• kako su u procesima stalnih promjena nastali milijuni i milijuni tako raznolikih organizama na Zemlji; pod zemljom, u zraku, vodi…?

• Jedinstvo života (kemijska osnovica) i građe = misao o zajedništvu postanka

DOKAZI ZA EVOLUCIJU

• FOSILI (lat. Fossilium znači nešto što je iskopano), ostaci organizama iz davnih razdoblja Zemljine prošlosti (okamenjivanjem, pougljenjivanjem i konzerviranjem)

• PALEONTOLOGIJA (grč. Paleos – drevan, star; on – gen; ontos – biće), znanost o oblicima i uvjetima života u prošlosti Zemlje

• PROVODNI FOSILI – karakteristični za određeno geološko razdoblje

TRILOBITI - paleozoik

AMONITI - mezozoik

ŽIVI FOSILI (resoperke)

kosti peraje – osnova za razvoj nogu prvih kopnenih kralježnjaka! (film)

• dvodihalice

• štitoglavci – pravodozemci

• Štitoglavac ihtiostega prijelazni oblik između riba i vodozemaca

• Seymouria (vodozemci-gmazovi)

• Tricodonta (gmazovi – sisavci)

• Praptica (Archaeopteryx) – gmazovi-ptice

• RAZVOJNI NIZOVI

• JEDINSTVO STANIČNE GRAĐE

• HOMOLOGNI ORGANI (istog postanka, a različiti po funkciji)

• ANALOGNI ORGANI (slični po funkciji ali različitog postanka)

• ATAVIZMI, RUDIMENTI• DOKAZI IZ EMBRIOLOGIJE• DOKAZI IZ GENETIKE

• DOKAZI IZ RASPROSTRANJENOSTI ORGANIZAMA NA ZEMLJI (PR. FAUNA AUSTRALIJE I AFRIKE!)

• Zemlja – 5 milijardi godina

• Pet geoloških doba

• PREKAMBRIJ – ARHEOZOIK I PROTEROZOIK

• Prije 3,6 milijarde godina, prvi praoceani

• U proterozoiku – jednostanične životinje,puževi, člankonošci, spužve, koralji..

• ŽIVOTA NA KOPNU JOŠ NEMA!

• ERA PALEOZOIK, započela prije oko 600 milijuna godina, a trajala je oko 370 milijuna godina. Razdoblje mnogolikog i bujnog života u moru i na kopnu. U tom relativno kratkom vremenu pojavili su se predstavnici gotovo svih razvojnih stabala životinja OSIM PTICA I SISAVACA

• KAMBRIJ, ORDOVICIJ, SILUR, DEVON, KARBON I PERM.

• pojava riba (silur; 360 mil. god.)• vodozemaca (devon; 325. mil.god.),• kukaca (devon) i prvih gmazova (karbon; prije

280 mili.god.)• Prvi predstavnik četveronožnih kralješnjaka –

štitoglavac Ichtyostega

• Psilofitine (steljnjače – stablašice)

• U permu, prije 230 milijuna godina – golosjemenjače

• ERA MEZOZOIK - prije približno 230 mil. god. i trajala oko 160 mil. god

• trijas, jura i kreda

• Razdvajanje južnog kopna – Indijski ocean, Australija, ekvatorijalno more Tetis

• gmazovi

• ERA KENOZOIK; počeo prije 63 mil.god.

• Tercijar (62 mil.god) i kvartar (pleistocen i holocen)

• Tercijar - paleocen, eocen, oligocen, miocen i pliocen

• Alpe, Dinaridi, Kavkaz i Himalaja

• Doba sisavaca!

• KVARTAR – ledena doba

• Razne linije primata imale su svoja glavna razvojna razdoblja: u eocenu, prije cca 40 mil.god. primitivni primati, u oligocenu-miocenu (prije 20-ak mil.god) širokonosni majmuni, u miocenu prije 15-ak mil.god. pongidi, u pliocenu prije 5 mil.god. prvi hominidi

• Da li je ispravno reći da je čovjek nastao od majmuna?

• odvajanje njihovih linija dogodilo prije otprilike 14 do 15 milijuna godina

?

Razvoj – u različitom staništu

• Lubanja – razvoj mozga, ruke, oponibilnost, zubalo (travnjaci)

• Pongidi – u šumskom okolišu, brakijacija, četveronožno hodanje, biljna hrana, kostur njuške

Australopithecus-primitivni predstavnici hominida; prije više od 4

mil. god.

• Ljudske značajke - zubalo, ustroj za pokretanje koji je prilagođen dvonožnom kretanju,kapacitet lubanje blizu vrijednosti koje imaju današnji viši majmuni.

• U Africi i u Aziji u razdoblju koje je počelo prije cca 4 – 5 mil.god. i završilo prije cca 1 milijun godina.

• Smatra se da oruđe nisu izrađivali, već su ga samo koristili!

Dijete iz Dikike, prije 3,3 milijuna godina

Homo habilis

1,8 milijuna godina

Ostaci u Africi 1964. godine

Homo sapiens erectus prije 1,2 mil. godina do prije otprilike 300 000 godina

Java, Kina – pekinški čovjek ili „sinantrop“, Afrika, Europa. U Hrvatskoj su, blizu Pule, u špilji Šandalja pronađeni ostaci roda Homo. Nalazište kraj Heidelberga u Njemačkoj (oko 650 000 god)

Prvi ljudski oblik koji se najvjerojatnije iz Afrike uspio raširiti po Starome svijetu razvivši se iz habilisa u raznim varijetetima za koje se danas smatra da pripadaju jedinstvenom rodu Homo

Homo sapiens neanderthalensis