008); zakonu o bankama,
mikrofinansijskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama (zakon br.
04/L-093,od 12 aprila 2012) i zakonu o knjigovodstvu, finansijskom izveštavanju i
finansijskoj kontroli (zakon br 04/L-014,od 29 jula 2011).
34
Potrebno je da Kosovo nastavi da usmerava svoje napore na jačanje okvira grupnog
upravljanja. Finansijska i nefinansiska otkrivanja bi trebalo poboljšati kao i sprovo enje
zakonskih odredbi. Konačno, treba uložiti napore u pove anju kapa iteta direktora i
vršenju njihovih dužnosti i obaveza.
Izvršenje ugovora
Nova struktura sudova uvedena je na Kosovo po Zakonu o sudovima, koji je stupio na
snagu 1 januara 2013 godine. sada postoji sedam prvostepenih ‘osnovnih sudova’
organizovanih po teritoriji, sa poverenom opštom nadležnoš u. Me utim, posebni
aranžmani važe za privredne i upravne stvari; ovo spada u isključivu nadležnost
osnovnog suda Priština, i raspravlja se pred privrednim i upravnim ve ima tog suda.
Privredno ve e efektivno preuzima rad bivšeg privrednog suda, čuvaju i
sistemspecijalizovanja za privredne stvari. Apela ioni sud u Prištini raspravlja žalbe na
presude svih sedam osnovnih sudova. Vrhovni sud Kosova ostaje najviša sudaka vlast u
državi i poslednji sud za žalbe.
EBRD ocena sudskih presuda 2012 nalazi da je kvalitet i očekivanost sudskih presuda u
stvarima privrednog zakona generalno slab. Slaba obrazloženja su bila prevalentna.
Smatralo se da je u vezi sa nedostatkom znanja i iskustva sudija u specijalizovanim
oblastima zakona. Mnoge te oblasti su nanovo regulisane kao rezultat kosovskog
partnerskog sporazuma sa EU, prema kojem je dogovoreno da se usvoji “acquis
communautaire”; me utim, tempo zakonodavnog napretka je premašio institu ionalni
kapa itete sudova da speovedu nove zakone. Sudsko odlučivanje je dodatno
zakomplikovano brojnim izvorima zakona koji proističu iz nedavne složene kosovske
prošlosti.
Na primer, zakoni usvojeni od strane kosovske skupštine nakon što je ustav stupio na
snagu 2008, ostane nad drugim zakonima, obezbe uju i da su konzistentni sa
Sveobuhvatnim predlogom za rešavanje statusa Kosova ( ‘Ahtisaarijev Plan’); i zakoni
iz perioda kada je Kosovo bilo pod direktnom upravom iz Beograda (1989-1999) se
mogu primeniti samo ako je potrebno da popune zakonsku prazninu, a nisu
diskriminatorski. Tako da, sudije na Kosovu moraju da se bore sa dodatnim pitanjima
tumačenja sa kojima se ne suočavaju sudije u drugim zemljama. Dodatna teško a je da
sudske odluke generelano nisu javno dostupne; sudska praksa stoga nije dobro poznata,
štonegativno utiče na uniformnost u sudskom odlučivanju. Kao posledi a, sudske
odluke se ne smatraju visoko očekivanim.
Percepcija o sudskoj korupciji i neobjektivnosti postoji iako su nedavne mere
preduzete da se bori protiv tih briga. Na primer, plate sudija su se znatno pove ale i
sada su skoro kao plate koje primaju članovi vlade. Predsednik Vrhovnog suda prima
platu jednaku plati premijera. Brzina pravde je drugi problem koji poga a kosovski
sudski sistem. U 2012 godini, nekoliko hiljada slučajeva na listi privrednog suda
preneto je iz prethodnih godina, iako je ova brojkasmanjena brojem generalnih
gra anskih tužbi iz prethodnih godina. Sudski sistem danas funk ioniše na nivou na
kojem ima kapa itete da organizuje nove slučajeve; najve i problem je rešavanje hrpe
slučajeva koji su se nagomilali još od 1999 godine.
Mnogo napretka je učinjeno u gradnji kapa iteta kosovskog pravosu a, sa značajnom
podrškom koju je obezbedila me unarodna zajedni a. Me utim, potrebni su dalji
35
intenzivni napori kako bi se osiguralo efikasno i pravosu e koje radi dobro. Mere da se
ojača izvršenje ugovora i kapa itet pravosu a bi trebalo da obuhvataju pravosudnu
obuku iz oblasti privrednog zakona kao i pravosudnih veština kakve su zakonsko
rezimiranje i obrazloženje. Sudijama je tako e potrebno pomo no osoblje pout sudskih
pisara i sudskih asistenata d aim pomognu da urede njihov svakodnevni rad i
administra iju. Osim toga, sve sudske presude bi trebalo učiniti javno dostup unutar
lako pristupivog i sistema pretraživanja koji omogu ava transparentnost i nadgledanje
sudskog sistema.
Uključenje privatnog sektora u infrastrukturu
Politička direktiva o javno privatnom partnerstvu koju je donela vlada Kosova 4 jula
2008 godine je fokus političkog okvira u JPP sektoru na Kosovu i predvi a, inter alia,
vladino opredeljenje da podrži i razvija projekte JPP, kako bi stimulisala učeš e
privatnog sektora u javnoj infrastrukturi i sketoru javnih usluga, kao i da podrži
sprovo enje projekata JPP kroz konkurentne, pravične i transparentne pro edure.
Nov zakon o javno privatnom partnerstvu br. 04L-045 proglašen je 15 novembra 2011
(zakon “JPP ”) i zamenio je prethodni zakon o javno privatnom partnerstvu i
koncesijama u infroastrukturi i procedure za njihovu dodelu br. 03-L-090 od 25 juna
2009.
Zakon o JPP je bio izra en sa iljem da se dodatno harmonizuje na ionalno
zakonodavstvo sa EU acquis kao deo napora države da postane kandidat za članstvo u
EU. EU je priznala učinjen napredak u njenom analitičkom izveštaju izra enom u
oktobru 2012 godine, koji napominje, inter ali , da “[Kosovski zakon o javno privatnom
partnerstvu] uspostavlja konzistentan pravni okvir za koncesioni rad i … u velikoj meri
je kompatibilan sa zakonodavstvom EU.”
Specijalizovana jedinica JPP (komisija za javno privatno partnerstvo, “KJPP”)je
osnovana unutar ministarstva finansija kako bi nadgledala i koordinirala projekte JPP.
KJPP je odgovorna, inter alia, za razvoj i upravljanje nacionalog programa JPP,
donošenje politika o JPP i sprovo enje propisa, revidiranje predloga projekata, kao i za
nadgledanje i reviziju saglasnosti rada i izvršenje projekata. Osim toga, entralno
odeljenje javno privatnog partnerstva (Odeljenje za JPP) je uspostavljeno unutar
ministarstva finansija kako bi pomoglo i savetovalo KJPP, ministra finansija i druge
državne organe o svim aktivnostima koje se odnose na JPP. Odeljenje JPP je
odgovorno KJPP i zaduženo je inter alia, za pružanje tehničke pomo i i savetovanje
državnih organa u vezi sa njihovom održivoš u i davanje preporuka KJPP i državnim
organima, dosežu i do partnera i preduzimaju i kampanje edukovanja javnosti o JPP
kao i koordiniranje aktivnosti koje se odnose na JPP.
Nekoliko projekata JPP je preduzela vlada, uključuju i i 20 –to godišnji ugovor
dodeljen 2010 godine me unarodnom konzor ijumu da vodi prištinski aerodrom kao i
projekat koji se odnosi na distribuciju struje i kompaniju za snabdevanje, tender koji je
završen u junu 2012 godine.
36
Održiv razvoj energetskog sektora
Odgovaraju e zakonodavstvo se može na i u zakonu o energeti i, na snazi od 1
de embra 2010, zakonu o električnoj energiji i zakonu o energetskom regulatoru na
snazi od 1 decembra 2010, zakonu o prirodnom gasu od 11 decembra 2009 i zakonu o
energetskoj efikasnosti od juna 2011.
UNMIK je potpisnik sporazuma o osnivanju energestke zajednice i kao takvo, Kosovo
je preduzelo sve da se drži pravnog okvira za energetsku efikasnost.1 Kosovo ima
energetsku politiku i zakonski okvir za energetiku, kancelariju regulatora za energetiku
(KRE), koji je odgovoran za ekonomske propise u sektoru struje, daljinskog grejanja i
prirodnog gasa . Kosovo nema doma e snabdevanje prirodnim gasom i nema
inrastrukturu da olakša transport gasa. Kosovskim energestkim sektorom dominira
kosovska energetska korporacija DD (KEK), vertikalno integrisana javna kompanija za
komunalne usluge sa dužnostima da pokre e, kopa, vodi distribu iju struje i
snabdevanje strujom. Postoji stepen (ali ne potpun) funkcionalnog razmotavanja unutar
KEK-a, sa svakim od četiri ključne funk ije koje rade po odvojenim odeljenjima.
Tenderska procedura za privatizaciju funkcija distribucije i snabdevanja je trentuno u
toku. Isključenja su su redovna pojavanja.
KRE je usvojio regulatorni okvir za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije
i obezbedila skoraš nje (feed-in) tarife koje se trenutno razmatraju. Skromni napretka
su uradeni na poboljšanju energetske infrastrukture i efikasnosti.
Kosovo planira da ugasi 40 godina staru elektranu koja se zove Kosovo A do 2017
godine, a koja je jedan od najgorih izvora zaga enja u Evropi. Evropska Komisija
podržava postepenu dekomisiju Kosova a i brojnih drugih projekata, uključuju i i
energetsku efikasnost u javnim zgradama.
Zakon o energetskoj efikasnosti predvi a usvajanje ak ionog plana, koji bi imao za cilj
da pove a efikasnost do 9 odsto u 2018 godini, ali rad na planu još nije započeo. Zakon
predvi a uskla ivanje sa acquis energetskom efikasnoš u u oblastima kakve su
označavanje energije, energetske performan e zgrada, krajnje koriš enje energetske
efikasnosti i eko dizajn . Zakon predvi a pravni osnov za osnivanje agen ije za
energetsku efikasnost i donošenje pro edura za formiranje fonda za energestku
efikasnost kako bi se pomovisali projekti o energetskoj efikasnosti i obnovljivim
izvorima energije.
Kosovo je pripemilo pojednostavljen akcioni plan za obnovljivu energiju unutar okvira
energestke zajednice. Dodatni napori su potrebni da se privuku ulaganja u sektor i
promoviše koriš enje bioloških goriva u transportu.
Poboljšana energetska efikasnost u zgradama i industrijskom sektoru treba da ostane
kao glavni prioritet vlade zbog niskog nivoa proizvodnje struje i visokog stepena
potražnje za strujom. Razvoj transporta i energetska saradnja sa susednim državama je
važna za ispunjenje energestkih potreba stanovništva. Kosovo treba da nastavi da
1 Ukupno primarno snabdevanje strujom u 2007 bilo je 372.63 ktoe (ekuivalentno
hiljadama tona nafte), od čega 2.0% je hidro snaga a 98% ugalj ; emisija CO2 od
loženja uglja je 6.34 godišnje (mereni kao Mt CO2).
37
poboljšava energetsku efikasnost i promoviše čuvanje energije. Osim toga, Kosovo
treba da promoviše koriš enje obnovljie energije, jačanje upravljanje životnom
sredinom i poboljša pristup vodi dobrog kvaliteta.
Da bi se ispunili teku i i budu i energetski nedosta i, preporučeno je da se dodatna
pažnja obrati na poboljšanje efikasnosti, upravljanje na osnovu potražnje, izgradnju
malih hidro elektrana i drugih obnovljivih izvora, regionalno me u povezivanje i
dodatna termalna proizvodnja.
38
DODATAK 4 – PODRŠKA MALIM PREDUZEĆIIMA
EBRD podržava ekonomsku tranzi iju postizanjem promene preduze a u održiva
mikro, mala i srednja preduze a (MSP) i doprinose i razvoju održive infrastru ture
MSP i savetodavnih usluga lokalnim preduze ima. Ovo je postignuto kroz dva
komplementarna instrumenta, program razvoja preduze a (PRP) i savetodavne usluge
preduze ima (SUP) koji je sproveo tim EBRD za Podršku Malim Preduze ima (PMP).
Prethodno iskustvo PMP na Kosovu
EGP je aktivno na Kosovu još od 2001 sa skoro €3.2 miliona evra donatorskih
sredstava mobilisanih iz EU, ESSF, Danske i drugih bilateralnih donatori. Do danas,
64 preduze a na Kosovu dobilo je pomo EGP, sa preradom hrane i gra evinom kao
najčeš im sektorima intervencije. Dod danas je ocenjen 31 projekat od kojih je 24 %
o enjeno kao visoko uspešni. Osim toga, 23 procenta korisnika prijavilo je porast broja
zaposlenih a skoro 77 pro enata pove anje prometa. EGP je, dalje, sproveo različitie
aktivnosti razvitka sektora (ARS) i pomogao u organizovanju poslovnih putovanja
poklapanja u industrijsi napredne zemlje.
Od početka 2004 godine, BAS Kosovo primio je ukupno više od 3.5 miliona evra
donatorskih finansijskih sredstava iz EU, ESSF, Holandije i Taipei Kine, koji su
dopunjeni sa skoro 2 miliona evra doprinosa klijenata. Do danas je BAS sproveo 430
projekata, koji se uglavnom odnose na analizu tržišta , upravljanje kvalitetom, i
certifikovanje i planiranje razvoja kroz širok dijapazon industrija. Do danas je o enjeno
330 projekata od kojih je 84 procenta ocenjeni su kao uspešni ili veoma uspešni, 90
procenata preduze a kojima je pomogao BAS prijavili su porast prometa a 65 %
pove anje radne snage. Osim toga, 9 pro enata je dobilo finansije u prosečnom iznosu
od više od 1.5 milion evra. BAS je tako e preduzeo 24 aktivnosti razvoja tržišta
(ART) da pomogne razvoju adekvatne prate e infrastrukture za MSP.
U smislu unakrsnih pitanja, SBS je nedavno završio veliki program finansiran od EU
IPA , koji je tako e podrazumevao pružanja podrške i obuke za razvoj komerciajlnih
preduze a, društvena preduze a i žene preduzetnike.
MSMP i konsultantski sektor na Kosovu
Sektor MSMP
MSMP čine kičmu privrede privatnog sektora na Kosovu , predstavljaju u oko 99
procenata svih preduze a. Ve ina preduze a su mikro preduze a koje vode porodice, a
velika ve ina radi u trgovini i sektoru usluga. Kosovska preduze a imaju korist iz
relatvino jeftinog tržišta rada, i nedostatak me unarodne konkuren ije. Ipak, nedovoljan
kvalitet upravljanja, ograničena upravljačka sofisti iranost i poslovni profesionalizam,
nedostatak sistema akredita ije o slaba proizvodna tehnologija, značajno ograničavaju
razvoj privatnog sektora, što rezultira niskim nivoom efikasnosti i dodate vrednosti.
Konsultantsko tržište
Konsultantski sektor na Kosovu se suočava sa velikim tranzicionim izazovima u
pogledu MSMP. Nedostaje potražnja a snabdevanje je ograničeno na nekoliko vrsta
39
usluga. Ve ina konsultanata nudi različite usluge ali je velika ve ina kvalifikovana za
marketing i strategiju. Broj konsultanata sa stručnoš u u oblasti ICT rešenja i
menadžment kvaliteta je u porastu a druge tehničke usluge kakve su efikasnost
snabdevanja i ekološki menadžment su i dalje ograničene. Generalno, kvalitet
konsultantskih projekata se postepeno pove ava ali uloga BAS-a ostaje važna u
podizanju profesionalnih sposobnosti konsultanata i razvoju stručnosti u nekim
oblastima. Prisustvo konsultanata van Prištine se polako pove ava, ali savetodavne
usluge ostaju uglavnom nedostupne u seoskim oblastima. Konačno, formaliza ija
industrije napreduje preko nedavno osnovanog Poslovnog Konsultantskog Saveta i
Asocijacije Procenjiteli Kosova.
Infrastruktura podrške MSMP
Institu ionalna podrška za razvoj sektora MSMP fokusira se uglavnom na poboljšavanje
regulatorne i zakonodavne sredine za poslovanje i pormovisanje izvoza. Kosovo se
znatno popravilo u poslednjem izveštaju o poslovanju Svetske banke i rangirano je na
98 mesto , ali mnogi napori ostaju nekoordinisani i nedostaju dovojni resursi, i zbog
toga nastavlja da bude jako zavisno od donator. Razvoj privatnog sektora spade pod
odgovornost Ministarstva za Trgovinu i Industriju. Strategija za razvoj MSP 2012 –
2016 postoji, i predvi a dalja poboljšanja u poslovnoj sredini, poboljšavanjem pristupa
finansijskim sredstvima, pove anjanjem preduzetničke ulture i pove anjem
konkurentnosti kosovskih MSP. Strategiju izvršava agen ija za MSP SMESA, koja se
nedavno pripojila Kosovskoj agenciji za Promovisanje Investicija IPAK.
Podrška institu ija privatnom sektoru MSMP je slaba u svom kapa itetu da pruži
značajnu direktnu podršku preduze ima a me unarodna donatorska zajedni a nastavlja
da ih u velikoj meri podržava u izvršavanju njihove uloge.
Nastavak SBS na Kosovu
EBRD e nastaviti sa podržavanjem sektora MSMP na Kosovu putem direktne
podrške preduze ima i sistematskim razvojem tržišnih interven ija preko SBS. Time
doprinose i razvoju konkurentnog i održivog privatnog sektora. U tesnoj saradnji sa
drugim donatorima i državnim vlastima, SBS e se naročito fokusirati na podizanje
izvoznih aktivnosti i regionalizaciju proizvoda, razvoj proizvoda, efikasnost resursa i
podizanje produktivnosti u doma em sektoru MSMP i radi e sa preduze ima u
prioritetnim sektorima uključuju i preradu hrane i agrobiznis, ICT kao i drvu i preradu
metala. Poseban fokus e se staviti na olakšavanje pristupa finansijama klijentima
preko EBRD i njene matične finansijske institu ije na Kosovu, a BAS e tako e
sprovesti EF finansijski menadžment i program izveštavanja (AIP) sa iljem podizanja
prakse finansijskog upravljanja preduze a i standarda kako bi se klijentima olakšao
pristup finansijskim sredstvima i potencijalnim investicijama EBRD. Unakrsna pitanja
poput poboljšanja životne sredine, ruralnog razvoja, ravnopravnosti polova i mladih
preduzetnika e nastaviti da bude prioritet u aktivnostima SBS.
Na tržišnom nivou, SBS e dalje imati za ilj promovisanje najboljih me unarodnih
praksi u prioritetnim oblastima preko šienja uspešnih slučajeva i obuke. BAS e se
fokusirati na razvoj održivog i komer ijalno izvodivog tržišta savetodavnih usluga za
doma a preduze a. Osim toga, SBS e tesno sara ivati sa lokalnim javnim i privatnim
40
institu ijama na jačanju institu ionalne podrške sektoru MSMP kako bi održali pomo
industriji na dug period.
Kao predmet finnsiranja, EGP e dalje podržati prenos upravljačkih sposobnosti i
znanja za psoebne industrije, i radi e sa srednje velikim preduze ima koja imaju dobar
izvoz , ulaganja i visok razvojni potencijal . EGP e im pomo i u podizanju
upravljačkih performansi, unapre enju prozvodnih tehnika i razvoju novih, inovativnih
proizvoda poboljšavanjem izlaganja me unarodnih najboljih praksi preduze u i
stvaranjem veza sa drugim kompanijama u region i tržištima EU. Osim toga, EGP
pomo e se fokusirati na vrste usluga kakve su marketing i brendiranje, strateško
poslovno planiranje i finansijski menadžment.
BAS Kosovo planira da dalje omogu i MSMP da pristupaju konsutantskim uslugama
omogu avanjem projekata sa lokalnim konsultantima. Fleksibilna skema grantova e bit
pirmenjena preko godišnjeg ažuriranja Matriksa smernica za grant kako bi se
prioritizovale interven ije i izbeglo dupliranje napora sa me unarodnim donatorima i
vladinim organizacijama. Uobičajeno, višr grantovi e se dodeljivati manjim
preduze ima , preduze ima lo iranim van Prištine, za složenije konsultatntske usluge i
za projekte koji uključuju konsultantske usluge gde je tržišna potražnja manje sazrela.
To obuhvata ali ne ograničava se na efikasnost resursa, napredno kvalitetno upravljanje
i ekološko upravljanje
BAS pomo na nivou preduze a e se dopunjavati sa MDA (ART) , kako bi se
maksimalizovao program tranzi ionog uti aja na Kosovu, uključuju i:
(i) Vidljivost i širenje da se promoviše koriš enje poslovnih savetodavnih
usluga, posebno u seoskim oblastima i da se stimulišu zahtevi za
sofisticiranijim konsultantskim uslugama.
(ii) Gradnja konsultantskog kapaciteta fokusirana na planiranje investicija i
finansijski menadžment, važne konsultantske veštine i menadžment
konsultantskih preduze a
(iii) Obuka MSMP, koja e se uglavnom fokusirati na rešavanje unakrsnih
pitanja poput žene u preduze ima, ruralni razvoj, marketing, energetska
efikasnost i zaštita životne sredine, ali i kvalitet upravljanja i upravljanje
lancem snabdevanja.
41
DODATAK 5 – TEHNIČKA SARADNJA
TS OBAVEZE PO DONATORU PREKO EBRD, 2010-2012
Donator TS Obaveze (€)
EBRD poseban fond akcionara 380,0000
EU 1,801,1099
Sveukupno 2,181,1099
TS OBAVEZE PO SEKTORU PREKO EBRD, 2010-2012
Sektor/Tim TC Obaveze (€)
Razvoj MSP * EGP/BAS 2,181,1099
Sveukupno 2,181,1099
Napomena: Vrednosti obaveza na osnovu kraja godine ili period kraja podataka za svaku godinu.
* Ova kategorija sektora obuhvata direktnu pomo MSP i indirektnu pomo kroz politički dijalog
izme u EBRD, vlasti i komercijalnih/poslovnih udruženja (na pr. Savet za investicije)
42
DODATAK 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI
Kosovo
2009 2010 2011 2012 2013
procena projekcija
Proizvdodnja i rashodi (Promene u procentima u pravom smislu)
BiDP 2.9 3.9 5.0 2.7 3.2
Privatna potrošnja 0.4 3.8 3.0 2.6 2.6
Javna potrošnja 3.9 -1.5 2.3 -1.3 2.9
Gross fixed capital formation 11.7 8.8 7.6 4.4 4.3
Izvoz roba i usluga 7.8 24.2 13.6 -1.4 4.5
Uvoz roba i usluga 5.3 11.9 5.6 0.8 3.3
Tržište rada1 (Promena u procentima)
Bruto prosečna mesečna zarada u privredi (godišnji prosek) n.a n.a n.a n.a n.a
Realan LCU rast plata n.a n.a n.a n.a n.a
(u procentima radne snage)
Stopa nezaposlenosti (kraj godine) 45.4 45.1 n.a n.a n.a
Cene (Percentage change)
Potrošačke cene (godišnji prosek) -2.4 3.5 7.3 4.2 2.2
Potrošačke cene (kraj godine) 0.1 6.6 3.6 4.6 1.7
Fiskalni pokazatelji (u procentima BDP)
Opšti bilans vlade -0.7 -2.6 -1.9 -2.7 -3.5
Opšti prihodi vlade 29.3 27.6 28.1 27.8 27.6
Opšti rashodi vlade 29.9 30.0 29.8 30.3 30.7
Opšti dug vlade 17.6 16.6 15.0 17.0 17.4
Monetarni i finansijski sektori (Promena u procentima)
Slobodan novac (M2, kraj godine) n.a n.a n.a n.a n.a
Kredit privatnom sektoru (kraj godine) 8.9 12.6 14.7 4.6 n.a
(u procentima ukupnih zajmova)
Odnos neizvršenih zajmova 4.3 5.2 5.8 7.0 n.a
Kamata i devizni kurs (u procentima po godini)
Stopa depozita 4.3 3.7 3.5 3.6 n.a
Stopa pozajmljivanja 14.3 14.6 14.1 13.4 n.a Stopa tržišta novca n.a n.a n.a n.a n.a
(Evra za US dolara)
Devizni kurs (kraj godine) 0.69 0.75 0.77 0.76 n.a
Devizni kurs (godišnji prosek) 0.72 0.76 0.72 0.79 0.81
Spoljni sektor (U procentima BDP)
Tekući račun -15.4 -17.4 -20.3 -20.7 -21.1
Trgovinski bilans -42.8 -42.1 -45.1 -42.5 -41.3
Robni izvoz 4.5 7.2 6.9 7.2 7.5
Robni uvoz -47.3 -49.4 -52.0 -49.7 -48.7
Direktne strane investicije 7.1 8.5 8.0 6.5 12.9
Bruto rezereve , isključujući zlato (kraj godine) 16.0 16.3 13.5 14.3 18.0
Spoljni kapitaln dug 17.6 16.6 15.0 15.5 14.5
Javni spoljni dug 17.6 16.6 15.0 15.5 14.5
Privatan spoljni dug n.a n.a n.a n.a n.a
(u mesecima uvoza roba i usluga)
Bruto rezerve, isključujući zlato (kraj godine) 4.1 4.0 3.1 3.4 4.4
Stavke memoranduma (Denominacija kako je prikazano)
Populacija (kraj godine, miliona) 1,683 1,708 1,734 1,760 1,786
BDP (u milijardama evra) 3.9 4.2 4.6 4.9 5.2
BDP po glavi stanovnika (u US dollars) 2,325 2,468 2,674 2,776 2,894
DSI (u milionima evra) 277 358 371 321 674
Spoljni dug/izvoz roba i usluga (u procentima) 113.7 89.7 74.8 75.4 n.a
1 brojke ne uključuju radnike emigrante u inostranstvu.
43
DODATAK 7 – EKOLOŠKA PROCENA
Istorijat
Sredina kosovske države je značajno ponižena zbog nasle a stare energetske, rudarske i
metalurške prera ivačke industrije. Dominantan izvor teku eg zaga enja i ekološki
uticaji koji proističu iz istorijskih aktivnosti je rudarstvo, posebno stari, loše održavani
rudnici i lokacije deponiju. Teku e industrijske aktivnosti i nasle e stare prakse imaju
značajan uti aj na zdravlje i životnu sredinu i stvaraju ekonomske gubitke. Ključna
ekološka pitanja koja se odnose na zaga enje vazduha, olova i druga zaga enja iz
rudnika, zaga enje vode i raspoloživost, uništavanje šuma i zemlje, i netretiran
opštinski i rizičan otpad. Kosovska ključna ekološka pitanja uključuju:
Zaga enje vazduha u gradskim oblastima, sa najzanačajnijim zdravstvenim efektima
izazvanih česti ama;
Kontamina ija olovom uglavnom izazvana otpuštanjem iz neodržavanih rudnika
olova i inka, i bivših objekata za preradu olova, uglavnom u blizini industrijskog
parka u Mitrovici i kontinuiranoj upotrebi olovnih cevi;
Neadekvatno vodosnabdevanje, čisto a i higijena kao i zaga enje površinskih voda
teškim metalima ; i
Neadekvatno skupljanje čvrstog otpada i odlaganje , uključuju i i ugljenu prašinu i
nezakonite deponije.
Ekološki propis i prioriteti
Kosovska ekološka strategija (“KES”) za 2011–21 i na ionalni ekološki ak ion plan
(“NEAP”) za 2011–15 ažurirani su u 2011. Nova KES ima za ilj da smanji
zaga enje, zaštit biodiverzitete, osigura održivu upotrebu prirodnih resursa i zaštiti
vredne državne predele. Ekološki prioriteti u KES i NEAP za slede ih pet godina su
završetak ekološkog zakonodavstva u skladu sa EU a quis; postepeno ispunjavanje
standard EU i efikasno sprovo enje i uključivanje ekološkog zakonodavstva i
metodologija u sve sektore; i uspostavljanje i proširivanje institu ija za sprovo enje
politika (uključuju i gradnju kapa iteta).
KES i NEAP ekološki iljevi obuhvataju:
Postepeno pove anje pristupa popula ije čistoj, pitkoj vodi, kanaliza ionj mreži, i
opštinsko upravljanje otpadom, uz podršku za programme za re ikliranje otpadnih
voda i čvrstog otpada.
Ra ionalno koriš enje prirodnih izvora poput zemljišta, vode, ruda i šuma. Posebna
pažnja je potrebna kod koriš enja ograničenih resursa i orjentisanih prema
obnovljivim.
Proširivanje zašti enih oblast ii dodatna zaštita prirodnog nasle a, zajedno sa
pove anjem kapa iteta za efikasno upravljanje.
Primena energetski efikasnog kon epta u svim različitim ekonomskim sektorima
Štaviše, kosovska ekološka strategija obavezuje Kosovo da poštuje EU strategiju o
energetskom sektoru, 20/20/20 EU plan (20-pro enata pove anja energetske efikasnosti,
20-pro enata pove anja dela obvovljive energije u energetskoj mešavini, i 20 –
44
procenata smanjenja emisije ugljen dioksida) sa ciljem podizanja nivoa energestske
efikasnosti u stvaranju energije i potrošnji i razvoju ekonomskih olakši a kako bi se
smanjila potrošnja energije kao i pove anje javne informisanosti o energetskoj
efikasnosti.
Kosovo je tako e usvojilo druge strategije koje se odnose na životnu sredinu, poput
Strategije i akcionog plana za biodiverzitete Republike Kosovo za 2011 – 2020.
Nekoliko kosovskih ključnih sektorskih planova i strategija tako e obuhvataju
razmatranja o životnoj sredini ili imaju implika ije o kvalitetu životne sredine,
ukljuuju i i energetsku strategiju za 2009–18, industrijsku strategiju za 2010–13,
poljoprivrednu i strategiju za ruralni razvoj za 2009–13, i politički i strateški dokument
o razvoju šumarskog sektora za 2010–20.
Posebna sektorska pitanja
Stvaranje energije
Kosovo ima dve termoelektrane koje lože lignit Kosovo A i B, koje posluju pod
javnim preduze em Kosovska energetska kompanija (KEK). Kosovo A izgra eno je
1962–75 i ima instaliran kapacitet od 800MW, od kojih je 325 MW efektivno na
raspolaganju. Kosovo B je operativno od 1983/84 i ima instaliran kapacitet od 678
MW, od kojih je 540 MW je na raspolaganju. KEK planira da instalira Elektrostatičke
precipitatore u Kosovo A kako bi smanjio emisiju česti a na oko 10 odsto od sadašnjeg
nivoa. Osim toga, vladina strategija je da: (i) zatvori Kosovo A do 2017 i zameni ga
novom, savremenom, kojom ce poslati privatan sektor 600-MW elektanom nazvanom
“Novo Kosovo/Kosovo e Re” ; (ii) privuče private investicije da obnove i modernizuju
Kosovo B, uključuju i osiguravanje uskla enosti sa ekološkim standardima EU (iii)
privatizuje distribu iju električne energije inter alia kako bi smanjila tehničke i
komer ijalne gubitke; (iv) pokrene primenu pla anja i podigne tarife na nivo
konzistentan sa pokrivanjem punih troškova; (v) ekspeditivno reši nasle ena ekološka
pitanja koja prate Kosovo A i B; (vi) investira znatno ve e resurse u energetsku
efikasnost u skorije vreme i (vii) maksimalizuje upotrebu obnovljive energije (hidro,
sunčevu, vetar, geotermalnu). KEK tako e otkriva novi rudnik lignite u Sibov u , na
polju lignite.
Snabdevanje pijaćom vodom i tretman otpadnih voda
Kosovo ima nekoliko vodnih resursa, u četiri glavna vodena basena. Čini se das u
reserve podzemnih voda ograničene. Kada se tiče sanitarnog biološkog kvaliteta vode,
sve glavne reke su klasifikovane kao zaga ene i sa neprihvatljivim nivoom biološke
potrošnje kiseonika kao i nedostatkom rastvorivog kiseonika u rekama, posebno
nizvodno zbog ispuštanja neprečiš enih otpadnih voda a osim toga i u manjim
poto ima. Industrijska otpadne vode ispuštaju kiseline sa teškim metalima kakvi su
kadmijum i olovo, što dodatno pogoršava situa iju.
Pristup vodosnabdevanju putem vodovoda i čisto a su ograničeni. Sedam regionalnih
vodo kompanija obezbe ivalo je vodosnavdevanje evovodima za oko 1,23 miliona
ljudi (65%) na Kosovu u 2008 godini, i skoro 1 milion ljudi (52 %) imalo je
kanalizacione usluge. Seoske oblasti imaju oko 200 sistema vodosnabdevanja koje
direktno vode opštine i sela, pokrivaju i oko 65% seoskog stanovništva , iako je mali
45
broj ovih sistema higijenski. Na ionalno, još nema funk ionalne fabrike za preradu
otpadnih voda. Neadekvatno vodosnabdevanje, loša higijena (toaleti, kanalizacija, i
objekti za tretman otpadnih voda) i nehigijenska praksa su udruženi sa bolestima i
smrtnoš u. Obezbe ivanje bezbedne pija e vode i kanaliza ija i poštovanje dobre
higijenske prakse igraju važnu ulogu u smanjenju rizika od najčeš e bolesti, diareje.
Upravljanje čvrstim otpadom
Kosovu nedostaje odgovaraju e upravljanje otpadom za skoro sve vrste čvrstog otpada
(ku ni, industrijski, zdravstveni i rizičan). Skupljanje, klasifikovanje, recikliranje i
sistemi prerade kao i infrastruktura za opštinski otpad nedostaju. Ima mnogo nelegalno
konstruisanih i neadekvatno vo enih industrijskih deponija. Odgovaraju e izgra eni i
operativni objekti za rizičan otpad nedostaju – Kosovo na primer nema licencirane
objekati za spaljivanje rizičnog otpada. Ovi nedostaci izazvaju ozbiljan uticaj na
zdravlje i životnu sredinu, ili zbog nekontrolisanih ili loše kontrolisanih objekata za
odalaganje otpada ili (posebno u seoskim sredinama) od velike količine prosto
neskupljenog, bačenog na nezakonite deponije (često blizu reka, izazivajuči dodatni
rizik po sredinu) ili spaljenog. Velike količine ugljene prašine (iz elektrana koje lože
lignit) i rudarski otpad se tako e ba aju svake godine, bez kakvih mera za re iklažu.
Biodiverzitet i šume
Kosovska nacionalna mreža zašti enih prirodnih područja sastoi se od 97 zašti enih
prirodnih oblasti sa površinom od oko 48,000 ha ili 4.4 odsto kosovske teritorije i više
od 195 oblasti predloženih za zaštitu. Zašti ene oblasti obuhvataju 11 čiste prirodne
rezervate , 1 na ionalni park , 82 prirodna spomenika, 2 regionalna parka i 1 šumski
park . strategija i akcioni plan za biodiverzitete Republike Kosovo za 2011 – 2020 ima
za ilj pove anje zašti enih oblasti na oko 10 odsto kosovske teritorije (ili oko 100,000
ha) i identifikovanje oblasti koje treba predložiti da budu uključene u mrežu EU
NATURA 2000.
Još od 1990, šume na Kosovu su bile pod pritiskom zbog nelegalne seče. Ve ina
nelegalno posečenog drveta koristila se za ogrevno drvo, koje je glavni izvor grejanja,
čak i u nekim gradskim oblastima. Pro enjeno je da je Kosovu potrebno oko 1 milion
kubnih metara (m³) ogrevnog drveta godišnje da bi se ispunile potrebe za grejanjem.
Dalje, do velike seče je došlo nakon rata, zbog obnove ku a. Sirovine su uzimane iz
šuma , uglavnom nelegalno. Nekih 40 odsto javnih i 29 odsto privatnih šuma bilo je
predmet nelegalne seče a mnoge mlade i srednje stare šume zahtevaju hitnu
interven iju gazdovanja, uključuju i čiš enje i razre ivanje. Trenutna struktura šuma i
degrada ija šuma ne pružaju dovoljno dobro stanište za biodiverzitet i životinjski svet.
Politika i strategija o razvoju šumarskog sektora za 2010–20 ima za ilj da poboljša
kapa itet kako bi se bavili ekološkim pitanjima vezanim za šumarstvo, poboljša
kapacitet kosovskih institucija da sprovode i nadziru akcione planove za biodiverzitet i
uspostave i gazduju zašti enim zonama u skladu sa državnim iljevima i me unarodnim
sporazumima.
46
Zagađenje od istorijske kontaminacije
Dominantna nasle ena pitanja su povezana sa industrijskim kompleksom Trepča
(industrijski park Mitrovica) i Kosovskom energetskom kompanijom (KEK), mada ima
i mnogo bivših loka ija rudnika i napuštenih industrijskih loka ija na Kosovu.
Industrijski kompleks Trepča sastoji se od nekoliko rudnika, tri koncentratora rude
jalovištem, topioni om olova, topioni om inka i nekoliko industrijskih loka ija i
pomo nih objekata sa osnovnom delatnoš u u proizvodnji olova i inka.Rudni i i
kon entratori su imali neadekvatnu kontrolu zaštite životne sredine pre 1999 godine
i to se nije promenilo. Ključno pitanje je da ve ina ekološke emisije s aovih loka ija
– posebno emisija prašine sa kontaminiranih loka ija i deponija kao i ispuštanje u
podzemne vode i površinske vode iz rudnika, kontaminirane lokacije i oblasti za
odlaganje otpada - su stalne i imaju malo veze sa proizvodnjom. Ekološko nasle e
lokacija Trepce prelazi i na mnogo širu oblast, sa direktnim uti ajem na životnu
sredinu ograničenom teku om proizvodnjom koncentrata iz rudara olova i cinka.
KEK posluje na rudni ima lignite Bela eva /Bardh i Miraš/Mirash i u elektranama
koje koriste lignit Kosovo A i B mnogo de enija bez adekvante ekološke kontrole
(čak i danas) ili planova ua održivo poslovanje i zatvaranje rudnika nakon
pražnjenja . Emisija česti a SO2 i NOx u vazduh iz elektrana je mnogo viša nego
što dozvoljavaju direktiva EU za velika postrojenja za sagorevanje i posebno su
relevantne za zaga enje vazduha u Prištini i u opštinama koje je okružuju. Kosovo
A tako e doma in i male lignitne gasifika ije koja proizvodi hemikalije i ubriva.
Istorijska aktivnosti KEK-a rezultirale su nizom nasle enih problema. Najvažniji
su: ugljeni pepeo iz Kosova A i B koji se odlagao na zemlji, na suv način, stvaraju i
prašinu; materijal (jalovina) jednom uklonjena da se otvore rudni i lignite bačena je
na blizu 1,000 ha zemlje, čine i tu površinu u to vreme nepodobnom za
poljoprivredu; i opasne hemikalije i materije.
Izvor: Analiza životne sredine države Kosovo, procena troškova uništavanja životne
sredine, institucionalni pregled, i pregled javne potrošnje za žitovnu sredinu, Svetska
banka 2011
47
DODATAK 8 – RAVNOPRAVNOST POLOVA2
Neravnopravnost polova i ljudski razvoj
Prema UNDP 2011 indeksu ljudskog razvoja (ILJR), Kosovo ima visok indeks
ljudskog razvoja. Ono je rangirano kao 87-ma od 187 zemalja širom sveta, ali zaostaje
sa ostatkom Evrope. ILJR se sastoji od tri dimenzije: zdravlje, obrazovanje i životni
standard.
Učešće radne snage i praznina u plaćanju po polu
Stope učeš a radne snage su mnogo niže za žene nego muškar e na Kosovu. Prema
2012 UNDP izveštaju o ljudskom razvoju na Kosovu Privatan sektor i zapošljavanje, u
2009 godini je samo 29 pro enata žena učestvovalo na tržištu rada u pore enju sa 67
pro enata muškara a. Stopa nezaposlenosti na Kosovu je veoma visoka, sa 57 pro enata
žena i 41 pro entom muškara a zvanično nezaposlenih u 2009 godini. Stope
nezaposlenosti su izuzetno visoke me u mladima, što je od posebne brige za Kosovo,
imaju i u vidu da država ima najmla u popula iju u Evropi.
Nema značajnih polnih razlika prijavljenih u pogledu pristupa i upisivanja u
obrazovanje. Na primer, prema Kosovskoj Agenciji za Statistiku, u 2010-2011 godini,
50.7 procenata univerzitetskih studenata su bile žene a 49.3 pro enta muškar i. Za
npoemnu je da postoje polne različitosti prijavljene po loka iji selo/grad. Na primer,
prema proceni fonda za decu Ujedinjenih Nacija (UNICEF) iz 2004 godine, 14
pro enata seoskih žena na Kosovu je bilo nepismeno u pore enju sa 4 pro enta kod
muškara a na selu.
Prema Svetskoj Banci baze podataka žena, preduze a i zakona, materinsko odsustvo na
Kosovu je 270 kalendarskih dana. Me utim, samo 63 pro enta zarade se ispla uje
tokom materinskog odsustva. Zakon predvi a i očinsko odsustvo alo se pla a samo dva
dana očinskog odsustva. Poslodava je po zakonu obavezan da po povratku sa
materinskog odsustva obezbedi isto radno mesto i poziciju. Zakon obavezuje jednaku
isplatu za jednak rad na Kosovu. Žene su tako e, pod zakonom, zašti ene od
nediskriminatorske prakse pri zapošljavanju po osnovu pola i od seksulanog
uznemiravanja na radnom mestu.
Preduzetništvo, pristup finasijama
Prema bazi podataka o globalnom finansijskom uključivanju Svetske banke koja
anketira oko 1000 ljudi koriste i nasumično odabran na ionalni reprezentativan uzorak,
u 2011 godini preko 57.3 procenata odraslih muškara a i 31.5 pro enat žena ima račun
u formalnim finansijskim institucijama na Kosovu. Prema studiji iz 2009 o poslovnoj
sredini i radu preduze a (BEEPS), 15 procenata od 270 firmi anektiranih na Kosovu
koje su podnele prijave za kredit i imale žene za vlasnike, 33.3 procenata je odbijeno. U
pore enju sa tim, 23.5 procenata od 85 procenata firmi u istom anketnom uzorku koji je
aplicirao za kredit i nije imalo žene za vlasnike bilo je odbijeno.
Kosovsko zakonodavstvo pruža žene i muškar e sa jednakim pravima u vezi sa nasle a
i imovine vlasništva. Me utim, 2012 UNDP humanom razvoju na Kosovu Izveštaj o
2 Kvalitet i količina podataka sa tržišta rada podeljenih po polu na Kosovu posle sukoba je znatno ograničen
48
Privatni sektor i zapošljavanje, procenjeno je da 92 po stotinu od kolateralnih sredstava
potrebnih za pokretanje biznisa na Kosovu, su registrovani za muškar e. Prema istom
izvoru, samo 3 po stotinu komer ijalnih bankarskih kredita ide za žene. Ove brojke nisu
iznena enje , jer nedostatak sredstava vlasništva često sprečava žene da koriste imovinu
i drugih sredstava kao kolateral.