DOGAĐAJNICA ZA SVIBANJ

1.5. Međunarodni praznik rada

3.5. Dan Sunca

8.5. Svjetski dan Crvenog križa

9.5. Dan pobjede nad fašizmom u Evropi

11.5. Svjetski dan pisanja pisama

15.5. Međunarodni dan obitelji

18.5. Međunarodni dan muzeja

22.5. Međunarodni dan biološke raznolikosti

30.5. Dan Hrvatskoga sabora

31.5. Dan Zagreba Svjetski dan bez pušenja

izvor: wikipedia

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt.

Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osmosatnim radnim vremenom.

1. maja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine.

Prvi maj ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizera radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.

Prvi maj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirirani pobjedom svojih kanadskih drugova, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1.5. 1886. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Chicagu i do krvavih Haymarket nereda.

Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama, koje su najčešće organizirali socijalistički, komunistički, anarhistički i drugi lijevo orijentirani pokreti.

Nakon Oktobarske revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim komunističkim državama.

Zbog komunističkih konotacija, u SAD se radnički pokret odrekao Prvog maja, i kao Praznik rada slavi prvi ponedjeljak u rujnu.

Sunčev sistem/Sunce

Izvor: wiki-junior

Sunce viđeno kroz teleskop sa x-zrakama

Što je Sunce?

Sunce je zvijezda – najbliža Zemlji. To je velika lopta veoma vrućeg plina. Temperatura na površini Sunca iznosi preko 5.500°c , a u središtu je puno toplije i temperatura je oko 15.000.000°c (15 milijuna stupnjeva). Sunce je uglavnom građeno od vodika (oko 70%) i helija (28%). Svake sekunde se puno vodika pretvori u helij i pri tom procesu se oslobađaju svjetlost i toplina.

Sunce stvara svjetlost i toplinu koji zagrijavaju zemljinu površinu i omogućavaju biljkama rast. Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji.

Koliko je veliko SunceSunce je veoma veliko – puno veće nego Zemlja!

Sunce sadrži više nego 99,9% mase cijelog Sunčevog sistema. Da možete stajati na samoj površini Sunca, težili biste 28 puta više nego na Zemlji, pošto nas Sunčeva gravitacija zbog tolike mase puno više privlači.

U unutrašnjost Sunca bi moglo stati više nego milijun Zemalja, iako ono ne izgleda toliko veliko sa Zemlje. To je zato što je Sunce toliko udaljeno.

Kako izgleda površina SuncaNe postoji nešto što bi mogli nazvati sunčevom površinom, jer cijelo Sunce je sastavljeno od plinova vatre i "plazme". Plinovi postaju sve rjeđi od središta Sunca prema njegovoj površini, ali nema jasno naznačene granice površine Sunca. Dio koji vidimo kada pogledamo u Sunce se zove fotosfera, što znači "svjetlosna lopta". Taj dio zovemo površina zato što najveći dio svjetlosti koju vidimo dolazi odatle. Dosta sunčevih plinova doseže i izvan fotosfere, a neki od tih plinova budu u velikom mlazu izbačeni na velike udaljenosti.

Kako Sunce proizvodi svjetlost i toplinu

Sunce je glavni izvor energije za Zemlju. Ova energija se stvara duboko u unutrašnjosti Sunca u procesu po imenu nuklearna fuzija. U tom procesu se četiri atoma vodika spajaju i proizvode jedan atom helija. Dio preostale materije se pretvara u energiju. Na isti ovaj način se energija proizvodi u hidrogenskoj bombi.

Sunčeve pjege

Tamna područja su sunčeve pjege

Sunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu, ali su one još uvijek svjetlije od munja na Zemlji. Sunčeve pjege izgledaju tamnije od ostalih dijelova površine Sunca zbog toga što su malo hladnije. Iako su hladnije od drugih dijelova one su još uvijek jako tople - oko 4.000 °C. Sunčeve pjege su uzrokovane promjenama u Sunčevom magnetnom polju. Ova magnetna polja dovode do toga da se pojedine oblasti na površini hlade i postaju tamnije. Pjege najčešće formiraju grupe koje se "kreću" po površini Sunca kako ono rotira (okreće se oko svoje osi).

Broj sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina.

Pogled na solarne baklje izbliza

Solarne bakljeAko imate teleskope sa specijalnim filterima možete vidjeti erupcije na krajevima Sunca. Erupcije koje podsjećaju na one izazvane vulkanima. One su na stotine kilometara duge. Neke su čak i veće od Zemlje. Nekada idu toliko daleko od Sunca da se praktično odvoje od njega. Tada se zovu solarne baklje.

Korona

Sunčeva korona tokom eklipse

Korona znači kruna. Tako i slika korone izgleda, kao kruna. Toplija je nego fotosfera, i užarena je. Napravljena je od tankog sloja plinova i dio po dio nje se otpuhuje vani u svemir u obliku solarnog vjetra.

Sunčevo (ili solarno) vrijeme utječe na Zemlju. Solarno vrijeme (takođe nazivano svemirsko vrijeme) uključuje sunčevu svjetlost i solarni vjetar.

Solarne baklje izbacuju puno vrućeg plina sa Sunca. Ako je solarna baklja usmjerena ka Zemlji, protoni (iz plina u solarnoj baklji) mogu pogoditi Zemlju velikom brzinom, a rezultat toga može biti solarna oluja. To može uzrokovati prekide u radu električnih uređaja i blokadu radio signala. Može oštetiti i satelite u orbiti. Radijacija koju izazivaju sunčeve oluje može biti jako opasna za astronaute, i oni trebaju biti zaštićeni od nje. Na Zemlji nas zemljino magnetsko polje i njena atmosfera obično štite od sunčevih baklji.

Sjeverno svjetlo (Aurora)Solarne baklje mogu također uzrokovati auroru. Aurora izgleda kao prelijepa zavjesa treperećeg svjetla. Ljudi je nazivaju Sjeverna svjetlost (Aurora Borealis) ako je viđena u blizini Sjevernog pola. Takođe je zovu i Južna svjetlost (Aurora Australis) ako je viđena u blizini Južnog pola.

Međunarodni Crveni križizvor: Wikipedia

Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henry Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske i općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Uloga Međunarodnog Crvenog križa

Uloga je Međunarodne federacije pomaganje razvoja humanitarnih djelatnosti nacionalnih društava, koordinacija njihovim operacijama pomoći žrtvama prirodnih katastrofa (potresi, poplave, požari...), te da se brine za izbjeglice izvan područja sukoba. Zadatak joj je također edukacija ljudi o Pokretu.Međunarodni pokret CK/CP čini Međunarodni odbor CK, koji je osnivačko tijelo CK. Međunarodni odbor neutralan je posrednik u oružanim sukobima i nemirima, te pokušava na temelju Ženevskih konvencija pružiti zaštitu i pomoć žrtvama međunarodnih i građanskih ratova i unutarnjih nemira, a organizira i bolnice na otvorenom. Djelatnost mu dolazi do izražaja ponajprije u ratno vrijeme.

Načela

Sedam temeljnih načela čine bit Pokreta. Prihvaćena su na 20. međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine. Države su obvezne u svako doba poštovati privrženost svih sastavnih dijelova Osnovnim načelima Pokreta:

Humanost

Pokret CK/CP nastao je u želji da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je zaštititi život, zdravlje i poštovanje ljudske osobe.

Nepristranost

Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinaca, te nastoji ublažiti njihove patnje vođen samo njihovim potrebama.

Neutralnost

Da bi sačuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.

Neovisnost

Pokret je neovisan, jer nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada, moraju sačuvati svoju autonomiju, kako bi mogla djelovati u skladu s načelima.

Dobrovoljnost

Pokret ne pokreće želja za stjecanjem dobiti, on je dobrovoljan.

Jedinstvo

U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i provoditi svoju djelatnost na cijelom teritoriju.

Univerzalnost

Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.

Izvor: skole.hr

15. svibnja - Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji - 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom 1993. godine. Prvi put se taj dan obilježio 15. svibnja 1994. godine pod sloganom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”.

Međunarodni dan obitelji se počeo obilježavati s ciljem da se naglasi važnost obitelji kao osnovnog elementa svakog društva, tj. da se potakne djelovanje društva u korist obitelji, donošenje odluka koje će osigurati bolji standard i kvalitetu života obitelji, te pružanje podrške uvažavanja obiteljskog života, tradicija i običaja.Ovim poticajnim ciljevima želi se naglasiti da se bitna obilježja čovječanstva (zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir,…) počinju izgrađivati u obitelji.Obitelj je institucija koja čuva ljudske vrijednosti, kulturalni i povijesni kontinuitet generacija, faktor je stabilnosti i razvoja. Zahvaljujući "zdravim" obiteljima društvo napreduje i jača, kao i sveopća dobrobit. Kroz povijest se razvijenost neke zemlje procjenjivala kroz stanje njezinih obitelji. Razlog je taj što prosperitet neke zemlje i danas izravno ovisi o njezinim građanima.Sve države su pozvane da svojim obiteljima garantiraju jednakost i ljudska prava, potiču zajedništvo u obavljaju kućanskih poslova i odgovornosti uz eliminiranje svake diskriminacije po spolu, pružaju im mogućnost zapošljavanja, omoguće im obrazovanje i pomognu im da same brinu o sebi i pridonose razvoju društva.

Toga dana su i sve obitelji pozvane da proslave svoje zajedništvo, vezanost i ljubav koju osjećaju jedni prema drugima, u zajedničkim aktivnostima i uživanju jedni s drugima.

Izvor: mdc.hr

Međunarodni dan muzeja

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuo je 1977. godine Međunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim članovima (muzejima i stručnjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuča temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom očuvanju.Međunarodni dan muzeja, na inicijativu MDC-a u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine. Shodno preporukama Međunarodnog savjeta za muzeje Muzejski dokumentacijski centar obavještava muzeje o temi, poziva ih na sudjelovanje, prenosi i daje sugestije za obilježavanje, detaljno izvješćuje javnost na konferenciji za tisak o realiziranim projektima, a od 1995. godine redovito objavljuje pregled događanja u časopisu Informatica museologica.U povodu dana muzeja MDC već dvadeset i devet godina za redom objavljuje prigodni tematski plakat kojeg šalje na adrese svih hrvatskih muzeja i mnogih ustanova u inozemstvu.S ciljem promoviranja svoga rada tog dana muzeji i galerije osim što posjetiteljima osiguravaju besplatan posjet izložbama ili stalnim postavima, organiziraju različita događanja od promotivnih akcija, otvorenja izložbi i novih muzejskih prostora do ekspertiza, organizacije koncerata, priredbi, programa te niz drugih akcija namijenjenih različitim ciljanim skupinama djeci, obiteljima, osobama s posebnim potrebama. 

  Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj

ICOM-ove teme   obilježavanja Međunarodnog dana muzeja  

Virtualna šetnja kroz Muzej grada Zagreba:

http://www.mgz.hr/hr/vr/

Dan Hrvatskoga sabora

Izvor: Wikipedia

Zgrada Hrvatskoga sabora na Trgu Svetog Marka

Dan Hrvatskoga sabora obilježava se kao dan spomena na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Povijest 

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora dr. sc. Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Do donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, taj se značajan dan obilježavao kao Dan državnosti.

Danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora - dan koji iznova podsjeća na temeljnu ulogu Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog i najvišeg predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske, kao središnje i nezamjenjive institucije svake demokracije.

izvor: zagreb-touristinfo.hr

DAN GRADA ZAGREBA

Od 1999. godine obilježava se 31. svibnja na Dan zaštitnice grada, Majke Božje od Kamenitih Vrata. No, prije se Dan grada Zagreba održavao 16. studenog, koji je još poznat i kao godišnjica Zlatne bule.

PROŠLOGODIŠNJI PROGRAM TZGZ-a:Povodom obilježavanja Dana grada Zagreba, u četvrtak, 31.5. Turistička zajednica grada Zagreba poklanja svojim sugrađanima i posjetiteljima "Zagrebačke štiklece" - razgled grada kroz priče i legende o Zagrebu i to prema sljedećem rasporedu: u 12.00, 14.00 i 16.00 sati.  Prijave za razglede grada nisu potrebne, a mjesto polaska je ispred Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića. Tijekom razgleda, posjetitelji će na Gornjem gradu susretati likove iz „Zagrebačkog vremeplova“ te Gornjogradske ulične svirače, dok će na Kaptolu program izvoditi folklorni ansambli. Svaki razgled traje 2 sata i završava na Strossmayerovom šetalištu uz piće osvježenja. U 12.00 sati, na Markovom trgu održat će se i svečana Smjena straže Počasne satnije Kravat pukovnije sa uobičajenom ophodnjom kroz ulice Donjeg i Gornjeg grada.

Grad Zagreb će, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, građanima i posjetiteljima našeg grada pokloniti  kružne vožnje turističkim autobusom ZET-a na turi koja obuhvaća najvažnije turističke, povijesne i kulturne znamenitosti Gornjeg grada. Građani će moći izabrati jedan od 5 ponuđenih termina: 12.00, 13.30, 15.00, 16.30 i 18.00 sati, s polascima iz Bakačeve ulice. Besplatne karte za kružne vožnje turističkim „cabrio“ autobusom moći će se podići u TIC-u na Trgu bana Josipa Jelačića te u poslovnici ZET-a u Petrićevoj 4. Broj karata je ograničen kapacitetom turističkog autobusa, a dijelit će se od utorka, 29. svibnja 2012.

I svakako treba spomenuti najsvečaniji dio proslave, a to je procesija u čast Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba. Procesija će uslijediti nakon misnog slavlja koje će se održati u zagrebačkoj prvostolnici u 19 sati te će završiti molitvom pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata. 

31.5. SVJETSKI DAN BEZ PUŠENJA

izvor: www.stampar.hr

Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike.

Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti jedna milijarda ljudi.

Danas svake osme sekunde jedna osoba umre u svijetu od bolesti povezane s pušenjem, što je 1/5 ukupne smrtnosti, a 1,3 milijarde pušača

svake godine popuši 5 763 trilijuna cigareta; njih 70% živi u nerazvijenim zemljama. U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10 000 ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba.   Najčešće bolesti koje se izravno povezane s pušenjem su:

kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB) rak pluća (dušnika, dišne cijevi i pluća) rak usne šupljine, grla, jednjaka ishemična bolest srca aneurizma (proširenje) aorte rak mokraćnog mjehura rak gušterače cerebrovaskularni incidenti (moždani udar).

U Hrvatskoj se već od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća sustavno prati pušenje, prema spolu, dobi, dnevnoj količini popušenih cigareta i slično. To je kontinuirani projekt Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ukazivanje na štetnost pušenja odvija se na svim razinama, od vrtića, preko škola, fakulteta i javnih kampanja. 

Ministarstvo zdravlja posebno naglašava edukativni smisao borbe protiv pušenja i to u okviru Svjetskog dana borbe protiv pušenja, 31. svibnja i Hrvatskog dana bez dima, 13. veljače (www.zdravlje.hr). 

Prema podacima HBSC istraživanja - Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi – 2009/2010, pušenje je u zagrebačke djece zastupljeno kao i u Hrvatskoj, ali započinje nešto kasnije. U dobi od 11 godina manje je djece eksperimentiralo s cigaretama, ali do 15 godine čak ih je 64% probalo cigaretu. Svakodnevno je izjavilo da puši 22% djevojčica i 16% dječaka u dobi od 15 godina u gradu Zagrebu. Razdoblje između 13 i 15 godine je za djevojčice najrizičnije za eksperimentiranje, ali i za razvoj pušačke navike. U Hrvatskoj u prvim razredima srednjih škola 62% dječaka, ali i djevojčica izjavljuje da je pušilo. Pušenje je često povezano i s drugim rizičnim i/ili nepoželjnim ponašanjima, kao što su konzumacija alkohola, uzimanje droga, delikventno i antisocijalno ponašanje.   Prestati pušiti može svatko i nikad nije kasno prestati!   Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji, nego u pušača.   "Najlakše je prestati s pušenjem. Ja sam to učinio tisuću puta!" (Mark Twain)      

Koliko treba proći vremena da dugogodišnji pušač osjeti prednosti nepušenja?   Unutar 20 minuta - krvni tlak i puls se vraćaju na normalne vrijednosti.Nakon 8 sati - razina nikotina i ugljičnog monoksida (CO) opada, a razina kisika se vraća na normalnu vrijednost.Nakon 24 sata - CO se eliminira iz tijela, a pluća se počinju čistiti od katrana.Nakon 48 sati - u tijelu nema više nikotina, a osjeti okusa i mirisa znatno su poboljšani.Nakon 72 sata - disanje je olakšano.Nakon 2 - 12 tjedana - poboljšat će se cirkulacija, a trčanje i hodanje će biti lakše podnošljivo.Nakon 3 - 9 mjeseci - zaboravit ćete na kašalj, probleme s disanjem i učestale

infekcije dišnih putova.

Imat ćete više vremena za obitelj, posao i prijatelje. Uživat ćete u društvenim situacijama u kojima je pušenje zabranjeno (odlazak u restoran, trgovački centar i sl.). Vaše samopouzdanje će porasti, osjećaj krivnje nestati i bit ćete vrlo zadovoljni i ponosni zbog davanja pozitivnog primjera djeci, partneru, prijateljima.

Zato prestanite pušiti već danas!   Što kad osobu koja apstinira ponovno uhvati želja za cigaretom? Postoje li neki brzi trikovi za samopomoć?

Nemojte posustati! Učinite nešto od sljedećeg:

1. Popijte čašu vode, mlijeka ili voćnog soka2. Duboko i polagano udahnite pet puta3. Prošećite4. Počnite s vježbama opuštanja5. Prihvatite se nekog hobija6. Operite zube osvježavajućom pastom7. Tuširajte se naizmjence toplom i hladnom vodom8. Grickajte mrkvu ili celer9. Uzmite žvakaću gumu bez šećera10.Nazovite obitelj ili prijatelja za pomoć11.Ponovite u sebi ili na glas odluku: "Želim i mogu prestati pušiti!»