Vo d i z a ko ri s n i ke E C TS - a i d o d at k a d i p l o m i

Glavna uprava za obrazovanje i kulturu

Bruxelles, 14. veljae 2005.

UNiverzitetText Box

SOCIJALDEMOKRATSKA STUDENTSKA UNIJA (SSU)

Trg Drage Iblera 9

10 000 Zagreb

Tel./fax 01/4550 333

info@ssu.hr

http://www.ssu.hr

UNiverzitetText Box

3SADRAJ

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Kljuna obiljeja ECTS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

ECTS bodovi (ECTS Credits) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Optereenje studenta (Student workload). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Ishodi uenja i sposobnosti (Learning Outcomes and Competences) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12ECTS ljestvica ocjenjivanja (ECTS grading scale) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13ECTS za cjeloivotno obrazovanje (ECTS for lifelong learning) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Kljuni dokumenti ECTS-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

ECTS informacijski paket/katalog predmeta (ECTS Information Package/Course Catalogue) . . . . . . . . . 16ECTS studentski prijavni obrazac (ECTS Student Application Form) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19ECTS sporazum o uenju (ECTS Learning Agreement) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20ECTS prijepis ocjena (ECTS Transcript of Records) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Erasmus studentska povelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Kljune osobe ECTS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

ECTS institucionalni koordinatori i koordinatori odjela (ECTS Institucional and Departmental Coordinators) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22ECTS/DS savjetnici (ECTS/DS Counsellors) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

ECTS etiketa: kriteriji i prijavni postupak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Etiketa Dodatak diplomi: kriteriji i prijavni proces. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Rjenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Standardni obrasci i ispunjeni primjeri na Internetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

5U VO D

Europski sustav za prijenos i prikupljanje studijskih bodova (ECTS) uspostavljen je 1989. kao pilot-shema u sklopu programa Erasmus. U to je vrijeme cilj sustava bio da se kroz prijenos bo-dova mobilnih studenata olaka priznavanje razdoblja studija provedenih u stranoj zemlji. ECTS se kao sustav prijenosa bodova proirio na vie od 30 zemalja i uveden je u vie od tisuu institu-cija visokog obrazovanja.

etrdeset drava potpisnica u Bolonjskom procesu prepoznalo je ECTS kao jedan od temelj-nih elemenata europskog podruja visokog obrazovanja. Velik broj zemalja je zakonom usvojio ECTS kao sustav prikupljanja bodova u visokom obrazovanju, a ostale su u procesu njegova prihvaanja. U nekim je zemljama ECTS postao uvjetom za akreditaciju. Konferencija o prije-nosu i prikupljanju bodova u Zrichu (The Zurich Conference on Credit Transfer and Accumu-lation), odrana u listopadu 2002. pod pokroviteljstvom Europske sveuiline zajednice (Euro-pean University Association), podrala je sredinju ulogu ECTS-a u visokom obrazovanju. ECTS e predstavljati jedan od temelja u oblikovanju nacionalnog i europskog okvira za kvalikacije(European Qualication Framework). Sheme temeljene na ECTS-u predstavljene su i na drugimkontinentima.

Pravilna primjena ECTS-a ovisi o predanosti tisua motiviranih ljudi koji rade u visokom obrazova-nju, u razliitim okolnostima i kulturama.

Ne bi li im se pomoglo u promicanju pravilne i dosljedne primjene ECTS-a diljem Europe, podu-zete su sljedee mjere:

Ovaj je vodi dostupan u obliku prilagoenom i pojednostavljenom za internet, uklju-ujui primjere i odgovore na esto postavljana pitanja.

Kratka broura nazvana ECTS kljuna obiljeja (ECTS Key Features) dostupna je na webu i u tiskanom obliku.

ECTS etiketa (ECTS Label) uvedena je u institucije visokog obrazovanja koje pravilno primjenjuju ECTS u svim svojim programima koji rezultiraju diplomom.

ECTS/DS savjetnike (ECTS/DS Counselors) koji pomau institucijama koje ele imple-mentirati ECTS i pripremiti se za ECTS etiketu mogue je kontaktirati diljem Europe.

ECTS omoguava lako itanje i usporeivanje studijskih programa. Moe se primijeniti za sve ti-pove programa, bez obzira na nain predavanja, i u svrhu cjeloivotnog obrazovanja. Slui i mo-bilnim i ne-mobilnim studentima: moe posluiti za sakupljanje studijskih bodova unutar jedne institucije i za njihov prijenos izmeu institucija. ECTS pomae studentima u kretanju izmeu zemalja, unutar zemlje, grada ili regije, kao i izmeu razliitih tipova institucija; takoer, pokriva samoinicijativno uenje i radno iskustvo. Stoga je dobro znani akronim ECTS dobio znaenje Europski sustav za prijenos i prikupljanje studijskih bodova.

6Dodatak diplomi (Diploma Supplement) je jo jedan vaan transparentni alat, blisko povezan s ECTS-om. Stoga su i informacije vezane za Dodatak diplomi i etiketu Dodatak diplomi (Diploma Supplement Label) uvrtene u ovaj vodi.

Nadamo se da e Vam novi vodi za korisnike ECTS-a biti koristan. Komentari u cilju moguih poboljanja su dobrodoli.

K L J U N A O B I L J E J A E C TS - a

ECTS bodovi Optereenje studenta

Ishodi uenja i sposobnosti ECTS ljestvica ocjena

esto postavljana pitanja

ECTS bodovi

Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova (ECTS) usmjeren je na studenta i optereenje nuno za postizanje ciljeva studijskog programa. Ti bi ciljevi trebali biti specicirani u ishodimauenja i sposobnostima koje se ele usvojiti.

ECTS se temelji na naelu da je 60 bodova mjera za optereenje redovnog studenta tijekom jedne akademske godine. Optereenje redovnog studenta koji pohaa pro-gram u Europi u veini sluajeva iznosi izmeu 1.500 do 1.800 sati na godinu, i u tom je sluaju jedan bod jednak 25 do 30 radnih sati.

ECTS bodovi se mogu dobiti samo nakon uspjenog ispunjenja nunih radnih obaveza studijskog programa i prikladne procjene ostvarenih ishoda uenja. Ishodi uenja su serija sposobnosti koje izraavaju to e student znati, razumjeti ili moi postii nakon dueg ili kraeg procesa uenja.

Optereenje studenta se u ECTS-u izraava u vremenu koje je potrebno za ispunjenje svih planiranih studentskih aktivnosti, kao to su sluanje lekcija, seminara, samostalno i privatno uenje, priprema projekata, testiranja i tako dalje.

Bodovi se pridruuju za sve obrazovne sastavnice jednog studentskog programa (mo-duli, predmeti, stairanje, rad na disertaciji itd.) i odraavaju koliinu rada potrebnog za svaku sastavnicu, odnosno postizanje odreenih ciljeva ili ishoda uenja u odnosu na koliinu rada nunu za uspjeno zakljuivanje cijele studentske godine.

7Kako dodijeliti bodove?

Bodovi mogu biti dodijeljeni svim vrstama studijskih programa, bez obzira na njihovo trajanje, sadraj ili prirodu. Programi se mogu sastojati od predmeta koji se provode tijekom cijele godine ili kraih modula. Mogu pokrivati stairanja i istraivanja, u prvom, drugom ili treem ciklusu. Bo-dovi se mogu dodijeliti i samostalnim modulima, kao to su oni koji se nude studentima koji nisu upisani u redovan studijski program.

Ispravan nain:

Bodovi se dodjeljuju razliitim sastavnicama studijske godine, temeljeno na realnoj procjeni koliine optereenja prosjenog studenta potrebne za postizanje ishoda ue-nja predvienih za svaku od sastavnica. Provjerite da je ukupan zbroj bodova za jednu studijsku godinu 60. Proces i nain dodjeljivanja bodova se esto kontroliraju kroz sa-kupljanje i analiziranje temeljnih informacija o studentskom optereenju. Za vie infor-macija proitajte poglavlje o studentskom radnom optereenju.

Pogrean nain - povezivanje bodova sa satima predavanja

Ne postoji izravna veza izmeu bodova i sati predavanja. Primjerice, jedan sat predava-nja moe zahtijevati tri sata neovisnog uenja i pripremanja studenta, dok seminar koji traje dva sata moe traiti cijeli tjedan pripreme. Sustav temeljen na optereenju stude-nata, kao to je ECTS, ne moe biti baziran na satima predavanja, ak i ako institucija sate predavanja koristi u druge svrhe, kao to je izraunavanje nastavnikovog optereenja.

Jo jedan pogrean nain - dodjeljivanje bodova po statusu ili prestiu

ECTS bodovi izraavaju jedino optereenje studenata mjereno u vremenskim jedinica-ma. Ne odnose se na status predmeta ili presti pojedinog nastavnika. Primjerice, jedan modul za poetnike moe od studenta zahtijevati vie vremena nego onaj za napredne. Specina obiljeja svake kolegijske cjeline bit e poblie opisana u informacijskompaketu/katalogu predmeta.

esto postavljana pitanjaSvi su studenti razliiti. Neki ue sporije, drugi bre. Zato temeljiti bodovanje na prosjenom studentu?

Naravno, pojedinom e studentu trebati vie ili manje vremena za postizanje jednakih ishoda uenja. Meutim, dodjeljivanje bodova se temelji na razumnom i realnom optereenju prosje-nog studenta, ne bi li ih tako se zatitilo od prezahtjevnih ili previe lakih programa. Takav sustav pomae nastavnicima u oblikovanju i provedbi izvedivog programa studija.

Priznaje li sveuilite automatski bodove?

ECTS ne jami automatsko priznavanje bodova. Institucija koja dodjeljuje diplomu odluuje koje e bodove priznati za pojedine programe. Priznavanje je obavezno ako je ve potpisan spora-zum izmeu institucija, kao to je to u Socrates-Erasmus programu. ECTS prijepis ocjena (ECTS Transcript of Records) i Dodatak diplomi (Diploma Supplement) pomau brem i informiranom donoenju odluka o priznavanju.

8Mora li sveuilite primiti studente s ECTS bodovima koji ele nastaviti studij?

Ne, institucija koja dodjeljuje diplomu odluuje tko e biti primljen, a tko nee. Meutim, student ima pravo paljivo razmotriti svoje prijanje studije. To mu omoguavaju transparentni alati ECTS-a.

Postoji li minimalan broj bodova koji treba zaraditi u instituciji koja e dodijeliti diplomu?

To u cijelosti ovisi o instituciji i zakonskom okviru u kojem ona djeluje.

Bi li isti modul neke institucije, ali iz razliitih programa studija, trebao nositi jednak broj bodova za sve studente?

Ako je modul zaista isti, trebao bi imati jednaku bodovnu teinu, neovisno o programu kojem pripada. Meutim, moe se dogoditi da moduli slinih ishoda mogu zahtijevati razliitu koliinu vremena studenata na razliitim programima, jer postoje razlike u njihovom prijanjem znanju i izboru materijala koji se koriste za uenje. Ta e obiljeja biti objanjena u opisu predmeta koje sadri informacijski paket/katalog predmeta.

Moe li akademski program nositi vie od 60 bodova na godinu?

U iznimnim sluajevima, kad program studija prekorai europski prosjek (otprilike 1.500 do 1.800 sati godinje), akademska godina moe nositi vie bodova. Ti sluajevi moraju biti objanjeni i opravdani u informacijskom paketu/katalogu predmeta. Program koji je osmiljen tako da za-htijeva 52 tjedna redovne nastave (bez praznika), trebao bi nositi 75 bodova. Vei intenzitet i posebna kvaliteta predmeta nisu razlog za dobivanje veeg broja bodova.

Bi li student trebao zaraditi tono 60 bodova godinje, 30 po semestru ili 20 po trimestru?

Da, jer su studijski programi oblikovani u tu svrhu. Uspjean mobilni student bi mogao, izuzetno, zaraditi nekoliko bodova vie ili manje, temeljem toga koliko je zapravo teko stvoriti ili osmisliti program koji ispunjava potrebe takvog studenta. Takve bi male razlike trebale biti predviene i odobrene u sporazumu o uenju.

Moe li student dobiti bodove za predmete koje je pao ili nisu poloeni?

Studenti moraju biti uspjeni i trebaju imati prolaznu ocjenu da bi dobili bodove za neki predmet. Unutar pregledne procedure institucija bi mogla izuzeti studenta od bodovanja u specinom modulu zbog njezinog/njegovog ukupnog nastupa, izjavljujui da je cjelokupan rad i ishod koji je student trebao postii te odreene godine ostvaren. Detalji ovog procesa bit e razjanjeni kasnije.

Moe li student koji studira i polae predmete izvan zemlje biti obvezan poloiti u svojoj matinoj instituciji ispite koji pokrivaju isto razdoblje studija?

Ne, razdoblje studija izvan zemlje (ukljuujui testiranja ili neke druge oblike zadataka) trebalo bi zapravo zamijeniti usporedivo razdoblje studiranja u matinoj instituciji (takoer ukljuujui ispitno vrijeme ili neke druge oblike procjene).

Mora li sveuilite priznati predmete koje je student uspjeno poloio, a koji nisu navedeni u spo-razumu o uenju (Learning Agreement) izmeu dviju institucija?

Ne, sveuilite to nije obvezno. Svi predmeti trebali bi biti navedeni u sporazumu o uenju. Spora-zum se moe dopuniti, a tu dopunjenu verziju moraju potpisati tri stranke: student i obje institucije.

9Primjer 1. Prvi ciklus studija (baccalaureus/baccalaurea) najbolji nain (semestar ili trimestar sa zajednikim temeljnim brojem bodova)

Godina 1

10 10

6010 10

10 10

Godina 2 20 20 20 60

Godina 35 5 10

20 605 5 10

Sveukupno 180

Primjer 2.Prvi ciklus studija (baccalaureus/baccalaurea) prihvatljivo (zajedniki osnovni broj bodova)

Godina 1

20

6010 10

15 5

Godina 220

15 6025

Godina 310 10

20 6010 10

Sveukupno 180

Primjer 3.Prvi ciklus studija (baccalaureus/baccalaurea) prihvatljivo (promjenjiv broj bodova)

Godina 1

16

60

11

9

7

17

Godina 2

23

609 8

13 7

Godina 35 14

22 608 11

Godina 4

21

6020

19

Sveukupno 240

10

Je li stairanje (Work Placement) pokriveno ECTS-om?

Da, ECTS nije ogranien samo na predavanja, ve pokriva i stairanje. Stairanje se moe smatrati za ishod uenja pa se tako i vrijeme provedeno u stairanju moe opisati ECTS bodovima. Dodje-ljivanje bodova moe poeti samo nakon prikladnog vrednovanja.

Moe li vrijeme studija koje vodi doktorskom ciklusu nositi bodove?

Da, ECTS se moe primijeniti i na predavanja i na istraivanje. Odsad se moe primijeniti i na vrije-me studija u sklopu doktorskog ciklusa. Uenje koje vodi doktorskom ciklusu, kao i svako drugo, moe se opisati u vidu ishoda uenja i radnog vremena uz pomo ECTS bodova.

Mogu li se vidjeti neki primjeri bodovanja?

Neki shematski primjeri dodjeljivanja bodova:

Praksa je pokazala da bi institucije u pravilu trebale upotrebljavati sustave sa zajednikim osno-vnim brojem bodova (primjerice 5 ili 6), koji omoguava lake kombiniranje bodova iz razliitih odjela/fakulteta.

Optereenje studenta (Student workload)

Nekoliko je pristupa za odreivanje optereenja studenata u visokokolskim programima koji se razvijaju diljem Europe. Jedan od obeavajuih pristupa provjeren je u sklopu sveuilinog pro-jekta Usklaivanje obrazovnih struktura u Europi1, koji je poduprla Europska komisija u sklopu Socrates programa. Taj se projekt usmjeruje na ishode uenja i openito na sposobnost te subje-ktivnu srodnu sposobnost. Njime je dokazano da pristup predavanju, uenju i ocjenjivanju utjee na optereenje studenta. Opisan je kroz etiri koraka kojima se odreuje optereenje studenata.

etiri koraka

Za realizaciju sveobuhvatnog cilja, uglavnom za razvitak pristupa koji vodi prema istinski valja-nom razmatranju optereenja studenta, preporuuju se sljedei koraci.

I. Uvoenje modula/predmetnih jedinicaPostoje sustavi koji nisu temeljeni na modulima. U tim sustavima svaki predmet moe imati razli-it broj bodova, ali e njihov zbroj na kraju godine iznositi 60. U sustavu koji je temeljen na mo-dulima predmet/modul imat e odreeno (ksno) optereenje, primjerice 5 bodova ili viekratniktog broja. Optereenje u odreenome modulu ovisi o ukupnom zbroju zadataka koje student treba obaviti kao dio ispunjavanja programa studija. Ti su zadaci denirani ishodima uenja koji

1 Vie o Tuning projektu saznajte na Europa internet serveru http://europa.eu.int/comm/education/Tuning.html ili na web stanicama ustanova za koordinaciju Sveuilite Desuto, Bilbao, panjolska (www.relint.desuto.es/Tu-ningProject/index.htm) i Sveuilite u Groningenu, Nizozemska (www.ret.rug.nl/TuningProject/index.htm)

11

se trebaju postii, kao i vremenom (radni sati) potrebnim studentu da ih izvede. Primjerice, modul od 5 bodova doputa studentu 125 sati rada.

II. Procjena optereenja studenataSvaki je modul temeljen na broju edukacijskih aktivnosti. One se mogu denirati uvaavanjemsljedeih aspekata:

Vrste predmeta: predavanje, seminar, istraivaki seminar, vjebe, praktikum, labora-torijski rad, voeno uenje, neovisno uenje, terenski rad, rad na projektu, itd.

Tipovi obrazovnih aktivnosti: sluanje predavanja, rad na odreenim zadacima, pisanje radova, vjebanje tehnikih ili laboratorijskih vjetina, itanje literature ili novina, ue-nje kako biti kritian prema radu ostalih studenata, voenje sastanaka, itd.

Tipovi ispitivanja: usmeno ispitivanje, pisano ispitivanje, test, uradak, mapa, prezentaci-ja, izvjetaj o istraivanju, kontinuirano ispitivanje, itd.

Nastavnici procjenjuju koliko je vremena potrebno za obavljanje aktivnosti predvienih za sva-ku predmetnu jedinicu/modul. Optereenje opisano u vremenskom razdoblju ili radnim satima trebalo bi se podudarati s brojem bodova na raspolaganju odreenoj predmetnoj jedinici. Nasta-vnici zapravo trebaju razviti odgovarajue strategije kojima e najbolje iskoristiti vrijeme koje im je na raspolaganju.

III. Provjeravanje procjene optereenja kroz vrednovanje studenta Postoje razliite metode za provjeru je li procjena optereenja studenata zapravo tona. Najee se primjenjuje metoda upitnika, koji studenti popunjavaju za trajanja ili po zavretku obrazovnog procesa.

IV. Podeavanje optereenja i/ili obrazovnih aktivnostiIshod provjere procesa ili nadogradnja sadraja mogao bi voditi prema podeavanju optereenja i/ili promjene predmetnih aktivnosti predmeta/modula. U sustavu koji se temelji na modulima trebat e podesiti koliinu materijala koji se koristi za potrebe predmeta i/ili nain predavanja, uenja i aktivnosti, jer je broj bodova (u naem primjeru 5 ili viekratnik tog broja) nepromjenjiv. U nemodularnom sustavu broj bodova takoer se moe mijenjati, ali to e imati utjecaj na ostale cje-line jer je ukupan broj bodova programa uenja nepromjenjiv (30 po semestru, 60 po godini, itd.)

Optereenja i/ili aktivnosti treba podesiti i kad provjera optereenja pokae da je procjena pogre-na te da se optereenje ne podudara sa stvarnou.

Usuglaavanje nudi dva obrasca koji mogu biti korisni u donoenju odluka o podeavanju opte-reenja studenata. Prvi je namijenjen nastavnicima za planiranje obrazovnih modula i procjenu studentskih radnih sati, a drugi studentima, da ukau na stvarni iznos vremena provedenog u radu na modulu. To prua mogunost provjere odgovara li procjena optereenja stvarnosti.

esto postavljana pitanjaKoja je idealna veliina predmetne jedinice/modula?

To ovisi o nastavnom osoblju, iako se preporuuje da jedinice ne budu previe male, da bi se izbje-glo fragmentiranje programa studija. Takoer, jedinice ne bi smjele biti ni previe velike, da bi se izbjegle prepreke u obrazovnom procesu.

12

Ishodi uenja i sposobnosti

Ishod uenja je serija sposobnosti koje izraavaju to e student znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon zavretka obrazovnog procesa, bio on kratak ili dug. Mogu se odnositi na razdoblje studija, primjerice prvi ili drugi ciklus programa, ili ak na samo jedan predmet ili modul. Ishodi uenja odreuju to je sve potrebno da bi se dodijelio odreeni broj bodova. Njih formulira nasta-vno osoblje. Stvarne kompetencije mogu i nadilaziti utvrene ishode uenja.

Sposobnosti predstavljaju dinaminu kombinaciju odlika i stavova. Mogu biti ope (generike) ili specine. Njegovanje sposobnosti cilj je svakoga obrazovnoga programa; oblikovat e se kroz razliite module/predmete te e se provjeravati u razliitim stadijima programa.

Programi studija se dijele na cjeline ili skupine predmeta koje bi trebale odgovarati pojedinim ishodima uenja (znanju, vjetini i razumijevanju).

Sveuilita bi trebala poticati ishode uenja i sposobnosti za svaki predmet. Vie o tome nalazi se u sekciji informacijski paket/katalog predmeta, ali injenica je da je deniranje ishoda uenja no-vost sveuilinom osoblju u veini zemalja. Zato je oito da postoji potreba za razmjenom iskusta-va u deniranju i koritenju ishoda uenja u razliitim kulturama i zemljama. Prvi korak moe biti upoznavanje s Tuning projektom i web stranicom Bologna Seminara o koritenju ishoda uenja koji je odran u Edinburghu, 1.- 2. srpnja 2004.2

esto postavljana pitanjaZato opisivati predmetne jedinice/module i programe studija u vidu ishoda uenja umjesto tra-dicionalno, sadrajem?

Cilj obrazovanja je pripremanje studenata za aktivnu i pozitivnu ulogu u drutvu. Ishodi uenja na-glaavaju rezultate obrazovnog procesa za studenta u obliku znanja, razumijevanja i sposobnosti, umjesto naina koje akademsko osoblje koristi za postizanje tih rezultata. Drugim rijeima, upo-treba ishoda uenja pokazuje promjenu u razmiljanju - sa sustava temeljenog na akademskom osoblju na onaj orijentiran pristupom prema studentu.

Kakvu veze imaju ishodi uenja sa sposobnostima?

Ishodi uenja pojedinog programa studija ili predmetne jedinice/modula izraeni su u vidu sposobnosti.

Postoje li konkretni primjeri izraavanja ishoda uenja u vidu sposobnosti?

Slijede primjeri.

Primjer sposobnosti svojstvene predmetu na polju Povijesti:

Nakon uspjeno poloene predmetne cjeline/modula, od studenta se oekuje da bude sposoban ispra-vno komentirati i tumaiti tekstove i dokumente u skladu s kritikim standardima discipline.

Primjer sposobnosti svojstvene predmetu na polju Fizike:

Nakon uspjeno poloene predmetne cjeline/modula, od studenta se oekuje da bude sposoban opi-sati i objasniti funkciju temeljnih pojmova u optikoj elektronici; optikih vlakana; LCD-a; bipolarnih i povrinskih efekata i MOS LE dioda.

2 http://www.bologna-edinburgh2004.org.uk/library.asp i konferencijski rad Povezivanje razina, ishoda uenja i procjenjivakog kriterija, Jenny Moon sa Sveuilita Exeter.

13

Primjer generikih (opih) sposobnosti:

Nakon uspjeno poloene predmetne cjeline/modula, od studenta se oekuje da bude sposoban poka-zati kako efektivno doi do informacija, vezano uz primarne i sekundarne izvore te njihovo pribavlja-nje uz pomo online pretrage.

ECTS ljestvica ocjenjivanja

Ocjenjivanje je bitan i osjetljiv dio obrazovnog procesa. Duboko je utemeljeno u razliitim peda-gokim i kulturnim tradicijama raznih obrazovnih sustava u Europi. Ipak, postoji potreba da su-stavi ocjenjivanja budu transparentniji, kako bi se mobilnim studentima olakao prijenos ocjena iz jednog sustava u drugi.

U sklopu ECTS-a ljestvica ocjenjivanja je osmiljena da bi se olakalo razumijevanje i usporedba ocjena iz razliitih nacionalnih sustava. Cilj je to objektivnije vrednovanje sposobnosti studenata u usporedbi s drugim studentima u istom sustavu. Sama ljestvica ocjenjivanja nije zamiljena da bi zamijenila nacionalne sustave, ve da bi olakala njihovo razumijevanje u drugim zemljama.

ECTS nain ocjenjivanja je temeljen na rangu studenta u procjeni te kako je bio uspjean u uspo-redbi s drugim studentima. ECTS klasicira studente u iroke grupe i tako olakava razumijevanjepojedinog ranga. Upravo je to grupiranje srce ECTS-ova ocjenjivakog sustava.

ECTS sustav poetno dijeli studente u grupe onih koji su proli i onih koji to nisu te onda odvo-jeno mjeri njihova postignua. Oni koji su proli dijele se u pet podgrupa: najboljih 10% dobiva A-ocjenu, sljedeih 25% B-ocjenu, potom iduih 30% C-ocjenu, zatim 25% D-ocjenu i zadnjih 10% E-ocjenu.

Oni koji nisu dobili prolaznu ocjenu dijele se u dvije podgrupe: FX (Fail - neuspjeno, potrebno je neto vie rada) i F (Fail - neuspjeno, potrebno je puno vie rada). Ovaj nain ocjenjivanja stu-denata koji nisu postigli zadovoljavajui rang omoguava razlikovanje onih kojima je trebalo jo malo da prou i onih koji nisu imali dovoljno potrebnog znanja i sposobnosti.

ECTS ocjenjivanje se moe predstaviti i sljedeom tabelom:

ECTS grade (ocjena)% uspjenih studenata koji

inae postignu ocjenuKomentar

A 10Ne preporua se upotreba rijei kao to su odlian ili

dobar jer je tako nemogue opisati postotak kao takav u

ECTS ljestvici.

B 25

C 30

D 25

E 10

FX --Neuspjeno, neto vie rada

potrebno

F --Neuspjeno, puno vie rada

potrebno

Za ECTS ocjene najvanije je imati dovoljnu koliinu primarnih podataka, dovoljno velike grupe da bi se osigurala valjanost, tone statistike metode za izraunavanje i kontinuiranu kontrolu kvalitete rezultata dobivenih upotrebom ljestvice.

14

Stupanj razlika u broju ocjena koje se koriste i nainu ocjenjivanja drugaiji je ne samo od zemlje do zemlje, ve i u sustavu ili institucijama u istoj zemlji. Izraavanje ocjene na temelju ECTS lje-stvice je lako tamo gdje se lokalne oznake mogu jasno razlikovati (u sluaju kad ugradnja ECTS sustava znai smanjivanje broja ocjena koje se koriste). No, postoje sluajevi kad se ECTS treba ugraditi u sustav gdje je broj ocjena manji nego na ECTS ljestvici. Ovi sluajevi mogu se svrstati u dvije kategorije, ovisno o tome ima li primarna procjena rang listu ili ne. Kad izvorna procjena ima rang listu, to se moe izravno prenijeti na ECTS ljestvicu.

Tamo gdje se poredak ne moe dobiti iz primarnog ocjenjivanja/podataka, trebalo bi se zabiljeiti samo proao (pass) ili nije proao (fail).

Vrlo je vana veliina grupe koja se koristi za dobivanje ECTS ljestvice. Kad se istovremeno ocje-njuje velik broj studenata za istu predmetnu jedinicu/modul, situacija je jasna i rezultati procjene mogu se ukljuiti izravno u ECTS ljestvicu. Predlae se da za rangiranje u pravom smislu grupa ima barem 30 pojedinaca s prolaznom ocjenom, iako se preferira vei broj.

Za one institucije koje ne mogu okupiti dovoljno velike grupe postoje razliite strategije ocjenji-vanja. Ocjene koje su dobivene kroz razliite, ali ipak povezane module mogu se kombinirati na razliite naine. Primjerice, iskustvo je pokazalo da:

ocjene dobivene kroz nekoliko povezanih predmetnih jedinica/modula slinih razina esto slijede vrlo slinu distribuciju

distribucija ocjena kroz razdoblje od 5 godina e vjerojatno prije proizvesti uravnotee-ni rezultat

Institucije visokog obrazovanja bi trebale teiti osiguravanju ECTS ocjena svim studentima i uzi-mati u obzir ECTS ocjene iz drugih institucija. Odreena koliina eksibilnosti se, naravno, prepo-rua jer je ECTS zamiljen da bi se poveala transparentnost velikog broja sustava ocjenjivanja i ne moe sam po sebi pokriti sve sluajeve.

esto postavljana pitanjaJe li primjena ECTS ljestvice ocjenjivanja obavezna za ECTS etiketu?

Primjenjivanje ljestvice izrazito se preporua. Meutim, nije obavezno za dodjelu ECTS etikete.

Kako se odnositi prema sustavima koji pruaju samo prolaz-pad (pass-fail) procjenu?

Oigledno je da u lokalnim sustavima, gdje procjena cilja samo na prolaz-pad ili kriterij praga, ran-giranja nisu mogua. U takvim sluajevima za prolaz bi trebalo, primjerice, u dio za ocjene upisati P (za pass) ili F (za fail). Institucije koje se temelje na pass-fail sustavu trebale bi to izriito opisati u svom informacijskom paketu/katalogu predmeta, jer bi ta injenica mogla imati posljedice za mobilne studente koji se vraaju u instituciju koja ima diferenciraniji sustav ocjenjivanja.

Je li potrebno oznaiti postotak studenata koji nisu uspjeno poloili predmet/modul?

To nije obavezno, no tako se poveava transparentnost. Preporua se da se postotak studenata koji nisu proli upie za svaki predmet u prijepis ocjena (transcript of records).

to uiniti ako nacionalni sustav ocjenjivanja koristi manji broj ocjena od pet (za uspjene studen-te), kakav ima ocjenjivaka ljestvica ECTS sustava?

to se sustav ocjenjivanja jedne institucije vie priblii samoj ECTS ljestvici, to je proces ocjenjiva-nja laki. U ostalim sluajevima ocjene bi se trebale usporediti imajui na umu strukturu distribu-cije, kako bi se izbjegla nepravda prema studentima.

15

ECTS za cjeloivotno obrazovanje

Nisu svi studenti redoviti u pohaanju redovne nastave. Sve je vie odraslih koji pohaaju stand-alone (samostojee) predmete ili module, koji mogu, ali ne moraju biti povezani formalnim kvali-kacijama, kao to su predmeti za Continuous Professional Development (kontinuirano profesio-nalno obrazovanje). Mnogo ljudi posjeduje vjetine i znanja koje su dobili izvan institucija visokog obrazovanja, kroz samostalno uenje, rad ili ivotno iskustvo. Stoga nema razloga zato netradici-onalni studenti ne bi mogli imati koristi od transparentnosti i priznavanja koje se dobiva ECTS-om.

Kako bi se takvo razliito znanje moglo opisati u bodovima i razmotriti - ako se to zatrai - po formalnim kvalikacijama?

To se moe izvesti ako se primijene dva bazna parametra ECTS-a: optereenje i ishodi uenja. Svako se znanje moe opisati ishodima uenja i svaki tip znanja zahtijeva (realno/prosjeno) opte-reenje koje se moe izraziti bodovima.

Glavni je problem u vrednovanju i certikaciji: tko zapravo odluuje o ishodima uenja i broju bo-dova koji e se dodijeliti? U visokom obrazovanju odgovor je jasan. Sveuilita i ostale institucije visokog obrazovanja diljem Europe su kompetentna tijela koja smiju denirati i dodijeliti bodovesvim vrstama studenata, bili oni redovni ili netradicionalni studenti koji trae priznanje za znanje i vjetine potrebne izvan formalnih postavki.

Sveuilita su u poziciji da mogu povezati ishode uenja koji su dobiveni izvan institucije s bodo-vima koji se dobivaju za usporedive ishode uenja u njihovoj instituciji. Drugim rijeima, mogu bodovati koristei formalne predmete i programe kao referentnu toku.

Zbog prirode institucionalne autonomije, vrijednost takvih dodijeljenih bodova moe varirati od programa do programa. U 2004./2005. zapoet je pilot-projekt u kojem e institucije koje imaju ECTS etiketu izmjenjivati iskustva u dodjeljivanju bodova za razliite vrste uenja i znanja te spo-znaje u kojoj mjeri odreena znanja i kompetencije mogu dobiti objektivan broj bodova diljem Europe. Grupe sveuilita bi se mogle, primjerice, sloiti da za odreenu razinu znanja jezika do-dijele odreeni broj bodova.

ECTS priskrbljuje alate koji dokumentiraju optereenja povezana s ishodima obrazovanja u for-malnom, neformalnom i neslubenom uenju.3 Ne moraju se uvesti nikakvi novi dokumenti. ECTS prijepis ocjena moe posluiti i da bi se opisalo ono to je student postigao, bez obzira gdje se obrazovanje odvijalo i kako je taj obrazovni proces organiziran.

esto postavljana pitanjaKako se moje sveuilite moe dodatno angairati u daljnjem razvoju ECTS-a za cjeloivotno obrazovanje?Poeljno je da se institucije koje dobiju ECTS etiketu prijave nacionalnoj Socrates-Erasmus agen-ciji za dozvolu za ECTS za cjeloivotno uenje. Dozvola e im omoguiti da se pridrue pilot-pro-gramu ECTS za cjeloivotno obrazovanje i eksperimentiraju s mehanizmima koji se temelje na

3 Cjeloivotno obrazovanje (LLL Lifelong Learning) sastoji se od svih tipova uenja i usavravanja unutar bilo kojeg tipa institucija, kompanije ili drugdje u praksi. Formalno uenje dogaa se u institucijama obrazovanja i usavravanja i vodi k dobivanju priznatih diploma i drugih vrsta dokumentiranih kvalikacija; neformalnouenje dogaa se izvan takvih institucija i ne cilja k slubenim kvalikacijama. Neslubeno uenje je prirodnaposljedica svakodnevnog ivota. Za razliku od formalnog i neformalnog, neslubeno uenje ne mora biti na-mjerno uenje neega deniranog niti se mora smatrati neim to pridonosi znanju i sposobnostima osobe.

16

dodjeljivanju bodova, kao i priznavanje ishoda obrazovanja u formalnom, neformalnom i neslu-benom uenju. Takvo uplitanje pomoglo bi zainteresiranim institucijama da postanu centri za uenje u svojoj regiji i time povealo pristup obrazovanju za studente koji su uili kroz profesio-nalni ivot te u drugim netradicionalnim okolnostima.

Kl j u n i d o ku m e nt i E C TS - a

Informacijski paket/katalog predmeta (Information Package/Course Catalouge)ECTS studentski prijavni obrazac (ECTS Student Application Form)

ECTS sporazum uenja (ECTS Learninig Agreement)ECTS dokument priznanja (ECTS Recognition Sheet)

ECTS prijepis ocjena (ECTS Transcript of Records)

Informacijski paket/katalog predmeta

Informacijski paket/katalog predmeta je najvaniji dokument ECTS-a. Trebao bi olakati razumije-vanje i usporedbu programa studija studentima i nastavnicima lokalnim i stranim kao i pruiti im osnovne institucionalne, akademske i praktine informacije.

Informacijski paket/katalog predmeta nije vodi samo za mobilne studente. To je dokument koji bi trebali koristiti svi studenti, bez obzira jesu li domai ili strani. Sveuilite donosi odluku o obliku tog dokumenta, kao i eli li ga izdati kao cjelinu ili u dijelovima. Strogo se preporua da njegov sadraj u potpunosti bude dostupan na Internetu, kao i slijepim osobama. Sustavno bi se trebao aurirati barem jednom godinje. Nadalje, njegova Internet verzija trebala bi biti dostupna sa sve-uilinog portala i to uz minimalan napor za pronalaenje na stranici.

Informacijski paket/katalog predmeta ne samo da navodi listu i opise programa studija i njihovih akademskih jedinica i modula, ve prua i sve informacije potrebne studentu da se odlui za stu-dij na odreenom sveuilitu i u odreenom programu ili pohaanje odreenih modela studija. Informacijski paket/katalog predmeta je nuan jer prua sve informacije o programima studiranja pa mora biti dostupan studentima prije no to zaponu studij.

Informacijski paket/katalog predmeta institucije mora biti objavljen na jeziku na kojem se odra-vaju predavanja te na engleskom jeziku (ili samo na engleskom za programe koji se predaju na tom jeziku), na Internetu i/ili u tiskanom obliku u jednoj ili vie broura. Takoer, treba sadravati sve elemente sljedee liste.

17

Lista sadraja za informacijski paket/katalog predmeta

Prvi dio - informacije o instituciji Ime i adresa

Akademski kalendar

Akademski autoriteti

Opi opis institucije (ukljuujui tip institucije i poloaj), status

Popis programa studija

Procedura prijave/registracije

Glavna pravila institucije (posebice to se tie procesa priznavanja)

ECTS institucionalni koordinator

Drugi dio - informacije o programima koji vode k diplomi A) Openiti opis

Dodijeljena kvalikacija

Uvjeti prijave

Obrazovni i profesionalni ciljevi

Mogu pristup daljnjem kolovanju

Dijagram strukture nastavnih predmeta, uz bodove (60 po godini)

Zavrni ispiti, ako postoje

Pravila ispitivanja i ocjenjivanja

ECTS koordinator odjela

B) Opis individualnih predmetnih jedinica

Naziv predmeta

ifra predmeta

Vrsta predmeta

Stupanj, razina predmeta

Godina uenja

Semestar/trimestar

Broj bodova

Ime predavaa

Ciljevi predmeta (po mogunosti izraeni u postignuima uenja i sposobnostima)

Preduvjeti

Sadraj predmeta

Preporuena literatura

Metode poduavanja

Metode procjene (ocjenjivanje)

Jezik poduavanja

18

Trei dio - ope informacije za studente Trokovi ivljenja

Smjetaj

Prehrana

Medicinske ustanove

Ustanove za studente s posebnim potrebama

Osiguranje

Financijska pomo za studente

Studentski servis

Prostori i oprema za uenje

Meunarodni programi

Praktine informacije za mobilne studente

Teajevi uenja jezika

Praksa

Prostori i oprema za sport

Ekstramuralne i slobodne aktivnosti

Studentske udruge

esto postavljana pitanjaBi li cijeli informacijski paket/katalog predmeta sveuilita trebao biti izdan kao jedna knjiga?

Ne, sve dok su sve informacije dostupne svim studentima - domaim i stranim - sveuilite moe birati oblik: eli li izdati katalog kao knjigu ili u dijelovima. Na ovu e odluku utjecati postojee odredbe za izdavanje informacija studentima. Neke institucije izdaju zasebno informacije o sve-uilitu, fakultetu te o pojedinim odsjecima. Uz uvjet da su sve toke iz liste sadraja navedene u jednoj ili vie publikacija, ECTS ne odreuje oblik, veliinu ili broj publikacija.

Je li prihvatljivo izdati informacijski paket/katalog predmeta samo na Internetu?

Da, dokle god se toj web stranici moe lako pristupiti. Preporua se da se ranija izdanja informacij-skog paketa/kataloga predmeta uvaju i budu dostupna na internetu odreeno vrijeme, da bi se omoguio pristup informacijama i prepoznavanje rada iz prijanjih godina. Vodi Guidance how to produce a web based Information Package/Course Catalogue (based on XML) bit e dostupan prije poetka 2005./2006. akademske godine. Uporaba zajednikog elektronskog jezika uvelike bi olakala pretraivanje interneta.

Jesu li svi elementi liste sadraja nuni?

Da. Informacijski paket/katalog predmeta trebao bi sadravati informacije koje e usmjeravati, informirati i podupirati sadanje i potencijalne studente te partnere iz zemlje i inozemstva.

to se podrazumijeva pod glavnim sveuilinim propisima (posebno to se tie procedure pri-znavanja)?

Ovdje bi institucija mogla ukratko opisati koje procedure koristiti, a da osiguravaju ravnopravno priznavanje i jednaku obradu ECTS dokumenata (sporazum o uenju, prijepis ocjena).

19

Je li potrebno prevesti cijeli informacijski paket ako original nije na engleskom jeziku?

Da. Ovo se moe initi kao teret, ali cilj ECTS-a je omoguiti pristup informacijama trenutnim i potencijalnim studentima i partnerima vae zemlje te onima u inozemstvu. Pokuajte se zamisliti u poziciji nastavnika iz 30 razliitih zemalja koji trebaju prosuditi sastav, narav procjene i openi-tu strukturalnu organizaciju vaih predmeta za svoje mobilne studente i razumjet ete zato je vano va informacijski paket/katalog predmeta prevesti na engleski jezik. To vrijedi i za strane studente koji razmatraju upis na vau instituciju za odreenu diplomu (prvi, drugi ili trei ciklus) i koji bi eljeli nauiti va jezik. Njima su takoer potrebne prevedene informacije da bi se mogli informirati i donijeti odluku o tome gdje ele studirati. Prevoenje cjelokupnog informacijskog paketa/kataloga predmeta uvjet je za dodjelu ECTS etikete.

Zar nije preskupo i previe posla prevoditi cijeli informacijski paket svake godine?

Prvi dio (informacije o instituciji) i trei dio (ope informacije za studente) trebat e prevesti samo jednom, i nakon toga te dijelove treba redovito aurirati za cijelu instituciju. Drugi dio A (openiti opis programa koji vode k diplomi) uglavnom e zauzimati samo nekoliko stranica za svaki ciklus (prvostupnik/magistar/doktor znanosti; Bachelor/master/doctorate) i rijetko e se mijenjati. Dru-gi dio B (opis pojedinih predmeta) uglavnom e imati maksimalno jednu stranicu po predmetnoj jedinici, i svaka e trebati biti aurirana i prevedena jednom godinje. Ovaj bi zadatak trebao biti izvediv za relevantne odjele. U njihovom je interesu da ponuda i aktivnosti budu dobro prezen-tirane.

Je li ECTS obavezan za sveuilita koja sudjeluju u Socrates-Erasmus projektu?

Ne, iako Erasmus zahtijeva kompletno transparentno akademsko priznavanje pa upotreba ECTS-a omoguava ope priznati i jasan nain za osiguravanje tog priznanja.

Kompletno akademsko priznanje znai da domae sveuilite jami da e vrijeme studiranja stu-denta u inozemstvu (ukljuujui ispitivanja i/ili ostale oblike ocjenjivanja) biti priznato kao zamje-na za usporediva razdoblja studiranja (takoer ukljuujui ispitivanja i/ili ostale oblike procjene znanja) na domaem sveuilitu, iako studiji sadrajno ne moraju biti isti. Nuno je da student ima pristup informacijama o sadraju predmeta koje e pohaati u inozemstvu, da bi mogao stvoriti dosljedan program studiranja. Na kraju razdoblja studiranja u inozemstvu, sveuilite koje je pri-milo studenta mora njemu/njoj i matinom sveuilitu predati prijepis ocjena, kojim se potvruje da je odraen odreeni program studija i sadri listu studentovih predmeta/modula s detaljnim rezultatima.

Je li upotreba ECTS-ove ljestvice ocjena obavezna za ECTS etiketu?

Uporaba ECTS-ove ljestvice u ocjenjivanju strogo se preporua, ali nije obavezna za dodjelu ECTS etikete. U svakom sluaju, potrebno je obrazloiti lokalni sustav ocjenjivanja.

Studentski prijavni obrazac

ECTS studentski prijavni obrazac razvijen je za mobilne studente koji e provesti odreeni dio vremena studirajui na sveuilitu u drugoj zemlji. Studenti koji namjeravaju zavriti studij na dru-gom sveuilitu upisat e se po pravilima te institucije i ispuniti druge vrste prijavnih obrazaca.

20

Studentski prijavni obrazac sadri sve najvanije informacije o mobilnom studentu potrebne po-tencijalnom sveuilitu-domainu. Ako institucija zahtijeva dodatne informacije (smjetaj, pose-bni zdravstveni zahtjevi, itd.) od studenata, trebala bi to traiti na zasebnom obrascu.

Institucije mogu koristiti vlastite verzije prijavnog obrasca za studente koji odlaze u druge in-stitucije, uz uvjet da sadre elemente i slijede redoslijed sugeriran u priloenom standardnom obrascu. Preporua se upotreba standardnog ECTS-ovog prijavnog obrasca.

esto postavljana pitanjaJe li uporaba studentskog prijavnog obrasca obavezna prema ECTS-u?

Strogo se preporua uporaba standardnog ECTS-ovog prijavnog obrasca za mobilne studente. No, nije obavezna za dodjelu ECTS etikete ako obrazac koji ste upotrijebili sadri jednake elemente.

Sporazum o uenju

ECTS sporazum o uenju razvijen je za mobilne studente koji provode odreeni dio vremena na studiju na stranom sveuilitu, kao to je sluaj u Erasmus programu.

Sporazum o uenju sadri listu predmetnih jedinica ili modula koje student namjerava pohaati. Za svaku predmetnu jedinicu/modul naveden je naslov, ifra i ECTS bodovi.

Sporazum o uenju moraju potpisati student, osoba ovlatena za predstavljanje institucije iz koje student dolazi te ovlatene osobe iz institucije koja namjerava primiti studenta, a koja time jami da student ima pravo pohaati nastavu planiranih predmetnih jedinica/modula.

Sporazum o uenju jami studentu prijenos bodova za uspjeno zavrene predmete.

Ovlateno tijelo domae institucije nastavlja priznavanje po povratku studenta. Student ne mora pregovarati o priznavanju s pojedinim nastavnicima. Sporazum o uenju je, uz prijepis ocjena, zamiljen da bi zajamio potpuno priznavanje.

Naravno, moe se dogoditi da studijski program mora biti prilagoen po povratku mobilnog stu-denta. U tim sluajevima, sporazum o uenju mora biti prilagoen to je prije mogue i ponovno ga trebaju potpisati tri stranke: domae sveuilite, sveuilite koje prima mobilnog studenta i sam student. Samo se na ovaj nain jami puno priznanje rezultata studija.

Preporua se da, paralelno sa sporazumom o uenju, institucije odobre i dokument priznanja za svakog odlazeeg studenta, koji objanjava koje predmete ili module student/ica nee morati ponovno polagati u domaoj instituciji nakon uspjeno zavrenog studija u inozemstvu. Na ovaj bi se nain razjasnilo da studij u inozemstvu zamjenjuje usporedno razdoblje studija kod kue (ukljuujui testiranja i/ili ostale oblike procjena znanja). Obrazovno iskustvo u inozemstvu ne mora biti jednako onome kod kue.

Institucije su slobodne koristiti vlastitu verziju sporazuma o uenju, pod uvjetom da sadri ele-mente i slijedi redoslijed koji se preporua u standardnom ECTS-ovom obliku. Ipak, preporua se koritenje standardnog obrasca.

Treba istaknuti da uz uporabu sporazuma o uenju kao dio mobilnih aranmana, mnoge instituci-je koriste taj dokument kao dio vlastitog sustava prikupljanja bodova. Za svaki semestar ili godinu studija sporazum o uenju ponovno potpisuju predstavnik institucije i student. Takvi sporazumi su se pokazali korisnima u prevenciji sukoba u kojima studenti imaju izbor uene cjeline unutar

21

studijskog programa. Uporaba ovog sporazuma pomae tako to jami da e student odabrati adekvatnu nastavnu cjelinu koja u potpunosti zadovoljava program za studij koji eli pohaati.

esto postavljana pitanjaJe li uporaba sporazuma o uenju obavezna pod ECTS-om?

Da, i obavezna je za dodjelu ECTS etikete.

Prijepis ocjena

ECTS prijepis ocjena koristi se za dokumentiranje radnog uinka studenta u odreenom razdo-blju. U njemu se navode predmetne jedinice ili moduli koje je student pohaao, dobiveni bodovi, ocjene i po mogunosti usporedive ECTS ocjene. To odraava koliinu rada i kvalitetu studentovih postignua.

Prijepis ocjena koristi se za mobilne studente u dvije odvojene situacije. Prvo ga domaa insti-tucija mora izdati i poslati instituciji koja e ugostiti studenta, i to za sve odlazee studente prije njihovog odlaska, da bi se na uvid dobile informacije o predmetnim jedinicama/modulima koje je student zavrio te kakve je rezultate postigao. Drugo, institucija koja e primiti studenta mora izdati i poslati prijepis ocjena matinoj instituciji za sve dolazee studente na kraju njihovih stu-dijskih programa.

Prijepis ocjena omoguava standardni oblik za evidentiranje svih programskih aktivnosti stude-nata. To je nuan alat za akademsko priznavanje. Stoga je vano utvrditi tko je odgovoran za nje-govo izdavanje te kako se izdaje i predaje studentu. Institucije bi trebale obratiti posebnu panju uvjebavanju akademskog i administrativnog osoblja za uporabu prijepisa i pretvorbu ocjena.

Postignua svih studenata, ne samo mobilnih, mogla bi se sustavno obraivati u sklopu jedne baze podataka u elektronikom obliku prijepisa ocjena. To e omoguiti umetanje ECTS prijepisa ocjena u Dodatak diplomi koji se izdaje svim diplomantima, bez obzira jesu li bili mobilni ili ne.

Institucije mogu koristiti svoju vlastitu verziju prijepisa ocjena, pod uvjetom da sadri elemente i slijedi redoslijed koji se preporua u standardnom ECTS-ovom obliku. Meutim, preporua se uporaba ECTS prijepisa ocjena.

esto postavljana pitanjaKoja je razlika izmeu prijepisa ocjena i Dodatka diplomi?

Dodatak diplomi je vezan uz diplomu/kvalikaciju. Nadopunjava formalnu diplomu koja potvr-uje stupanj kvalikacije i pokriva cijeli program studija. Izdaje se prema standardnom interna-cionalnom obliku i opisuje sve aktivnosti potrebne za zadovoljenje stupnja naobrazbe. Dodatak diplomi je zbroj svih prijepisa ocjena koje je student dobio unutar studijskog programa. Bilo bi dobro umetnuti zavrni ECTS prijepis ocjena u Dodatak diplomi.

Dodatak diplomi donosi se u tono odreenom obliku, o kojem su se sloile Europska komisija, Vijee Europe i UNESCO, i koji su podrale zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije.

22

E ra s m u s s t u d e n s k a p ove l j a

Erasmus studentska povelja je dokument koji su dizajnirali ECTS/DS savjetnici kako bi objasnili prava i dunosti studenta u projektu Erasmus.

Povelja referira dva glavna ECTS-ova alata - sporazum o uenju i prijepis ocjena. Pravilno korite-nje tih alata jami mobilnom studentu potpuno akademsko priznanje.

Preporua se da svi mobilni studenti (dolazei i odlazei) dobiju kopiju povelje, da bi svatko od njih mogao biti u potpunosti informiran o tome to moe oekivati kao Erasmus student, kao i o tome koje dunosti treba ispuniti da bi mu/joj se moglo priznati vrijeme studiranja u inozemstvu.

Kl j u n e o s o b e E C TS - a

ECTS institucionalni koordinatori i koordinatori odjelaECTS/DS savjetnici

ECTS institucionalni koordinatori i koordinatori odjela

Od institucija se oekuje da odrede ECTS institucionalnog koordinatora i ECTS koordinatora odje-la za svaki odjel ili fakultet.

Iako precizna podjela uloga izmeu institucionalnih koordinatora i koordinatora odjela moe va-rirati od institucije do institucije, odgovornosti su uglavnom sljedee:

ECTS institucionalni koordinator je odgovoran za implementaciju ECTS naela i me-hanizma unutar konteksta prijenosa i akumulacije bodova. Nadgleda mehanizme za pravilno koritenje ECTS alata. Uz koordinatore odjela, treba osigurati koordinaciju, pripremu, proizvodnju i distribuciju institucijskih informacijskih paketa/kataloga pre-dmeta te da se prijenosom/akumulacijom bodova upravlja konzistentno na svim od-sjecima ili fakultetima sveuilita.

ECTS koordinator odjela je kontakt osoba za studente i akademsko osoblje unutar odje-la ili fakulteta i bavi se strunim i akademskim aspektima ECTS-a. Trebao bi osigurati da potencijalni mobilni studenti imaju pristup informacijskom paketu/katalogu pre-dmeta partnerskih institucija, ispune studentski aplikacijski obrazac i budu upoznati sa sporazumom o uenju te da razumiju procedure akademskog priznavanja. Osigurava izdavanje prikladnog prijepisa ocjena odlazeim studentima (prije njihovog odlaska na

23

studij u inozemstvu), kao i za dolazee studente nakon to su zavrili studij na odjelu ili fakultetu-domainu.

Na instituciji je da odlui o podjeli zadataka i odgovornosti izmeu ECTS institucionalnog koordi-natora i ECTS koordinatora odjela te koje bi osobe trebale potpisati ECTS dokumente (aplikacijski obrazac, sporazum o uenju, prijepis ocjena) u skladu s pravnim normama. Odluka mora biti jasno naznaena na obrascima, da bi se zajamila njihova valjanost i transparentnost.

esto postavljana pitanjaTrebaju li koordinatori ujedno i predavati u odreenoj instituciji?

O tome odluuje sama institucija. Koordinatori moraju imati ovlasti za uspjeno obavljanje svojih zadataka u ime institucije i fakulteta/odjela.

Moe li jedna osoba obavljati obje dunosti?

Da, uz uvjet da to odobri institucija i fakultet/odjel. To e vjerojatno biti puno prikladnije u manjim institucijama.

ECTS/DS savjetnici

ECTS/DS savjetnici surauju sa sveuilitima i ostalim visokokolskim institucijama u zemlji o upo-trebi ECTS-a i Dodatka diplomi. Takoer, posjeuju institucije unutar i izvan zemlje. Savjetuju ih kako se pripremiti za ECTS etiketu i Dodatak diplomi te kako koristiti ECTS za prikupljanje bodova i cjeloivotno uenje. Savjetnici su osobe iz visokog obrazovanja koje ve imaju praktino iskustvo u ovom podruju pa stoga mogu davati savjete visokokolskom osoblju, nadopunjavajui pritom naputke iz ministarstava, nacionalnih agencija, rektorovskih konferencija, ENIC/NARIC-a, itd.

ECTS/DS savjetnici su dio ireg tima koji promovira Bolonjski proces, utemeljenog u svakoj zemlji da bi pruao savjete o primjeni razliitih aspekata tog procesa, kao to su primjerice osiguranje kvalitete i reforma studija te priznavanje diploma i razdoblja studija.

Ako trebate savjet o implementaciji ECTS-a i Dodatka diplomi, ne ustruavajte se kontaktirati je-dnog od ECTS/DS savjetnika.

24

E C TS e t i ke t a : k ri te ri j i i p ri j av n i p ro ce s

Kriteriji za ECTS etiketu (ECTS Label Criteria)Prijavna procedura za ECTS etiketu

Rezultati selekcije - prvi krug ECTS etiketa, 1. studenog 2003.Prijavni obrazac za ECTS etiketuPopis institucija s ECTS etiketom

Kriteriji za ECTS etiketu

ECTS etiketa moe se dodijeliti onim institucijama koje ispravno primjenjuju ECTS u svim svojim studijskim programima. Sve institucije zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije mogu se prijaviti za ECTS etiketu. Razmatranje prijava ostalih zemalja nije iskljueno, ali ne moe biti zajameno u ovoj fazi.

Uvjeti za etiketu:

institucija mora kroz svoju web stranicu omoguiti pristup informacijskom paketu/ka-talogu predmeta na lokalnom i engleskom jeziku (ili samo na engleskom za programe koji se poduavaju na tom jeziku); ako odreene informacije nisu na web stranici, mogu se priloiti kao tiskani dokument

mora ispravno koristiti ECTS bodove i demonstrirati da ih je dodijelila u skladu s opte-reenjem studenta mjerenim u vremenu

mora ispravno upotrebljavati i ostale obavezne ECTS alate (sporazum o uenju, prije-pis ocjena)

Prijave koje ne sadre potpunu dokumentaciju koja se trai u ECTS-ovom prijavnom obrascu za etiketu nee biti razmatrane.

Primjere i pruene informacije razmatrat e Europska komisija uz pomo neovisnih strunjaka. Institucije koje zadovoljavaju sve uvjete dobit e ECTS etiketu, a njihov e popis biti objavljen na internetu. Dobivanje te etikete pomae ugledu institucije, jer pokazuje da je ona pouzdan partner u europskoj i internacionalnoj suradnji. ECTS etiketa pomoi e sve veem broju institucija da steknu mogunost za sudjelovanje u novom pilot-projektu ECTS-a o cjeloivotnom uenju.

Etiketa vrijedi tri akademske godine, a ECTS/DS savjetnici nadgledat e pridrava li se tijekom tog vremena institucija uvjeta koje je trebala ispuniti za njeno dobivanje. Ako se dokae da se uvjeti ne potuju, ECTS etiketa moe biti oduzeta. Kriteriji i procedure u tim sluajevima bit e objavljeni na internet stranicama Europske komisije.

Prijavna procedura za ECTS etiketu

Godinji rok prijave: 1. studenoga

25

Rezultati selekcije - prvi krug ECTS etiketa, 1. studenoga 2003.

Broj prijava: 91

Austrija 4

Belgija 15

Bugarska 1

Cipar 1

eka 4

Njemaka 5

Danska 3

Estonija 4

panjolska 4

Finska 15

Francuska 2

Maarska 1

Island 1

Italija 4

Litva 1

Nizozemska 3

Norveka 2

Poljska 5

Portugal 5

Rumunjska 2

vedska 3

Slovaka 1

Turska 3

Velika Britanija 2

Odabrane institucije: 11

Tri belgijske, dvije nske i dvije portugalske institucije odabrane su za nagradu, kao i po jedna izAustrije, Norveke, Poljske i panjolske. Ove su institucije zadivile strunjake za vrednovanje svo-jom dobrom ugradnjom ECTS-a u sve programe iz prvog i drugog ciklusa, informacijskim pake-tom/katalogom predmeta na lokalnom i engleskom jeziku (kao tiskani dokument ili na internetu) i transparentnim dokumentima priznavanja u obliku sporazuma o uenju, prijepisa ocjena i do-kaza o priznavanju. irenje je vie ili manje jednako meu sveuilitima i politehnikim/koled/sveuilitima. tovie, i vee i manje institucije mogle su predati uspjene aplikacije. Ovi rezultati pokazuju da ECTS etiketu moe dobiti bilo koja institucija visokog obrazovanja.

26

Najei uzroci neuspjelih prijava

Nizak broj institucija nagraenih etiketom (11) moe se u poetku initi okantnim, iako relativno jasan razlog odbijanja prijave moe dati povoda optimizmu - veina se institucija sama diskvali-cirala predajui nepotpune prijave, to bi se lako moglo rijeiti u sljedeem krugu. Neprilaganjepredmetnog kataloga na jednom ili oba traena jezika i nepravilno koritenje bodova samo su neki od uzroka diskvalikacije. Uvjeti i upute za prijavu istaknuti su na vie dokumenata Europ-ske komisije (prijavni obrazac za etiketu i broure s kljunim elementima mogu se nai na njenoj internet stranici). Drugim rijeima, te bi institucije lako mogle dobiti etiketu ako budu paljivo pratile smjernice za njeno dobivanje.

Popis institucija s ECTS etiketom

29283 Technische Universitt Graz, AT

28084 Facult Universitaire des Sciences Agronomiques de Gembloux, BE

103466 University of Antwerp, BE

27910 Universiteit Gent, BE

38034 Universidad de Deusto, ES

29323 Arcada Nylands Svenska Yrkeshogskola, FI

29580 Lappeenranta University of Technology FI

29646 Hogskolen i Agder, NO

43404 Agricultural University of Wroclaw, PL

29154 University of Aveiro PT

29238 University of Minho

esto postavljana pitanjaHoe li neuspjeh u odgovaranju na nekoliko toaka s liste diskvalicirati moju instituciju za etiketu?

Lista bi se trebala potpuno ispuniti jer su svi elementi navedeni u njoj vani za potencijalnog stu-denta i partnere unutar zemlje i u inozemstvu.

Ako jedan program iz serije onih koji vode prema diplomi nije naveden u informacijskom paketu/katalogu predmeta, hoe li to diskvalicirati moju instituciju za etiketu?

Da, u ovom biste sluaju trebali sljedee godine podnijeti potpunu prijavu.

U mojoj instituciji nisu svi odsjeci aktivni to se tie studentske mobilnosti; hoe li je to diskvali-cirati za etiketu?

Ne moraju svi vai odsjeci biti aktivni u studentskoj mobilnosti. Moete se prijaviti za etiketu i priloiti traene dokumente za odjele koji se bave studentskom mobilnou.

27

D o d at a k d i p l o m i

Dodatak diplomi (Diploma Supplement DS)Dodatak diplomi, lista (Diploma Supplement Checklist)

Kriteriji za Dodatak diplomi (Diploma Supplement Label Criteria)Dodatak diplomi, prijavna procedura za etiketu

(Diploma Supplement Label Application Procedure) Rezultati izbora - prvi krug DS etikete, 1. studenog 2003.

Prijavni obrazac za Dodatak diplomi (Application Form for the Diploma Supplement Label)Lista institucija s DS etiketom

Dodatak diplomi je dokument koji dodatno objanjava kvalikaciju i povezan je s diplomom kojudodjeljuju institucije visokog obrazovanja. Ispravno popunjen, ovaj dokument prua sve informa-cije za valjanu procjenu bilo kojeg stupnja obrazovanja ili kvalikacije.

Dodatak diplomi trebao bi biti napisan na jednom od europskih jezika i besplatno, bez obzira na program koji je student zavrio, i biti priloen diplomi.

Obrazovne institucije morale bi iriti informacije o svrsi i sadraju Dodatka diplomi, kako meu svojim studentima, tako i u mjesnim organizacijama, tvrtkama i svima zainteresiranima.

Spomenimo i inicijativu Europske komisije nazvanu EUROPASS4. Naime, ta europska institucija predlae da se integriraju razliiti instrumenti za transparentnost (kao to je European Portfo-lio i europski ivotopis) i poveu u jedinstveni europski sustav za transparentnost kvalikacija isposobnosti (European Framework for Transparency of Qualications and Competences), koji bisadravao i Dodatak diplomi.

Dodatak diplomi, lista

Svaki Dodatak diplomi trebao bi poeti sljedeim:

This Diploma Supplement follows the model developed by the European Commission, Co-uncil of Europe and UNESCO/CEPES. The purpose of the supplement is to provide suci-ent independent data to improve the international transparency and fair academic and professional recognition of qualications (diplomas, degrees, certicates etc.). It is designedto provide a description of the nature, level, context, content and status of the studies that were pursued and successfully completed by the individual named on the original quali-cation to which this supplement is appended. It should be free from any value-judgements, equivalence statements or suggestions about recognition. Information in all eight sections should be provided.

Where information is not provided, an explanation should give the reason why.

U prijevodu:

4 http://www.lex.unict.it/cde/documenti/vari/2004/040107europass_en.pdf

28

Ovaj Dodatak diplomi slijedi model koji su razvili Europska komisija, Vijee Europe i UNESCO/CEPES. Svrha mu je pruanje informacija da bi se poboljala internacional-na transparentnost i poteno akademsko i struno priznanje kvalikacija (diploma,stupnjeva u obrazovnom programu, certikata itd.). Izraen je da bi opisao prirodu, razinu, kontekst, sadraj i status programa studija koji je osoba navedena na original-noj kvalikaciji uz ovaj Dodatak uspjeno zavrila. Ne bi smio sadravati nikakva pro-suivanja o vrijednostima, iskaze o ekvivalenciji ili sugestije o priznavanju. Informacije o svih osam sekcija trebale bi biti u potpunosti popunjene. Ako one nisu dane, to bi trebalo objasniti.

Osam sekcija Dodatka diplomi i kako ispuniti pojedine rubrike1. Informacije o identitetu kvalicirane osobe

1.1 Prezime/na:1.2 Ime/na:1.3 Datum roenja (dan/mjesec/godina):1.4 Jedinstveni osobni broj studenta (ako postoji):

2. Informacije o kvalikaciji

2.1 Naziv kvalikacije i titula koja se dobiva kvalikacijom (na izvornom jeziku):2.2 Glavno/a podruje studija za kvalikaciju:2.3 Naziv i status obrazovne institucije koja je dodjeljuje (na izvornom jeziku):2.4 Naziv i tip institucije koja provodi studij (na izvornom jeziku):2.5 Jezik/ci na kojem se predaje/ispituje:

3. Informacije o stupnju kvalikacije

3.1 Stupanj kvalikacije:3.2 Slubena duljina trajanja programa:3.3 Uvjet/i za dobivanje kvalikacije:

4. Informacije o postignutim sadrajima i rezultatima

4.1 Nain odvijanja studija:4.2 Uvjeti koje program mora ispuniti:4.3 Detalji programa (moduli ili jedinice) i postignute individualne ocjene/oznake/

bodovi (ako je ta informacija dostupna na slubenom izvodu, onda se ovdje treba upotrijebiti):

4.4 Shema ocjenjivanja i, ako je dostupno, voenje raspodjele bodova:4.5 Sveukupna klasikacija kvalikacije (na izvornom jeziku):

5. Informacije o funkciji kvalikacije

5.1 Pristup daljnjem viem studiju:5.2 Profesionalni/struni status (ako je upotrebljiv):

6. Dodatne informacije

6.1 Dodatne informacije:6.2 Dodatni izvori informacija:

7. Potvrda Dodatka

7.1 Datum: 7.2 Potpis:

29

7.3 Nadlenost: 7.4 Slubeni peat institucije:

8. Informacije o nacionalno viem/im obrazovnom/im sustavu/ima

(N. B. institucije koje planiraju izdati Dodatak diplomi trebale bi se osvrnuti na tumaenje koje objanjava kako ih ispuniti)

Tumaenje kako ispuniti Dodatke (Brojevi se odnose na oznaene rubrike u Dodatku diplomi)

1. Informacije o identitetu kvalicirane osobe

1.1 Potrebno je puno prezime.1.2 Navesti puno/a ime/na.1.3 Navesti dan, mjesec i godinu roenja.1.4 Ovo bi trebalo identicirati pojedinca kao studenta upisanog u pojedini program

koji je pokriven Dodatkom diplomi. Nacionalni ili dravni osobni identikacijski broj(JMBG) moe se navesti za one zemlje koje nemaju ovakve sisteme identikacije.

2. Informacije o kvalikaciji

2.1 Potrebno je dati puni naziv kvalikacije na izvornom jeziku kao to je to navedeno na korektan nain u originalnoj kvalikaciji, npr. kandidat nauk, matrise, diploma, itd. Ako je kvalikacija dvostruka, to bi se onda ovdje trebalo navesti. Treba nave-sti ako kvalikacijom njen posjednik dobiva bilo kakvu nacionalno prihvaenu ti-tulu, primjerice doktor, inenjer, itd. Takoer, treba istaknuti i ako je titula zakonski zatiena.

2.2 Treba prikazati samo glavno/a podruje/a studija (discipline) koje/a denira/ju gla-vno/a subjektno/a podruje/a za tu kvalikaciju, npr. Politika i povijest, Upravljanjeljudskim resursima (Human Resource Management), Poslovna administracija, Mo-lekularna biologija, itd.

2.3 Navesti ime institucije koja dodjeljuje kvalikaciju. To je esto, ali ne uvijek, istainstitucija kao ona koja provodi i dostavlja programe (vidi pod 2.4). Kvalikacijumoe dodjeljivati institucija koja ima ugovor te koja je dobila koncesiju ili neku vrstu akreditacije od starijeg kompetentnog autoriteta. To moe biti drava, sveu-ilite ili profesionalna institucija. Ponekad stariji autoritet moe biti i strana insti-tucija. Ako je to sluaj, moralo bi biti navedeno ovdje. Takoer, treba istaknuti sta-tus institucije koja dodjeljuje kvalikaciju: privatna/nezavisna, privatna i dravnopriznata, dravna i, ako je potrebno, navesti tko joj je dao akreditaciju, itd. Napo-sljetku, treba navesti opu nacionalnu edukacijsku klasikaciju institucije, npr. sve-uilite, fachhochschule, profesionalno tijelo, tehniki koled, grande ecole, itd. Ako postoji razlika izmeu institucije koja dodjeljuje i one koja isporuuje kvalikaciju,treba navesti i koji je status svake od njih.

2.4 Odnosi se na instituciju koja je odgovorna za isporuku programa studija. U nekim sluajevima moe se razlikovati od one koja dodjeljuje kvalikaciju (vidi pod 2.3).Takoer, treba navesti status institucije koja isporuuje studije: privatna/nezavisna, privatna i dravno priznata, dravna, tko joj je dao akreditaciju, itd. Naposljetku, treba istaknuti opu nacionalnu edukacijsku klasikaciju rukovoditeljske instituci-je, npr. koled visokog obrazovanja, privatni institut, itd.

2.5 Treba navesti jezik/e kojim/a je kvalikacija isporuena i pregledana.

30

3. Informacije o stupnju kvalikacije

3.1 Potrebno je dati toan stupanj kvalikacije i njenog mjesta u pojedinanoj naci-onalnoj edukacijskoj strukturi dodjele (objanjenje i upuivanje na podatke pod rubrikom osam). Lokalni obrazovni okvir bi takoer trebao biti objanjen, npr. sveuilini preddiplomski/postdiplomski, prvostupnik (Baccalaureate) + x godina, itd. Potrebno je ubrojiti i bilo koje relevantne informacije o indikatorima stupnja (level indicators) koji su nacionalno zasnovani i odnose se na kvalikaciju.

3.2 Objasniti slubenu duljinu trajanja programa izraenu u tjednima ili godinama i tono optereenje, ukljuujui informacije o bilo kojim glavnim podkomponen-tama, npr. praktini rad. Preferira se da se optereenje izraava u ukupnom tra-enom studentskom trudu, odnosno u odreenom vremenu koje student utroi na svladavanje programa, ukljuujui predavanja i privatno uenje, ispitivanje, itd. To se moe izraziti kao x sati po tjednu za x tjedana, ili koristei se opisom duljine trajanja, npr. jedna godina redovnog uenja (full- time).

3.3 Popis ili objanjenje same prirode i duljine uvjeta za dobivanje kvalikacije/a ili ra-zdoblja studiranja potrebnog za pristup programu opisanom u Dodatku diplomi, npr. Bachelor Degree, Baccalaureate, itd. To ima posebnu vanost ako je prijelazni studij preduvjet za odreenu kvalikaciju.

4. Informacije o postignutim sadrajima i rezultatima

4.1 U rubrici o nainu odvijanja studija treba navesti je li to redovno, izvanredno, po-vremeno/kombiniranje prakse i predavanja, na daljinu, ukljuujui razliita mjesta (Placements), itd.

4.2 Bilo bi dobro priskrbiti detalje o pravilima koja pokrivaju minimalne traene stan-darde da bi se osigurala kvalikacija, primjerice bilo koje obvezatne ili praktine elemente, ak i ako svi elementi trebaju biti poloeni istovremeno, potom bilo koje teze/disertacijske pravilnike, itd. Treba ubrojiti detalje bilo kojih pojedinanih ele-menata koji pomau u deniranjukvalikacije,posebiceinformacijeo potrebamazauspjean prolaz. Ako je mogue, potrebno je pruiti detalje o ishodima uenja, vje-tinama, sposobnostima i izjanjenje o cilju i objektima povezanima s kvalikacijom.

4.3 Treba iznijeti detalje za svaki od individualnih elemenata ili dijelova kvalikacije injihove teine te popisati stvarne oznake i/ili ocjene postignute u svakom pojedi-nanom glavnom elementu kvalikacije. Pristup bi trebao biti zavren kad je to mo-gue i u skladu s onim to je zapisano u odreenoj instituciji. Trebalo bi pokriti sva ispitivanja i procijenjene komponente i/ili podruje studija ponueno u ispitivanju, ukljuivi bilo koju disertaciju ili tezu. Uz to, treba napomenuti je li to kasnije obra-njeno ili ne. Sve te informacije su esto dostupne u obrascu prijepisa (razvijenom za ECTS). Mnogi sustavi temeljeni na bodovima ukljuuju detaljne prijepise koji se mogu ukljuiti u iri okvir Dodatka diplomi. Ako je informacija o dodjeli bodova izme-u komponenata predmeta i jedinice dostupna, trebala bi se ubrojiti u ovoj toci.

4.4 Priskrbiti informacije o shemi ocjenjivanja i prolaznim oznakama u odnosu na kva-likacijske oznake, npr. oznake su izvan moguih 100% i minimalna prolazna ocje-na je 40%. Postoje velike varijacije u ocjenjivanju unutar i izmeu razliitih nacio-nalno viih edukacijskih institucija i zemalja. Ocjena od 70% u nekim akademskim kulturama se smatra visokom, a u drugim zemljama prosjenom ili loom. Ovdje treba ubrojiti i informacije o upotrebi i raspodjeli ocjena.

4.5 Ako je prikladno, trebalo bi navesti ukupnu klasikaciju nalne kvalikacije, npr.First Class Honours Degree, Summa Cum Laude, Merit, Avec Distinction, itd.

31

5. Informacije o funkciji kvalikacije

5.1 Navesti ako unutar zemlje podrijetla kvalikacija prua pristup daljnjem akadem-skom i/ili profesionalnom studiju, pogotovo ako vodi k bilo kojoj specinoj kva-likaciji ili stupnju studija, npr. pristup doktorskom studiju u Maarskoj. Ako je tosluaj, treba specicirati ocjene i standarde nune za napredovanje. Navesti ako jekvalikacija krajnja dodjela ili dio hijerarhije dodjela.

5.2 Istaknuti detalje bilo kakvih prava na praksu ili profesionalni status prema drate-ljima kvalikacije. Nuno je navesti koji specian pristup, ako postoji, omoguujedodjelu kvalikacije u terminologiji zaposlenja ili profesionalne prakse i(li) ukazujekoji kompetentni autoritet to dozvoljava. Treba navesti ako kvalikacija prua pri-stup reguliranim profesijama (regulated profession).

6. Dodatne informacije

6.1 U sluaju da postoje informacije koje nisu pokrivene navedenim tokama, treba ih ovdje istaknuti, naravno, ako su relevantne za svrhu pristupa samoj prirodi, stupnju i uporabi kvalikacije, primjerice kvalikacija koja obuhvaa razdoblje uenja/izo-brazbe u nekoj drugoj instituciji/tvrtki/zemlji i/ili obuhvaa daljnje relevantne de-talje o viim institucijama visokog obrazovanja u kojima se kvalikacija odvijala.

6.2 Treba navesti bilo koje daljnje korisne informacijske izvore i reference gdje se moe pronai vie podataka o kvalikaciji, npr. internet stranica institucije visokog obra-zovanja; odjel te institucije; nacionalni informacijski centar; europski nacionalno priznati informacijski centri (European Union National Academic Recognition In-formation Centres-NARIC); Vijee Europe/UNESCO, europski nacionalni informacij-ski centri za akademsko priznanje i mobilnost (ENIC).

7. Potvrda Dodatka

7.1 Datum kada je izdan Dodatak diplomi. To ne mora nuno biti datum kad je izdana sama kvalikacija.

7.2 Ime i potpis ovlatene osobe koja ovjerava Dodatak diplomi.7.3 Slubena dunost pojedinca koji obavlja ovjeru.7.4 Slubeni peat institucije koja osigurava autentinost Dodatka diplomi.

8. Informacije o nacionalno viem/im obrazovnom/im sustavu/ima

Treba dati informacije o sustavu visokog obrazovanja: osnovne uvjete za pristup, tipove institucije i kvalikacijske strukture. Ovaj opis bi trebao omoguiti i pruiti kontekst zakvalikaciju te se na nju i odnositi. Standardni okvir za ovakve opise, zajedno sa stvar-nim opisima, trebao bi biti dostupan mnogim zemljama. To je izraeno kao nadopuna projektu, u suradnji s nacionalnim (Europska unija i europsko ekonomsko podruje - European Union and European Economic Area) akademski priznatim informacijskim centrom na akademskom priznanju i mobilnosti (ENIC), ministarstvima i rektorskim konferencijama (Ministres and Rectors conferences).

Kriteriji za etiketu Dodatak diplomi

Etiketu Dodatak diplomi (Diploma Supplement) dobit e institucije koje izdaju ispravno taj Do-datak svakom studentu, nakon zavretka studija, zajedno s diplomom, besplatno i na nekom od poznatih europskih jezika.

32

Institucije iz svih zemalja koje su potpisale Bolonjsku deklaraciju mogu se prijaviti za etiketu DS. Procjena prijava za druge zemlje nije iskljuena, ali u ovom trenutku nije zajamena.

Institucije moraju dati primjere nekoliko originalnih Dodataka diplomi, kao i javnu obavijest in-stitucije u kojoj se istie da se Dodatak diplomi izdaje svakom diplomiranom studentu. Prijave koje ne sadre sve dokumente zatraene u prijavnom obrascu za etiketu Dodatak diplomi nee se uzeti u obzir.

Popis institucija koje imaju tu etiketu objavljen je na internetu. Njeno posjedovanje pridonosi ugledu odreene institucije i pokazuje da je ona pouzdan partner.

Primjeri i informacije razmotrit e Europska komisija uz pomo nezavisnih strunjaka. DS etiketa vrijedi tri godine. Tijekom tog razdoblja ECTS/DS savjetnici mogu preuzeti posjete na stranici i ako se pokae da traeni uvjeti nisu ispunjeni, DS etiketa se moe povui. Kriteriji i postupak kod povlaenja etikete DS bit e objavljeni na internet stranici Komisije.

Prijavna procedura za etiketu Dodatak diplomi

Prijavni obrasci za etiketu Dodatak diplomi

Godinji datum prijave: 1. studeni

Rezultati prvog kruga selekcija za DS etiketu, 1. studeni 2003.

Sveukupan broj prijava: 85

Austrija 1

Belgija 4

eka 1

Njemaka 6

Danska 9

Estonija 1

Finska 12

Francuska 1

Nizozemska 2

Norveka 25

Poljska 1

Portugal 1

vedska 17

Slovenija 1

Turska 3

Odabrano institucija: 28

Sudei po broju uspjenih prijava (33%), oito je da su uvjeti za dobivanje etikete Dodatak diplo-mi znatno laki nego oni za ECTS etiketu.

33

Jedna od najmanjih zemalja ukljuenih u Bolonjski proces Norveka zasluna je za polovicu uspjenih prijava. Nordijske zemlje zajedno su dobile vie od 75% dodijeljenih etiketa, sa ved-skom i Finskom koje su imale svaka po 3 i Danska 2 uspjene prijave. Njemaka je imala 2 uspjene prijave, a Austrija, Estonija Poljska i Portugal po jednu svaka.

Uspjeh Norveke moemo pripisati njihovom ministarstvu, koje je izdalo pismo u kojem se zatra-ilo da sva sveuilita odmah ponu primjenjivati DS etiketu. Pred kraj 2001. godine sve institucije su razvile i odmah poele primjenjivati Dodatak diplomi.

Najei razlozi za neuspjene prijaveKao i s ECTS prijavama, najei uzroci neuspjenih prijava su to nisu bile zadovoljene smjernice kako ispuniti podatke kao i to nisu pruene traene informacije u svih osam rubrika Dodatka. Najei propust bio je pod rubrikom 4 (Informacije o postignutim sadrajima i rezultatima). To se posebno odnosilo na detalji programa pod rubrikom 4.3 (studirani moduli ili jedinice), i postignute individualne ocjene/oznake/bodovi. Veina institucija objavila je Dodatke s popu-njenim relevantnim sekcijama, ali nije priloila nikakav materijal koji bi podupro njihovu prijavu. Neuspjeh u pruanju informacija na nacionalno viim obrazovnim sustavima pod rubrikom 8 takoer je razlog odbijanju odreenog broja prijava.

Lista institucija s DS etiketom28505 PDAGOGISCHE AKADEMIE DES BUNDES IN N, AT28375 FACHHOCHSCHULE STRALSUND, DE28749 HANDELSHOCHSCHULE LEIPZIG GMBH, DE28824 SYDDANSK UNIVERSITET, DK101822 DANMARKS PDAGOGISKE UNIVERSITET, DK64947 ESTONIAN BUSINESS SCHOOL, EE29497 OULUN SEUDUN AMMATTIKORKEAKOULU, FI29560 TAMPEREEN YLIOPISTO, FI29574 LAUREA-AMMATTIKORKEAKOULU, FI29625 HGSKOLEN I BOD, NO29627 HGSKOLEN I LILLEHAMMER29642 HGSKOLEN I NARVIK, NO 29643 UNIVERSITETET I BERGEN, NO29646 HGSKOLEN I AGDER, NO 29650 NORGES VETERINRHGSKOLE, NO 29652 HGSKOLEN I NORD-TRNDELAG, NO29654 HGSKOLEN I TROMS, NO29684 HGSKOLEN I SR-TRONDELAG, NO29714 UNIVERSITETET I OSLO, NO29724 UNIVERSITETET I TROMS, NO29726 HGSKOLEN I MOLDE, NO100293 HGSKOLEN I GJVIK, NO218548 HGSKOLEN I LESUND, NO 68668 WYZSZA SZKOLA HUMANISTYCZNO-EKONOMICZNA W LODZI, PL29238 UNIVERSIDADE DO MINHO, PT29350 UPPSALA UNIVERSITET, SE29369 MLARDALENS HGSKOLA,SE29375 VXJ UNIVERSITET, SE

34

esto postavljana pitanjaJe li upotreba ECTS bodova u Dodatku diplomi obavezna?

Ne, ali se strogo preporua. Dobra je praksa da institucija u Dodatak diplomi, pod rubrikom 4.3, ukljui ECTS prijepis ocjena cijelog studija diplomiranog studenta. Uklapanje ECTS bodova svaka-ko e pomoi transparentnosti informacija danim u Dodatku.

Je li etiketa Dodatak diplomi povezana s ECTS etiketom?

Ne. Svaka se etiketa moe dobiti zasebno. Ipak, preporua se da se uvedu zajedno, uz pomo zajednikih informacijskih potpora, jer informacije potrebne za oba alata mogu biti sline. Lake ih je stoga zajedno sakupiti, kombinirati i pohraniti, a potom su dostupne za obje svrhe pa je je-dnostavnije prijaviti se za obje etikete u isto vrijeme.

Je li mogue izdati Dodatak diplomi bez informacija o elementima, predmetima, modulima ili jedinicama studija, kao to je objanjeno u rubrici 4.3?

Ne, takav dokument ni u kojem sluaju ne bi bio slubeni Dodatak diplomi.

R j e n i k

PROCJENA (ASSESSMENT)Obuhvaa cjelokupni spektar pisanih, usmenih i praktinih testova/ispitivanja, projekata i portfo-lija koji se koriste da bi se ocijenio napredak studenta u predmetnoj jedinici ili modulu. Ovim se mjerama moe koristiti i sam student, za procjenu vlastitog uspjeha i napretka (formativna pro-cjena- formative assessment), ili pak institucija, da bi ocijenila je li student postigao ishode uenja u predmetnoj jedinici ili modulu (zbirna procjena- summative assessment).

KRITERIJI ZA PROCJENU (ASSESSMENT CRITERIA)Opisi onoga to se oekuje od studenta da bi demonstrirao postizanje ishoda uenja.

GRUPA (COHORT)Grupa studenata koji su zapoeli isti studij u istoj godini.

SPOSOBNOSTI (COMPETENCES)Sposobnosti predstavljaju dinaminu kombinaciju odlika, sposobnosti i stavova. Njihov razvoj i odravanje cilj je obrazovnih programa. Formiraju se u razliitim predmetnim jedinicama i procje-njuju u razliitim stadijima. Mogu se podijeliti u predmetne - tematski vezane (ovisno o speci-nome podruju studiranja) i openite (zajednike svim programima studija).

35

ISKUPLJENJE (CONDONING)Iskupljenje je termin koji se koristi kad ispitivaki odbor izuzme studenta od ponovne procjene u modulu koji je pao ako je ostale srodne module savladao uz vrlo visoke ocjene.

KONTAKTNI SATI (CONTACT HOURS)Razdoblje od 45-60 minuta u kojem predava u obliku poduavanja odrava kontakt sa studen-tom ili grupom studenata.

KONTINUIRANA PROCJENA (CONTINUOUS ASSESSMENT)Kontinuirana procjena se provodi unutar razdoblja poduavanja i tako pridonosi konanoj procjeni.

PRIBLIAVANJE (CONVERGENCE)Pribliavanje obuhvaa svojevoljno prisvajanje prikladnih pravila za postizanje zajednikog cilja. Pribliavanjem se, unutar strukture nacionalnog obrazovnog sustava, bavi Bolonjski proces.

PREDMETNA JEDINICA/MODUL (COURSE UNIT/MODULE)Samostalno, formalno strukturirano iskustvo uenja. Trebalo bi imati logino i jasno objanjenu grupu traenih ishoda uenja, odnosno koje se sposobnosti trebaju zadobiti te koji su kriteriji procjene.

RADNI ZADACI (COURSEWORK)Radni zadaci deniraju traene zadatke unutar predmetne jedinice ili modula.

BOD (CREDIT)U sluaju ECTS-a, bod je jedinica kojom se mjeri optereenje studenta u odreenom vremenu.

PRIKUPLJANJE BODOVA (CREDIT ACCUMULATION) U sustavu prikupljanja bodova treba za uspjeno svladavanje semestra, akademske godine ili cije-log studija prikupiti odreeni broj bodova, u skladu sa zahtjevima programa. Bodovi se dodjeljuju i akumuliraju samo kad se procjenom potvrdi uspjeno postignue traenih ishoda uenja.

OKVIR BODOVANJA (CREDIT FRAMEWORK)Sustav koji omoguava mjerenje i usporedbu postignutih ishoda uenja unutar konteksta razli-itih kvalikacija, programa studija i okoline u kojoj se ui, na temelju optereenja studenta uodreenom vremenu.

RAZINA BODOVANJA (CREDIT LEVEL)Razina bodovanja je indikator relativnih zahtjeva uenja i studentove autonomije. Moe se teme-ljiti na godini uenja i/ili vrsti predmeta (npr. poetniki/napredni/specijalizirani).

36

TIP BODOVANJA (CREDIT TYPE)Tip bodovanja je pokazatelj statusa predmetne jedinice ili modula u studijskom programu. Pri-mjerice, ona moe biti opisana kao jezgra - core (glavna predmetna jedinica), srodna - related (jedinica koja prua instrument/potporu) ili sporedna - minor (izborna predmetna jedinica).

CIKLUS (CYCLE) Ciklus je tijek studiranja koji vodi do akademske diplome. Jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije je usvajanje sustava temeljenog na dva glavna ciklusa: preddiplomskom i diplomskom. Prema doktorskim studijima se sada uglavnom odnosi kao prema treem ciklusu.

DIPLOMA (DEGREE)Diploma opisuje kvalikaciju koju dodjeljuje visokokolska institucija nakon uspjenog zavretkaprograma studija. Unutar sustava prikupljanja bodova program studija je zavren kad se prikupi odreeni broj bodova dodijeljenih za postignue ishoda uenja.

DODATAK DIPLOMI (DIPLOMA SUPPLEMENT)Dodatak diplomi je dokument dodan formalnoj diplomi/kvalikaciji, dizajniran da bi opisao narav,razinu, kontekst, sastav i status predmeta koje je vlasnik kvalikacije pohaao i uspjeno savladao.

DOKTORAT (DOCTORATE or DOCTORAL DEGREE)Visoka kvalikacijska razina koja je meunarodno priznata i koja kvalicira osobu za istraivaki iliakademski rad. Ukljuuje dostatnu koliinu vlastitog istraivakog rada predstavljenog u tezi. Ugla-vnom se odnosi na diplomu koja se dodjeljuje nakon zavravanja studija koji spada pod trei ciklus.

EUROPSKI BODOVNI I AKUMULACIJSKI SUSTAV-ECTS (European Credit and Accumulation System)

ECTS je sustav za poveanje transparentnosti edukacijskih sustava i omoguavanje mobilnosti studenata diljem Europe kroz prijenos bodova. Temelji se na opoj pretpostavci da globalno optereenje u akademskoj godini uenja iznosi 60 bodova. Taj je broj bodova raspodijeljen po predmetnim jedinicama ili modulima, da bi se opisala koliina optereenja studenta za postignu-e ishoda uenja. Prijenos bodova zajamen je dogovorima koje potpisuju matina institucija, institucija-domain i mobilni student.

ERASMUS (European Community Action Sheme for the Mobility of University Students)Program Europske unije za mobilnost u podruju visokog obrazovanja.

ISPITIVANJE (ISPIT), (EXAMINATION-EXAM)Termin ispit uglavnom se odnosi na formalni pisani i/ili usmeni test koji se polae po zavretku predmetne jedinice ili modula, ili kasnije tijekom akademske godine. Upotrebljavaju se i ostale metode procjene. Testovi unutar predmetne jedinice ili modula spadaju pod kontinuiranu procje-nu (continuous assessment) ako doprinose konanoj procjeni.

37

PRVI STUPANJ (FIRST DEGREE)Kvalikacija prvog ciklusa, denirana prema Bolonjskoj deklaraciji, koja se uglavnom dodjeljujenakon uspjeno zavrene minimalno tri godine ili prikupljanja 180 ECTS bodova, obiljeava se prvom diplomom.

OCJENA (GRADE)Konana procjena temeljena na ukupnoj izvedbi unutar pojedinane predmetne jedinice ili mo-dula u programu studija.

DIPLOMSKI STUDIJI (GRADUATE STUDIES)Studij koji slijedi nakon primitka prve diplome, a nakon ijeg zavretka slijedi primitak diplome drugog ciklusa.

VISOKO OBRAZOVANJE (HIGHER EDUCATION)Visoko obrazovanje odgovara programu studiranja kojem student pristupa imajui ili prikladnu svje-dodbu zavrene srednje kole ili, openito, dvanaest godina kolovanja, potom neku drugu relevan-tnu profesionalnu kvalikaciju ili drugo ranije uenje odnosno ranije steeno iskustvo. Dobavlja moe biti sveuilite, uilita strunih studija, institucije visokog obrazovanja, koledi, politehniki studiji itd.

ICT PODUAVANJE (ICT TEACHING)ICT poduavanje ukljuuje poduavanje/uenje/nauk u kojem se koristi informacijska i komuni-kacijska tehnologija. Uglavnom se odvija u e-uenje okruenju.

ISHODI UENJA (LEARNING OUTCOMES)Ishodi uenja su izjave o tome to se oekuje da student zna, razumije i/ili moe demonstrirati na-kon zavrenog procesa uenja. Ishode uenja moraju pratiti prikladni kriteriji procjene, koji se pak mogu koristiti za ocjenu jesu li postignuti oekivani ishodi uenja postignuti. Ishodi uenja zajedno s kriterijem procjene tono odreuju uvjete za dodjeljivanje bodova, dok se ocjenjivanje temelji na postignuima iznad ili ispod uvjeta kojim se dodjeljuje bod. Prikupljanje i prijenos bodova mogue je samo ako postoje jasni ishodi uenja koji tono pokazuju za koja e se postignua dodijeliti bod.

VRIJEME UENJA (LEARNING TIME)Broj sati potreban prosjenom studentu za postizanje odreenih ishoda uenja i, nakon procjene, za dobivanje bodova.

OCJENA (MARK)Bilo koja numerika ili kvalitativna mjera kojom se opisuje rezultat procjene u individualnoj pre-dmetnoj jedinici ili unutar odreene ljestvice ocjenjivanja.

MODUL ( MODULE)Vidi pod predmetna jedinica.

38

IZBORNI PREDMET (OPTIONAL COURSE)Predmet koji moe biti ukljuen u program studija kao njegov dio, ali nije obavezan za sve studente.

PROGRAM STUDIJA (STUDY PROGRAMME)Odobreni skup predmetnih jedinica ili modula potrebnih za dodjelu odreene diplome, a mogu se odrediti kroz niz ishoda uenja koji moraju biti postignuti za dobivanje odreenog broja bodova.

PRIZNAVANJE (RECOGNITION)Priznavanje unutar ECTS-a zahtijeva da bodovi koje je student dobio kroz uspjeno zavravanje predmetnih jedinica ili modula koji su opisani u sporazumu o uenju pri sveuilitu-domainu moraju biti zamijenjeni istovjetnim brojem bodova na matinom sveuilitu.

PREBAENO ISPITIVANJE (ISPIT) ili PROCJENA (RESIT EXAMINATION, EXAM or ASSESSMENT)

Studentima koji nisu mogli proi ispitivanje ili procjenu u prvom roku moe biti ponuena prilika da ispitivanje ili procjenu prou u kasnijem roku.

DIPLOMA DRUGOG CIKLUSA (SECOND CYCLE DEGREE)Diploma drugog ciklusa je visokokolska kvalikacija koja se dodjeljuje nakon uspjeno zavre-nog drugog ciklusa studija i moe podrazumijevati istraivaki rad. Student uglavnom odlazi u drugi ciklus studija nakon zavretka prvog.

VJETINE (SKILLS)Vjetine su sposobnosti koje se formiraju tijekom studiranja i mogu se podijeliti na specine i ope.

TEZA (THESIS)Teza je formalno prezentiran pisani rad koji se temelji na samostalnom istraivakom radu, a po-treban je za dobivanje diplome (uglavnom za postizanje drugog stupnja ili doktorata).

USKLAIVANJE (TUNING)Tune znai sinkronizirati radio na eljenu frekvenciju; to takoer znai uskladiti razliite instru-mente orkestra da bi se glazba mogla izvesti bez neeljenih neusklaenosti. U sluaju istoimenog projekta to znai stvaranje dogovorenih referentnih toaka za organizaciju visokokolskih stru-ktura Europe, imajui na umu da je razliitost tradicija pozitivan imbenik u stvaranju dinaminog zajednikog podruja visokog obrazovanja.

KONZULTACIJA S TUTOROM (TUTORIAL)Vrijeme u kojem nastavnik poduava s ciljem dubljeg istraivanja materije, ponovni pregled i ra-zgovor o materijalima i temama predstavljenim u predmetnoj jedinici ili modulu.

39

PREDDIPLOMSKI STUDIJI (UNDERGRADUATE STUDIES) To su studiji koji se uglavnom odrauju prije primitka prve diplome.

OPTEREENJE (WORKLOAD)Optereenje ukljuuje sve aktivnosti uenja koje su potrebne za postignue ishoda uenja (preda-vanja, praktini rad, pronalaenje informacija, samostalno uenje, itd.).

St a n d a rd n i o b ra s c i i i s p u n j e n i p ri m j e ri n a I nte rn e t u

Obrasci i ispunjeni primjeri istih mogu se nai na web stranicama Europske komisije

http://europa.eu.int/comm/education/programmes/socrates/ects/guide_en.html

http://europa.eu.int/comm/education/programmes/socrates/usersg_en.html

VODI ZA KORISNIKE ECTS-a I DODATKA DIPLOMI

NAKLADNIKAgram Naklada d.o.o.

UREDNIK Daniel Mondekar

PRIJEVODNikolina ZaninoviDanijel Kokotovi

Maja Dekovi

GRAFIKA OBRADAAljoa Liji

PRIJELOMDanijel ah

LEKTURAMelita KovaeviDubravka Blako

KOREKTURAMaja Dekovi

TISAKtern Graka d.o.o.

ISBN 953-7214-03-6

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 378.2(4-67 EU)(036) VODI za korisnike ECTS-a i dodatka diplomi / . - Zagreb : Agram naklada, 2006. Na nasl. str.: Glavna uprava za obrazovanje i kulturu. ISBN 953-7214-03-6 I. Europski sustav za prijenos i prikupljanje studijskih bodova -- VodiII. Bolonjska deklaracija -- Bodovni sustav 460327064

UNiverzitetText Box