Dodatak Za Mef Zg

of 17

  • date post

    22-Jul-2015
  • Category

    Documents

  • view

    107
  • download

    3

Embed Size (px)

Transcript of Dodatak Za Mef Zg

KEMIJADODATAK ZA PRIJEMNI ISPIT NA MEDICINSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

izradila: Kristina Kuanda, PMFKemijski odsjek, Preddiplomski studij kemije, 1. godina 2010/11.

Ovaj dodatak Skripti za dravnu maturu iz kemije namijenjen je maturantima koji polau (i) prijemni ispit za Medicinski fakultet u Zagrebu te donosi dijelove gradiva koji su obuhvaeni katalogom za taj ispit, a nisu katalogom za dravnu maturu te stoga nisu u dovoljnoj mjeri dotaknuti u skripti, prvenstveno iz podruja anorganske kemije i biokemije. Naravno, besmisleno je ovdje klasificirati gradivo za 2, stoga se u ovom dijelu otprilike moe shvatiti zeleno = za do 4, naranasto = za 5, crveno = nije vjerojatno da e se pojaviti. Budui da nemam primjere ispita nego samo katalog objavljen na stranicama Fakulteta, teko mi je procijeniti koliko sam pogodila razinu zahtjevnosti. Nedostaje Bohrov model atoma i sve to ide uz to jer nikako nisam uspjela procijeniti to o tome trebate znati.

Sadraja) b) c) d) Opa kemija ...........................................................................................................................1 Anogranska kemija .................................................................................................................3 Organska kemija.....................................................................................................................9 Biokemija .............................................................................................................................10

drzavna-matura.com

1

a) Opa kemija temeljni stehiometrijski zakoni (vjerojatno ih je prvenstveno potrebno znati primijeniti u kemijskom raunu, a sve to se moe preko njih izraunati moe se i preko onog to bi vam odavno trebalo biti poznato vidi poglavlje Raunanje u kemiji u skripti) zakon o odranju mase ukupna masa reakcijskog sustava prije i nakon reakcije je stalna = ukupna masa reaktanata jednaka je ukupnoj masi produkata (do na onoliko precizno koliko moemo mjeriti) zakon stalnih omjera masa isti kemijski spoj uvijek sadri iste kemijske elemente spojene u istom omjeru masa = maseni udjeli elemenata u istom spoju su stalni (ako nisu, nije spoj nego smjesa, npr. zato se legure smatraju smjesama a ne spojevima) zakon umnoenih omjera kad dva elementa tvore vie nego jedan kemijski spoj, mase (odnosno mnoine, odnosno volumeni plinova) jednog elementa koje se spajaju u te razliite spojeve s istom masom drugog elementa meusobno se u omjeru odnose kao mali cijeli brojevi zakon stalnih volumnih omjera plinovi koji meusobno reagiraju i daju isti spoj uvijek reagiraju u istom meusobnom volumnom omjeru (jer je volumen plina proporcionalan mnoini) toplinski kapacitet = toplina koju je potrebno dovesti da se uzorku ili sustavu temperatura povisi za 1 K (=1C):

specifini toplinski kapacitet = toplina koju je potrebno dovesti jednom gramu tvari da mu se temperatura povisi za 1 K

molarni toplinski kapacitet = toplina koju je potrebno dovesti jednom molu tvari da mu se temperatura povisi za 1 K

drzavna-matura.com

2

napetost povrine = sila kojom molekule iz unutranjosti tekuine djeluju na molekule na njenoj povrini nastojei smanjiti ukupnu povrinu tekuine tom silom dakako djeluju sve molekule tekuine meusobno, ali se sile na molekule u unutranjosti meusobno ponitavaju:

kao posljedica napetosti povrine, tekuine se skupljaju u kapljice kuglastog oblika (to okruglije to je napetost povrine vea u odnosu na ostale sile; u besteinskom stanju kapljica je savrena kugla jer je to oblik s najmanjom povrinom), a predmeti relativno velike povrine a male mase mogu stajati na povrini tekuine premda imaju veu gustou od nje (npr. kovanica od 1 lipe, spajalica ili kukac na vodi) napetost povrine ovisi o jakosti privlanih sila meu molekulama tekuine, jakosti privlanih sila izmeu molekula tekuine i tvari s kojima tekuina granii (posuda, zrak) te temperaturi; napetost povrine vode smanjuje se povienjem temperature (kao i veine drugih tekuina) ili dodatkom sapuna ili deterdenta (tzv. povrinski aktivne tvari jer su amfipatske molekule, okreu svoj polarni kraj prema vodi a nepolarni prema van) viskoznost unutarnje trenje meu slojevima tekuine koja se giba (i rubnog sloja tekuine sa stijenkama posude ili to god dodiruje), ovisi o jakosti privlanih sila meu molekulama tekuine i temperaturi (slino kao viskoznost) te o obliku i veliini molekula (vee i razgranatije molekule daju veu viskoznost jer se lake zapetljaju, sudaraju, zato npr. med i motorno ulje imaju znatno veu viskoznost nego voda a tekui duik ima manju) dijaliza odvajanje otopljenih estica na temelju njihove razliite mogunosti prolaska kroz polupropusnu membranu ioni mogu proi, a koloidne estice su vee pa ne mogu u medicini i svakodnevnom ivotu najee se misli na hemodijalizu proiavanje krvi bolesnika kojima su otkazali bubrezi pomou izotonine otopine (kroz polupropusnu membranu tetne tvari ioni u suviku izlaze iz krvi u otopinu za dijalizu, a potrebni ioni ulaze iz otopine u krv, dok krvne stanice ne mogu proi kroz membranu) emulzija vrsta koloidnog sustava tekuina rasprena u tekuini (tekuine koje se meusobno ne mijeaju) emulgator tvar koja omoguuje stabilnost emulzije (inae bi se kapljice rasprene tekuine meusobno spojile pa bi se tekuine odvojile) npr. umanjak jaja u majonezi (ulje raspreno u vodi), bjelanevina kazein u mlijeku

drzavna-matura.com

3

pufer otopina slabe kiseline ili baze i njene soli koja ima sposobnost odravanja priblino konstantnog pH pri dodatku odreene (ne neograniene, ali znaajne) koliine jake kiseline ili baze (jer dodatkom kiseline anion slabe kiseline prima proton i nastaje slaba kiselina koja je ve ionako prisutna, a dodatkom baze slaba kiselina otputa proton i nastaje anion slabe kiseline koji je ve ionako prisutan, odnosno analogno za baze) dobiva se mijeanjem jednake koliine slabe kiseline/baze i njene soli vrlo vani u biolokim sustavima jer je za djelovanje veine enzima potreban pH u tono odreenom uskom rasponu, npr. karbonatni pufer (ugljina kiselina tj. otopljeni CO2/prvenstveno natrijev hidrogenkarbonat) jedan je od glavnih imbenika koji odravaju pH krvi: dodatkom kiseline: HCO3(aq) + H+(aq) H2CO3(aq) CO2(aq) + H2O(l) dodatkom baze: H2CO3(aq) + OH(aq) HCO3(aq) + H2O(l) tj. CO2(aq) + OH(aq) HCO3(aq) acidoza unoenjem previe kiselih tvari ili zbog poremeaja u njihovom izluivanju ili usporenim disanjem (nagomilavanje CO2) smanjuje se pH organizma alkaloza unoenjem previe lunatih tvari ili zbog poremeaja u njihovom izluivanju ili ubrzanim disanjem (prebrzo izbacivanje CO2) poveava se pH organizma (ako se dogode u veoj mjeri nego to krvni pufer moe kompenzirati, ta su stanja opasna)

b) Anogranska kemija rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji maseni udio u Zemljinoj kori (=u neivoj prirodi): O, Si, Al, Fe, (Ca, Na, K, Mg) maseni udio u ljudskom organizmu: O, C, H, N, (Ca, P) alkalijski i zemnoalkalijski metali alkalijski samo jedan valentni elektron (ns), zemnoalkalijski 2 (ns2) najslabije od metalnih veza, mala energija ionizacije i elektronski afinitet tvore uglavnom ionske spojeve u kojima su kationi s pozitivnim oksidacijskim brojem (i to alkalijski uvijek I, zemnoalkalijski II) vrlo reaktivni, alkalijski su znatno reaktivniji od zemnoalkalijskih, reaktivnost raste u skupini prema dolje nalaze se u prirodi samo u spojevima negativan standardni redukcijski potencijal ("tipini metali") osobito alkalijski najjai reducensi reagiraju s vodom (Li, Be i Mg slabo, samo s vruom) pri emu nastaje luina (odnosno netopivi amfoterni Be(OH)2) i vodik lako reagiraju s kisikom iz zraka (gore) nastaju oksidi (Li2O), peroksidi (Na2O2, BeO2), superoksidi (KO2 i nie) kao i ti sami metali, svi ti spojevi su jako bazini (samo BeO je amfoteran), reagiraju s vodom i daju luine izravno egzotermno reagiraju s halogenim elementima halogenidi Mg i Li ("dijagonalna slinost") gorei na zraku reagiraju i s N2 ( Li3N, Mg3N2)

drzavna-matura.com

4

nisko talite (i vrelite) alkalijski nie nego zemnoalkalijski, uglavnom pada u skupini prema dolje mala gustoa (Li, K, Na plivaju na vodi) alkalijski manja nego zemnoalkalijski, uglavnom raste u skupini prema dolje mala tvrdoa (osobito alkalijski) K, Na, Ca, Mg vani biogeni elementi Na+K+ crpka, Ca u kostima i zubima, Ca2+ za kontrakciju miia (srce!), Mg u klorofilu, mioglobinu i enzimima; topivi spojevi Be i Ba su vrlo otrovni, netopivi BaSO4 koristi se pri rendgenskom snimanju eludca jer apsorbira rendgensko zraenje spojevi natrija NaCl (natrijev klorid, kuhinjska sol) kamena sol (mineral halit rudnici), morska sol (uparavanje) (solana na Pagu) morska je zdravija za prehranu jer sadri i druge vane soli; ovjeku dnevno treba do 2 g soli (vei unos je tetan jer poveava krvni tlak); osim u prehrani, koristi se za posipanje cesta zimi i u kemijskoj industriji; fizioloka otopina = NaCl(aq) izotonina s meustaninom tekuinom (w(NaCl)=0,9%) NaOH (natrijev hidroksid, kaustina soda) higroskopan, dobro topiv u vodi (otapanje je jako egzotermno) i daje jaku luinu; reakcija s CO2 iz zraka: NaOH(s) + CO2(g) NaHCO3(s); industrijska proizvodnja: elektroliza koncentrirane vodene otopine NaCl (s anodnim i katodnim prostorom odvojenim polupropusnom membranom koja ne proputa negativno nabijene ione); vaan u kemijskoj industriji (npr. sapuni i deterdenti, papir) Na2CO3 (natrijev karbonat, soda) dobro topiv u vodi, otopina jako lunata (pa kao i NaOH nagriza kou, osobito opasan za oi i sluznicu) u industriji esto zamjena za skuplji NaOH; industrijski se dobiva amonijanim Solvayevim postupkom (tj. tako se dobiva NaHCO3 a njegovim arenjem nastaje Na2CO3); kristalizira kao Na2CO310H2O NaHCO3 (natrijev hidrogenkarbonat, soda bikarbona) slabije topiv u vodi, otopina slabo lunata u praku za pecivo (reakcijom s kiselim sastojcima i povienjem temperature oslobaa s