Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
Transcript of Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
1/50
Sveučilište u ZagrebuEkonomski fakultet - Zagreb
SEMINARSKI RAD
izrađeno u IV. semestru
Zagreb, lipanj !!".
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
2/50
PREDGOVOR
#enomen mena$%menta, ne samo kao teorije, ve& još više, i kao uspješne prakse, ve& $ugo
zaokuplja pozornost znanstvene i stručne javnosti. ' sve globaliziranijem svijetu,
$iferen(ija(ija uspješni) o$ neuspješni) organiza(ija temelji se primarno na sposobnosti
mena$%menta koji te organiza(ije vo$i.
Za mena$%ment znamo $a je znanost, afirmirana ve& sto go$ina, a za uspješan mena$%ment
vjerujemo $a sa$r%ava i elemente umije&a, gotovo bi se moglo re&i, elemente umjetnosti.
'pravo je to razlog zašto se mena$%ment ne mo%e nika$a $okraja naučiti, a još manje kopirati.
'spje) organiza(ija, više nego ika$a $o sa$a, rezultat je $jelotvornog mena$%menta. *
uspješnog mena$%menta nema bez sposobni) i talentirani) lju$i, bez mena$%era i
o$govaraju&ega stručnog znanja i vještina.
+rije gotovo tri $esetlje&a sam pojam mena$%menta u $ruštvu još je bio ne$ovoljno prisutan, a
potreba za njegovim izučavanjem i usvajanjem ti) znanja tek se nazirala. o je stoga što razvoj
mena$%menta za)tijeva tr%išno i konkurentsko okru%enje koje imanentno promiče ulogu
poje$in(a, mena$%era i mena$%menta te op&enito lju$i u ekonomskom razvoju i organiza(ijskojuspješnosti te tra%i $rugačije me)anizme, znanja i kompeten(ije. azvojem takvi) o$nosa i u
nas izuzetno raste interes za usvajanjem mena$%erski) znanja i te)nologije/ mena$%menta.
0oglo bi se re&i slje$e&e1 što je konkuren(ija ve&a, to je ve&a i potreba za kvalitetnim
mena$%erima i mena$%mentom i temeljnim znanjima koja ga o$ređuju.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
3/50
SADRŽAJ
2. 'V34 ................................................................................................................................5
. +6*7I*78E ...................................................................................................................9 .2. 4efini(ija, razine i tipovi planiranja............................................................................9
.. 7ačini planiranja .........................................................................................................:
.;. emeljne o$re$ni(e planiranja ....................................................................................:
.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
4/50
>.; 0o$eli vo$stva ..........................................................................................................5
>.;.2. 0o$eli osobina vođe .......................................................................................5
>.;.. Bi)evioristički mo$eli .....................................................................................9
>.;.;. ?ontingen(ijski Csitua(ijskiD mo$eli ...............................................................:
>.;.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
5/50
6IE*'*......................................................................................................................
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
6/50
1. UVOD
+oimanje mena$%menta kao pro(esa pojavljuje se ve& s prvim teorijama mena$%menta pa se
tako i pro(esna teorija mena$%menta, čiji je utemeljitelj FenrG #aGol, temelji na tvr$nji $a jemena$%ment pro(es. 7aime, mena$%ment je uvijek pro(es s pomo&u kojeg se transformiraju
inputi u outpute. 'pravo je ključan za$atak mena$%menta $a u tom pro(esu transforma(ije
ostvari maksimalni output u o$nosu na ulazne veličine u pro(es transforma(ije. ?oliko &e u
tom pro(esu uspjeti, ovisi o njegovim sposobnostima funkcija menadžmenta. 7aime, moglo bi
se re&i $a $anas $ominira takva klasifika(ija funk(ija koja se $ijeli na1
• planiranje,
• organiziranje,• upravljanje ljudskim potencijalima (kadroviranje),
• vođenje i
• kontroliranje.
'pravo kroz te funk(ije mena$%menta, mena$%ment se i ostvaruje kao pro(es. akođer se iz
ovi) mena$%erski) funk(ija izvo$e i osnovni planovi i za$a(i mena$%era pa tako svaki
mena$%er mora planirati, organizirati, upravljati lju$skim poten(ijalima, vo$iti i kontrolirati.
4akle, svi mena$%eri bez obzira na kojoj se organiza(ijskoj razini nalaze, obavljaju sve
mena$%erske funk(ije, a razlikuju se po tome koliko vremena posve&uju poje$inoj o$ funk(ija
mena$%menta. +rema tome, vr)ovni mena$%ment najviše vremena utroši na planiranje i
organiziranje poslova u po$uze&u, $ok mena$%ment prve razine najviše vremena utroši na
neposre$no vođenje zaposleni) u ostvarivanju utvrđeni) (iljeva. Hto se tiče mena$%menta
sre$nje razine, on se vremenski najviše bazira na organiziranje i vođenje. 3no što je
karakteristično je $a sve tri razine mena$%menta po$je$nako vremena utroše na kadroviranju,
što još je$nom naglašuje va%nost te funk(ije. 7a kontroliranje se troši najmanje vremena nasvim razinama mena$%menta jer su ve& izgrađeni sustavi kontrole koji olakšavaju ra$
mena$%era i što je samokontrola sve bitniji $io svakog posla. Svaka o$ funk(ija mena$%menta
ostvaruje se izvršavanjem niza aktivnosti koje se mogu promatrati s različiti) aspekata o$ koji)
su $va karakteristična. +rvi promatra aktivnosti mena$%era s aspekta njegova $nevnog ra$a, a
$rugi te iste aktivnosti promatra s aspekta uloga koje mena$%er ima obavljaju&i svoj posao.
5
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
7/50
2. PLANIRANJE
4rugo poglavlje, Planiranje, $etaljno istra%uje prvu i izrazito va%nu ulogu mena$%menta. +ri
tome su objašnjeni temelji planiranja, o$nosno ono što organiza(ija %eli posti&i. 7aime, prvi
po$naslov se bavi o$ređivanjem pojma planiranja te njegovim razinama i tipovima. akođer
ovo poglavlje $etaljnije proučava načine planiranja te viziju, misiju, (iljeve i strategiju.
+oglavlje završava opisom strategijskog mena$%menta, presu$noga za $ugoročan uspje)
organiza(ija.
2.1. Definicija, raine i !i"#$i "laniranja
+laniranje je prva funk(ija mena$%menta, što znači $a mena$%ment kao pro(es upravo
započinje tom funk(ijom. 0o%emo re&i $a je planiranje pro(es postavljanja (iljeva i izbora
strategije i aktivnosti za postizanje ti) (iljeva.
' razmatranju problematike planiranja svakako se postavlja pitanje zašto je ono nu%no. 'pravo
zbog toga ?reitner ističe $va kon(eptualna razloga, i to ograničenost resursa i neizvjesnost
okoline.2 3graničenost resursa uvjetuje nji)ovu plansku upotrebu kako se ne bi iznena$a
is(rpili i kako ne bi nastupile sve poslje$i(e koje iz toga slije$e. 7eizvjesnost okoline za)tijeva
također planiranje, pri čemu se plan mo%e tretirati je$nim o$ instrumenata ovla$avanja tom
okolinom.
+laniranje ima svoju )ijerar)iju koju karakteriziraju tri razine korespon$entne razinama
mena$%menta. 4akle, postoje tri razine planiranja, a to su1
2. S*EH?* *ZI7* Ctop mena$%mentD je eksterno orijentirana i u tom smislu
provo$i skeniranje okoline te $efinira viziju, misiju, (iljeve i strategije. @iljevi koje
$efinira ta razina planiranja o$nose se na opstanak i razvoj po$uze&a na $ugi rok,
vo$e&i računa isto$obno o efektivnosti i efikasnosti.
2 Buble, 0. C!!5D 3snove mena$%menta. Zagreb1 Sinergija, str. "5-"9, prema1 ?reitner, . C2:":D 0anagement.
Boston1 Foug)ton 0ifflin @ompanG, str. 2
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
8/50
. *?I?* *ZI7* Csre$nji mena$%mentD se bavi prevođenjem strateški) (iljeva u
spe(ifične (iljeve poje$ini) organiza(ijski) $ijelova po$uze&a, najčeš&e oni)
funk(ijski), kao što su istra%ivanje i razvoj, marketing, proizvo$nja, finan(ije i $r.
;. 3+E*IV7* *ZI7* Cni%i mena$%mentD je usmjerena na rutinske za$a&e kao što su
proizvo$ni tokovi, planiranje isporuka, utvrđivanje potreba u lju$skim resursima, it$.
' teoriji i praksi razvijeni su brojni tipovi planiranja o$ koji) među najpopularnijima su1;
2. 8e$nokratni planovi se izrađuju zbog ispunjenja seta (iljeva za koje nije vjerojatno $a &e
se ponoviti u bu$u&nosti. azlikuju se $va tipa ti) planova1
• Program se o$nosi na prove$bu je$nokratni) (iljeva koji po obu)vatu čine neki
veliki pot)vat, a koji mo%e za)tijevati više go$ina za ostvarenje. akvi su
programi, npr. otvaranje nove tvorni(e, uvođenje novi) proizvo$ni) linija i sl.
• Projekt se o$nosi na neki konkretni problem koji treba riješiti u o$ređenom
vremenskom roku $a bi se po$uprlo ostvarenje trajni) planova po$uze&a.
. rajni planovi se o$nose na planiranje oni) aktivnosti koje se re$ovito ponavljaju
tijekom planskog raz$oblja. azlikuju se tri tipa ti) planova, a to su1
• Politike koje su unaprije$ zauzeti stavovi u vezi s pitanjima koja &e se pojaviti u
poslovanju po$uze&a i za)tijevati $a se o njima $onese o$luka.
• Pravila kao što su spe(ifični za)tjevi koji ne $opuštaju slobo$u o$lučivanja, što
znači $a su $irektivne naravi.
• Procedure koje su takav instrument mena$%menta kojima se propisuje najbolji
način izvršavanja posebno rutinski) i ponovljeni) poslova.
;. ?ontingen(ijski planovi se nazivaju još i s(enarij. +ri izra$i ti) planova planeri
i$entifi(iraju faktore koji se ne mogu kontrolirati kao što su re(esija, infla(ija,
te)nološki razvoj ili sigurnosni slučajevi.
; Buble, 0. C!!5D op. (it., str. :!-:
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
9/50
2.2. Na%ini "laniranja
Više je načina na koje se mo%e planirati. ra$i(ionalnim načinima planiranja smatraju se <
planiranje odozgo prema dolje, planiranje odozdo prema gore te pregovaračko planiranje $ok je participativno planiranje suvremeni način.
Planiranje odozgo prema dolje ili centralizirano je planiranje ko$ kojeg temeljne o$re$ni(e
planiranja $efiniraju oni na najvišim razinama ili pak o$jeli za planiranje te i) prenose svima
koji su u )ijerar)iji ispo$ nji).
Planiranje odozdo prema gore je planiranje koje kre&e o$ operativni) potreba i %elja, $akle
započinje na najni%im organiza(ijskim razinama.
Pregovaračko planiranje je planiranje pri kojem se (iljevi i strategije formuliraju na temelju
pregovora između različiti) strana koje smatraju $a imaju pravo utje(aja.
Participativno planiranje je planiranje g$je su$jeluju svi zaposleni(i neke organiza(ije, a ne
samo mena$%eri najviši) razina i stručnja(i za planiranje.
2.&. 'e(eljne #)re)nice "laniranja
' temeljne o$re$ni(e planiranja ubrajaju se vizija, misija, (iljevi i strategija.
• Vizija je (jelovita pre$o$%ba o bu$u&oj sli(i organiza(ije i putovima njezina ostvarenja.>
3sim toga, ona o$govara i na pitanje što želimo postatiJ, $akle što neka organiza(ija
%eli posti&i u bu$u&nosti.5
• 0isija osigurava temelje za ak(iju, o$nosno povezuje stan$ar$e ponašanja s
organiza(ijskom svr)om uz pomo& strategijske i vrije$nosne veze.9
< Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta. Zagreb1 Hkolska knjiga, str.292-29.
> Ba)tijarevi&-Hiber, #., Sikavi(a, +., ur. C!!2D 6eksikon mena$%menta. Zagreb1 0asme$ia, str.
5
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
10/50
• @iljevi su potrebni $a bi se po$uze&e pokrenulo na ak(iju. ' početku treba biti
postavljen osnovni (ilj. 7akon toga kontinuirano treba postavljati ostale (iljeve koji proizlaze iz osnovnog (ilja ili su mu sukla$ni. @iljevi se $efiniraju na in$ivi$ualnoj
razini tako $a se $efinira početna točka ili postoje&e stanje, $efinira točka $o koje treba
sti&i i $efinira vrijeme u kojem (ilj treba ostvariti.
• Strategija je put i način postizanja postavljeni) strateški) (iljeva $a bi se ostvarila
vizija. +rvi autor koji je istakao značaj strategije @)an$ler C2:5.D u knjizi Strategy and
Structure $efinirao je strategiju kao o$ređivanje temeljni) $ugoročni) (iljeva
po$uze&a, prilagođavanja smjerova poslovni) aktivnosti, o$nosno o$ređivanje
kon(ep(ija i izbor resursa potrebni) za postizanje (iljeva/."
2.*. S!ra!e+ij-i (ena)(en!
'z pojam strategije je uvelike vezan pojam strategijskog mena$%menta. Strategijski
mena$%ment se najje$nostavnije i najčeš&e o$ređuje kao pro(es formuliranja i primjene
strategije. *li ta $efini(ija nije $ovoljna. 'pravo je zato strategijski mena$%ment kompleksan,
(jelovit i obu)vatan pro(es i sustav o$luka i aktivnosti usmjeren na optimalno usklađivanje i
korištenje prilika u okolini i strategijski) sposobnosti organiza(ije $a bi se ostvarila o$r%iva
konkurentska pre$nost. 4akle, njezina uloga je1:
• prepoznati osnovne pristupe i načine kojima &e se organiza(ija koristiti $a ostvari svoju
viziju, misiju i strategijske $ugoročne (iljeve,
• izabrati glavne prav(e koji) &e se organiza(ija $r%ati u ostvarivanju ti) (iljeva.
@iljevi koje je takva vrsta mena$%menta postavila su2! kreiranje vrije$nosti za potrošače,
postizanje konkurentske pre$nosti te ostvarivanje natprosječnog profita - rente. ?ako bi
zaključili ovu (jelinu, potrebno je također spomenuti $a pro(es strategijskog mena$%menta
mora biti interaktivan, iterativan te sa$r%avati kontinuiranu i stalnu aktivnost.
" Buble, 0. C!!5D op. (it., str. 2!5.: ei)ri(), F., ?oontz, F. C2::"D 0ena$%ment. Zagreb1 0ate, str. 2>5.2! Ibi$., str. 2>9.
2!
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
11/50
&. ORGANI/IRANJE
re&e poglavlje, Or+aniiranje, proučava $efini(iju organiziranja, organiza(ijsku strukturu i
organiza(ijsku kulturu. +rvi po$naslov se temelji na organiziranju kao funk(iji mena$%menta te
također objašnjava $izajniranje o$nosno projektiranje organiza(ije. Slje$e&a $va po$naslova
govore o organiza(ijskoj strukturi počevši o$ njenog oblikovanja $o pre$stavljanja različiti)
oblika organiza(ijskog $izajna. Za$nji po$naslov objašnjava organiza(ijsku kulturu te upu&uje
na njenu va%nost.
&.1. Definiranje #r+aniiranja
3rganiziranje je je$na o$ funk(ija mena$%menta. 7ajva%niji za$atak te funk(ije je o$re$iti
uloge lju$ima koji ra$e zaje$no. 6ju$i &e najbolje ra$iti zaje$no ako pre(izno i jasno znaju koje
su nji)ove uloge, koji su za$a(i koje moraju obaviti, tj. tko što treba ra$iti. Samo kvalitetna
organiza(ija mo%e osigurati $a se na najbolji mogu&i način uporabe resursi organiza(ije, kako
materijalni tako lju$ski poten(ijali.
' tom se kontekstu organiziranje manifestira kao $jelatnost mena$%menta koja se najčeš&e
pojavljuje po$ nazivom $izajniranje o$nosno projektiranje organiza(ije. 4efini(ija
projektiranja organiza(ije izlazi prvenstveno iz poimanja organiza(ije kao stanja, a potom iz
aspekta promatranja tog pojma. Stoga je i logično što se $anas po$ projektiranjem organiza(ije
tretiraju različiti sa$r%aji. ako Buble22 $efinira projektiranje organiza(ije kao kreativni pro(es
oblikovanja organiza(ijske strukture po$uze&a, sustava ekonomski) o$nosa između $ijelova po$uze&a te sustava upravljanja u po$uze&u primjenom spe(ifične meto$ologije i a$ekvatni)
organiza(ijski) resursa Ckoje i same treba projektiratiD. ' širem smislu projektiranje
organiza(ije uključuje i organiza(ijsku kulturu koja se $jelomično bavi i ve& spomenutim
sustavom ekonomski) o$nosa između $ijelova po$uze&a.
22 Buble, 0. C2::;D 0anagement. Split1 Ekonomski fakultet Split, str. ;5.
22
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
12/50
&.2. O0li-#$anje #r+aniacij-e !r-!re
3rganiziranje je usko vezano uz organiza(ijsku strukturu. 7aime, organiza(ijska struktura se$efinira kao sveukupnost veza i o$nosa između svi) čimbenika proizvo$nje, kao i sveukupnost
veza i o$nosa unutar svakog poje$inog činio(a proizvo$nje o$nosno poslovanja. 7jezino
oblikovanje se sastoji o$ tri osnovna za$atka, i to raščlanjivanja ukupnog zadatka poduzeća,
olikovanje organizacijski! jedinica i uspostavljanja me!anizma koordinacije.
&.2.1. Ra%lanji$anje -"n#+ a)a!-a "#)e3a
3vaj za$atak organiza(ijske strukture o$ velike je va%nosti jer omogu&uje ostvarenje
postavljeni) (iljeva pa stoga izvršenje za$ataka postaje oblik ostvarivanja (iljeva.
?osiol je postavio pet prin(ipa raščlanjivanja ukupnog za$atka, a to su prin(ip raščlanjivanja
za$atka prema izvršenju, prema objektu, prema rangu, prema fazi i prema svrsi.
&.2.2. O0li-#$anje #r+aniacij-i4 je)inica
aščlanjivanje ukupnog za$atka po$uze&a rezultira mnoštvom poje$inačni) par(ijalni)
za$ataka, koje je potrebno grupirati u a$ekvatne (jeline u kojima &e se mo&i uspješno obavljati
(jeloviti za$a(i. aj pro(es se naziva )e"ar!(en!aliacija.2
+rema *llenu, ?oontzu i 3K4onnellu postoji osam prin(ipa grupiranja poje$inačni) za$ataka, a
to su prin(ip sličnosti, prin(ip povezanosti, prin(ip najve&e uporabe, prin(ip posebnog interesa,
prin(ip raz$vajanja, prin(ip autonomije, prin(ip a$ekvatne pozornosti, prin(ip koor$ina(ije.
Za razliku o$ nave$eni) autora, ?osiol smatra $a pri formiranju organiza(ijski) je$ini(a vrije$i
pet prin(ipa koji su se rabili pri raščlanjivanju ukupnog za$atka.
&.2.&. U"#!a$ljanje (e4ania(a -##r)inacije
Stupanj neizvjesnosti za$ataka neposre$no je povezan s varija(ijama u formiranju
organiza(ijski) je$ini(a. 7o postavlja se pitanje kako po$uze&e mo%e reagirati na promjenu
stupnja neizvjesnosti i kakve me)anizme mora ugra$iti u svoju organiza(iju. Empirijska
2 Buble, 0. C!!5D op. (it., str. 2";-2"
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
13/50
istra%ivanja koja su prove$ena uputila su na četiri osnovna me)anizma2; C)ijerar)iju, pravila,
programe i pro(e$ure, slobo$nu o$lučivanja i smanjenje raspona kontroleD.
&.&. O0lici #r+aniacij-e !r-!re
3blik organiza(ijske strukture ključno je pitanje organiza(ije po$uze&a. 4anas je to posebno
va%no i kompleksno pitanje s obzirom na brojne oblike organiza(ijski) struktura koje su $o
sa$a razvijene, kao i oni) koje &e se razvijati u bu$u&nosti. Svi se obli(i organiza(ijski)
struktura obično klasifi(iraju u2
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
14/50
&.&.2. Di$i#nalni #0lici #r+aniacij-e !r-!re
4ivizonalni oblik karakterizira formiranje organiza(ijski) je$ini(a s aspekta objekta. +ri tom
objekt mo%e biti proizvo$, grupa proizvo$a, pro$ajna linija ili geografsko po$ručje. 3snovni
kriterij ovog grupiranja je pre$metna, o$nosno teritorijalna pripa$nost, što znači $a se
poje$inačni za$a(i grupiraju prema unaprije$ $efiniranim proizvo$nim ili tr%išnim
segmentima. azlikuju se $va osnovna mo$aliteta $ivizionalnog oblika2> L predmetni i
teritorijalni"
Predmetni olik karakterizira grupiranje poje$inačni) za$ataka u takve organiza(ijske je$ini(e
koje su usmjerene na proizvo$nju i pro$aju je$nog proizvo$a ili skupine proizvo$a.
Slika ;. 0o$el pre$metne Cproizvo$neD organiza(ijske strukture po$uze&a
Izvor1 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta.
Zagreb1 Hkolska knjiga, str ;5;.
#eritorijalni olik se primjenjuje u onim slučajevima ka$a se potrebe kupa(a ili neposre$ne
karakteristike proizvo$a mogu najbolje za$ovoljiti na lokalnoj osnovi i ka$a za)tjevi za sam2> Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. ;5;.
2
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
15/50
proizvo$ nisu tako kompleksni $a bi uspostavljanje regionalni) punktova učinili suviše skupim
i nepraktičnim.25
Slika
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
16/50
etiri su ključne uloge u matričnoj strukturi, i to29 glavni mena$%er , mena$%er proizvo$,
funk(ijski mena$%er i zaposlenik s $va šefa.
Slika >. 0o$el matrične organiza(ijske strukture
Izvor1 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta.
Zagreb1 Hkolska knjiga, str. ;9;.
&.&.*. Pr#ceni #0lici #r+aniacij-e !r-!re
3va organiza(ijska struktura temelji se na logi(i strukturiranja organiza(ije koja umjesto
funk(ijskog i pre$metnog kriterija grupiranja pri)va&a kriterij pro(esa i formiranje timova.
7aziva se još i )orizontalna i timska organiza(ija, a sastoji se o$ procesa i timova"
Slika 5. Forizontalni pro(es kroz o$jele29 Ba)tijarevi&-Hiber, #. i $r. C2::2D op. (it., str. 2:9.
25
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
17/50
Izvor1 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta.
Zagreb1 Hkolska knjiga, str. ;9>.
&.&.6. Mreni #0li- #r+aniacij-e !r-!re
Zasnovana je na samoupravnim timovima i ra$ni(ima po$uprtim suvremenom informatičkom
te)nologijom koja je osigurala nji)ovo povezivanje u različite oblike mre%a.
0re%ne strukture su najbolje prilagođene veoma kompleksnoj i neizvjesnoj okolini g$je su
potrebne multiple kompeten(ije i fleksibilni o$govori.2" +rimjerene su za po$uze&a svi)
veličina, i onima koja operiraju na lokalnom i na globalnom tr%ištu, s tim $a im je (iljspe(ijaliza(ija i inova(ija.
Slika 9. 0re%na organiza(ija
2" Ba)tijarevi&-Hiber, #. i $r. C2::2D op. (it., str. !;.
29
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
18/50
Izvor1 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta.
Zagreb1 Hkolska knjiga, str. ;95.
&.*. Or+aniacij-a -l!ra
3rganiza(ijska kultura je relativno trajan i spe(ifičan sustav temeljni) vrije$nosti, uvjerenja,
normi i običaja, tj. nevi$ljiva, neformalna svijest organiza(ije koja usmjerava ponašanje,
mišljenje i aktivnost zaposlenika i koja se oblikuje iz toga. ?ultura pri$onosi stvaranju imi$%a i
osnova je za stvaranje vizije po$uze&a. Simbolički se prikazuje santom le$a koja ima 2: vi$ljivi
$io Cizna$ vo$eD i nevi$ljivi $io Cispo$ vo$eD.
Vi$ljivi $io je onaj kojega uočavaju i prepoznaju lju$i unutar i izvan po$uze&a. o su statusni
simboli, običaji, rituali, (eremonije, jezik i komunika(ija te priče.
7evi$ljivi $io je onaj koji je te%i za uočiti i prepoznat pa čak i osobama unutar po$uze&a. o
mogu biti vrije$nosti, norme, stavovi, vjerovanja, osje&aji.
*. UPRAVLJANJE LJUDSKIM PO'EN7IJALIMA
2: Ba)tijarevi&-Hiber, #. i $r. C2::2D op. (it., str. .
2"
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
19/50
etvrto poglavlje, U"ra$ljanje lj)-i( "#!encijali(a, proučava mena$%ment koji se bavi
lju$ima kao je$inim %ivim elementima organiza(ije. 7akon kratkog uvo$a u upravljanje
lju$skim poten(ijalima, istra%ivanje se nastavlja s njezinim funk(ijama, točnije nekima o$ nji).
Istra%ivanje te za$a&e završava opisom obrazovanja i razvoja zaposlenika.
*.1. P#ja( i na%enje lj)-i4 "#!encijala
6ju$ski poten(ijali Clju$i, resursiD čine %ivi faktor organiza(ije po$uze&a Clju$ski kapital/D koji
svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnoš&u $anas najviše pri$onosi uspješnom
ostvarenju (iljeva po$uze&a. Bitno se razlikuju o$ materijalni) resursa - lju$ski su resursi
je$instveni za svako po$uze&e i ne mogu se kopirati.
*.2. 5n-cije "ra$ljanja lj)-i( "#!encijali(a
#unk(ije upravljanja lju$skim poten(ijalima su pro(esi kojim se utvrđuju potrebe za lju$skim
poten(ijalima te pronalaze poten(ijalni kan$i$ati za ponuđene poslove. ' tom se okviru
provo$i veoma široka informativna aktivnost kako bi se poten(ijalni kan$i$ati upoznali, ne
samo s poslovima na koje bi se mogli natje(ati, ve& i s nji)ovim polo%ajem u po$uze&u
Ckompenza(ije, benefi(ije, karijera, it$.D.
*.2.1. Planiranje lj)-i4 "#!encijala
+laniranje lju$ski) poten(ijala obično se $efinira kao pro(es anti(ipa(ije i stvaranja brige za
kretanje lju$i u po$uze&u, unutar po$uze&a i van po$uze&a, sa svr)om osiguranja raspolaganja
potrebnim brojem i strukturom zaposleni), kao i nji)ova optimalnog korištenja.!
*.2.2. Pri0a$ljanje lj)-i4 "#!encijala
! Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 5>>, prema1 S)erman, . *. 8r.,
Bo)lan$er, . =., @)ru$en, 8. F. C2:""D 0anaging Fuman esour(es. @in(inati, 3)io1 Sout)-estern+ublis)ing @ompanG, str. 29-2".
2:
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
20/50
+rognoza bu$u&i) potreba za lju$skim poten(ijalima znatno je te%a o$ utvrđivanja teku&i)
potreba zbog toga što $anašnji uvjeti u kojima se obavlja poslovanje po$uze&a sutra ne&e biti
isti. ?ako bi što bolje za$ovoljili sa$ašnje i bu$u&e potrebe u lju$skim resursima, koristimo se
analizom ponu$e koja mo%e biti interna i eksterna.
'pravo zato izvore pribavljanja lju$ski) poten(ijala $ijelimo na2 interne i eksterne.
Interni izvori pribavljanja lju$ski) poten(ijala provo$e se bilo internim oglašavanjem
slobo$ni) poslova, bilo neposre$nim usmenim kontaktima, ili pak pisanim pozivom.
Eksterni izvori pribavljanja lju$ski) poten(ijala su oni izvori u kojima &e po$uze&e aktivirati
tr%ište ra$ne snage koje $anas čini niz organiza(ijski) institu(ija. ' pribavljanju lju$ski)
poten(ijala po$uze&e se mo%e koristiti formalnim i neformalnim izvorima.
*.2.&. Sele-cija lj)-i4 "#!encijala
+o$ selek(ijom lju$ski) poten(ijala po$razumijeva se postupak izbora između pribavljeni)
kan$i$ata za je$an ili više poslova. 3vaj se izbor vrši tako $a se polazi o$ za)tjeva posla te se
tra%i kan$i$at koji najbolje o$govara tim za)tjevima.
7aime, selek(ija kan$i$ata se provo$i na temelju informa(ija koje po$uze&e posje$uje
prikupljanjem iz različiti) izvora, kao što su prijava za zapošljavanje$ preporuka$ školske
kvalifikacije i pokusni rad"
akođer postoje i testovi%& koji pre$stavljaju instrument za ispitivanje znanja i vještina
kan$i$ata, njegovi) sposobnosti i različiti) osobina.
estovi znanja slu%e za utvrđivanje stečeni) ra$ni) navika, vještina i znanja kan$i$ata.
estovi sposobnosti slu%e za $obivanje po$ataka o latentnim mogu&nostima čovjeka prijeuvje%bavanja $a u toku osposobljavanja za neki posao stekne o$ređene vještine i znanja.
7ajva%niji su senzorni$ mentalni$ testovi me!anički! sposonosti i testovi motorne sposonosti"
estovi osobina slu%e za ispitivanja slo%eniji) osobina i oblika a$apta(ije čovjeka, koji $olaze
$o izra%aja u tipičnom načinu emotivnog ponašanja, u širim osnovnim stavovima prema sebi,
prema $rugima, u osnovnim interes ima i motivima. azlikuju se analitički i sintetički testovi"
2 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 595. Ibi$., str. 5"9.; Ibi$, str. 5":.
!
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
21/50
estovi interesa ispituju koliko je profesionalni interes kan$i$ata sukla$an interesima oni) koji
su uspješni u obavljanju $otičnog posla1 in$i(iraju poslove za koje kan$i$at ima najviše
interesa.
3sim svega toga, tu je i intervju%' koji bi se mogao $efinirati kao (iljno usmjeren razgovor
kojim se ispituje je li kan$i$at sposoban za obavljanje posla za koji se prijavio. S obzirom na
način intervjua mogu&e je razlikovati nesistematski$ sistematski i standardizirani intervju.
Hto se tiče selek(ije menadžera%, u tome pro(esu obično se razmatraju tri temeljne kategorije
osobina mena$%era, a to su1
enadžerske vještine po$ kojima se po$razumijeva pretvaranje sposobnosti i znanja u
o$ređene oblike ponašanja i ak(ija.
*soine ličnosti menadžera su usmjerene na pronala%enje oni) osobina ili (rta karaktera koje
imaju karizmatske vođe. ini se $a je to pet slije$e&i) osobina15 samopouzdanje$ vizija$ snažno
uvjerenje u viziju$ ponašaju se izvan normalni! okvira i smatra se kreatorom promjene.
otivacija menadžera je veoma va%an faktor za obavljanje mena$%erskog posla, a prema
nekima presu$an je za uspješnost mena$%era.
*.2.*. Pra3enje ra)ne "jen#!i
+ra&enje ra$ne uspješnosti je postupak u kojem se sustavno pro(jenjuje koje relevantne
karakteristike ima zaposleni, kako se one manifestiraju, koliko je to u skla$u s performansama
posla te što učiniti $a i) se uskla$i.
' svr)u pra&enja ra$ne uspješnosti razvijene su mnoge meto$e koje se mogu svrstati u tri
temeljne grupe19
aD 0eto$e pra&enja osobina zaposlenika 7ajva%nije meto$e pra&enja osobina zaposlenika su meto$a običnog rangiranja, meto$a
grupnog rangiranja, meto$a uspore$be u parovima, meto$a obveznog CprisilnogD izbora,
meto$a skale su$ova, meto$a slobo$nog izbora.
< Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 5:!.> Ibi$., str. 5:;.
5 Ibi$., str. 5:;, prema1 obbins, +.S. C2::>D Bitni elementi organiza(ijskog ponašanja.Zagreb1 0ate, str. 2>2.9 Ibi$., str. 9!5.
2
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
22/50
bD 0eto$e pra&enja učinka zaposlenika prete%no su orijentirane na pra&enje učinka zaposlenika
bilo po količini, kvaliteti, troškovima, rokovima ili $rugo. +osebno su značajne slje$e&e
meto$e1 sustavni pristup, meto$a kvalifika(ije, meto$a @iba-=eigG, program BO# Cprogram
vre$novanja i unapređivanjaD.
(D 0eto$a pra&enja mena$%era
Iako se sve nave$ene meto$e mogu uporabiti i za pra&enje ra$ne uspješnosti mena$%era, ipak
treba istaknuti meto$u analize puta kao spe(ifičnu meto$u tog pra&enja. 3na polazi o$ o(jene
slabosti upravljanja pomo&u (iljeva C0B3D. 7aime, meto$a upravljanja pomo&u (iljeva polazi
isključivo o$ o(jene stupnja ostvarenja postavljenog (ilja, pri čemu ju ne interesira način kako
je taj (ilj $ostignut. ?omponenta meto$e analize sastoje se o$ komponente cilja i puta"
*.2.6. S!ra!e+ije (a!erijaln#+ na+ra8i$anja
+o$ strategijama, op&enito govore&i, obično se po$razumijevaju ukupne nakna$e koje se
$obivaju za ra$ u po$uze&u. Spomenute su nakna$e izra%ene u nov(u, robi i raznim uslugama
te su materijalne i nematerijalne naravi. 'pravo stoga strategije $ijelimo na strategije
materijalnog nagrađivanja i strategije nematerijalnog motiviranja. Sve se nave$ene nakna$e
obično javljaju kao plaće$ nagrade i eneficije"
Plaća je najznačajniji oblik strategija materijalnog nagrađivanja, a $efinira se kao svota nov(a
koju je poslo$ava( $u%an isplatiti osobi u ra$nom o$nosu za ra$ što ga je ona za o$ređeno
vrijeme obavila za njega/."
4akako, najva%nije o$ svi) strategija su upravo one na koje zaposleni(i imaju pravo ka$
efektivno ra$e, a to su1:
• *snovna plaća koja je temeljni oblik kompenza(ije na koje se na$ograđuju gotovo svi
$rugi novčani obli(i.
• Stimulativni dio plaće
+o$ sistemom stimulativnog pla&anja po$razumijeva se onaj sistem koji visinom ili
načinom obračuna pla&e stimulira zaposlene na o$ređene rezultate.
" Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 922, prema1 En(iklope$ija
leksikografskog zavo$a C2:5:D Zagreb1 8ugoslavenski leksikografski zavo$, str. 2
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
23/50
• +odaci plaći
a$e&i po$ o$ređenim uvjetima, zaposleni imaju pravo na uve&anu osnovnu pla&u u
o$nosu na isti ra$ koji se ne obavlja po$ tim uvjetima i upravo taj $io pla&e koji se
ispla&uje po$ tim uvjetima se naziva dodatkom plaći" S obzirom na različite uvjete po$kojima se ra$ o$vija razlikuje se nekoliko vrsta $o$ataka kao što su dodatak za rad u
smjenama$ dodatak za rad noću$ dodatak za prekovremeni rad$ dodatak za povremeno
teže uvjete rada$ itd"
azličiti su razlozi zbog koji) se razvijaju sustavi udjela u doiti poduzeća&,, ali se oni ipak
svo$e na pove&anje interesa zaposlenika za uspješnost poslovanja, smanjenje fluktua(ije
zaposlenika, poboljšanje so(ijalni) o$nosa u po$uze&u, it$.
+oznati su brojni obli(i strategija na koje zaposleni imaju pravo temeljem pripadnosti
poduzeću"&- Svi bi se ti obli(i mogli svrstati u naknade plaća, novčane pomoći i razne
eneficije"
' po$uze&ima tr%išne ekonomije posebna se pozornost posve&uje menadžerskim
kompenzacijama s obzirom na to $a one ne oblikuju samo ponašanje mena$%era/ nego
poma%u u o$ređivanju tipova mena$%era koji su zanimljivi za o$ređeno po$uze&e. azlikuju
se1;
• +irektne kompenzacije koje se obično sastoje o$ slje$e&i) komponenti1 osnovna plaća$
onus ili premija$ odgođene kompenzacije$ stok opcijska vrijednost$ ostale
kompenzacije.
.ndirektne kompenzacije su $o$atne pogo$nosti na $irektne strategije koje imaju
mena$%eri, a mogu biti novčane i nenovčane.
;! Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 92.;2 Ibi$., str. 92-92;.; Buble, 0. C!!5D op. (it., str. ;!
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
24/50
*.2.9. O0ra#$anje i ra$#j lj)-i4 "#!encijala
+o$ obrazovanjem lju$ski) poten(ijala obično se po$razumijeva pripremanje za zanimanje ili
za spe(ifične vještine. 3no je manje orijentirana na osobu, a više na posao. 7a potrebu
obrazovanja zaposleni) utječu i promjene koje nastaju izvan po$uze&a počevši o$ oni) u
institu(ionalnom sistemu Czakonski i $rugi propisiD.
+ro(es obrazovanja lju$ski) poten(ijala slo%ena je karaktera, s obzirom $a sa$r%i niz aktivnosti
počevši o$ oni) koje se o$nose na i$entifika(iju potreba za obrazovanjem pa $o vre$novanja
rezultata prove$enog obrazovanja. o su slje$e&e aktivnosti1 politika obrazovanja i razvoja
lju$ski) poten(ijala, organiza(ija za izvođenje obrazovanja i i$entifika(ija potreba za
obrazovanjem.
Za meto$u obrazovanja mena$%erski) lju$ski) poten(ijala karakteristične su meto$a
obrazovanja;; putem iskustva na poslu i putem iskustva izvan poduzeća.
3brazovanje putem stje(anja iskustva na poslu temelji se na aktualnoj praksi i iskustvu u kojoj
poje$ina( ima mogu&nost $jelovanja po$ pritiskom stvarnosti uče&i se na greškama. +oznate su
meto$e kao što su poučavanje, rota(ija posla, $o$jeljivanje zamjenika ili pomo&nika, lateralni
transfer, $o$jeljivanje projekata i o$bora i prisustvovanje sje$ni(ama štaba.
3brazovanje putem stje(anja iskustva izvan posla obično se koristi kao meto$a $o$atnog
stje(anja iskustva mena$%erski) lju$ski) poten(ijala. +oznate meto$e su meto$a stu$ije slučaja,
meto$a laboratorijske obuke, /meto$a obuke u košari/, meto$a grupne $iskusije, meto$a
mena$%erski) igara, meto$a igranja uloga i meto$a mo$eliranja ponašanja.
azvoj lju$ski) poten(ijala je više zainteresiran za poten(ijal zaposleni) negoli za nji)ove
neposre$ne vještine. 3n tretira zaposlene kao prilago$ljive resurse. +laniranje razvoja lju$ski) poten(ijala provo$i se kroz više etapa1;
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
25/50
6. VO:ENJE
+eto poglavlje, V#8enje, proučava najva%niju funk(iju mena$%menta. 3no istra%uje fenomen
vođenja i vo$stva usre$otočuju&i se na nji)ov pojam i $efiniranje. 4etaljno se objašnjavajuteorije vo$stva, kako one koje se temelje na osobnostima vođe, tako i teorije o ponašanju vođa i
kontingen(ijske teorije vo$stva. +oglavlje završava opisom noviji) pristupa vo$stvu.
6.1. Definiranje $#8enja
Vođenje je je$na o$ funk(ija mena$%menta, a mo%$a bi se moglo re&i $a je najva%nija funk(ija
mena$%menta. I to ne samo $a je najva%nija funk(ija mena$%menta nego natkriljuje (ijeli pro(es mena$%menta, čine&i ga uspješnim ili neuspješnim, ovisno o sposobnosti mena$%era.
Bitno je naglasiti $a je upravo bit vođenja u slijeđenju, tj. u spremnosti i volji lju$i $a slije$e
vođu.;> Vođa više nije onaj klasični vođa nego čovjek iz sjene koji se ne name&e sura$ni(ima
nego s njima komuni(ira kao s ravnopravnim partnerima pa se tako mo$erno/ vođenje
orijentira na;5 potrošače, zaposlene te stalne inovacije i promjene.
6.2. P#ja( i )efiniranje $#)!$a
Vo$stvo je utje(aj, umije&e ili pro(es utje(aja na lju$e, i to tako $a oni nastoje sa
za$ovoljstvom i entuzijazmom ostvariti (iljeve grupe.;9 3sim toga, vođa mora biti onaj koji
vo$i računa o znanju organiza(ije. Vođa je i učenik i učitelj što proizlazi iz same biti vo$stva,
koji se ogle$a u utje(aju na slje$benike.
;> ei)ri(), F., ?oontz, F. C2::"D op. (it., str.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
26/50
6.&. M#)eli $#)!$a
' najranijim ra$ovima, istra%ivači su tragali za je$instvenim setom karakteristika koje o$ređuju
efektivnog vođu. ?asnijim istra%ivanjem napravljen je pomak o$ izolirani) karakteristika vođeu potrazi za univerzalnim stilom efektivnog vo$stva. Brzo se uočilo $a ne postoji univerzalni
stil ve& $a je vo$stvo o$ređeno;" karakteristikama situacije, karakteristikama podređeni! te
karakteristikama sami! menadžera" +ostoje tri glavna pristupa vo$stvu, a to su1 ;: model
osoina vođe, i!evioristički modeli Cmodeli ponašanjaD i situacijski Ckontingencijski) modeli.
6.&.1. M#)eli ##0ina $#8e
7ajstariji su mo$el koji se razvio o$avno, a njegov je razvoj prošao kroz tri faze, a to su1
• #eorija veliki! ljudi prema kojoj se vođe rađaju, a ne stvaraju. +rema tome, potrebno je
samo prona&i način na koji se mogu otkriti i potaknuti te osobine vođenja.
• /ani profil osoina karakterizira mišljenje $a uspješni vođa ima o$ređene osobine te $a
&e organiza(ijska efikasnost biti bolja ako se za vođu izabere osoba koja ima po%eljne
osobine ili kvalitete. ako se među šest karakteristika efektivnog vo$stva navo$i
S.. C2::!D 0anagement an$ 3rganizational Be)avior. Boston1 *llGn Q Ba(on, str. >>5.->>9.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
27/50
6.&.2. ;i4e$i#ri!i%-i (#)eli
emelje se na ponašanju uspješni) vođa te istra%ivanju postoji li nešto zaje$ničko u ponašanju
ti) uspješni) vođa. 7a toj su osnovi razvijeni brojni mo$eli kao1
• 0utokratski stil vodstva je takav način vo$stva ko$ kojeg je sva ovlast kon(entrirana u
je$noj osobi koja ima neograničenu mo& u $onošenju o$luka. 3$ zaposlenika se
očekuje $a ispunjavaju njegove naloge. +re$nost ovakvog vo$stva je u tome što uvijek
rezultira za$ovoljstvom vođe, omogu&uje brze o$luke, it$. 7e$ostatak mu je u tome što
ga ve&ina zaposleni) ne voli, pogotovo on$a ka$ uzrokuje stra) i frustra(iju.
• 1ođu s demokratskim stilom karakterizira uključivanje po$ređeni) u pro(es $onošenja
o$luka. Veliku pozornost poklanja međulju$skim o$nosima jer $obri međulju$ski
o$nosi su temelj ovog stila vo$stva. 4obrovoljno se o$riče autoriteta, kojeg prenosi na
svoje zaposlene, a sam za$r%ava konačnu o$govornost. Vođa i grupa $jeluju kao
je$instvena so(ijalna (jelina, u kojoj su oni informirani o za$at(ima te motivirani $a
iznose svoje zamisli i prije$loge.
• 2aissez3faire stil vodstva je stil u kojemu vođe $aju najviše slobo$e sura$ni(ima. Vođe
ograničavaju svoju interak(iju sa sura$ni(ima samo na o$govaranje na pitanja i
osiguranje potrebni) sre$stava za ra$. 3vaj stil vo$stva ignorira $oprinos vođe, je$nako
kao što autoritaran stil ignorira $oprinos grupe.
3p&a je karakteristika bi)evioristički) mo$ela $a pokušavaju o$re$iti /najbolji stil vođenja/
koji bi bio efikasan u svim situa(ijama. 'pravo je to uvjetovalo tra%enje za$ovoljavaju&i)
rješenja iz čega su rezultirali slje$e&i bi)evioristički mo$eli vo$stva1
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
28/50
sposobnost preuzimanja o$govornosti pa na$ takvim sura$ni(ima nije potrebna
kontrola.
%" 2ikertovi sustavi vodstva
7ji)ov (ilj je bio utvr$iti postoje li razlike u ponašanju vođa i stilu vo$stva u
uspješnim i neuspješnim organiza(ijama. 7a temelju $obiveni) rezultata
istra%ivanja 6ikert je u $jelu 8e9 Patterns of anagement razra$io mo$el o$ četiri
stila vo$stva, a to su1
Ekstremno-autoritativni sustav u kojem se mena$%er prema sura$ni(ima o$nosi
potpuno autokratski i nema povjerenje u svoje sura$nike. +o$ređeni su prisiljeni
ra$iti sa stra)om, prijetnjama, kaznama te poneka$ i nagra$ama.
Benevolentno-autoritativni sustav polako uključuje i sura$nike u $onošenje o$luka.
' ovom sustavu vođa nije tako rigi$an i pokroviteljski se o$nosi prema
sura$ni(ima. 0ena$%eri uzimaju u obzir i poneke i$eje i mišljenja sura$nika.
Savjeto$avni ili konzultantski sustav u kojem mena$%eri imaju nešto više
povjerenja u sura$nike, ali je to još $aleko o$ potpunog povjerenja. +okušavaju
iskoristiti i$eje i mišljenja sura$nika. Sura$ni(i sve više parti(ipiraju u o$lučivanju
te su uključeni u komuni(iranje prema $olje i prema gore.
+arti(ipativno-$emokratski sustav se temelji na potpunom povjerenju mena$%era u
svoje zaposlenike, pri)va&a nji)ove i$eje i mišljenja te i) nagrađuje na osnovi
nji)ova su$jelovanja u o$lučivanju. 3$lučuje se po svim razinama mena$%menta
ovisno o tome koje su o$luke primjerene poje$inoj razini mena$%menta.
&" odeli kontinuuma stilova vodstva
eorija kontinuuma priznaje $a prikla$nost nekog stila vođenja ovisi o vođi,
slje$beni(ima i situa(iji. Istra%ivanja su pokazala $a je $emokratsko vo$stvo
povezano s ve&im za$ovoljstvom po$ređeni) nego autokratsko vo$stvo.
• 0o$eli vo$stva orijentirani na varijable za$atak-lju$i u koje spa$aju1
'" ic!igan studije$
" *!io studije$
:" 4ardvard studije$
;" teorija &3+$
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
29/50
6.&.&. K#n!in+encij-i
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
30/50
6.&.*. S$re(eni "ri!"i $#)!$
S obzirom na va%nost vo$stva za uspješnost po$uze&a, ono je i $anas u fokusu interesa,
posebno u kontekstu krupni) promjena $o koji) je $ošlo u organiza(ijskoj strukturi po$uze&a.
' novije pristupe vo$stvu pripa$aju slje$e&i tipovi vo$stva1
2. ransforma(ijsko vo$stvo
ransforma(ijsko vo$stvo je novi stil vo$stva prilagođen novom vremenu. Izuzetno je
va%an utje(aj vođe na slje$benike kao i o$nos vođe i slje$benika. 'tje(aj mora biti rezultat
karizme vođe, a ne prisile. Za uspje) transforma(ijskog vo$stva va%an je z$rav,
ravnopravan o$nos između vođe i slje$benika. ransforma(ijske vođe karakteriziraju
vještine kao što su
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
31/50
'slu%no vo$stvo posebno se primjenjuje u organiza(ijama koje uče jer pokre&e kreativnost
zaposleni), puno povjerenja i priro$ne impulse za učenje. ' takvim organiza(ijama vođa
se posve&uje $rugima, on $aje viziju, misiju, i$eje, informa(ije, priznanja i nagra$e.
9. KON'ROLIRANJE
Hesto poglavlje, K#n!r#liranje, obu)va&a za$a&u kontrole kojom završava pro(es
mena$%menta. 7aime, počinje $efiniranjem kontrole te navođenjem svr)e i pro(esa kontrole.
3pisani su i kriteriji efektivne kontrole te osnovne vrste kontrole, a upu&uje se i na sustav i
razine kontrole te mjerila performansi. Za$nji po$naslov se bavi meto$ama i te)nikama
kontrole.
9.1. Definicija i $r4a -#n!r#le
' razmatranju funk(ija mena$%menta konstatirano je $a je kontroliranje je$na o$ nji) te $a se
nalazi u $efini(ijama svi) autora mena$%menta. 7aime, kontroliranje je sustavni pro(es putem
kojeg mena$%eri reguliraju aktivnosti unutar organiza(ije kako bi one bile u skla$u s
očekivanjima postavljenima kroz organiza(ijsku misiju, (iljeve, planove i stan$ar$e izvršenja.o je uspore$ba za(rtanog i ostvarenog u svr)u po$uzimanja korektivni) ak(ija u slučaju ka$a
su o$stupanja između ti) objekata ve&a o$ pri)vatljivi).
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
32/50
$jelovanja i postavljeni) stan$ar$a izvršenja te o(jena o$stupanja i provođenje korektivni)
ak(ija.
9.2.1. P#!a$ljanje !an)ar)a i$renja
Stan$ar$i izvršenja su veličine uz pomo& koji) mena$%eri o(jenjuju uspješnost obavljanja
različiti) aktivnosti unutar organiza(ija.>2 0ogu&e i) je grupirati s obzirom na nji)ovu priro$u,
po$ručje za koje se postavljaju te pristup mjerenju organiza(ijske uspješnosti.
9.2.2. Mjerenje !$arn#+ )jel#$anja
0jerenje stvarnog $jelovanja je svako$nevna aktivnost u svim organiza(ijama. +otrebno ju je
pratiti, o$nosno mjeriti kako bi se utvr$ilo što je potrebno činiti $a organiza(ija bu$e efikasnija
i efektivnija.
9.2.&. U"#re)0a !$arn#+ )jel#$anja i "#!a$ljeni4 !an)ar)a i$renja !e #cjena
#)!"anja
+ri uspore$bi stvarnog $jelovanja i postavljeni) stan$ar$a izvršenja mo%e se ustanoviti $a
o$stupanje ne postoji, $a je stvarno $jelovanje bolje o$ pre$viđenog Cpozitivno o$stupanjeD te
$a stan$ar$i izvršenja nisu $ostignuti Cnegativno o$stupanjeD. Za ovu fazu kontrole ključno je
interpretirati o$stupanja.
+otrebno je istaknuti $a o(jena o$stupanja, a tako i o$ređivanje korektivni) ak(ija, tra%e o$mena$%era razvijene vještine $ijagnoze te veliku stručnost, s obzirom na to $a je poneka$
je$nostavno prepoznati uzroke problema, ali su o$luke vezane za ak(ije koje valja po$uzeti
kako bi se nešto ispravilo izuzetno teške.>
>2 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 9>:.
> Ibi$., str. 95:, prema1 Fitt, 0.*., Bla(k, 8.S., +orter, 6.. C!!>D 0anagement. 'pper Sa$$le iver1 +earson+renti(e Fall, str. >95.
;
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
33/50
9.2.*. Pr#$#8enje -#re-!i$ni4 a-cija
7eizostavni $io kontrole su korektivne ak(ije koje se o$nose na ispravljanje organiza(ijski)
pogrešaka koje ometaju organiza(ijsko $jelovanje. 4rugim riječima, potrebno je ukloniti
o$stupanja o$ stan$ar$a izvršenja Coperativna kontrolaD, o$nosno promijeniti parametre u
o$nosu na koje se o(jenjuje $jelovanje, tj. izvršenje Cstrategijska kontrolaD.>;
9.&. Kri!eriji efe-!i$ne -#n!r#le
5fektivna kontrola poma%e mena$%erima o$lučiti u kojem smjeru razvijati poslovanje, kako ga
usmjeravati te kako kreirati sustave koji ga potpoma%u.
3snovni kriterij za o$ređivanje efektivnosti nekog sustava kontrole je koliko on olakšava
ostvarivanje organiza(ijski) (iljeva. Spe(ifični kriteriji koje treba imati na umu pri krea(iji
svakog sustava kontrole su>>
>; Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 95:, prema1 @erto, S. @., @erto, S..C!!5D 0o$ern 0anagement. 'pper Sa$$le iver1 +earson E$u(ation, str. D 0anagement. 'pper Sa$$le iver1 +earson E$u(ation,str. ".
>> Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D op. (it., str. 99, razrađeno na temelju1 3smanagi&Be$enik, 7. C!!
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
34/50
abli(a 2. Vrste kontrole
Izvor1 Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7. C!!"D emelji mena$%menta.
Zagreb1 Hkolska knjiga, str. 99.
S obzirom na ojekt kontrole$ govori se o kontroli izvođenja o$nosno pro(esa i kontroli
rezultata.
S obzirom na fokus kontrole, ona mo%e biti kontrola unaprije$, uspore$na kontrola te kontrola
unaza$.
;
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
35/50
?ontrola se mo%e po$ijeliti i s obzirom na vrstu organizacijski! resursa koji se kontroliraju, i
to na kontrolu finan(ijski) resursa, kontrolu materijalni) resursa, kontrolu lju$ski) resursa te
kontrolu informa(ijski) resursa.
?ontrola se $ijeli i s obzirom na poslovne funkcije pa tako postoji kontrola istra%ivanja i
razvoja, kontrola nabave, kontrola proizvo$nje, kontrola marketinga, kontrola mena$%menta
lju$ski) poten(ijala, kontrola računovo$stva i kontrola finan(ija, ali kontrolirati se mogu i
po$funk(ije o$nosno u%a po$ručja, kao što su na primjer skla$ištenje, $ora$a, promo(ija ili
zapošljavanje.
+arametar !ijerar!ija planiranja $ijeli kontrolu na strategijsku, taktičku i operativnu.
4ijerar!ija upravljanja $ijeli kontrolu na ukupnu, kontrolu po$ručja i kontrolu mjesta, a one se
međusobno razlikuju s obzirom na obu)vat kontrole.
S obzirom na vremenski !orizont , kontrola mo%e biti $ugoročna, sre$njoročna i kratkoročna.
I konačno, iako se o$govornima za kontrolu tra$i(ionalno smatraju mena$%eri, nositelji
kontrole u organiza(ijama su različiti. 7ositelji kontrole mogu biti unutar ili izvan organiza(ije.
+rovo$itelji kontrole koji nisu članovi organiza(ije su različite neovisne institu(ije. 'nutar
organiza(ije osim mena$%era kontrolu mogu provo$iti za to spe(ijalizirane organiza(ijske
je$ini(e, no $anas je tren$ $a zaposleni(i kontroliraju sami sebe, o$nosno samokontrola.
9.6. S!a$ i raine -#n!r#le
+ostoje $va temeljna tipa sustava kontrole, a to su>5 sustav izvanorganiza(ijske kontrole i sustav
organiza(ijske kontrole.
I$an#r+aniacij-a -#n!r#la je sustav kontrole koji funk(ionira izvan po$uze&a, a čine ga
me)anizmi tr%išta koji preko $jelovanja ponu$e i potra%nje pokazuju je li po$uze&e pri)vatila
>5 Buble, 0. C!!5D op. (it., str. ;"".
;>
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
36/50
njegova okolina i u kojoj mjeri. ri su op&a oblika izvanorganiza(ijske kontrole, a to su >9
tr%išna (ijena $ioni(a, stopa povrata kapitala i transferne (ijene.
Or+aniacij-a -#n!r#la je sustav kontrole koji se nalazi u je$ini(ama kojima se uspješnost
kontrolira. azlikuju se $va tipa te kontrole, a to su>" irokratska kontrola i kontrola grupe.
S aspekta mena$%menta neop)o$no je sagle$ati četiri razine kontrole, i to >: kontrola na
in$ivi$ualnoj razini, funk(ijskoj razini, $ivizijskoj razini i korpora(ijskoj razini.
K#n!r#la na in)i$i)aln#j raini o$nosi se na rezultate koje ostvaruje svaki poje$ina( na
svome ra$nomu mjestu, obavljaju&i one za$atke koji su mu $o$ijeljeni iz ukupnog za$atka
po$uze&a.
5n-cij-a raina je ona organiza(ijska razina koju karakterizira postojanje grupa istoro$ni)
ili slični) poslova, a koje se obično nazivaju poslovnim funk(ijama. +ostoje različite
klasifika(ije poslovni) funk(ija, ali se u literaturi najčeš&e navo$i nji) šest, a to su5!
istra%ivanje i razvoj, pro$aja, poslovanje s materijalima, operatika, lju$ski resursi te finan(ije i
računovo$stvo.
Di$iij-a raina često je nazivana poslovna razina, s obzirom na to $a se na toj razini
formiraju poslovne je$ini(e kao što su profitni (entri, investi(ijski (entri o$nosno strateške
poslovne je$ini(e.
7a -#r"#racij-#j raini po$uze&e mora izabrati organiza(ijsku strukturu koja &e mu
omogu&iti $a operira efikasno u brojnim različitim poslovima. ' tu svr)u po$uze&e obično bira
je$an o$ mo$ela multi$ivizijske strukture u ovisnosti o tome ra$i li se o nepovezanoj,
povezanoj $iverzifika(iji ili pak vertikalnoj integra(iji.
9.9. Mjerila "erf#r(ani
>9 Ibi$., str. ;"", prema1 Fill, =. ., 8ones, @. . 6. C2:":D Strategi( 0anagement L *n Integrate$ *pproa().Boston1 Foug)ton 0ifflin @ompanG, str. 5" Ibi$., str. ;:!.>: Buble, 0. C!!5D op. (it., str. ;:
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
37/50
0jerila performansi označuju one pokazatelje u kojima &e se izra%avati učinkovitost
poslovanja. +ri $efiniranju performansi koje &e se mjeriti u pro(esu kontrole obično se polazi
o$ aspira(ija svi) zainteresirani), kao što su vlasni(i, mena$%eri, zaposleni, kup(i i $rugi. '
tom &e se smislu razlikovati52 mjerila performansi korpora(ija, $ivizijski) je$ini(a, funk(ijski)
je$ini(a i mjerila in$ivi$ualni) performansi.
9.9.1. Mjerila -#r"#racij-i4 "erf#r(ani
?orpora(ijske performanse su pokazatelji kojima se mjeri uspješnost nekog po$uze&a kao
(jeline u o$nosu prema nekoj za$anoj veličini. 3$ svi) nji) najčeš&e se primjenjuju oni
pokazatelji koji se o$nose na profitabilnost, kao što su profitabilnost ukupne imovine C3*D,
profitabilnost vlasničke glavni(e C3ED, $obit po $ioni(i CE+SD, it$. +ri izboru mjerila
korpora(ijski) performansi treba imati na umu sve zainteresirane za uspješnost poslovanja
po$uze&a, a to su vlasni(i-$ioničari, uprava po$uze&a te ostali zainteresirani.
9.9.2. Mjerila "erf#r(ani )i$iij-i4 je)inica
+o$uze&a organizirana na $ivizijskom načelu formiraju organiza(ijske je$ini(e koje imaju
status kvazipo$uze&a. 7ajviši oblik ti) je$ini(a su SB' u okviru koji) se formiraju različiti
obli(i u%i) (entara o$govornosti, kao što su5 troškovni (entri, pri)o$ni (entri, profitni (entri i
investi(ijski (entri.
9.9.&. Mjerila "erf#r(ani fn-cij-i4 je)inica
#unk(ijske je$ini(e su takvi $ijelovi po$uze&a u kojima se obavljaju isti ili slični poslovi.
7ajčeš&e su to slje$e&e je$ini(e1 proizvo$nja, nabava, pro$aja, poslovanje s materijalima,
finan(ije, lju$ski resursi.
9.9.*. Mjerila in)i$i)alni4 "erf#r(ani
52 Ibi$., str.
;9
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
38/50
0jerenje in$ivi$ualni) performansi orijentirano je na utvrđivanje učinaka koji poje$in(i
ostvare obavljaju&i $o$ijeljene im poje$inačne za$atke, ostvarenjem koji) se pri$onosi
izvršenju ukupnog za$atka po$uze&a. 3bično se razlikuju tri vrste za$ataka, a to su 5; za$a(i na
obra$i materijala, informa(ija te mena$%erski za$a(i.
9.>. Me!#)e i !e4ni-e -#n!r#le
3$ najznačajniji) meto$a i te)nika kontrole bitno je iz$vojiti 5.1. Me!#)e financij-e -#n!r#le
0eto$ama finan(ijske kontrole osiguravaju se informa(ije o relevantnim performansama koje
se kompariraju sa stan$ar$ima te na temelju toga $onose o$luke o eventualnim korektivnim
ak(ijama. 7ajva%nije o$ ti) te)nika i meto$a su 5> bu$%etska kontrola, finan(ijski izvještaji,
@as) 0anagement, finan(ijski in$ikatori te finan(ijska revizija.
9.>.2. Me!#)e -#n!r#le #"eracija
0eto$e kontrole opera(ija orijentirane su na kontrolu neposre$nog pro(esa transforma(ije
inputa u output, a u svr)u osiguranja optimalne kvalitete outputa. +ritom se obično razlikuje 55 s
obzirom na objekt kontrole, s obzirom na faze izvođenja opera(ija, s obzirom na stupanj
obu)vatnosti.
9.>.&. Me!#)e -#n!r#le (ar-e!in+a
0eto$e kontrole marketinga $irektno su usmjerene na kontrolu marketinške funk(ije u
po$uze&u, a pora$i osiguranja $a &e ta funk(ija efektivno izvršavati strategiju marketinga. ' tu
5; Ibi$. str.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
39/50
se svr)u rabe četiri vrste marketinške kontrole, a to su59 kontrola go$išnjeg plana, kontrola
profitabilnosti, kontrola $jelotvornosti i strateška kontrola.
9.>.*. Me!#)e -#n!r#le lj)-i4 rera
?ontrola lju$ski) resursa treba osigurati efikasno o$vijanje (jeloukupnog (iklusa anga%iranja,
razvoja i korištenja lju$ski) resursa u skla$u sa strateškim planovima po$uze&a. 4vije se
primarne te)nike kontrole primjenjuju u ove svr)e, a to su5" procjena performansi i analiza
ključni! pokazatelja ljudski! resursa.
59 Ibi$., str.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
40/50
>. PRIMJER
+rimjer funk(ija mena$%menta u Frvatskoj, u skla$u s )rvatskim pozitivnim zakonima,
obra$ile smo na primjeru po$uze&a 4alekovo$ $.$. kao $anašnje )rvatske mo$erne
organiza(ije koja pru%a usluge projektiranja, proizvo$nje i izgra$nje sa sje$ištem u Zagrebu.
+o$uze&e je organizirano i $jeluje kao $ioničko $ruštvo u potpunom privatnom vlasništvu.
3snovano je 2:
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
41/50
$jelatnostima Celektroenergetika, (estovni i %eljeznički promet, telekomunika(ijeD zasnovanu na
načelima poslovne izvrsnosti i vr)unske kvalitete. 3snovu čine lju$i s posebnim znanjima i
vještinama koje nji)ovi klijenti izuzetno (ijene. 7ji)ova tvrtka se temelji na načelima
organiza(ije koja prolazi stalni pro(es učenja i sposobnosti brze prilago$be turbulentnim
promjenama na tr%ištu. 7ovi organiza(ijski mo$el poslovanja takozvani Tstake)ol$erski
pristupT karakterističan je za poslovanje nji)ove tvrtke što $okazuju činjeni(om $a je po$uze&e
u ve&inskom vlasništvu sa$ašnji) i bivši) ra$nika. 'vijek &e se ponašati kao o$govoran član
$ruštva vo$e&i računa $a nji)ov o$r%ivi razvoj bu$e usklađen s interesima šire zaje$ni(e i
pravilima zaštite okoliša.
@iljevi su pove&ati tr%išni u$io u regiji sre$nje i jugoistočne Europe uz za$r%avanje vo$e&e
uloge na $oma&em tr%ištu koriste&i pri tome različite oblike povezivanja, spajanja ili
preuzimanja, biti prvi izbor klijenata zbog nji)ovi) konkurentski) pre$nosti, a ponajviše zbog
kvalitete proizvo$a i usluga te poštivanja rokova , osigurati rast pri)o$a o$ pro$aje uz
pove&anje opsega proizvo$nje, smanjiti troškove proizvo$nje i re%ije unapređivanjem
te)nologije ra$a te smanjenjem broja loka(ija, pove&avati bruto profitnu stopu i trajno
u$ovoljavati ukusima i %eljama klijenata, zaposlenika i mena$%menta, stvarati kolektivni $u)
pripa$nosti tvrt(i te razvijati timski ra$, pri tome inzistiraju&i na visokoj o$govornosti uz
istovremeno značajno ulaganje u stručnu izobrazbu i motiva(iju.
>.2. Or+aniacij-a !r-!ra
Slika ". 3rganiza(ijska struktura po$uze&a 4alekovo$/
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
42/50
Izvor1 +ravilnik o sistematiza(iji ra$ni) mjesta po$uze&a 4alekovo$, Zagreb, !!9.Iz s)eme je vi$ljivo $a je po$uze&e organizirano po poslovnim (jelinama, a $a po$uze&em
rukovo$i 'prava po$uze&a na čelu s pre$sje$nikom 'prave i $va člana 'prave koji su uje$no i
$irektori 4ruštva. +ostoji četiri poslovni) (jelina, i to +@ In%enjering, +@ +roizvo$nja, +@
Izgra$nja i +@ +o$rška poslovnim pro(esima. 7a čelu ti) poslovni) (jelina su četiri izvršna
$irektora među kojima je uje$no je$an i pomo&nik generalnog $irektora. Svaka je ta poslovna
(jelina organizirana po slu%bama ili pak sektorima. +@ In%enjering po$ijeljen je na sektor za
upravljanje i vođenje projekata, sektor za razvoj i pripremu projekata, sektor za razvoj i pro$aju proizvo$a te sektor za nabavu i skla$ište. +@ +roizvo$nja se sastoji o$ slu%be za koor$ina(iju
proizvo$ni) ovisni) $ruštava, tvorni(e Velika =ori(a, $alekovo$a I0 $.$. opusko,
$alekovo$a @inčaoni(a $.o.o. 4ugo Selo, '7I4*6-a $.o.o. Vinkov(i i $alekovo$a ?S a.$.
4oboj. +@ Izgra$nja ima slu%bu za logistiku i sektor za građenje. +@ +o$rška poslovnim
pro(esima sa$r%i sektor za finan(iranje i računovo$stvo, sektor za pravne i op&e poslove te
lju$ske poten(ijale, sektor za korporativno upravljanje i I po$ršku i slu%bu za integrirane
sustave upravljanja. +ostoji i Sektor za internu reviziju koji se sastoji o$ šest članova
na$zornog o$bora.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
43/50
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
44/50
Izvor1 profil po$uze&a 4alekovo$/, Zagreb, !!9.
3sim svega toga, va%no je re&i $a je 4alekovo$ i član =8 >loal ?ompact3a prema kojem se
obvezao na po$ručju lju$ski) prava poštovati i po$r%avati zaštitu međunaro$no priznati)
lju$ski) prava i ne su$jelovati u kršenju lju$ski) prava te na po$ručju ra$nog prava
primjenjivati slobo$u u$ru%ivanja i stvarno priznavati pravo na kolektivno pregovaranje,
iskorijeniti sve oblike prisilnog i neslobo$nog ra$a, uki$ati $ječji ra$ i izbjegavati
$iskrimina(iju pri zapošljavanju i na ra$nom mjestu.
4alekovo$ $.$. Zagreb potpisnik je @odeksa etike u poslovanju potvrđenog i preporučenog o$
strane Frvatske gospo$arske komore. 7jime se utvrđuju osnovne smjerni(e etičkog ponašanja
poslovni) subjekata u )rvatskom gospo$arstvu.
' 4alekovo$-u $.$. $ruštveno i o$govorno poslovanje se očituje kroz zabranu ra$a
maloljetnim osobama, stalnu e$uka(iju zaposlenika, poboljšanje ra$ni) uvjeta, poboljšanje
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
45/50
z$ravlja i sigurnost na ra$u, pove&anje pla&a ra$nika u skla$u s kompleksnoš&u ra$ni) za$ataka
i ra$nim prosjekom i pra&enje razine za$ovoljstva zaposlenika.
>.*. V#)!$#
Vlasni(i po$uze&a 4alekovo$/ ka%u $a je vođenje najslo%enija funk(ija mena$%menta, a njena
svr)a utje(anje na lju$e kako bi oni što više $oprinijeli zaje$ničkom (ilju. +ritom smatraju $a
se ne smije izgubiti iz vi$a $a je va%no ostvariti rezultate, ali sre$stvo za nji)ovo ostvarenje
nika$ ne smije ugroziti $ostojanstvo poje$in(a. +o tome mo%emo zaključiti $a se oni op)o$e
prema zaposleni(ima s poštovanjem bez obzira na nji)ov polo%aj jer svi su$jeluju u ostvarenju
zaje$ničkog (ilja.
?ako postoje $va stila vođenja, a po$ time mislim na ona osnovna $va, autokratski i
$emokratski, ovo po$uze&e preferira $emokratski stil vođenja jer u ovom poslu zaposleni(i
uvelike mogu pomo&i za ostvarivanje pozitivni) rezultata, kako je ve& spomenuto gore. ?o$
$emokratskog stila po$ređeni su uključeni u $onošenja o$luka i tu postoji $vosmjerna veza
na$ređeni) i po$ređeni). ?ao rezultat se javlja za$ovoljstvo ko$ ra$nika te je pove&an učinak i
proizvo$nost. 4a bi pobli%e objasnili i $očarali ovakvu situa(iju, koristiti &emo primjer. 7aime,
prema $obivenim informa(ija o$ strane po$uze&a 4alekovo$/ je$an zaposlenik vo$i poslovnu
(jelinu Izgra$nja. 3n je zapravo njen izvršni $irektor. 7jegov posao je, između ostalog, $a prati
slu%bu za logistiku i sektor za građenje te obavještava ako $ođe $o nesporazuma. 7a neki način
on je mena$%er kojemu je za$atak prepoznati ono što zaposlenike motivira, razumjeti kako ta
motiva(ija $jeluje na nji) te to razumijevanje znati pravilno primijeniti. 3n tvr$i kako taj
za$atak obavlja pravilno te se tako samim smatra uspješnim u vođenju. 'pravo zato
zaposleni(i ga ra$o slije$e jer im osigurava za$ovoljenje nji)ovi) vlastiti) potreba ili (iljeva.
3$ razni) pristupa motiva(iji koje postoje naš ispitanik koristi $vije, a to su nova( i
osiguravanje su$jelovanja zaposleni) u rješavanju problema i poslova te u promišljanju
učinkovitiji) rješenja. 7ova( ima smisla kao nagra$a ako je, u što je ve&oj mjeri, o$mjeren kao
nagra$a prema postignu&u. Hto se tiče kakvo&e ra$ne snage, u okviru te te)nike u ovome
po$uze&u se vo$i briga o $ostojanstvu lju$i, atraktivnosti posla i kvaliteti ra$nog ambijenta.
Sve u svemu, $a bi se ostvarila što ve&a motiva(ija zaposleni), u posao ugrađuju što ve&i
osje&aj zanimljivosti i izazovnosti $avanjem $jelatni(ima ve&e slobo$e u o$lučivanju o
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
46/50
meto$ama i obli(ima ra$a, poti(anjem nji)ova su$jelovanja i međusobne komunika(ije,
stvaranjem u nji) osje&aja o$govornosti za izvršenje za$atka, osiguravanjem zaposlenima
uvi$a na koji način nji)ov $io za$ataka $oprinosi ostvarenju zaje$ničkog (ilja tvrtke,
omogu&avanjem zaposlenima $obivanja povratne obavijesti o svojim postignu&ima te
uključivanjem zaposleni) u promjenu ambijenta u kojem provo$e svoje ra$no vrijeme. 4a
zaključimo ovo poglavlje koje smo prikazali na $rugačiji način nego sve $osa$, smatramo $a je
uloga vođenja u ovome po$uze&u izrazito uspješna te upravo zato ostvaruju $obre rezultate.
>.6. S!a$i -#n!r#le
0oglo bi se re&i $a se za$atak kontroliranja kao funk(ije mena$%menta prvenstveno sastoji o$
vre$novanja i na$zora. Vre$novanje ima za (ilj pratiti ra$ i stalno uspoređivati postignute
rezultate s (iljevima i stan$ar$ima kvantitete i kvalitete utvrđenima u planiranju. ?o$ ovog
po$uze&a vre$novanje se sastoji o$ tri etape.
' prvoj etapi oni o$ređuju kriterije učinkovitosti, u $rugoj etapi mjere rezultate $ovo$e&i i) u
o$nos s utvrđenim kriterijima, a u tre&oj etapi uzročno-poslje$ičnom analizom otklanjaju
uočene ne$ostatke. +ro(jena učinkovitosti im nije uglavnom nešto osobito slo%ena, ali neka$ se
zna pojaviti problem. 4akle, postoje i aktivnosti za koje je izuzetno slo%eno utvr$iti
pokazatelje, kao i brojne aktivnosti koje je teško izmjeriti. ' našem slučaju vre$novanje se
provo$i pomo&u povratni) informa(ija koje pokazuju o$stupanje o$ planiranog. Za postizanje
učinkovitog i pouz$anog vre$novanja nji)ovi mena$%eri posje$uju sustav koji i) obavještava u
kojem bi se slje$e&em trenutku mogao pojaviti neki problem, ako o$ma) ne po$uzmu neke
mjere. ?a$a spominjemo na$zor, moramo imati na umu $a on mora biti prilagođen za$a(ima
što &e i) se provjeravati i osobi koja &e te provjere ostvarivati. 3snovna polazišta, i sam pro(es
na$zora, su uglavnom zaje$nički za ve&inu $jelatnosti, ali svaka $jelatnost ipak tra%i svoja
spe(ifična rješenja. ' tu svr)u u našemu se po$uze&u vrši revizija te se koriste me)anizmi
unutarnje kontrole. 7aime, postoje nezavisni vanjski revizor te interni revizor. 3ni su va%an
instrument sustava korpora(ijskog upravljanja i kontrole u našem po$uze&u. 3sim toga
po$uze&e je $u%no sastavljati finan(ijska izvješ&a koja mogu biti go$išnja, polugo$išnja ili pak
tromjesečna. 7aravno, kao še&er na kraju tu je i nezaobilazni na$zorni o$bor koji kontrolira
upravu.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
47/50
?. /AKLJU@AK
7a kraju mo%emo još je$nom potvr$iti $a ne bi bilo niti uspješnog mena$%menta, ali niti
uspješnog mena$%era ako ne bi bilo skla$a između nave$eni) funk(ija. 8asno nam je $a je prilično teško o$lučiti se koja je o$ funk(ija mena$%menta najva%nija i kojoj bi se trebalo
pri$o$ati najviše pa%nje, ali upravo je u tome bit $a se sve uskla$e i $a u po$uze&u vla$a je$na
)armonija.
Svaki mena$%er mora znati raspore$iti svoje vrijeme i nastojati $a u njegovom po$uze&u sve
i$e u najboljem smjeru. 7aime, osim funk(ija koje im na neki način poma%u $a usmjere svoje
po$uze&e u pravom smjeru, bitno je $a se ne zaborave neka osnovna načela koja su jako va%naza poslovanje i o$nose među sura$ni(ima u po$uze&u.
I što još re&i, nego li poručiti mla$im, na$olaze&im mena$%erima $a se što bolje upoznaju sa
nave$enim funk(ijama jer im upravo one pokazuju smjerni(e u kojem smjeru im je najbolje
vo$iti svoje po$uze&e. 4akako, svaka funk(ija je posebna za sebe, ali opet je$na bez $ruge ne
bi mogle postojati jer se na$ovezuju je$na na $rugu i ono što je u je$noj izostavljeno u $rugoj
je na$opunjeno.
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
48/50
LI'ERA'URA
1. Ba)tijarevi&-Hiber, #. i $r. C2::2D *rganizacijska teorija. Zagreb1 Informator
2. Ba)tijarevi&-Hiber, #., Sikavi(a, +., Cur.D C!!2D 2eksikon menadžmenta. Zagreb10asme$ia
&. Buble, 0.C2::;D anagement" Split1 Ekonomski fakultet Split
*. Buble, 0.C!!5D *snove menadžmenta. Zagreb1 Sinergija
6. ?oontz, F., ei)ri(), F.C2::"D enadžment . Zagreb1 0ate
9. Sikavi(a, +., Ba)tijarevi&-Hiber, #., +ološki Voki&, 7.C!!"D #emelji menadžmenta.
Zagreb1 Hkolska knjiga
9. MMM.$alekovo$.(om
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
49/50
-
8/18/2019 Documents.tips Funkcije Menadzmenta 55b088e2430d7
50/50
+opis slika Strani(a
2. #unk(ionalna organiza(ijska struktura 2;
. 0o$el pre$metne Cproizvo$neD organiza(ijske strukture po$uze&a 2<
;. 0o$el teritorijalne organiza(ijske strukture po$uze&a 2>
. Forizontalni pro(es kroz o$jele 29
5. 0re%na organiza(ija 2"
9. 3rganiza(ijska struktura po$uze&a 4alekovo$/